ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-242-732011 1/32

Pripadnicama ljepšeg spola

čestitamo 8. mart,Međunarodni dan žena

BIHAĆ: Brojnim svečanim manifestacijama obilježen Dan grada

BIHAĆ:Nemile scene u Osnovnoj školi „Bužim“

ObijanjemBRAVE DOdirektorske fotelje

Str. 08

Uskoro raspisivanje tendera zaizgradnju nove kanalizacione mreže

BOSANSKI PETROVAC:

CAZIN:

KLJUČ:

Str. 13

Str. 12

Str. 07

Održana sjednica Općinskog vijeća:Žučna rasprava o dnevnom redu

Općina u projektu „Za aktivne

mjesne zajednice“

Svečana sjednica SkupštineUSK-a povodom 1. marta,Dana nezavisnosti BiH

Str. 11

VELIKA KLADUŠA: Riješena sudbina 74 radnika preduzeća „Farmko“ iz Širokog Brijega

KEMAL BAYSAK PROGLAŠENPOČASNIM GRAÐANINOM

Str. 06

◙ BROJ 242 ◙ 07. MART 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

INTERVJU:

Budućnostiima, samose treba zanju izboriti!

MILICA Kecman

Str. 22

SVIMA URUČENIOTKAZI

direktorica Centra za kulturu i

obrazovanje Bosanski Petrovac

ODANA POČAST ŽRTVAMA stradalim u odbrani domovine

Str. 05

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


2 MarketingReprezenT 07. mart 2011. godine, broj 242

AUTO-Wal d.o.oOvlaštena prodaja i servis

Mercedes-Benz vozilaVelika Kladuša, tel. 037 77 27 10

*** C-klasa 200 CDI ***

* Sportpaket AMG Stylingom ** Paket opreme "Avantgarde" *

* Radio Audio 20 *

* Ponuda vrijedi do 31.03.2011.

Sretan 8. mart,Međunarodni

DAN ŽENA

Sretan 8. mart,Međunarodni DAN ŽENA

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 3aši pogledi ReprezenT

UBosni i Hercegovini ima višenezaposlenih i nepismenihnego u Albaniji. Drugi poda-

tak u usporedbi sa ovom zemljompotvrđuje da Albanija godišnje izradideset puta više kilometara autoputevanego naša zemlja. Aferim, tek da sezna! Ako želimo nešto kazati i za našUnsko-sanski kanton u usporedbi sadrugima, i tu su podaci porazni. Unašem Kantonu u ovom trenutku radioko 32.000 osoba dok ih na posaočeka oko 40.000, prema zvaničnimpodacima. Od drugog marta broj neza-poslenih u Unsko-sanskom kantonunažalost veći je za nove 74 osobe,dojučerašnja radnika koja možda stati-stički i neće ući u navedenu brojku jer se neće moći prijaviti na Zavod zazapošljavanje budući da im posloda-vac nije isplatio sedam plaća a najma-nje za isto toliko mjeseci nije uplationiti doprinose. Poznato je a i logičnoda se na Biro rada ne mogu prijavitiosobe za koje nisu plaćani doprinosi.Bilo bi logično i normalno da do takvesituacije uopće nije niti došlo, tim priješto se radi o firmi vlasnika dvojicebraće poduzetnika i političara, Jerka iMladena Ivankovića - Lijanovića. Konjih dvojicu gleda na televiziji kao uče-snike u debatnim emisijama, u život bise kladio kako su to poštenjačine iistinski borci za demokratizaciju dru-štva, za poštivanje zakona i zakonito-sti, za sankcionisanje mita i korupcije,za još mnogo šta. A eto kako izgledastvarnost!

U posebnom prilogu na šestoj stra-nici pišemo o ovom problemu a ranijesmo pisali kako je i zašto do ovogauopće došlo. U najkraćem, radnici susvoje odradili vjerujući u ovu firmu i

njenog doskorašnjeg direktora ŠefikaSmlatića kojeg su svojim glasovima iglasovima svoje porodice i poznanikana posljednjim izborima doveli do fote-lje Ministra policije u Vladi USK-a. I nesamo njega, jer je u zakonodavnu vlastUSK-a ušao i Hasan Ponjević, done-davni radnik u ovom preduzeću zaje-dno sa Smlatićem. Doduše, JerkoIvanković-Lijanović je prilikom posjeteotpuštenim radnicima u srijedu, 2.marta, obećao isplatiti po stotinu mara-ka duga za svaki glas koji su birači dalinjegovoj Narodnoj stranci Radom zaboljitak. Dakle, radnici će za date gla-sove (možda hoće-možda neće) dobitiobećanu nadoknadu od 100,00 KM, alisu umjesto posla dobili radne knjižicečemu se sasvim sigurno nisu nadali.Lijanovići će možda platiti glasove kojesu kupili jer je logično da se zajamvrati, a kupljeno plati, ali sve drugo štosu obećali, sve su slagali.

Po nezaposlenosti i još mnogimadrugim parametrima, naš Unsko-san-ski kanton je posljednji ili među poslje-dnjima u FBiH. Međutim, ima nešto počemu smo ipak na prvom mjestu, to sunajviše cijene u FBiH koje građani pla-ćaju za živežne namirnice i usluga,dakle za ono što predstavlja egzisten-ciju. Kolike su cijene u hotelima, resto-ranima i drugim luksuzima, ogromnuvećinu krajišnika ne zanima. U pitanju je puka bitka za preživljavanje. Ovenaše svakodnevne probleme želimona kratko ostaviti po strani i prisjetiti senečeg možda lijepoga, također vrlokratko, jer ništa nije kao što je nekadbilo.

Prvi mart, Dan državnosti BiH jeiza nas. Pola države je slavilo i to dvaradna i dva neradna dana. Tako se

potrefilo. Druga polovina države nijeslavila već je normalno radila ne osvr-ćući se na praznik koji za njihov diodržave ne vrijedi a koji, istine radi, nijeniti zakonom utvrđen. Ovdje se dakleništa nije potrefilo već se sve odvija pouhodanom šablonu. Prvog marta obi-lježen je i Međunarodni dan civilnezaštite.

Iščekujemo za oči ljepši praznik odprethodnih koji također nema nekuposebnu važnost a vrlo su nam važneosobe koje ga slave. Pred nama jepraznik koji neki sa zebnjom iščekuju.Logično bi bilo pitati: zašto? Zasigurnoto nije zbog jedne ruže ili buketa cvije-ća. Zašto nam ovi praznici u martunisu podjednako važni, već kakokome! Krajišnici vole svoju državu abogami vole i žene, iznad svega. Evo ipotvrde: Dan državnosti BiH u VelikojKladuši nije ove godine uopće obilje-žen, a što se tiče Osmog marta, e tu jesituacija bitno drugačija. Mnogi kažukako je ovaj Dan žena došao prebrzoa drugi opet kažu kako se još nisu opo-ravili od prošlogodišnjeg slavlja. Čini lise to nekom da kalendar malo žuri i dasu zaboravili kako se nekad slavio tajpraznik? Za janjce je to bio pravipokolj. Nije ni čudo što su te nesretneživotinje imale averziju prema tomdatumu. Ako se taj dan nije slavio,onda se stvarno ne zna što je praznik.I danas se taj dan slavi, ali malo druga-čije. Neki tvrde da je 8. mart, Danžena, samo zato što je osmica jedinibroj s dvije rupe. Kad se malo boljepogleda, žene se jesu izborile zaravnopravnost, ali nisu puno postigle.Nekad su bile neravnopravne s pravimmuškarcima, a sad su ravnopravne snikakvim muškarcima.

Osvrt Crno svijetbijeli

Žena, kako to gordo zvuči – svakog 8. MARTA! Žene su poe-zija! Žene su najljepša greška prirode! Sve žene su predi-

vne! Žene su zagonetka! One su najljepši biser u moru življenja!Žene su savršenstvo!

Žene su ravnopravni članovi našeg demokratskog društva.One imaju pravo da rade sve poslove, ravnopravno sa muškarci-ma. Žene su kroz vjekove nepravedno zapostavljene, a sad višenije tako. Žene su se dokazale svojim radom, i one na tom planupostižu velike rezultate. One su zaposlene na veoma važnim mje-stima. Od njihovog angažovanja mnogo toga zavisi. Imamo u VladiUSK-a čak i jednu ministarku.

One peru skoro sto posto sudova u našoj općini, kantonu, drža-vi a i šire. One kuhaju u najmanje dvadeset posto slučajeva. Onevjerojatno sto posto peru klozete, što u društvenoj što u privatnojsvojini. One su isto tako i u sto posto slučajeva čistačice. One supralje svih vrsta veša.

One su pedikeri, sobarice, frizerke, kurirke, kafe - kuharice,medicinsko osoblje višeg i nižeg ranga, kućne pomoćnice, itd.Jednom rečenicom kazano, osobe koje obavljaju najprljavije poslo-ve koji postoje.

Pored ovih zaduženja u našem demokratskom društvu, ženestižu da budu majke, sestre, kolegice, oštrokondže, probisvijetke,torokuše, trkopiše, moderkinje, uzvijuše, izvijuše, mutikaše, škorpi- jace, zmije, radodajke, namiguše, sove, poleđuše, političarke...

Ovim se naravno ne iscrpljuje dijapazon ženskih rabota. Ženerade vrlo teške poslove u fabrikama! Danas nemamo toliko fabrika.Nemamo ih, haman, pa nikako! Na prste jedne ruke možemo izbro- jati fabrike u našem kantonu koje danas rade. Imali smo žena kojesu dvadeset i više godina radile jednu operaciju na fabričkim traka-ma. Imali smo dosta žena koje su radile u tekstilnim fabrikama.Danas toga nema. Danas skoro pa niko ne zna u kakvom je statu-su „Kombiteks“ Bihać, znamo samo da ne radi. Danas se sa sjetom

prisjećamo davno izbačene parole: „Nema keksa bez Agrokomercai Kombiteksa“!Ženski posao u fabrikama, težak je posao, žene ga teško izdr-

žavaju. Stoga smo mi odlučili da pomognemo našim ženama, pasmo razno raznim kriminalnim privatizacijama privatizirali fabrike,fabrike ugasili, a žene otpustili i poslali kućama da tamo rade kori-snije poslove. Nisu za njih pare. Žene imaju muževe, a ovim priva-tizacijskim potezima naše vlasti, mi muževi smo ostali bez njihovihženskih plata koje su nam bile koliki toliki vanredni prihodi u kući.

Žene na selu i dan-danas vode konja na kome jaše muškarac.Srećom, konja je sve manje, a automobila na selu sve više.Ubijedili smo žene da su one naša ljepša i bolja polovina. Dozvolilismo im da budu naše, i samo pomalo tuđe. Oblačimo ih u inostran-stvu da bi ih skidali u domovini. Kupili smo im bundu u Italiji, par-fem u Parizu da nam u krevetu ne bi mirisale na luk i zaprške. Kupilismo im vještačke trepavice, farbe za kosu, da se farbaju i da nasfarbaju, i ostale kozmetičke đinđe-minđe. Dozvolili smo im da pušei piju. Ubijedile su, doduše, i one nas u neke ne baš ubjedljive deta-

lje, ali nisu nas još u tome stigle.„Svjesniji“ dio ženskog pola nudi već otrcani feminizam kaototalni rat protiv muškog šovinizma. Ove nadrifeministkinje ubijeđu- ju domaćicu kojoj je to profesija da zarati sa muškim svijetom usvojoj kući. Traže nam belaja.

Da li je dovoljan jedan dan – 8. MART? Treba li uvesti još kojidan za pažnju prema ženama? Noći nismo uračunali jer neke stva-ri o ženama hoćemo na svijetlost dana! Da li je položaj naše ženenormalan i da li se mijenja na gore i na dole? Da li je emancipova-na žena ona koja sjedi u nekom hotelu (luksuznom), puši dugačkei tanke strane cigare i pijucka viski? Da li je otpuštena radnica (radirecesije) koja puši „znak pitanja“ i trči u neki podstanarski podrumsvom djetetu i mužu isto tako emancipovana žena? Između ovadva pitanja baš kao i u životu sa ženama, mi muškarci teško nala-zimo odgovore. Mnogo lakše se nađe nekakav poklon.

Zato, našim dragim ženama, našem cvijeću, našim draguljima,našim ljepojkama, našim čarobnicama, našim vilama... našim zlo-ćama, zmijama, škorpijama, radodajkama, poleđušama, poklonimo

barem cvijet, ili nekakav poklon za njihov dan, ili danak, ako hoće-te. Obradujte svoju majku, svoju ženu, kćerku, svoju sestru, tetku,strinu i ujnu. Obradujte ih za 8. mart, koji je sve više dan vašihžena, a sve manje Dan žena. Na 8. mart, vi ste ti koji mogu daobraduju. Budite muško bar na Dan žena, a ostatak godine prove-dite kako znate i umijete!

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

Budite muško bar na Dan žena!Ostatak godine provedite kako znate i umijete...

'

b y S e a

d

M i d ž i ć

Danas su ravnopravne sa nikakvim muškarcima

R e p

r e z e n T a c i j a

Nekad su žene bile neravnopravne sa pravim muškarcima

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 2424 KantonReprezenT

BIHAĆ - Delegacija RepublikeHrvatske, predvođeno predsjedni-kom Ivom Josipovićem, nakon

Mostara, boravila je i u Bihaću, gdjese susrela sa premijerom Unsko-sanskog kantona Hamdijom Lipo-vačom, načelnikom grada BihaćaAlbinom Muslićem, te brojnimministrima i drugim javnim ličnosti-ma Kantona, među kojima je bio ipočasni građanin Bihaća KemalBaysak, počasni konzul u RepubliciTurskoj.

Ova posjeta predsjednikaJosipovića gradu Bihaću bila jekruna slavlja i uveličala je rođendan-sko veselje grada sa obala Une.Tokom boravka u Bihaću, bilo jegovora o uspostavi još veće preko-granične saradnje, rješavanju eko-nomskih pitanja, uspostavi željezni-čkog prometa, zajedničkom aero-dromu Željava, i još mnogo togavezanog za Unsko-sanski kanton,BiH i Republiku Hrvatsku.

Nakon prijateljskog razgovora,

predsjednik Josipović je prošetaocentrom grada u pratnji svojihdomaćina, srdačno se rukujući sabrojnim građanima Bihaća. Nakontoga je posjetio Gradsku galeriju,gdje je za ovu priliku bio priređen imuzički koncert, kojeg su prirediliučenici Muzičke škole sa svojim pro-fesorima, a nakon toga je posjetio igradsku džamiju Fethiju.

Tu se susreo sa gradskim ima-mom, s kojim je razgovarao o uspo-stavi dobrih međureligijskih odnosa,gradnji Islamskog centra u RepubliciHrvatskoj, kao i o bogatoj historijisame džamije Fethije, koja je prijedolaska Turaka na ove prostore bilakatolička crkva. To je druga džamijana Balkanu koja je od crkve preure-đena u džamiju.

Premijer Lipovača je spomenuobrojne sugrađane sa prostoraBihaća i cijele Bosanske krajine, koji

imaju dvojno državljanstvo, tenaglasio da su mnogi Krajišnici savelikim zadovoljstvom podržavali IvuJosipovića na izborima, te da ćetako biti i ubuduće, posebno kadaosjete ozbiljne rezultate saradnje sasvojim susjedima.

Boravak predsjednika Josipovićau Bihaću ulijeva nadu da će u nared-nih nekoliko mjeseci biti dogovoren irealiziran određen broj projekata,što bi značilo i otvaranje više stotinanovih radnih mjesta.

Rusmir KARAT

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio Bihać

Uspostava još bolje međusobne saradnje

BIHAĆ - Na redovnoj, osmoj sjednici VladeUnsko-sanskog kantona, održanoj prošlogčetvrtka, a koju je po ovlaštenju premijeravodio ministar privrede Hase Hairlahović, raz-govaralo se o 20 tačaka Dnevnog reda, ukojem je preovladavala problematika zdrav-stvene zaštite i socijalne politike. Osam pred-meta je dobilo saglasnost Vlade i po redovnojproceduri biće upućeni na razmatranje i usva- janje Skupštini Kantona.

