Res osnova vode - medjimurska-zupanija.hrmedjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2009/01/Res_osnova_vode.pdf · U resursnoj osnovi slatkih podzemnih i geotermalnih voda obrađena

HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju Sachsova 2, Zagreb

Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji

1

1. UVOD Prema ugovoru Kl. 325-01/07-02/1, Ur. br. 2109/1-01-07-01 (Međimurska županija) i br. 287/07 (HGI) od 15.1.2007. godine Hrvatski geološki institut, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju preuzeo je obvezu izrade projekta "Resursna osnova za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji". U resursnoj osnovi slatkih podzemnih i geotermalnih voda obrađena je geološka građa područja Međimurske županije s opisom kronostratigrafskih, odnosno litostratigrafskih jedinica. Podzemne vode, pitke i geotermalne, detaljno su opisane u smislu njihove prostorne raspodjele, kakvoće, količine i upotrebljivosti. Hidrogeološke karakteristike Županije kartografski su prikazane na hidrogeološkoj karti mjerila 1:100 000, te na pripadajućim profilima. 2. ZEMLJOPISNI PREGLED Međimurska županija smještena je na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Po površini je najmanja županija, ali nakon Zagreba i najnaseljenija županija. Sa sjevera, sjeveroistoka i juga omeđena je rijekama Murom i Drave, dok se na zapadu kopnena granica pruža od sjevera ka jugu pobrđem Gornjeg Međimurja. Na zapadu i sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom, a na jugu s Varaždinskom i Koprivničko – križevačkom županijom. Međimurska županija % od RH RH (kopneni dio) Površina županije 729,54 km2 1,29 56 610 km2 Dužina državne granice 110,5 km 5,45 2 028 km Opseg županije 182,3 km Broj stanovnika 118 426 2,67 4 437 460 Prostorni obuhvat istok-zapad 47,3 km Prostorni obuhvat sjever-jug 30,4 km Tablica 2.1. Opći podaci o Međimurskoj županiji Međimurska županija podijeljena je na 25 teritorijalnih jedinica: 3 grada i 22 općine. Gradovi zauzimaju 23 % ukupnog teritorija i u njima živi 38 % stanovništva s prosječnom gustoćom naseljenosti 247 st/km2 s, dok u općinama na 77 % površine živi 62 % stanovništva prosječne gustoće naseljenosti 137 st/km2. Gradovi su Čakovec, Prelog i Mursko Središće. Sjedište županije Čakovec, koji je centar za promet, obrazovanje, privredu, sudstvo i administrativne aktivnosti, u užem gradskom okviru na površini od 14,65 km2 ima 15 790 žitelja (prosječna gustoća naseljenosti 1 078 st/km2). Stanovništvo grada kao i čitavog područja je etnički ogromnom većinom hrvatsko (96%).



2

Slika 2.1. Teritorijalna podjela Međimurske županije Prema prirodno-geografskim osobitostima u Međimurskoj županiji jasno se razlikuju tri osnovne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Međimurje, te ravničarsko područje u dolinama rijeka Drave i Mure. Granica između Gornjeg i Donjeg Međimurja poklapa se s morfološkim osobinama područja, odnosno s izohipsom od 200 m n.m. Gornje Medimurje ima izrazita svojstva niskog pobrđa čije apsolutne visine ne prelaze 350 metara (najviša kota Mohokos 344,5, Robadje 339, Sveti Juraj na Bregu 320 m), a nastavak je reljefno nešto izrazitijih Slovenskih gorica. U morfološkoj slici dominira blago valoviti, erozijskim procesima jako diseciran tipičan rebrasti reljef, sličan reljefu prigorja. Ravničarsko područje u dolinama rijeka Drave i Save (pleistocenska ravan) karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja glavnih tokova (Nedelišce = 171 m, Kotoriba = 136 m). Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure, odnosno lijep primjer zajedničkih aluvija dviju rijeka.



3

Slika 2.2. Podjela Međimurske županije na geografske cjeline Klima područja je kontinentalna. Međimurje je reljefno otvoren prostor prema Panonskoj nizini, pa su panonski utjecaji snažniji od alpskih. To se očituje u relativno vrućim ljetima i hladnim zimama. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, pa u ožujku mogu biti već visoke dnevne temperature. Česti su i štetni proljetni mrazevi, kao i relativno visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima mogu pojaviti i nagle oluje s jakim pljuskovima i tučama. Prosječne godišnje padaline variraju između 900 i 1000 mm na području Gornjeg Međimurja, odnosno 800-900 mm u ravničarskom dijelu (izvor podataka za razdoblje 1961-1990. godina prema Gajić-Čapka i dr., 2003). Hidrografska mreža je dosta dobro razgranata, a na njen razvitak utjecali su povoljna geološka podloga, tektonska i geomorfološka osnova te klimatski uvjeti. Cijelo područje odvodnjavaju rijeke Mura i Drava. Veći pritoci Mure s područja Međimurskih gorica su potoci Gradiščak, Koncovčak, Gorni potok, Dolni potok, Brodec potok i Jalšovina Potok. Zanimljivo je da se i južni dio Međimurskih gorica odvodnjava u Muru: vode što dolaze potocima Dragoslavec, Goričica i dr. prikuplja potok Trnava, koji teče kraj Čakovca i ulijeva se u Muru sjeveroistočno od Goričana. Gospodarsku osnovu predstavljaju poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo, promet, industrija i malo poduzetništvo. Poljoprivredno zemljište pokriva 74% površine županije, a šume oko 12%. Međimurje je regija koja je po agrarnim djelatnostima iznad nacionalnog prosjeka. Važne privredne grane su metalo-prerađivačka industrija, građevinarstvo i rudarstvo, drvna industrija (proizvodnja namještaja) i dr. Međimurje je jak trgovački i prometni centar koji povezuje zemlje centralne Europe (Mađarska, Austrija, Poljska, Češka) sa trgovačkim lukama i turističkim mjestima na obali. Južno, smješteni su u nizu gradski centri kao što su Varaždin, Zagreb, Karlovac, Rijeka. Mostovi povezuju rijekama odvojena područja dok su mjesta efikasno povezana gradskim i prigradskim prometom sa centralnim Čakovcem. Suvremena autocesta povezuje granični prijelaz Goričan sa Mađarskom i Jadranom. Kao raskršće puteva u svim smjerovima Međimurje djeluje dinamično i otvoreno.



4

Što se tiče prirodnih bogatstva, osim neiscrpnih rezervi sirovina za građevinsku industriju (šljunci, pijesci i ciglarske gline) i hidroenergetskog potencijala, spominju se nafta, zemni plin, termo-mineralni izvori, ugljen i zlato. Hidroelektrične centrale na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom te omogućuju efikasnu kontrolu rječnog toka, irigaciju. Dvije brane su sagrađene u 1982. i 1989. godine (161 MW). Termo-mineralna voda kod mjesta Vučkovec ima nedovoljnu temperaturu da bi bila korištena u energetske svrhe već se iskorištava u toplicama Sveti Martin za rekreacijske svrhe. Zemni plin i nafta danas se eksploatiraju kod Mihovljana, a planira se proizvodnja plina na nekoliko mjesta u Gornjem Međimurju. Moderan naftovod prelazi područjem Međimurja povezujući luku Omišalj na Kvarneru sa rafinerijom Lendava u Sloveniji. U Međimurju je u prošlom stoljeću eksploatiran smeđi ugljen, a ukupno je iskopano nešto manje od 4 600 000 t. Zlato je od pamtivjeka bilo pronalaženo u pijesku rijeka Drave i Mure no njegova se količina ispostavila nedovoljnom za eksploataciju, pošto mu je koncentracija najčešće ne veća od 2.5-24.4 mg/m³. 3. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA Područje županije nalazi se na rubu Panonskog bazena. Cijelo područje prekriveno je tercijarnim (neogenskim) sedimentima i kvartarnim nanosom. Iako je na prvi pogled jednostavne građe, teren je postao vrlo zanimljiv otkrićem nafte i plina u Peklenici, Selnici i kod Bukovca već tijekom XIX. Stoljeća. Grof Đ. Festelić iz Čakovca dobio je 1860. godine prvu koncesiju za iskorištavanje nafte na naftnom polju „St. Georg“ jugozapadno od Peklenice, a naftu su pridobivali kopanjem okana i jaraka dubokih do 10 m. Spomenuta otkrića bila su kasnije uzrokom intenzivnih geoloških istraživanja koja su se bavila naftno-geološkom, regionalni-geološkom, biostratigrafskom i hidrogeološkom problematikom te ugljenom. Sva spomenuta istraživanja spomenuta su i obrađena te sintetizirana u rezultate istraživanja za potrebe izrade Osnovne geološke karte (OGK). Područje županije zahvaća Listove i pripadne Tumače OGK 1:100 000, listovi: Čakovec, Nađ Kanjiža, Varaždin i Koprivnica. Listovi Čakovec i Nađ Kanjža zahvaćaju gotovo cijelu županiju (oko 90%), dok listovi Varaždin i Koprivnica pokrivaju samo najjužniji aluvijalni dio uz samu rijeku Dravu. Najznačajniji objavljeni radovi koji se bave hidrogeološkom problematikom na razmatranom području su oni od Babić i dr. (1978) i Urumović i dr. (1990). Pored objavljenih radova nabrojanih autora postoje i brojni neobjavljeni radovi, odnosno izvještaji o naftno-geološkim, potom biostratigrafskim i hidrogeološkim istraživanjima te o istraživanjima ugljena, šljunaka, pijesaka i ciglarskih glina. Ovi izvještaji nalaze se u arhivima INA-Naftaplina Zagreb, NAFTE-Lendava, Geološkoga zavoda Ljubljana i Instituta za geološka istraživanja Zagreb (sada Hrvatskog geološkog instituta), Geotehnike, Geofizike, Hrvatskih voda i drugih institucija. Detaljnija hidrogeološka istraživanja provođena su u okviru istražnih radova za potrebe crpilišta javne vodoopskrbe Nedelišće i Prelog (Geotehnika, 1972; Geofizika, 1980; Geotehnika, 1981; Geotehnika, 1986; Geotehnički fakultet Varaždin, 1990; Bagarić i dr., 1990; Miletić i dr., 1996; Geofizika, 1996; Crosco, 2004; Geotehničko istraživanje, 2004; Geoistraživanje Osijek, 2007).



5

4. GEOLOŠKA GRAĐA ŽUPANIJE

U prvom dijelu opisa geoloških značajki područja Međimurske županije prikazan je litostratigrafski pregled u kojem je veća pozornost posvećena litostratigrafskim jedinicama veće transmisivnosti. Za ostale je stijene dan informativni pregled. U drugom su dijelu prikazane tektonske značajke razmatranog područja.

4.1. Litostratigrafski pregled

Na području županije nalazimo stijene starosti u rasponu od tercijara i kvartara (prilog 1). TERCIJAR Tercijar je zastupljen neogenskim sedimentima miocenske i pliocenske starosti. MIOCEN Torton - M2

2 (Baden – M4) Tortonske, odnosno badenske naslage nalaze se u Međimurskim goricama gdje

predstavljaju i najstarije naslage na površini. U Međimurskim goricama otvorene su u jezgri izdignute strukture Sv. Urban-Veliki Grabrovnik.

Izdanci vapnenačkih, dijelom konglomeratičnih pješčenjaka i biogenih vapnenaca zapaženi su samo u najnižim horizontima, dok naviše slijede žućkasti i sivi, tanko uslojeni lapori, pjeskoviti lapori i pijesci s proslojcima pješčenjaka. Na nekoliko mjesta zapaženi su i laminirani lapori, uz koje su, vjerojatno, vezane i pojave vapnenačkih pješčenjaka i glinovitih vapnenaca.

Debljina tortonskih (badenskih) naslaga iznosi više od 200 m. Za propusne sedimente tortona vezane su pojave geotermalne vode koja se eksploatira

bušotinom Vučkovec-2, a koristi se u toplicama Sv. Martin na Muri. Sarmat - M3

1 (-M5) Naslage sarmatske starosti su kontinuirano taložene na tortonskim (badenskim)

sedimentima, a prostiru se prema sjeveroistoku u području Sv. Urbana. Zatupljene su nepropusnim do slabopropusnim litološkim članovima: tankoslojevitim, tankopločastim, laminiranim laporima svijetlosive i žućkaste do svijetlosmeđe boje. Pored lapora pojavljuju se zaglinjeni lapori (gline), glinoviti vapnenci, potom krupnozrnati pijesci i konglomerati. Na otvorenim izdancima u Međimurskim goricama debljina im iznosi 20-40 m.

Gornji panon - 2M3

2 (-M62)

Sedimenti gornjopanonske starosti otvoreni su u Međimurskim goricama u području

Štrigovščaka, Trnovščaka, Vučkovca i Železne gore.



6

U nižem dijelu gornjopanonskih naslaga istaloženi su pjeskoviti lapori, a naviše pijesci. Debljina im po prosudbi iznosi 200-350 m. Na otvorenim izdancima u Međimurskim goricama može se procijeniti na 50-60 m.

PLIOCEN Pliocenske su naslage zastupljene sedimentima pontskog kata. Taložene su

kontinuirano na slojevima gornjopanonske starosti, kojima su litološki vrlo slične, te je vrlo teško razlučiti jedne naslage od drugih. Slična poteškoća javlja se i pri utvrđivanju granice između donjopontskih i gornjopontskih naslaga, pa su stoga donjopontske naslage izdvojene tek na nekoliko lokaliteta, dok je pretežiti dio naslaga mlađih od panona uvršten u gornji pont.

Donji pont - Pl1

1 (-M71)

Naslage donjopontske starosti na području Međimurskih gorica izdvojene su u

području sela Krpec (jugozapadno od sela Štrigovšćaka), zatim sjeverno od Velikog Grabovnika i istočno od Vučkovca. Zastupljene su sivim do sivozelenkastim, pjeskovitim, centimeterski-decimetarski uslojenim pjeskovitim laporima i lapororovitim glinama.

Debljina donjopontskih naslaga otvorenih na površini iznosi 50-100 m. Gornji pont - Pl1

2 (-M72)

U Međimurskim goricama gornjopontske naslage razvijene su na jugoistočnom krilu

antiforme od potoka Trnave do Dragoslavca, te na njezinu tjemenu i krilima na širem području Selnice, kao i na čelu strukture u predjelu Paklenice. Od gornjopontskih taložina izgrađene su i Lendavske gorice.

Slijed gornjopontskih sedimenata počinje izmjenom pjeskovitih lapora i lapora, na kojima se nastavljaju slični, ali tanje uslojeni pjeskoviti lapori i zaglinjeni pijesci. Spomenute naslage taložene su u brakičkoj sredini. U vršnom dijelu dominiraju pijesci, uz koje se u nepravilnoj izmjeni pojavljuju i šljunci, pješčenjaci, pjeskoviti lapori, gline, a u okolici Strukovca i laporoviti vapnenci.

Najzastupljeniji u gornjopontskim naslagama su pijesci koji su s hidrogeološkog aspekta i najzanimljiviji jer mogu formirati manje vodonosnike koji se često lateralno izmjenjuju sa sedimentima slabije propusnosti. Za pijeske gornjopontske starosti vezane su pojave manjih izvora, a često se na području Međimurskih gorica kopanim zdencima zahvaća upravo taj horizont. Boje su žute, žutosmeđe do hrđavoosmeđe. Dobro su uslojeni (1-30 cm), a u pijescima sitnijeg zrna česta je pojava laminiranosti, koja je uvjetovana proslojcima glinovitog materijala.

PLIOCEN-PLEISTOCEN (Pl,Q) U erozijskom odsjeku kojeg je oblikovala Mura na potezu Križovec-Podturen

otvorene su mjestimice naslage šljunaka i pijeska čiji vršni horizonti diskordantno naliježu na slojeve gornjeg ponta. Debljina im iznosi do 10 m, a povećava se prema jugu i istoku.



7

KVARTAR Kvartarnim sedimentima prekriveno je više od polovine Međimurja. Značajna

morfološka razvedenost terena, kao posljedica neotektonskih zbivanja, i klimatske prilike uvjetovale su nastanak litološki vrlo heterogenih kvartarnih tvorevina, čije je raščlanjivanje u stratigrafskom smislu vrlo problematično. Naime, u spomenutim sedimentima nisu, osim iznimno, nađeni fosilni ostaci, pa je njihovo izdvajanje učinjeno na osnovi litoloških osobitosti, dok im je stratigrafski položaj temeljen na superpoziciji, korelaciji sa sličnim naslagama u širem području, pa i na osnovi pretpostavki.

