REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Ki 42311 0-6

Vrhovni sud Republike Hrvatske U vijeCu sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne VrbetiC kao predsjednice vijeCa, te iarka DundoviCa, Draiena Tripala, Hajrije Novoselec i Ileane Vinja kao Clanova vijeCa, uz sudjelovanje viSeg sudskog savjetnika Ivana ProtkoviCa kao zapisnicara, U kaznenom predmetu protiv opt. Cede JoviCa, zbog kaznenog djela iz Cl. 120. Osnovnog kriviCnog zakona Republike Hrvatske (OKZRH), odluCujuCi o ialbama driavnog odvjetnika i optuienika, podnesenim protiv presude iupanijskog suda U Osijeku od 18. veljaCe 201 O., broj Krz-81109-146, U sjednici odrianoj dana 13. listopada 2010., U nazoCnost zarnjenika Glavnog driavnog odvjetnika Republike Hrvatske Milorada CuculiCa i branitelja opt. cede JoviCa, Tomislava~FilakoviCa, odvjetnika iz Osijeka,

r i j e S i o je :

I. Prihvada se ialba opt. Cede JoviCa, ukida se pobijana presuda i predmet vraCa prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje.

11. Uslijed odluke pod I., ialba driavnog odvjetnika postala je bespredmetna.

Obrazloienje

Pobijanom presudom iupanijski sud U Osijeku proglasio je krivim opt. Cedu JoviCa zbog kaznenog djela protiv bvjeCnosti i medunarodnog prava, ratnog zloCina protiv civilnog stanovniStva, iz Cl. 120. st. 1. OKZRH, U vezi El. 28. OKZRH, te ga je na temelju Cl. 120. st. 1. OKZRH osudio na kaznu zatvora U trajanju od pet godina.

Na ternelju Cl. 45. OKZRH optuieniku je U izreknu kaznu zatvora uraCunato vrijeme provedeno u pritvoru od 07. srpnja 2008., pa dalje.

Na temelju Cl. 65. OKZRH prema optuieniku je primijenjena sigurnosna mjera protjerivanja stranca iz zemlje U trajanju od pet godina od pravomodnosti presude S tim da se vrijeme izvrSenja kazne zatvora ne uraCunava u vrijeme trajanja mjere.

Na temelju Cl. 122. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 110197, 27198, 58/99, 112199, 58102, 143102 i 115106, dalje: ZKP), optuienik je osloboden od naknade troSkova kaznenog postupka.

Protiv te presude ialbu je podnio driavni odvjetnik zbog odluke o kazni S prijedlogom da se pobijana presuda preinaCi u odluci o kazni na naCin da se optuieniku izrekne kazna zatvora u duljem vremenskom trajanju.

Opt. Cedo JoviC je podnio ialbu putem branitelja Tomislava FilakoviCa, odvjetnika iz Osijeka, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogreSno i nepotpuno utvrdenog CinjeniCnog stanja, a u stvari i zbog odluke o kazni, S

prijedlogom da se pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske odrii rasprava i provedu dokazi koje je u ialbi predlagao, odnosno da se u sjednici vijeCa prihvakanjem njegove ialbe pobijana presuda preinaCi te da ga se oslobodi od optuibe, ili pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje pred potpuno izmijenjenim vijeCem.

Odgovori na ialbe nisu podneseni.

Spis je sukladno odredbi Cl. 373. st. 1 ZKP-a dostavljen na duino razgledanje Driavnom odvjetniStvu Republike Hrvatske, koje je u svom pisanom miSljenju od 01. lipnja 2010., broj DO-916110 predloiilo da se ialba driavnog odvjetnika prihvati, a ialba optuienika odbije kao neosnovana.

Sjednici vijeCa bio je nazoCan branitelj opt. Cede JoviCa, Tomislav FilakoviC, odvjetnik iz Osijeka, jer je U ialbi u smislu odredbe Cl. 374. st. 1.ZKP-a zahtijevao da ga se o sjednici izvijesti. U odnosu na opt. Cedu JoviCa koji je U pritvoru, sjednica je odriana U

njegovoj odsutnosti, jer niti predsjednica vijeCa, niti vijeCe, U smislu odredbe Cl. 374. st. 2. ZKP-a, nije na5lo da bi njegova nazoCnost bila svrhovita.

ialba optuienika je osnovana.

