REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N KLASA:612-01/12-01/20 URBROJ: 2181/1-08-12-1 Split, 10. listopada 2012. PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru -ovdje- PREDMET: Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011. dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 13/09) dostavljamo Vam Izvješće navedeno u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Članak 7. Zakona o ustanovama(„Narodne novine“, broj 76/93,29/97 i 47/99) i članak 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09, 7/10 i 10/10) NOSITELJ IZRADE: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: Županijska skupština IZVJESTITELJI: Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač i Velimira Hržić predsjednica Upravnog vijeća Centra za kulturu Brač ŽUPAN Ante Sanader, dipl.ing.

Na temelju članka 7. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93,29/97 i 47/99) i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09,7/10 i 10/10), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na sjednici, održanoj donijela je

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu Brač za 2011. godinu

I.

Prihvaća se Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011. godinu.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“

KLASA: URBROJ: Split, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Petroslav Sapunar,prof. DOSTAVITI: 1. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport,ovdje, 2. Centar za kulturu Brač, Trg s. Petra 6, Nerežišća, 3. Službeni glasnik, ovdje 4. Pismohrana, ovdje.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Sukladno članku 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije(„Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“ broj 11/09,7/10 i 10/10) i točke 20.Programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije broj 1/12) , Centar za kulturu Brač dostavio je: 1. Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011. god. 2. Izvješće o radu Upravnog vijeća Centra za kulturu Brač za 2011. godinu u kojima je dano izvješće za 2011. godinu. Sukladno gore navedenom ispunjeni su propisani uvjeti za donošenje predloženog Zaključka. __________________________________________________________________________

Trg sv.Petra 6, 21423 Nerežišća tel. 021 637092, fax 021637093 e- mail: centar.za.kulturu.brac@st.t-com.

IZVJEŠĆE O RADU CENTRA ZA KULTURU BRAČ ZA 2011.

Nerežišća, rujan 2012.

OSNOVNI PODACI O USTANOVI Vlasnička i osnivačka prava nad centrom ima Županija splitsko dalmatinska temeljem rješenja Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske KLASA: 023-03/94-01-64; UR.BROJ: 532-03-3/1-94-03 od 22. veljače 1994. godine. Centar za kulturu Brač upisan je u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Splitu u registarskom ulošku s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060023821 kao ustanova. Djelatnost Centra je muzejsko galerijska, glazbeno – koncertno – scenska i izdavačka. U sklopu Centra za kulturu Brač djeluju tri muzeja: 1. Pustinja Blaca u Nerežišću 2. Galerija umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu 3. Muzej otoka Brača u Škripu Sjedište Centra je u Nerežišću, a zaposleno je 5 radnika:

- 3 radnika VSS - 2 radnika NKV

Sredstva za rad Centra za kulturu Brač osiguravaju se:

- iz proračuna Splitsko dalmatinske županije ( za plaće i doprinose djelatnika) - iz vlastitih prihoda ( za materijalne i financijske rashode )

Centar za kulturu Brač redovito se javlja na Natječaje koje objavljuje Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo turizma , SDŽ, Općine otoka Brača, Grad Supetar te donatori s pripremljenim investicijskim projektima i muzejsko galerijskim programima, a dobivena sredstva namjenski se usmjeravaju prema adaptaciji i sanaciji muzejskih objekata ( zaštićenih spomenika kulture ) i stručnim aktivnostima muzeja. Tijela Centra za kulturu Brač su:

- Upravno vijeće - Ravnatelj - Stručno vijeće

Upravno vijeće ima pet članova. Županijska skupština imenuje tri člana Upravnog vijeća, jednog člana imenuje koordinacija načelnika bračkih Općina i Grada Supetra, a jedan član se bira od stručnih djelatnika Centra.

Muzej otoka Brača u Škripu

Muzej i samostan Pustinja Blaca

Galerija umjetnina Branislav Dešković u Bolu

1. MUZEJ OTOKA BRAČA U ŠKRIPU

Muzej otoka Brača, osnovan 1979. godine, nalazi se u Škripu, najstarijem otočkom naselju. Iz najranije faze naselja sačuvani su ostaci ilirskih bedema, koji se mogu razgledati u dvorištu muzeja. Muzej posjeduje arheološku zbirku s izlošcima iz kamenog doba, pronađenih u špilji Kopačina, predmetima iz brončanog doba koji govore o svakodnevnom životu Ilira, reljefima, žrtvenicima i natpisima iz rimskih kamenoloma u blizini Škripa, te ostacima ranokršćanske umjetnosti 6. st. U sklopu ove zbirke nalazi se i rimski mauzolej sagrađen krajem 3. st. n.e., u vrijeme cara Dioklecijana. Kulturno-povijesna zbirka govori o Braču u razdoblju od dolaska Hrvata; predstavljena je graditeljska i pomorska tradicija otoka i njegova književna baština. Posjetitelji mogu vidjeti odjeću, pokućstvo i uporabne predmete koji su bili vlasništvo imućnijih obitelji iz bračkih varoši. U etnografskoj zbirci se nalaze predmeti koji su pripadali bračkim težacima, a vezani su uz ovčarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i obradu kamena. Prikazana je i tipična otočka kuhinja. Iznad mauzoleja je krajem 16. st., u vrijeme mletačko-turskih ratova, obnovljena i dovršena kula Radojković u kojoj je smještena zbirka izložaka iz NOB-e. U blizini muzeja nalazi se slikovito groblje s crkvicom sv. Duha, čija je najstarija faza iz antičkog vremena. Tu su i utvrđeni dvorac obitelji Cerinić s kraja 16. st. i župna crkva sv. Jelene iz 18. st. SANACIJA I ODRŽAVANJE ZGRADE, OPREMA Početkom srpnja 2011. oličeni su zidovi ulazne prostorije Muzeja otoka Brača i prostorije u kojoj je smještena arheološka zbirka u prizemlju, kao i velika dvorana na katu s izlošcima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, te je saniran dio zida obuhvaćen vlagom u manjoj prostoriji koja predstavlja tradicionalnu kuhinju. Potom je sklopljen ugovor s Komunalnim društvom Grad iz Supetra o radovima na zamjeni dotrajale stolarije u muzejskoj zgradi ( unutrašnja i vanjska stolarija – prozori i vrata ) čime su donekle poboljšani mikroklimatski uvjeti u muzeju. Kupljene su galerijske šine i postavljene duž zidova prizemne dvorane Muzeja otoka Brača koja služi i kao prostor za postavljanje privremenih izložbi. Sredstva za ove radove osigurali su Ministarstvo kulture, Grad Supetar,Turistička zajednica Grada Supetra, a za iste je, prema vrijednosti obavljenih radova i opreme u 2011. godini isplaćeno 44.757,36 kuna. U planiranom nastavku investicijskog ciklusa pripremljeni su troškovnici za nove natječaje u 2012. godini, ( sanacija krovišta, opremanje, restauracija muzejskih predmeta) imajući u vidu stvaranje adekvatnih uvjeta za bolje očuvanje, pohranu, smještaj i prezentaciju muzejske građe. I nadalje se, u suradnji s biskupijom i Gradom Supetrom, izražava namjera Centra da se ruševna župna kuća u Škripu( u vlasništvu Hvarsko bračko viške biskupije), u budućnosti koristi za potrebe Muzeja u Škripu ( stvaranje novih muzejskih prostora, rješavanje pitanja sanitarnog čvora i dr.). Obavljeni su i preliminarni razgovori sa škripskim župnikom da se crkvica sv. Ante koja se nalazi u blizini muzeja u suradnji s Gradom Supetrom pokuša pripremiti kao prostor za novu muzejsku izložbenu djelatnost. SKUPLJANJE GRAĐE Terensko istraživanje Dana 25. listopada, 2011. ravnateljica Centra za kulturu Brač i kustosica Andrea Matoković potpisale su suglasnost Institutu za arheologiju da se u Muzeju otoka Brača pohrani arheološki materijal pronađen tijekom arheoloških radova (dokumentiranje postojećeg stanja i rekognosciranje) na arheološkom lokalitetu ville rustice na Bunjama kod Novog Sela na otoku Braču, u svrhu izdavanja odobrenja Konzervatorskog odjela u Splitu za izvođenje navedenih radova. Darovanje Dana 4. siječnja 2011., gospođa Josipa Nižetić (Močak) iz Pučišća darovala je Muzeju Otoka Brača u Škripu molitvenik Zvončec nebeski ili Poziv k pobožnosti : molitvena knjižica za katolike obojega spola : s dodatkom Pobožnost putnika bl. djev. Mariji Bistričkoj. Winterberg ;

New York : Katol. Nakladni zavod, tiskara knjiga i umjetnina J. Steinbrener, [1911.]. 432 str. : ilustr. ; 12 cm. ZAŠTITA Preventivna zaštita U sklopu tekućeg održavanja muzejske zgrade početkom srpnja oličeni su zidovi prizemne prostorije Muzeja otoka Brača i prostorije u kojoj je smještena arheološka zbirka u prizemlju, kao i velika dvorana na katu s izlošcima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, te dio zida obuhvaćen vlagom u manjoj prostoriji koja predstavlja tradicionalnu kuhinju. Postupak je proveden kako bi se predmeti zaštitili od negativnog utjecaja vlage, te spriječio nastanak plijesni. Prostorije muzeja se redovito provjetravaju, vitrine i podovi se redovito peru, a izlošci čiste. Ostalo Obrađena su 23 fotografska negativa na staklenim pločama iz ostavštine Đure Nazora u vlasništvu Muzeja otoka Brača, pohranjena u digitalnom obliku te su izrađene fotografije. DOKUMENTACIJA I STRUČNI RAD Inventarna knjiga, koja se vodi u računalnom programu M++, trenutačno sadržava 2139 jedinica. Revizija građe se obavlja paralelno s inventarizacijom. Dana 15. studenog 2011. Centar za kulturu Brač prijavio je arheološku i geološko-paleontološku zbirku za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske zbirke. Arheološka zbirka broji 337 predmeta, a podijeljena je na tri podzbirke:

Podzbirka Prapovijest obuhvaća ulomke oruđa i keramičkog posuđa iz kamenog i brončanog doba nađene u špilji Kopačini kod Donjeg Humca i području Škripa, a broji 163 predmeta.