Vlada je prihvatila prijedlog Zakona o

komunalnim djelatnostima koji objedinjujeZakon o komunalnim djelatnostima i komuna-lnim redarima, a čiji je prijedlog prošao skup-štinsku proceduru, te javnu raspravu po opći-nama USK-a. U informaciji o epizootiološkojsituaciji na području Unsko-sanskog kantona u2010. godini koju je pripremilo Ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izne-sen je podatak da je na području USK-a u pro-šloj godini zabilježen najmanji broj zaraženihživotinja, (procentualno manje za 0,20 %), a jedan od pokazatelja rada je i činjenica da je uprotekloj godini obavljeno 19.342 pregleda, što je najveći obuhvat do sada. Iz prezentiranihpodataka zaključeno je da se broj zaraženihživotinja svake godine smanjuje. Skrenuta jepažnja i na jednu zanimljivu pojavu, a to jepojava lisica u gradskim zonama, te bi

Higijeničarske službe morale na vrijeme pratitiovakve pojave kako bi se spriječilo eventualno

širenje bjesnila.Dano je i pozitivno mišljenje na Prijedlog

zaključka o davanju mišljenja o Inicijativi zaizmjene i dopune Zakona o porezu na imovinui porezu na naslijeđe i poklon. Kada su u pita-nju apoteke na području USK, Vlada je mišlje-nja da ove ustanove nakon izdvajanja izDomova zdravlja, svoju egzistenciju trebajuostvarivati kao zdravstvene ustanove unadležnosti Kantona. U tom cilju je istaknutoda pod hitno treba riješiti problem Gradske

apoteke u Bosanskom Petrovcu, čiji je radgotovo potpuno blokiran iz razloga nepostoja-nja stručnog kadra, kako je to tretirano zako-nom, a gdje svaka apoteka mora imati barem jednog diplomiranog farmaceuta.

Uz još nekoliko tačaka, na sjednici Vladeusvojen je Izvještaj o novčanim podrškama uprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, (u prošlojgodini realizirano preko 10 miliona maraka safederalnog i kantonalnog nivoa), Izvještaj okorištenju sredstava prikupljenih od pretvorbepoljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno,Izvještaj o utrošenim sredstvima za beneficijesocijalne zaštite za period 01.07.2009. -31.12.2009. godine, Izvještaji o utrošku novča-nih sredstava Tekućeg granta neprofitnim orga-nizacijama i Tekućeg granta - Civilne žrtve rata,Izvještaj o utrošku sredstava Tekućeg granta

neprofitnim organizacijama - Zavod za javnozdravstvo USK-a.

Program rada Zdravstvene ustanoveLječilište Gata za 2011. godinu dobio je podr-šku Vlade uz podršku planovima direktoriceustanove i saglasnost da se stanje u ovojZdravstvenoj ustanovi mora dovesti na funkcio-nalniji nivo, a dugoročno izraditi plan razvoja.Kao tradicionalno dobar, bez diskusije, usvojen je i Plan rada Sportskog saveza Unsko-san-skog kantona za 2011. godinu.

Razmatrajući Program rada Zavoda zdrav-stvenog osiguranja USK za 2011. godinu, uzizneseni podatak da je u USK-u najmanja

naplata sredstava za zdravstveno osiguranje uF BiH, predloženo je da se što skorije upriliči

sastanak relevantnih institucija kako bi se raz-motrile mogućnosti i načini efikasnijeg priku-pljanja sredstava predviđenih zdravstvenimosiguranjem.

Bez puno diskusije i uz saglasnost sindika-ta, usvojen je Prijedlog odluke o utvrđivanjuplatnih razreda, koeficijenata i osnovice zaplaće namještenika i službenika u kantonalnimorganima državne službe.

Vlada je usvojila i Rješenje o razrješenjuUpravnih odbora i imenovanju privremenihUpravnih odbora u Domu zdravlja Bihać i

Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“.Rusmir KARAT

Održana osma redovna sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona

Vlada u znaku zdravstva i socijalne politike

Razgovori nastavljeni bez prisustva medija

Srdačan doček premijeraHamdije Lipovače za

predsjednika Josipovića

BIHAĆ – „Žensko poduzetništvo“ naziv je već treće u nizu radionice koju su u hote-lu „Park“ u Bihaću organizirali Poljoprivrednizavod Unsko-sanskog kantona i IFADGender program. Bila je ovo prilika da žene,koje se bave ili planiraju baviti poslovnimbiznisom, steknu potrebnu izobrazbu i većesaznanje. Trening su vodile članice organi-zacije „Žene za žene“, a prvenstveni cilj jeunapređenje poslovnih vještina.

Cilj radionice je da se kod korisnica raz-viju liderske i menadžerske vještine, tepoveća znanja iz planiranja, biznisa, proda- je, odnosa sa kupcima, knjigovodstva i fina-nciranja posla. Ovo je vrlo značajna aktiv-nost, budući da su korisnice započele ili pla-niraju započeti biznis, te tako sebi i svojimporodicama osigurati prihode.

Organizacija „Žene za žene internatio-nal“ utemeljena je 1994. godine. Danas dje-luju Udruženje „Žene za žene international“ iMikrokreditna fondacija „Žene za žene inter-

national“, koja je neprofitna i nepolitičnaorganizacija. „Žene za žene international“osigurale su financiranje, što predstavlja iemotivnu podršku kroz aktivnost spajanjabh. žena sa „Sponzor sestrama“ izSjedinjenih Američkih Država. 18.000 sudio-nica primilo je dvanaestomjesečnu podrškukroz ovaj projekt.

Aktivnosti programa odvijaju se u višekantona Federacije BiH, i to u Sarajevskomkantonu, Zeničko-dobojskom, Srednje-bosanskom, Hercegovačko-neretvanskom iBosanskopodrinjskom, te u nekoliko zajed-nica u Republici Srpskoj, Istočnom Sara- jevu, Doboju, Trnovu i Srebrenici.

Rusmir K.

Održana radionica„Žensko poduzetništvo“

Ženepomažu

ženama u

bavljenjubiznisom

S radionice o ženskome poduzetništvu

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 5anton ReprezenT

BIHAĆ – Na zahtjev Udruženjapčelara „Bihać“, Poljoprivredni zavodUnsko-sanskog kantona organizirao je u maloj sali hotela „Park“ Bihaćedukativno predavanje na temu„Bolesti pčela i način preveniranjaistih“. Predavač je bio doktor GoranMirjanović , profesor naPoljoprivrednom fakultetu BanjaLuka.

Pred velikim brojem prisutnihpčelara općine Bihać, profesor Mirjanić je objasnio simptome, poja-ve, načine liječenja, ali i metode pre-veniranja najznačajnijih bolesti pčelasa posebnim akcentom na varou,

američku i evropsku gnjiloću, moze-mozu i etiliozu. Cijeni se da se zbognepoznavanja prezentiranih bolestipčela, u prosjeku godišnje gubi oko30 posto pčelinje zajednice, a što sedirektno odražava i na smanjene pri-

nose.Jedan od osnovnih uzroka

niskog prosječnog prinosa meda pokošnici od 12 do 14 kilograma naKantonu svakako je nepoznavanjebolesti pčela i način njihovog liječe-nja. U tom pogledu Poljoprivrednizavod USK-a će nastaviti sa organi-ziranjem ovakvih i sličnih seminarana svim općinama Kantona, ali i inici-rati hitno donošenje Zakona o pčelar-stvu, Odluke o držanju pčela, Odlukeo uvođenju dobre pčelarske prakse uproizvodnju, kao najbitnijih admini-strativnih akata u pčelarstvu.

Posebno je istaknut problem pat-

vorenja meda, kao i korištenja zabra-njenih antibiotika u liječenju bolestipčela, poput fumagilina, koji izazivasterilitet, sulfanomida koji izaziva jake alergije i slično.

Esad Š.

BIHAĆ – Obilježavanje 1. marta,Dana nezavisnosti BiH, otpočelo je uBihaću u utorak već u ranim jutarnjimsatima polaganjem cvijeća na mezar-je Humci, na središnjem rimokatoli-

čkom groblju Križ na Žegaru, parti-zanskom groblju u Borićima i namezaru dr. Irfana Ljubijankića. Na

ovim mjestima predstavnici društve-nog i političkog života USK-a odali supočast svim žrtvama stradalim uodbrani svoje domovine.

- Mlade generacije malo znajuo današnjem datumu koji je Bosnui Hercegovinu prije 19 godinaodredio kao nezavisnu novu drža-

vu i to se mora promijeniti, istakao je predsjedavajući Skupštine USK-aHusein Rošić.

Obilježavajući 1. mart, Dan neza-visnosti BiH, na mezarja i spomenobilježja cvijeće su položile delegacije Vlade i Skupštine USK-a, OpćineBihać, predstavnici političkih partija ipojedinih udruženja.

Potom je u sali Skupštine USK-a

održana svečana sjednica kojoj suprisustvovali poslanici, ministri VladeUSK-a, kao i načelnik općine Bihać,Albin Muslić te predsjedavajućiOpćinskog vijeća Bihać ŽeljkoMirković. O značaju 1. marta, Dananezavisnosti BiH, govorio je HuseinRošić, predsjedavajući Skupštine

USK-a. Rusmir K.

Svečana sjednica Skupštine USK-a povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH

Odana počast žrtvama stradalim u odbrani domovine

BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskog kantonaHamdija Lipovača sastaose prošlog petka u svomkabinetu sa Višim predsta-vnikom šefa OSCE Misije uBosni i Hercegovini, Ste-

fanom Donatijem.Tokom sastanka, sago-

vornici su razgovarali opolitičkim prilikama uKantonu, a bilo je riječi i ozakonima koje Vlada trebatek da usvoji, i to Zakon opravnoj pomoći, Zakon olokalnoj samoupravi i Zakon o državnim službe-nicima. Premijer Lipovača naglasio je važnostnastavka sprovođenja reformi koje su započeteu prethodnom periodu.

Na sastanku je također bilo riječi o aktivno-

stima koje OSCE sprovodi u ovom Kantonu.Premijer Kantona izrazio je zadovoljstvo dosa-dašnjim radom i saradnjom sa OSCE Misijom,te izrazio nadu da će se dobra saradnja nasta-viti i u budućnosti. Rusmir K.

BIHAĆ/VISOKO/ČAPLJINA – Tokomprošlog utorka i srijede u organizacijiPoljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kan-tona i projekta „FARMA“, 15 proizvođačapovrća sa Unsko-sanskog kantona su posje-tili tri najveća rasadnika u BiH: rasadnik„BIOS“ u Visokom, ZZ „SUNCE“ i „ADRIAHISHTIL“ u Čapljini.

Kroz rasadnike proizvođače je proveokonsultant farme dipl. ing. Omer Kurtovićkoji je održao ikorisna edukativ-na predavanjavezano za proiz-vodnju rasada.Ovom posjetomproizvođači suimali priliku dase upoznaju sanajsavremenijimtehnologi jamap r o i z v o d n j erasada. Najvećupažnju proizvo-

đača privukao je rasadnik „ADRIA HISHTIL“uČapljini koji proizvodi kalemljene presadnicepaprike, paradajza, dinje i lubenice u tresetu iu kamenoj vuni. Inače, ovaj rasadnik je jediniu BiH koji se bavi hidroponskim načinomuzgoja presadnica.

Ovakvi vidovi stručnih posjeta koje pred-stavljaju podizanje nivoa znanja sudionika upoljoprivrednoj proizvodnji trebaju i bit ćenastavljeni i u idućem periodu. R. K.

Sastanak premijera Lipovače sa Višimpredstavnikom šefa OSCE Misije u BiH

Razgovor o zakonima koje Vlada tek treba da usvoji

Posjeta proizvođača sa područja USK-a rasadnicimau Visokom i Čapljini

Podizanje nivoa znanja učesnika

Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona održao predavanje

„Bolesti pčela i način preventiranja istih“

Sa predavanja pčelarima

Premijer Lipovača i Stefan Donati,

visoki predstavnik šefa misije OSCE-a

Sa svečane sjednice Skupštine USK-a povodom Dana državnosti BiH

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 2426 Velika KladušaReprezenT

U kabinetu načelnika općineVelika Kladuša prošlog petka odr-žan je sastanak Admila Mulalića,načelnika općine, njegovih savjet-nika, predsjedavajućeg Općin-skog vijeća i porodice velikokladu-škog ratnog heroja iz Drugogsvjetskog rata Zuhdije Žalića.Tema sastanka je bila sanacijamezarja gdje je ukopan ovaj heroji stavljanje istog u funkciju javnosti.

S ciljem da se dio velikokladuške prošlo-sti otrgne od zaborava i stavi u funkciju pri-sjećanja, općinski načelnik Admil Mulalićsastao se sa sinom narodnog heroja ZuhdijeŽalića, Slobodanom Žalićem i užim članovi-ma porodice Žalić, kako bi se dogovorili okosanacije mezarja gdje je ukopan Zuhdija injegovog stavljanju u funkciju trajnog svjedo-čenja o bogatoj i slavnoj prošlosti.

Ovaj projekat je na sastanku dobio sve

pohvale i punu podršku za njegovu realizaciju i u narednom periodu će biti formiranastručna komisija koja će utvrditi stanje inapraviti predračun radova. Nesebičnu podr-šku u pokretanju i realizaciji ovog projektadao je i općinski načelnik Admil Mulalić.

Zuhdija Žalić je bio istaknuti komandantpartizanske jedinice u sastavu Osme udarnebrigade. Rođen je 1929. godine, a umro1970. godine.

Edin Š.

Općina Velika Kladuša je prošlogčetvrtka potpisala Sporazum saRazvojnim programom Ujedinjenihnacija (UNDP) o realizaciji projektaFonda za dostizanje milenijumskih raz-

vojnih ciljeva MDG-F „Zapošljavanje izadržavanje mladih“ YERP. U imeopćine Sporazum je potpisao načelnikopćine Admil Mulalić i projekt mena-džer i koordinator programa YERPErol Mujanović, dok je svoj potpis naSporazum ranije stavio rezidentnipredstavnik UN-a u BiH YuriAfanasiev.

- Program zapošljavanja i zadr-žavanja mladih je podržan kroz

Fond za dostizanje milenijumskihrazvojnih ciljeva finansiran od stra-ne vlade Kraljevine Španije saciljem da doprinese jačanju nacio-nalnih vlasništava nad dostizanjem

milenijumskih razvojnih ciljeva, podokriljem UN reforme, a jedan od gla-vnih ciljeva je poboljšanje šansi zazapošljavanje mladih, ističe projektmenadžer i koordinator YERP-a ErolMujanović.

Kako je dodao Mujanović, očekujese da će poziv uskoro biti raspisan napodručju cijele BiH, a usmjeren će bitiprvenstveno na osobe sa srednjomstručnom spremom. Načelnik Mulalić

je istakao da je zadovoljan što senastavlja dobra saradnja OpćineVelika Kladuša i UNDP-a, te što je pre-poznat ozbiljan pristup Općine VelikaKladuša u rješavanju problema mladih

u oblasti obrazovanja i zapošljavanja.YERP je projekat zahvaljujućikojem će biti otvoreno 16 resursnihcentara za mlade u 16 gradova u BiH,putem kojih će se implementirativeoma konkretne aktivnosti vezane zaedukaciju i prijenos najmodernijih vje-ština i znanja potrebnih za tržište rada.Najbliži nama biće Centar za savjeto-vanje i informisanje mladih u Bihać.

Tina O.

Dvosedmični štrajk radnika

preduzeća „Farmko“ izŠirokog Brijega koje je

svoju proizvodnu djelatnost obavljalou iznajmljenim pogonimaPrehrambene industrije preduzeća„Agrokomerc“ u Polju kod VelikeKladuše, okončan je u srijedu nakonšto se poslodavac konačno pojaviopred njima i saopćio im da gasifirmu.

Hladne prostorije proizvodnihpogona u kojima su se radnici smr-zavali bez struje i vode, sada su pra-zne, a 74 radnika upućeno je kuća-ma da u svojim domovima čekajupoštara sa radnom knjižicom i rješe-njem o otkazu ugovora o radu. Tako je odlučio jedan od vlasnika ove

firme Jerko Ivanković-Lijanovićkoji je nakon dužeg vremena posje-tio obezglavljene radnike i saopćioim najgoru moguću vijest.

Jerko Ivanković-Lijanović je obe-

ćao kako će prioritetno riješiti zao-

stale uplate zdravstvenog i penzio-nog osiguranja što su radnici istaklikao prioritet, a kasnije će riješiti izaostale plaće. Da bi obećanjemogao ispuniti vlasnik je od naivnihradnika zatražio i dobio dozvolu daizveze 20 tona gotovih proizvodakoje će prodati, ako treba i ispodcijene, te iz tih prihoda u roku odmjesec dana uplatiti obaveze premaradnicima.

Radnici su inače bili odlučni dane dozvole poslodavcu preuzimanjegotovih proizvoda sa skladišta dokim ne uplati zaostale obaveze isedam neisplaćenih plaća. Budućida je ovo drugo odobrenje za izvozgotovih proizvoda, teško da će radni-

ci uspjeti sačuvati preostalih 40 tonagotovih proizvoda koji se nalaze uskladištu preduzeća jer su Lijanovićipostali više političari, a manje pri-vrednici. Ovaj primjer samo potvrđu- je kako bi njihova Narodna strankaRadom za boljitak radila kada uđe uvlast i kako bi „ministrovali“ sa privre-dom i poljoprivredom. Ova originalnazamisao i primjer nije na sreću neštočime se može prema Evropi, pa čakni Hercegovini u kojoj Lijanovići

suvereno vladaju.

