23
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Koprivnica IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE METAL, RIJEKA Koprivnica, svibanj 2004.

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

  • Upload
    ngonhan

  • View
    227

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Koprivnica

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

METAL, RIJEKA

Koprivnica, svibanj 2004.

Page 2: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

S A D R Ž A J

strana 1. ZAKONSKA REGULATIVA 2 2. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVENOM PODUZEĆU 2 2.1. Osnovni podaci o društvenom poduzeću 2 2.2. Statusne i druge promjene 2 2.3. Vlasnički povezana društva 3 3. REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE 3 3.1. Odluka o pretvorbi 3 3.1.1. Program pretvorbe 4 3.1.2. Razvojni program 4 3.1.3. Izvještaj Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske 4 3.1.4. Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća 5 3.2. Potvrda o suglasnosti na pretvorbu 7 3.3. Provedba programa pretvorbe 7 3.4. Upis u sudski registar 8 4. PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE 8 4.1. Dionice s popustom 8 4.2. Dionice bez popusta 9 4.3. Dionice iz portfelja Fonda 9 4.4. Dionice iz portfelja mirovinskih fondova 10 4.5. Vlastite dionice 10 4.6. Sanacija 11 4.7. Stečaj 13 5. VLASNIČKA STRUKTURA U VRIJEME OTVARANJA STEČAJA I4 5.1. Vlasnička struktura u vrijeme otvaranja stečaja 14 5.2. Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvještajima 14 5.3. Poslovanje s vlasnički povezanim društvom 16 6. OCJENA PROVEDBE POSTUPAKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE 17 6.1. Ocjena postupka pretvorbe 17 6.2. Ocjena postupaka privatizacije 18 7. OČITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE 19

Page 3: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Koprivnica Klasa: 041-03/01-01/1042 Urbroj: 613-08-04-18 Koprivnica, 31. svibnja 2004.

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

DRUŠTVENOG PODUZEĆA METAL, RIJEKA

Na temelju odredbi Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine 49/03) i Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine 44/01 i 143/02) obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Metal, Rijeka.

Revizija je obavljena u razdoblju od 5. ožujka do 31. svibnja 2004.

Postupak revizije proveden je u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI revizijski standardi (Narodne novine 93/94) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora.

Page 4: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

2

1. ZAKONSKA REGULATIVA

Proces pretvorbe i privatizacije reguliran je sljedećim propisima: - Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 19/91, 45/92, 83/92, 16/93, 94/93, 2/94, 9/95), - Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99), - Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 73/00), - Zakon o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 19/90, 47/90, 52/90, 19/91, 29/91), - Zakon o Hrvatskom fondu za razvoj (Narodne novine 18/90, 42/90, 19/91, 29/91), - Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 70/93, 76/93, 19/94, 52/94, 87/96), te drugi zakoni i propisi. 2. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVENOM PODUZEĆU 2.1. Osnovni podaci o društvenom poduzeću

Društveno poduzeće je do pretvorbe bilo upisano u sudski registar kod Okružnog privrednog suda u Rijeci pod nazivom Metal, Rijeka sa sjedištem u Rijeci, Nikole Cara 6 (dalje u tekstu: Poduzeće). Matični broj Poduzeća je 3334147, a šifra djelatnosti 011320. Poduzeće je osnovano 1953. rješenjem Narodnog odbora grada Rijeke kao Metal, metaloprerađivačko poduzeće Rijeka. Djelatnost poduzeća bila je izrada i montaža opreme za unutrašnji i lučki transport, metalnih, građevinskih i svih vrsta čeličnih konstrukcija, projektiranje opreme za unutrašnji i lučki transport (industrijske dizalice, noseća sredstva, oprema za prekrcaj i transport rasutog i komadnog tereta), zastupanje i posredovanje u prometu roba i usluga, prijevoz roba i putnika u cestovnom prometu, trgovina na veliko metalnim, valjanim i vučenim proizvodima crne i obojene metalurgije i obavljanje vanjskotrgovinskog prometa, od čega izvođenje investicijskih radova u inozemstvu, međunarodni transport roba i putnika u cestovnom prometu i usluge unutrašnje i međunarodne špedicije. Poduzeće je obavljalo radno intenzivnu djelatnost, koja se sastojala u radu po narudžbi (za poznatog kupca) i maloserijskoj proizvodnji iz čelika i obojenih metala. U vrijeme pretvorbe obavljanje djelatnosti Poduzeća bilo je organizirano putem odjela. Direktor Poduzeća bio je Davor Vičević. Poduzeće je koncem 1991. imalo 83 zaposlenika.

U bilanci uspjeha za 1991., iskazani su prihodi 41.248.000.- HRD, rashodi 43.716.000.- HRD, te gubitak poslovne godine 2.468.000.-HRD. Prema bilanci stanja na dan 31. prosinca 1991., aktiva odnosno pasiva iskazane su u iznosu 65.227.000.- HRD. 2.2. Statusne i druge promjene

Rješenjem Okružnog privrednog suda u Rijeci broj Fi-1207/93 od 10. travnja 1993. u sudski registar je upisana promjena oblika organiziranja pretvorbom te naziv tvrtke Metal d.d., Rijeka (dalje u tekstu: Društvo) sa sjedištem u Rijeci, Nikole Cara 6.

Page 5: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

3

Usklađenje općih akata sa Zakonom o trgovačkim društvima upisano je u sudski registar 6. listopada 1997., a promjena članova uprave i nadzornog odbora upisana je 22. siječnja 1998. Smanjenje temeljnog kapitala s 8.412.712,32 kn za 1.471.912,32 kn na 6.940.800,00 kn i promjena sjedišta upisana je 15. ožujka 1999. Promjene članova uprave upisane su u sudski registar 27. listopada 1999. i 9. srpnja 2002.

Otvaranje stečajnog postupka upisano je u sudski registar 9. veljače 2004. 2.3. Vlasnički povezana društva

Društvo je jedini osnivač društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka koje je osnovano u studenome 1999. za obavljanje djelatnosti proizvodnje metalnih konstrukcija, proizvodnje uređaja za dizanje i prenošenje, inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, izvođenje investicijskih radova u inozemstvu, kupnje i prodaje robe te zastupanje inozemnih pravnih osoba. Sjedište društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka je istovjetno sjedištu Društva. Osnivački ulog iznosio je 20.000,00 kn u novcu. 3. REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE 3.1. Odluka o pretvorbi

Odluku o pretvorbi Poduzeća u dioničko društvo donio je radnički savjet na sjednici održanoj 25. lipnja 1992. U vrijeme donošenja odluke predsjednik radničkog savjeta bio je Ivan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu.

Prema odluci je izabran model pretvorbe u dioničko društvo prodajom Poduzeća zaposlenima i ranije zaposlenima u Poduzeću, te prijenosom neprodanih dionica Hrvatskom fondu za razvoj, Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (dalje u tekstu: Fondu radnika) i Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske (dalje u tekstu: Fondu poljoprivrednika). Temeljni kapital je određen u iznosu 2.313.600,- DEM, odnosno 127.248.000.- HRD primjenom tečaja 1,- DEM = 55.- HRD. Temeljni kapital je podijeljen na 23 136 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 100,- DEM.

