Reproduktivno zdravlje i radno mjesto

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE I RADNO MJESTO

Milan Milošević, dr.med.

Zavod za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”

O čemu ćemo danas govoriti? Najvažnijim čimbenicima reproduktivne i

razvojne toksikologije

Najčešćim kemijskim, biološkim i fizikalnim profesionalnim štetnostima u profesiji zdravstvenih radnika

Izvorima informacija koji će vam pomoći u donošenju odluka

Ljudska plodnost ima tri važne karakteristike: Relativno nisku uspješnost: u normalnim

uvjetima vjerojatnost oplodnje po menstruacijskom ciklusu je prosječno 25%

Podložnost voljnoj kontroli: korištenjem kontraceptivnih metoda

Utjecaj psihosocijalnih čimbenika: u prethodna tri desetljeća broj djece u obiteljima zapadnih zemalja se smanjio od 2,9 na 1,8.

Reproduktivno zdravlje


Reproduktivno zdravlje?

Kongenitalni defekti su na prvom mjestu mortaliteta u novorođenčadi.

2-3% novorođene djece ima kongenitalne malformacije koje zahtijevaju medicinsku pozornost!


Neplodnost / otežana plodnost

Neplodnost - izostanak trudnoće unutar godinu dana prilikom redovitih spolnih odnosa bez zaštite. Dijelimo je na: Primarnu neplodnost: izostanak ranije

trudnoće uopće, Sekundarna neplodnost: neplodnost uz

raniju uspješnu trudnoću.


Neplodnost / otežana plodnost

Prema podacima WHO: 10-12% parova reprodukcijske dobi

neplodno protiv svoje volje, 10% nazočna umanjena plodnost.

U općoj populaciji raste udio neplodnih parova, a njihova je prosječna dob sve viša.

WHO neželjenu neplodnost smatra bolešću!

100.000 kemijskih tvari u komercijalnoj upotrebi

3.000 testiranih na životinjama

Samo 50 adekvatno istraživanih za učinke na humanu reprodukciju

Reproduktivno zdravlje?

Trends in reproductive health in United StatesBMJ volume 328, 2004.





Što ovi termini znače?

Reproduktivna Reproduktivna štetnost štetnost – utječe na sposobnost normalnog začetka djeteta

Razvojna štetnost Razvojna štetnost – utječe na strukturu i funkcije fetusa/embrija

Učestalost najčešćih reproduktivnih poremećaja

Poremećaj Učestalost (%) Jedinica

Azoospermia 1 Muškarci

Neplodnost 8-12 Parovi

Prepoznat spontani pobačaj 10-15 Trudnice

Porođajna težina <2500 g 4-7 Novorođenčad

Prijevremeni porod (≤37 wks) 14-18 Novorođenčad

Mrtvo rođeno 2-4 Mrtvo i živo rođeni

Novorođenačka smrt 1 Novorođenčad

Porođajni defekti 2-5 Živo rođeni

Kromosomske anomalije 0.2 Živo rođeni

Ozbiljna mentalna retardacija 0.4 Djeca <16 godina

(Prikupljeno iz više izvora: California Birth Defects Monitoring Program and Guidelines for Studies of Human Populations Exposed to Mutagenic and Reproductive hazards, Bloom, ed.)

Krajnji ishodi

Bez djece Ne može normalno začeti (12% svih

parova) Ne može donijeti dijete u terminu (20-25%

parova)

Defekti u djece Anatomski Funkcionalni

Gubitak/poremećaj seksualnih funkcija

Specifični krajnji ishodi izloženosti reproduktivnim toksinima

Smanjeni seksualni nagon (libido) Neplodnost Menstruacijski poremećaji Spontani pobačaj (abortus) Porođajni defekti Mala porođajna težina Funkcionalni deficiti

Mjesta najčešćih porođajnih defekata

Ključni konceptKljučni koncept

Da bi postojao rizik, tri elementa MORAJU biti prisutna:

+ + =

Izvor Put Pacijent

Ako jedan od faktora nedostaje, NEMA rizika!Ako jedan od faktora nedostaje, NEMA rizika!

Što određuje učinak pojedine štetnosti?

Vrsta tvari: Koliko je toksična? npr: X zrake vs. Radioaktivni jod

Put unosa: Majka vs. Fetus

Doza: Koliko tvari je uneseno? Genetski faktori roditelja i

djeteta npr: fetalni alkoholni sindrom

Najvažnija je gestacijska dob Najvažnija je gestacijska dob djeteta prilikom ekspozicije!djeteta prilikom ekspozicije!


Kada je najveći rizik?