Podzbirka Antika obuhvaća reljefe, žrtvenike, natpise i kamene ulomke nađene uglavnom na području Škripa i Splitske na prostoru rimskih kamenoloma; nekoliko primjeraka rimskog novca i ulomaka posuda, kao i amfore, čitave i u ulomcima nađene u bračkom akvatoriju. Podzbirka broji 83 predmeta.

Podzbirku Rano kršćanstvo čine ostaci ranokršćanske umjetnosti 6. stoljeća, kao što su ulomci pluteja, stupića, zabata i oltarne menze, nađeni najvećim dijelom u uvali Lovrečini kod Postira. Podzbirka broji 91 predmet.

Gotovo svi predmeti su, kao dio stalnog postava, izloženi u prizemlju muzeja, u sjevernoj prostoriji, dok se tek jedan manji dio čuva u muzejskom spremištu. Geološko-paleontološka zbirka broji 35 predmeta, a sastoji se od kostiju čovjeka, životinjskih kostiju, okamina te priljepaka nađenih uglavnom u špilji Kopačini kod Donjeg Humca. Nekoliko predmeta je izloženo u prizemlju muzejske zgrade, zajedno s predmetima iz arheološke zbirke, dok se ostali čuvaju u muzejskom spremištu. Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke je na svojoj sjednici održanoj 21. studenog 2011. razmotrilo našu prijavu i dostavljenu dokumentaciju, te je predložilo donošenje rješenja za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za Arheološku zbirku i Geološko-paleontološku zbirku Muzeja otoka Brača (Klasa: 612-08/11-12/0010, Urbroj: 532-04-01-01/3-11-139). Što se tiče preostale dvije muzejske zbirke, inventarizacija etnografske zbirke je pri kraju, dok kulturno-povijesnu zbirku treba u potpunosti reinventarizirati. Reorganizacija inventarne knjige u računalnom programu M++ provodi se u skladu s uputama stručnjaka iz Muzejskog dokumentacijskog centra i Konzervatorskog odjela u Splitu. Postupak inventarizacije provodi se u intervalima paralelno s revizijom, s obzirom na činjenicu da u Muzeju otoka Brača radi samo jedna djelatnica, kustosica, koja, među ostalim, obavlja i posao muzejskog vodiča u ovoj dobro posjećenoj kulturnoj ustanovi.

STRUČNI RAD Sudjelovanje na kongresima i savjetovanjima Kustosica Andrea Matoković sudjelovala je na simpoziju „Knjiga u muzeju“, održanom 5. i 6. listopada u muzeju „Mimara“ u Zagrebu, u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra. Kratkim je izlaganjem predstavila Muzej otoka Brača i ostavštinu Đure Nazora u njegovu vlasništvu. Naime, tijekom popisivanja knjižne građe koja se čuva u Muzeju otoka Brača u Škripu ispostavilo se da se ona može podijeliti u nekoliko tematskih cjelina koje je sabrao Đuro Nazor, nazvanih „Zbirka Vladimira Nazora“, „Bračka bibliografska zbirka“ i „Građa za monografije“. Kako je riječ o relativno nepoznatoj knjižnoj građi koja do sada nije bila istraživana, kustosica je odabrala „Bračku bibliografsku zbirku“ za temu svog diplomskog rada iz izvanrednog studija knjižničarstva. Primarna svrha rada bila je olakšati postupak inventarizacije građe i omogućiti njezinu aktualizaciju. Uz istraživanje puta knjižne građe od piščeve ideje, preko ostvarenja do preuzimanja uloge muzejskog predmeta, rad je ujedno nastojao osvijetliti lik autora zbirke, Đure Nazora, te otkriti svrhu njegovog sakupljačkog djelovanja. „Bračka bibliografska zbirka“ obuhvaća djela pisaca koji su bili rodom Bračani ili su na neki drugi način bili povezani s Bračem, te rukopisnu i tiskanu građu o najvećem dalmatinskom otoku. Poštujući autorov izvorni koncept zbirke prema njegovim rukopisnim katalozima, u radu su analizirani forma i sadržaj bibliografskih jedinica pronađenih u muzejskom fundusu. Knjižnu građu se nastojalo obraditi u odnosu na povijesni kontekst, te tako omogućiti njezinu buduću kvalitetnu prezentaciju i popularizaciju zaboravljenih bračkih autora. Spomenutoj zbirci Đuro Nazor je pridružio „Građu za biografiju”, podijeljenu u šest skupina (I. pisci; II. slikari; III. kipari i graditelji; IV. glazbenici; V. pjevači; VI. glumci), sastavljenu od rukopisnih bilježaka Đure Nazora, pisama s relevantnim podacima, fotografija i novinskih isječaka. Posebnu cjelinu čini hemeroteka posvećena Vladimiru Nazoru, stričeviću Đure Nazora. Stručno usavršavanje Ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović i kustosica Muzeja otoka Brača Andrea Matoković sudjelovale su na radionici koju je organizirao Muzejski dokumentacijski centar u Zagrebu. Rad s računalnom bazom M++ obuhvatio je upis podataka prilikom inventarizacije i katalogizacije muzejskih predmeta, upis i ispravljanje naziva, pretraživanje podataka te ispis podataka (ispis inventarne knjige, ispisi potrebni za registraciju zbirki, ispis i izvoz kataloških jedinica u Word i PDF oblik). Stručna pomoć i konzultacije Pomoć učenicima osnovnih i srednjih škola pri rješavanju zadataka vezanih uz kulturnu prošlost zavičaja i stručna pomoć studentima hrvatskog jezika i književnosti., arheologije i povijesti umjetnosti pri izradi seminarskih i diplomskih radova. Centar za kulturu Brač uključio se u projekt Mediteranske prehrane Ministarstva kulture (Odjela za nematerijalnu kulturnu baštinu) i Instituta za etnologiju i folkloristiku. U etnografskom istraživanju stručnjaci spomenutog instituta ispituju tradicijsku prehranu u prošlosti i sadašnjosti, ritam dnevnih jela, njihovu strukturu, jelovnike godišnjih i životnih običaja te uzgoj određenih namirnica i njihov tretman tijekom godine. U sklopu terenskog istraživanja srednjodalmatinskih otoka Brača i Hvara, djelatnice Instituta za etnologiju i folkloristiku dr. sc. Melanija Belaj, prof. Marina Blagaić i mr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar posjetile su Muzej otoka Brača, gdje su dobile dio potrebnih informacija, a suradnja će se i dalje nastaviti.

IZLOŽBENA DJELATNOST

U Muzeju otoka Brača u srpnju i kolovozu 2011. održane su dvije zapažene izložbe: „Sjeme rasuto vjetrom“ i „Bračke crkvice i kapelice“. Organizirane u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika Zagreb i Turističkom zajednicom grada Supetra.

Sjeme Rasuto Vjetrom – izložba fotografija

o Naziv izložbe: Sjeme rasuto vjetrom : portreti i pejzaži – Patagonija, Čile o Organizatori: Hrvatska matica iseljenika, Centar za kulturu Brač, Turistička zajednica

grada Supetra o Mjesto održavanja i prostor: Muzej otoka Brača u Škripu o Vrijeme trajanja: 12. – 30. srpnja 2011. o Autori stručne koncepcije: Mirko Vukasović Morrison, Jorge Subiabre Matiacha o Autori likovnog postava: Mirko Vukasović Morrison, Jorge Subiabre Matiacha o Opseg: 30 fotografija o Web adrese: http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/12973-sjeme-

rasuto-vjetrom.html http://www.matis.hr/vijesti.php?id=4110 o Vrsta: umjetnička, informativna, skupna, pokretna o Tema: Portreti potomaka hrvatskih iseljenika u Čileu i pejzaži Patagonije o Korisnici: stanovnici otoka Brača, turisti i šira publika

Autori izložbe: MIRKO VUKASOVIĆ MORRISON i JORGE SUBIABRE MATIACHA Otvorenje izložbe: Utorak, 12. srpnja u Muzeju otoka Brača u Škripu u 21 sat

O AUTORIMA

Autori su mladi čileanski umjetnici hrvatskog podrijetla. Iako su obojica rođeni i živjeli u Punta Arenasu, upoznali su se upravo u Hrvatskoj u koju su došli prošle jeseni s namjerom da upoznaju zemlju svojih predaka. Vukasovićev djed u Čile je došao 1930. iz rodnih Kučića kraj Omiša, a Jorgeov pradjed Tomo Matijaca rođen je u Kaštel Lukšiću otkud je 1903. godine otišao u Punta Arenas. U želji da ispita svoje hrvatsko podrijetlo Jorge Subiabre Matiacha proputovao je cijelu Patagoniju, bilježio životne priče tamnošnjih Hrvata radeći njihove fotografske portrete. Istovremeno, Mirko Vukasović Morrison, kao zaljubljenik u prirodu, obilazio je ovu regiju južnog Čilea snimajući motive krajolika i prirodne fenomene. Kao grafički dizajner, bio je uključen u web i uredničke projekte, poput zajedničkog rada sa slavnim snimateljem prirode Claudijem Almarzom i dobitnikom čileanske nagrade za grafiku „Aravco“. Radi kao ilustrator, dizajner i koautor na djelu koje je rezultiralo nekolicinom tiskanih publikacija. Ova izložba fotografija usmjerena je na njegove slike prirode, koje predstavljaju novi i inovativni pogled na obična i neistražena mjesta čileanske Patagonije, mjesta koja su postala domom stotinama hrvatskih useljenika.

Jorge Subiabre Matiacha : Grafički dizajner, fotograf i pisac. Svoju prvu priču napisao je u časopisu World Wide School, Auckland, Novi Zeland, u zimi 2008. godine. U lipnju 2009. godine pobijedio je na natjecanju Nacionalnog vijeća za kulturu i umjetnost FONDART s knjigom „Heullas y rastros de Croatas en Punta Arenas“ (Otisci i tragovi Hrvata u Punta Arenasu), koja sadrži 64 crno-bijela portreta potomaka prvih hrvatskih useljenika koji su došli živjeti u grad Punta Arenas. Na izložbi „Sjeme rasuto vjetrom“ bilo je prikazano i petnaest portreta potomaka Hrvata koji su prvi stigli u čileansku Patagoniju (Ognjena zemlja, Ultima Esperanza, Isla Navarino , Puerto Natales, Puerto Williams, Cerro Sombrero, Porvenir, etc.). To je zbirka fotografija koje prikazuju jedan od najvećih migracijskih pokreta u prvome desetljeću 20. stoljeća, onaj koji je zauvijek promijenio povijest i tradiciju jednog od najslabije nastanjenijih i najudaljenijih dijelova svijeta.