Kvartarne naslage rasprostranjene su na tri veća područja. Najraširenije su na području dravske i murske nizine, gdje dominiraju riječni sedimenti u kojima su akumulirane velike količine podzemne vode. Treće veliko područje s kvartarnim naslagama nalazi se u Međimurskim goricama, posebice u njihovom južnom dijelu i istočnije, gdje Međimurske gorice prelaze u međimurski ravnjak.

Žutosmeđe pjeskovite gline (mramorirani siltovi) (msQ1) Naslage žutosmeđih pjeskovitih glina nalazimo na više područja: na Međimurskim

goricama, odnosno u pojedinim dijelovima terena od Preseke do Slakovca, potom zapadno i sjeverno od Brezja, te na manjim površinama kod Frankovca i uz Muru kraj Lapšine.

Ovakve naslage razvijene su diljem sjeverne Hrvatske i u literaturi su poznate kao „mramorirani siltovi“, koji su zajedno sa tzv. „belvederskim“ šljuncima i pijescima, najčešće izdvajani kao pliokvartarne taložine.

Debljina naslaga pjeskovitih glina rijetko je veća od 10 m. Pjeskovite praporolike gline i prapor (lQ1) Naslage prapora i njemu sličnih sedimenata istaložene su na gornjopontskim

naslagama ili preko „mramoriranih siltova“ i prekrivaju znatne površine na Međimurskim goricama, te na prostoru ravnjaka između Čakovca i Murskog Središća. Uz pjeskovite gline mjestimice se pojavljuju i pijesci kao nepravilni bočni i vertikalni prijelazi (kod Zebanca), leće (Lapšina, Sv. Martin na Muri) ili slojevi (istočno od Mihovljana).

Debljina naslaga prapora i sličnih taložina iznosi 2-10 m.

Jezerski sedimenti (jQ1) Pleistocenske jezerske naslage otvorene su duž tektonsko-erozijskog odsjeka kod sela

Belica i nešto sjevernije u predjelu Kupišće, a nalazimo ih još kao izolirane glavice okružene aluvijalnim nanosom u dolini Drave kod Goričana i Donjeg Kraljevca. Sedimenti su predstavljeni razvojem žučkastih, žučkastosmeđih pjeskovitih siltova, koji mjestimice sadrže znatnu količinu željezovite tvari.

Debljina otvorenih naslaga siltova iznosi oko 10 m.

Eolski pijesci (epQ2) Naslage pijeska, taložene posredstvom vjetrova, prostiru se uz desnu obalu Mure od

Gibine, preko Sv. Martina na Muri, Murskog Središća, Peklenice do Domašinca te dalje južno na međimurskom ravnjaku sve do Novog Sela Roka i Pribislavca. Južna granica eolskih



8

pijesaka približno je omeđena pravcem Pribislavec-Belica-Gardinovec-Domašinec. Spomenute naslage tvore nizove pješčanih dina, čiji grebeni imaju pravac pružanja pretežno S-J i SSI-JJZ.

Eolski pijesci leže na gornjopontskim pijescima te na naslagama pleistocenskih siltova. Izgledom su to žučkasti i žutosmeđi pijesci, koji su prema veličini zrna svrstani u pijeske, siltozne pijeske ili pjeskovite siltove.

Debljina naslaga se ne može pouzdano utvrditi, jer nema otvorenih profila. Procijenjena je na 3-5 m, a najveća je kod Peklenice gdje doseže i 10-ak m.

Aluvijalni nanos potoka (alQ2) Aluvijalni nanosi nalaze se u dolinama manjih rijeka i većih potoka. Nanosi se sastoje

od glinovito-siltnih i pješčanih materijala, pomiješanih s valuticama šljunka. Nanešene su naslage heterogenog sastava, a nastale su erozijom naslaga iz bliže i dalje okolice, te pretaložavanjem.

Aluvijalni nanosi rijeka Drave i Mure (alQ) Naslage šljunka i pijeska ispunjavaju široke doline rijeka Drave i Mure i predstavljaju

najveće vodonosnike na području Međimurja. Litološki je u obije doline riječ o jednoličnim naslagama šljunka i pijeska u kojima se mjestimice nalaze tanki proslojci prašinaste gline ili glinovitog praha. Šljunci su dominantan član, dok su pijesci istaloženi pretežno u vršnom dijelu naslaga, a debljina im se povećava idući nizvodno. U blizini podloge, najniži horizonti šljunaka sadrže primjese glinovito-pjeskovitih materijala. Naslage šljunka i pijeska mjestimice iskazuju slojevitost koja je obilježena naglom promjenom veličine valutica ili povećanom količinom pjeskovite komponente.

Debljina dravskih aluvijalnih sedimenata (pleistocenske i holocenske starosti) raste od zapada prema istoku, a kod Preloga doseže 140 m. Ovako velike količine šljunka i pijeska transportirane su tijekom pleistocenskih interglacijala i interstadijela, te u holocenu. Šljunkovito-pjeskoviti horizont koji se danas nalazi na površini taložen je tijekom holocena u dvije prostrane terase. Visina terasnog odsjeka opada u smjeru toka vode. Sedimenti prve i druge dravske terase sastoje se od šljunaka, pijeska, šljunkovitog pijeska, te rjeđe od sitnog pijeska.

Naslage šljunka i pijeska u dolini rijeke Mure, koje su ekvivalentne onima u dolini Drave, otvorene su kod Križovaca, dok ih nizvodno vidimo u dubljim kanalima kod Novakovca i zapadno od Kotoribe, jer su pokriveni taložinama povodnja (pijesci, šljunci, šljunkoviti pijesci nastali pretaložavanjima starijih nanosa zbog čega su vrlo slični sastavu dravskih i murskih šljunaka i pijesaka). Debljina šljunaka i pijesaka u dolini rijeke Mure kod Miklavca iznosi 3-9 m, a jugoistočno od Domašinca prelazi 20 m.

4.2. Tektonika Na području Međimurske županije mogu se od sjevera prema jugu izdvojiti tri

tektonske jedinice: Murska depresija, Međimurske gorice i Dravska depresija.



9

Slika 4.2.1. Tektonske jedinice u Međimurskoj županiji Tektonska jedinica Murska depresija nalazi se na sjevernom dijelu Međimurske

županije. U morfološkom smislu obuhvaća ravničarsko područje prekriveno kvartarnim taložinama ispod kojih leže pliocenski i, dublje, miocenski sedimenti. Na temelju analiza sastava i položaja sedimenata kvartarne starosti zaključuje se da je tektonska jedinica Murska depresija uzdužnim rasjedima dezintegrirana u dvije strukturne jedinice: Dobrovniški blok i Mursku tektonsku grabu. Relativna vertikalna kretanja blokova tijekom mlađeg kvartara iznose po prosudbi od nekoliko metara do nekoliko desetaka metara.

Murska tektonska graba nalazi se na sjevernom dijelu Međimurske županije i prostire se od granice na sjeveru do tektonske jedinice Slovenske i Međimurske gorice na jugu.

Tektonska jedinica Međimurske gorice obuhvaća gotovo čitavo područje između rijeke Mure i Drave, i najveća je tektonska cjelina u Međimurskoj županiji. Uz to, u geomorfološkom je smislu najmarkantnija i morfološki najrazvedenija jedinica, koja preko Ormoško Ljutomerskog područja prelazi u Međimurske gorice, zatim u međimurski ravnjak, te dalje do Belice i Domašinca nakon čega nestaje pod naslagama holocena. Odvojena je na sjeveru Ljutomerskim rasjedom od tektonske jedinice Murska depresija, dok je na jugu od Dravske depresije dijeli čakovečki rasjed. Izdignuta je u odnosu na Mursku i Dravsku depresiju krajem pliocena i tijekom pleistocena, pri čemu su predneogenske i neogenske naslage dezintegrirane u pojedine blokove, odnosno manje strukturne jedinice, među kojima se može izdvojiti ormoško-selnička antiforma koja se nalazi na području Međimurske županije.

Ormoško-selnička antiforma proteže se od crte Polenščak-Zamušani na zapadu, preko Ormoža, Miklavža, Koga i Grabovnika, do doline Mure na istoku, odnosno sjeveroistoku. Na sjeveru seže do ljutomerskog rasjeda, odnosno crte Polenščak-Sv. Tomaž-Ljutomer, dok na jug seže do čakovečkog rasjeda, odnosno dravske doline.



10

U geološkoj građi antiforme učestvuju tortonske (badenske), sarmatske, panonske i pontske naslage, te kvartarne taložine. U pogledu strukturne građe južno od ljutomerskog rasjeda izražene su intenzivne deformacije, koje se iskazuju u obliku česte promjene položaja naslaga, što je osobito vidljivo duž pojedinih rasjeda pružanja SI-JZ. Istog pravca pružanja su i longitudinalni rasjedi, kojima je Ormoško-selnička struktura ispresijecana u blokove, odnosno manje strukturne jedinice. Stubastim spuštanjem uzduž rasjeda spomenutog pravca nastao je i antiformski oblik strukture. Pri tome je značajnu ulogu imala predtercijarna podloga, koja je kretanjem prouzročila deformacije nalijegajućih nekonsolidiranih neogenskih sedimenata. Kretanje duž longitudinalnih rasjeda bilo je kompresijskog karaktera, na što često upućuju strmo položeni slojevi uz rasjedne kontakte. Posebno je to lijepo vidljivo uzduž ljutomerskog rasjeda, gdje su u pojedinim područjima naslage nagnute prema sjeverozapadu pod kutem do 70º. Ustrmljene naslage zabilježene su i duž cerovškog rasjeda, te uz rasjed sjeverno od Jeruzalema. Spomenuti podaci upućuju na reversna obilježja ovih rasjeda, osobito ljutomerskog. Slične odnose može se očekivati i duž drugih longitudinalnih rasjeda.

Osnovna antiforma kasnije je ispresjecana poprečnim (transverzalnim) rasjedima pružanja SZ-JI, koji su obično relaksacijskog karaktera, a uzduž njih često su formirane široke aluvijalne doline.

Navedeni je sustav rasjeda dezintegrirao prvobitnu Ormoško-selničku tektonsku jedinicu, što se najbolje vidi u njenom središnjem dijelu, gdje je nastalo više blokova i manjih struktura promjenjivog pružanja. Zapadno od Koga, te na potezu SV. Urban-Grabovnik, struktura se generalno pruža pravcem JZ-SI, dok se dalje prema Selnici i Peklenici pruža pravcem Z-I.

Najstarije otvorene naslage su šljunci i pijesci kojima je pripisana pliocensko-pleistocenska starost. Neposrednu podinu čine im slojevi gornjeg ponta u kojim je izražena antiklinalna građa.

Tektonska jedinica Dravska depresija u širem smislu predstavlja izduženo ravničarsko područje što je nastalo uzduž rasjeda generalnog pružanja SZ-JI. Njezin sjeverozapadni dio seže do Varaždinskih prostora i poznat je kao Varaždinska depresija. Na sjeveru graniči sa tektonskom jedinicom Međimurske gorice, od koje je odvojena čakovečkim rasjedom, a prema jugozapadu graniči s tektonskom jedinicom Ravna gora-Haloze.

Ovaj dio Dravske depresije nastao je vjerojatno u pleiostocenu, kad je dezintegriran, te spušten i dio Ormoško-selničke antiforme. Tijekom kvartara je područje depresije ispunjeno dravskim nanosom, tako da se na površini nalaze isključivo holocenski sedimenti. Zastupljeni su šljuncima i pijescima. Debljina kvartarnih taložina u zapadnom dijelu depresije iznosi oko 10 m, a prema jugoistoku povećava se i doseže oko 30 m, dok u južnom dijelu depresije iznosi 80-150 m. Uvid u dubinsku građu ovog dijela Dravske depresije dobiven je na temelju geofizičkih podataka i profila bušotine Čakovec-1. Čakovečki rasjed ovdje je najmarkantniji tektonski element, zamjetljiv i na površini. Skok na južnom krilu rasjeda iznosi u dubljim dijelovima i do 500 m, a spuštanje vezano uz najmlađe, postpleistocenske pokrete, iznosi vjerojatno nekoliko 10-aka metara. Jedina dubinska struktura utvrđena je na području Čakovca, ima antiklinalni oblik i os joj je paralelna Čakovečkom rasjedu. Do dubine 1600 m bušotinom Čakovec-1 probušen je slijed naslaga do podloge tortona (badena).



11

5. HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 5.1 Hidrogeološka svojstva stijena Prema hidrogeološkim svojstvima stijena i naslaga na području Međimurske županije, mogu se izdvojiti sljedeće skupine: 1. Nevezane ili slabo vezane kvartarne naslage 2. Nevezane ili slabo vezane pretkvartarne naslage 3. Karbonatne stijene 4. Izmjena klastičnih ili klastičnih i karbonatnih stijena 5. Glinovito-laporovite naslage i nisko metamorfne stijene Nevezane ili slabo vezane kvartarne naslage zastupljene su aluvijalnim nanosima rijeka Drave i Mure, aluvijalnim nanosima potoka, te kopnenim pleistocenskim praporom koji prekriva padine Međimurskih gorica. Ovdje se svrstavaju i žutosmeđe pjeskovite gline („mramorizirani siltovi“) i jezerski sedimenti, oba pleistocenske starosti. Poroznost ovih naslaga je međuzrnska, a propusnost im ovisi o granulometrijskom sastavu. Vrlo visoku propustnost ima aluvijalni nanos rijeka Drave i Mure, dok su slabo propusni potočni nanosi i kopneni prapor, a žutosmeđe pjeskovite gline („mramorizirani siltovi“) i jezerski sedimenti praktički nepropusni. Nevezane ili slabo vezane pretkvartarne naslage predstavljaju pliokvartarne i gornjopliocenske naslage međuzrnske poroznosti i osrednje propusnosti. Istaložene su na padinama Međimurskih gorica. Karbonatne stijene su stijene pukotinske poroznosti čiji je stupanj propusnosti, odnosno okršenosti uvjetovan intenzitetom tektonskih oštećenja i prodorom padalinskih voda u podzemlje. Na području Međimurske županije zastupljene su slabo do osrednje propusnim badenskim litotamnijskim vapnencima i pješčenjacima. Izmjena klastičnih ili klastičnih i karbonatnih stijena vezana je za područja izgrađena od miocenskih i donjopliocenskih naslaga (Međimurske gorice). Ovisno o tome da li se radi o klastičnim ili karbonatnim stijenama mogu imati međuzrnsku ili pukotinsku poroznost. Vodonosnici u ovim naslagama su u pravilu malog prostiranja i slabe propusnosti. Budući u ovakvim stijenama prevladavaju nepropusne naslage, s hidrogeološkog stanovišta u cjelini predstavljaju slabo propusne stijene. 5.2 Hidrogeološke značajke važnijih vodonosnika Međimurske gorice Prema srednjim godišnjim količinama padalina za razdoblje 1961-1990. godina (Gajić-Čapka i dr., 2003) područje Međimurskih gorica godišnje primi 800-1000 mm padalina godišnje. Teren izgrađuju nepropusne do slabo propusne stijene što, uz morfološke karakteristike terena, ima za posljedicu razmjerno intenzivno površinsko otjecanje i slabu infiltraciju padalina u podzemlje. Veliki dio pokriven je šumom koja je važan čimbenik



12

reguliranja otjecanja i infiltracije. U ostalom dijelu, pretežito istočni i jugoistočni dio gorica, je obradivo tlo, uglavnom pokriveno vinogradima. Podzemna voda se dijelom akumulira u litotamnijskim vapnencima badenske starosti. Između Sv. Urbana i Grabovnika izdanci vapnenačkih konglomeratičnih pješčenjaka i biogenih (litotamnijskih) vapnenaca zapaženi su samo u najnižim dijelovima naslaga badenske starosti, dok naviše slijede različiti varijateti lapora uz koje su vezani i pojave vapnenačkih pješčenjaka i glinovitih vapnenaca. Minimalna izdašnost izvora rijetko prelazi 0.1 l/s. U litološkom sastavu naslaga gornjeg ponta (Pl1