Odlukom radničkog savjeta, u procjenu vrijednosti Poduzeća nije uključena vrijednost društvenih stanova Poduzeća.

Odlukom je određena prodaja 50,00% dionica Društva uz popust, zaposlenima i ranije zaposlenima u Društvu, a neprodane dionice Društva trebaju se ponuditi bez popusta drugim zainteresiranim osobama. Određena je obročna otplata u roku pet godina i to: u prvoj godini 5,00%, u drugoj 7,00%, u trećoj 20,00%, u četvrtoj 30,00% i u petoj 38,00%. Neprodane dionice prenose se bez naknade fondovima.

Uz odluku o pretvorbi Agenciji su dostavljeni 29. lipnja 1992., u skladu s odredbama članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, sljedeći dokumenti: program pretvorbe, izvještaj o zakonitosti i realnosti godišnjeg obračuna za 1991., razvojni program, podaci o poslovanju, podaci i dokazi o pravu korištenja nekretnina, izvod iz sudskog registra i elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća.

Page 6: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

4

3.1.1. Program pretvorbe

Program pretvorbe Poduzeća u dioničko društvo donio je radnički savjet na sjednici održanoj 25. lipnja 1992. Prema programu izabran je model pretvorbe Poduzeća u dioničko društvo prodajom dionica zaposlenima i ranije zaposlenima, zaposlenima u organima državne uprave i drugim pravnim osobama koje ne podliježu pretvorbi, te prijenosom neprodanih dionica fondovima. Programom je predviđeno oglašavanje upisa dionica u tri kruga. U prvom krugu dionice mogu upisivati zaposleni i ranije zaposleni u Poduzeću, koji imaju pravo upisa dionice s popustom do 50,00% vrijednosti temeljnog kapitala. Ako u prvom krugu osobe s pravom prvenstva ne kupe sve dionice, u drugom krugu dionice mogu kupiti samo osobe koje su kupile dionice u prvom krugu. Sve neprodane dionice u dva kruga predviđeno je ponuditi na prodaju ponovo zaposlenima i ranije zaposlenima u Poduzeću kao i zaposlenima u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koja po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposlenima u organima državne vlasti.

Neupisane i neprodane dionice prenose se Hrvatskom Fondu za razvoj, Fondu radnika i Fondu poljoprivrednika, u omjerima, koji su propisani odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.

Vrijednost Poduzeća procijenjena je u iznosu 127.248.000.- HRD, što prema tečaju 1,- DEM = 55.- HRD na dan 31. prosinca 1991. iznosi 2.313.600,- DEM. Temeljni kapital podijeljen je na 23 136 dionica. Nominalna vrijednost jedne dionice je 100,- DEM. 3.1.2. Razvojni program

U skladu s odredbama članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Poduzeće je izradilo razvojni program za razdoblje od 1992. do 1996.

Razvojnim programom je predviđeno smanjenje učešća remontnih usluga u remontnom programu Poduzeća s 86,00% u 1992., na 35,00% u 1996. Za uspješan nastavak poslovanja Poduzeća planirano je povećanje proizvodnje dizaličarskih i grabiličarskih proizvoda s 8,00% u 1992., na 53,00% u 1996. radi ostvarenja veće dobiti. Također je planirano poboljšanje likvidnosti Poduzeća. Programom je predviđeno zadržati broj i strukturu zaposlenih u vrijeme pretvorbe, odnosno 80 zaposlenih, uz stalna osposobljavanja mlađih i stručnih kadrova. Investicijska ulaganja u spomenutom razdoblju nisu planirana. 3.1.3. Izvještaj Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske Izvještaj o zakonitosti i realnosti godišnjeg obračuna za 1991. izradila je Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske. U izvještaju je dano mišljenje da godišnji obračun za 1991. nije u cijelosti sastavljen u skladu s propisima i računovodstvenim standardima. Utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti ispravljene su i evidentirane u poslovnim knjigama u 1992.

Page 7: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

5

3.1.4. Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća izradilo je poduzeće Inženjering i trgovina ZU-TO Trade d.o.o. Rijeka, uz konzultacije radne grupe zaposlenih u Poduzeću. Procjena vrijednosti Poduzeća obavljena je na temelju neto knjigovodstvene vrijednosti i tržišne vrijednosti. Polazna osnovica kod utvrđivanja knjigovodstvene vrijednosti Poduzeća bio je godišnji obračun za 1991. Tržišna vrijednost Poduzeća utvrđena je procjenom, primjenom statičke metode i predstavlja ispravak neto knjigovodstvene vrijednosti na materijalno značajnim pozicijama aktive. Prema bilanci stanja na dan 31. prosinca 1991. knjigovodstvena vrijednost imovine Poduzeća iznosila je 36.471.000.- HRD, odnosno 663.100,- DEM, a procijenjena vrijednosti 127.248.000.- HRD, odnosno 2.313.600,- DEM. Procijenjena vrijednost je preračunana u HRD prema srednjem tečaju 1,- DEM = 55.- HRD, koji je važio na dan 31. prosinca 1991. Procijenjena vrijednost veća je za 1.650.446,- DEM od knjigovodstvene vrijednosti. U procijenjenu vrijednost Poduzeća nisu uključena 24 društvena stana Poduzeća knjigovodstvene vrijednosti 297.772,- DEM. Društvo spomenute stanove nije prenijelo Fondu u stambenom i komunalnom gospodarstvu općine Rijeka. Poduzeće je u razdoblju od pretvorbe do otvaranja stečaja društvene stanove prodavalo. U Društvu ima 23 ugovora o prodaji stanova, a o jednom stanu nema dokumentacije. U skladu s odredbama članka 47. Zakona o privatizaciji, dionice, udjeli, stvari i prava, koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu. U vrijeme provođenja postupka pretvorbe direktor Poduzeća bio je Davor Vičević, a u vrijeme prodaje stanova direktori Društva bili su Davor Vičević, Zdenko Jukić, Veljko Božić i Večeslav Gržinić.

U tablici broj 1 daju se podaci o knjigovodstvenoj i procijenjenoj vrijednosti Poduzeća prema elaboratu.

Page 8: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

6

Tablica broj 1

Knjigovodstvena i procijenjena vrijednost Poduzeća

u DEM Redni broj

Opis Knjigovodstvena vrijednost

Procijenjena vrijednost

prema elaboratu

1. Zemljište i građevinski objekti 545.364,-

1.965.881,-

2.

Oprema 65.709,-

276.309,-

3.

Potraživanja 93.509,-

90.836,-

4.

Druga imovina 481.363,-

250.700,-

I. Ukupno imovina (1.-4.) 1.185.945,-

2.583.726,-

5.

Obveze 208.727,-

207.636,-

6.