Inače, radnici se bez uplaćenihdoprinosa ne mogu prijaviti na Biroza zapošljavanje što je sasvim dobropoznato Lijanovićima. Međutim, onida poštuju zakone ove zemlje ne biniti dozvolili da do ovakvih situacijauopće dođe.

Radnici su od vlasnika firmeJerka Ivankovića-Lijanovića tražiliizmirenje svih zaostalih obaveza zazdravstveno i penziono osiguranje uroku mjesec dana od raskida ugovo-ra o radu koji će biti zaključen sa 28.februarom, a sve s ciljem kako biostvarili zdravstveno osiguranje ieventualnu novčanu naknadu odZavoda za zapošljavanje zbog gubi-tka posla. Na osnovu onoga kako se

poslodavac odnosio prema ovimradnicima u Velikoj Kladuši, poredčinjenice da su ostali bez posla,izvjesno je da će ostati i bez zdrav-stvenog i penzionog osiguranja, bezplate i mogućnosti da se uopće prija-ve na Zavod za zapošljavanje.

Da je Lijanovićima lako prodatiuskladištene proizvode, vjerovatnoproizvodnju ne bi niti gasili i radnikeostavljali bez posla. Međutim, zbogpohlepe za brzom i lakom zaradom,

drznuli su se na uvoz smrznutog isumnjivog mesa bez deklaracije, pačak i svinjetine koja je neprihvatljivau ishrani među Bošnjacima. To jerazlog što njihovi proizvodi nemajuprolaz na tržištu. Budući da su se

Lijanovići drznuli na ovako opasne ikažnjive radnje sa dalekosežnimposljedicama, sve zbog profita, šta jeonda njima prevariti 74 radnika štose planski polako i ostvaruje.

Radnici su vlasniku firme JerkuIvankoviću-Lijanoviću dali pismenusaglasnost kojom dozvoljavaju preu-

zimanje 20 tona gotovih proizvoda,da ih proda i iz tih sredstava uplatizdravstveno i penziono osiguranjesa rokom realizacije od mjesecdana.

Kako će se sve ovo završiti teško je predvidjeti jer dosadašnja sličnaiskustva radnika potvrđuju da sugotovo uvijek bili prevareni. Radnicisu se međusobno dogovorili da ćese njih nekoliko međusobno organi-

zirati i čuvati skladišta gotovih proiz-voda da bi se ostali zauvijek uputilisvojim kućama čekajući neke noveLijanoviće ili možda početak obeća-vajućeg oporavka „Agrokomerca“ ukojem je većina ovih radnika i radila.Nažalost ovih radnika i radnikauopće, obećanje za oporavak„Agrokomerca“ stiže od vlasti u kojoj„Lijanovići“ značajno participiraju,šta više, na vrlo važnom mjestu.

Esad ŠABANAGIĆ

Riješena sudbina 74 radnika preduzeća „Farmko“ iz Širokog Brijega

Svima uručeni otkazi

Prošlog petka je u kabinetu načel-nika općine Velika Kladuša AdmilaMulalića održan sastanak izmeđuopćinskog načelnika i delegacija općin-skog, kantonalnog i federalnogCrvenog križa. Tema održanog sastan-ka bilo je utvrđivanje značajnije uloge imjesta Crvenog križa u Velikoj Kladuši,te sagledavanje i rješavanje trenutneteške situacije u ovoj humanitarnojorganizaciji.

Govorilo se i o mogućnosti u kojemomjeru bi Općinski organ uprave mogao finansi-rati ovu organizaciju, s ciljem da se postigne jedan veći napredak i iskorak kada je u pitanju

Crveni križ na području velikokladuške općine, jer u sadašnjoj situaciji i bez značajnije podrškeOpćine ne bi mogao nastaviti sa radom.

Načelnik Mulalić je ovom prilikom potvrdioda će biti na raspolaganju u budžetu određenanovčana sredstva, ali da se mora stvoriti boljasaradnja i koordinacija na relaciji Općina-Crveni

križ. Namik Hodžić, generalni sekretar Crvenogkriža Federacije BiH, istakao je zadovoljstvopostignutim kompromisom.

Crveni križ Federacije BiH svoje djelovanje uzajednici temelji na tradicionalnim programskimaktivnostima Crvenog križa, ali i na aktivnostimaiz posebnih programa uvedenih na osnovupotreba postratne BiH i problema sa kojima sesusreće naše društvo u procesu tranzicije.

Edin Š.

Općina Velika Kladuša u programu YERP

Potpisan Sporazum sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija

Predstavnici Federalnog i Kantonalnog Crvenog križa boraviliu Velikoj Kladuši

Sagledavanje i rješavanjetrenutne teške situacije

Sastanak Admila Mulalića sa porodicomkomandanta Zuhdije Žalića

Dogovorena sanacijamezarja ratnog heroja

Slobodan Žalić sa užim članovima porodice kod načelnika

Hladne i prazne prostorije "Farmko"-a

Gotovi proizvodi "Farmko"-a

Prevareni radnici

Sa potpisivanja Sporazuma sa UNDP-om

Sa prijema predstavnika Crvenog križa kod načelnika

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 7azin ReprezenT

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Cazin, usvojena je Odluka o javnim parkiralištima, čime su stvo-reni preduslovi da se konačno kvalitetno počne rje-

šavati godinama evidentan problem parking mjesta u Cazinu.Predstoji realizacija ovog izuzetno važnog projekta.

Upravljanje javnim parkiralištima povjereno je Komunalno-stambenom fondu, a Odlukom su usvojeni uslovi i organizaci-ja, način korištenja i naplate parkiranja vozila. Kategorizacijaparkirališta izvršena je prema vrsti i zoni parkiranja, pa su uprvoj zoni Trg zlatnih ljiljana, dio ulice Bošnjačkih šehida odTrga Alije Izetbegovića do Žitarnice, ulica generala HamdijeOmanovića, javne površine uz zgrade M10 - knjižara i ulicaNijaza Begića za potrebe stanara zgrada S16, 26, 29, 32, H8,stara pošta i željezara.

U drugoj zoni je dio ulice 503. slavne, žitarnica, ulica

Nurije Pozderca, te javne površine u naselju Mala Lisa, dok suu trećoj zoni javne površine uz Sportski centar Alinac. S obzi-rom da se tokom javne rasprave često postavljalo pitanje par-king prostora za stanare u centru Cazina, Ibrahim Tatarević,direktor Komunalno-stambenog fonda Cazin, ističe kako su

prilikom izrade Odluke imali u vidu sve neophodne činjenice,te da neće biti problema prilikom implementacije, odnosnosvaki zainteresirani stanar, vlasnik vozila, imat će mogućnostkupovinom ovlaštene karte obezbjediti sebi parking prostor.

Kada je u pitanju dinamika realizacije odluke, predstojebrojne aktivnosti, od uređenja parkirališta do nabavke automa-ta, no zastoja u ovoj implementaciji ne bi smjelo biti. Značajovog projekta suvišno je i naglašavati, jer trenutno stanje nezadovoljava ni minimum standarda.

Amel D.

Izvještajno-svečanu sjednicuOpćinskog štaba civilne zaštiteCazin predvodio je načelnik općineNermin Ogrešević, kao Koma-ndant općinskog štaba. Ova sjed-nica je održana u povodu obilježa-vanja 01. marta, Svjetskog danacivilne zaštite.

Štab civilne zaštite općineCazin usvojio je Izvještaj o svomradu i Izvještaj o utrošku sredstavaposebne naknade za 2010. godi-nu, kao i planska dokumenta za2011. godinu. Donesen je i Plan

obi lježavanja 01. marta, Danacivilne zaštite Federacije BiH, kojiujedno predstavlja Svjetski dancivilne zaštite.

Povodom Dana civilne zaštite,u Šalter sali općinskog organauprave postavljena je foto izložbana temu „Pojavni oblici ugrožava-nja građana općine Cazin od pri-rodnih i drugih nesreća“, a progra-mom je planiran i okrugli sto natemu „Institucionalizacija zaštite ispašavanja na lokalnom nivou“.

Amel D.

U januaru 2011. godine FondacijaMozaik je na području općine Cazinzapočela provođenje projekta „Zaaktivne mjesne zajednice“. Cilj projek-ta je unapređenje rada Savjeta mje-snih zajednica, kako bi razvili svojekapacitete za realizaciju razvojnih projekata u svojim sredinama. Projekat jepodržan od Evropske unije, a OpćinaCazin je osigurala sufinansiranje.

Tim povodom je prošlog ponedjelj-ka u Vijećnici Općine Cazin održanaradionica za članove Savjeta mjesnihzajednica. Ovim predavanjem senastoji pomoći Savjetima da usvojeznanja i vještine iz oblasti projektnog

menadžmenta, upravljanja ljudskimresursima, prikupljanja sredstava istrateškog planiranja.

Ideja je da Savjeti mjesnih zajed-nica usvoje prakse i procedure kojimaće osigurati zastupljenost predstavni-ka različitih kategorija stanovništva,posebno mladih i žena, u njihovomradu i planiranju lokalnog razvoja.Mjesne zajednice koje budu izabraneza učešće u ovom projektu, dobićefinansijska sredstva u iznosu od 5.900KM za kandidirani projektni prijedlog.

Naredne aktivnosti biće planiranenakon predstojećih izbora u mjesnimzajednicama. Ova Fondacija naglaša-

va da će odabirom žena i mladih uSavjete mjesnih zajednica biti osigu-rana zastupljenost interesa i ovihkategorija stanovništva, što će svaka-ko biti prednost za učešće u projektu.Time bi Općina Cazin bila prva u BiH,koja na nivou BiH osigurava ispunja-vanje osnovnih ljudskih prava nanačin kako je to predviđeno domaćimzakonima i međunarodnim konvenci- jama.

Predavanju, nažalost, nisu prisu-stvovali svi pozvani predstavnici mje-snih zajednica, što je eliminatorno zamogućnost prijave učešća u projektu.Oni prisutni mogli su čuti veoma krea-tivna i konkretna predavanja iz oblastinastanka stereotipa i predrasuda,odnosa većine i manjine i osnovnihkoraka u borbi protiv diskriminacije.

Amel D.

Protekle sedmice u amfiteatruMedrese „Džemaluddin Čaušević“u Cazinu održana je druga redo-vna izvještajnasjednica SkupštineMedžlisa Islamske zajedniceCazin. Skupštini su prisustvovalinovoizabrani članovi koji su naposljednjim izborima u Islamskojzajednici dobili povjerenje matič-nih džemata.

Sjednicom je predsjedavaoMujaga Majetić, kojem je reizbo-rom povjereno mjesto predsjedni-ka Izvršnog odbora Medžlisa IZ-eCazin za naredni četverogodišnjimandat. Pored članova i rukovod-stva Skupštine, prisutan je bio imuftija bihaćki, Hasan efendijaMakić, koji je u svom obraćanjuzaželio uspješan i koristan rad,kako članovima Skupštine, tako inovoizabranim članovimaIzvršnog odbora Medžlisa IZ-eCazin.

U radnoj atmosferi, Skupština je usvojila informaciju sa prve kon-stituirajuće sjednice o provedenimizborima za članove Izvršnogodbora Medžlisa IZ-e Cazin, tezapisnik sa četvrte redovne sjed-nice ranijeg saziva Skupštine.Dalje je razmatran izvještaj o radu

za 2010. godinu, koji je obuhvataoadministrativno-pravno poslova-nje, rad Izvršnog odbora i vjersko-prosvjetni rad, kojeg je Skupštinanakon diskusija, prijedloga i suge-stija usvojila. Isto tako, Skupština je usvojila plan rada Izvršnogodbora za 2011. godinu i dalasmjernice za dalji rad.

Nakon ovih izvještaja i planarada za tekuću godinu, razmatran je Izvještaj o finansijskom poslo-vanju za 2010. i finansijski plan za2011. godinu, koje je Izvršni odbor razmatrao i usvojio na svojoj dru-goj redovnoj sjednici od11.02.2011. godine i dostavio čla-novima Skupštine u materijalimaza ovu sjednicu. Skupština jenakon rasprave o navedenimmaterijalima dala saglasnost naponuđeni finansijski izvještaj za2010. godinu i predloženi finansij-ski plan za 2011. godinu.

Po iscrpljenom dnevnomredu, predsjedavajući se zahvaliočlanovima Skupštine na prisustvui radu, a zatim su prisutni poča-šćeni ručkom, kojeg je u manirimadobrog domaćina pripremila upra-va Medrese „Džemaluddin Čauše-vić“ u Cazinu. Amel D.

Udruženje mladih „Polje“ i Kult-urno-umjetničko društvo „BajroRedžić“ odlučili su na najbolji načinobilježiti Dan nezavisnosti Bosne iHercegovine. Naime, oni su u prostorijama Osnovne škole „Polje“ organizira-li ručak za borce i ratne vojne invalide,te druge goste, a uz financijsku pomoćMjesne zajednice Polje.

Ručak je organiziran povodomDana nezavisnosti Bosne iHercegovine, a s ciljem druženja, te dase obilježi ovaj značajni datum za našudržavu Bosnu i Hercegovinu.Obilježavanju Dana nezavisnosti uOsnovnoj školi „Polje“ prisustovao je inačelnik općine Cazin, NerminOgrešević, koji se i obratio prisutnim

gostima, obraćajući pažnju na važnostovog datuma, koji ostaje na čast iponos svim generacijama koje susudjelovale u stvaranju domovineBosne i Hercegovine. Također je ičestitao organizatorima i pohvalio nji-hov način na koji su obilježili ovaj dan.

Ovaj događaj obogaćen je muzi-kom i pjesmom koje su izveli članoviKUD-a „Bajro Redžić“. Admir Selimović, predsjednik Udruženja

mladih „Polje” zahvalio je prisutnimašto su se u velikom broju odazvali napoziv, te najavio da će ovaj događajpreći u tradiciju. Amel D.

Održana sjednica Općinskog vijeća Cazin

Usvojena Odluka o javnim parkiralištima

Radno-svečana sjednica Općinskog štabacivilne zaštite Cazin

U Šalter salipostavljenafoto izložba

Održana Druga sjednica Skupštine

Medžlisa Islamske zajednice

Općina Cazin u projektu „Za aktivne mjesne zajednice“

Razviti kapacitete za realizaciju razvojnih projekata

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

Edukator Miroslava Marjanović

Detalj sa sjednice štaba civilne zaštite

Ručak za borce i RVI

Udruženje mladih „Polje“ i Kulturno-umjetničko društvo „Bajro Redžić“

Organiziran ručak za borcei ratne vojne invalide

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 2428 BihaćReprezenT

Prije nekoliko dana bila sretna kaograđanka Bihaća kada sam u središtugrada vidjela kako smo mi, građaniBihaća, složni u mnogim stvarima,posebno kad je u pitanju ugled grada.Torta od 37 metara to dovoljno govori.Tog dana upućene su na hiljade lijepihriječi, želja i čestitki, kako mome gradu,tako i nama, njegovim građanima.

No nakon mog divljenja svemu lije-pom što se događa u mom Bihaću, ipakosjećam i dozu gorčine, te upućujemotvorenu kritiku Javnom preduzeću„Komrad“ iz Bihaća. Prođimo gradom ipogledajmo brojne ulice u koje radnicispomenutog gradskog preduzeća jošnisu ni zakoračili, a kamoli da su tuulicu očistili.

Zar ulica Bećira Islamovića nije užidio grada, da li u tom dijelu žive građa-ni drugog reda? Dobro znam da tamo-šnji građani redovno plaćaju odvozsmeća, a ni pravog kontejnera nemaju,na uglu ulice stoji ruglo od kontejnera.Na sve strane psi lutalice, a o uličnojrasvjeti da se i ne govori. Jedino što semože pohvaliti to je da se redovnoodvozi smeće iz poluuništenog kontej-nera. Mislim da građani te ulice imajupravo na kontejner, gradsku rasvjetu, ane samo na porazna obećanja.

Jako mi je žao što sam tako otvore-na, ali uz pohvalu jasno je da mora doćii kritika, ili bolje reći upozorenje. Da lise neki od sanitarnih općinskih inspek-

tora sjeća kad su zadnji put prošetaliovim dijelom grada i sačinili zapisnik osvojoj posjeti i primjedbama. Koliko jaznam to se nije desilo dugi niz godina.Lijepo je brojne gradske inspektore ibrojne općinske uposlenike vidjeti uzrođendansku tortu.