2) mjestimice se nalaze šljunkovito-pjeskovite naslage u kojima se također akumulira podzemna voda. Najbolje su ilustrirane istražnim bušotinama izvedenim za potrebe istraživanja ugljena kod naselja Miklavec (Kruk i dr., 1988). Utvrđene su na dubinskom intervalu 1.5-10 m. U naslagama gornjopontske starosti izveden je veći broj individualnih (kopanih i bušenih) zdenaca koji se rijetko koriste jer je najveći dio Međimurske županije pokriven javnom vodoopskrbom. Padine Međimurskih gorica pokrivene su praporom pleistocenske starosti (lQ1) – tzv. pleistocenska terasa (ravan), koji po svojim hidrogeološkim svojstvima pripada slabo propusnim naslagama. Dravski vodonosnik Kvartarne šljunkovito-pjeskovite naslage istaložene unutar Varaždinskog bazena, kojemu pripada i ravničarski dio Međimurske županije, predstavljaju vodonosni kompleks unutar kojih se mogu izdvojiti dva vodonosna sloja sastavljena od šljunka i pijeska, a koji su međusobno odvojeni glinovito-prašinastim slojevima. Podina vodonosnog kompleksa je u zapadnom dijelu Murske depresije sastavljena od miocenskih lapora i pješčenjaka, a u njezinom središnjem i istočnom dijelu od glina s proslojcima pijeska i praha za koje se pretpostavlja da su gornjopliocenske ili donjopleistocenske starosti što nije pouzdano utvrđeno. Vodonosnik je izdužen paralelno toku rijeke Drave, a debljina mu raste idući od zapada prema istoku (prilog 2). Najmanja debljina ju zabilježena u krajnjem sjeverozapadnom rubu bazena, kod Ormoža, i iznosi oko 5 m. Idući prema istoku, debljina šljunaka se povećava i u području Varaždina doseže preko 50 m, a južno od Preloga se procjenjuje na oko 150 m (Urumović i dr., 1990). Približavajući se strukturi legradskog praga, debljina vodonosnog kompleksa se smanjuje i na legradskom pragu iznosi 30-40 m, maksimalno 80 m. U granulometrijskom sastavu vodonosnog kompleksa dominira šljunak s pijeskom. Idući od sjeverozapada prema jugoistoku promjer valutica šljunka se smanjuje: od Ormoža do Varaždina doseže 250 mm, od Varaždina do Koprivnice do 100 mm, istočno od Koprivnice do 70 mm (Babić i dr., 1978), uz povećan sadržaj sitno do srednjezrnatog pijeska i prašinatih materijala s tanjim ili debljim proslojcima praha i gline. U krovini vodonosnika nalazi se glinovito-prašinasti sloj. U području Varaždinskog bazena to je najčešće humus i njegova se debljina uz rijeku Dravu uglavnom kreće ispod 1 m, a prema rubovima depresije raste i do nekoliko metara. Lokalna zadebljanja se zapažaju kod Podbresta (3 m), Sv.Marije n/M (3.5 m) i Goričana (3 m). U središnjem dijelu bazena debljina krovine je prosječno oko 1.5 m. Budući da je debljina krovinskih naslaga relativno mala, prirodno obnavljanje podzemne vode se odvija isključivo infiltracijom padalina, iz površinskih tokova i akumulacijskih jezera koja postaju područja stalnog procjeđivanja u podzemlje.



13

Dravski aluvijalni vodonosnik na području Međimurske županije detaljnije je istražen na lokacijama crpilišta za javnu vodoopskrbu Nedelišće i Prelog. Vodonosnik zahvaćen na crpilištu Nedelišće doseže dubinu oko 40 m. Unutar vodonosnika nalazi se slabopropusni glinovito-prašinasti međusloj, koji vodonosnik dijeli u dva vodonosna sloja. Debljina prvog vodonosnog sloja je oko 15 m, a apsolutna kota njegove podine je na oko 155 m n.m. Debljina slabopropusnog sloja na crpilištu je oko 5 m. Drugi vodonosni sloj doseže debljinu 10 m, a njegova podina se nalazi na oko 138 m n.m (slika 5.2.1). Slika 5.2.1. Litološki profil Dravskog aluvijalnog vodonosnika zahvaćenog na crpilištu Nedelišće U litološkom sastavu vodonosnika dominira šljunak s pijeskom. Hidraulička vodljivost prvog vodonosnika iznosi oko 300 m/dan, a koeficijent uskladištenja reda veličine 10-3.

U drugom vodonosnom sloju uz šljunak i pijesak nalaze se glina i prah. Ispitivanja drugog vodonosnika nije dalo ohrabrujuće rezultate. Prema podacima pokusnog crpljenja zdenca Z-6 transmisivnost vodonosnika iznosi oko 10-3 m2/s, a za debljinu vodonosnika od 8 m hidraulička vodljivost je oko 10-4 m/s, što je mnogo manje nego na svim ostalim ispitivanim zdencima na širem području razmatranja (tablica 5.2.1). Sniženje razine podzemne vode u zdencu na koncu crpljenja sa stalnom količinom od 14 l/s (42 sata) iznosilo je 17.46 m, a na bliskom piezometru PDS-1, udaljenom samo 10 m od zdenca, čak 1.73 m. Ovakvi rezultati govore u prilog znatno lošijim karakteristikama drugog vodonosnika u odnosu na prvi. Ipak razlog ovako velikim sniženjima u zdencu može se pripisati i lošijoj izvedbi zdenca što potvrđuju visoke vrijednosti nelinearnih gubitaka, C (gubici na rubu konstrukcije zdenca; odnose se na turbulentne uvjete). Istovremeno, strukturno-piezometarska bušotina PDS-1 (kao i PDS-2 i PDS-3) izvedena je uz kontinuirano jezgrovanje uz ispiranje bentonitnom isplakom (Geofizika, 1996). Prema podacima granulometrijskih analiza promjer



14

zrna d10 vodonosnika zahvaćenog na piezometru PDS-1 iznosi oko 0.2 mm (sitni pijesak), dok su rezultati granulometrijskih analiza na druga dva piezometra, PDS-2 i PDS-3, nešto bolji, pa promjer zrna d10 vodonosnika zahvaćenog na ovim piezometrima, iznosi oko 2 mm (krupni pijesak). Drugi vodonosni sloj ispitivan je izvedbom još jedne strukturno-piezometarske bušotine PDS-4 (Geotehničko istraživanje, 2004). Granulometrijske analize su pokazale da promjer zrna d10 većim dijelom varira između 0.006 mm (sitni prah) i 0.02 mm (srednji prah). Prema tome, može se zaključiti da je granulometrijski sastav drugog vodonosnika vrlo promjenjiv sa znatnom količinom sitnijezrnatog materijala.

Tablica 5.2.1. Hidrogeološki parametri vodonosnika zahvaćenog na crpilištima Nedelišće i Prelog

Rezultati ispitivanja koeficijenta propusnosti prašinasto-glinovitog međusloja u edometru pokazuju da se vrijednosti ovog koeficijenta nalaze između 1.5x10-8 i 7x10-7 cm/s. Slabopropusni međusloj mjestimice isklinjava prema zapadu čime su prvi i drugi vodonosni slojevi u izravnom kontaktu. O hidrauličkoj vezi između jednog i drugog sloja svjedoče i mjerenja razina podzemne vode, koja pokazuju da su razine podzemne vode u piezometrima koji zahvaćaju prvi vodonosnik (P-24 i P-25) gotovo identične razinama u piezometrima koji zahvaćaju drugi vodonosnik (PDS-2 i PDS-3).

Vodonosnik zahvaćen na crpilištu Prelog također se sastoji od dva vodonosna sloja. Prvi vodonosni sloj izgrađuje uglavnom rastresit šljunak, sivosmeđe boje. Na dubini oko 36 m nalazi se prašinasto-pjeskoviti međusloj, koji gornji vodonosni sloj odvaja od donjeg vodonosnog sloja. Debljina ovog polupropusnog međusloja iznosi oko 3 m. Drugi vodonosni sloj nabušen (bušotine SPB-6 i SPB-7) je na dubinskom intervalu 39-90 m. U litološkom sastavu vodonosnika prevladava sitno do srednjezrnati šljunak, dosta pjeskovit, mjestimice poluvezan - zaglinjen posebice u najdubljim dijelovima. U pojedinim intervalima sadrži samce. Prema granulometrijskim analizama promjer zrna d10 većim dijelom varira između 0.02 mm (srednji prah) i 0.1 mm (sitni pijesak). Za rubne uvjete vodonosnika značajno je da je korito Drave usječeno u vodonosnik. Sustav vodnih stepenica promijenio je ranije prirodne uvjete. Akumulacijska jezera uzrokovala su podizanje razina podzemne vode u zaobalju, a odvodni kanali između strojarnica i nizvodnih akumulacija drenažu podzemnih voda. Napajanje drugog vodonosnika odvija se na mjestima isklinjavanja slabopropusnog međusloja i procjeđivanjem kroz njega. Motrenje razina podzemnih voda akumuliranih unutar Dravskog vodonosnika provodi se na više desetaka piezometara. Najveći broj piezometara nalazi se uz rijeku Dravu i izvedene akumulacije, a načinjeni su za potrebe hidroelektrana. Manji broj piezometara smješten je u zaleđu rijeke Drave. Sjeverno od Dekanovca, u dolini rijeke Mure, piezometara nema i praćenje razina podzemnih voda se ne provodi.

Crpilište Zdenac Interval sita B C

(s/m2) (s2/m5)Nedelišće B-1 8.5-16.5

B-2 7-19, 22-26 6048,00 376,00 0,004000 12,25 55,40 I. i II.B-3 8-20, 28-32 5460,00 7,00 99,55 I. i II.B-4 8-21, 23-26 I i II.B-5 8-22, 24-26 1240,00 I i II.Z-6 21.4-29.4 86.4 10,80 0,000055 833,00 29790,00 II.

Prelog B-1 7-15, 19-24 15380,00 670,00 3,60 24,03 I.B-2 7.7-13.7, 18-24 14170,00 590,00 6,70 5,18 I.

Transmisivnost T (m2/dan)

Hidraulička vodljivost, K

(m/dan)

Koeficijent uskladištenja, S

Zahvaćen vodonosni

sloj



15

Temeljem praćenja razina podzemnih voda na području Dravskog bazena može se zaključiti sljedeće (slika 5.2.2): • Razine podzemnih voda na piezometrima uz jezero odražavaju vodostaj u jezeru (nema

značajnijih oscilacija), • Razine podzemnih voda na piezometrima (Č-6, Č-7) nekoliko km sjeverno od rijeke

Drave osciliraju 1-1.5 m, • Razine podzemnih voda na piezometrima (Č-10, Č-11) nekoliko km sjeverno od

Varaždinskog jezera osciliraju do 1 m.

Slika 5.2.2. Razine podzemnih voda na zapadnom dijelu dravskog vodonosnika Murski vodonosnik Murski vodonosnik uzvodno od Dekanovca nije detaljnije istražen. Jedine podatke koji upućuju na litološki sastav i debljinu voodnosnika omogućavaju bušotine izvedene za potrebe istraživanja ugljena kod naselja Miklavec (Kruk i dr., 1988). Šljunkovito-pjeskoviti vodonosnik istaložen je na dubinskom intervalu 0.5-9 m. Krovina vodonosnika sastavljena je od praha i gline, a ponegdje i samo humusa, koji po svojim hidrogeološkim svojstvima pripadaju slabopropusnim naslagama.



16

6. HIDROKEMIJSKE ZNAČAJKE SLATKIH PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Tijekom obilaska područja Međimurske županije u veljači 2007. godine uzeti su uzorci podzemne vode iz zdenaca, izvora i piezometara na ukupno 38 lokacija (slika 6.1). Prije uzimanja uzoraka vode iz pojedinih vodnih objekata i izvora ''in situ'' su mjereni sljedeći parametri: elektrolitička vodljivost (EC), ukupno otopljene krute tvari (TDS), temperatura (T), pH i sadržaj kisika u uzorkovanim vodama (O2 %, mg/l). U Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju – Hrvatskog geološkog instituta, mjereni su sljedeći hidrokemijski pokazatelji: osnovni anioni – sadržaji klorida, sulfata, bromida, florida i nitrata pomoću ionskog kromatografa tvrtke LabAlliance, a sadržaji ortofosfata i amonija mjereni su kolorimetrijski na spektrofotometru DL/2010 tvrtke HACH; osnovni kationi: sadržaji kalcija, magnezija, natrija i kalija mjereni su atomskim adsorberom tvrtke Perkin Elmer. Sadržaj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. Korišteni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobičajeni su u hidrokemiji, a kemikalije korištene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. Također su korišteni fizikalno-kemijski i mikrobiološki podaci o privatnim zdencima i crpilištima Nedelišće i Prelog dobiveni iz Međimurskih voda.



17

Slika 6.1. Lokacije zdenaca, izvora i piezometara na kojima su uzeti uzorci podzemne vode za analizu fizikalnih, fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja



18

6.1. Rezultati mjerenja hidrokemijskih pokazatelja

Područje Međimurske županije je podijeljeno na tri cjeline: Međimurske gorice (u tablici 1 označeno plavom bojom), murska dolina (u tablici 6.1.1 označeno zelenom bojom) i dravski aluvij (u tablici 6.1.1 označeno crnom bojom). Podjela je učinjena na temelju geoloških, hidrogeoloških, i geografskih značajki područja županije.

Izmjerene temperature uzorkovanih voda na području Međimurskih gorica nalaze se u intervalu od 8.1 do 11.8 oC (slika 6.1.1). Na području murske doline, izmjerene vrijednosti temperature uzorkovanih voda kreću se od 9.4 do 12 oC (slika 6.1.2), a u dravskom aluvijalnom dijelu od 8.9 do 12.4 oC (slika 6.1.3). Temperature izmjerene na izvorima, zdencima i piezometrima ukazuju na srednju godišnju temperaturu područja prihranjivanja izvora i vodnih objekata. pH vrijednosti podzemnih voda variraju od 6.75 do 7.74 u području Međimurskih gorica; od 6.58 do 7.98 u murskoj dolini i od 6.74 do 8.38 aluviju. Izmjerene vrijednosti EC kreću se od 280 do 1941 µS/cm u Međimurskim goricama, od 326 do 1025 µS/cm u murskoj dolini i u aluviju od 206 do 1516 µS/cm. Uočene su visoke vrijednosti EC u svim područjima. Visoke vrijednosti EC posljedica su znatne količine otopljenih krutih tvari u podzemnim vodama. Sadržaji kisika su niski u većini uzorkovanih voda, što ukazuje na neaeriranost vodonosnih sredina i postojanje reduktivnih uvjeta u pojedinim dijelovima vodonosnika (tablica 6.1.1). Broj Uzorak Lokalitet EC TDS T pH O2 O2 Na+ K+ Ca2+ Mg2+ HCO3