Druge odbitne stavke 314.109,-

62.490,-

II. Ukupno odbitne stavke (5.+6.) 522.836,-

270.126,-

Vrijednost Poduzeća (I.-II) 663.109,-

2.313.600,-

Vrijednost zemljišta i građevinskih objekata procijenjena je u iznosu 1.965.881,- DEM, što je za 1.420.517,- DEM više od knjigovodstvene vrijednosti. U poslovnim knjigama zemljište nije bilo evidentirano. Vrijednost zemljišta uključena je u procijenjenu vrijednost Poduzeća na temelju podataka iz zemljišno knjižnih izvadaka priloženih uz elaborat, u kojima je upisano pravo korištenja Poduzeća nad zemljištem u društvenom vlasništvu. Uprava Poduzeća je u vrijeme pretvorbe bila smještena u iznajmljenom prostoru u ulici Nikole Cara 6, a proizvodni pogoni u Martinkovcu b.b., Rijeka. Građevinsko zemljište na kojem su izgrađeni objekti dodijeljeno je Poduzeću odlukama skupštine općine Rijeka. Građevinsko zemljište procijenjeno je prema općinskoj odluci o prometnoj vrijednosti zemljišta u iznosu 17,90 DEM/m5 na dan 31. prosinca 1991. za područje katastarske općine Srdoči. Na zemljištu površine 18 736 m5 na lokaciji Martinkovac izgrađeno je osam objekata i to dvije hale i šest pratećih objekata. Kako je teren nepravilnog oblika, sastoji se od tri nivoa na kojima su izgrađeni objekti. Objekti su izgrađeni na uređenom građevinskom zemljištu. Vrijednost građevinskih objekata procijenjena je na temelju pregleda objekata, podataka iz tehničke dokumentacije, uz umanjenje vrijednosti radi trošnosti, dotrajalosti i nefunkcionalnosti objekata. Svi objekti su priključeni na javnu komunalnu infrastrukturu. Vrijednost opreme je procijenjena u iznosu 276.309,- DEM, što je za 209.309,- DEM više od knjigovodstvene vrijednosti. Procjena vrijednosti opreme obavljena je na temelju stvarne sposobnosti za rad, vremenske i tehnološke istrošenosti, kvalitete održavanja i mogućnosti nabave pričuvnih dijelova. Iako je dosta visok postotak knjigovodstvene otpisanosti, oprema je i dalje u dobrom stanju zbog redovnog servisiranja. Sva oprema je razvrstana po funkcionalnim cjelinama. Za procjenu vrijednosti opreme korištene su važeće tržišne cijene slične ili jednake opreme poduzeća iste ili slične djelatnosti.

Page 9: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

7

Vrijednost potraživanja procijenjena je u iznosu 90.836,- DEM., što je za 2.672,-DEM manje od knjigovodstvene vrijednosti. Razlika se odnosi na otpis potraživanja od domaćih kupaca i kupaca iz Srbije, Kosova i Crne Gore. Vrijednost druge imovine, koja se odnosi na zalihe, dugotrajna financijska ulaganja, zajmove i plasmane, sredstva zajedničke potrošnje, vrijednosne papire i novčana sredstva, sredstva izvanposlovne aktive, procijenjena je u iznosu 250.700,- DEM, što je za 230.663,- DEM manje od knjigovodstvene vrijednosti. Razlika u iznosu 297.772,- DEM odnosi se na vrijednost stanova koja nije uključena u procijenjenu vrijednost Poduzeća. Procijenjena vrijednost zaliha istovjetna je knjigovodstvenoj vrijednosti, osim procijene vrijednosti zaliha materijala koja je veća u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. Obveze, od kojih su sve kratkoročne obveze, procijenjene su u iznosu 207.636,- DEM što je za 1.091,- DEM manje od iskazanih u knjigovodstvu. Razlika se odnosi na otpis obveza prema dobavljačima iz Srbije. U drugim odbitnim stavkama, evidentiranima u iznosu 62.490,- DEM najznačajniji je nepokriveni gubitak u iznosu 45.618,- DEM. 3.2. Potvrda o suglasnosti na pretvorbu Agencija za restrukturiranje i razvoj je 10. rujna 1992. donijela potvrdu na namjeravanu pretvorbu broj 05-12/92-06/39 u kojoj je utvrđeno da se pretvorba Poduzeća u dioničko društvo može provesti prema odluci o pretvorbi i priloženoj dokumentaciji. Prema potvrdi temeljni kapital iznosi 326.217.600.- HRD, odnosno 2.313.600,- DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske 1,- DEM = 141.- HRD na dan predaje potpune dokumentacije, odnosno 29. lipnja 1992. Određena je revalorizacija kupovne vrijednosti dionica indeksom rasta cijena na malo. Sastavni dio potvrde je prilog kojim je određena prodaja dionica zaposlenima i ranije zaposlenima u Poduzeću, zaposlenima u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koja po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposlenima u organima državne vlasti u visini 50,00% procijenjene vrijednosti Poduzeća. Prilogom je određena obaveza revalorizacije kupovne vrijednosti dionica prema indeksu rasta cijena na malo s danom zaključenja ugovora o prodaji dionica. 3.3. Provedba programa pretvorbe Društvo je pretvorbu obavilo u skladu s potvrdom Agencije, osim kod primjene tečaja za određivanje kupovne vrijednosti dionica. Zaposlenima i ranije zaposlenima prodano je 11 568 dionica uz popust odnosno 50,00% ukupnog broja dionica i 232 dionice bez popusta odnosno 1,00% ukupnog broja dionica. Pojedini dioničari kupili su od 158 do 216 dionica.

Page 10: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

8

Fond za razvoj je 25. studenoga 1992. zaključio sa zaposlenima i ranije zaposlenima 74 ugovora o prodaji 11 800 dionica s popustom i bez popusta nominalne vrijednosti 1.180.000,- DEM. Kupovna vrijednost dionica utvrđena je primjenom tečaja 1,- DEM = 343.- HRD, koji je važio 19. studenoga 1992., iako je, prema potvrdi i prilogu uz potvrdu, trebalo primijeniti tečaj 1,- DEM = 188,66 HRD. Stoga je kupovna vrijednost dionica umjesto u iznosu 222.618.800.- HRD utvrđena u iznosu 404.740.000.- HRD, što je više za 182.121.200.- HRD. U vrijeme zaključenja ugovora o prodaji dionica, direktor Agencije bio je Branko Zekan. Prodaja dionica s popustom ugovorena je na obročnu otplatu u roku pet godina u 60 mjesečnih obroka, od kojih prvi dospijeva u roku sedam dana od dana zaključenja ugovora. Prema potvrdi Hrvatske kreditne banke za obnovu prvi obrok uplaćen je u iznosu 1.882.045.- HRD. Od 11 336 neprodanih dionica Fond je prenio Fondu radnika 2 642 dionice i 1 131 dionicu Fondu poljoprivrednika. U portfelju Fonda ostale su 7 563 dionice. 3.4. Upis u sudski registar Osnivačka skupština članova Društva održana je 21. siječnja 1993. Društvo, nastalo pretvorbom Poduzeća, je upisano u sudski registar kod Okružnog privrednog suda u Rijeci 10. ožujka 1993. rješenjem Fi-1207/93., pod tvrtkom Metal d.d., Rijeka. Upisani temeljni kapital Društva iznosi 2.313.600,- DEM. Kao članovi Društva upisani su Fond sa 7 563 dionica, Fond poljoprivrednika i Fond radnika s ukupno 3 773 dionice i 70 fizičkih osoba s 11 800 dionica. 4. PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE 4.1. Dionice s popustom Prema ugovorima o prodaji dionica s popustom prodano je 11 568 dionica nominalne vrijednosti 3.967.824.- HRD odnosno 1.156.800,- DEM. Kupci su Fondu dospjele obroke uplaćivali redovito od listopada 1992. do listopada 1993. Tijekom 1994. dospjeli obroci uplaćeni su Fondu samo u ožujku i rujnu. Uplate dospjelih obroka za otplatu dionica u ime zaposlenih u razdoblju od listopada 1992. do rujna 1994. obavljalo je Društvo. U Društvu nema dokumenata iz kojih bi bilo vidljivo jesu li i na koji su način zaposleni vratili sredstva Društvu. Fond je malim dioničarima u 1997. ponudio zaključenje dodataka ugovorima, kojima je dana mogućnost obročne otplate ostatka duga u roku 20 godina. Dodatke ugovoru u veljači 1997. zaključilo je 39 malih dioničara. Nakon zaključenja dodatka ugovorima Društvo je, u ime zaposlenih, uplatilo jedan obrok. U Društvu nema dokumenata iz kojih bi bilo vidljivo jesu li i na koji su način zaposleni vratili Društvu sredstva. Radi neredovite otplate Fond je dužnicima poslao opomene u rujnu 1997. U ožujku 1998., Fond je, zbog neplaćanja dospjelih obroka raskinuo ugovore, odnosno dodatke ugovorima. Na temelju raskinutih ugovora Fond je u svoj portfelj prenio 6 813 dionica Društva, a malim dioničarima je ostalo 4 755 dionica. Fond je raskinuo ugovore sa zakašnjenjem od tri i pol godine, što nije u skladu s odredbama članka 8. zaključenih ugovora, prema kojima se ugovori mogu raskinuti, ako kupac ne plati dva obroka uzastopno.