O IZLOŽBI

Pejzaži, portreti: Serije fotografija mladih čileanskih autora skreću pozornost na sebe svojom izuzetnom likovnom kulturom, autorskom osebujnošću i spojem takozvane duše fotoaparata i zova suvremene umjetnosti. I u pejzažima i u portretima prepoznajemo

neraskidivu povezanost dokumentarnog i likovnog stvaralaštva sadržanom prije svega u formalnim kvalitetama: u skladu, u odabiru motiva i kuta snimanja, te znalačkom odabiru izražajnih sredstava.

Prilikom otvorenja izložbe „Sjeme rasuto vjetrom” u Muzeju otoka Brača, prigodne poklone našim Čileancima uručili su gradonačelnik Supetra Dinko Hržić i ravnateljica Narodne knjižnice Supetar Gita Dragičević, a stvaralaštvo mladih umjetniika predstavila je Nives Antoljak iz Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba. U programu su sudjelovali članovi Bračkog folklornog društva „Ciciljona“ iz Supetra koji su u izveli splet bračkih plesova. Izložba „Sjeme rasuto vjetrom” u Muzeju otoka Brača mogla se razgledati do 30. srpnja 2011. godine

„Bračke crkvice i kapelice“ – izložba fotografija Wolfganga Wosolsobea

o Naziv izložbe: Bračke crkvice i kapelice o Organizatori: Centar za kulturu Brač, Turistička zajednica grada Supetra o Mjesto održavanja i prostor: Muzej otoka Brača u Škripu i ispred crkve sv. Jelene

o Vrijeme trajanja: 16. – 31. kolovoza 2011. o Autori stručne koncepcije: Wolfgang Wosolsobe, Jasna Damjanović, Andrea

Matoković o Autori likovnog postava: Wolfgang Wosolsobe o Opseg: 23 fotografije o Web adresa: http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13113-qbracke-

crkvice-i-kapeliceq-u-skripu.html o Vrsta: informativna, skupna, pokretna o Tema: Bračke crkvice i kapelice o Korisnici: stanovnici otoka Brača, turisti i šira publika

U utorak, 16. kolovoza, s početkom u 20,30 sati u Muzeju otoka Brača u Škripu u organizaciji Centra za kulturu Brač i Turističke zajednice grada Supetra otvorena je izložba fotografija Wolfganga Wosolsobea - „Bračke crkvice i kapelice“. Izložbu su otvorile kustosica Andrea Matoković i ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović, a o autoru je govorila Ranka Saračević-Würth, glavna konzervatorica za pokretna kulturna dobra Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH. U programu su sudjelovali Bračko folklorno društvo „Ciciljona“ i tamburaški sastav „Supetar“. Otvorenje izložbe bio je dio programa „Supetarskog lita“ uoči proslave blagdana sv. Jelene, zaštitnice Škripa (18. kolovoza). Autor izložbe je vjerni prijatelj Hrvatske i zaljubljenik u Brač Wolfgang Wosolsobe, vojni predstavnik pri Europskoj Uniji i NATO-u u Bruxellesu. Iako je izložba trebala trajati do 31. kolovoza 2011., zbog velikog zanimanja posjetitelja produžena je do daljnjega.

O AUTORU

Wolfgang Wosolsobe: Rođen 1955. godine u Beču u Austriji, izabrao je vojnu karijeru u austrijskim vojnim snagama. Ovaj izbor profesije donio mu je brojne međunarodne dužnosti; trenutno obavlja dužnost vojnog predstavnika pri Europskoj Uniji i NATO-u u Bruxellesu. Kao vjerni prijatelj Hrvatske, otkrio je otok Brač prije nekoliko godina zahvaljujući dragim hrvatskim prijateljima. Sasvim je slučajno naišao na prizor jedne od starih kapelica okupane svjetlošću zalazećeg sunca, što je bilo dovoljno da ih poželi otkriti sve ili barem onoliko koliko je to bilo moguće. Sljedeća dva ljeta iskoristio je svoj boravak na otoku kako bi kamerom zabilježio sve kapelice, po mogućnosti u zagasito žutoj nijansi kasnog poslijepodneva. Nije se radilo isključivo o strasti fotografiranja, nego i o uzbuđenju prolaska kroz podivljalu šikaru da bi se konačno našao pred ovim stoljetnim svjedocima povijesti i vjere, napornog rada i radosnog nadanja brojnih generacija. Fotografije pedesetak kapelica i crkvica rezultat su ovog strastvenog traganja. Bilježenje krajolika, stabala i arhitekture sve više je postajalo sastavnim dijelom njegovih putovanja. Većinu ovoga duguje svom djedu, vrsnom amaterskom fotografu i svom ocu, arhitektu.

IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA Tiskovine

Tiskanje plakata i pozivnica za „Vilinsku noć“ u Škripu u sklopu manifestacije „Noć muzeja“, 28. siječnja 2011.

Tiskanje plakata i deplijana za izložbu „Sjeme rasuto vjetrom : portreti i pejzaži – Patagonija, Čile“, 12. – 30. srpnja 2011.

Tiskanje plakata i deplijana za izložbu „Bračke crkvice i kapelice“, 16. – 31. kolovoza EDUKATIVNA DJELATNOST Vodstva

Vođeni idejom da bi muzej posjetiteljima trebao biti polazišna točka u upoznavanju povijesti, kulture i prirodnih osnova otoka Brača omogućujemo organizirano vodstvo za građanstvo, prilagođeno dobnim skupinama i interesima posjetitelja. Trudimo se kroz pripovijedanje udahnuti život nijemim muzejskim predmetima i učiniti ih dijelovima slagalice, koja će dati cjelovitu sliku o najvećem dalmatinskom otoku. Ciljana publika nisu isključivo strani turisti, koji kroz razgovor o Braču žele saznati nešto više i o hrvatskoj povijesti općenito, nego i hrvatski građani, uključujući i same Bračane, koji žele osvježiti znanje o zavičaju. U vođenju nastojimo biti informativni i zanimljivi, jer nam je namjera educirati posjetitelje i istovremeno im priuštiti kvalitetnu zabavu. Između ostalih, i ove su godine muzej posjetili članovi društava umirovljenika i različitih udruga humanitarnog karaktera, kao što su Liga protiv raka, udruge tjelesnih invalida i dobrovoljni darovatelji krvi. Od brojnih posjetitelja izdvajamo i sestre Kćeri Božje ljubavi iz Brazila, koje su u rujnu, na putu prema Sarajevu gdje su sudjelovale u slavlju beatifikacije Drinskih mučenica, odlučile posjetiti otok Brač. Naime, osnivačica njihove južnobrazilske i sjevernobrazilske provincije, s. Teresina Werner, prethodno je djelovala u Supetru na otoku Braču. Posebna pažnja se posvećuje vođenju predškolskih i školskih grupa. Godine 2011. muzej su posjetile brojne organizirane skupine profesora i učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, kao i sveučilišnih profesora i studenata na studijskom putovanju (profesori i studenti geografije Sveučilišta u Zadru, profesori i studenti hrvatskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu). OSTALO U organizaciji Udruge turističkih vodiča iz Splita i domaćina, Turističke zajednice grada Supetra, održano je jednodnevno studijsko putovanje članova udruge na kojem je predstavljena turistička ponuda grada Supetra i otoka Brača. Tridesetak profesionalnih turističkih vodiča koji, osim turističkih vođenja po Gradu Splitu, često s grupama turista posjećuju i Brač, imalo je priliku obići nekih od najznačajnijih kulturnih i turističkih punktova na otoku, te su posjetili i Muzej otoka Brača u Škripu

Šesti Međunarodni kulinarski festival „Biser mora“ 2011.: U razdoblju od 13. do 17. travnja u Supetru u organizaciji Saveza kuhara iz mediteranskih i europskih regija iz Splita, suorganizaciji Grada Supetra, Turističke zajednice grada Supetra, Svpetrvs hotela, te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma i Splitsko – dalmatinske županije održan je šesti Međunarodni kulinarski festival „Biser mora“. Uz bračke restorane kao domaćine, u veliku kulinarsku manifestaciju i ove se godine uključio Centar za kulturu Brač. Kustosica Andrea Matoković predstavila je Muzej otoka Brača gledateljima Makedonske radiotelevizije u razgovoru snimljenom 14. travnja, a u sklopu festivalskog programa posljednjeg dana posvećenog otoku Braču, u nedjelju 17. travnja, stotinjak sudionika festivala, na putu prema Gožulu na bračkoj visoravni, organizirano je posjetilo Muzej otoka Brača, upoznajući se s kulturnom prošlošću otoka.

Državno i međunarodno natjecanje učenika ugostiteljsko-turističkih škola Gastro 2011. : U okviru programa Državnog i međunarodnog natjecanja učenika ugostiteljsko-turističkih škola održanog u Supetru u travnju, nekoliko skupina sudionika posjetilo je Muzej otoka Brača, među kojima izdvajamo nastavnike Turističko-ugostiteljske škole Split kao organizatore manifestacije.

Hrvatska jeka: Grad Supetar je sredinom srpnja bio domaćin folklornoj skupini „Hrvatska jeka“ iz čileanskog grada Antofagaste. Riječ je o tridesetak Čileanaca hrvatskog podrijetla (poslovnih ljudi, učitelja, inženjera, doktora, računovođa...), od kojih mnogi potječu upravo sa Brača. Organizator njihova dolaska bila je Hrvatska matica iseljenika. U Galeriji „Ivan Rendić“ u Supetru dobrodošlicu su im poželjeli zamjenik gradonačelnika dr. Milan Glavaški, ravnateljica Narodne knjižnice Gita Dragičević i ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović, koji su ih ukratko upoznali s kulturnim i povijesnim činjenicama vezanim za otok

Brač, a osobito onih iz vremena iseljavanja Bračana u zemlje Južne Amerike. Obilazak Brača čileanski Hrvati započeli su posjetom Muzeja otoka Brača u Škripu.