- NO3- NO2

- PO43--P NH4+ SO4

2- Cl- Br- F-

(µS/cm) (mg/l) (oC) (%) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l) (mg/l)3 Zdenac_Bogdanovec Gornji Mihaljevec 280 195 8.1 6.75 79 7.9 17.6 1.3 33.8 45 248 9 0.05 <0.01 0.05 5.3 6.4 <0.5 14 Zdenac_Martinuševec Martinuševec 1160 812 11 7.01 20 2 41.7 2.2 76.9 40 286 41 0.5 <0.01 0.05 57.5 90.5 <0.5 0.65 Izvor_Vrbovica Vrbovica 1207 845 10.3 6.92 33 3.7 22.6 3.4 68.7 40 286 32 0.5 <0.01 <0.01 59.6 52.2 <0.5 0.96 Zdenac_Praporčan Praporčan 597 418 11 7.58 35 3.6 16.2 2.1 45.4 38 249 11.2 1 <0.01 <0.01 7.58 19.2 <0.5 1.37 Zdenac_Jurovčak Jurovčak 1941 1359 11.8 7.23 34 3.5 54.4 7.9 92.3 42 340 50.2 <0.001 <0.01 <0.01 258.8 96.4 <0.5 <0.58 Izvor_Patikor Dragoslavec 653 457 9.8 7.74 73 7.9 15.4 1.5 65.5 38 274 24.7 <0.001 <0.01 <0.01 15.1 40.5 1.3 0.810 Izvor_Dragoslavec Dragoslavec 546 382 9.6 7.07 69 7.5 16.1 0.9 70.6 37.8 320 17.9 <0.001 <0.01 <0.01 14.3 21.6 1.4 0.89 Zdenac_Slakovec Slakovec 410 287 11.2 6.71 27 2.9 21.1 1.5 50.7 36 268 36.7 <0.001 <0.01 <0.01 5.9 39.5 1.5 <0.511 Izvor_Čestijanec Čestijanec 326 229 12 7.18 56 5.8 18.5 1.9 35.9 46.3 250 24 <0.001 <0.01 <0.01 13.6 19.8 1.4 <0.512 Zdenac_Vrhovljan Sv. Martin 991 694 12.9 7.37 56 5.7 23.2 14.3 89.8 36.5 360 58 <0.001 <0.01 <0.01 101.2 13.5 <0.5 0.613 Zdenac_Mur.Sred. Mursko Središće 1025 719 11.6 7.54 15 1.5 12.8 4.8 56.7 36 250 3.5 10.4 0.7 0.7 7.1 29.7 <0.5 <0.514 Zdenac_Štukovec Štrukovec 485 340 11.4 7.21 67 7.1 17.5 1.5 70 36.5 290 57 <0.001 0.01 0.05 12.6 43.8 <0.5 <0.515 Zdenac_Slemenica Slemenica 929 550 10.8 7.98 73 7.9 286 14.7 63 38 288 21.5 1.7 0.01 0.03 67.2 115 <0.5 0.618 Zdenac_Šenkovec Šenkovec 766 537 10.8 7.55 48 5.1 25.7 9.4 78.9 38.7 366 72.1 <0.001 <0.01 0.02 64.3 30.4 <0.5 0.620 Zdenac_Sivica Sivica 691 484 9.4 7.05 22 2.4 25.8 5.4 54.4 37.4 286 34.6 0.5 <0.01 0.01 36.3 31.6 <0.5 0.821 Zdenac_Križovec Križovec 667 467 11 7 37 4 45.2 5.6 69.5 38.2 298 50.1 0.05 0.02 0.02 46.2 64.5 <0.5 0.722 Zdenac_Podturen Podturen 692 484 11 6.58 37 3.9 24.2 15.4 70.4 37.6 352 104.8 <0.001 <0.01 <0.01 59.2 27.1 <0.5 0.723 Zdenac_Domaševec Domaševec 881 617 9.5 6.59 48 5.4 13 15.4 82.6 37.5 384 162.6 <0.001 <0.01 <0.01 51.4 14.3 1.2 <0.524 Zdenac_Gradin Gradinovec 463 324 9.6 7.81 68 7.5 17.6 15.4 59.5 36.2 268 35.7 <0.001 <0.01 <0.01 30.6 17 <0.5 <0.538 P-2028 Kotoriba 1418 994 9.7 7.35 19 23 189 4.8 72.9 51.6 410 2.4 3 0.01 0.02 8.5 204 <0.5 0.71 P-1592 Pušćine 206 144 11 6.74 29 2.9 3.9 7.9 24.7 18.7 120 5.2 <0.001 <0.01 <0.01 4.8 20.1 <0.5 0.52 P-4040 Gornji Hrašćan 598 418 11 6.88 21.2 6.5 72.9 37.5 280 9.2 1.6 <0.01 0.1 25.3 41.7 <0.5 0.616 P-2150 Totovec 549 384 10.5 7.24 30 3.2 24.9 2.7 63.2 37.3 288 11.2 2.1 0.01 0.02 32 17.9 <0.5 <0.517 Zdenac_Pribisalvec Pribislavec 803 562 9.6 7.1 52 5.7 45 3.4 75 38.7 334 58.7 <0.001 0.01 0.01 55.3 58.6 <0.5 <0.526 P-2013 Mala Subotica 472 331 9.4 8.38 21 2.3 50 8.4 44.8 33.9 266 2.5 2.9 <0.01 0.03 18.2 58.7 <0.5 0.927 P-2016 Palinovec 714 500 8.9 7.35 33 3.2 18.6 3.6 73.4 37.8 348 29.8 1.1 0.03 <0.01 23.1 24.8 <0.5 128 P-2130 Otok 583 408 9.8 7.3 25 2.4 13 6.8 66.9 37.9 296 13 <0.001 <0.01 <0.01 2.2 17.9 <0.5 0.919 Zdenac_NovoSelo Novo Selo Rok 707 494 11 7 60 6.3 17.8 1.3 86.3 37.8 388 83.9 1.3 0.02 0.01 6.7 21.1 1.3 <0.529 P-2131 Sv. Križ 839 587 9.7 7.31 20 2.1 15.6 8.5 82.5 38.7 388 51.2 <0.001 <0.01 <0.01 54.6 21.8 <0.5 0.930 P-2015 Donji Pustakovec 1516 1060 7.14 184 5.3 104 49.2 410 124.3 <0.001 0.04 0.01 58 238.5 <0.5 <0.531 Zdenac_Hodošan Hodošan 1452 1016 9.4 7.35 29 3.2 22.3 15.4 85.5 49.5 400 85.6 1.3 0.02 0.01 156.3 34.6 <0.5 0.832 P-2055 Goričan 858 601 9.8 7.24 24 2.6 22.9 5.2 83.4 48.4 398 5.8 <0.001 <0.01 <0.01 97.9 27.1 1.5 0.633 P-2070 Hemuševec 441 309 10.7 7.68 11.7 4.5 57 38.3 278 2.4 <0.001 <0.01 <0.01 3.4 15.1 2.2 <0.534 DNL-16 Oporovec 564 395 10.6 7.53 23 2.8 16.8 8.7 69.9 38.9 298 11.2 1.4 <0.01 <0.01 24.2 14 <0.5 <0.535 P-32 Mihaljevec 498 349 11 7.46 23 2.8 10.2 5.8 67.8 46.9 290 6.4 1.8 <0.01 <0.01 30.7 16.6 <0.5 <0.536 P-2343 Sv. Marija 798 559 11.4 7.59 26 2.7 17.2 11.7 81 48.3 398 2.7 2.2 0.02 0.01 169 21 <0.5 <0.525 Zdenac_Belica Belica 901 631 11 7.06 62 6.7 44.8 15.4 73.6 42.8 354 82.9 0.05 <0.01 0.01 131.5 47.7 <0.5 0.837 P-2346 Donja Dubrava 344 241 12.4 7.77 25 2.6 10.8 7.9 53.8 45.5 388 2.8 3.2 0.01 0.02 6.4 19.9 <0.5 <0.5

MDK (N.N. 182/04) 150 12 50 0.1 0.3 0.5 250 250 Tablica 6.1.1. Rezultati mjerenja fizikalnih, fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja u uzorcima podzemne vode



19

PODRUČJE MEĐIMURSKIH GORICA

0

500

1000

1500

2000

2500

Zden

ac_B

ogda

nove

c

Zden

ac_M

artin

ušev

ec

Izvo

r_V

rbov

ica

Zden

ac_P

rapo

rčan

Zden

ac_J

urovča

k

Izvo

r_Pa

tikor

Izvo

r_D

rago

slav

ec

Elek

trolit

ička

vod

ljivo

st i

zasiće

nost

kis

ikom

pod

zem

nih

voda

6

7

8

9

10

11

12

13

Tem

pera

tura

i pH

pod

zem

nih

voda

EC (uS/cm)O2 (%)T (oC)pH

Slika 6.1.1. Raspodjela elektrolitičke vodljivosti (EC), zasićenosti kisikom (O2), temperature (T) i pH podzemnih voda.

PODRUČJE MURSKE DOLINE

0

200

400

600

800

1000

1200

Zdena

c_Slak

ovec

Zdena

c_Vrho

vljan

Zdena

c_Mur.

Sred.

Zdena

c_Štuk

ovec

Zdena

c_Slem

enica

Zdena

c_Šen

kove

c

Zdena

c_Sivi

ca

Zdena

c_Križ

ovec

Zdena

c_Pod

turen

Zdena

c_Dom

aševe

c

Zdena

c_Grad

in

P-2028

Elek

trolit

ička

vod

ljivo

st i

zasiće

nost

kis

ikom

pod

zem

nih

voda

0

2

4

6

8

10

12

14Te

mpe

ratu

ra i

pH p

odze

mni

h vo

da


1418 µS/cm




20

PODRUČJE ALUVIJA

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

P-1592

P-4040

P-2150

Zdena

c_Prib

isalve

c

P-2013

P-2016

P-2130

Zdena

c_Nov

oSelo

P-2131

P-2015

Zdena

c_Hod

ošan

P-2055

P-2070

DNL-16 P-32

P-2343

Zdena

c_Beli

ca

P-2346

Elek

trolit

ička

vod

ljivo

st i

zasiće

nost

kis

ikom

pod

zem

nih

voda

0

2

4

6

8

10

12

14

Tem

pera

tura

i pH

pod

zem

nih

voda





21

C A T I O N S A N I O N S%meq/l

Na+K HCO +CO3 3 Cl

Mg SO4

CaCalcium (Ca) Chloride (Cl)

Sulfa

te(S

O4)

+Chl

orid

e(Cl

)

Calcium(Ca)+M

agnesium(M

g)

Carb

onat

e(CO

3)+B

icarb

onat

e(HC

O3)Sodium

(Na)+Potassium(K)

Sulfate(SO4)M

agne

sium

(Mg)

80 60 40 20 20 40 60 80

80

60

40

20

20

40

60

80

20

40

60

80

80

60

40

20

20

40

60

80

20

40

60

80

80

60

40

20

80

60

40

20

P-1592P-4040Zdenac_BogdanovecZdenac_MartinusevecIzvor_VrbovicaZdenac_PraporcanZdenac_JurovcakIzvor_PatikorZdenac_SlakovecIzvor_DragoIzvor_CestijanecZdenac_VrhovljanZdenac_Mur.Sred.Zdenac_StukovecZdenac_SlemenicaP-2150Zdenac_PribisalvecZdenac_SenkovecZdenac_NovoSelo

Zdenac_SivicaZdenac_KrizovecZdenac_PodturenZdenac_DomasZdenac_GradinZdenac_BelicaP-2013P-2016P-2130P-2131P-2015Zdenac_HodosanP-2055P-2070DNL-16P-32P-2343P-2346P-2028

Slika 6.1.4. Piperov dijagram uzorkovanih podzemnih voda

Iz Piperovog dijagrama (slika 6.1.4) vidljivo je da uzorkovane vode prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 (kalcijsko, magnezijsko-hidrogenkarbonatnom), MgCa-HCO3 (magnezijsko, kalcijsko - hidrogenkarbonatnom), CaMgNa-HCO3Cl- (kalcijsko, magnezijsko, natrijsko - hidrogenkarbonatno, kloridnom) i CaMgNa-HCO3 (kalcijsko, magnezijsko, natrijsko - hidrogenkarbonatnom) tipu voda. Ovakav hidrokemijski facijes voda je posljedica otapanja karbonatnih minerala, trošenja alumoslilikata i sulfida te antropogenih utjecaja na području prihranjivanja izvora i zdenaca. 6.2. Kakvoća podzemne vode

U uzorkovanim vodama s područja Međimurskih gorica zapažaju se visoki sadržaji nitrata i sulfata (prelaze MDK vrijednosti) u vodi zdenca Jurovčak te visoki sadržaji nitrita (prelaze MDK vrijednosti) u zdencima Martinuševec i Praporčan i izvoru Vrbovica (slike 6.2.1, 6.2.2 i 6.2.3). Visoke koncentracije nitrata i sulfata posljedica su uporabe mineralnih i prirodnih gnojiva i agrokemikalija (pesticida, fungicida i drugih sredstava za zaštitu bilja) na vinogradarskim i poljoprivrednim površinama. Također u ovom području nema kanalizacijske infrastrukture.



22


0 10 20 30 40 50 60

Zdenac_Bogdanovec

Zdenac_Martinuševec

Izvor_Vrbovica

Zdenac_Praporčan

Zdenac_Jurovčak

Izvor_Patikor

Izvor_Dragoslavec

Koncentracija nitrata (mg/l)

MDK

Slika 6.2.1. Raspodjela nitrata u uzorkovanim vodama


0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Zden

ac_B

ogda

nove

c

Zden

ac_M

artin

ušev

ec

Izvo

r_V

rbov

ica

Zden

ac_P

rapo

rčan

Zden

ac_J

urovča

k

Izvo

r_Pa

tikor

Izvo

r_D

rago

slav

ec

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

0

20

40

60

80

100

120

Kon

cent

raci

ja k

lorid

a (m

g/l)

SO42- (mg/l)

Cl- (mg/l)

258.8 (mg/l)

Slika 6.2.2. Raspodjela sulfata i klorida u uzorkovanim vodama



23

Raspodjela nitrita u podzemnim vodama

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4Zd

enac

_Bog

dano

vec

Zden

ac_M

artin

ušev

ec

Izvo

r_V

rbov

ica

Zden

ac_P

rapo

rčan

Zden

ac_J

urovča

k

Izvo

r_Pa

tikor

Izvo

r_D

rago

slav

ecZd

enac

_Sla

kove

c

Izvo

r_Č

estij

anec

Zden

ac_V

rhov

ljan

Zden

ac_M

ur.S

red.

Zden

ac_Š

tuko

vec

Zden

ac_S

lem

enic

aZd

enac

_Šen

kove

c

Zden

ac_N

ovoS

elo

Zden

ac_S

ivic

aZd

enac

_Križ

ovec

Zden

ac_P

odtu

ren

Zden

ac_D

omaš

evec

Zden

ac_G

radi

n

Zden

ac_B

elic

a

P-15

92P-

4040

P-21

50

Zden

ac_P

ribis

alve

cP-

2013

P-20

16

P-21

30P-

2131

P-20

15

Zden

ac_H

odoš

anP-

2055

P-20

70

DN

L-16

P-32

P-23

43

P-23

46P-

2028

Kon

cent

raci

je n

itrita

(mg/

l)

10.4 mg/l

Slika 6.2.3. Raspodjela nitrita u uzorkovanim vodama Također se uočava nešto viši sadržaj klorida u zdencima bliže cesti što može biti posljedica utjecaja soljenja prometnica u zimskim mjesecima, kanalizacijskih otpadnih voda i trošenje minerala koji izgrađuju sediment (slika 6.2.2).

U uzorkovanim vodama područja murske doline zapažaju se visoke koncentracije (preko MDK vrijednosti) nitrata, nitrita, kalija i natrija (slike 6.2.3. i 6.2.4., tablica 6.1). Visoke koncentracije nitrata su posljedica uporabe mineralnih i prirodnih gnojiva te ne izgrađene kanalizacije. Visoke koncentracije kalija i natrija mogu biti posljedica uporabe mineralnih i prirodnih gnojiva, ali i prirodnog podrijetla zbog trošenja silikatnih minerala koji izgrađuju eolske pijeske, prapore, pjeskovito glinovite naslage u kojima se nalaze opažani zdenci. Zapažene povišene koncentracije klorida (slika 6.2.5) mogu ukazivati na utjecaj soljenja cesta i kanalizacijskih otpadnih voda. Povišene koncentracije sulfata (slika 6.2.5) su posljedica postojanja sulfida u sedimentima koji izgrađuju vodonosnike. Zabilježene više koncentracije sulfata su u područjima gdje se nalaze ugljonosne naslage koje sadržavaju sumpor. Oksidacijom sumpora nastaju sulfati. Također tijekom intenzivnog rudarenja i metalurške proizvodnje u Austriji, otpadane rudničke i industrijske vode su se upuštale u rijeku Muru. Otpadne vode sadržavaju sulfide i teške metale u obliku finih sedimenta, koji su nošeni Murom istaloženi na području istraživanja. Stoga navedeni sedimenti također mogu biti izvor sulfata.



24


0 20 40 60 80 100 120 140 160

Zdenac_Slakovec

Izvor_Čestijanec

Zdenac_Vrhovljan

Zdenac_Mur.Sred.

Zdenac_Štukovec

Zdenac_Slemenica

Zdenac_Šenkovec

Zdenac_Sivica

Zdenac_Križovec

Zdenac_Podturen

Zdenac_Domaševec

Zdenac_Gradin

P-2028


MDK



0

20

40

60

80

100

120

Zdena

c_Slak

ovec

Zdena

c_Vrho

vljan

Zdena

c_Mur.

Sred.