Page 11: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

9

Prema zaključenim dodacima ugovora, od posljednjih uplata dioničara do raskida ugovora prošlo je osam mjeseci. U vrijeme kada je trebalo raskinuti ugovore direktori Fonda bili su Ivan Penić, Milan Kovač i Tomislav Družak. Jedanaest malih dioničara je s Društvom tijekom 1994. zaključilo ugovor o prodaji i prijenosu 1 738 dionica, od čega 1 092 neotplaćene i 646 otplaćenih. U razdoblju od ožujka do svibnja 1997. deset malih dioničara je s Društvom zaključilo ugovor o prodaji i prijenosu 1 580 dionica od čega 1 008 neotplaćenih i 572 otplaćene dionice. U vrijeme otvaranja stečaja mali dioničari su imali 3 537 dionice Društva. 4.2. Dionice bez popusta Ugovori o prodaji dionica bez popusta zaključeni su 25. studenoga 1992. s četiri fizičke osobe. Prodane su 232 dionice nominalne vrijednosti 23.200,- DEM ili 1,00% temeljnog kapitala. Ugovorena je obročna otplata u roku pet godina. Zbog neredovite otplate dioničarima su slane opomene. Fond je u ožujku 1998. zbog neplaćanja dospjelih obroka raskinuo ugovore, te prenio u portfelj Fonda 208 dionica, a dioničari su otplatili 24 dionice. Od posljednje uplate pojedinih dioničara do raskida ugovora proteklo je tri i pol godine. Fond je sa zakašnjenjem raskinuo ugovore što nije u skladu s odredbama članka 9. zaključenih ugovora, prema kojima se ugovori mogu raskinuti, ako kupac ne plati obrok ni nakon pismenog upozorenja. U razdoblju kada je trebalo raskinuti ugovore direktori Fonda bili su Ivan Penić, Milan Kovač i Tomislav Družak. 4.3. Dionice iz portfelja Fonda U skladu s donesenom potvrdom o suglasnosti na namjeravanu pretvorbu u portfelju Fonda za razvoj nakon provedene pretvorbe bilo je 7 563 dionice Društva. U ožujku 1998. Fond je, nakon raskida ugovora s dioničarima, u svoj portfelj prenio 7 021 dionicu Društva. U svibnju 1998. društvo Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. Zagreb, zaključilo je s Fondom ugovor o zamjeni dionica, na temelju kojeg su u portfelj Fonda prenesene 3 773 dionice Društva. Na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Fond je u rujnu 1994. donio rješenja o ustupanju dionica bez naplate, kojima je trojici članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja dodijelio ukupno 5 dionica Društva nominalne vrijednosti 500,- DEM. Fond je u siječnju 2000. društvu Elektromehanika d.o.o., Rijeka prenio 18 352 dionice Društva nominalne vrijednosti 5.505.600,00 kn. Dionice su prenesene na temelju odluke Fonda u skladu sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske i ugovora zaključenog između Fonda i društva Elektromehanika d.o.o., Rijeka. Prema tom ugovoru odobrena sredstva za sanaciju društva Elektromehanika d.o.o. Rijeka, u iznosu 4.525.660,00 kn, trebaju se namiriti dionicama iz portfelja Fonda nominalne vrijednosti 13.576.980,00 kn, u omjeru 1:3. Pribavljanjem 18 352 dionica (79,32%) broj glasova društva Elektromehanika d.o.o., Rijeka na glavnoj skupštini Društva prešao je prag od 75,00%.

Page 12: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

10

O spomenutom pribavljanju dionica društvo Elektromehanika d.o.o. Rijeka, nije obavijestio Komisiju za vrijednosne papire, što nije u skladu s odredbama članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, kojima je određeno kada fizička ili pravna osoba izravno ili putem posrednika, pribavljanjem ili otpuštanjem vrijednosnih papira pribavi ili izgubi glasačka prava na sjednici skupštine društva, koje je registrirano u Republici Hrvatskoj kao dioničko društvo i kada zbog tog pribavljanja ili otpuštanja, razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmaši, odnosno padne ispod jednog od sljedećih pragova: 10,00%, 20,00%, 1/3, 50,00%, 2/3 ili 75,00% obavezna je izvijestiti izdavatelja i Komisiju u roku sedam dana. U vrijeme otvaranja stečajnog postupka u ožujku 2004., Fond nije imao u portfelju dionice Društva. 4.4. Dionice iz portfelja mirovinskih fondova Fondu radnika i Fondu poljoprivrednika preneseno je ukupno 3 773 neprodanih dionica Društva. U veljači 1998. društvo Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o., Zagreb, zaključilo je s društvom Boper d.o.o., Rijeka ugovor o prodaji i prijenosu svih 3 773 dionica Društva, nominalne vrijednosti 377.000,- DEM ili 16,31% temeljnog kapitala. Ugovorenu cijenu u iznosu 188.700,- DEM društvo Boper d.o.o., Rijeka nije platilo u ugovorenom roku te je ugovor raskinut u ožujku 1998. Spomenute dionice su u svibnju 1998. zamijenjene s Fondom. 4.5. Vlastite dionice Društvo je u razdoblju od ožujka 1994. do lipnja 1997. kupnjom od 21 malog dioničara steklo ukupno 3 318 vlastitih dionica, od čega 2 100 neotplaćenih i 1 218 otplaćenih. Društvo je kao stjecatelj primjerke ugovora o prijenosu dostavilo Fondu. Pojedini ugovori o prijenosu ne sadrže podatke o broju prenesenih neotplaćenih dionica, što nije u skladu s odredbama članka 21.d Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, prema kojima između ostalog prigodom prijenosa neotplaćenih dionica u ugovoru o prijenosu treba navesti ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose. Za stjecanje vlastitih dionica nisu stvorene propisane pričuve u Društvu, što nije u skladu s odredbama članka 233. Zakona o trgovačkim društvima, prema kojima je stjecanje vlastitih dionica dopušteno samo ako društvo stvori propisane pričuve za te dionice tako da se ne smanji temeljni kapital društva ni pričuve koje po zakonu ili statutu ono mora imati. U vrijeme stjecanja vlastitih dionica direktor Društva bio je Davor Vičević. Društvo nije nastavilo otplaćivati dionice, a prodalo ih je zaposlenima Društva. U prosincu 1994. Društvo je prodalo i prenijelo Davoru Vičeviću 632 dionice, od čega 488 neotplaćenih i 144 otplaćenih, Eduardu Kalokiru 632 dionice, od čega 410 neotplaćenih i 222 otplaćene. Zdenku Jukiću u prosincu 1994. Društvo je prodalo 474 dionice i u srpnju 1997. još 1 580 dionica, od čega 1 202 neotplaćene i 852 otplaćene. Stjecatelji su jedan primjerak ugovora o prijenosu dostavili Fondu.