Prvo tromjesečje Najveći rizik s 4 do 9 tjedana gestacije Najosjetljiviji na fizikalne štetnosti Poremećeni normalni rast i razvoj

Od 4. mjeseca do rođenja Defekti u razvoju mozga Mala porođajna težina Poremećaj razvoja mokraćnog i

reproduktivnog sustava

Uzroci smanjene plodnosti u žena u općoj populaciji

Dob Stres Loša i neadekvatna prehrana Prekomjerna fizička aktivnost Pothranjenost i prekomjerna debljina Hormonski disbalans Pušenje cigareta Prekomjerna konzumacija alkohola Infektivne bolesti

Uzroci smanjene plodnosti kod muškaraca u općoj populaciji

Prekomjerno pijenje alkohola Konzumacija tvari s hormonskim

djelovanjem Okolišni toksini (smog, oksidi sumpora i

dušika, ozon) Pušenje cigareta (kadmij i katran!) Radioterapija / citostatici Dob

Koji su potencijalno štetni agensi u profesionalnoj izloženosti zdravstvenih radnika?

Anestetici (plinovi)

Citostatici

Ugljikov-monoksid

Olovo

Zračenje

Buka i vibracije

PCB

Organski spojevi žive

Derivati hormona

Psihofizički napor (stres)

Otapala

Infektivni čimbenici

Kemijske štetnosti

• Kao značajne kemijske štetnosti mogu se izdvojiti:– Inhalacijski anestetici (halotan)– Kemijska sredstva za sterilizaciju (etilen

oksid, formaldehid)– Citostatici– Laboratorijski reagensi– Sredstva za dezinfekciju– Teški metali

Neki lijekovi koji utječu na reproduktivno zdravlje

Aminopterin Amitriptyline Androgens; testosterone Aspirin Busulfan Captopril and other angiotensin-

converting enzyme inhibitors Carbamazapine Chlorambucil Codeine Coumadin Cyclophosphamide Cytarabine Diazepam Estrogens; diethylstilbestrol Ethanol 5-Fluorouracil

Haloperidol Iodine Lithium Mechlorethamine Methimazole Methotrexate Penicillamine Phenytoin Progestagens;

medroxyprogesterone Propylthiouracil Tetracycline and derivatives Thalidomide Trimethadione Valproic acid Vitamin A, 13-cis-retinoic acid

and etretinate

Ionizirajuće zračenje

Dopustivo ozračivanje osoba koje rade s izvorima zračenja iznosi 100 mSv tijekom 5 uzastopnih godina

Značajno je dugogodišnje izlaganje niskim dozama

Osim reproduktivnih poremećaja, mogu se javiti: katarakta, radiodermatitis, krvne promjene (citopenije), malignomi

Ionizirajuće zračenje

Mjere zaštite: Osnovne mjere kontrole ispravnosti

sredstava rada Nadzor stupnja izloženosti: dozimetrija Prethodni i periodični zdravstveni pregledi Edukacija zaposlenih Upotreba osobnih zaštitnih sredstava

Neionizirajuće zračenje

UV: sterilizacija zraka Infracrveno zračenje i mikro valovi:

fizioterapija Laser: kirurgija Elektromagneno zračenje (podaci

nedovoljno konzistentni)

Štetnosti koje utječu na smanjenu mušku plodnost pri profesionalnoj izloženosti:

Štetnost Način izloženosti

Metali Olovo, Kadmij Radno mjesto

Otopine DBCP*EDB*

Proizvodnja kemikalija

Otapala Etilen glikolUgljikov disulfid

Antifriz, laboratorijTekstilna industrija

Lijekovi Estrogeni, citostatici Zdravstvo

Fizikalni agensi Ionizirajuće zračenjeVrućina

Occupational accidentsOccupational exposures

* DBCP = Dibromokloropropan, EDB = Etilenedibromid.

Štetnosti koje utječu na fetalnu smrt i spontani pobačaj

Štetnost Način izloženosti

Zdravstvo CitostaticiAnestetici (plinovi)Etilen oksid

OnkologijaOperacijska salaSterilizacija

Metali Olovo, kadmij Radno mjesto

Otapala Etilen glikol eteri Poluvodiči

Kemijski spojevi PCBs* Kontaminacija hrane

Fizikalni uvjeti Težak rad Radno mjesto

* PCBs = Poliklorirani bifenili

Infektivni teratogeni

UzročnikUzročnik Porođajni defektiPorođajni defektiRubela Katarakta, glaukom, gluhoća

CMV Mikrocefalija, sljepoća, mentalna retardacija

Herpes simplex Retinalna displazija, mikrooftalmija, mikrocefalija

Toxoplasma Hidrocefalus, moždane kalcifikacije, mikrooftalmija

Treponema pallidum (Sifilis)

Mentalna retardacija, gluhoća

Herpes (Varicella)

Kortikalna atropija, epilepsija, mikrooftalmija

Parvovirus B-19 Fetalna aplastična kriza, intrauterina smrt

Ostale profesionalne štetnosti u zdravstvenih djelatnika koje utječu na reproduktivno zdravlje:

Prekovremeni rad Smjenski / noćni rad Video terminali Ponavljajuće podizanje predmeta Dugotrajno stajanje Emocionalna iscrpljenost Temperatura

Temperatura unutar prostorije >35 C Trudnice mogu biti netolerantne

PRIRODNIPRIRODNI FitoestrogeniFitoestrogeni (barem 20 spojeva/300 biljaka i

gljivica*)

kumestrolkumestrol daidzeindaidzein

genisteingenistein resveratrolresveratrol zearalenonzearalenon**

PROIZVEDENIPROIZVEDENI SintetiziraneSintetizirane kemijske tvarikemijske tvari (kont.) (kont.)