Posebna događanja Noć muzeja: Muzej otoka Brača je 28. siječnja 2011. prvi put sudjelovao u međunarodnoj manifestaciji „Noći muzeja“. Ravnateljica Centra Jasna Damjanović, na poziv organizatora- Hrvatskog muzejskog društva, predstavila je program „Noći muzeja“ na press konferenciji u Zagrebu. Program manifestacije u našoj muzejskoj ustanovi bio je nadahnut bračkim legendama o vilama. Organizator „Vilinske noći“ bio je Centar za kulturu Brač, a suorganizator Turistička zajednica grada Supetra. Priča o mitološkim djevojkama u Škripu započela je u blizini muzeja, na Petanovića gumnu, gdje su se po predaji okupljale vile, uz ambijentalnu glazbu koju je za ovu prigodu skladao splitski glazbenik Miki Nopling. Vile iz plesne skupine „Renata“ zaplesale su svoj ples oko stoljetnog stabla lipe i velikoga ognja, a potom krenule kroz noć, vodeći posjetitelje putem osvijetljenim vilinskim putokazima uz zidine dvorca Cerinić sve do Muzeja otoka Brača. U mističnoj atmosferi na prvome katu muzeja posjetitelje je dočekala kustosica Andrea Matoković, svoje originalne priče o vilama tamo su kazivala djeca iz osnovne škole Pučišća, a svoj su ples otplesale i malene vile iz Bola. Vilinska kazivanja s radošću i iščekivanjem pratila su djeca umotana u dekice na drvenome muzejskom podu. Posjetitelji su mogli pogledati izložbu likovnih radova i staklenki oslikanih na temu vila i vilenjaka koju su pripremila djeca iz vrtića i osnovnih škola iz Supetra i Selaca. Muzejska noć u Škripu nastavila se pjesmom klapa „Alegrija“, „Morbin“ i „Pupe“ te vilinskom gozbom. Na vilinskom jelovniku našao se specijalni kruh sa maslinovim uljem i originalna torta „hrapoćuša“ koju su pripremili članovi Udruge Hrapoćuša iz Dola, vilinska torta koju su ispekla djeca iz učeničke zadruge osnovne škole „Vladimira Nazora“ iz Postira, medenjaci s baštinskim motivima (specijalitet djece iz Pučišća), pršurate i drugi brački kolačići koje su po tradicionalnim recepturama pripremale žene iz Škripa. Poslužen je topli čaj, bomboni i napitak od ljekovitih trava. Stalni muzejski postav Zavičajnog bračkog muzeja ove se večeri mogao razgledati uz stručno vodstvo. Muzej u Škripu, u kojemu živi oko 150 stanovnika, posjetilo je oko 560 ljudi, a u programu „Vilinske noći“ bilo je uključeno preko stotinu sudionika iz svih bračkih mjesta (plesne skupine, recitatori, djeca, nastavnici i odgojitelji koji su pripremali izložbu i kolačiće, članovi udruga za očuvanje baštine, domaćice iz Škripa, klapski pjevači, vatrogasci koji su brinuli o vatri oko koje su plesale vile). Na plakatu i pozivnici „Vilinske noći“ našla se slika „Bračka vila“ akademske slikarice Ana Marije Botteri Peruzović.

Festival čakavske riči: Posljednjeg vikenda u kolovozu, 27. i 28. u Muzeju otoka Brača u Škripu održan je drugi Festival čakavske riči „Štefe Pulišelić“. Nakon što je Turistička zajednica grada Supetra protekle zime organizirala natječaj za autorske pjesničke radove na čakavštini na koji je pristiglo više od 50 radova, tročlano povjerenstvo u sastavu dr. sc. Lucije Puljak, prof. Gite Dragičević i Tonijele Martinić odabralo je 28 radova kasnije objavljenih u knjižici festivala „Jošće žive čakavsko besida“. Festival je otvoren u subotu, 27. kolovoza u 20,30 sati u dvorištu muzeja, sjećanjem na Stjepana Pulišelića, uprizorenjem njegove čuvene „Svađe“ i recitacijama koje su izveli mali Škripljani. Na „Večeri novih autora“ odzvanjali su čakavski stihovi suvremenih bračkih pjesnika.

Druga festivalska večer bila je posvećena Jakši Fiamengu, velikom hrvatskom pjesniku čije je stvaralaštvo uvelike određeno upravo pripadnošću mediteranskom podneblju. U nekima od svojih djela Fiamengo je opjevao i otok Brač kojemu je došao u pohode, a njegova je gošća bila mlada umjetnica Artemija Stanić. Artemija je svoj glazbeni album prvijenac posvetila upravo stihovima Jakše Fiamenga, a svojom je vokalnom izvedbom i neposrednošću u pratnji klavijaturista Tea Martinovića oduševila sve prisutne. Na nesvakidašnjoj pozornici iza bračkog muzeja Fiamengo je podsjetio na stvaralaštvo Stjepana Pulišelića, a potom nas je svojim stihovima uveo u čaroban svijet čakavice rodne mu Komiže. Festival čakavske riči u Muzeju otoka Brača organizirali su Turistička zajednica grada Supetra, Centar za kulturu Brač i Narodna knjižnica u Supetru pod pokroviteljstvom Splitsko – dalmatinske županije i grada Supetra.

Predavanja Dana 20. svibnja, u sklopu 16. kulturno-prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani“ održane u Postirama, kustosica Andrea Matoković je predstavila knjižnu ostavštinu Đure Nazora koja se čuva u Muzeju otoka Brača, s osobitim naglaskom na zbirku posvećenu Vladimiru Nazoru, te je dala kratak osvrt na odnos dvojice rođaka: učitelja Đure i književnika Vladimira. http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/12807-zavrseni-nazorovi-dani.html http://www.os-vnazora-postira.skole.hr/nazorovidani/Izvjesce_ND2011.pdf

OSTALO Individualni posjetitelji Individualni posjetitelji su osobe koji samostalno, bez posredovanja velikih turističkih agencija organiziraju posjet muzeju. Neki od ovih posjetitelja dolaze u skupinama na čelu s vodičem, ali kako ulaz plaćaju gotovinom, slobodni su prihvatiti ili odbiti ponuđeno razgledavanje muzeja. Ponekad se radi i o slučajnim posjetiteljima Škripa kod kojih je uvodna riječ o muzeju potaknula znatiželju i navela ih na odluku da saznaju nešto više o njegovom fundusu. Voucheri Skupinama stranih turista smještenima u bračkim hotelima posjet muzeju unaprijed organiziraju i naknadno plaćaju velike turističke agencije, kao što su Generalturist, Atlas i Elite. Ovakve skupine su češće i brojnije u turističkoj predsezoni i postsezoni. Muzej otoka Brača je posjetilo 10906 odraslih osoba i 1603 djece. U muzeju je do kraja 2011. godine bilo ukupno 12509 posjetitelja. Tijekom 2011. godine redovito smo slali Državnom zavodu za statistiku kvartalna izvješća o posjećenosti Muzeja otoka Brača za vođenje evidencije o broju posjetitelja kulturnih i turističkih znamenitosti i atrakcija U rujnu 2011. objavljen je prvi cjeloviti Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke : 2011 urednice Markite Franulić u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra. Tekst o Muzeju otoka Brača može se pročitati na 201. stranici. Centar za kulturu Brač zajedno s Gradom Supetrom pokrenuo je pred Uredom državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, pododsjeku za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove u ispostavi Supetar, postupak obnove ( rekonstrukcije spisa) i utvrđivanja prava vlasništva Grada Supetra na nekretninama u K. O. Škrip na kojima se nalazi zgrada i zemljište Muzeja otoka Brača u Škripu. ODNOSI S JAVNOŠĆU, MEDIJSKE OBJAVE

Za ovo izvješće izdvojit ćemo neke od medijskih objava koje su za temu ili dijelove objavljene tematike imale djelatnost Muzeja otoka Brača u Škripu. Tako je primjerice 4. siječnja 2011. objavljena članak „Bračani obnavljaju svoju bogatu baštinu“ u „Slobodnoj Dalmaciji“. Nadalje, u članku o bračkom umjetniku Kristijanu Mutarellu naslovljenom "U stablu je duša, zato mu vraćam život" objavljenom u „Slobodnoj Dalmaciji“ 4. veljače 2011. citirani su dijelovi recenzije koju je za potrebe postavljanja Mutarellove izložbe „Mjesečev rog“ napisala kustosica Muzeja otoka Brača Andrea Matoković.

http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%87o-mala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/128445/Default.aspx

Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama 26. siječnja 17 : 00 Vijesti Nova TV 19 : 00 Dnevnik Nova TV 28. siječnja 19 : 15 Dnevnik Nova TV 23 : 00 Vijesti iz kulture HTV 1 29. siječnja 19 : 30 Dnevnik HTV 1 20'46'' – 22'36'' Prilog o „Noći muzeja“ u Hrvatskoj; 21'18'' Škrip Siječanj 2011. Prilozi o „Noći muzeja“ na Radio Splitu i Radio Braču 14. travnja Snimanje razgovora s kustosicom za Makedonsku radioteleviziju Srpanj 2011. Prilozi o izložbi „Sjeme rasuto vjetrom” na Radio Splitu 25. kolovoza 21 : 10 emisija „Boje turizma“, HTV 1 (08' 05'' – 09'50'' Prilog o Muzeju otoka Brača u Škripu i izložbi )

Ostali mediji http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews[cat]=431&cHash=bc8a0205b5 http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/12383-qvilinska-noc-u-skripuq-hit-qnoci-muzejaq.html http://www.nacional.hr/clanak/100607/u-noci-muzeja-vise-od-60-gradova-i-150-muzeja http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=75:vilinska-no&catid=3:zanimljivosti&Itemid=15 http://www.vecernji.hr/kultura/sova-vas-zove-vecerasnju-noc-muzeja-diljem-hrvatske-clanak-245334 http://www.vecernji.hr/kultura/zagrepcani-se-muzejima-uvjerili-da-je-njihov-grad-velegrad-clanak-245831 http://www.vecernji.hr/kultura/rekordnih-314-659-posjetitelja-noci-muzeja-2011-diljem-hrvatske-clanak-245923 http://www.hrmud.hr/vijest/veliko_zanimanje_za_noc_muzeja/226 http://www.urbancult.hr/sedma-noc-muzeja-biljezi-rekordne-rezultate-5045.aspx http://www.kigo.hr/tekst/2007.html http://dalje.com/hr-hrvatska/vise-od-300-tisuca-ljudi-u-hrvatskoj-posjetilo-noc-muzeja/336166 http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/108961/cak-314-659-posjetitelja-u-Noci-muzeja.html http://www.facebook.com/media/set/?set=a.179653125458433.42046.179259008831178&type=3 http://www.javno.hr/news/Kultura/15758/U-Noci-muzeja-vise-od-60-gradova-i-150-muzeja.html http://www.mint.hr/default.aspx?id=6634 http://www.mint.hr/default.aspx?id=6638 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6385 http://www.muih.hr/content/view/245/71/ http://www.predsjednik.hr/28012015 http://www.hkv.hr/kultura/vijesti-kultura/7628-u-noi-muzeja-vie-od-314-659-posjetitelja.html