Page 13: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

11

U ugovorima nije naveden ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose, što nije u skladu s odredbama članka 21.d Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, prema kojima između ostalog kod prijenosa neotplaćenih dionica u ugovoru o prijenosu treba navesti ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose. Zaposlenici Društva, kupci dionica, nisu platili Fondu neotplaćene dionice. Društvo nema dokumenata jesu li kupci platili kupljene dionice. 4.6. Sanacija U studenome 1999. obavljena je analiza poslovanja i financijskog stanja Društva, prema kojoj su iskazani gubici u razdoblju od 1994. do 1999. uzrokovali nelikvidnost i trogodišnju blokadu žiro računa. U uvjetima blokiranog žiro računa obveze je Društvo podmirivalo kompenzacijama i putem žiro računa sindikata. Nemogućnost nabave neophodnih materijala potrebnih u proizvodnji i zastarjelost opreme doveli su do smanjenja obujma proizvodnje u 1998. i 1999. i nemogućnosti isplata plaća zaposlenicima. Na temelju analize poslovanja Društvo je izradilo program sanacije i investicijski projekt rekonstruiranja. Da bi se omogućilo i osiguralo pozitivno poslovanje Društva i njegov opstanak na tržištu, završetak ugovorenih poslova koji su bili u tijeku, zadržala postojeća i otvorila nova radna mjesta, bilo je potrebno provesti financijsko saniranje Društva, osigurati neophodna obrtna sredstva, provesti tehničko tehnološku obnovu i optimalizirati proizvodnju. S realizacijom spomenutih projekata povećao bi se obujam poslovanja tako da bi se u 2000. dostiglo 82,00% iskorištenosti proizvodnih kapaciteta i godišnji prihod 12.400.000,00 kn, sačuvalo 49 postojećih radnih mjesta i zaposlio 31 novi zaposlenik. Predviđena su ulaganja u opremu u iznosu 2.764.012,00 kn, podmirenje obveza prema zaposlenima u iznosu 3.333.686,00 kn i drugih obveza u iznosu 1.499.999,00 kn. Osim vlastitih izvora sredstava za financiranje investicija predviđeno je korištenje dugoročnih kredita društva Riadria banke i dugoročnih kredita Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za podmirenje obveza prema zaposlenima za isplatu zaostalih plaća planirana je kratkoročna pozajmica od Fonda. Za podmirenje obveza prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno je korištenje sredstava iz proračuna na temelju posebne odluke Vlade Republike Hrvatske. U sanacijskom programu Društvo predlaže Vladi odobrenje kredita za podmirenje dijela dugovanja za neto plaće 1.172.781,03 kn, porez i prirez 360.892,60 kn, prijevoz zaposlenima 92.837,00 kn, otpremnine i druge naknade 298.502,65 kn i za obveze prema dobavljačima 2.757.608,00 kn.

Page 14: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

12

Vlada Republike Hrvatske nije donijela odluku o sanaciji Društva ni o formiranju vjerovničkog vijeća, već je prijedlog programa ocijenila pozitivno i donijela 2. prosinca 1999. zaključke kojima je odredila da Fond Društvu pozajmi 1.925.013,28 kn za isplatu plaća i 1.500.000,00 kn za podmirenje duga prema dobavljačima, te da Ministarstvo gospodarstva podmiri dospjele obveze Društva na dan 31. prosinca 1998. prema Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu 585.600,11 kn. Također je, preporučila Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donošenje odluke o reprogramiranju potraživanja za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 1999. u iznosu 823.072,26 kn na 12 mjesečnih rata s tim da prva dospijeva na naplatu u ožujku 2000. Društvu Riadria banka preporučila je da potraživanja od Društva u iznosu 2.184.470,00 kn pretvori u dugoročni kredit s rokom otplate pet godina s počekom dvije godine. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje preporučila je odobrenje zajma Društvu za tehničko-tehnološku obnovu i osiguranje obrtnih sredstava u iznosu 3.564.012,00 kn. Zaključci i preporuke Vlade su djelomično provedeni u razdoblju od prosinca 1999. do veljače 2000. Fond je 15. prosinca 1999. zaključio s Društvom ugovore o kratkoročnim pozajmicama za plaće zaposlenima u iznosu 1.925.013,28 kn i za podmirenje obveza prema dobavljačima u iznosu 1.500.000,00 kn. Ugovoreni su rokovi povrata pozajmica do 31. siječnja 2000. i kamata u visini prosječne kamatne stope ostvarene na tržištu novca. Na temelju odluke Vlade Fond i Društvo su zaključili 18. siječnja 2000. dodatke ugovorima kojima su produljeni rokovi povrata kratkoročnih pozajmica do 31. ožujka 2000. uz mogućnost pretvaranja potraživanja Fonda u ulog nakon isteka ugovorenog roka za povrat pozajmice. Pored toga, Fond je mimo zaključaka Vlade 17. studenoga 1999. zaključio 15. prosinca 1999. s Društvom ugovor o kratkoročnoj pozajmici u iznosu 1.500.000,00 kn s rokom povrata pozajmice i kamate do 31. prosinca 1999. Druge preporuke Vlade nisu provedene. Na temelju zaključenih ugovora o pozajmicama Fond, Društvo i društvo Metal 2000 d.o.o., Rijeka su zaključili ugovor o cesiji na temelju kojega je Fond na žiro račun društva Metal 2000 d.o.o. doznačio 4.500.000,00 kn. U prosincu 1999. doznačio je 2.300.000,00 kn, te u siječnju i veljači 2000. doznačio je 2.200.000,00 kn. U Društvu i društvu Metal 2000 d.o.o. nema dokumentacije o trošenju dobivenih pozajmica iz koje bi bilo vidljivo jesu li sredstva namjenski utrošena. Prema zapisniku Porezne uprave iz 2002. iznosi obveza navedeni u prijedlogu programa saniranja Društva ne odgovaraju evidentiranim obvezama u knjigovodstvenoj dokumentaciji.