- komercijalno izrađene- proizvedene kao nuzprodukti

Okolišni estrogeni (ksenoestrogeni)Okolišni estrogeni (ksenoestrogeni)

Insekticidi: o,p'-DDT, endosulfan, dieldrin, metoksiklor, Herbicidi: alaklor, atrazin, nitrofen; Fungicidi: benomil, mankozeb, tributtributiil l kositarkositar; Nematocidi: aldikarb, dibromokloropropan • Proizvodi od plastičnih masa (bisfenol A, ftalati) • Lijekovi (sintetski estrogeni, DES, cimetidin) • Uobičajeni proizvodi u domaćinstvu razgradni produkti detergenata i pridruženi surfaktanti:

- nonilfenol - NP i octilfenol - OP • Industrijske kemijske tvari

poliklorirani bifenili - PCBi, dioksin, benzo(a)piren

• Otrovni metali:Otrovni metali: olovoolovo, , živaživa,, arsen, uran, arsen, uran, kkadmiadmij j METALOESTROGENI METALOESTROGENI

Endokrini Endokrini disruptori/estrogenidisruptori/estrogeni

Kadmij reprodukcijski otrovKadmij reprodukcijski otrov za za ženežene??

Kumulativan otrov… nakuplja se tijekom života u unutarnjim organima, uključujući

reprodukcijske organe (jajnici, posteljica);

Žene imaju veći rizik za toksična djelovanja metala- nakupe više kadmija u tijelu negoli muškarci (u bubrezima!);- gravidne, laktirajuće i/ili s deficijentnom prehranom apsorbiraju i zadržavaju više kadmija u organizmu;- česte deficijencije esencijalnih elemenata (Fe,Ca) u generativnoj dobi.

Sveprisutan otrovni metal: hranahrana (cerealije, zrnje, krumpir, plodovi mora: mekušci i ribe); otpadotpad; boje i p boje i plastilastikaka;; cigaretcigaretnini dim!!! dim!!!

Veća je izloženost ako…

Čest kontakt Veća količina Lako za udahnuti

Sprejevi Zatvoreni prostori, loša ventilacija Bez adekvatne zaštite

Laka dostupnost na kožu Apsorpcija putem kože

Kontaminacija pića, hrane, duhana itd...

Kako smanjiti izloženost?

Izloženost se može smanjiti: Sigurnim odlaganjem štetnosti, Primjerenom higijenom (pranje ruku, lica i sl.), Izbjegavanjem kontakta s kožom, Aktivnim sudjelovanjem u edukaciji za rad na

siguran način, Ispravnom upotrebom zaštitnih sredstava. Izbjegavanjem kontaminacije van radnog prostora:

Ostavljanje i pranje radne odjeće u sklopu radne organizacije,

Ne iznošenje kontaminiranih materijala, alata i sl.

Klinička evaluacija/Management

Procijeniti rizik

Odrediti intervenciju Reducirati razinu ekspozicije

Osigurati adekvatnu terapiju i praćenje

Educirati pacijenta i poslodavca

Što zdravstveni Što zdravstveni djelatnici trebaju djelatnici trebaju

napraviti?napraviti?

Kako procijeniti štetnosti?

Korak 1: Identifikacija Anamneza

Korak 2: Procjena izloženosti Korak 3: Procjena opasnosti Korak 4: Preporuke

Promjena radnog mjesta Upotreba osobnih zaštitnih sredstava Bolovanje

Manjak informacija

Istraživanja reproduktivne toksičnosti su teško izvodiva,

Osjetljivost varira sa stupnjem razvoja, Manjak osnovnih znanstvenih podataka utječe na

mogućnost izrade smjernica, standarda. Malobrojna istraživanja utjecaja na reprodukciju ljudi:

CO, benzen, toluen, tetrakloretilen, vinil-klorid, stiren Oskudnost primjene eksperimentalnih istraživanja:

TALIDOMID. Poznati učinci, ali i dalje u primjeni:

olovo, živa, kadmij, pesticidi.

Stohastički efekti?

Umjesto završetka…

Što bi savjetovali: Zdravstvenoj tehničarki koji rutinski

sterilizira instrumente etilen oksidom? Trudnoj specijalizantici anesteziologije koja

u kirurškoj sali ne koristi potrebnu zaštitnu opremu?

Profesionalnom biciklistu koji dnevno na biciklu prođe preko 120 km?

Children are 30% of the Children are 30% of the world’s population,world’s population,

but 100% of our future.but 100% of our future.

Pitanja?

Documents

Reproduktivno zdravlje i radno mjesto