2. PUSTINJA BLACA Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Posjetitelji mogu doći automobilom iz Nerežišća, preko područja Vidove gore do predjela Dragovoda, a onda trebaju pješačiti oko pola sata do Blaca. Do muzeja i samostana u Blacima može se doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle se nastavlja put polusatnim pješačenjem. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina – prvo sklonište poljičkih svećenika. Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali u takvim uvjetima puna četiri stoljeća. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Miličevića. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena

INVESTICIJSKI PROGRAMI – SANACIJA STIJENSKE MASE, SANACIJA I ADAPTACIJA ZGRADA U ovom izvješću osvrnuti ćemo se i na tijek aktivnosti nakon prirodne nepogode koja je zadesila Muzej i samostan Pustinje Blaca te nastavak investicijskog ciklusa programa revitalizacije. Podsjećamo, uslijed prirodne nepogode - odlamanja i padanja stijenja sa litice ispod koje je muzej smješten , oštećen je dio muzejskih zgrada, a muzej je posljednjih godinu i pol dana zatvoren za posjetitelje. Neposredno nakon padanja stijena na muzejske zgrade uslijedile su brojne aktivnosti usmjerene na poduzimanje mjera za mogućnost sigurnog dolaska i boravka posjetitelja. Uslijedili su primarni terenski geotehnički istražni radovi na stijenskoj masi iznad zgrada i nulta faze sanacije, odnosno uklanjanje potencijalno najlabilnijih fragmenata stijene, a stručna je procjena utvrdila kako je sanacija hridi iznad Muzeja Pustinje Blaca vrlo zahtjevna te da je potrebno izvesti radikalnije i dugotrajnije mjere zaštite od daljnje degradacije već jako načete stijenske mase. Studija je ustvrdila da je prostor ispod stijene na prilazu samostanu s Vidove gore također ugrožen i opasan za pristup pješacima. Dugogodišnje djelovanje prirodnih čimbenika na stijensku masu ovu čine postupno sve nestabilnijom na ovakvim položajima, što može biti vrlo nepovoljno po objekte i pogibeljno po namjernike u podnožju. S obzirom na karakter okršenosti predmetne stijene iznad samostana obrušavanja i slične pojave većih ili manjih volumena moguća su u svim godišnjim razdobljima. Sanacija stijenske mase iznad Samostana Pustinje Blaca, kao vrijednog spomenika kulture i mjesta s velikim brojem posjetitelja, je vrlo zahtjevna i to ne samo s geotehničkog aspekta, već i zbog osjetljivosti i karaktera objekata koji se štite, a poglavito zbog mogućnosti fizičkog pristupa mjestima pojedinačnih zahvata. Nakon ovih radova, početkom 2011. godine pristupilo se izradi projektne dokumentacije radi preciznog uvida u problematiku sanacije, načina njezina rješavanja i izrade troškovnika projekta kompletne sanacije stijena iznad muzejskih zgrada. U sklopu programa sanacije i zaštite u lipnju 2011. su obavljeni i neophodni sigurnosni radovi imajući u vidu povećan broj ljudi koji posjećuju šire područje zaštićenog krajolika doline Blaca u vrijeme turističke sezone. Obzirom na prethodno utvrđenu opasnost za boravak posjetitelja u muzeju i njegovoj neposrednoj blizini, postavljene su obavijesne table , javnost je opetovano obavještavana o privremenom zatvaranju muzeja za posjetitelje, a izvršeni su i dodatni sigurnosni preduvjeti kroz radove na markiranju postojećih staza te uređivanje i obilježavanje novih zaobilaznih puteva koji su usmjeravali šetače izvan neposredne blizine objekta. Također su izvršeni i kontrolni visinski radovi na litici. Istovremeno, odvijala se zakonska procedura izdavanja svih potrebnih dozvola koje prethode daljnjim radovima na sanaciji stijenske mase, koja je zahtijevala vrlo studiozan pristup problemu s obzirom da se radi o ugroženom zaštićenom spomeniku kulture ali i području zaštićenog krajobraza. Krajem prosinca 2011., projekt sanacije stijenske mase iznad muzeja i samostana Pustinje Blaca, dobio je lokacijsku dozvolu i potvrdu Glavnog projekta. Pravomoćnošću ovih dozvola stvoreni su preduvjeti za početak radova koji uz ostalo, podrazumijevaju poštivanje propisanih posebnih uvjeta zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Radovi na sanaciji stijenske mase tehnički, sigurnosno i financijski iznimno su zahtjevni, odvijali bi se u nekoliko faza, a između ostalog predviđaju: uklanjanje svih labilnih fragmenata stijene uz korištenje nedetonirajućih sredstava, zaštitine mreže i geotekstila, usitnjavanje stijenskih blokova uz rub zaravni, zapunjavanje pukotina u stijeni sa mikroarmiranjem i dreniranjem te stvaranje zaštitne barijere od gabionskih zidova od lomljenog kamena. Realizacija ovog vrlo zahtjevnog projekta sanacije stijenske mase trebala bi dugoročno riješiti problem degradacije stijenske mase iznad muzejskih zgrada, te otkloniti moguću opasnost za ljude i zaštititi ovaj iznimno važan spomenički sklop iz 16. stoljeća. Prema mišljenju ovlaštenog revidenta zbog položaja muzejskih zgrada ispod strme litice, i nakon potpune realizacije sanacije prema izrađenoj studiji, neophodno je predvidjeti redovito održavanje stijenske mase u vidu pregleda stijena od strane alpinista najmanje svake dvije godine. U svim su poslovima na sanaciji stijenske mase uz Centar za kulturu Brač aktivno uključeni i Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Splitu i Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti na području Splitsko dalmatinske županije.

U sklopu realizacije programa revitalizacije Muzeja i samostana Pustinje Blaca koji se intenzivno provodi u posljednje četiri godine, nastavljeni su radovi na sanaciji i adaptaciji i kroz 2011. godinu i to u dijelu tzv. „Nove“ i „Težačke“ kuće. Naime ovaj se dio muzejskog sklopa ne nalazi direktno ispod stijenske mase već ispod siparišta gdje je najmanja vjerojatnost da dođe do nezgode. Stoga su ovdje nastavljeni radovi na dijelu sanacije i adaptacije i to uz posebne mjere opreza, u etapama i sukladno vremenskim (ne)prilikama. Naime, uz novonastale probleme sa odronom stijenja, svi radovi na obnovi u Blacima i inače se odvijaju u iznimno teškim uvjetima. Ovdje nema električne energije, nema vode, a do Pustinje se nakon vožnje makadamskom cestom dolazi pješačenjem od oko tri kilometra strmim uskim putem kroz kanjon. Radovi u Blacima odvijali su se pod stručnim nadzorom mr. Vanje Kovačić iz Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine iz Splita. Radovi u Blacima u 2011. financirani su iz sredstava Ministarstva kulture i Splitsko dalmatinske županije, a ukupna vrijednost isplaćenih sredstava za sve vrste radova i usluga vezanih uz projekt revitalizacije Pustinje Blaca u 2011. godini iznosila je 304.559,00 kuna.

Djelatnost Centra za kulturu Brač kroz revitalizaciju Pustinje Blaca u posljednjih je nekoliko godina bila u prvom redu usmjerena na zaštitne, hitne poslove sanacije ruševnih objekata te stvaranje sigurnosnih uvjeta za posjetitelje, hodočasnike i znanstvenike. U sljedećem razdoblju za očekivati je nastavak radova na sanaciji i adaptaciji zgrada spomeničkog sklopa ( krovište glavne muzejske zgrade, crkva i sakristija , gospodarski objekti u podnožju Pustinje), a kao prioritet u 2012. godini nameće se sanacija stijena iznad muzejskih zgrada kao osnovni preduvjet za daljnje poslove, ali i za mogućnost ponovnog otvaranja Muzeja za posjetitelje. Prema tom programu u posljednje četiri godine redovito su osiguravana sredstva od Ministarstva kulture i Splitsko dalmatinske županije ali i donatorska sredstva. S obzirom na višestruki značaj ovog programa ali i njegovu financijsku zahtjevnost, u sljedećem razdoblju svakako bi ga trebalo kvalitetno pripremiti na razini aplikacija za natječaje fondova Europske unije osobito u sklopu suradnje sa stručnim službama i ustanovama Splitsko dalmatinske županije i Ministarstva kulture, kroz sustavno praćenje i istraživanje u vezi mogućeg participiranja u europskim programima. U tom smislu u 2011. godini u suradnji sa Splitsko dalmatinskom županijom pripremljena je dokumentacija za apliciranje u programu IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme 2007 – 2013. Istaknut ćemo također da, uz već započetu zaštitu muzejskog sklopa kroz radove na sanaciji i adaptaciji muzejskih zgrada, revitalizacija Pustinje Blaca predviđa i oživljavanje blatačkog gospodarstva. Očuvanje, njegovanje i zadržavanje tradicijskih sadržaja izdvojenih poljoprivrednih prostora značilo bi revitalizaciju nekadašnje poljoprivrede, maslinarstva i vinogradarstva temeljene na tradicionalnoj tehnologiji uzgoja akceptirajući prirodne i proizvodno gospodarske uvjete te principe ekološke poljoprivrede. Ovdje je iznimno važno poštovati očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljnu vrijednost ovoga prostora. Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta na području koje povijesno pripada Pustinji Blaca, očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje kao dijelovi programa revitalizacije sukladni su i Planu prostornog uređenja općine Nerežišća. U sljedećem razdoblju nastavit ćemo aktivno sudjelovati u pokrenutom procesu rješavanja pitanja korištenja poljoprivrednih površina u Blacima kako bi se stvorili preduvjeti za revitalizaciju blatačkoga gospodarstva, te druge aktivnosti vezane uz moguće korištenje blatačkih gospodarskih resursa. Od iznimne je važnosti za realizaciju cjelovitog programa revitalizacije upravo rješavanje pravne osnove za upravljanje ovim područjem čime bi se omogućio pristup njegovu kvalitetnom ostvarenju. STRUČNI RAD Što se tiče stručnog rada na muzejskim zbirkama, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu u suradnji s Centrom u proteklom je razdoblju u najvećem dijelu dovršila reviziju i obradu popisa muzejskog fundusa. Slijedom ovih aktivnosti planira se i