Nije U pravu optuienik kada tvrdi da je sud prvog stupnja poCinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz Cl. 367. st. 1. toe. 11. ZKP-a, jer je izreka presude, protivno tvrdnjarna optuienika, razumljiva, U obrazloienju presude sud prvog stupnja je iznio jasne i neproturjehe razloge o odluCnim Cinjenicama i ne postoji znatna protu rjeCnost izrnectu onoga Sto se U razlozima navodi o sadriaju isprava i sarnih tih isprava.

Naime, sud prvog stupnja je u izreku presude unio tvrdnju iz izmijenjene optuinice iupanijskog driavnog odvjetnika od 3 1. oiujka 2010. da je optuienik predmetno kazneno djelo poCinio U Cinu kapetana JNA, kao zapovjednik postrojbe vojne policije U 35. Slavonskoj brigadi tzv. Vojske Republike Srpske Krajine. Opisana izrnjena se odnosi na prvotnu tvrdnju tuiitelja iz optuinice od 04. studenog 2008. da je optuienik .postupao u Cinu kapetana, formalno kao pomoCnik zapovjednika 35. Slavonske brigade za sigurnost, a u stvari kao zapovjednik postrojbe vojne policije. Takva izmijenjena izreka presude suda prvog stupnja nije nerazumljiva bez obzira na tvrdnje ialitelja o motivima driavnog odvjetnika da je svjesno ispustio oznake formacijske duinosti koju je obnaSao optuienik (pomoCnik zapovjednika za bezbjednost/sigurnost) kako optuinica sama po sebi ne bi bila proturjeCna, jer da bi bilo evidentno da optuienik ne bi istovremeno mogao biti i zapovjednik vojne policije i naCelnik bezbjednosti.

Naime, iz izreke pobijane p r e s u d ~ a s n o vidi da ie optuienik kao kapetan JNA U

inkriminiranom razdoblju postupao kao zapovjednik vojne policije, a to Sto se u izreci ne,

navodi njegova formacijska duinost pomoCnika zapovjednika za sigurnost na koju je bio rasporeden, ne Cini izreku presude nerazumljivom. Sud prvog stupnja je U obrazloienju pobijane presude iznio opSirnu argumentaciju zbog Eega smatra da je optuienik bio faktiCni zapovjednik jedinice vojne policije, iako je bio rasporeden na vojnoj duinosti naEelnika sluibe bezbjednosti. Ti razlozi suda prvog stupnja nisu nejasni i proturjecni, ali je drugo pitanje jesu li CinjeniCna utvrdenja o kojima se razlozi iznose ispravna, o Cemu Ce viSe njeEi biti u daljnjem dijelu obrazloienja.

Izreka presude nije proturjeCna niti zbog toga Sto ne sadrii konkretne podatke o postrojbi vojne policije u smislu punog naziva, brojnog stanja, formacijskog ustroja i sl., jer se ne radi o bitnim okolnostima koje su relevantne U smislu konkretizacije objektivnih obilje2ja predmetnog kaznenog djela. I bez tih okolnosti je optuinica u dovoljnoj mjeri konkretizirana

Nadalje, nije proturjeCno to Sto se U izreci presude navodi da je optuienik bio zapovjednik postrojbe vojne policije, a da je njemu bio podreden zapovjednik voda vojne policije Novak SimiC, jer je mogude da je optuienik, po Cinu kapetan, bio U toj vojnoj fonnaciji faktizki nadreden Novak SimiCu koji je, po taddnjoj terminologiji, bio podoficir.