Zdena

c_Štuk

ovec

Zdena

c_Slem

enica

Zdena

c_Šen

kove

c

Zdena

c_Sivi

ca

Zdena

c_Križ

ovec

Zdena

c_Pod

turen

Zdena

c_Dom

aševe

c

Zdena

c_Grad

in

P-2028

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

-40

10

60

110

160

210K

once

ntra

cija

klo

rida

(mg/

l)

SO42- (mg/l)Cl- (mg/l)


U uzorkovanim vodama područja dravskog aluvija zapažaju se visoke koncentracije (preko MDK vrijednosti) nitrata, nitrita i natrija (slike 6.2.6. i 6.2.8, tablica 6.1). Visoke



25

koncentracije nitrata su posljedica uporabe mineralnih i prirodnih gnojiva te ne izgrađene kanalizacije. Zapažene su i povišene koncentracije klorida (slika 6.2.7) koje mogu biti posljedica utjecaja soljenja prometnica u zimskim mjesecima, kanalizacijskih otpadnih voda i trošenje minerala koji izgrađuju sediment. Povišene koncentracije sulfata (slika 6.2.7) su u vodama zdenaca i piezometara koji se nalaze u području taloženja finih sedimenata rijeke Drave. Navedeni sedimenti u sebi mogu sadržavati sulfide koji u oksidativnim uvjetima prelaze u sulfate. Podrijetlo sulfida je vezano za rudničke aktivnosti u Austriji i Sloveniji.

PODRUČJE ALUVIJA

0 20 40 60 80 100 120 140

P-1592

P-4040

P-2150

Zdenac_Pribisalvec

P-2013

P-2016

P-2130

Zdenac_NovoSelo

P-2131

P-2015

Zdenac_Hodošan

P-2055

P-2070

DNL-16

P-32

P-2343

Zdenac_Belica

P-2346


MDK




26

PODRUČJE ALUVIJA

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

P-1592

P-4040

P-2150

Zdena

c_Prib

isalve

c

P-2013

P-2016

P-2130

Zdena

c_Nov

oSelo

P-2131

P-2015

Zdena

c_Hod

ošan

P-2055

P-2070

DNL-16 P-32

P-2343

Zdena

c_Beli

ca

P-2346

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

0

50

100

150

200

250

300

Kon

cent

raci

ja k

lorid

a (m

g/l)

SO42- (mg/l)Cl- (mg/l)


Raspodjela nitrata u privatnim zdencima u 2004.godini

0 20 40 60 80 100 120 140

Novo Selo na DraviNovo Selo na DraviNovo Selo na DraviNovo Selo na DraviNovo Selo na Dravi

Zebanec Zebanec Zebanec

Donji ZebanecZebanec

Gornji HrašćanGornji HrašćanGornji HrašćanGornji HrašćanGornji Hrašćan

GardinovecGardinovecGardinovecGardinovecGardinovec

MiklavecMiklavecMiklavecČrečanČrečanČrečanČrečanČrečan


MDK

Slika 6.2.8. Raspodjela nitrata u vodama privatnih zdenaca (analize iz Međimurskih voda)



27

Raspodjela nitrata u privatnim zdencima u 2005. godini

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Mihovljan

Donji Kraljevec

Čakovec

Križovec

Križovec

Križovec

Križovec

Križovec

Križovec

Križovec

Križovec

Hlapčina

Hlapčina

Hlapčina

Hlapčina

Knezovec

Strelec

Čukovec


MDK


Raspodjela nitrata u privatnim zdencima u 2006. godini

0 50 100 150 200 250

Marof

Podturen

Štrukovec

Ferkentinec

Novo Selo na Dravi

Vratišinec

Bukovec

Štefanec

Hodošan

Donja Dubrava

Dekanovec

Selnica

Prelog

Palinovec

Ivanovec


MDK


Iz slika 6.2.8, 6.2.9. i 6.2.10. vidljivo je da su koncentracije nitrata u pojedinim zdencima povišene te ponekad i preko MDK vrijednosti. Uočava se da unutar pojedinih



28

naselja postoje velike heterogenosti u pogledu koncentracije nitrata. Odnosno neki zdenci imaju vrijednosti nitrata ispod MDK dok drugi imaju ih blizu ili preko MDK vrijednosti u istom naselju. Ovakva raspodjela je posljedica lokalnog utjecaja tj. da li se u blizini nalazi odlagalište stajnjaka, septička jama, oranica itd. No, očito je da su na području aluvija veće koncentracije nitrata nego u ostalima dijelovima Županije. Visoke koncentracije u ovom području su posljedica intenzivne poljoprivredne proizvodnje i neizgrađenog kanalizacijskog sustava. Uočeno je iz dobivenih analiza da su vode privatnih zdenaca u većini slučajeva mikrobiološki opterećene. Vidljivi su slučajevi da uzorci vode su ispravni za piće prema fizikalno-kemijskim i kemijskim pokazateljima, ali sadržavaju fekalne bakterije. Mikrobiološko onečišćenje je posljedica upuštanja otpadnih kanalizacijskih voda u podzemlje odnosno postojanje loše izvedenih septičkih jama i nepostojanje kanalizacijskog sustava odvodnje.

Od ukupno 38 uzoraka sakupljenih na području Međimurske županije, samo 9 uzoraka podzemne vode je ispravno za piće po Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 182/04) s obzirom na kemijski sastav podzemne vode. Statistički gledano po područjima u Međimurskim goricama 30% uzoraka odgovara za piće, a 70 % ne; u području murske doline 14 % uzoraka odgovara za piće, a 86 % ne; te u području aluvija 24 % uzoraka odgovara za piće, a 76 % ne. Vidljivo je da je najlošija situacija na području murske doline i dravskog aluvija. Ova situacija je posljedica toga što je u području aluvija i rijeke Mure najrazvijenija poljoprivredna proizvodnja, industrija, te nije izgrađena kanalizacijska infrastruktura. Također, u pojedinim dijelovima murske doline i aluvija, prirodni geokemijski uvjeti koji vladaju u ovim vodonosnicima pridonose lošijoj kvaliteti podzemne vode. Da bi se poboljšala kvaliteta podzemne vode potrebno je izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu za odvodnju otpadnih voda iz domaćinstva, prometnica i industrijskih proizvodnih pogona; provesti efikasniju i kontroliraniju poljoprivrednu proizvodnju (edukacija poljoprivrednog stanovništva kako, kada, u kojoj mjeri uporebljavati prirodna i mineralna gnojiva te sredstva za zaštitu bilja). 6.3. Kakvoća podzemnih voda na crpilištima Nedelišće i Prelog Podzemne vode na crpilištu Nedelišće koje zahvaćaju zdenci Z-1, Z-2, Z-3, Z-4, Z-5 i Z-6 su dobre kvalitete. Koncentracije nitrata (slika 6.3.1) su ispod MDK vrijednosti, također se uočavaju manje koncentracije klorida i sulfata (slika 6.3.2) na području crpilišta u odnosu na okolne privatne zdence. Ponekad, na pojedinim zdencima je uočeno mikrobiološko onečišćenje. Također je uočeno da vode sadržavaju teške metale kao što su olovo, cink, bakar, željezo, nikal, krom i mangan, ali njihove su koncentracije daleko ispod MDK vrijednosti. Međutim su uočene više koncentracije nitrata, klorida i sulfata u vodi zdenca Z-1 crpilišta Prelog (slike 6.3.3 i 6.3.5). Također je i na ovom crpilištu uočeno onečišćenje podzemne vode mikroorganizmima. Ove vode, također sadržavaju teške metale kao što su olovo, cink, bakar, željezo, nikal, krom i mangan, ali njihove su koncentracije daleko ispod MDK vrijednosti. Podzemne vode crpilišta Prelog su antropogeno opterećenije od voda na crpilištu Nedelišće. Ovo je posljedica toga što je crpilište Prelog smješteno u naseljenijem području, kanalizacijska infrastruktura je izgrađena samo u Prelogu, ali nije nepropusna, a i poljoprivredna proizvodnja je intenzivnija.



29

Novija istraživanja na crpilištu Prelog su ukazala na bolju kakvoću podzemne vode u drugom vodonosnom sloju. Koncenracije nitrata se kreću od 10 do 15 mg/l, a i koncentracije klorida i sulfata su niže (slike 6.3.4. i 6.3.6). Međutim i ovdje je zapaženo da vode sadržavaju teške metale poput olova, željeza, mangana i cinka, ali njihove koncentracije su daleko ispod MDK vrijednosti. Ova činjenica ukazuje da na kvalitetu podzemnih voda osim antropogenog utjecaja imaju i sedimenti koji izgrađuju vodonosnike.

Raspodjela nitrata na crpilištu ''Nedelišće''

0

10

20

30

40

50

01/01

/04/

12/01

/04/

23/01

/04/

03/02

/04/

14/02

/04/

25/02

/04/

07/03

/04/

18/03

/04/

29/03

/04/

09/04

/04/

20/04

/04/

01/05

/04/

12/05

/04/

23/05

/04/

03/06

/04/

14/06

/04/

25/06

/04/

06/07

/04/

17/07

/04/

28/07

/04/

08/08

/04/

19/08

/04/

30/08

/04/

10/09

/04/

21/09

/04/

02/10

/04/

13/10

/04/

24/10

/04/

04/11

/04/

15/11

/04/

26/11

/04/

20/10

/05

25/10

/06

Kon

cent

raci

ja n

itrat

a u

mg/

l

Z-1Z-2Z-3Z-4Z-5

Slika 6.3.1. Raspodjela nitrata na crpilištu Nedelišće



30

Raspodjela koncentracija klorida i sulfata na crpilištu ''Nedelišće''

0

2

4

6

8

10

12

14

Z-1/04

/06

Z-1/10

/05

Z-1/12

/04

Z-2/12

/06

Z-2/04

/05

Z-2/05

/06

Z-2/10

/04

Z-3/10

/06

Z-3/10

/05

Z-3/10

/04

Z-4/06

/05

Z-4/05

/04

Z-5/04

/05

Z-5/03

/04

Z-6/12

/06

Z-6/05

/04

Kon

cent

raci

ja k

lorid

a (m

g/l)

0

5

10

15

20

25

30

35

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

Cl-(mg/l)SO42- (mg/l)

Slika 6.3.2. Raspodjela klorida i sulfata na crpilištu Nedelišće

Raspodjela nitrata u zdencu Z-1 crpilišta ''Prelog''

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

23.6.2005.

8.12.2005.

25.10.2006.

13.12.2006.


Slika 6.3.3. Raspodjela nitrata na crpilištu Prelog



31

Raspodjela nitrata u novim bušotinama crpilišta ''Prelog''

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

SPB-6/07

SPB-7/07


Slika 6.3.4. Raspodjela nitrata na crpilištu Prelog

Raspodjela klorida i sulfata u zdencu Z-1 crpilišta ''Prelog''

13.8

14

14.2

14.4

14.6

14.8

15

15.2

15.4

23.6.2005. 8.12.2005. 25.10.2006. 13.12.2006.

Kon

cent

raci

ja k

lorid

a (m

g/l)

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

Cl- (mg/l)SO42-(mg/l)

Slika 6.3.5. Raspodjela sulfata i klorida na crpilištu Prelog



32

Raspodjela koncentracija klorida i sulfata u novim bušotinama crpilišta ''Prelog''

4.2

4.4

4.6

4.8

5

5.2

5.4

5.6

5.8

SPB-6/07 SPB-7/07

Kon

cent

raci

ja k

lorid

a (m

g/l)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Kon

cent

raci

ja su

lfata

(mg/

l)

Cl- (mg/l)SO42-(mg/l)

Slika 6.3.6. Raspodjela sulfata i klorida na crpilištu Prelog 7. PROCJENA ZALIHA SLATKIH PODZEMNIH VODA Obnovljive zalihe podzemnih voda u Dravskom aluvijalnom vodonosniku procijenjene su na dva načina. Jedan se temelji na procijeni obnovljivih zaliha pomoću prosječnog koeficijenta infiltracije, a drugi na procjeni sezonskih zaliha iz podataka o razlikama najviše i najniže razine podzemne vode i podataka o vrijednostima efektivne poroznosti vodonosnika. Osnovni izvor napajanja dravskog aluvijalnog vodonosnika je infiltracija padalina kroz polupropusni krovinski sloj. Napajanje vodonosnika infiltracijom padalina kroz krovinske polupropusne naslage procijenjena je na oko 25 % prosječnih godišnjih padalina (tablica 7.1). Vrijednosti koeficijenta infiltracije temeljila se na rezultatima postojećih istraživanja regionalnog toka podzemne vode.

Površina (km2)

Prosječne godišnje padaline

P (mm/god)

Prosječni koeficijent infiltracije

Cinf

Obnovljive zalihe (*106 m3/god)

440 800 0.25 ~ 88.0 Tablica 7.1.



33

U tablici 7.2. prikazane su godišnje sezonske zalihe podzemnih voda, koje su izračunate kao umnožak površine prostiranja vodonosnog sloja, razlike najviše i najniže razine podzemne vode i poroznosti sloja.

Površina (km2)

Razlika najviše i najniže razine podzemne vode

RPV (max) – RPV (min) ∆h (m)

Efektivna poroznost vodonosnika

Obnovljive zalihe (*106 m3/god)

440 1.0 0.20 ~ 88.0 Tablica 7.2. S obzorom na procijenjene obnovljive zalihe podzemne vode može se zaključiti da su na području Međimurske županije akumulirane zadovoljavajuće zalihe podzemne vode. Pri tome treba imati na umu da se svi proračuni zaliha podzemne vode temelje na teoretskim veličinama i da imaju regionalno obilježje. Jedno od najvažnijih pitanja je da li se obnovljive zalihe podzemne vode ujedno mogu smatrati količinom vode koja se može i trajno eksploatirati. Praksa je pokazala da se, i pored procijenjenih visokih vrijednosti zaliha podzemne vode, nailazi na poteškoće u osiguranju dovoljnih količina vode na pojedinim lokacijama. Zbog toga stvarne količine crpljenja podzemne vode ovise o lokacijama crpilišta i njihovom prostornom rasporedu, položaju zdenaca u odnosu na granicu stalnog potencijala (u ovom slučaju to je rijeka Drava), o kakvoći podzemne vode, te o niz drugih čimbenika. Prema tome, zalihe podzemne vode treba određivati za svaku odabranu lokaciju posebno. Na prostoru Međimurske županije povoljna okolnost je mogućnost induciranog napajanja vodonosnika iz rijeke Drave. Eksploatacijske zalihe crpilišta Nedelišće analizirane su od strane Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Miletić i dr., 1996). Za potrebe njihovog definiranja provedeno je trodnevno crpljenje zdenaca s ukupnom količinom od 500 l/s jer je tadašnja postojeća eksploatacija prosječno iznosila 180-200 l/s. Na matematičkom modelu crpilišta simulirana je eksploatacija podzemne vode u količini od 500 l/s iz postojećih pet zdenaca i 600 l/s uz izvedbu novog zdenca. Zaključeno je da je takva eksploatacija podzemne vode moguća uz uvjet da se zdenačka sita novog zdenca ugrade i u gornjem i u donjem vodonosnom sloju. U studiji „Istraživanje u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpilištu Nedelišće“ (Bagarić i Brkić, 2004) matematičkim modeliranjem strujanja podzeme vode utvrđeno je da se proširenjem crpilišta s tri nova zdenca može crpiti količina i oko 750 l/s, međutim teško se može osigurati visoka kakvoća vode zbog blizine okolnih naselja (Hrašćan, Trnovec, Pušćine) i razvitka konusa depresije pri crpljenju s ovom količinom.