Page 15: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

13

Od ukupno primljenih pozajmica od Fonda za namjene predviđene sanacijskim programom utrošeno je 2.704.446,05 kn, 1.014.553,95 kn je korišteno za namjene koje nisu navedene u sanacijskom programu, odnosno nisu vezane uz poslovanje Društva, dok se način korištenja 781.000,00 kn u zapisniku ne spominje. Pozajmice nisu vraćene u ugovorenom roku, te je Fond u studenome 2001. podnio prijedlog, a Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje o ovrsi broj Ovrv-15829/01 radi naplate dospjelih, nenaplaćenih potraživanja. Fond u postupku ovrhe nije naplatio svoja potraživanja, jer je žiro račun društva bio blokiran, a osim pljenidbe novčanih sredstava nije poduzeo postupke pljenidbe, popisa i prodaje imovine do namirenja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, koji su rješenjem o ovrsi također predviđeni. Nakon otvaranja stečajnog postupka Fond je prijavio svoje potraživanje u ukupnom iznosu 8.278.540,57 kn, koje mu je na ispitno izvještajnom ročištu priznato. S obzirom da poduzete mjere sanacije nisu dovele do poboljšanja financijske situacije Društva niti ostvarenja programom predviđenog razvoja industrijske proizvodnje, nad Društvom je 3. veljače 2004. otvoren stečajni postupak. 4.7. Stečaj Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci VIII-St-178/03-12 od 3. veljače 2004. nad Društvom je, na prijedlog vjerovnika Društva, odnosno zaposlenika i područnog ureda porezne uprave, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu Rijeka, otvoren stečajni postupak. Razlog za pokretanje stečajnog postupka bio je neplaćanje obveza u razdoblju dužem od 30 dana, što je prema odredbama članka 4. stavka 2. Stečajnog zakona jedan od zakonom predviđenih razloga za stečaj. Žiro račun dužnika bio je blokiran od listopada 1996., odnosno na računima su evidentirani nalozi za nepodmirene obaveze u iznosu 8.947.942,03 kn. S obzirom da je odredbama članka 4., stavka 7. Stečajnog zakona propisano, da uprava trgovačkog društva, koje je nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnog postupka, uprava Društva je otvaranje stečajnog postupka trebala predložiti u studenome 1996., što nije učinila. Direktor Društva u vrijeme nemogućnosti podmirenja dospjelih obveza bio je Davor Vičević. Fond je u lipnju 2000. kazneno prijavio direktora Društva zbog nepokretanja stečajnog postupka, ali je Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci odbacilo prijavu. U vrijeme otvaranja stečaja Društvo je imalo 13 zaposlenih, s kojima su nakon otvaranja stečaja raskinuti ugovori o radu. S dvoje zaposlenika Društva, nakon otvaranja stečajnog postupka, zaključen je ugovor o radu na određeno vrijeme. Do obavljanja revizije u travnju 2004. održano je jedno ispitno-izvještajno ročište na kojem je priznato 19.257.842,68 kn, a osporeno je 368.369,73 kn.

Page 16: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

14

5. VLASNIČKA STRUKTURA U VRIJEME OTVARANJA STEČAJA I POSLOVANJE DRUŠTVA 5.1. Vlasnička struktura u vrijeme otvaranja stečaja U vrijeme otvaranja stečaja društvo Elektromehanika d.o.o., Rijeka je imalo 18 352 dionice Društva, nominalne vrijednosti 5.505.600,00 kn ili 79,37% temeljnog kapitala i fizičke osobe 4 784 dionice nominalne vrijednosti 1.435.200,00 kn ili 20,63% temeljnog kapitala. U Društvu nema knjige dionica. 5.2. Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvještajima Podaci o poslovanju Društva za razdoblje od 1993. do 2002., prema temeljnim financijskim izvještajima, daju se u tablici broj 2.

Page 17: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

15

Tablica broj 2

Podaci o poslovanju Društva prema temeljnim financijskim izvještajima u kn

Opis 1993.*

1994. 1995. 1996. 1997.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002

Prihodi 3.600.298

6.311.177 4.229.928 8.769.132 8.387.393

5.941.212 3.929.345 5.156.801 4.487.580 3.338.546

Rashodi 3.594.423

7.259.249 6.412.245 8.799.247 9.6465.303

7.450.821 5.832.901 7.121.817 7.322.332 7.371.886

Dobit 5.875

- - - -

- - - - -

Gubitak -

948.071 2.182.317 30.115 1.258.910

1.509.609 1.903.556 1.965.016 2.834.752 4.033.340

Aktiva ili pasiva 13.693.866

13.367.719 13.012.554 13.229.902 12.582.880

12.929.475 12.802.922 16.272.387 15.973.209 20.477.731

Dugotrajna imovina 12.616.905

12.134.157 11.642.534 10.056.094 9.614.417

9.379.728 9.103.557 9.047.039 8.938.165 8.445.648

Kratkotrajna imovina

1.076.961

1.233.562 1.370.020 3.173.808 2.968.463

3.549.747 3.699.365 7.225.348 6.640.908 7.696.666

Gubitak iznad kapitala

-

- - - -

- - - - 3.939.904

Upisani kapital 8.795.872

8.795.871 8.795.872 8.795.872 8.129.990

8.129.900 6.940.800 6.940.800 6.940.800 6.940.800

Pričuve 4.667.476

4.667.475 4.667.476 4.667.476 5.028.615

347.040 1.536.230 1.536.230 1.536.230 1.536.230

Dugoročne obveze -

- - - -

1.758.350 1.726.421 1.721.040 1.721.040 1.721.040

Kratkoročne obveze 728.667

1.350.593 3.177.743 3.425.206 4.341.837

4.439.691 6.203.682 11.643.544 14.076.831 18.674.789

Preneseni gubitak 498.149

1.446.220 3.628.537 3.658.652 4.917.910

1.745.596 3.604.211 5.965.016 8.383.752 8.477.030

Broj zaposlenika 67

60 55 50 50

52 48 53 52 37

Napomena: Podaci iz temeljnih financijskih izvještaja za 1993. preračunati su u kune. Izvor: Podaci su uzeti iz temeljnih financijskih izvještaja.