početak rada na izdvojenom programu - inventarizaciji blatačke biblioteke i arhiva. Planira se nastaviti s razradom započetog plana za restauratorsko konzervatorske radove koji se odnosi na sve dijelove muzejskog fundusa (namještaj, slike, zbirka satova, misna ruha, povijesne knjige, dokumenti, arhiv i dr.) U sklopu stručnog znanstveno istraživačkog rada započelo se s novim dokumentiranjem događaja koji su na bilo koji način vezani uz povijest života stanovnika Pustinje Blaca, terenskim istraživanjem i na druge načine. OSTALO O programu revitalizacije Pustinje Blaca putem različitih medijskih objava javnost je obavješćivana kroz predavanja za različite skupine stručnjaka i zainteresirane javnosti ( turistički djelatnici, sudionici seminara , udruge i sl.). Sudjelovanjem Centra za kulturu Brač na sastancima koordinacije Turističkih zajednica otoka Brača osobita je važnost posvećivana pozicioniranju Pustinje Blaca u turističkoj valorizaciji otoka kroz novi program brendiranja Brača kao otoka kulture i avanture.

3. GALERIJA BRANISLAV DEŠKOVIĆ

Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikog kipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića, a ovdje ga možemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja, mladenačkih portreta, preko serije nadahnutih prikaza pasa u pokretu do monumentalnih skulptura poput „Pobjede slobode“. Stalni postav Galerije raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.) smještene na rivi u centru Bola i predstavlja jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića).Od slikara između dva rata najčešća su djela Ignjata Joba i Jurja Plančića, galerija čuva radove više od tridesetak slikara i desetak kipara, među kojima se nalaze i neka od najvećih imena suvremene hrvatske umjetnosti – od slikara Marina Tartaglije, Otona Postružnika, Frane Šimunovića, Ive Šebalja, Ljube Ivančića i Šime Perića, a od kipara Valerija Michielija, Mirka Ostoje, Raula Goldonija i drugih. Mnogi umjetnici čija su djela izložena u Galeriji svojim su podrijetlom vezani uz Brač ili je ovaj otok u određenoj mjeri utjecao na oblikovanje njihova umjetničkog izričaja.Tijekom turističke sezone, galerija organizira nekoliko autorskih izložbi, te je kao takva priznata i od HDLU-a. Umjetnička zbirka Galerije ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. ZAŠTITA, SANACIJA, ADAPTACIJA, OPREMANJE Investicijski program sanacije, adaptacije i opremanja barokne palače na tri etaže u kojoj je smještena Galerija intenzivnije se provode u posljednje tri godine. Nakon radova na građevinskoj sanaciji i adaptaciji prizemlja ( rušilački, betonski, hidroizolaterski i ličilački radovi, postavljanje drenažnih cijevi, izrada upojnog bunara i ugrađivanje crpke i dr.) , postavljanja elektroinstalacija i visokokvalitetnih kamenih podnih obloga , te ugradnje nove rasvjete u prizemlju koji su dovršeni do kraja 2009. godine, tijekom 2010. godine nastavilo se s novim radovima na adaptaciji i opremanju prizemlja i izložbenog prostora u aneksu prizemlja i započelo s građevinskim radovima na prvome katu. Tako su dovršeni zidarski i ličilački poslovi u aneksu prizemlja, izrađena poklopnica za bunar u prizemlju, dovršeni drvodjelski radovi u prizemlju i aneksu prizemlja (izrađena je nova i dijelom popravljena stara stolarija sa staklarskim radovima), izrađen je dio potrebnih postamenata za skulpture, postavljene galerijske šine s opremom u prizemlju i aneksu prizemlja, ugrađena kupaonska oprema i pločice za sanitarni čvor, nabavljen dio potrebnih polica za radioničko skladišni prostor u prizemlju te izrađen odvodni kanal iznad galerijske zgrade. Na najugroženijem dijelu zgrade postavljen je oluk i ugrađene sabirne kutije, na prvome katu galerijske zgrade započeli su građevinsko zanatski radovi ( rušilački, zidarski i izolaterski radovi), a kupljen je i parket za rekonstrukciju i ugradnju na prvome katu. Tijekom 2011. godine radovi na sanaciji i adaptaciji prvoga kata zgrade Galerije uključili su nastavak građevinsko zanatskih radova na prvome katu, grubo i fino žbukanje zidova, bojanje zidova, izolaciju spoja balkona sa kamenim zidom, postavljanje parketa na prvome katu, izvođenje kanala za elektroinstalacije, izradu unutrašnje stolarije na prvome katu, nabavu i ugradnju nove rasvjete na prvome katu, te nabavku i postavljanje galerijskih šina na prvome i drugome katu. Time su stvoreni preduvjeti za postavljanje još jednog dijela novog stalnog postava u ovim, obnovljenim prostorima zgrade. U adaptiranom aneksu Galerije odvijala se ljetna izložbena djelatnost. Za investicijski program sanacije i opremanja zgrade Galerije Branislav Dešković tijekom 2011. godine utrošeno je 222.399,00 kuna, temeljem sredstava osiguranih od Ministarstva kulture RH, Splitsko dalmatinske županije, te vlastitih sredstava Centra za kulturu Brač. U sklopu investicijskog ciklusa Galerije predviđen je nastavak radova na sanaciji, adaptaciji i opremanju prvoga i drugoga kata zgrade galerije ( postavljanje parketa u preostalim prostorijama, nabava i ugradnja rasvjete za drugi kat, sanaciju vanjskih zidova zgrade i dr.). kroz pripremu aplikacija za nove natječaje u 2012. godini imajući u vidu stvaranje adekvatnih

uvjeta za bolje očuvanje, pohranu, smještaj i prezentaciju ove muzejsko galerijske građe vrlo visoke kategorije. Galerijski depo, na traženje Općine Bol, premješten je u drugi prostor u istoj zgradi Doma kulture te je opremljen dijelom potrebne opreme. Mišljenja smo kako se radi privremenom rješenju jer navedeni prostor ne zadovoljava sve parametre očuvanja galerijske građe. Svakako je potrebno izvršiti dodatne analize mikroklimatskih uvjeta, sukladno kojima bi se moglo krenuti u nabavu nove opreme koja bi omogućila što kvalitetnije uvjete očuvanja i zaštite ove iznimno vrijedne građe u istom prostoru ili eventualnog izmještanja u novi, potpuno adekvatan prostor.

ZAŠTITA

Preventivna zaštita

Centar za kulturu Brač sklopio je Ugovor o korištenju sredstava Ministarstva kulture za program zaštite kulturnog dobra – za konzervatorsko restauratorske zahvate na škrinjama i kovčezima iz Galerije Branislav Dešković i Ugovor o izvođenju navedenih radova sa restauratorom Giuseppe Sava 5.travnja 2011. u vrijednosti od 17.089,78 kuna te su radovi i dovršeni. Umjetnička zbirka Galerije Branislav Dešković upisana je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod rednim brojem 4296, a škrinje su sastavni dio stalnog muzejsko galerijskog postava.

DOKUMENTACIJA

Inventarna knjiga, koja se vodi u računalnom programu M++, trenutačno sadržava 414 jedinica.

STALNI POSTAV

U stvaranju pretpostavki za novu muzeološku koncepciju i novi stalni postav, uz voditelja Galerije Pericu Doljanina i ravnateljicu Jasnu Damjanović aktivno su sudjelovali mr. Vanja Kovačič, konzervatorica Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu, povjesničar umjetnosti prof. Guido Quien , arhitektica Neli Žolo Huljev te dizajnerica Sandra Mateljan. Nakon što je u lipnju 2010. javnosti predstavljen tijek obnove zgrade Galerije i dio novog stalnog galerijskog postava, u rujnu 2011. prigodom otvorenja izložbe Antuna Augustinčića, prikazan je još jedan dio nove koncepcije galerijskog postava po izboru povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara prof. Guida Quiena. « Razgledavajući novi postav Galerije Branislav Dešković očitavamo spektar različitih izraza umjetnika na različite načine vezanih za Brač, a istodobno možemo evocirati razvoj suvremene hrvatske likovne umjetnosti. Izbor djela za obnovljeni postav Galerije koncipirao sam po sljedećim postavkama – ponuditi svojevrstan sažetak, odnosno reprezentativan uzorak cjeline vrijednog fundusa Galerije umjetnina „Branislava Deškovića“. Dakako, u zadanom okviru sada raspoloživog prostora» - piše prof. Quien, a nastavak ovog koncepta usko je vezan uz dinamiku predviđenih radova na adaptaciji prostora i nabavci galerijske opreme.

STRUČNI RAD

Posudbe

U Salonu Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u petak, 6. svibnja 2011. godine, otvorena je izložba akademskog kipara Branislava Deškovića, najizrazitijeg animalista u hrvatskoj skulpturi. Dešković je smatran i prvim impresionistom hrvatskog kiparstva, a djela mu se nalaze izložena u Zagrebu, Splitu i Bolu na Braču. Izložba je nastala u okviru međumuzejske razmjene između MHZ – Galerije Antuna Augustinčića i Centra za kulturu Brač – Galerije umjetnina „Branislav Dešković” . Koncepciju izložbe potpisuje ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović i voditelj bolske Galerije Perica Doljanin, dok je za postav izložbe odgovoran voditelj klanječke Galerije Božidar Pejković. Izložene su sve Deškovićeve skulpture iz fundusa Galerije umjetnina „Branislav Dešković”, njih 22, izuzev 3 koje su smještene in situ na Bolu, a sve su u bronci. Uz izložbu je tiskan dvojezični (hrv. – eng.) katalog s fotografijama svih Deškovićevih bolskih skulptura i tekstovima Duška Kečkemeta, najvećeg poznavatelja Deškovićevih djela i autora njegove monografije iz 1977. te tekstom Guida Quiena o Galeriji umjetnina „Branislav Dešković”.Na otvorenju izložbe, uz voditelja klanječke Galerije Božidara Pejkovića, posjetiteljima, koji su se okupili u uistinu lijepom broju, obratili su se ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, ravnateljica bračkog

Centra za kulturu Jasna Damjanović, dok je o samoj izložbi i Branislavu Deškoviću govorio Guido Quien. Izložbu je otvorio gradonačelnik Klanjca Željko Kolar, a uz otvorenje izložbe prikazan je dokumentarni film u produkciji HTV-a „Skica za portret – Pas koji se češe”. Cijeli je događaj upotpunio nastup klape Petrada. Izložba je trajala do 6. lipnja 2011., a mogla se razgledati svakodnevno od 9 do 17 sati.