34

8. GEOTERMALNE VODE Povišeni geotermalni gradijent opća je karakteristika Panonskog bazena, stoga su osim već poznatih prirodnih termalnih izvora, u sjevernoj Hrvatskoj termalne vode otkrivene i bušenjem. Međutim, istraživanje geotermalnih voda na području Međimurske županije nikada nije izvođeno s ciljem pronalaska istih. Geotermalna izvorišta su uglavnom utvrđena izvedbom dubokih istražnih bušenja s ciljem istraživanja nafte i plina, a većinom su provođena od strane INA-Naftaplina. Na prostoru županije izvedeno je veći broj dubokih istražnih bušotina, od čega je na nekoliko bušotina dokazano postojanje geotermalne vode. Termalna voda visoke mineralizacije nedaleko od mjesta Sveti Martin na Muri poznata je još od 1911. godine kada je englesko-mađarska tvrtka London-Budapest izvela istražna bušenja u potrazi za naftom, no umjesto nafte potekla je termalna voda. Okolno pučanstvo je ubrzo otkrilo ljekovitu svrhu vode te je 1936. godine izgrađen jedan drveni bazen, dimenzija 3 x 4 m, i jedan natkriveni bazen te instalirano sedam kada za namakanje u termalnoj vodi. Zbog izuzetnog mineralizacijskog sastava termo-mineralne vode i prisutnosti ugljičnog dioksida, ista je bila privlačna za piće pa je, u razdoblju do izbijanja II. Svjetskog rata, buteljirana pod nazivom Međimursko jodno vrelo Selnica Sv. Martin na Muri. Distribuirana je u bocama od 1,44 lit (1 oka) i pod nazivom Mineralno međimursko vrelo Vučkovec. Na istoj lokaciji je 1972. godine izvedena bušotina Vučkovec -2 (Vuč-2) do dubine 914 m. Sedimenti na intervalu 73-914 m su miocenske (badenske) starosti. Vodonosni intervali su utvrđeni na dubinama: 452-594 m, 645-698 m, 723-728 m i 760-777 m. Temperatura vode iznosi 32-34ºC, salinitet vode: 6.6 g/l NaCl, a pH: 7-8. Voda se koristi za potrebe Toplica Sv. Martin na Muri kao turističko-rekreacijski centar.

Prema međunarodnoj klasifikaciji vodu kemijski karakterizira natrij, hidrogenkarbonati, kloridi. Kemijskom analizom vode iz 1930. godine utvrđen je sljedeći kemijski sastav vode:

Pokazatelj Iznos u vodi (g/kg) NH4 0.0222 Na 2.464 K 0.0744 Mg 0.0239 Ca 0.0062 Cl 1.146 Br 0.0008 J 0.0018 HCO3 5.061 SiO2 0.0289 Al2O3 0.0020 Fe2O3 0.0012 Ukupna mineralizacija 8.888 mg/l Salinitet 6.315 o/oo



35

Voda se kao takva preporučuje za liječenje degenerativnih bolesti zglobova i kralježnice (artroze, lumbalgije, lumboišijalgije, cervikalnog sindroma i dr.), upalnih reumatskih bolesti (reumatoidnog artritisa), kontrakture zglobova s atrofijom mišića te ožiljcima (posljedice iščašenja, prijeloma, oštećenja mekih tkiva, opsežnih ožiljaka i dr.), izvanzglobnih bolova i smetnji mekih dijelova (raznih neuralgija, neuritisa, mialgija, i dr.). Bušotina Mihovljan -2 (Mih-2) smještena je sjeveroistočno od Čakovca. Načinjena je 1975. godine. Dubina bušotine iznosi 2967 m. Na intervalu 1771-1773 m nabušeni su neogenski pješčenjaci (Murskosobotska formacija). Tijekom remonta za 3 dana dobiveno je cca 15 m3. Na intervalu 1663.5-1664,5 m za 5 dana dobiveno je cca 11 m3, a na intervalu 1573-1575 m za 5 dana dobiveno je cca 5 m3 vode+plin. Salinitet vode u ovom posljednjem ispitivanom intervalu iznosio je 16.5 g/l NaCl. Temperatura vode nije poznata niti u jednom intervalu. Bušotina Međimurje -3 (Mđ-3) nalazi se između naselja Donji Pustakovec i Hodošan. Izbušena je 1967. godine. Dubina bušotine iznosi 3890 m. Tijekom remontnih radova ispitivano je nekoliko dubinskih intervala. Na intervalu 2176-2178 m za 6 dana dobiveno je cca 5 m3/dan , saliniteta 13.5 g/l NaCl, nepoznate temperature. Unutar intervala 2118-2161 m za 3 dana dobiveno je cca 30 m3/dan , također nepoznate temperature vode. Na intervalu 3500-3892 m nabušene su stijene mezozojske starosti (kreda?): vapnenci, dolomitični vapnenci, vapnenačke breče. Tijekom ispitivanja za 8 dana dobiveno cca 20 m3/dan, saliniteta 6.6 g/l NaCl, ali nepoznate temperature vode. Bušotina Mursko Središće -2 (MSr-2) nalazi se zapadno od Murskog Središća, a bušotina Međimurje -1 (Mđ-1) nedaleko naselja Paklenica. Podaci o podzemnoj vodi nisu poznati. Bušotina Draškovec -1 smještena je na privatnom posjedu gospodina Josipa Kobala, uz državnu cestu koja povezuje Čakovec, Prelog i Kotoribu. Od naselja Draškovec udaljena je cca 650 m u smjeru jugozapada, odnosno u smjeru naselja Cirkovljana od kojega je udaljena oko 1200 m. Izvedena je do dubine 4200 m. Vodonosnik geotermalne vode je utvrđen na intervalu 1827-1878 m, a izgrađuju ga pontski pješčenjaci (tzv. Donja Ratka pješčenjaci). Kapacitet kod samoizljeva iz bušotine na površinu iznosi cca 8 l/s, a kod crpljenja oko 25 l/s. Temperatura na dnu bušotine iznosi 113oC. Temperatura vode na površini je 70-77ºC, salinitet vode 12.8-15.4 g/l NaCl, a pH 7.4. Geotermalna voda se još ne koristi, ali postoje planovi za izgradnju zdravstveno-turističkog kompleksa. U balneološkom laboratoriju Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (2002) izvršena je tijekom studenog i polovicom prosinca 2002. kompletna balneokemijska analiza termomineralne vode bušotine Draškovec-1 (DR-1), a rezultati su sljedeći: Mineralizacija 12818.52 mg/l, F 2.07 mg/l, Br 34.5 mg/l, J 12.13 mg/l, Na 94.29 mval%, Cl 85.26 mval%, Temperatura 70-77 0C Termomineralna voda iz bušotine Draškovec -1, prema razvrstavanju mineralnih voda, a uzimajući u obzir do sada učinjene analize, razvrstana je kao mineralna, fluorna, bromna, jodna, natrijeva, kloridna, hiperterma. Voda je hipertonična s jakim balneološkim svojstvima po mineralizaciji, koncentraciji broma, joda i natrijeva klorida te temperaturi. Po ionskom sastavu ispitivana voda je izrazita Na-Cl, što znači da ima minimalne količine kalcija, magnezija i sulfata.



36

F – balneološka granica za fluorne vode je 2 mg F/l. Ispitivana voda sadrži 2.065 mg F/l, pa stoga spada u fluorne vode premda se vijednosti kreću na samoj granici. J – balneološka granica za jodne vode iznosi 1mg J/l vode. Ispitivana voda sa sadržajem 12.13 mg J/l spada u srednju grupu jodnih voda. Na-Cl – balneološka granica za vode slanice iznosi 230 mmola Na ili Cl/l vode. Količina NaCl ovdje koleba pa je kod nekih analiza voda bušotine Draškovec -1 slanica, a kod nekih se približava toj vrijednosti. Mineralizacija – prema mineralizaciji koja iznosi preko 9000 mg/l (s dominacijom NaCl) voda ima hipertonični karakter. Budući ispitivana voda iz bušotine Draškovec -1 pripada skupini izrazitih mineralnih hipertermi, tj. s mineralizacijom iznad 1000 mg/l i temperaturom vode 77ºC (hiperterme više od 38ºC), a izdašnost bušotine je vrlo povoljna, voda se može koristiti za sljedeće: liječenje (balneoterapija), zdravstveni turizam i rekreaciju. Bušotina Prelog-1 (Prg-1) nalazi se u neposrednoj blizini naselja Prelog, bušotina Čukovec -1 (Čuk-1) nalazi se kod naselja Čukovec, bušotina Međimurje -2 (Mđ-2) u blizini naselja Donji Mihaljevec, a bušotine Kotoriba -2 i Kotoriba -3 zapadno, odnosno sjeverno od Kotoribe. Bušotina Prelog -1 izvedena je do dubine 4496 m, a u njoj 3 remontne operacije, od čega je samo u jednom slučaju dobiven dotok slojne vode. Na dubinskom intervalu 2120-2132 m (Moslavačka gora formacija) dobiveno je cca 4.5 m3 vode. Salinitet vode iznosio je 13.88 g/l NaCl, a pH 6.97. Temperatura na dubini 2129 m izmjerena je u iznosu od 106ºC iz čega je izračunat geotermijski stupanj u iznosu od 4.98ºC/100 m. Na dubinskom intervalu 2640-2634.5 m salinitet vode iznosio je 9.79 g/l NaCl, a pH 7.12. Ostali kemijski pokazatelji vode su: Pokazatelj Iznosi na intervalima 2120-2132 m (mg/l) 2640-2634.5 (mg/l) NH4 40 1.8 Na 6068 3207 K 49 52 Mg 39 5 Ca 300 660 Sr 12 8 Fe 6.6 17 Cl 8420 5938 Br 0 0 J 0 0 HCO3 648 207 CO3 0 0 SO4 1851 181 Bušotina Međimurje -2 izvedena je do dubine 2705.1 m i ušla je u temeljno gorje (podloga tercijara). Na dubinskom intervalu 2470-2491 m (propusni pješčenjaci i rastrošeni badenski litotamnijski vapnenci) utvrđena je slojna voda saliniteta 8.49 g/l NaCl. Na dubinskim intervalima 1799-1824 m i 2124-2159 m (pješčenjaci Lendava formacije) dobiven je dotok slojne vode saliniteta 13.1 i 6.26 g/l NaCl iz koje se izdvajao plin. Bušotina Kotoriba -1 izvedena je do dubine 3452.6 m. Na dubinskom intervalu 3121.5-3119.5 m klipovanjem je dobiveno 4.7 m3 vode kroz 16 sati saliniteta 25.25 g/l NaCl.



37

Na intervalu 3096-3093 m dobiveno je 7.6 m3 vode kroz 16 sati saliniteta 21.71-25-89 g/l NaCl. Na intervalu 3004-3000 m klipovanjem je dobiveno 8.5 m3 vode kroz 16 sati saliniteta 26 g/l NaCl, a na intervalu 2931-2928 m 27.79 g/l NaCl. Ostali kemijski pokazatelji vode su: Pokazatelj Iznosi (mg/l) na intervalima (mg/l) 3121.5-3119.5 m 3096-3093 m 3004-3000 m 2931-2928 m NH4 13.13 18 20 30.6 Na 8400 9900 9616 10400 K 546 401 469 350 Mg 10 13.4 10.1 7.8 Ca 500 743 504 411 Sr 23 50.3 26 45 Fe 135 125 218 102 Cl 13310 16495 14897 16895 Br 4 25 20 40 HCO3 910 1085 1266 627 SO4 632 418 866 504 SiO2 97 108 66 77.5 Bušotina Kotoriba -2 izvedena je do dubine 3600 m. Bušotinom je determiniran sljedeći sastav naslaga (podjela u Dravskoj potolini): Lonja formacija 0-1026 m Bilogorska formacija 1026-1463 m Kloštar-Ivanić formacija 1463-1867 m: Cabunski lapor 1463-1487 m Pepelana pješčenjaci 1487-1617 m Graberski lapor 1617-1673 m Poljana pješčenjaci 1673-1844 m Lepsički lapor 1844-1867 m Ivanićgrad formacija 1867-2801 m: Okoli pješčenjaci 1867-2769 m Lipovec lapor 2769-2801 m Moslovačka gora formacija 2801-3569 m: Križevci član 2801-2849 m Mosti član 2849-3569 m Podloga tercijara >3569 m Ekvivalent Poljana pješčenjacima, u Murskoj potolini predstavljaju Gornja Ratka pješčenjaci nabušeni na dubini 1673-1844 m, ekvivalent Lepsičkim laporima su Dolina lapori nabušeni na dubinama 1844-1870 m, dok Donja Ratka pješčenjaci u Murskoj potolini, nabušeni na dubinskom intervalu 1870-2332 m odgovaraju gornjem segmentu Okoli pješčenjaka prema podjeli u Dravskoj potolini. Slojna voda u bušotini Kotoriba -1 utvrđena je na nekoliko dubinskih intervala: Pokazatelj Iznosi (mg/l) na intervalima 3392-3474 m 3460-3470 m 3525-3459.44 m 2874.5-2866 m NH4 0.77 15 Na 6560 6320 190 2500 K 522 206 3.9 29 Mg 22 11.4 15 3



38

Ca 352 278 55 245 Sr 6.8 8.8 7.3 Fe 152 3.5 2.4 Cl 8675 8510 302 4006 Br trag HCO3 2270 1568 186 146 SO4 1834 1364 44 258 SiO2 43 11.7 Salinitet 14.3 14.04 0.5 6.61 (g/l NaCl) pH 7.22 7.0 7.2 7.62 Rezultati završnog remontnog ispitivanja pokazali su da iz dubinskog intervala 2100-2500 m klipovanjem daje 5.7 m3 vode kroz 16 sati saliniteta 29.7 g/l NaCl s tragovima nafte i plina. Interval 2924-2920 m daje vodu. Osim u bušotinama Vučkovec -2 i Draškovec -1, geotermalna voda otkrivena je još u nekoliko bušotina u Međimurju (Marković, 2002): - Mačkovec (grad Čakovec): bušotina Mačkovec-1 (Mač-1, 1975.), dubina 3050 m, u

podlozi tercijara utvrđeni su raspucani vapnenci; bušotina je pripremljena za ispitivanje na termo-mineralnu vodu;

- Hodošan (općina Donji Kraljevec): bušotina Hodošan-1 (Hod-1, 1978/79.), dubina 4542 m, temperatura na dnu 180oC, bušotina je zacijevljena radi ispitivanja na termo-mineralnu vodu;

- Merhatovac (općina Selnica): bušotina Merhatovec-1 (Mer-1, 1979.) dubina 4193 m, temperatura na dnu 150oC, u podlozi tercijara siltiti.

S obzirom na utvrđena izvorišta geotermalnih voda na području Međimurske županije mogu se izdvojiti dva geotermalna područja. Jedno geotermalno područje nalazi se na području Međimurskih gorica na dubini manjoj od 1000 m. Geotermalni vodonosnik čine badenske naslage. Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Vučkovec-2. Unutar ovog područja nalazi se i bušotina Merhatovec -1 za koju nam nisu bili poznati podaci o izvoru (vodonosniku) geotermalne vode. Drugo potencijalno geotermalno područje nalazi se u dravskom bazenu, između Preloga i Kotoribe. Geotermalni vodonosnik je formiran unutar pontskih pješčenjaka (Donja Ratka pješčenjaci) na dubinskom intervalu 1740-1950 m (slika 8.1). Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Draškovec-1. Premda geotermalna voda tijekom bušenja u tom intervalu nije utvrđena na bušotinama Prelog -1, Čukovec -1, Međimurje -2, te Kotoriba -2 i -3, zbog očekivano istih naslaga na približno istim dubinama (slika 8.1) može se pretpostaviti da je i u njima akumulirana geotermalna voda. Smatra se da su Donja Ratka pješčenjaci široko i kontinuirano rasprostranjeni u sedimentacijskom prostoru sjevernog dijela Murske potoline. Budući na ovom prostoru nema znakova intenzivne tektonike koja bi mogla uvjetovati ekraniziranje i prekid hidrauličke komunikacije između njezinih pojedinih struktura, smatra se da ti pješčenjaci predstavljaju jednu hidrodinamičku cjelinu. Prema podacima INA-Naftaplina ovo područje obuhvaća površinu od oko 170 km2. Zbog toga bi ostale bušotine na ovom prostoru trebalo dodatno ispitati na geotermalnu vodu.



39

Slika 8.1. Shematski prikaz vodonosnika geotermalne vode (Donja Ratka pješčenjaci) između Preloga i Kotoribe (izvor INA-NAFTAPLIN) 9. POSTOJEĆE KORIŠTENJE PODZEMNIH VODA

Područje Međimurja obiluje kvalitetnom podzemnom vodom. Sukladno opisanoj hidrogeološkoj regionalizaciji najveće količine akumulirane su u dravskom kvartarnom vodonosniku. Iz njega se trenutno za potrebe vodoopskrbe podzemna voda eksploatira na dva crpilišta – Nedelišće i Prelog. Javnim vodoopskrbnim sustavom, u okviru kojega se nalaze navedena crpilišta, upravljaju Međimurske vode d.o.o., a početak organizirane vodoopskrbe u Županiji datira iz 1961. god. Podzemna se voda bez dorade, osim preventivnog dezinficiranja plinovitim klorom, upušta u distribucijsku mrežu. Murski kvartarni vodonosnik je manje transmisivnosti u odnosu na dravski vodonosnik i trenutno se iz njega voda ne koristi za potrebe javne vodoopskrbe. Međimurske gorice izgrađene su od nepropusnih do slabo propusnih stijena u kojima nije moguće očekivati veće zahvate podzemne vode.

Prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja vodoopskrba Međimurja je podijeljena na četiri vodoopskrbe zone (Topolnjak & Glumac, 2006). Zdenci na crpilištu Nedelišće opskrbljuju tri vodoopskrbne zone, dok se četvrta snabdijeva vodom sa crpilišta Prelog. U četvrtoj vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno vodocrpilište Sv. Marija kapaciteta 22 l/s koje se trenutno ne koristi, već se drži u pogonskoj pripravnosti za eventualno ispadanje iz rada crpilišta Prelog. U slučaju potrebe crpilište Nedelišće može poslužiti i za vodoopskrbu četvrte zone, dok se voda sa crpilišta Prelog koristiti isključivo za opskrbljivanje četvrte



40

vodoopskrbne zone i dijela vodoopskrbnog sustava Koprivničko-križevačke županije - naselja Legrad, Veliki Otok, Selnica Podravska, Kutnjak i Antolovec. Za potrebe što kvalitetnije i pouzdanije vodoopskrbe načinjeno je nekoliko vodosprema - Čakovec kapaciteta 700 m3, Lopatinec kapaciteta 750 m3, Mohokos kapaciteta 750 m3, Zebanec kapaciteta 200 m3 i Prelog kapaciteta 350 m3. Ipak, njihov ukupni kapacitet od 2750 m3 ne zadovoljava u potpunosti potrebe vezane uz sigurnost i kvalitetu vodoopskrbe. Za povećanje tlaka vode izgrađene su hidrostanice Mohokos, Zebanec, Banfi, Selnica i Robadje, a za smanjenje tlaka 73 redukcijskih ventila.

Na crpilištu Nedelišće načinjeno je ukupno sedam zdenaca od kojih su trenutno u eksploataciji njih pet. Zbog razmjerno malog eksploatacijskog kapaciteta od 10 l/s, zdenac Z-6, kojim je zahvaćen drugi vodonosni sloj, nije opremljen i stavljen u uporabu jer je procijenjeno da takva eksploatacijska količina ne opravdava troškove njegovog opremanja. Zdenac Z-7 napravljen je 2006. godine i s usvojenim eksploatacijskim kapacitetom od 100 l/s čeka puštanje u vodoopskrbni sustav. Osim zdenaca B-1 kojim je zahvaćen prvi vodonosni sloj i zdenca Z-6, preostali zdenci zahvaćaju oba vodonosna sloja.

Na crpilištu Prelog načinjena su dva zdenca od kojih je jedan u sustavu vodoopskrbe. Zdencima je zahvaćen prvi vodonosni sloj, a usvojeni pojedinačni eksploatacijski kapacitet iznosi 100 l/s. U posljednje su vrijeme aktualna istraživanja drugog vodonosnog sloja. Očekuje se da bi se eksploatacijom podzemne vode iz drugog vodonosnog sloja dugoročno riješio problem visokih koncentracija nitrata i drugih nutrijenata koji se u podzemnoj vodi prvog vodonosnog sloja pojavljuju prvenstveno kao rezultat intenzivne poljoprivredne aktivnosti na priljevnom području crpilišta. U tu je svrhu izrađeno nekoliko strukturno-piezometarskih bušotina i upravo su u tijeku pripreme za izradu zdenca.

U razdoblju 2000.-2006. godina prosječna crpna količina na crpilištu Nedelišće varirala je u rasponu 200- 230 l/s, a na crpilištu Prelog u rasponu 31-37 l/s (slika 9.1).

0

25

50

75

100

125

150

175

200

225

250

Pros

ječn

a cr

pna

količ

ina

(l/s)

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Godina

Nedelišće Prelog

Slika 9.1. Prosječna crpna količina na crpilištima Nedelišće i Prelog

Kumulativno je u istom razdoblju na godišnjoj razini na izvorištu Nedelišće

eksploatirano 6.2x106-7.8x106 m3 podzemne vode, dok je na crpilištu Prelog eksploatirano



41

0.9x106-1.3x106 m3 (slika 9.2). Smanjenje distribuirane količine vode u 2005. i 2006. godini na crpilištu Nedelišće posljedica je saniranja gubitaka u vodoopskrbnoj mreži.

0.00E+00

1.00E+06

2.00E+06

3.00E+06

4.00E+06

5.00E+06

6.00E+06

7.00E+06

8.00E+06

Kol

ičin

a is

crpl

jene

vod

e (m

3)

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Godina

Nedelišće Prelog

Slika 9.2. Količina iscrpljene vode na crpilištima Nedelišće i Prelog

U okviru javnog vodoopskrbnog sustava izgrađeno je 990 km vodovodne mreže i time

mogućnost priključenja na sustav iznosi 98.5 %. Od ukupno 127 naselja županije, vodoopskrbni sustav opskrbljuje njih 125, bilo potpuno ili djelomično. U naseljima Križovec i Hlapčina vodoopskrba se obavlja putem lokalnih seoskih vodovoda. Za naselje Križovec u tijeku je izrada projekta za uvođenje javne vodoopskrbe.

Iako mogućnost priključenja iznosi 98.5 %, na javni je vodovod priključeno tek 77.2 % domaćinstava, ali su zato priključeni gotovo svi industrijski objekti i ustanove. Priključenost domaćinstava prilično varira od mjesta do mjesta, pa tako ona u mjestu Prelog iznosi svega 50 %.

Dok je priključenosti na sustav javne vodoopskrbe u Međimurju na razini hrvatskog prosjeka (77 %), prosječna je specifična potrošnja vode po stanovniku od 86 l/dan znatno manja od prosječne specifične potrošnje na državnoj razini od cca 140 l/dan.

U idućem će se razdoblju, radi zaštite zdravlja građana, nastojati priključiti na vodoopskrbni sustav što više potrošača. Planirano je do 2015. god. povećati prosječni stupanj priključenosti na 94 %, što je sukladno zacrtanoj planskoj opskrbljenosti na državnoj razini. Za postignuće zacrtanih ciljeva potrebno je osigurati dovoljne količine podzemne vode odgovarajuće kakvoće. Planirani eksploatacijske kapacitet za crpilište Nedelišće iznosi oko 700 l/s, a za crpilište Prelog 200 l/s.

Tijekom 2005 i 2006. god. učinjena je analiza gubitaka vode u vodoopskrbnoj mreži. Analizom bilance vode za 2005. god. utvrđeno je da stvarni gubici vode iznose 38.6 %. Međutim, istaknuto je da takav način prikazivanja gubitaka, koji je inače uobičajen, zapravo ne daje pravu sliku uspješnosti rješavanja problema gubitaka, odnosno efikasnosti upravljanja vodoopskrbnim sustavom s aspekta gubitaka vode (Topolnjak & Glumac, 2006). To je potaknulo primjenu aktualnih međunarodnih standarda u prikazu gubitaka vode i uspješnosti njihovog rješavanja. Oni u obzir uzimaju i duljinu vodoopskrbne mreže, zatim ukupni broj



42

priključaka, te faktor tlaka u sustavu. Takav se pristup u ISO standardima Međimurskih voda d.o.o. primjenjuje od 2006. godine. ILI indeks (Infrastructure Leakage Index), koji predstavlja odnos stvarnih gubitaka vode u sustavu (CARL) i neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka (UARL), za vodoopskrbni sustav Međimurja za 2005. god. iznosi 3.4. Prema tom indikatoru, Međimurske vode d.o.o. komparativno pripadaju u red uspješnijih vodovoda Republike Hrvatske i međunarodne prakse. Iz toga se nameće zaključak da je u slučaju Međimurskih voda d.o.o. trenutno veći prioritet ulaganje u povećanje pouzdanosti i sigurnosti sustava od smanjenja gubitaka vode.

Pored sustava javne vodoopskrbe, podzemna se voda koristi i iz privatnih kopanih zdenaca koji se nalaze na prostoru čitave županije, iako je njihov broj nešto veći na području Međimurskih gorica i zapadnog dijela dravskog i murskog aluvija u odnosu na istočni dio županije. Zbog visokog stupnja pokrivenosti vodoopskrbnom mrežom, danas se podzemna voda iz kopanih zdenaca većinom koristi za zalijevanje vrtova i napajanje stoke. Pored toga, u pojedinim mjestima županije postoji praksa korištenja podzemne vode iz piezometara koji su nekada bili u sustavu opažanja razina podzemne vode. Primjerice u Draškovcu je crpka spuštena u piezometar a voda se koristi za zalijevanje nogometnih igrališta. U Cirkovljanu je na vrhu cijevi piezometra načinjen priključak za punjenje vodom vatrogasnih vozila.

Na području Međimurskih gorica postoji nekoliko zahvaćenih izvora čija izdašnost ne prelazi 1 l/s, a većinom je manja od 0.1 l/s. Voda zahvaćenih izvora koristi se većinom u iste svrhe kao i u slučaju kopanih zdenaca. Među značajnije svrstan je izvor Patikor čiji se zahvat nekada znatno više koristio jer se voda uz pomoć crpke distribuirala putem lokalnog vodovoda naselja Pleškovec. U vrijeme obilaska terena (veljača, 2007), na preljevu zahvatne građevine prelijevalo je manje od 0.1 l/s. U mjestu Čestijanec zahvaćen je izvor čiji je kapacitet procijenjen na 0.5 l/s, a voda se koristi za potrebe obližnjih ribnjaka. 10. ZAŠTIĆENA PODRUČJA Na području Međimurske županije mogu se izdvojiti tri osnovna tipa zaštićenih područja. Jedan je zaštićeni krajolik uz rijeku Muru kojim se štite prirodna dinamika rijeke Mure, poplavne šume i livade uz rijeku, bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, drugi zaštićeni krajolik rijeke Drave kojim se štiti stari tok rijeke Drave, dok treći tip zaštićenog područja predstavljaju zaštitne zone crpilišta javne vodoopskrbe Nedelišće i Prelog s kojih se podzemna voda eksploatira, te crpilište Marija na Muri koje je rezervno crpilište (slika 10.1). Zaštićeni krajolik rijeke Mure obuhvaća područje unutar sljedećih granica (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju Zaštićenog krajolika rijeke Mure na području Međimurske županije, 2002): sjeverna granica poklapa se s državnom granicom s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom, zapadna granica proteže se državnom granicom s Republikom Slovenijom, a istočna granica slijedi županijsku granicu s Koprivničko-križevačkom županijom. Južna granica približno se proteže uz županijsku cestu koja povezuje naselja Sv. Martin na Muri, Hlapićinu, Mursko Središće, Paklenicu, Podturen i Novakovec. Od Novakovca granica Zaštićenog krajolika Mure postaje kanal Muršćak, a zatim se naizmjenice poklapa s poljskim putevima, cestama i kanalima sve do županijske granice s Koprivničko-križevačkom županijom. Područje Zaštićenog krajolika rijeke Mure prikazano je u GIS-u. Unutar Zaštićenog krajolika zabranjene su sve aktivnosti, zahvati i druge radnje koje bi mogle umanjiti vrijednosti biotopa zaštićenog područja i imati štetan učinak na biljni i životinjski svijet (Mjere zaštite za Zaštićeni krajolik rijeke Mure na području Međimurske



43

županije, Službeni glasnik, br.1/03). U Zaštićenom krajoliku zabranjeno je korištenje prirodnih dobara koji mogu uzrokovati trajno onečišćenje tla i gubitak plodnosti, smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, te onečišćenje voda. Posebice je zabranjeno sljedeće: regulacija vodotoka, isušivanje i zatvaranje fluvijalno močvarnog lokaliteta; mijenjanje vodnog režima; izvođenje meliorativnih zahvata; iskopavanje i nasipavanje zemljišta; odlaganje svih vrsta otpada; ispuštanje otpadnih voda bez prethodnog pročišćavanja; oštećivanje i uništavanje biljnog pokrova, grmlja i drveća; ubijanje, ozljeđivanje, hvatanje ili ometanje životinjskih vrsta koje nisu zakonom zaštićene; oštećivanje, uklanjanje i uništavanje inventara u zaštićenom krajoliku; paljenje vatre, osim ako ona nije u funkciji neposrednog održavanja i uređenja rubnog i uređenja zaštićenog područja uz nadzor ovlaštenog županijskog tijela. Zaštićeni krajolik rijeke Drave odnosi se na prostor starog toka rijeke Drave i ostatke dravskih šuma koje su „nestale“ izgradnjom hidroelektrana na Dravi. Nažalost, danas je taj prostor ugrožen nedostatkom vode u koritu Drave, eksploatacijom šljunka i pijeska iz korita starog toka Drave, te „divljom“ izgradnjom od strane pojedinaca. Crpilište Prelog ima Odluku o zaštiti izvorišta koja je objavljena u Službenom vjesniku općine Čakovec br. 1 od 4. veljače 1988. Odluka o zaštiti crpilišta Nedelišće objavljena je također u Službenom vjesniku općine Čakovec br. 13/91. Zaštitne zone i jednog i drugog crpilišta načinjene su prema Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (NN br. 22/86). Šire vodozaštitno područje crpilišta Nedelišće ograničeno je željezničkom prugom Kotoriba-Čakovec-Macinec na sjeveru, granicama tadašnjih (u vrijeme donošenja Odluke) općina Čakovec-Varaždin na zapadu i jugozapadu, željezničkom prugom Zaprešić-Varaždin-Čakovec do spoja sa željezničkom prugom Kotoriba-Čakovec-Macinec na istoku, te granicom tadašnje (u vrijeme donošenja Odluke) k.o. Nedelišće od željezničke pruge Varaždin-Čakovec do ceste Varaždin-Čakovec. Matematičkom simulacijom strujanja podzemne vode na crpilištu utvrđena je mogućnost povećanja eksploatacije do 750 l/s. Međutim, zbog blizine naselja G. Hrašćan, Trnovec i Pušćine postoji opasnost od narušavanja kakvoće podzemne vode širenjem konusa depresije povećanjem crpnih količina. U skladu s novim Pravilnikom o zonama sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02) zaštitne zone crpilišta potrebno je novelirati. Šire vodozaštitno područje crpilišta Prelog prostire se na prostoru između željezničke pruge Pragersko-Kotoriba na sjeveru, granica zaštitnog područja na istoku je linija koja spaja naselja Donji Kraljevec-Cirkovljan do rijeke Drave, na jugu je to rijeka Drava od naselja Podbrest do linije Donji Kraljevec-Cirkovljan-rijeka Drava, a na zapadu linija koja spaja naselja Mala Subotica-Podbrest-rijeka Drava. I. zaštitna zona je ograđena i u vlasništvu je Međimurskih voda d.o.o. koje upravljaju crpilištem. Budući je u međuvremenu izašao novi Pravilnik o zonama sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02) zaštitne zone crpilišta potrebno je novelirati u skladu s novim Pravilnikom. Na priljevnom području crpilišta poljoprivredne površine se intenzivno obrađuju, a ograničenje primjene agrotehničkih mjera u postojećoj II. zoni se ne poštuje. Kanalizacijski sustav je izveden samo u Prelogu, međutim nije nepropusan. U pripremi je nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava i pripadajućih pročistaća otpadnih voda, te sanacija odlagališta komunalnog otpada. Planiranu sjevernu obilaznicu Preloga potrebno je locirati izvan II. zaštitne zone crpilišta (utvrđenoj prema provedenoj novelaciji zaštitnih zona), te je izgraditi sa sustavom kontrolirane odvodnje i s pročišćavanjem padalinskih voda. Pri gradnji gospodarskih zona u III. zoni zaštite potrebno je zabraniti ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda.