Sud prvog stupnja nije U ponovljenom postupku poCinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz Cl. 367. st. 3. ZKP-a U vezi Cl. 351. st. 1. ZKP-a, jer nije presudu uterneljio na iskazima svjedoka Mirka Kelave, ieljka CokaSa, Gorana MedaniCa i Maria Lazara, a da ih u smislu naCela neposrednosti nije ispitao na glavnoj raspravi. Naime, ovi su svjedoci na glavnoj raspravi od 26. sijeCnja 2010. iznijeli svoje iskaze Sto je sud i konstatirao (list 601-602) i odgovarali su na pitanja optuienika te je konstatirano na kraju svakog iskaza da nema primjedbi na njihove iskaze. Sarno je U pogledu iskaza Gorana MedaniCa navedeno U

zapisniku da iskazuje suglasno kao na zapisniku S glavne rasprave od 19. oiujka 2009. i kao na zapisniku o ispitivanju svjedoka od 01. listopada 2008., broj Kio-99/08., a osim toga nije

konstatirano u vezi njegovog iskaza. Medutim, iz izloienog proizlazi da je ovaj glavnoj raspravi iskazivao suglasno kao i U istrazi koja se vodila protiv opt. cede 3 12), a ne neke druge osobe, dakle, u istom kaznenom postupku pa je sud postupio

odredbi Cl. 3 15. st. 2. ZKP-a, jer nije trebao ponovno zapisniCki konstatirati isto ono Stc. ;P svjedok veC rekao U fazi ictrage.

Nije u pravu optuienik kada tvrdi da su razlozi obrazloienja prvostupanjske presude nejasni iz razloga jer najprije sud U obrazloienju navodi (str. 7, 3.-4. pasus) da prihvaCa dio obrane optuienika, koja je potvrdena materijalnim dokazima i iskazima veCeg broja svjedoka, da je on bio na duinosti organa bezbjednosti, da bi potom sud u nastavku obrazloienja (str.

bezbjednosti bio stvarni zapovjednik vojne policije. .

. -

Isto se odnosi i na optuienikov postupovni prigovor da su razlozi koji su iznijeti k-- obrazloienju presude (str. 8, 1 .-3. pasus) proturjeCni razlozima iznijetim U daljnjern dijelu (str.

10, 2. i 3. pasus), jer je sud prvog stupnja na temelju iskaza svjedoka Milovana PetroviCa, Gorana DukiCa, iarka Stekovi ave KlaiCa, Predraga BojaniCa, Momira JeliCa, Dorda JeliCa i Ivana Ho a je optuienik bio naCelnik za bezbjednost

7 . 7- . S,.,

To utvrdenje da je optuienik bio fabtidn: zipovjednik vojne p o l i c ~ e k j e u proturjecju sa izrekom U kojoj se navodi da je on U Einu kapetana postupao kao zapovjednik vojne policije, jer se U izreci viSe niti ne Cini distinkcija izmedu formalnog i faktiCnog statusa zapovjednika vojne policije, tako da je relevantno samo to je li on zapovijedao vojnom policijom ili nije.

Nije U pravu optuienik niti kada tvrdi da je poeinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz Cl. 367. st. l . toe. 11. ZKP-a, na naCin da postoji znatna proturjeCnost izmedu onoga gto se navodi U razlozima presude u vezi sadriaja sluibene zabilje~ke Stanice milicije U Dalju od 28. svibnja 1995. (str. 13, 2. pasus) i stvarnog sadriaja te isprave (list 413). Naime, sud prvog stupnja je ispravno konstatirao da iz te biljeSke proizlazi da su p p d n i c i atanice milicije U Da& poduzeli odredene radnje prerna Dordu CaloSeviCu,

LfYipadniku v o i o . .. ~ K Z i j G e smjestene U Dalju, kojom (brigadom) je zapovijedao opt. Cedo Joviki koji se U daljnjem tekstl! sluibene zabilieske definira kao . v . stama\u iedinici.@akle, sadriaj isprave je vjerno reproduciran-ii~~oienju, a to je li sud iz ovoddokaza izveo ispravan CinjeniCni zakliuEak <pitank pravilnosti utvrdengg Cinjen~=ni,& a ne postupovna povreda iz El. 367 1