Prošećite malo i Malim Lugom, uli-cama i prigradskim naseljima, pa seuvjerite da grad i Kanton koji treba daponese naslov EKO primat u BiHdanas nažalost vrije u smeću. Da negovorimo o tome kako pojedini građanine mogu dobiti ni kamion kamena dasami naspu svoje ulice da ne gaze poblatu. U jednom danu jedni uživaju uztortu, a drugi mole za kamion sitnogkamena da ne gaze blato. To je našastvarnost i nebriga „Komrada“ iliZavoda za uređenje grada.

Rusmir K.

Budimo složni u svemu!

Bez dlake na jeziku

Rejhana Fajković,trgovac

Grad Bihać je pretprošle suboteobilježio svoj 751. rođendan. Timpovodom održana je svečana sjedni-ca Općinskog vijeća, kao i niz mani-festacija u organizaciji Kulturnog cen-tra i Općine Bihać.

Ipak, najsvečanije je bilo na sjed-nici Vijeća, kada je općinskog načel-nika Albina Muslića posjetio velikibroj prijatelja iz brojnih evropskih gra-dova, prijatelja Bihaća, koji su dopu-tovali na proslavu 751. rođendana,ali i da bi sa Muslićem razmijenilidosadašnja iskustva i planove zanaredni period. Na svečanoj sjedniciOpćinskog vijeća uručena su prizna-nja i nagarade. Tako je počasnimgrađaninom proglašen počasni kon-zul BiH u Turskoj Kemal Baysak,kojem je uručena lenta i ključ grada.

Plakete grada dobili su AtifaKulenović i Mihajlo Nikolić, te NijazMuslić. Općinske zahvalnice uruče-

ne su Dubravku Handžiću, KarmeliHanzić i Jasminu Kazazu.Posthumno je Plaketu Općine dobilaAlma Hadžić za životnu borbu „Saosmjehom za novo srce“, a koju jeprimio njen otac Elvir Hadžić.Obraćajući se prisutnima, on je rekaoda su imali želju svima se zahvaliti,

ali je to bilo nemoguće, pa su zatonačelniku Musliću uručili Alminu slikuzajedno sa zahvalnicom.

Nagradu Japodski konjanik dobio je Jasmin Kličić, za suživot i toleran-ciju svih naroda BiH, te zalaganje daSrebrenica bude najsnažnije upozo-renje i prepreka svim projektima

genocida, masovnih zločina i netole-rancije, a koji je svojim trudom pre-pješačio cijelu BiH da bi zbližio svenarode ove zemlje. Nagrada je uru-čena i Zlatanu Alagiću i ArminuPašagiću.

U okviru sportskih dešavanja, usubotu je održano Federalno prven-stvo u judu za dječake i djevojčice,kadete i juniore, zatim Zumba fitnessparty, besplatna radionica Zumba fit-nessa za sve uzraste, malonogome-tna utakmica između Hrvatskog kon-zulata i Općinskog vijeća Bihać, a unedjelju je održan međunarodni tae-kwondo turnir „Bihać Open 2011“,Otvoreno prvenstvo grada - brzopo-tezni turnir u šahu, te prijateljskaodbojkaška utakmica izmeđuOdbojkaških klubova „Azena“ izVelike Gorice i Odbojkaškog kluba„Bihać-Preminger“.

Rusmir KARAT

Brojnim svečanim manifestacijama obilježen Dan grada

Kemal Baysak proglašen počasnim građaninom

BIHAĆ – Učenici ekonomskogsmjera Mješovite srednje škole Bihaćsu u sklopu projekta „Civitas-Građanin“ ovih dana prikupili značaj-nu količinu prehrambenih namirnica,

kojima su obradovali korisnike Javnekuhinje „Imaret“ humanitarnog dru-štva „Merhamet“ u Bihaću i Cazinu.

Prikupljene količine prehrambenihproizvoda dopremljene su„Merhametovim“ kuhinjama, a učeni-ci su u trgovačkim centrima postavili

korpe u koje su prikupljali namirnicekoje su darovali građani. ErminDedić, učenik trećeg razreda eko-nomskih tehničara Mješovite srednješkole Bihać, kaže kako je sa svojim

kolegama prikupio živežne namirniceu vrijednosti od oko 325 maraka, anajviše su prikupili ulja i tjestenine.

- Na ovom projektu se nećemozaustaviti. Nastavićemo dalje sasličnim akcijama kako bi prikupili još namirnica za potrebe Javne

kuhinje, jer je stanje u njoj izuze-tno teško. Isplanirali smo dalji tokakcije, tako što ćemo korpe posta-viti u svim tržnim centrima s natpi-sima koje će stajati duže vrijeme,

kako bi se prikupilo što više sred-stava, rekao nam je Dedić.Dedić dodaje kako će njegove

kolegice i kolege, učenici Ekonomskeškole, ovu akciju nastaviti i prodajomhumanitarnih markica na javnim mje-stima po gradu. Rusmir K.

Pomoć Javnoj kuhinji „Merhamet“ učenika Ekonomske škole Bihać

Prehrambenim namirnicama obradovali korisnikeErmin Dedić,

učenik Ekonomske

škole s prehrambenim

namirnicama

doniranim bihaćkoj

javnoj kuhinji

Merhamet

Priznanje "Japodski konj"uručeno mladom Jasminu Kličiću

Ključ grada Bihaća počasnom konzuluKemalu Baysaku uručio načelnik Albin Muslić

BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskog kantonaHamdija Lipovača primio je pretprošlog petka u prijateljsku posjetu Kemala Bajsaka, počasnog kon-zula BiH u Turskoj i počasnog građanina Bihaća,koji je ovo priznanje primio u povodu 751. godišnji-

ce grada na Uni. Bio je ovo susret starih prijatelja i

prilika da Bajsak uputi čestitke Hamdiji Lipovači naprihvaćanju premijerskog mandata.

U srdačnom razgovoru, Kemal Bajsak je izraziougodno iznenađenje činjenicom da je proglašenpočasnim građaninom Bihaća, te posebno istakaoda je dolazeći u Bihać tim povodom morao posjetitii premijera Lipovaču.

Iako je susret bio prijateljski, nezaobilazne teme

bile su i saradnja BiH i Turske, a premijer Lipovača je predložio povezivanje Unsko-sanskog kantona i jedne od turskih regija, kako bi se iskoristile moguć-nosti ekonomskog, kulturnog i sportskog poveziva-nja ovog Kantona i Turske.

Ideja je konkretizirana zajedničkim dogovorom

o skorom susretu grupe turskih biznismena i pri-vrednika Unsko-sanskog kantona, te razgovorimao daljnjim pravcima zajedničkog nastupanja. Nakraju susreta, Kemal Bajsak je premijeru Lipovačiuručio Plaketu u ime Federacije udruženja kultureBiH u Turskoj, čiji je Bajsak utemeljitelj i počasnipredsjednik.

Rusmir K.

Premijer Lipovača primio počasnog konzula Kemala Bajsaka

Dogovoreno povezivanje sa jednom turskom regijom

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 9anski Most ReprezenT

Upovodu obilježavanja 01.marta, Dana nezavisnostiBosne i Hercegovine, pro-

šlog ponedjeljka je u sali gradskevijećnice u Sanskom Mostu održana

svečana akademija. Na ovom doga-đaju još jednom je istaknut značajovoga datuma za nezavisnu i suve-renu državu Bosnu i Hercegovini.Svečanoj akademiji prisustvovali supredstavnici javnog i političkog živo-ta općine Sanski Most, te brojni gra-đani.

Prije 18 godina održan je refe-rendum na kojem su se građani izja-šnjavali o tome da li su za nezavisnu,suverenu i jedinstvenu državu Bosnu

i Hercegovinu u kojoj žive tri ravno-pravna naroda, te ostale narodnosti igrađani. Velika većina građana zao-kružila je opciju „da“ na referendum-skim listićima. Historija je pokazala

da je referendum bio uvod u agresijui krvavi rasplet događaja u Bosni iHercegovini.

Prisutnima se na ovom događajuobratio načelnik općine Sanski Most,Sanjin Halimović, istakavši historij-ski značaj referenduma o nezavisno-sti BiH po pitanju državno-pravnogkontinuiteta naše zemlje. Čestitkupovodom Dana nezavisnosti BiHuputio je i predsjedavajući Općin-skog vijeća Sanski Most Drago Pra-

štalo.U kulturno-umjetničkom dijelu

programa svoj prvi javni nastup zabi-lježio je nedavno formirani gradskimješoviti hor, koji se prisutnima pred-

stavio sa dvije pjesme. Ovaj dio pro-grama uveličali su i mladi sanskiumjetnici na klaviru, Arijan Čengić iAjla Ribanović, koji su izveli nekoli-ko kompozicija. Također je nastupio ipjesnik Sead Kapetanović.

Uspješan organizator svečaneakademije u povodu obilježavanjaDana nezavisnosti BiH bila je Javnaustanova „Kult Media“, a događaj jeodržan pod pokroviteljstvom OpćineSanski Most. Zlatan ČEKIĆ

Svečana akademija povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Istaknut značaj datuma za nezavisnu i suverenu državu

STARI MAJDAN - U Starom Majdanu je potpisan ugovor o reali-zaciji prve faze projekta izgradnje spomen obilježja poginulim borci-ma Armije Republike BiH i civilnim žrtvama rata iz ove mjesne zajed-nice. Ugovor supotpisali predsta-vnici Mjesne zajed-nice Stari Majdan iUdruženja vetera-na i demobilisanihboraca Armije BiHiz Općine SanskiMost sa predsta-vnicima firme„Beton Gal“, koja će biti izvođač građevinskih radova.

Vrijednost radova cjelokupnog projekta procijenjena je na oko60.000 maraka, s tim da realizacija prve faze projekta iznosi 15 hilja-da maraka. Ova sredstva je obezbjedilo ministarstvo za pitanje bora-ca Unsko-sanskog kantona. Predstavnik izvođača radova, BesimHrnić, kaže kako će radovi vezani za realizaciju prve faze početi čimto dozvole vremenske prilike.

U Mjesnoj zajednici Stari Majdan su istakli kako imaju obećanjaOpćine Sanski Most o sudjelovanju u finansiranju ovog projekta.Predstavnici ove mjesne zajednice ističu pomoć koju su im lokalnevlasti pružile u realizaciji niza drugih projekata. Također, pomoć seočekuje i od mještana, kako onih koji žive u Starom Majdanu, tako ionih koji žive i rade u inozemstvu. Zlatan Č.

Knjiga pod nazivom „Dojenje jepoklon za cijeli život“ svečano je pro-movisana prošlog ponedjeljka u pro-storijama Nevladine organizacije„Feniks“ u Sanskom Mostu. Riječ je o jedinstvenoj knjizi i prvom djelu u BiHu kojoj se obrađuje ova tema. Riječ jeo knjizi koju je izdala pomenuta nevla-dina organizacija koja već duže oddesetljeća uspješno djeluje na podru-čju općine Sanski Most. Knjiga obilujepraktičnim savjetima za buduće majkei posvećena je važnosti dojenja kada je u pitanju rano odrastanje novoro-

đenčadi.Autori knjige, Adisa Hotić, koja je

i direktorica „Feniksa“, te babicaEmina Majdankić, u svojoj knjizi susaželi rezultate naučnih istraživanja označaju majčinog mlijeka u ishranidjece do uzrasta od šest mjeseci sta-rosti. Izuzetno pozitivno mišljenje oovoj knjizi, koja je krcata stručnim ikorisnim savjetima za sve budućemajke, dali su i istaknuti stručnjaci izoblasti akušerstva na području općine

Sanski Most.Na održanoj promociji knjige

„Dojenje je poklon za cijeli život“ istak-nuto je kako se radi o jedinstvenomštivu i prvoj knjizi ovakve vrste u Bosnii Hercegovini koja će biti pristupačnasvim budućim majkama. Inače,Nevladina organizacija „Feniks“ se odsamog svog osnutka, između ostalihaktivnosti, bavi i psihosocijalnompomoći trudnicama i majkama i toveoma uspješno. Zlatan Č.

V

iše stotina sanskih ribolova-ca i njihovih gostiju prisu-

stvovalo je u pretprošlusubotu tradicionalnom otvoru ribolo-vne sezone na potočnu pastrmku naobalama rijeke Dabar.

Dobru posjetu i ugodno druženjenije pokvario ni pravi zimski ambijenti hladno vrijeme na obalama ove pla-

ninske ljepotice, a ovaj događaj jevremenom prerastao u svojevrsni

praznik grada. Prema riječima pred-sjednika Društva sportskih ribolovaca„Sana“ Fikreta Kurtovića, potočnapastrmka je „kraljica svih riba“ iautentična riblja vrsta s ovih prostora.

- Radi se o ribi koja obitava učistim i brzim vodama koje su

bogate kisikom. Ovakvih rijeka jesve manje, pa se za potočnu

pastrmku danas može reći kako jeugrožena vrsta ribe, istakao jeKurtović.

Zbog osjetnog smanjenja brojno-sti ove ribe u ovdašnjim vodotocima,period zabrane njenog izlovljavanjatraje od početka marta do kraja okto-

bra. Među ribolovcima vlada uvriježe-no mišljenje kako je ribolov na poto-čnu pastrmku poseban događaj kojise ne može usporediti niti sa jednomdrugom vrstom ribolova.

Potočna pastrmka se lovi poseb-nom tehnikom koja se zove „maha-nje“ ili „mušičarenje“, pri čemu se kaomamac koriste ručno pravljene muši-ce i ovaj način ribolova zahtijevanaročitu vještinu. Među brojnimposjetiocima ovoga događaja, bio je ipoznati estradni umjetnik Amir Kazić

Leo, inače rođeni Sanjanin.- Strastveni sam ribolovac, a

zbog ovoga događaja otkazao samneke ranije ugovorene obaveze.Ovo je praznik kojeg propuštamsamo u izuzetnim uslovima, rekao je Leo. Druženje sanskih ribolovaca injihovih mnogobrojnih gostiju niovoga puta nije moglo proteći beztradicionalnih ribolovačkih specijalite-ta, kao što je fiš paprikaš ili riba nažaru, a potrajalo je do kasno u noć.

Zlatan Č.

Druženje sanskih ribara u povodu tradicionalnog otvora ribolovne sezone

Ribari okupirali obale Dabra

Potpisan ugovor zaizgradnje obilježja

poginulim borcima

Promocija knjige o zdravoj ishrani novorođenčadi

„Dojenje je poklon za cijeli život“

Amir Kazić - Leo rijetkopropušta druženjasanskih ribolovaca

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24210 Bosanska KrupaReprezenT

Tridesettreća sjednica Općinskog vijećaBosanska Krupa je imala obiman i sadrža-

jan dnevni red, koji je odmah na početku itako obiman dobio još nekoliko značajnih tačaka.Visok stepen saglasnosti, ali i dosta ozbiljnih tema,na sjednici je pokazao kontinuitet rada ovog Vijeća.

Kao i mnogo puta do sada, zahtjev za profesio-nalizaciju Predsjedavajućeg je i ovoga puta bio temarazgovora i diskusija koja je ovaj put vraćena zbognedovoljno dobro pripremljene Odluke. Kako kažuvijećnici, istovremeno bi trebalo izvršiti izbor zamje-nika Predsjedavajućeg, jer je ovo mjesto danimanepopunjeno, tako da će ovo, ne bude li ponovnihizmjena, biti tema i za narednu sjednicu.

Na 33. sjednici Općinskog vijeća BosanskaKrupa razmatrano je dvadeset tačaka Dnevnogreda. Na ovoj sjednici na vlastiti zahtjev dužnosti jerazriješen član Općinske izborne komisije Samir Sedić koji sada ima funkciju u političkoj stranci.Vijećnici su na ovoj sjednici donijeli niz vrlo značaj-nih odluka, a usvojene su i dvije strategije razvoja, teizvještaji o radu Jedinstvenog općinskog organauprave.

Možda nije najznačajnija do sada, ali je sigurnonajhumanija Odluka o kreditnom zaduženju za kupo-vinu stečajne mase ŠIP „Una“, kojom je načelnikuopćine odobreno da Općinu Bosanska Krupa zadužiza dva miliona konvertibilnih maraka kod Razvojneili neke druge na tenderu izabrane banke, kako bi seuzelo najkvalitetnije građevinsko zemljište uBosanskoj Krupi. Nada je to i za 330 radnika kojiimaju potraživanja od firme u stečaju, a iz kojih bi semogli realizirati novcem od kupovine.