44

Slika 10.1. Zaštićena područja u Međimurskoj županiji (prema Prostornom planu Međimurske županije)



45

11. ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOST KORIŠTENJA PODZEMNIH VODA Područje Međimurske županije obiluje podzemnim i geotermalnim vodama, te se stoga može svrstati među bogatije županije ovim resursima na području sjeverne Hrvatske. U Nacrtu Vodnogospodarske osnove Hrvatske – Strategija upravljanja vodama (www.voda.hr) podzemna voda akumulirana u aluvijalnom vodonosniku u Međimurskoj županiji svrstana je u strateške zalihe trećeg tipa (zalihe podzemne vode koje se već sada intenzivno koriste, podzemna voda je razmjerno dobre kakvoće, ali su opterećenja - pritisci u prostoru veliki i mogu nepovoljno utjecati na kakvoću podzemne vode). Velika količina podzemnih voda akumulirana je u dravskom aluvijalnom vodonosniku izgrađenom od šljunaka i pijesaka. Obnovljive zalihe podzemnih voda procjenjuju se na oko 88x10-6 m3/god. U Međimurskoj županiji postoje dva crpilišta javne vodoopskrbe: Nedelišće i Prelog. Oba zahvaćaju dravski aluvijalni vodonosnik. Prosječna ukupna crpna količina na oba crpilišta iznosi oko 250 l/s l/s (7.5x10-6 m3/god), što iznosi oko 8.5 % od procjenjenih obnovljivih zaliha. U okviru javnog vodoopskrbnog sustava izgrađeno je 990 km vodovodne mreže i time mogućnost priključenja na sustav iznosi 98.5 %. Od ukupno 127 naselja županije, vodoopskrbni sustav opskrbljuje njih 125, bilo potpuno ili djelomično. U naseljima Križovec i Hlapčina vodoopskrba se obavlja putem lokalnih seoskih vodovoda. Za naselje Križovec u tijeku je izrada projekta za uvođenje javne vodoopskrbe. Iako mogućnost priključenja iznosi 98.5 %, na javni je vodovod priključeno tek 77.2 % domaćinstava, ali su zato priključeni gotovo svi industrijski objekti i ustanove. Priključenost domaćinstava prilično varira od mjesta do mjesta, pa tako ona u mjestu Prelog iznosi svega 50 %. Dok je priključenosti na sustav javne vodoopskrbe u Međimurju na razini hrvatskog prosjeka (77 %), prosječna je specifična potrošnja vode po stanovniku od 86 l/dan znatno manja od prosječne specifične potrošnje na državnoj razini od cca 140 l/dan. U idućem se razdoblju, radi zaštite zdravlja građana, planira priključiti na vodoopskrbni sustav što više potrošača. Planirano je do 2015. god. povećati prosječni stupanj priključenosti na 94 %, što je sukladno zacrtanoj planskoj opskrbljenosti na državnoj razini. Za postignuće zacrtanih ciljeva potrebno je osigurati dovoljne količine podzemne vode odgovarajuće kakvoće. Jedno od najvažnijih pitanja je zasigurno da li se obnovljive zalihe podzemne vode ujedno mogu smatrati količinom vode koja se može i trajno eksploatirati. Praksa je pokazala da se, i pored procijenjenih visokih vrijednosti zaliha podzemne vode, nailazi na poteškoće u osiguranju dovoljnih količina vode na pojedinim lokacijama. Zbog toga stvarne količine crpljenja podzemne vode ovise o lokacijama crpilišta i njihovom prostornom rasporedu, položaju zdenaca u odnosu na tok podzemne vode i granicu stalnog potencijala (u ovom slučaju to je rijeka Drava), o kakvoći podzemne vode, te o niz drugih čimbenika. Prema tome, zalihe podzemne vode treba određivati za svaku odabranu lokaciju posebno. Na prostoru Međimurske županije povoljna okolnost je mogućnost induciranog napajanja vodonosnika iz rijeke Drave. Procijenjene eksploatacijske zalihe na crpilištu Nedelišće iznose oko 750 l/s, a na crpilištu Prelog oko 1000 l/s. Također, planirani eksploatacijski kapacitet za crpilište Nedelišće iznosi oko 700 l/s, a za crpilište Prelog 200 l/s. Međutim, osim dovoljnih količina podzemne vode nužno je razmotriti i njezinu kakvoću. Na crpilištima javne vodoopskrbe Nedelišće i Prelog ona je zadovoljavajuća i odgovara uvjetima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 182/04). U podzemnoj vodi se zapaža antropogeni utjecaj intenzivnog tretiranja poljoprivrednih površina,



46

te utjecaj otpadnih voda. Kakvoća podzemne vode je nešto lošija na crpilištu Prelog nego na crpilištu Nedelišće. Sadržaj nitrata na crpilištu Nedelišće doseže 30 mg/l NO3

-, a na crpilištu Prelog 35 NO3

-. Na ostalom području aluvija Međimurske županije (lokalni zdenci uglavnom smješteni unutar naselja) kakvoća podzemne vode je lošija nego na navedenim crpilištima. Sadržaj nitrata mjestimice doseže i 100 NO3

-. Ipak treba napomenuti da je to posljedica lokalnog utjecaja tj. da li se u blizini ispitivanog zdenca nalazi odlagalište stajnjaka, septička jama, oranica i sl. U većini slučajeva sadržaj nitrata je vrlo blizak MDK vrijednosti (ispod ili iznad MDK). Kakvoća podzemne vode u dravskom aluvijalnom vodonosniku na području Međimurske županije je posljedica prirodnih hidrogeoloških uvjeta. Vodonosnik na ovom prostoru slabo je zaštićen krovinskim slaboproipusnim naslagama jer su one male debljine, a na mnogim mjestima i nedostaju. Zbog toga je mogućnost onečišćenja podzemne vode s površine terena razmjerno velika. Vrlo slične hidrogeološke uvjete nalazimo i u susjednoj, Varaždinskoj županiji, u kojoj je problem kakvoće podzemne vode već dugo godina poznat. To se prije svega odnosi na sadržaj nitrata na crpilištu Varaždin koji iznosi 50-80 mg/l NO3

-, zbog čega crpilište praktički više nije u pogonu već se eksploatacija podzemne vode provodi na crpilištima Bartolovec i Vinokovšćak na kojima je sadržaj ispod 30 mg/l NO3

-. Istraživanja dubljeg vodonosnika na crpilištu Prelog započeta su 2006. godine. Prvi pokazatelji ukazuju na razmjerno dobra hidrogeoloških svojstava naslaga, a posebice dobru kakvoću podzemne vode (< 20 mg/l NO3

-). Daljnjim istraživanjima na ovoj lokaciji potrebno je utvrditi eksploatacijske zalihe iz ovog vodonosnika, te kakvoću podzemne vode u uvjetima crpljenja. Najbolja kakvoća podzemne vode utvrđena je na nekolicini lokacija na području Međimurskih gorica. Međutim, količine podzemnih voda na ovom području su razmjerno male. Izdašnost izvorišta rijetko prelazi 0.1 l/s. Podzemna voda se lokalno koristi za opskrbu nekolicine domaćinstava u pojedinim naseljima, za ribnjake ili navodnjavanje manjih poljoprivrednih površina. Budući je javna vodoopskrba Međimurske županije praktički osigurana s postojećih crpilišta Nedelišće i Prelog jer već sad mogućnost priključenja na vodoopskrbni sustav iznosi 98.5 %, u skoroj budućnosti je najvažnije dobro zaštititi njihova priljevna područja. Korištenje podzemnih voda za ostale namjene moguće je izvan priljevnih i zaštićenih područja postojećih crpilišta. Na ostalim zaštićenim područjima korištenje podzemnih voda moguće je samo pod uvjetom da se ne smanji njihova biološka i krajobrazna raznolikosti. To znači da eventualno korištenje podzemne vode na ovom području ne smije uzrokovati bilo kakav negativan utjecaj na prirodnu dinamiku rijeke Mure, poplavne šume i livade uz rijeku Muru, bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, te stari tok rijeke Drave, odnosno ne smije uzrokovati bilo kakav negativan utjecaj na sve ono zbog čega su ti prostori proglašeni zaštićenim područjima. U Planu navodnjavanja na području Međimurske županije (Elektroprojekt, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Hidroing-Osijek, 2003) odabrano je rješenje navodnjavanja za Donje Međimurje (doline rijeke Drave i Mure, padine Međimurskih gorica) sa zahvatom vode iz postojećih akumulacijskih jezera višenamjenskih hidrotehničkih sustava i gravitacijskim dovodom do područja navodnjavanja. Za navodnjavanje pleistocenske terase (padine Međimurskih gorica) na poljoprivrednoj površini od oko 3520,6 ha planirano je mehaničko dizanje vode na kotu 185 m n.m. Na području Gornjeg Međimurja predviđeno je navodnjavanje iz izgrađenih retencija/akumulacija oko 187 ha poljoprivrednih površina sustavima „kap po kap“. Područje Gornjeg Međimurja, uključujući i padine Međimurskih gorica (pleistocenska terasa) je područje s razmjerno malim zalihama podzemnih voda.



47

Budući navodnjavanje zahtjeva značajne količine vode, ono je zamišljeno iz brdskih retencije (koje također ne raspolažu s velikim količinama vode zbog čega se i predlaže „štedljivi“ sustav navodnjavanja „kap po kap“), a na pleistocenskoj terasi iz akumulaciojskih jezera. Izgrađena akumulacijska jezera Čakovec (167 m n.m.) i Dubrava (148.6 m n.m.), s obzirom na svoj volumen, osiguravaju potrebne količine vode za navodnjavanje Donjeg Međimurja (doline rijeke Drave i Mure, padine Međimurskih gorica). S obzirom na utvrđena izvorišta geotermalnih voda na području Međimurske županije mogu se izdvojiti dva geotermalna područja. Jedno geotermalno područje nalazi se na području Međimurskih gorica na dubini manjoj od 1000 m. Geotermalni vodonosnik čine badenske naslage. Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Vučkovec-2. Drugo potencijalno geotermalno područje nalazi se u dravskom bazenu, između Preloga i Kotoribe. Geotermalni vodonosnik je formiran unutar pontskih pješčenjaka (Donja Ratka pješčenjaci) na dubinskom intervalu 1740-1950 m. Geotermalna voda je utvrđena na bušotini Draškovec-1. Premda geotermalna voda tijekom bušenja u tom intervalu nije utvrđena na bušotinama Prelog -1, Čukovec -1, Međimurje -2, te Kotoriba -2 i -3, zbog očekivano istih naslaga na približno istim dubinama može se pretpostaviti da je i u njima akumulirana geotermalna voda. Smatra se da su Donja Ratka pješčenjaci široko i kontinuirano rasprostranjeni u sedimentacijskom prostoru sjevernog dijela Murske potoline. Budući na ovom prostoru nema znakova intenzivne tektonike koja bi mogla uvjetovati ekraniziranje i prekid hidrauličke komunikacije između njezinih pojedinih struktura, smatra se da ti pješčenjaci predstavljaju jednu hidrodinamičku cjelinu. Prema podacima INA-Naftaplina ovo područje obuhvaća površinu od oko 170 km2. Zbog toga bi ostale bušotine na ovom prostoru trebalo dodatno ispitati na geotermalnu vodu.



48

DOKUMENTACIJA Babić, Ž., Čakarun, I., Sokač, A., Mraz, V. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porječja

rijeke Drave. Geološki vjesnik, 30/1, 43-61, Zagreb.

Bagarić, I., Vodopija, M. & Žugčić, D. (1990): Studija proširenja crpilišta Nedelišće Vodovoda Čakovec.

Capar, A. (1980): Vodoistražni i vodozahvatni radovi – Nedelišće. Geofizika, Zagreb.

Dujmić, D. & Jagatić, I. (1972): Nedelišće – 1972. Geofizička ispitivanja. Geotehnika, Zagreb.

Gajić-Čapka, M., Perčec-Tadić, M. I Patarčić, M. (2003): Digitalna godišnja oborinska karta Hrvatske. Hrvatski meteorološki časopis, 38, 21-33.

Geodet (1997): Geodetski elaborat snimanja bunara vodocrpilišta Nedelišće.

Geofizika (1996): Vodoistražni radovi Nedelišće (PDS-1, PDS-2 i PDS-3). Zagreb.

Geotehnika (1972): Izvještaj o izvršenim istražnim i istražno-eksploatacijskim radovima na području Čakovec – Globetka i Nedelišće – Podgalge. Zagreb.

Geotehnika (1986): Izvještaj o izvedbi strukturno-piezometarskih bušotina i pokusno-eksploatacijskog bunara B-3 na crpilištu Nedelišće. Zagreb.

Geotehničko istraživanje (2004): Izvedba istražnih radova drugog vodonosnog sloja u Međimurskog županiji (Bušotina PDS-4). Zagreb.

Grđan, D. (1990): Izvještaj o bušenju piezometara na vodocrpilištu Nedelišće kraj Čakovca (P-4 i P-5). Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu.

Grđan, D. (1991): Studija hidrogeoloških karakteristika crpilišta Nedelišće za bunar B-4 i B-5. Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu.

Grđan, D., Težak, I. & Premužić, B. (1996): Izvješće o čišćenju bunara B-2 i B-3 na crpilištu Nedelišće. Hidroekoing - Varaždin.

Grđan, D. & Hudoletnjak, V. (2002): Projekt pokusno-eksploatacijskog zdenca Z-6 na crpilištu Nedelišće. Hidroekoing - Varaždin.

Grđan, D., Vugrinec, Ž. & Havaš, V. (2003): Program istražnih radova drugog vodonosnog sloja u Međimurskoj županiji. Hidroekoing - Varaždin.

Kinjerovac, Z. (2004): Završno izvješće o izvedenim radovima i probnom crpljenju na zdencu Z-6 na vodocrpilištu Nedelišće. Crosco, Zagreb.

Kruk, B., Jakovac, T. i Jović, S. (1988): Elaborat o istraživanju i proračunu rezervi ugljena «Križovec-Miklavec» nekadašnjeg eksploatacionog polja «Pobjeda» unutar istražnog prostora Mursko Središće, knj. I.-IV. HGI, 138/88, Zagreb.

Institut građevinarstva Hrvatske (1996): Izvještaj o laboratorijskom ispitivanju (PDS-1, PDS-2 i PDS-3).

Marković, S., Mioč, P. (1989): Osnovna geološka karta M 1:100.000, list Nađ Kanjiža, Savezni geološki zavod Beograd.

Marković, S., Mioč, P. (1989): Tumač za list Nađ Kanjiža, Savezni geološki zavod Beograd.



49

Marković, S. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zavod za geologiju, Zagreb.

Miletić, P., Heinrich- Miletić, M., Grđan, D., Kovačev-Marinčić, B. & Capar, A. (1996): Eksploatacijske rezerve crpilišta Nedelišće. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Miletić, P. (1997): Utvrđivanje rezervi i zaštita podzemnih voda Međimurja. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Mioč. P., Marković, S. (1998): Osnovna geološka karta M 1:100.000, list Čakovec, Institut za geološka istraživanja Zagreb, Inštitut za geologijo, geotehniko in geofiziko, Ljubljana.

Mioč.P., Marković, S. (1998): Tumač za list Čakovec, Institut za geološka istraživanja

Zagreb, Inštitut za geologijo, geotehniko in geofiziko, Ljubljana.

Topolnjak, V. & Glumac, N. (2006): Prošlost, sadašnjost i budućnost vodoopskrbe u Međimurju. 10. znanstveno stručni skup „Voda i javna vodoopskrba“, Starigrad-Paklenica.

Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E. & Mayer, D. (1990): Hidrogeološki uvjeti Varaždinskog vodonosnika. Geol. vjesnik, 43, 149-158, Zagreb.

Ostali dokumenti:

Mjere zaštite za Zaštićeni krajolik rijeke Mure na području Međimurske županije, Službeni glasnik, br.1/03

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju Zaštićenog krajolika rijeke Mure na području Međimurske županije, 2002

Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (NN br. 22/86)

Pravilnik o zonama sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 182/04)

Prostorni plan Međimurske županije (Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, 2001)

Plan navodnjavanja na području Međimurske županije (Elektroprojekt, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Hidroing-Osijek, 2003)

Nacrt Vodnogospodarske osnove Hrvatske – Strategija upravljanja vodama (www.voda.hr)

Documents

Res osnova vode - medjimurska-zupanija.hrmedjimurska-zupanija.hr/wp-content/uploads/2009/01/Res_osnova_vode.pdf · U resursnoj osnovi slatkih podzemnih i geotermalnih voda obrađena