Za potrebe monografske izložbe djela Antuna Kaštelančića, iz Galerije su posuđene dvije Kaštelačićeve slike ( Supetar, 1952. , Portret Pjerine Dujmić, 1967.). Ove su se izložbe odvijale u Galeriji umjetnina u Splitu te Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

IZLOŽBENA DJELATNOST

Izložba ilustracija Danila Dučaka

o Naziv izložbe: o Organizatori: Centar za kulturu Brač i Centar za kulturu Bol, Festival Imena o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 30. 6. – 8. 7. 2011. o Autori stručne koncepcije: Danilo Dučak o Autori likovnog postava: Danilo Dučak o Web adresa:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/142224/Default.aspx

o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: ilustracije o Korisnici: šira publika

Otvaranjem izložbe ilustracija akademskog slikara Danila Dučaka u četvrtak, 30. lipnja 2011., u 21 sat u bolskoj galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ otvoren je drugi po redu Festival kulture „Imena“. Uz izložbu, prvu večer Festivala obilježile su i promocije knjiga „Brodska kuharica“ Zlatka Galla i „Pivska kuharica“ Željka Šatovića Gule, čije je ilustracije potpisao upravo Danilo Dučak. Festival kulture „Imena“ autorice Maje Duke organiziran u suradnji s Centrom za kulturu Općine Bol je oblik multimedijalnog druženja, koji čvrstom sponom objedinjuje riječi, slike, zvuk, glumu i nezaobilaznu dobru hranu.

„Veze“ - izložba slika Tatjane Politeo

o Naziv izložbe: „Veze“ o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 9. 7. – 22. 7. 2011. o Autori stručne koncepcije: Tatjana Politeo o Autori likovnog postava: Tatjana Politeo o Web adrese: http://www.bol.hr/hr/news/read/izlozba-tatjane-politeo http://www.vecernji.hr/kultura/tatjana-politeo-izlaze-22-srpnja-galeriji-deskovic-bolu-clanak-310801 http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38361 http://port.hr/pls/w/event.event_page?i_event_id=68988&i_event_area_id=24&i_city_id=40145&i_county_id=414 o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: kolažni zapisi ljudskog sjećanja o Korisnici: šira publika

U organizaciji Centra za kulturu Brač u subotu, 9. srpnja, u 21,30 sati, u Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu, otvorena je samostalna izložba slika mlade zagrebačke umjetnice Tatjane Politeo pod naslovom „Veze“, koja je trajala do 22. srpnja.

U novom slikarskom ciklusu nastalom u nekoliko posljednjih mjeseci, akademska slikarica objedinila je segmente različitih doživljajnih i umjetničkih iskustava. Umjetnica koja je svoj stvaralački izraz potvrdila u raznim medijima i u recentnim je radovima, ostvarenim u tehnici kolaža, uspjela postići prepoznatljiv vizualni rukopis. Rastvorivši brižno čuvanu bilježnicu uspomena, oslobođene nizove impresija i osjećaja neposredno je oblikovala u svojevrsne kolaže sjećanja. Istančanim slikarskim umijećem i senzibilitetom, Tatjana Politeo stvara kolažne zapise kojima pokušava predočiti nevidljive i neopipljive niti što povezuju ljude – niti koje, preplićući naša bića, sažimlju neraskidivu mrežu zajedničkog postojanja, zapisuje o njezinu radu Martina Marić.

Tatjana Politeo rođena je 15. srpnja 1976. godine u Zagrebu, gdje završava Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a zatim i Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirala 2003. godine u klasi prof. Ivice Šiška. Izlagala na preko trideset samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te na brojnim skupnim izložbama. Sudjeluje na likovnim simpozijima i radionicama. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

„Četiri štajuna“ - izložba slika Dine Jakšić

o Naziv izložbe: „Četiri štajuna“ o Organizatori: Centar za kulturu Brač o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“, Bol o Vrijeme trajanja: 23. 7. – 5. 8. 2011. o Autori stručne koncepcije: Dina Jakšić o Autori likovnog postava: Dina Jakšić o Web adrese: http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/mojzagreb-u-bolu-izlozba-

slikarice-dine-jaksic/ o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: četiri godišnja doba o Korisnici: šira publika

U ciklusu Ljetnih izložbi u Galeriji Branislav Dešković u Bolu na otoku Braču, u subotu, 23. srpnja, u 21.30 sati otvorena je samostalna izložba mlade akademske slikarice Dine Jakšić pod nazivom „Četiri štajuna“.

Dina Jakšić rođena je 1984. godine u Splitu u obitelji umjetnika. Djetinjstvo je provela u Donjem Humcu na Braču, koji joj je i danas dom., Završila je smjer slikarstva u Školi likovnih umjetnosti u Splitu, a diplomirala je 2006. u Rimu na odjelu za slikarstvo Akademije lijepih umjetnosti. Trenutno pohađa zadnji semestar poslijediplomskog studija, smjer slikarstvo, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Igora Rončevića. Dina Jakšić je u Bolu izložila svoja apstraktna djela na velikim platnima, te skulpturu pod nazivom „4 štajuna“ u koju je ukomponirala slike i brački kamen, čime je povezala svoje dvije najveće ljubavi: slikarstvo i otok Brač. Skulptura „4 štajuna“ sastoji se od četiri apstraktne slike koje se ne mogu vidjeti odjednom, već svaka posebno, kao i sama četiri godišnja doba. Izložbu su otvorili docentica pri Umjetničkoj akademiji u Splitu Glorija Oreb, ravnateljica Centra za kulturu Jasna Damjanović i načelnik Bola Tihomir Marinković.

Izložba slika Perice Doljanina

o Vrijeme trajanja: 6. 8. – 19. 8. 2011. o Autori stručne koncepcije: Perica Doljanin o Autori likovnog postava: Perica Doljanin o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: More o Korisnici: šira publika

U subotu, 6. kolovoza, u 21.30 sati otvorena je izložba slika Perice Doljanina.

„Grad – slika do slike“ - izložba slika Darka Dovidjenka Božanića

o Naziv izložbe: „Grad – slika do slike“ o Vrijeme trajanja: 20. 8. – 2. 9. 2011. o Autori stručne koncepcije: Darko Dovidjenko Božanić o Autori likovnog postava: Darko Dovidjenko Božanić o Web adresa: http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13136-izlozba-

qgrad-slika-do-slikeq.html o Vrsta: umjetnička, pokretna o Tema: grad o Korisnici: šira publika

U ciklusu „Ljetne izložbe u Galeriji 'Branislava Deškovića'“ u subotu, 20. kolovoza u 21 sat otvorena je izložba „Grad – slika do slike“ akademskog slikara Darka Doviđenka Božanića.

Darko Doviđenko Božanić, akademski slikar, studirao je slikarstvo u Limi i u Zagrebu, u klasi Miljenka Stančića i Raula Goldonija. Živi i radi u Limi, Republika Peru. „Grad – slika do slike“ je instalacija sastavljena od 20 slika (ulja na platnu), koje su postavljene u tri reda jedna iznad druge, tvoreći tako niz slika koje čine samostalnu narativnu cjelinu.

„Antun Augustinčić“ - retrospektivna izložba

o Naziv izložbe: „Antun Augustinčić“ / „Bezglasne invencije“ o Organizatori: Centar za kulturu Brač i Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec o Mjesto održavanja i prostor: Galerija umjetnina „Branislav Dešković“i galerijski aneks o Vrijeme trajanja: 25. 9. – 02.11. 2011. o Autori stručne koncepcije: Božidar Pejković / Božidar Pejković o Autori likovnog postava: Antun Augustinčić / Božidar Pejković o Opseg: 42 izloška o Web adrese: http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13246-izlozba-

antuna-augustincica.html http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13260-otvorenje-izlobe-

antuna-augustinia-u-bolu.html http://www.bol.hr/hr/news/read/izlozba-a-augustincic http://www.klanjec.hr/izlozba-antuna-augustincica-na-bracu/ http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=CE423EEC-982A-48C4-AF30-30CEF6482BB4

o Vrsta: umjetnička, retrospektivna o Tema: brončani odljevi kiparskih skica o Korisnici: šira publika

Nakon ciklusa ljetnih izložbi, Galerija „Branislav Dešković“ u Bolu i početkom jeseni nastavila je živu izložbenu djelatnost. U nedjelju 25. rujna u 20 sati otvorena je izložba jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća Antuna Augustinčića.

Autor izložbe Božidar Pejković istaknuo je kako je Augustinčić prisutan na Braču od 1938. godine, kada je u Selcima postavljeno njegovo poprsje Stjepana Radića, a svojom antologijskom skulpturom Ženski torzo (Torzo III), 1952. trajno prisutan u Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“, kao dio njezine umjetničke zbirke koja predstavlja jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti. „Ova je retrospektiva prilika da se – u okruženju ove bogate zbirke velikana hrvatske moderne i suvremene umjetnosti – još

jednom sagleda cjelokupno kiparsko djelo Antuna Augustinčića te potvrdi značaj koji ima kao istaknuti nosilac figurativnih tendencija u našoj modernoj skulpturi“, kazao je Pejković.

Izložba „Antun Augustinčić“ dio je međumuzejske suradnje Centra za kulturu Brač - Galerije umjetnina „Branislav Dešković“ i Muzeja Hrvatskog zagorja - Galerije „Antuna Augustinčića“ iz Klanjca. O značaju ove suradnje kroz razmjenu izložbi dvojice velikih hrvatskih kipara, onoj Branislava Deškovića, održanoj u lipnju u Klanjcu, te Antuna Augustinčića u Bolu govorila je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Gorjanka Horjan.