Page 18: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

16

Prema temeljnim financijskim izvještajima Društvo je u 1993. iskazalo dobit, dok je za sve druge godine u razdoblju od 1994. do 2002. iskazalo gubitak. Većinu prihoda Društvo je ostvarivalo od izgradnje opreme za unutrašnji i lučki transport, metalnih i građevinskih konstrukcija i svih vrsta čeličnih konstrukcija (dizalice, grabilice i zahvatni alati) i to u pravilu po narudžbi kupaca. Oslonac proizvodnji činili su remonti. Zbog krize u poslovanju luka, kao važnijih kupaca Društva, Društvu su otkazani 1994. svi poslovi te je Društvo iskazalo gubitak u iznosu 948.072,00 kn, a 1995. u iznosu 2.182.316,00 kn. Radi pokrića gubitka prodano je zemljište na Martinkovcu površine 11 500 m5. Za 1996. Društvo je iskazalo gubitak u iznosu 30.115,00 kn, koji je pokriven na teret redovnog poslovanja. Gubici su uzrokovali nelikvidnost i blokadu žiro računa koja je neprekidno trajala od listopada 1996. do otvaranja stečaja, a neredovitost u isplati plaća uzrokovala je fluktuaciju zaposlenih. Radi izlaska iz teške financijske situacije uprava Društva je u 1997. pokušala nepovoljne kratkoročne kredite zamijeniti s inozemnim kreditima uz povoljniju kamatu i na dulji rok otplate, ali to nije ostvarila. Gubitak za 1998. iskazan je u iznosu 1.509.609,00 kn. U 1998. zbog blokade žiro računa Društvo je poslovanje uglavnom obavljalo putem žiro računa sindikata zaposlenih Društva, te podmirenjem obveza kompenzacijama, cesijama i asignacijama. Zbog neprekidne blokade žiro računa, Društvo je podmirivalo obveze putem kompenzacija, cesija i asignacija u razdoblju od 1999. do otvaranja stečajnog postupka, što nije u skladu s odredbama članka 21. Zakona o platnom prometu u zemlji prema kojima sudionik ne može podmiriti obveze asignacijom, cesijom i preuzimanjem duga ukoliko ima evidentirane nepodmirene obveze na računu u ovlaštenoj organizaciji. Za 1999. gubitak je iskazan u iznosu 1.903.556,00 kn. Zbog neprekidne blokade žiro računa, Društvo nije bilo u mogućnosti podmirivati dospjele obveze. Za 2002. Društvo je iskazalo gubitak iznad visine kapitala u iznosu 3.939.904,00 kn. Iako su spomenuti pokazatelji poslovanja ukazivali na činjenicu da Društvo na taj način ne može vremenski neograničeno poslovati, koncem 1999. Vlada je donijela zaključke i preporuke u cilju mjera provođenja sanacije Društva. Usvojene mjere sanacije su djelomično provedene, ali nisu dovele do poboljšanja financijske situacije Društva ni ostvarenja programom predviđenog razvoja te je nad Društvom otvoren stečaj. Razvojni program donesen za razdoblje od 1992. do 1996., ostvaren je djelomično jer planirana i ostvarena promjena u strukturi proizvodnje nije rezultirala ostvarenjem dobiti i poboljšanjem likvidnosti Društva. Programom predviđeno zadržavanje postojeće zaposlenosti nije ostvareno. Na dan 31. prosinca 1993. u Društvu je bilo 67 zaposlenih, u vrijeme otvaranja stečaja, u veljači 2004. imalo je 13 zaposlenih. U vrijeme obavljanja revizije u ožujku 2004. ima dvoje zaposlenih ali na određeno vrijeme. 5.3. Poslovanje s vlasnički povezanim društvom Koncem 1999. Društvo je osnovalo društvo Metal 2000 d.o.o., Rijeka, uz suglasnost Fonda, putem kojega je Fond doznačio sredstva prema ugovorima o pozajmicama u postupku sanacije Društva. Putem žiro računa društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka su obavljana plaćanja dobavljačima kao i plaćanja drugih obveza Društva te naplata potraživanja od kupaca Društva. Poslovanje između Društva i društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka odvijalo se isključivo na temelju ugovora o revolving pozajmici od 6. prosinca 1999. Ugovorena je pozajmica u iznosu 500.000,00 kn dnevno, koju Društvo daje društvu Metal 2000 d.o.o., Rijeka. Stanje revolving pozajmice između Društva i društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka usklađivano je jednom tromjesečno.

Page 19: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

17

Između Društva i društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka nije bio zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora, korištenju osnovnih sredstava i rada zaposlenih. Evidentiranja poslovnih promjena između Društva i društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka nisu obavljana na temelju vjerodostojne dokumentacije. Prema temeljnim financijskim izvještajima društvo Metal 2000 d.o.o., Rijeka je iskazalo gubitak za 2001. i 2002. 6. OCJENA PROVEDBE POSTUPAKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE Obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Metal, Rijeka. Revizijom su obuhvaćeni dokumenti, odluke, poslovne knjige, ugovori i akti na temelju kojih je obavljena pretvorba i privatizacija radi provjere je li pretvorba i privatizacija provedena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakona o privatizaciji i drugih provedbenih propisa. Postupci revizije pretvorbe i privatizacije provedeni su u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI. 6.1. Ocjena postupka pretvorbe Postupak pretvorbe društvenog poduzeća Metal, Rijeka, nije obavljen u potpunosti u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Revizijom je utvrđeno: - U procjenu vrijednosti Poduzeća nisu uključena 24 stana knjigovodstvene vrijednosti 297.772,- DEM. Društvo nije spomenute stanove prenijelo Fondu u stambenom i komunalnom gospodarstvu općine Rijeka, nego ih je u razdoblju od pretvorbe do otvaranja stečaja prodalo. Društvo ima 23 ugovora o prodaji stanova, a o jednom stanu nema dokumentacije. Društvo nije imalo pravo prodati spomenute stanove. U skladu s odredbama članka 47. Zakona o privatizaciji, dionice, udjeli, stvari i prava, koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, prenose se Fondu ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu. U vrijeme provedbe postupka pretvorbe direktor Poduzeća bio je Davor Vičević, a u vrijeme prodaje stanova direktori Društva bili su Davor Vičević, Zdenko Jukić, Veljko Božić i Večeslav Gržinić. - Fond za razvoj je 25. studenoga 1992. zaključio 74 ugovora o prodaji 11 800 dionica s popustom i bez popusta nominalne vrijednosti 1.180.000,- DEM. Kupovna vrijednost dionica utvrđena je primjenom tečaja 1,- DEM = 343.- HRD, koji je važio 19. studenoga 1992., a prema potvrdi i prilogu uz potvrdu, trebalo je primijeniti tečaj 1,- DEM = 188,66 HRD te je kupovna vrijednost dionica umjesto u iznosu 222.618.800.- HRD utvrđena u iznosu 404.740.000.- HRD, što je više za 182.121.200.- HRD. U vrijeme zaključenja ugovora o prodaji dionica direktor Agencije bio je Branko Zekan.