Svi klubovi vijećnika su istakli ispravnost ovogprijedloga i jednoglasno su podržali načelnika opći-ne, te odobrili kreditno zaduženje. Velika je želja iodlučnost da se na tom prostoru osnuje poslovno-poduzetnička zona, za koju već postoji sva infra-struktura, te izrazili očekivanja da će se realizacijomove odluke sigurno doprinijeti otvaranju radnih mje-sta i stvaranju novih vrijednosti u općini BosanskaKrupa. Zaključeno je da ulaganja u nekretnine nikadne mogu biti promašaj i izražena je želja da OpćinaBosanska Krupa kupi i preostali dio imovine ŠIP„Una“ i zato će se tražiti drugi načini i izvori financi-ranja.

Jednoglasno je usvojen Prijedlog Odluke o jav-nom redu i miru koji se uglavnom bazira na dosada-šnjim rješenjima i u potpunosti je usklađen saZakonom o javnom redu i miru Kantona. Najdužarasprava vodila se oko Prijedloga Odluke o prodajistambeno-poslovne zgrade u centru grada. Ovazgrada koja je u ruševnom stanju nalazi se u nepo-srednoj blizini gradilišta nove zgrade Gimnazije.Poslije duge rasprave odlučeno je da se objektponudi na prodaju sa početnom cijenom od 139.000konvertibilnih maraka, jer je prevladalo mišljenje dabi uklanjanje objekta i adaptacija prostora poslijeuklanjanja, bila samo trošak za Općinu, dok će se naovaj način obezbijediti da se na tom mjestu izgradinovi objekt, koji će se uklapati u već urađene pro-mjene na centralnom gradskom prostoru.

Na Prijedlog Odluke o regulaciji cestovnog pro-meta bilo je više amandmana koje je načelnik opći-ne uglavnom prihvatio, pa je ova odluka poslije tre-ćeg pojavljivanja na sjednicama Općinskog vijeća

usvojena. Bez mnogo diskusije usvojena je novaOdluka o naknadama vijećnika, mada je općinskinačelnik upozorio da će zbog povećanja izdvajanjaza ovu namjenu i pretpostavku da se profesionalizi-ra mjesto Predsjedavajućeg morati tražiti rebalansbudžeta.

Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke otarifi općinskih administrativnih taksa nije dobiopotrebnu većinu, dok je Odluku o utvrđivanju admi-nistrativnih granica mjesnih zajednica na područjuopćine Bosanska Krupa, poslije obavljene rasprave,predlagač povukao. Na ovoj sjednici Općinskog vije-ća usvojena je Strategija razvoja općine BosanskaKrupa za period 2011-2020. godine rađena pometodologiji ILDP-a i Strategija ruralnog razvojaregije Una-Sana, koju je ponudila Lokalna akcionagrupa „Una -Sana“, čiji je osnivač između ostalih iOpćina Bosanska Krupa.

Jednoglasno je usvojen Izvještaj o raduJedinstvenog općinskog organa uprave i Plan radaovog organa za 2011. godinu, uz opasku da je preo-

biman i da ubuduće treba biti sažetiji. Izvještaj oradu Općinskog vijeća, te dopuna programa radaOpćinskog vijeća za 2011. godinu takođe je usvoje-na, kao i Informacija o poduzetim mjerama poIzvještaju o reviziji financijskih izvještaja i Izvještaj oradu Općinskog pravobranioca. Usvojen je iZaključak o obilježavanju mjesta zatvaranja, muče-nja i stradanja civila 1992. godine, a načelniku opći-ne Bosanska Krupa data je suglasnost da potpišeSporazum načelnika Evrope o energetskoj efikasno-sti.

U Javnu raspravu upućen je Nacrt regulacionogplana Luke, a usvojeno je i nekoliko rješenja imovin-sko-pravne prirode. U toku sjednice, mada nenajav-ljen, ali po odobrenju svih vijećnika, vijećnicima seobratio i poslanik u Skupštini Kantona HajrudinHalilović i ponudio saradnju i dogovore, kako bi i uznjegovu pomoć zajednički obezbjedili bolji tretmanopćine Bosanska Krupa, kada je u pitanju dobivanjesredstava iz kantonalnog budžeta.

Dževada ŠTANCL

Održana sjednica Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Odobreno novo kreditno zaduženje Općine

USali Doma kulture u Bosanskoj Krupi održana je svečanaakademija u povodu Prvog marta, Dana nezavisnostiBosne i Hercegovine. Uz kulturno-umjetnički program,

kojeg su pripremili članovi horske i recitatorske sekcije KUD-a

„Grmeč“iz Bosanske Krupe, prisutnim građanima su se obratili pred-sjedavajući Općinskog vijeća Dragoljub Srdić i općinski načelnikArmin Halitović.

Predsjedavajući Vijeća se u svom svečanom referatu osvrnuo nahistorijske činjenice koje su uvjetovale da se Bosna i Hercegovina kaoi sve druge države nastale raspadom bivše Jugoslavije, referendumskiodluči za put suverene države i oštro kritizirao nelogičan, neprimjerani neutemeljen odnos susjednog entiteta i dijela Federacije prema ovomznačajnom datumu, podvlačeći da je ovo istinski praznik Bosanaca iHercegovaca, onih koji svoju budućnost vide u svojoj zemlji, a ne udrugomajčinskim državama u kojima htjeli ili ne htjeli, mogu biti samograđani drugog reda.

Općinski načelnik se u svom referatu najviše osvrnuo na potrebuda se svim protivnicima cjelovite Bosne i Hercegovine treba oduprijetisa još većim zajedništvom svih onih koji su srcem i dušom neodvojiviod Bosne i Hercegovine, a posebno građani općine Bosanska Krupa.Razloge za to je vidio u činjenici da je pred općinom Bosanska Krupatežak put u veoma složenoj situaciji u zemlji i širem okruženju koja se

može pobijediti samo ako se svi okrenemo jedni drugima, uložimomaksimalne napore da poštujemo i iskoristimo sve prirodne i ljudskekapacitete i usmjerimo ih u pravcu razvoja općine i boljeg standardagrađana.

U oba referata, ali i fatihom i minutom šutnje odana je počast svimpoginulim braniteljima bosanskohercegovačke nezavisnosti i rodnihognjišta. Načelnik općine Bosanska Krupa i predsjedavajućiOpćinskog vijeća predvodili su delegaciju koja je položila cvijeće naCentralnom šehidskom spomen obilježju u Bosanskoj Krupi. Poslijeučenja fatihe i polaganja cvijeća pred portal svih boraca sahranjenihna šehitlucima u Jezerskom, cvijeće je položeno i fatiha proučena i kodturbeta rahmetli Mirsada Crnkića, ratnog komandanta 511. slavne.

Na Šehitlucima u Pištalinama prisutnim se obratio načelnik opći-ne Armin Halitović ističući da su ljudi koji su svoje živote položili zaočuvanje nezavisnosti BiH posebna obaveza živih da nikad i nikom nedozvole da se ovaj praznik minimizira ili kako neki žele čak i ukine.Delegacija SDP-a i građani su položili cvijeće na spomenik antifašisti-ma iz Drugog svjetskog rata. Svečanoj akademiji je prisustvovao iMladen Lonić, zamjenik Predsjedavajućeg i poslanik u SkupštiniKantona, te delegat u Domu naroda, kao i Ismet Pašalić, predsjednikPrivredne komore Unsko-sanskog kantona.

U kulturno-zabavnom programu ove svečane sjednice Općinskog

vijeća učestvovao je Mješoviti gradski hor i recitatori KUD-a „Grmeč“iz Bosanske Krupe. Ono što bi se moglo još primijetiti jeste veoma malibroj vijećnika i pozicioniranih građana koji su se odazvali i prisustvova-li programu obilježavanja ovog Dana. Dževada ŠTANCL

Udrugoj fazi GAP projekta, čije provođenje

ima za cilj poboljšanje kvaliteta pružanjausluga lokalne uprave građanima, plani-

rana je realizacija Općinskog akcionog plana kojisadrži pet projekata, a koji će biti sufinansirani izKancelarije GAP-a.

- Projekti koji će se finansirati u drugoj faziodnose se na unapređenje postupka izdavanjadozvola za legalizaciju bespravno izgrađenihobjekata, umrežavanje matičnih ureda saCentrom za pružanje usluga građanima i SMSobavještavanje o statusu predmeta, unapređenjesposobnosti općine za upravljanje informacio-nim tehnologijama, licenciranje softvera i više-godišnje planiranje Budžeta, rekao je prilikom pot-pisivanja ugovora načelnik općine Armin Halitović.

Sufinansiranje od strane GAP-a odnosi se nanabavku hardvera i softvera, a ukupan projekat vri-

jedan je 65.000 konvertibilnih maraka. Rok za imple-mentaciju je kraj 2011. godine. Projekat upravneodgovornosti GAP u općini Bosanska Krupa polučio

je odlične rezultate i u mnogome olakšao rad uposle-nicima i lakše dobivanje potrebnih dokumenata idozvola građanima.

Rezultat dobre realizacije prve faze ovog projek-ta je druga faza, za koju je ove sedmice potpisanugovor između GAP-a i Općine Bosanska Krupa.Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju izme-

đu Općine Bosanska Krupa i Projekta upravne odgo-vornosti GAP, Općina Bosanska Krupa je postalapartnerska općina GAP projekta. Zahvaljujući GAP-u, u Bosanskoj Krupi je u sklopu prve faze projektaurađena šalter sala, koja je u mnogom olakšala radsa građanima i popravila kvalitetu usluga koje pruža-

ju općinske službe.Službenici GAP-a su načelniku Arminu

Halitoviću i koordinatorici projekta GAP-a zaBosansku Krupu Elmedini Alagić prenijeli svoje

zadovoljstvo što je Bosanska Krupa među najboljimopćinama uključenim u GAP projekat i da su ulaga-nja u osavremenjavanje poslovanja u općiniBosanska Krupa imali potpunu opravdanost.Posebno je istaknut dobar rad informatičkog tima uJedinstvenom općinskom organu uprave, koji unekim segmentima prednjači u odnosu na drugeopćine, te se čak neke inovativne ideje iz OpćineBosanska Krupa primjenjuju i u drugim općinama.

Dževada ŠTANCL

U Bosanskoj Krupi svečano obilježen Dan nezavisnosti BiH

Skromna svečanost uzodavanje počasti poginulim

Potpisan ugovorza provođenje drugefaze GAP projekta

Povezivanje mjesnih uredasa Centrom

za uslugegrađanima

Potpisan ugovor za realizaciju druge faze GAP-a u Bosanskoj Krupi

Sa sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Sa obilježavanja Dana nezavisnosti u Bosanskoj Krupi

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 11užim/Izbor ReprezenT

VELIKA KLADUŠA - U sklopu CIVITAS projekta, učenici III 2 Gimnazije iz Velike Kladušeposjetili su Nevladinu organizaciju „I mi postojimo“, koja radi sa djecom s posebnim potrebama napodručju Velike Kladuše, te trenutno egzistira uprostorijama zgrade „Svjetlija budućnost“. Uzpaketiće i veliku želju da djeci sa posebnim potre-bama uljepšaju dan, učenici su proveli s njima jedno poslijepodne.

- Bili smo veoma iznenađeni kad smo shva-tili kako je zapravo lako nekom staviti osmijehna lice, izjavila je učenica Ilda Miljković. Velikiproblem ovoj organizaciji predstavlja upravo nedo-statak dovoljno edukovanog kadra i trenutno pro-

stor za rad. Sa ovim prekrasnim mališanima radesamo dvije volonterke, Emina i Amela, koje svojedragocjeno vrijeme provode s njima.

Da je naše društvo zaboravilo na ove mališaneuvjerili smo se i sami kada smo stupili u kontakt sanjihovim roditeljima. - Svi ih stavljaju u kraj i gle-daju drugačije. Bez ovog udruženja moj Mirzane bi mogao otići ni na kontrolu , izjavila jeZerina Rizvić.

U narednom periodu ovi omladinci planirajuredovno posjećivati ovo udruženje i svojomdobrom voljom uveličati njihovu radost, te dokaza-ti da nisu zaboravljeni i stavljeni sa strane, kakomnogi gledaju na njih. Esad Š.

Veoma nemio događaj dogo-dio se na očigled učenika inastavnika u centralnoj

Osnovnoj školi „Bužim“ u Bužimu. Popismenoj naredbi nelegalno izabraniv.d. direktora Sejfudin Muškić napi-sao je nalog školskom domaru AsimuŠahinoviću da obije vrata direktorskekancelarije, jer sadašnji direktor Ismet Ičanović, koji je odMinistarstva regularni direktor, nijedao ključeve, ali nije ni bio trenutno tu.

Školski odbor je imenovao komi-siju za primopredaju koja je dala ovla-štenje nelegalno izabranom v.d.direktoru Sejfudinu Muškiću da napi-še naredbu domaru Asimu Šahinovi-ću da obije vrata kancelarije direktoraškole i promijeni bravu između 10 i 11

sati, kada se nastava u školi izvodila,što je bila izuzetno ružna scena zaučenike i nastavnike. Neki članoviškolskog odbora su pritom i prijetilipojedinim radnicima škole, da ako nebudu poslušnici da će dobiti otkaz, pa je situacija u školi još mučnija i reme-ćenje nastave dostiglo je kulminaciju.

Naime, u prošlu srijedu, u direk-torskoj kancelariji su sjedili sadašnji ipotencijalni direktor škole, a djeca sugubila časove informatike. Zanimljivo je da je napisana naredba domaruškole iako pravno ovakav akt nemože biti niti napisan, jer pismenanaredba može se samo napisati uvojsci.

U aktu upućenom na adresu škol-skog odbora i direktora IsmetaIčanovića od strane Ministarstvaobrazovanja nauke kulture i sportaUnsko-sanskog kantona se kaže daškolski odbor nije mogao imenovativ.d. direktora, a da na to ne tražisaglasnost dotičnog ministarstva, pase ovakav način smatra nelegalnim,te da do okončanja ovog problema

funkciju direktora sa svim ovlastimaobavlja Ismet Ičanović. Zanimljivo je ito da je predsjednika Školskog odbo-ra Zlatka Cinca, načelnik općineMirsad Šahinović povukao radisukoba interesa, jer je supruga odZlatka Cinca primljena, a onda dobilaotkaz jer nije ispunjavala uslove stru-čne spreme. Umjesto njega ispredlokalne zajednice predložio je pro-svjetnog radnika Džemala Aldžića.

Međutim, po nalogu inspekcijeotkaz su dobili još neki radnici, kojinisu zadovoljavali uslove raspisanogkonkursa, što je očito i bio glavnipovod za sva ova nemila događanja.Međutim, nelegalni v.d. direktor

Sejfudin Muškić je iskoristio odsustvodirektora Ičanovića, te naredio obija-nje kancelarije direktora i promjenubrave, tako da je legalnom direktoruonemogućen ulazak u kancelariju ilegalno obavljanje dužnosti.

Policija je izašla na uviđaj i sačini-la zapisnik uz svjedoke, te uzela izja-ve oba direktora i domara, ali nelegal-ni direktor nije dao ključeve kancelarije, za čije oduzimanje policajciPolicijske stanice Bužim i nisu imalinalog. Sva ova događanja izazvala surevolt građana Bužima, a posebnoroditelja učenika. Inače, ova škola jebila veoma često na meti provalnika,a ovaj put je to nažalost učinjeno od

prosvjetnih radnika.Rješavanje ovoga problema je na

pomolu. Očekuje se da se ispoštujepravna i zakonska procedura usvemu, te da se ovaj problem riješi nasvestrano zadovoljstvo, kako ne bidolazilo više do ovakvih nemilih i ruž-nih ekscesa. Negodovanja i nezado-voljstva roditelja i učenika, ali i pro-svjetnih radnika, pokušat će se pozi-tivno riješiti kroz Savjet roditelja, kojibi trebao uskoro biti održan. Nadajmose da će ubuduće prije sile najprijeproraditi svijest i savjest, te poštivanjezakona, jer je to jedini pravi put rješa-vanja svih problema.

Nedžib VUČELJ

Nemile scene u Osnovnoj školi „Bužim“

Obijanjem brave do direktorske fotelje

BUŽIM - Povodom Dana nezavi-snosti Bosne i Hercegovine, Kantonalniodbor A-SDA i Općinski odbor A-SDAopćine Bužim, organizirali su posjetušehidskom turbetu, gdje su položili cvi- jeće na mezar ratnog komandanta rah-metli generala Izeta Nanića, kojom pri-likom su proučili fatihu pred duše šehi-da.

Predsjednik Kantonalnog odbora A-SDA Jasmin Emrić istakao je važnostborbe Bužimljana i 505. Viteške brigadeu borbi za opstanak i nezavisnostBosne i Hercegovine i svih onih koji suza Bosnu i Hercegovinu položili svoježivote ili dali dijelove tijela, nakon čega

su zajedno klanjali ikindiju u džamijiŠehidiji u Nanićima.