I - Q toc; 11. ZG -

Prema tome, optuienikova ialba U dijelu koji se odnosi na ialbenu osnovu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka nije osnovana. /

Mebutim, o s n o v a n u optuienik iali zbog pogresno i nepotpuno utvrdenog . . doveo u a n u sumnju ispravnost 3 zbog Cega je p r i h v a C a n m e zage

Naime, surnirajuCi razloge iz obrazloienja presude suda prvog stupnja, proizlazi da je prvostupanjski sud na ternelju slijedeCih okolnosti utvrdio da je optuienik bio zapovjednik vojne policije U 35. Slavonskoj brigadi tzv. Vojske Republike Srpske Krajine.

Prema sudu prvog stupnja* tvrdniu optuibe su potvrdili svjedoci Saga G~gur, Savo KlaiC, Ivan Bodza, Mirko Kelava, Vladimir S ~ O ~ O V , Momir JeliC, Predrag BojaniC, Dorde JeliC, ieljko Coka~, Goran MedaniC i Ivan Horvat, zatim to proizlazi iz spomenute sluibene zabiljeske od 28. svibnja 1995., iz Cinjenice da su G'vojni policajci Novak Simid, ivfiodrag ,

ci(ikanoviC i Radovan KrstiniC upravo njemu %ZFZZpovjedniku obratili kada su usmrtilh dntuna KundiCa, iz Cinjenice da je optuienik post-i zapovjednika vojne policije . . pri obradi sluCaja silovanja-&Fanje brdec koju je w n pripadnik voda vojne policije i jer to proizlazi iz odgovarajueih odredbi Pravila sluibe organa bezbjednosti U oruianim snagama SFRJ i Pravila sluibe vojne policije oruianih snaga SFRJ.

Dakle, na temelju tih dokaza sud prvog stupnja utvrduje da je optuienik bio zapovjednik vojne policije, a potom sud zak1juCuje da je on kao Skolovan vojnik znao da njegovi podCinjeni vojni policajci kao neposredni poCinitelji svojim ponaSanjem prema civilnom stanovnigtvu grubo krSe odredbu U. 3. ienevske konvencije o zaStiti gradanskih osoba u vrijeme rata i odredbe Cl. 4., Cl. 5. i Cl. 13. Dopunskog protokola ~enevskim konvencijama o zaStiti irtava nemedunarodnih oruianih sukoba (Protokol I]), ali da unatoC tomu nije protiv njih niSta poduzeo, U cilju sankcioniranja i daljnjeg spreCavanja takvog postupanja, iako je za to bio ovlagten. DapaCe, sud prvog stupnja zakljuEuje da je optuienik sudjelovao U prikrivanju dogadaja u kojem je smrtno stradao Antun KundiC, i to na temelju Cinjenice da je U dopisa SUP-a Vukovar od 3 1 . svibnja 1995. upuCenog Okruinom javnom tuiiocu U Belom Manastiru navedeno da je uzrok smrti Antuna KundiCa nesretni sluCaj, a ne nasilna smrt, Sto je optuienik znao. PovezujuCi okolnost da je Stanica milicije U Dalju obavijeStena o smrti Antuna ~undi~a-od strane voine voliciie. Ciji je zapovjednik bio- - .

Cptuienik, sa Cinjenicom da je potom milicija obavijestila SUP Vukovar koji saCinjava -Ci€irani do@ u m z n o m J

- - . 'avnom tuiiocu, sud zakljuCuje da je optuienik na taj naCin

'sudjelovao U navedenom prikrivanju stvarnog uzroka smrti. S t ~ s u d ne poklanja vjeru da je poduzeo odg~ara jube rdn-ie o tom dogadaju tj. da ie telefonom ta brigade potpukovnika Stojana Pralicu i da je naCelnika bezb jedn~t i

ovca U korpusu U-eno izvjegce, zakljuCujuCi da bi u tom sluCaju poCinitelji sigurno bili sankcionirani te sGpendirani iz slGbe. Osim toga sud prvog stupnja ukazuje da je optuienik na temelju odredbi iz toe. 43. i toe. 43. Glave IV Pravila sluibe organa bezbjednosti oruianih snaga SFRJ bio ovlaSten liSiti slobode poCinitelje navedenog kaznenog djela koje je U nadleinosti vojnih sudova, a goni se po sluibenoj duinosti i odrediti protiv njih pritvor, Sto sve optuienik nije uCinio iako je znao imena i prezimena poCinitelja koii su mu podreitmi vojni policajci.