„Ovom suradnjom, odnosno prezentacijom dijelova svog fundusa u Klanjcu kao i postavljanjem Augustinčićeve izložbe u Bolu Galerija Dešković sve više dobiva svoj puni smisao“, kazala je Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač i istaknula kako je Galerija upravo u trenutku svog novog zamaha. Obnavljaju se i uređuju prostori, a prof. Guido Quien kreira novi stalni postav. Nakon što je prošlog ljeta završena prva faza obnove prostora, te uređen dio novog stalnog postava u prizemlju, ovom je prilikom javnosti predstavljen i preuređeni prvi kat ove renesansno-barokne građevine, a najavljen je nastavak radova na njezinoj sanaciji i opremanju.

Božidar Pejković, voditelj klanječke galerije „Antuna Augustinčića“ i autor postava izložbe u Bolu, u galerijskom aneksu postavio je i svoju autorsku izložbu „Bezglasne invencije“, koja je konceptualno vezana uz Augustinčićev opus te svjedoči o pedagoško-edukativnoj djelatnosti Galerije u Klanjcu. Izložbu je otvorio Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol istaknuvši važnost ove međumuzejske suradnje za sve stanovnike Bola kao i iznimnu vrijednost izložbe u turističkoj ponudi Bola u vrijeme postsezone.Brojne posjetitelje pjesmom je zabavila ženska klapa „Užonca“ iz Bola. Izložbu „Antun Augustinčić“ ostvarenu uz potporu Ministarstva kulture RH, posjetitelji su mogli razgledati do 03. studenog.

IZDAVAČKA DJELATNOST

Tiskovine Tiskanje plakata i deplijana za izložbu ilustracija Danila Dučaka, 30. 6. – 8. 7. 2011. Tiskanje plakata i deplijana za izložbu slika Tatjane Politeo „Veze“, 9. 7. – 22. 7.

2011. Tiskanje plakata i deplijana za izložbu slika Dine Jakšić „Četiri štajuna“, 23. 7. – 5. 8.

2011. Tiskanje plakata i deplijana za izložbu slika Perice Doljanina, 6. 8. – 19. 8. 2011. Tiskanje plakata i deplijana za izložbu slika Darka Dovidjenka Božanića „Grad – slika

do slike“, 20. 8. – 2. 9. 2011. Tiskanje plakata, deplijana i kataloga za retrospektivnu izložbu Antuna Augustinčića

i popratnu edukativnu izložbu Božidara Pejkovića nazvanu „Bezglasne invencije“, 25. 9. – 03. 11. 2011.

ODNOSI S JAVNOŠĆU, MEDIJSKE OBJAVE ( dio) Press

Izložba ilustracija Danila Dučaka – Slobodna Dalmacija, 1. srpnja 2011. Dešković u Klanjcu, Večernji list 17. svibnja 2011. Izložba slika Tatjane Politeo – Večernji list, 15. srpnja 2011. Izložba Perice Doljanina – Slobodna Dalmacija Retrospektivna izložba Antuna Augustinčića – Vjesnik, 30. rujna 2011. Antun Augustinčić – Slobodna Dalmacija 27. rujna 2011. .

Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama Retrospektivna izložba Antuna Augustinčića – HTV Vijesti iz kulture 27. rujna Antun Augustinčić - TV Jadran

Ostali mediji

http://www.klanjec.hr/izlozba-branislav-deskovic-u-salonu-galerije-aa/ http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/142

224/Default.aspx

http://www.bol.hr/hr/news/read/izlozba-tatjane-politeo http://www.vecernji.hr/kultura/tatjana-politeo-izlaze-22-srpnja-galeriji-deskovic-bolu-clanak-310801

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38361 http://port.hr/pls/w/event.event_page?i_event_id=68988&i_event_area_id=24&i_city_id=40145&i_county_id=414

http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/mojzagreb-u-bolu-izlozba-slikarice-dine-jaksic/ http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13136-izlozba-qgrad-slika-do-

slikeq.html http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13246-izlozba-antuna-

augustincica.html http://braconline.com.hr/bracke-vijesti/vijesti-iz-kulture/13260-otvorenje-izlobe-antuna-augustinia-u-bolu.html http://www.bol.hr/hr/news/read/izlozba-a-augustincic http://www.klanjec.hr/izlozba-antuna-augustincica-na-bracu/ http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=CE423EEC-982A-48C4-AF30-30CEF6482BB4 http://hr-hr.facebook.com/notes/galerija-remek-djela/antun-augustin%C4%8Di%C4%87-izlo%C5%BEba-u-bolu-na-bra%C4%8Du/10150301634528015

OSTALO U rujnu 2011. objavljen je prvi cjeloviti Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke : 2011 urednice Markite Franulić u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra. Tekst o Galeriji umjetnina „Branislav Dešković“ nalazi se na 147. stranici. Centar za kulturu Brač inicirao je kontakte s Općinom Bol radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa vezanih uz Galerije Branislav Dešković, odnosno upisivanja vlasništva nad zgradom.

CENTAR ZA KULTURU BRAČ – suradnje, inicijative

Najveći do aktivnosti Centra za kulturu Brač i nadalje se odvija u suradnji sa Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Konzervatorskim odjelom u Splitu. Ovdje osobito ističemo projekt revitalizacije Pustinje Blaca, program sanacije i adaptacije zgrade Galerije umjetnina Branislav Dešković, te suradnju na programima zaštite kulturnih dobara iz fundusa naših muzeja. I dalje ističemo odličnu suradnju s Općinom Nerežišća koja je Centru bez naknade ustupila na korištenje uredske prostorije. U suradnji s Općinom radilo se primjerice na poslovima prikupljanja dokumentacije za program revitalizacije, surađivalo na predstavljanju bogate kulturne baštine Nerežišća i sl. S Gradom Supetrom surađivalo se u rješavanju pitanja vlasništva za zemljište i zgrade Muzeja otoka Brača u Škripu. Suradnja s Turističkom zajednicom Grada Supetra izvrstan je primjer shvaćanja značaja naše kulturne baštine u turizmu te je detaljnije objašnjena kroz rad Muzeja otoka Brača u Škripu. S Općinom Bol surađivalo se u stvaranju uvjeta za izmještanje galerijskog depoa u adekvatnije prostore, a u sklopu izložbene djelatnosti Galerije Branislav Dešković razvila se izvrsna suradnja s Centrom za kulturu općine Bol.

Centar je kroz Nacionalni organizacijski odbor aktivno uključen u organizaciju kulturno prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani». Potrebno je istaknuti iznimno dobru suradnju s Javnom ustanovom za zaštićene prirodne vrijednosti na području Splitsko dalmatinske županije osobito u postupku rješavanja problematike proizašle nakon prirodne nepogode u Pustinji Blaca. Ističemo također i suradnju s udrugom « Hrapaćuša» iz Dola na zaštiti dolske baštine Rekonstrukcija spomenika „Tri sestre“ Vladimira Nazora Inicijativni odbor za rekonstrukciju spomenika «Tri sestrice» u kojemu su sudjelovali predstavnici Konzervatorskog odjela u Splitu , Općine Milna, Mjesnog odbora Bobovišća, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, članovi obitelji pjesnika Vladimira Nazora i Nacionalnog odbora kulturno prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani“ i predstavnici Klesarske škole iz Pučišća, zajedno s Centrom za kulturu Brač , pokrenuli su inicijativu za rekonstrukcijom spomenika „Tri sestre“ koji je pjesnik Vladimir Nazor izgradio 1937. godine na litici u luci svojega djetinjstva – Bobovišću na Braču. Vladimir Nazor , jedan od najvećih hrvatskih pjesnika XX stoljeća, svoje je najljepše prozne i pjesničke sastave napisao upravo o tom djetinjstvu u slikovitoj uvali na zapadnoj strani otoka Brača. Ljubav prema zavičaju, očinskom domu i prirodi iskazao je i na mjestima gdje je u djetinjstvu često sjedio i čitao, a na kojima je zamislio kulu i trostup. Tako je na vrhu svoje zemlje u Luci, na Kargaduru, 1937. godine izgradio antičke stupove nad morem. „Tri dorska stupa spojena na vrhu trokrakim zabatom najuočljiviji su biljeg pjesnikova povratka u zavičaj“ – kazuje prof. Duško Kečemet u knjizi „Brački dani Vladimira Nazora“ te nastavlja „taj svojevrsni hram, zvan Tri sestre dao je odliti u betonu, zamišljajući ih, konačno izvedene u bijelom bračkom kamenu“. Namjera da se stupovi izvedu u kamenu postojala je još od prije pedesetak godina, kao vidni simbol velikog pjesnika, a ujedno mediteranske i antičke tradicije ovog podneblja. Pjesnikovi stupovi čija je zamisao pozdravljati došljake koji uplovljavaju u Luku, naočigled su propadali - nagrizeni zubom vremena i izloženi daljnjem utjecaju atmosferilija, samo nadgrađe gotovo je u raspadanju, vidljiva su oštećenja i horizontalne pukotine koje su ispresijecale beton što prijeti urušavanjem. Posjetiteljima je oduvijek bilo iznimno privlačno popeti se strmom stepenastom stazom što ju je dao načiniti Nazor do „Tri sestrice“ i uživati u pogledu s tog položaja. Danas je i tu stazu potrebno urediti te omogućiti pristup do samog spomenika. Inicijativa rekonstrukcije spomenika „Tri sestre“ obuhvaća izradu i obradu masivnih složenih profiliranih klesanaca akropole tako što će stari potrošeni betonski masivi biti zamijenjeni sa kamenim masivima , ugradnju (montažu) masivnih složenih profiliranih klesanaca akropole , prilagodbu pristupne staze za osiguranje mogućnosti postupka što sigurnije i jednostavnije ugradnje i dr. Svi predviđeni radovi odvijali bi se pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu uz potporu Splitsko dalmatinske županije, Općine Milna i donacija. Brač otok kulture i avanture U suradnji sa Turističkim zajednicama otoka Centar je sudjelovao u mnogim programima predstavljanja kulturne baštine otoka, a aktivno je uključen u projekt turističkog brendiranja otoka - Brač otok kulture i avanture. U turističkim prezentacijama, publikacijama i ostalim komunikacijskim projektima koje provode Turističke zajednice otoka Brača muzeji Centra za kulturu kao i šira djelatnost Centra imaju svoje značajno mjesto.