Nakon toga su svi zajedno nastavi-li sa druženjem uz kafu i razgovor uhotelu „Europa“ u Bužimu. N. V.

Savez za sport i rekreacijuinvalida općine Bužim je u ulicigenerala Izeta Nanića 47 uBužimu, za Dan nezavisnostiBosne i Hercegovine, otvorio pro-storije za odmor, druženje i rekrea-ciju invalida. Obzirom da u Savezupostoje sekcije za šah, pikado i bili- jar, ovdje su obezbijeđeni uslovi zabavljenje ovim aktivnostima, pa i

ako ne pripadaju ovim kategorija-ma, a uz to se mogu popiti i topli ihladni napici.

Predsjednik Saveza za sport irekreaciju općine Bužim, Semir Odobašić, je prilikom otvaranjaovih prostorija istakao da su ovepopulacije i sekcije odavno imalepotrebu za takvim prostorijama, teda očekuje da će posebno sekcije

opravdati svrsishodnost ovih pro-storija, dok je predsjednikSkupštine Saveza za sport i rekrea-ciju invalida, Jasmin Veladžić, uzčestitke povodom Dana nezavisno-

sti Bosne i Hercegovine, pozvaosve invalide na svakodnevno dru-ženje, ali i sve one koji vole ovesportove ili traže mirni kutak, makojeg uzrasta bili. Nedžib V.

I Z B O R

Kantonalni i Općinski odbor A-SDA općine Bužim

Obilježen Dannezavisnosti BiH

Savez za sport i rekreaciju invalida općine Bužim

Otvorene prostorije za odmor i rekreaciju

BIHAĆ - Izdavačkakuća „Bosanska riječ“otvorila je svoj poslovniprostor i u Bihaću u uliciPlandište 6, gdje će semoći ugovarati noviposlovi, te razgledati ilikupiti djela pisaca čiji jeizdavač ova poznatakuća, a preko ove kućemoći će se nabaviti iškolski udžbenici. Za vri-jeme svečanog otvara-

nja izvršena je izložbaknjiga ove izdavačkekuće od romana, pripovi-jetki, poezije, pa do školskih udžbenika idječje literature.

Prilikom otvaranja poslovnog prostora,rukovodilac „Bosanske riječi“ i pjesnikŠimo Ešić potrudio se i priredio veomalijepo književno veče za sve goste i uzva-nice za ovu lijepu svečanost. Svoje stihoverecitirali su, pored Ešića, književnici

Nedžib Vučelj, Jagoda Iličić, Zejćir Hasić, Mehmed Đedović i Muhidin Šarić.Ovoj svečanosti i poetskoj večeri prisu-

stvovali su, između ostalih i ministar obra-zovanja i kulture Unsko-sanskog kantonaDario Jurić, i direktor Kantonalne i univer-zitetske biblioteke Bihać Alija Mesić. N. V.

Izdavačka kuća „Bosanska riječ“ otvorila kancelariju u Bihaću

Poetska večer umjesto svečane vrpceCIVITAS projekt učenika Gimnazije Velika Kladuša

Posjeta Nevladinoj organizaciji „I mi postojimo“

Osnovna škola "Bužim"

Legalni direktor koji je istjerannasilno - Ismet IčanovićSejfudin Muškić - Do fotelje pajserom

Polaganje cvijeća na mezar generala

Izeta Nanića na Dan državnosti BiHProstorije za rekreaciju invalida prilikom otvaranja

Novi poslovni prostor izdavačke kuće "Bosanska riječ"

Učenici III 2 razreda Gimnazije iz Velike Kladuše prilikom posjete u prostorijama "Svjetlijije budućnosti"

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24212 KljučReprezenT

Kulturno-umjetničko društvo „Našamladost“ iz Ključa, u svojih šestgodina postojanja pokazalo se kao

veoma aktivno i uspješno, a kroz rad svojihsekcija okupilo je preko stotinu aktivnih člano-va. Pored mnogobrojnih nastupa u zemlji, ovodruštvo zabilježilo je nekoliko gostovanja i ueuropskim, te zemljama našeg regiona.

Trenutno se pripremaju i uvježbavaju

koreografije, kako bi potpuno spremno doče-kali nastup u Švicarskoj koji im predstoji 12.marta. Na poziv Udruženja Ključana izAargaua, „Naša mladost“ će učestvovati uhumanitarnom koncertu koji se organizuje sciljem prikupljanja sredstava za rad Udruženja

roditelja i djece sa posebnim potrebama uKljuču.

Pored ovoga, organizatori koncerta sličnimaktivnostima u Švicarskoj namjeravaju obezbijediti sredstva za izgradnju vlastitog doma zadjecu sa posebnim potrebama, sa namjenskimprostorijama koje bi im omogućile nesmetanodruženje i razvijanje.

Ključani sa boravkom u Švicarskoj pose-

bno su istakli da žele barem na jedan dan „pre-seliti“ Ključ u Švicarsku, te na taj način pomo-ći i ojačati veze sa rodnim krajem, a pored čla-nova KUD-a na gostovanje u Alpsku zemlju supozvani i brojni predstavnici javnog i političkogživota općine. A. E.

Početak 26. redovne sjed-nice Općinskog vijećaKljuč obilježila je žučna

rasprava o dnevnom redu, u kojem

nije bilo uvršteno donošenje odlukeo dodjeli građevinskog zemljišta zaizgradnju stambene zgrade za bora-čke populacije koja je prema stavuKomisije za boračka pitanjaOpćinskog vijeća trebala biti razma-trana.

Nakon međusobnih optuživanjao krivici zbog ovog propusta, ovatačka se ipak našla na dnevnomredu. Ovoj sjednici Vijeća prisustvo-vao je i ključki poslanik u SkupštiniUnsko-sanskog kantona Nedžad

Zukanović, koji je u svom obraća-nju naglasio da se maksimalno stav-lja na raspolaganje Općini iOpćinskom vijeću, te da želi na taj

način unaprijediti odnos izmeđukantonalne i lokalne vlasti.

Vijećnici su usvojili Statutarnuodluku o izmjeni i dopuni Statutaopćine Ključ, a vezano za Zakon opravima, obavezama i odgovorno-stima pacijenata koji predviđa osni-vanje Zdravstvenih savjeta na nivouopćina, kantona i Federacije. Ovajsavjet imenuje Općinski načelnik, abroj i sastav članova savjeta, man-dat, te načine izbora i finansiranjaovog tijela uređuju se Statutom,

zbog čega je ova odluka bila neop-hodna.

Među ostalim, usvojena je iOdluka o drugoj izmjeni i dopuni

odluke o pristupanju izmjenama idopunama urbanističkog planagrada Ključa, čiji je rok za realizaciju bio 30. oktobar prošle godine,međutim zbog neodobravanja sred-stava od strane nadležnog kantona-lnog ministarstva, ove promjenenisu mogle biti izvršene.Usvajanjem ove odluke novi rok zaizmjene i dopune Urbanističkogplana je 30.10.2011. godine, s timda se potrebna sredstva predvidebudžetom Općine. Adis E.

Povodom obilježavanja 01. marta, Dananezavisnosti Bosne i Hercegovine u Ključu jeupriličeno niz prigodnih sadržaja. U organizacijiCentra za kulturu i obrazovanje upriličena jepromocija knjige magistra Fikreta Midžića

„Granice Bosne i Hercegovine od Karlovačkogmira do kraja Prvog svjetskog rata“.- Ovo djelo daje veliki doprinos očuvanju

tradicije i nezavisnosti Bosne i Hercegovine,a kroz analizu starih geografskih karataautor govori o identitetu naše domovine, ukoji se prvenstveno ubrajaju teritorija, grani-ce, tradicija i tako dalje, istakao je promotor Nijazija Maslak.

Nakon promocije knjige, gosti su u holu

Doma kulture u sklopu izložbe „Kontinuitetimena, teritorija i granice Bosne i Hercegovine“mogli da pogledaju jedan dio historijske građe izkoje je djelo Midžića i nastalo. Svečanoj akade-miji kao završnom činu večeri prisustvovao je

veliki broj građana te predstavnika društvenogživota.Prisutnima se obratio Općinski načelnik

Osman Ćehajić, koji je podsjetio na značajovog datuma, ističući da su Bosna iHercegovina i njeni građani na referendumu 01.marta 1992. godine odabrali da krenu putemslobode i demokratije, te iako su u periodu koji je slijedio podnijeli velike žrtve, ovaj datum ostaje zlatnim slovima zapisan u bosanskohercego-vačkoj historiji.

U kulturno-zabavnom dijelu programanastupile su sekcije osnovnih i srednje škole, tečlanovi Kulturno-umjetničkog društva „Našamladost“. Najveće oduševljenje prisutnih, među-tim, izazvali su oni najmlađi, djeca vrtića „Ljiljan“,koji su na sebi svojstven način i sa istinskomdječjom ljubavlju prema domovini poručili

„Nigdje tako ko u Bosni nije“. Adis E.

Udruženje demobilisanih boraca odbram-beno-oslobodilačkog rata 1992-1995 općineKljuč održalo je vanrednu sjednicu Skupštine.Razlog vanrednog sazivanja Skupštine leži učinjenici da je rukovodstvu Udruženja sredi-nom ovog mjeseca istekao mandat, te jemeđu demobilisanim borcima trebalo izabratinove članove koji će stati na čelo organizacije.

Na ovom zasjedanju su birani novi pred-sjednik i potpredsjednik Udruženja, te trinaestčlanova Upravnog odbora. Pri kandidovanjučlanova Upravnog odbora, posebno je vođe-no računa da svaka od deset mjesnih zajedni-

ca općine Ključ bude zastupljena u ovom tije-lu. Iz reda članova upravnog odbora za novogpredsjednika ključkog udruženja demobilisa-nih boraca izabran je Haris Muratagić, a zapotpredsjednikaRezak Šistek.

Ostali organi biće birani na redovnojSkupštini koja će održati za mjesec dana, a dotada novoizabrano rukovodstvo ima vremenada pripremi izvještaje o radu koji će biti pre-zentirani Skupštini. Za narednu sjednicu ćetakođer biti pripremljene i izmjene statutaorganizacije, koje će omogućiti da svi članoviUdruženja automatski budu i članovi skupšti-ne. Adis E.

Održana 26. sjednica Općinskog vijeća Ključ

Žučna rasprava o dnevnom redu

Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Ključu

Promocija knjige magistra Fikreta MidžićaUdruženje demobilisanih boraca odbrambeno

oslobodilačkog rata 1992-1995 Ključ

Održana vanrednasjednica Skupštine

KUD „Naša mladost“ priprema se za nastup u Švicarskoj

Ojačavanje veza sa rodnim krajem

KUD "Naša mladost" - probe prije odlaska u Švicarsku

Detalj sa obilježavanja Dana nezavisnosti BiH

Sa promocije knjige Fikreta Midžića

Detalj saskupštine

Sa posljednje sjedniceOpćinskog vijeća

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242osanski Petrovac ReprezenT 13

Usrijedu je u BosanskomPetrovcu održana 26.redovna sjednica Općin-

skog vijeća koja je bila sazvana zaponedjeljak, ali je zbog spajanja

praznika sjednica prolongirana zadva dana kasnije. Sjednici je prisu-stvovalo svih sedamnaest vijećnika.Na dnevnom redu se našlo 15 tača-ka, četiri su skinute, a četiri nove uvr-štene na dnevni red. Gotovo sveodrađene tačke dnevnog reda usvo-jene su jednoglasno.

Nakon usvajanja izvoda iz zapi-snika sa prethodne sjedniceOpćinskog vijeća i nekoliko vijećni-čkih pitanja, vijećnici su razmatraliIzvještaj o radu općinskog načelnika iOrgana uprave sa službama za2010. godinu. Treba istaći da suvijećnici na jednoj od ranijih sjednicaovakav izvještaj tražili. Na Izvještajkojeg su vijećnici imali u pisanoj

formi, bilo je dosta vijećničkih komen-tara i pitanja i najviše su na njegautrošili vremena da bi isti na krajujednoglasno usvojili. Plan i Programrada načelnika i Organa uprave zatekuću, 2011. godinu skinut je sadnevnog reda zbog potrebe predla-gača da isti dopuni.

U nastavku rada vijećnici su dalisaglasnost na tehničke izmjene idopune Pravilnika o radu Javne usta-nove „Centar za kulturu i obrazova-nje“, a koje je uočila Kantonalna

inspekcija rada i ostavila rok da seisprave propusti u Pravilniku.Nakon što je došlo do problema u

Mjesnoj zajednici Smoljana u kojoj jepet od sedam članova Savjeta podni- jelo neopozivu ostavku, Komisija zapropise Općinskog vijeća je Vijećupredložila donošenje Odluke o raspi-sivanju vanrednih izbora za članoveSavjeta Mjesne zajednice Smoljana,te imenovanje povjerenika do izbora.Tako je Općinsko vijeće jednoglasnou povjereništvo Mjesne zajedniceimenovalo preostala dva člana dosa-dašnjeg Savjeta, Sanju Vukobrat iMarinka Mrđu, te je donijelo Odlukuda se vanredni izbori održe u roku od60 dana.

U okviru sedme tačke dnevnogreda vijećnici su razmatrali Plan i pro-gram rada mjesnih zajednica oveopćine za 2011. godinu. O ovomPlanu i programu vođena je najžučni- ja diskusija da bi na kraju jednogla-sno bili usvojeni. Raspravljajući oPlanu i programu vijećnici su iznosili

niz problema sa kojima se susrećumjesne zajednice u svom radu. Takose moglo čuti kako još uvijek imamjesta bez struje, u kojima nemaputa, nema telefona, a niti kvalitetne

tekuće vode. O ovoj problematicigovorio je vijećnik Dušan Došen.Vijećnik Mithad Hidić je iznio

podatak kako je u gradu BosanskiPetrovac od Nove godine rođenosamo jedno dijete i možda nekoliko umjesnim zajednicama što smatrastrašnom činjenicom. - Najveći pro-blem naše općine je broj stanovni-ka, kazao je Hidić.

Vijećnik Muhamed Kartal jekazao kako se u Bravskom u školigrb BiH drži iza table, a na zidu visigrb „bombonjera“. Načelnik ErminHajder je kazao da se u vrijeme i zbo-ra u mjesnim zajednicama vodi rat, akad treba raditi, malo šta od toga.Vijećnik Muhamed Dračić je zatražio

da se Planovi i programi vrate napopravni što u konačnici nije usvoje-no već su Planovi i programi primlje-ni k znanju.

U nastavku rada vijećnici suusvojili Program javne higijene gradaza 2011. godinu, Program uređenja javne površine, te Program o uređe-

nju gradskog građevinskog zemljišta.Među posljednjim tačkama vijećnicisu razmatrali Informaciju o radu svihklubova Sportskog saveza za 2010.godinu uključujući i njihovo financij-sko poslovanje uz Plan aktivnosti za2011. godinu.

Podnoseći Izvještaj TomicaGrbić, predsjednik Upravnog odboraSportskog saveza, kazao je kako jeopćina Bosanski Petrovac jedina uUSK-u koja iz budžeta Kantonalnog

Sportskog saveza dobije više sred-stava nego od matične općine.Sportski savez nema vlastite prosto-rije, ali su vijećnici po prvi puta nakonrata dobili kakve takve izvještaje navrijeme uz napomenu kako su vijeć-nici iste izvještaje za 2009. godinutražili uz pomoć policije. Grbić je i sta-

kao kako je Općinski Sportski savezizmirio sve obaveze za prošlu godinuosim prema osnovnim školama zakorištenje školskih sportskih dvora-na. Samo je jedan vijećnik, koji jeinače član Uprave Nogometnogkluba „Mladost“, glasao protiv ponu-đene Informacije i Plana aktivnostisportskih klubova.

Inače, vijećnici su najviše imaliprimjedbi na rad Nogometnog kluba„Mladost“ kojem je na čelu Edhem

Jaganjac koji je u ranijem sazivuobnašao dužnost predsjednikaUpravnog odbora Općinskog sport-skog saveza u kojem je bilo ozbiljnihproblema. Stoga su vijećnici usvojiliZaključak kojim se od SkupštineNogometnog kluba „Mladost“ zatraženovi izbori. Esad ŠABANAGIĆ

Održana 26. redovna sjednica Općinskog vijeća

Jednoglasnousvojen izvještaj općinskog načelnika

Načelnik općine BosanskiPetrovac Ermin Hajder pokre-

nuo je inicijativu da se naUstavnom sudu preispita Zakon odobrobiti i zaštiti životinja, a nainicijativu načelnika općine VelikaKladuša Admila Mullića i da sedo donošenja podzakonskih

akata, dakle dok Federacija BiHkoja je donijela taj Zakon ne

obezbjedi sredstva za provođe-nje istoga i obezbjedi podzakon-ske akte, da se Zakon privreme-no stavi van snage.