Page 20: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

18

6.2. Ocjena postupaka privatizacije Postupci privatizacije nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama. Revizijom je utvrđeno: - Društvo je u razdoblju od ožujka 1994. do lipnja 1997., kupnjom od 21 malog dioničara steklo 3 318 vlastitih dionica, od čega 2 100 neotplaćenih i 1 218 otplaćenih. Društvo je kao stjecatelj jedan primjer ugovora o prijenosu dostavilo Fondu. Pojedini ugovori ne sadrže podatke o broju prenesenih neotplaćenih dionica. Društvo je u prosincu 1994. i u srpnju 1997. prodalo 3 318 vlastitih dionica zaposlenicima, od čega 2 100 neotplaćenih i 1 218 otplaćenih. Davoru Vičeviću prenesene su 632 dionice, od čega 488 neotplaćenih i 144 otplaćene, Eduardu Kalokiru 632 dionice, od čega 410 neotplaćenih i 222 otplaćene i Zdenku Jukiću 2 054 dionice, od čega 1 202 neotplaćene i 852 otplaćene. Stjecatelji su jedan primjerak ugovora o prijenosu dostavili Fondu. U ugovorima o prijenosu dionica na temelju kojih je Društvo steklo vlastite dionice i u ugovorima o prijenosu dionica na temelju kojih su spomenute fizičke osobe stekle dionice, nije naveden broj neotplaćenih dionica koje se prenose, što nije u skladu s odredbama članka 21.d Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, kojima je određeno da u ugovoru o prijenosu treba uz ostalo navesti ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose. Razvojnim programom za razdoblje od 1992. do 1996., predviđeno je smanjenje učešća remontnih usluga u remontnom programu Poduzeća, te povećanje proizvodnje dizaličarskih i grabiličarskih proizvoda u 1996. radi ostvarenja veće dobiti, poboljšanje likvidnosti Poduzeća i zadržavanje broja i strukture zaposlenika (80 zaposlenika), uz stalna osposobljavanja mlađih i stručnih kadrova. Investicijska ulaganja nisu planirana. Ciljevi planirani ravzojnim programom, djelomično su ostvareni. Ostvarene promjene u strukturi proizvodnje nisu pridonijele ostvarenju dobiti i poboljšanju likvidnosti Društva. Broj zaposlenika je smanjen s 80 u vrijeme pretvorbe (1992.) na 50 koncem 1996. Prema temeljnim financijskim izvještajima, Društvo je u razdoblju od 1994. do 2002. iskazalo gubitak. Radi pokrića gubitka prodano je zemljište na Martinkovcu površine 11 500 m5. Nelikvidnost Društva prouzrokovala je blokadu žiro računa koja je neprekidno trajala od listopada 1996. do otvaranja stečaja u veljači 2004., a neredovitost u isplati plaća uzrokovala je fluktuaciju zaposlenika. Tijekom 1998., zbog blokade žiro računa, Društvo je poslovanje uglavnom obavljalo putem žiro računa sindikata zaposlenih u Društvu, a obveze podmirivalo prijebojem, cesijama i asignacijama. Za 2002. Društvo je iskazalo gubitak iznad visine kapitala u iznosu 3.939.904,00 kn. Iako su financijski pokazatelji poslovanja ukazivali na činjenicu da Društvo ne može vremenski neograničeno poslovati, koncem 1999. Vlada Republike Hrvatske je donijela zaključke i preporuke za provedbu mjera sanacije Društva. Radi provedbe sanacije, Fond je Društvu dao kratkoročne pozajmice u iznosu 4.500.000,00 kn. Nema dokumentacije o korištenju tih sredstava. Prema zapisniku Porezne uprave iz 2002., primljena sredstva Društvo nije u cijelosti koristilo za namjene predviđene sanacijskim programom, jer je za druge namjene potrošeno 1.014.553,95 kn, a o načinu korištenja 781.000,00 kn u zapisniku nema podataka. Usvojene mjere sanacije djelomično su provedene, ali nisu dovele do poboljšanja financijske situacije Društva, deblokade žiro računa ni ostvarenja programom predviđenog razvoja, te je nad Društvom 3. veljače 2004. otvoren stečaj. Društvo nije Fondu vratilo pozajmice te su provedeni postupci ovrhe. Zbog blokade žiro računa, Fond nije naplatio potraživanja pljenidbom novčanih sredstava.

Page 21: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

19

Nakon otvaranja stečajnog postupka, Fond je prijavio potraživanje u iznosu 8.278.540,57 kn, koje je priznato na ispitno izvještajnom ročištu. Koncem 1999., Društvo je osnovalo društvo Metal 2000 d.o.o., Rijeka, na čiji žiro račun je Fond doznačio sredstva tijekom postupka sanacije Društva. Također je, putem žiro računa društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka, Društvo podmirivalo obveze i naplaćivalo potraživanja od kupaca. Poslovanje između Društva i društva Metal 2000 d.o.o., Rijeka, obavljalo se na temelju ugovora o revolving pozajmici, dok drugi odnosi u vezi zakupa poslovnog prostora, te korištenja opreme i rada zaposlenih nisu bili regulirani. Prema temeljnim financijskim izvještajima, društvo Metal 2000 d.o.o., Rijeka, iskazalo je gubitak za 2001. i 2002. Broj zaposlenika je smanjen sa 67 koncem 1993. na 13 zaposlenika u vrijeme otvaranja stečaja (veljača 2004.). U vrijeme obavljanja revizije (travanj 2004.), Društvo ima dvoje zaposlenika s kojima je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. S obzirom da je Društvo djelomično ostvarilo ciljeve razvojnog programa, da sanacija Društva nije provedena uspješno, da je nad Društvom otvoren stečajni postupak, te da ima samo dvoje zaposlenika s kojima je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme, ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji nisu ostvareni. 7. OČITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE Zakonski predstavnik Društva suglasan je s Izvješćem o reviziji pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Metal d.d., Rijeka uz napomenu da ne može dati svoje mišljenje o činjenicama utvrđenim u Izvješću jer u vrijeme pretvorbe i privatizacije nije bio zaposlenik Društva. Prema odredbama članka 7. stavka 3. Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine 49/03 - pročišćeni tekst) na ovo Izvješće zakonski predstavnik može staviti prigovor u roku od 8 dana od dana njegova primitka. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor. Prigovor se dostavlja Državnom uredu za reviziju, Područni ured Koprivnica, Trg bana Jelačića 16, Koprivnica. Ovlašteni državni revizori:

Vesna Bradarić-Šlujo, dipl. iur.

Mirjana Ljubić, dipl. oec.

Izvješće uručeno dana: ___________________________________

Primitak potvrđuje: ____________________________________

Page 22: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

20

METAL, RIJEKA

1. Radnički savjet: Ivan Lesinger, predsjednik; nema podataka o članovima 2. Upravni odbor: Davor Vičević, od 21. siječnja 1993., nema podataka do kada Zdenko Jukić, od 21. siječnja 1993., nema podataka do kada Eduard Kalokira, od 21. siječnja 1993., nema podataka do kada Duško Jakšić, od 21. siječnja 1993., nema podataka do kada Ante Bistričić, od 21. siječnja 1993., nema podataka do kada 3. Nadzorni odbor: Zdenko Jukić, predsjednik od 6. lipnja 1997. do 22. siječnja 1998. Bojan Hlača, zamjenik predsjednika od 6. lipnja 1997. do 15. ožujka 1999. Davor Lulić, od 6. lipnja 1997. do 15. ožujka 1999. Božo Brkljača, predsjednik od 22. siječnja 1998. do 15. ožujka 1999., član od 15. ožujka 1999. do 9. veljače 2004. Stjepan Jandrić, predsjednik od_15. ožujka 1999. do 9. veljače 2004. Zoran Mrša, zamjenik predsjednika od_15. ožujka 1999. do 9. veljače 2004. 4. Direktor ili uprava: Davor Vičević, direktor 31. prosinca 1989. do 22. siječnja 1998. Zdenko Jukić, direktor od 22. siječnja 1998. do 27. listopada 1999. Veljko Božić, direktor od 27. listopada 1999. do 9. srpnja 2002. Večeslav Gržinić, direktor od 9. srpnja 2002. do 9. veljače 2004. Dušan Crljenko, stečajni upravitelj od 9. veljače 2004.

Page 23: REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU č · PDF fileIvan Lesinger. Podataka o drugim članovima radničkog savjeta nema u Društvu. Prema odluci je izabran model pretvorbe u

21

METAL, RIJEKA - povezana društva i osobe

1. METAL 2000 d.o.o., Rijeka

Osnivač: Metal d.d., Rijeka

Direktor: Veljko Božić, direktor od 30. studenoga 1999. do 6. studenoga 2002.

Večeslav Gržinić, direktor od 6. studenoga 2002.