Sud prvog stupnja nalazi da je CinjeniCno stanje na temelju provedenih dokaza U

dovoljnoj mjeri utvrdeno i stoga odbija provesti sve dokazne prijedloge obrane kao nevaine ukmjuCi da se njihovim izvodenjern oCigledno ne bi utvrdile neke drugaCije relevantne Cinjenice.

Iako je raspravni sud sam ovldten odluCiti koje dokaze je potrebno provesti U

postupku kako bi se utvrdile Cinjenice vaine za pravilno presudenje (Cl. 321. st. 1. ZKP-a), nije pri tom vezan za dokazne prijedloge stranaka (Cl. 322. st. 3. ZKP-a i Cl. 340. ZKP-a) i moie odbiti prijedloge da se pribave odredeni dokazi pod uvjetima iz Cl. 322. st. 4. toe. 1.-4. ZKP-a, pa je, dakle, mogao odbiti dokazne prijedloge obrane, Cak i sve, ukoliko je utvrdio da su za to bili ispunjeni zakonski uvjeti.

Prije svega, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da je U

p r a m ialitelj kada tvrdi da U pogledu tumaCenia voinih propisa iz Pravila s h i b e organa M

. . bezbjednost~ U-oruianim snagama SFW !z z i a n i h snagL

e~~~~ sud nema dovoljno struCnih znanja. Naime, uistinu se radi oblasti koje posjeduju struCnjac7 koii su za to ed

truCne izraze i odredbe propisa na koje se sud prvog S

Da je tomu tako proizlazi iz slijedekeg. Sud mvoa stupnja zakljuCuje da iz odredbi koje su navedene u toE. 16., toE. 23., toE. 43. i tgE. 45. Pravila sluibe organa bezb;jednosti u oruianim snagama SFRJ i iz odredbe tot. 13. Pravila sluibe vojne policije oruianih snaga SFRJ proizlazi da je s t a r j e S i w hezbiednosti zapovjednik nad vojnom policijom i d vojna policija u stvari sredstvo u rukama starjeSine organa bezbjednosti, tako da on U stvari ru- tim sredstvom i da je odgovoran za rad vojne policqe, a s druge strane je vojna . . policija podredena starjeSini organa bezbjednosti. Ovakvi zaklju- . . . ocjeni ovog drugostupanjskog suda~ventualno i m o ~ ~ lz odredbe toE. 23. Pravila - - sluibe organa bezbjednosti i tot. 13. Pravila sluibe vojne policije, jer samo te odredbe govore o tome da zavoviedn(starresln . V . a) oreana bezbjednosti rukovodi U strutnom pogledu e n i c o m voine policiie i da je odgovoran za stanje i aktivnosti jedinice vojne policije. Ostale - citirane odredbe se odnose na posve druga pitanja, tj. na odnos organa bezbjednosti prema starjeSini jedinice U Cijem se formacijskom sastavu organ bezbjedosti nalazi (toe. 16.) i na ovlasti organa bezbjednosti U sluCaju kada je potinjeno kazneno djelo iz nadleinosti vojnih sudova (toe. 43., toE. 45. i toE. 52).

Prema tome, U pram je optuienik kada tvrdi da se problem pojavljuje veC na terminoloSkoj razini jer se postavlja pitanje odgovara li i z r i C w v o d e n i e u struEnom, pogledu" poimu Ykomandiranja", odqosno ,,zapovijedanjaC', jer je s aspekta predmetnog kaznenog djela relevantna samo ovlast zapovijedanja. , .