- To je inicijativa koju ćeSavez općina i gradova

Federacije BiH uputiti premaUstavnom sudu Federacije

BiH. Želim pohvaliti Kolegijnačelnika Unsko-sanskog kan-tona, koji se redovno sastaje,što nije slučaj nigdje u BiH,kazao je načelnik Hajder.

E. Š.

Općina BosanskiPetrovac mogla bi većtekuće godine izaći iz redanajnerazvijenijih općina uFederaciji BiH. Naime, ura-đen je regulacioni plan za

poduzetničku zonu na 10hektara zemljišta na lokali-tetu Gorinčani, a podsjeća-mo, radi se o lokaciji nakojoj je donedavno bilonaselje za azilante.

- Mi smo uz pomoćinvesticije federalnogMinistarstva za okoliš iturizam i GAP-a uspjeliobezbijediti 250.000,00KM za pripremu te zone.Potpisani su ugovori zaizvođenje radova navodovodu, kanalizaciji,elektrifikaciji, odnosnorasvjeti i saobraćajnici.Raspisali smo konkurs i

u toku je izbor izvođačaza zemljane radove uiznosu oko 300.000,00KM. Očekujemo da bi unaredna dva mjesecamogli sve to uraditi i uve-sti investitore u posjed,koji su već dobili rješe-nja, kako bi vršili izgra-dnju svojih hala i pogo-na, kazao nam je ErminHajder , načelnik općineBosanski Petrovac.

Pitali smo Hajdera koli-ko su ozbiljne namjereinvestitora. -Njihovenamjere su vrlo ozbiljne.Nakon raspisanog jav-nog konkursa za dodjeluzemljišta radi gradnjeproizvodnih pogonaovdje, pojavile su se trifirme, dodao je Hajder.Najveća firma koja je uzelašest hektara je „Novi most“iz Bosanske Krupe, koja sebavi proizvodnjom dijelovaza autobuse i autobusa.

Druga firma je „Ben-Mal“ izVelike Kladuše koja ćeizgraditi pogon za preradudrenjina i šipka sa sušara-ma, hladnjačama i ostalo, auzela je dva hektara zem-lje.

- Prilikom putovanjakroz općinu BosanskiPetrovac razmišljao samo bogatstvu prirode natim prostorima koje naža-lost propada. Odatle jeišla moja ideja da proba-mo to što nudi prirodapokupiti te obraditi, sorti-rati i plasirati na evrop-sko tržište koje je gladno

takvih proizvoda i sprem-no ih je skupo platiti,kazao je Ibrahim Đedović,direktor „Ben-Mal“ d.o.o. izVelike Kladuše.

Treća firma je „Inter -work“ iz Bihaća, koja će

raditi proizvodnju peleta na jednom hektaru zemljišta.Ove tri firme koje su odluči-le ući u ovaj projekt već suostvarile konkretne pogod-nosti. Općinsko vijeće jeusvojilo program upravlja-nja poslovnom zonomGorinčani, u kojoj su omo-gućene brojne pogodnosti,od cijene zemljišta, dooslobađanja od nekihkomunalnih taksa u prve trigodine, zavisno od togakoliko će investitori imati

zaposlenih.Ovime su investitoriveć ostvarili svoje određe-ne pogodnosti, a sada jena Općini po zaključkuOpćinskog vijeća da pratikoliko će oni ostvariti odplaniranih aktivnosti.Previđeno je naime da se uove tri firme zaposli 200radnika što je svakako veli-ki uspjeh za ovu malu opći-nu u kojoj 1.150 njenih gra-đana čeka na posao. Stoga je Poslovna zona„Gorinčani“ jedan od naj-važnijih projekata u poslje-dnje vrijeme. Načelnik

Hajder je kazao kako se javljaju i novi investitori, aoni su svakako dobrodošli jer Poslovna zona je i pred-viđena da se može širitiprema potrebama.

Esad Š.

Zahvaljujući aplikaciji za kre-dit Evropske Investicione banke,Općina Bosanski Petrovac jepostala jedna od četiri općine uFederaciji Bosne i Hercegovine

koja je dobila taj kredit. OsimBosanskog Petrovca, u ovaj projekt iz Unsko-sanskog kantona još je ušla Općina Bosanska Krupa.

- Radi se o 2.500.000,00 KMkredita i još obezbjeđenih

2.500.000,00 KM bespovratnihgrantova, tako da smo na tajnačin zaokružili investiciju odpet miliona maraka. Radi se orekonstrukciji i izgradnji kanali-

zacione mreže u centralnom iistočnom dijelu grada, a odre-đeni dijelovi koji su potrebni zarekonstrukciju datiraju još i izvremena Austro-Ugarske, kazao je načelnikErmin Hajder .

U sklopu tog projekta je i pre-čišćivač otpadnih voda koji će sepostaviti, ali nije obuhvaćen u ovojfazi projekta. Nadzor nad projek-tom treba sad dati svoje mišljenje,

a načelnik Hajder dodaje da ćeOpćina vrlo brzo biti spremna zaraspisivanje tendera za izvođačaradova. Radi se o 35 kilometarakanalizacione mreže.

E. Š.

Uskoro raspisivanje tendera za izgradnju nove kanalizacione mreže i kolektora

Pola sredstava kredit - pola grantU fazi realizacije uređenje poduzetničke zone Gorinčani

Ekonomski preokret za Petrovčane

Kako riješiti problem pasa lutalica?

Načelnik općine Bosanski

Petrovac - Ermin Hajder

Bosanski Petrovac

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 Feljton

KAKO DO ISTINE (3)u korist budućnosti?

Umeđuvremenu od drugog nastavka(Tefter 191) „Kako do istine“ primiosam par e-mail „intervencija“ bez

konkretnih „opaski“, ali sa željnim iščekivanjem„finala“. Bilo je i e-mail tekstova koji sa temomimaju posrednu povezanost, kao npr.: zašto sepiše protiv mirnih protesta, čemu potezanje pita-nja vlasništva nad Starim gradom, ili reakcije na„čestitku“ Vladi USK-a, te Lipovači („pozovi gakući ženi na konak“!)...

Naravno, svima zahvaljujem na javljanjimasa očekivanjima da nastave. Podržavam javnemirne proteste i okupljanja izuzev onih koja seodržavaju pred sudska ročišta i pred sudovima.U civilizovanijim sredinama to se „tumači“ kaopritisak na sudstvo i nije dobra poruka potenci-

jalnim investitorima. Jasno mi je da„Agrokomerc“ obzirom na ulaganja u izgradnjuStarog grada treba da bude suvlasnik, ali nika-ko vlasnik 1/1. Za sada ne bi „potezao teža“pitanja jer bih mogla biti nakaradno shvaćena i

protumačena kad iz „Krajine dahću novi vjetro-vi“! One koje interesuje malo argumentovanije ikonkretnije upućujem na prilog „Agrokomerc ječupavo pitanje“, Prezent, marta 2002.

Neću navoditi šta je sve relevantno u među-

vremenu publikovano o „Agrokomercu“ već pre-

poručujem zainteresovanim da korektno iščita-vaju pa se onda mogu zapitati: kome se i šta uglavama poje..lo? Podržavam bilo koga ko seprihvati poslova oko izrade „programa revitaliza-cije“ ili slično, a ne podržavam nikoga ko javnopublikuje kako piše „optužnice“, tj. ima ambicijada preuzme poslove Tužilaštva! Ako su najboljarješenja davno pronađena, kako me želi u svomosvrtu žurnalista Esad Šabanagić uvjeriti, ondaneka ih javno saopći ili bar naznači na osnovučega je utvrđeno. Npr., kakav „Agrokomerc“ jerealno moguć, koja struktura i koliko ulaganja, izkojih izvora? Naivne su „tvrdnje“ tipa „sve što semoglo odavde je i urađeno jer da nije…“!

Ako već postoji „Program revitalizacije,kompenzacije potraživanja…“ zašto o tome nicifre u intervjuu sa predsjednikom Odbora?Svima nama bi bilo umjesnije da više konkretno

doprinosimo „jačanju države“. Ameri i danasčesto ponavljaju izreku predsjednika Kennedyjaiz 1960-tih koja po sjećanju glasi: „Ne pitaj štadržava može da uradi za tebe, upitaj se šta timožeš uraditi za svoju državu“! Po tamošnjojlogici državna vlast je odgovorna i za bacanjasmeća na javna mjesta i-ili zašto Miljackom „plu-taju“ najlon vrećice sa smećem, a „senatori“ seponašaju kao da su na platnom spisku bugar-skog parlamenta! Nije li javna sramota održava-ti „simpozijume“ kako trebamo primjerno voditiračuna o ekologiji, poštivanju univerzalnih vrijednosti i pristojnih standarda, kao me dopunju- je “disident” iz Švedske. Organizatori koji prihva-ćaju takve i slične teme od svojih sponzora tre-bali bi imati na umu da Krajina nije ono što onimisle - džungla. Svojim dostojanstvom i zna-njem ovdje smo Amerima dokazali da znamo i

šta je struja i mobitel i tv i budžet i još štošta štonisu ni sanjali!Javna čestitka - preporuke Vladi i premije-

ru USK-a, Hamdiji Lipovači, upućene su prven-stveno da podržimo pozitivne promjene, „rene-sansu Kantona“, da javno saopćimo čimenismo bili zadovoljni i šta očekujemo. ZnaPartnership Group da Lipovača nije „cvjećka“ injegovo „maslo“ ne preporučujemo za rama-zan. Par desetina hiljada dobivenih glasova naizborima oktobra 2010. vrijedi podržati. Ako sei „izrodi“ u „krajiškog diktatora“, kako se u poru-ci sugerira, onda to neće biti samo njegovazasluga već i demokratske javnosti USK-a.Simpatičnu urednicu „Krajine“, gđu Ninsku,podsjećam da oboje, tj. ona i onaj na koga„cilja“ primaju plaće iz budžeta, a ne od zaradena otvorenom tržištu!

Problematična su nastojanja kako se pra-vednije društvo može izgraditi na zaboravu,prećutkivanjima, ignorisanjima. U Krajini su nasceni snage koje žele oblikovati kolektivno sje-ćanje opovrgavanjima istine, a nametanjem

izmišljotina o herojstvima, patriotizmu, radnompregalaštvu. Naši djedovi i očevi nisu bilispremni da otvoreno porefenaju prošlost, a mine bi trebali opteretiti buduće generacije saonim što sami trebamo dovršiti!

Zašto zastajkujemo?

Krajiška istina o „svemu, svačemu, svako-me“, naravno, izuzev intimnih-osobnih „istina“sadržana je i-ili dokučiva iz cjelovitog spisatelj-skog opusa (publikovanih knjiga, feljtona, prilo-ga, službenih spisa nadležnih organa, informacija, izvještaja međunarodnih organizacija, zapi-sničkih dnevnika…). Pregled tog, po menineprocjenjivog bogatstva Krajine, samo je djelo-mično vidljiv u bibliografijama publikacija međukojima i monografije krajiških gradova do 1985.godine. Od tog vakta (računam od 1986. kada jepublikovan roman „Omaha“) pa do Sajine knjige„Hamdija Pozderac - žrtva…“ publikovane2010. imam u Tefteru stotinjak knjiga, tridesetakfeljtona, šezdesetak kopija iz knjiga, nebrojenopriloga iz printanih medija autora s različite geo-grafske prevencije, ideoloških pripadnosti, pra-

vih profesionalaca i pukih amatera.Na pitanje u podnaslovu odgovoriću „historij-skim minijaturama“ sa naglaskom da dekompo-niranje ideologija koje su prethodile krajiškim„prijelomnim“ događajima nije stvar fušerskih„analiza“ kako to skorojevići tipa nekih aktuelnihtrabanata USK-a žele predstaviti. Samo podsje-ćanja radi: „Zbornik“ sa pompozne Konferencijeiz 2000. nije publikovan, ne što organizator M.Veladžić u to vrijeme nije imao novaca ili štoučesnici uz dobru apanažu nisu ostavili svojeistraživačke priloge, već zbog činjenice da senije mogla prešutjeti diskriminacija autonomaša(čitaj : M. Škrgića, M. Čovića) jer kakvo je tosučeljavanje činjenica ako se suprotna mišljenjaunaprijed diskvalifikuju.

Kladuša još za dugo neće imati autoritativni- ji i reprezentativniji skup od Okruglog stola polo-

vinom 2007. na temu: „Kako do istine?“. Zašto jeizostala „operacionalizacija“ preporuka-zaključa-ka? Glavni razlog jeste da Kladuša nema kapa-citet, „kritičnu masu“ za ovakav projekat jer sedomicilni Centar za demokratizaciju i toleranciju„uspavao“ i time potvrdio kao „vazal“ umreženihstruktura kojima kladuške (ne)volje služe za javna promovisanja šupljih priča.

Bivši poslanik R. Dolić je zbilja javno aktivani zapažen, što je svakako dobra stvar. Ovdje ćuspomenuti prilog publikovan u ReprezenTu 28.septembra 2009. godine („Jesmo li spremni zaistinu?“). Naravno, prilog ima brojnih dvosmisle-nosti. Nije jasno zašto poslije ovako kvalitetnogosvrta na kladuške (ne)prilike nije uslijedio nika-kav institucionalni odgovor na lokalnom nivoukao npr. obrazovanje bilo kakvog instituciona-lnog oblika (odbora-komisije..) za „pomirenje“

ili… Poznato je da g. M. Čović vrši veoma važneposlove oko potrage za nestalim „autonomaši-ma“. Zašto Kladuša nema institucionalno „ovje-renu“ formu-oblik za potrage za nestalimKladušanima? Zar doista kladuška elita misli dase u EU, omiljenoj Dolićevoj temi, može pristupi-ti bez jasnog stava o događajima iz bliže prošlo-sti. Ko će u takvu haotičnu sredinu investirati i-ilizapočeti neki ozbiljniji projekt izuzev kreditnogaranžmana u kojem su građani garancija zaotplate.

Nisu evropski dužnosnici „papci“ da sebakljaju sa be-ha petljanijama ili da u društvo pri-maju „posvađane“ partnere! Zašto pripadniciintelektualnih krugova kladuške europske dija-spore „šute“ na zavičajna blebetanja tipa„Europa nas treba“?

Birekanja, ignorisanja,prešućivanja…

Dopuna podnaslova može biti kako vamvolja, npr. su odlika krajiških autora knjiga, politi-čkih „ideologa“ stranaka privrednog propaliteta,udruženja za sisanja budžeta... Moja dopuna:

nisu saveznici istine. Kao „historijsku minijaturu“

natuknuću dva primjera, a „zaljubljenicima“ostavljam da malo opširnije i argumentovanijepokušaju dokučiti domete. Primjer prvi :Vlasnička struktura „Agrokomerca“! U javnostise barata sa dva (ne)tačna podatka: 53 %,odnosno nepunih 10 % dioničari. Poredajmočinjenice: neriješeni imovinsko-pravni odnosi,prisvojena naslijeđena imovina! Primjer drugi:Sajina knjiga „Hamdija Pozderac - žrtva…“.Pisanje o bilo kome, osobi i-ili događaju bezsučeljavanja već javno publikovanih priloga oistima nije bogzna kakav doprinos „istini“.Pozivanja na promocije samo istomišljenika je jeftina parada! Nije moje da ulazim u ambicijeautora sa publikovanjem navedene knjige, ali jeste da primijetim izostanak bitnih naznaka iz„suprotnog tabora“, npr. Džemaludina Latićakoji vazi svega i svačega o Krajišnicima, hermet-

li o Hamdiji sa posebnim užitkom. Zašto gaHrnjica u navedenoj knjizi nije bar probao „ura-zumiti“ s argumentima za koje vjerujem dapostoje. Nije li Džemaludin dobrana zaslužan zanametanje „oficijelne“ istine o Krajini? UHamdine tekovine treba ubrojiti i oblikovanje oli-garhijske strukture u BiH koja je zavela sistemneopozive despotske vlasti, prividne nacionalneravnopravnosti... Trajalo je to dvije decenije ionda puklo: vile, raskoš, lovišta, stanovi, školo-vanja u inostranstvu, i sve po nacionalnom klju-ču. Sve otišlo u vražju mater, a on žrtva vreme-

na i-ili (ne)budnosti, preciznije rečeno svojihzabluda! Kad poslovnom čovjeku (političar -državniku ili direktoru firme) propadne bizniszbog ne predviđanja-ignorisanja tržišnih kreta-nja-tendencija teško da možemo govoriti o žrtvivremena? Još davne, 1981. godine (27. i 28. januar) u Sarajevu na tzv. „Kardeljevim danima“na imanentnom skupu Hamdo i družina su „upo-zoreni“ od kompetentnih osoba sa potvrđenimrejtingom da malo serioznije preispitaju svoj„sistem vladavine“ Bosnom, da malo više drže„na oku“ svoje biznismene, da im to sa naciona-lnim ključevima u svemu i svačemu i nije najbo-lje rješenje...