/

/ Nadalje, postavlja se pitanje koja to prava u rukovod . V . . . $aqcslna organa bezb-iedxsti koja inaCe Imaju stadeSine

jedinicama rodova i sluibi, kako to propisuje toe. 23. citiran organa bezbjednosti potrebno je znati koja to prava imaju

rukovodenju jedinicama i rodovima i sluibi, tj. je li medu t,im

Da je Avedene propise uistinu potrebno struEno tumaEiti proizlazi iz daljnjeg dijela ialbe optuienika u kojern se citira odredba toE. 12. Pravila s l u i k vojne policije kojom je propisano da vojnom policiiom rukovodi i komanduje starjeSina vojne jedinice i ustanove U v . . ,cljem se formaciiskom sastavu jedinice vojne policije nalaze. Naime, postavlja se pitanje odnosa ove odredbe s onom iz toC. 23. Pravila sluibe organa bezbjednosti i toe. 13. Pravila sluibe vojne policije. Prema tome, potrebno je ra~~ist i t i - tko konkretno u odredenoj vojnoj formaciji zapoviieda jedinicom v o j n m l - zapovjednik voine woliciie, ili (komandant) cijele vojne postrojbe, ili i z a p o v a (starjeSina) organa bezbjednosti iapovijeda vojnom policijom.,

Sudu prvog stupnja se ukazuje da je na ova sporna pitanja potrebno ispravno odgovoriti jer, ako iz tih propisa proizlazi da je organ bezbjednosti U nekoi vojnoi formacji . .. ovlaSten, ne s b o u struCnom pogledu rukovoditi, veC i zapoviiedati iedinicom v- e

Xoja se nalazi u sastavu te forrnacije, tada bi o p t u i e n i k v a n de jgre z q w P a n j e vojnlh policajma. Naime, onaj tko je i formalno ovlaSten zapovijedati drugim Gsobama, odgovara za njihove protupravne postupke kao njihov garant, i ako te osobe propusti kazniti za te postupke i ne sprijeCi ih U daljnjem takvorn postupanju, kaznenopravno je odgovoran zbog neCinjenja, U smislu odredbe Cl. 28. OKZRH.

U grotivnom-kada bi se dokazalo da je optuienik faktiCki. zapovijedao vojnqm

U ovlast i moC odgovara i kada propusti sprijeCiti protupravna postupanja stvarno podredene, jer k a d a

Cinjenjem, tako je odgovoran i za svoja propuStanja koja je trebao poduzeti prema faktiCki podredenim osobama koji poCine odredenu protupravnu radnju.

Prema tome, dakako da je daljnjem tijeku postupka potrebno raspraviti je li optuienik kao starjeSina organa bezbj~nost i firmal*o bio nadredeii zapovjednik vojnoj policiji U

smislu citiranih Pravila sluibi, medutim, samo po sebi to nije presudno, jer ako se dokaieda je optuienik bio zapovjednik vojne policije de &to, iako ne i de o i z v r ~ e n o necinjenjem.

Medutim, i U jednoj i u drugoj varijanti moguCe kaznene uvjet koji mora biti sa sig&no~Cu u&rden j e s da optuienik nije u&nkretnorn sluCaju n i ~ t a

da se poCinitelji koii su neCovjeEno p . .. civilima povrjedivali tielesni inte_mitet, i koji

WnemoguCe U takvom buduCem postupanju. U pra okolnost nije sa sigumoSCu utvrdena i da je sud prvog stupnja odbijanjem svih njegovih . .

dokaznih p~jedloga~propustio provjeriti navode o b r k e da je on U okviru svojih ovlasG u vezi nasilne smrti Antuna KundiCa poduzeo odgovarajuk postupke, tj. da je o tome izvijestio komandanta brigade Stojana PGlicu, naCelnika Sluibe bezbscdnosti U korpusu pukovnika . . .. . . . DuSana Grahovca, nakon Cega je do310 do proces-Caia i od strane vojn&i

$ivilnih vIasti2 Zak l juEahaa prvoga stupnja da je oCito da optuienik nije niSta u tom pravcu . . . . . . . poduzeo, jer bi u suprotnom poCinitelji si-Pumo-tuli suspendlranr i W j e n i . ie prnivroljan 1,

. " A e n u izvedenim do- p o s e b i c m s e t o a p t u i e n i k sudjelovao U prikriva- 11 vGrti Antuna KundiCa koii ie izveden samo na

- U Belom

Y Prema tome, kraj takvog stanja stvari, dok se ne izvedu dokazi koje je predloiio . . .. . . .

optuienik na - okolnost da je o ovom d-dleine U vojnql hqerarhy~ svoie postrojbe, da su za to kazneno djelo pokrenuti postupci protiv drugih osoba i da je z b z

Clpropusta U postupanju U vezi ovog sluCaja smijenjen komandir Stanice milicije U Dallu, -preuranjen je zakljuCak suda prvog stupnja da optuienik nije niSta poduzeo U vezi dogadaja 'od 03. svib%a 1995, - -

8

Iz svih naprijed navedenih razloga, jer se utvrdeno CinjeniCno stanje za sada ukazuje pogreSno i nepotpuno utvrdenim trebalo je prihvatiti ialbu optuienika zbog pogreSno i nepotpuno utvrdenog CinjeniCnog stanja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno sudenj e.

U ponovljenom postupku sud prvog stupnj ati kompetentnu oso&oja je . .. struhjak za vojno ustrojstvo i koja poznaje naCin gvo-inom poll . . q o m U biv3oj JNA radi vjerodostojno~ tu- p W . r o e na koje se .cud i optwen.& refen V . ' raj3 od w e l a sudbene vlasti i drugih tijela kaznenog progona, odnosno Driavnog arhiva, zatraiit Ce podatke o tome je li ikada poduzet kazneni progon u povodu srnrti Antuna KundiCa

protiv neke osobe i je li doista 7Jmgqmpusta U vezi tog sluCaja doSlo do smjene BoSka BlagiCa, zapovjednikZ%&5nje Stanice milicije U Dalju. Nadalje, od nadleinih institucija

kepublike Srbije putem medunarodne pravne pomoci Ce se zatraiili podaci o fonnacijskom sastavu 35. Slavonske brigade tzv. Vo-iske Republike Srpske Kra-iine. o,tome tko j e . ..

ienikovu iz- je q m k m a d r e d e .. .

zapovjednik voine p u j e te o optu no; komandi vojne p ~ G j e U I l . korpusu JNA ogadaju od 03. svibnja 1995. U kojem je smrtno stradao

ispitat ce se, makar putem video-linka. svjedoci DuSan Grahovac i 2

W . Q k a h x b q ~ - dogadaja od 03. svibnja 1995. Na okolnost na Ciju su inicijativu pokrenute predistraine radnje . .

itat Ce se svjedoci Stojan AlapoviC, Slavko Teofilovic I Go . I . uvezi nvng d o p a b a l a s ~ rdana .. "..

W N a okolnost spornih okolnosti ukazuje se potrebnim ispitati kao svjedoke i neposredne p~Ciniteljc.JJiodraga KikanoviCa i -ca, te navodn . ., og oCevica dogadaja od 03. svibnja 1995. Gorana SaviCa.

Osim ovih dokaza, sud prvog stupnja Ce provesti i druge dokaze za koje smatra da su potrebni radi ispravnog utvrdivanja CinjeniCnog stanja, te Ce nakon toga, savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza U njihovoj medusobnoj povezanosti, donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

S obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta prihvakanjem ialbe optuienika, to je postala bespredmetna ialba driavnog odvjetnika podnesena zbog odluke o kazni.

Iz svih naprijed navedenih razloga rijeSeno je kao U izreci, na temelju Cl. 388. st. 1. ZKP-a.

U Zagrebu, 13. listopada 201 0.

ZapisniCar: Ivan ProtkoviC, v. r.

Predsjednica vijeda: Vesna VrbetiC, v. r.

Suglasnost ovog prijepisa S izvornikom ovjerava