Valjda po istoj matrici predsjednici dvije

(bez)značajne udruge Kladušana iz Chicagumisle kako se „Agrokomerc“ može „spasiti“ sit-nim donacijama i-ili kladuška elita kako će be-hagrađanima još jednom nametnuti plaćanje njiho-vih zabluda (prvo plaćanje porezom na prometpri otkupu mjeničnog duga februara 1989.) da se„kompenzacijama“ deblokira račun. Može se to idogoditi jer se tamo ne razmišlja po formuli:situacija-mogućnosti-rizici-rješenja.

Koga ne zamara...

Na martovskoj razglednici otpremljenoj uDivić grad piše: Bez obzira na sudbinu govorka-nja o skorašnjoj slobodi, dabogda se obistinila.Jedno Pismo, primjenljivije u odnosu na pretho-dna dva ne bi bilo viška. Pretpostavljam, moždai krivo, da „bačeno sjeme“ neće stići na plodnu

podlogu. Da je razglednica uredno zaprimljena uto ne sumnjam! Kako sam „prolupao“ usudio bihse napisati tekst pisma zbog kojeg se ne bi zacr-venio.

Phoenix, Na 28-godišnjicu objave propasti „komunizma“

[email protected]

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i ponečeg

zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (199)

14 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


Čestitke ReprezenT07. mart 2011. godine, broj 242 15

Predsjedavajući Općinskog vijeća Sejfo Mustafić

Općinski načelnik Admil Mulalić

Neka vam je sretan 8. mart - Međunarodni dan žena!

Povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena, u ime Općine VelikaKladuša i u naše lično ime, upućujemo iskrene čestitke svim ženama

Velike Kladuše i cijele Bosne i Hercegovine.

Neograničena ljubav, marljivost, brižnost i nježnost, ali i velika snagaizraz su humanosti i plemenitosti žene. Žene su duboko osjećajne,

optimistično gledaju na tešku životnu svakodnevnicu, one znaju da izna-laze rješenja, čak i onda kada se čini da izlaza iz problema nema. One točine toplinom srca i duše, koja ruši predrasude i savladava teške izazove.

Drage Kladušanke - majke, supruge, sestre i djevojke, hvala vam zaradost, koju vaše plemenito biće donosi u naše živote, neka vaša

ustrajnost i sklonost kompromisu, miru i dogovoru i dalje budu adutčovječanstva u borbi protiv stalne prijetnje i tendencije da se u ovomokrutnom vremenu užurbanosti izgube istinske ljudske vrijednosti.

www.bhtelecom.ba

Iskrene čestitke

povodom 8. marta

MeđunarodnogDana žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24216 RepoReprezenT

- Osmi mart za mene jeposeban dan i za svaku ženu,bez obzira kojom se profesi- jom bavi. Taj dan je simbolborbe za prava i ravnoprav-nost žena, ali po mom mišlje-nju taj dan je svaki dan u godi-ni kada žena pokazuje da kaoosoba može ravnopravnosudjelovati u svim životnimzadacima, kao žena, sestra,majka, te i pored svih tih zada-

taka, ravnopravno sa drugima obavljati poslove izadatkeiz mnogih složenih i zahtjevnih zanimanja, kao što supolicijski poslovi i zadaci, kazala nam je i nspektorica Brkić.

Posao žene kao ovlaštenog službenog lica je uistinu

specifičan, ali žene su i ovdje pokazale da u mnogim oblasti-ma policijskog djelovanja u zajednici, rada sa ženama žrtva-ma porodičnog nasilja, maloljetničkoj delikvenciji, seksualnimdeliktima, potražnoj djelatnosti, te u nizu ostalih policijskihposlova i zadataka, pokazuju da su neophodne, te žena sasvojom emotivnom stranom, životnim i radnim iskustvom,obavlja navedene poslove i zadatke na vrlo profesionalannačin.

O položaju žene danas, inspektorica ističe: - Činjenica je da se položaj žena u društvu mijenja u pozitivnomsmjeru. Dok su ranije naše majke bile uglavnom kodkuće kao domaćice, brinući se o porodici, nisu imalemogućnost školovanja ili su radile neke niže poslove, udanašnje vrijeme je sve normalnije vidjeti i žene koje stu-diraju, napreduju u svojoj profesiji, te obavljaju odgovor-ne i zahtjevne poslove i zadatke, pa čak i na visokimpozicijama. Ipak, još uvijek ima dosta žena koje su ulošoj poziciji, bilo zbog socijalnih i ekonomskih razloga,porodičnih prilika, odrastanja u porodicama sa tradicio-nalnim shvaćanjima, te kasnije kroz život, kroz porodicuimaju podčinjenu ulogu. Dosta žena je zaposleno u pri-vatnim firmama gdje se uopće ne poštuju ni osnovna

ljudska prava, a naročito prava žene na bolovanje, poro-diljsko odsustvo, školovanje, usavršavanje i slično. Ženesu sve češće izložene mobingu poslodavaca, pa i radnihkolega. Mi sami, mislim na žene, moramo dati svoj dopri-nos, ali i cijelo društvo u cjelini, kako bi se položaj ženau društvu poboljšao.

- Veliki broj žena nema baš mnogo razloga da slaviovaj dan onako kako zaslužuju, ali se u velikoj mjeri ipakosjeti da je on poseban. Žene na sebi svojstven načintrude se da budu raspoloženije, privlačnije i sretnije.Svake godine na brojne načine muškarci se trude danam taj dan bude drugačiji od ostalih, kupovinom poklo-na, odlaskom na večeru, proslavom, ili da nas barem nataj dan oslobode kućanskih poslova, jer biti žena podra-zumijeva i da je majka, supruga, kuharica i čistačica. Na

taj dan i ja se osjećam posebnom

i nekako se trudim da mnogo višestvari uradim sama za sebe iposvetim više pažnje sebi negouobičajeno. Trudim se da obradu- jem svoju mamu, sestre i sve onežene koje imaju posebno mjesto umom životu, kazala nam je Irma.

- Bez obzira što ovaj dan simbolizira ravnopravnostžena u „muškom svijetu“, ipak još uvijek se osjeti da sumuškarci dominantni u mnogim sferama života. Činjeni-ca da više od polovine stanovništva u BiH čine upravožene, njen položaj u društvu trebao bi potaknuti mnogepolitičare na razmišljanje, jer iako su u mnogim slučaje-va na rukovodećim mjestima, žene nisu ravnopravnekada je u pitanju vrednovanje njihovog rada sa muškar-cima, tako da u većini slučajeva, prije svega, muškarciimaju „privilegije“ u visini plata, odgovornosti i poslov-nom napredovanju. Što se tiče Bihaća, mislim da je polo-žaj žene uznapredovao u posljednjih nekoliko godina,što je ohrabrujuće, jer smatram da bi žene mnoge stvariu društveno-političkom životu konkretnije i uspješnijeodradile, dodala je Irma.

- Prije svega, svim ženama želim mnogo zdravlja.Posebno želim da se iskorijeni diskriminirajući odnosprilikom zapošljavanja i ostvarivanja njihovih prava,počevši kao porodilje, majke, a zatim kao žene, jer suupravo one u velikoj mjeri proživljavale najveće torture uposljednje dvije decenije. Na kraju, svim ženama sretanDan žena i da svake naredne godine on bude prožet

zdravljem, srećom i blagostanjem, jer tako će i BiH,Bihać, ali i cijeli svijet biti bolji i ljepši, kazala je na krajunovinarka Irma.

Za Aidu je Osmi mart uvijek bioposeban dan. Njena djeca i muž suAidi uvijek na neki način poklonili višepažnje na taj dan. Stoga se ne žali,već se zahvaljuje. - U suštini, zamene je to i radni dan kada poslaima preko glave. Godi mi pažnja,ali se ne razmazim i taj dan uradimsve ono što sam planirala.

Ovogodišnji 8. mart u ovom objektu će biti posebnoradan, jer naši gosti u Gradskoj kafani su u velikoj mjerižene koje će se i taj dan počastiti kafom i kolačem, izićimalo u zasluženu šetnju. Kriza je velika, pa tako će mičiniti radost da se na ovaj dan provesele u mojoj kafani.

Ja ću se potruditi da sa svojim osobljem i mužem prire-dim im praznični ugođaj. Ako njima bude lijepo i meni ćebiti, kazala je naša sagovornica.

O položaju žena Aida ima također konkretno mišljenje. -Teška vremena za sve, a za ženu posebno. Malo ljudi,muškaraca ima posao i primanja, još manje žena. Poslijetri sata po danu sve pada na ženu, treba rasporediti onomalo u kući, treba dati podršku muškarcu koji bi htio, ane može zaraditi dovoljno za normalan život porodice.Samo rijetke uspijevaju to. Uz to, žena danas nema ade-kvatnu zdravstvenu zaštitu. Malo je žena i u vlasti, važno je samo da ih stave na liste i onda opet glasaju i onesame za muškarce. Najgore je onim ženama koje jošimaju probleme u braku i porodici o takvim ženama maloko brine, samo predavanja. Težak položaj, pogotovu štose žene sve više obrazuju, završavaju škole, a poslanema. Radije se primaju muškarci jer ne idu na porodilj-sko ili bolovanja zbog djece. Samo bolja ekonomija uzodlučnost žene, može mijenjati ovakav položaj žene,mišljenja je naša sagovornica.

Za nastavnicu Orozović Osmi mart je kao i svaki drugi,mada smatra kako se osjeća malo drugačija atmosfera.

Vjerovatno zbog cvijeća kojevidimo na svakom uglu ulice ilizbog žena koje ga nažalost veći-na njih dobije samo toga dana,tokom jedne godine. - Za zapo-slene to je jedan dan koji sezavrši jednim lijepim druže-njem sa koleginicama sa rad-nog mjesta. Sve u svemu,malo drugačiji, ali ipak-običanradni dan, razmišljanja je nasta-vnica Orozović.

O položaju žene danas nastavnica Orozović ima konkre-tan i jasan stav. - Ako se osvrnemo na neka davna vreme-na, na davno minule godine, onda možemo reći da jepoložaj žene danas dobar. Ipak, to je dosta nerealna slika„ženske stvarnosti“. Žene imaju pravo glasa, ali nažalostto se pravo ostvaruje samo na dan izbora, dok se kasnije sve vraća u ustaljenu kolotečinu, a dani prolaze slični jedan drugome. Malo je žena čak i danas koje su nanekim odgovornim funkcijama, na rukovodećim mjesti-ma. Treba samo pogledati sastav Skupštine Kantona i

slika je prilično jasna. Malo je drugačija situacija u obra-zovanju. U zadnje dvije godine vidimo da je dosta ženana pozicijama direktorica škola. Dosta će još vode prote-ći dok se bude moglo pričati o „ravnopravnosti spolova“.Ali žene su te koje moraju mijenjati svoju svijest i samotako, svojim angažmanom mijenjati i svoj položaj u dru-štvu, kazala nam je Željka Orozović.

Besima Kišljen iz BosanskogPetrovca u svakom pogledu potvrđu- je kako žena može biti uspješna uobavljanju povjerenih zadataka.Besima već četvrti mandat uzastopnoobnaša vrlo odgovornu dužnost direk-torice Mješovite srednje škole u ovomkrajiškom gradiću. Oni koji su Besimipo četvrti put uzastopno ukazalipovjerenje morali su imati valjane raz-

loge za takvu odluku. Njen slučaj potvrđuje kako nema nika-kvih prepreka da žena bude uspješna i ravnopravna jer zavođenje takve jedne ustanove nije dovoljna samo ambicija ipredan rad već i znanje, zalaganje i rezultati koje ustanovaostvaruje.

- Usklađujem svoje obaveze kao žena prema radnommjestu i porodici, djeca su već odrasla, tako da imamviše mogućnosti da se posvetim poslu. Za žene je izgledaBosanski Petrovac povoljna sredina jer pored Besime, ženesu na direktorskom položaju u gradskoj Osnovnoj školi, uCentru za kulturu, u Domu zdravlja i Gradskom vrtiću. - Nemožemo se u Bosanskom Petrovcu požaliti da nismo nafinim radnim mjestima i pozicijama. Sam broj zaposlenihžena na rukovodećim mjestima pokazuje da nema nika-kvih prepreka niti problema da neki posao obavlja žena,da smo dobro prihvaćene od muškog spola i u ravno-pravnom smo odnosu, kaže naša sagovornica.

Mješovita srednja škola u Bosanskom Petrovcu spada umanje škole jer istu pohađa svega 200 učenika. Kolektiv je,kao i sastav učenika višenacionalan i različitog spola, ali suviše zatupljene žene. Brojni su uspjesi učenika ove škole.Dvojica učenika učestvovala su na Olimpijadi u Americi, a

nedavno i na balkanskom takmičenju u Crnoj Gori. Damir Ferizović je osvojio srebrenu, a Danijel Ferizović bronzumedalju iz informatike. Uskoro ih očekuje kantonalno takmi-čenje iz informatike u aprilu.

Evo šta uspješna žena predlaže ženama: -Mislim daženama politika nije neko polje na kojem bi se one htjelepokazivati, dokazivati. Mi žene malo drugačije od muških

razmišljamo, nismo dobri političari. Ja osobno smatramda nema prepreka, u svim oblastima ne dajem prednostni muškima ni ženskima, već jednostavno svi mogu bitipodjednako uspješni, trebaju to željeti i puno raditi natome.

Zerina Hajder posao matičarkeradi tek 2,5 godine. Njen standardniposao je izdavanje rodnih listova,uvjerenja o državljanstvu, izvoda izmatične knjige vjenčanih, umrlih i raz-nih drugih obrazaca, upisa u knjigu,provjere biometrijskih pasoša, ličnihkarata i drugo. U šalter sali sama obav-lja ove poslove. Na naše pitanje o evi-

denciji novorođenih nismo dobili zadovoljavajući odgovor.- Naše mjesne zajednice ne vode evidenciju, već to

radi Općina, a što se tiče novorođenčadi, naše majkerađaju u Bihaću i samim tim nemamo evidenciju jer se

dijete upisuje po mjestu rođenja. Tako Zerina nema poda-tke već ih ima matični ured Bihać. Zerina je i prije otvaranjašalter sale radila na ovim poslovima. Kaže međutim kako jerazlika u poslu sada i ranije, ogromna, neuporediva.

Međutim, Zerina ima problem jer još uvijek u sistem nisuuneseni svi podaci, na čemu se još uvijek radi. - Građanitraže razne dokumente ali nažalost, najviše izdajem izvo-de iz matične knjige umrlih, kazala je Zerina. S obzirom napodatak koji smo čuli na sjednici Općinskog vijeća da je odNove godine u gradu rođeno tek jedno dijete, i možda joškoje u mjesnim zajednicama, dovoljno govori o stanju natali-teta i mortaliteta u ovom gradiću.

-Demokratija i pravo žene zamene je lično kao domaćice, supru-ge i majke, da sam ravnopravna, teda sam, kada to treba, prisutna, kaošto i jesam hvala Bogu, u gradu,društvu, kući, kuhinji, bašči, njivi…

Za mene žena je stub porodice,i ona može sve, da normalno živi,radi, rađa, kuha, pere, pegla, doče-

kuje i ispraća, pa čak i na imanju ona je kao i svakimuškarac.

I zašto je ne bi podržali i dali njoj kao ženi da žividemokratski i da ima prava kakva zaslužuje. Podržavampravo žene i ustrajaću u svakom njenom koraku kademokratiji. Eh, kada bi samo znali koliko sam u životupita razvila, čeljadi nahranila i sve im to halalila. Vjerujteza mene je to nešto veliko, vrijedno, pa čak i za pohvalusvima nama domaćicama. Naša dobra jela se kušaju uBužimu, Bihaću, Sarajevu, Mostaru, Goraždu …

Ovom prilikom čestitala bi 8. mart svim ženama cije-log svijeta, a posebno svojim članicama Udruženja žena„Izvor“ iz Bužima, na čelu sa predsjednicom JasmiromMehić.

Jasminka smatra kako, nažalost,

i dan danas brojne žene svijeta moraju se boriti za svoja prava. Iako svi pri-čaju o ravnopravnosti spolova, našazemlja je još uvijek patrijarhalna drža-va.

-Veliki broj muškaraca još uvijek ne može zamisliti ženu na ključ-

O

ve novine redovno i popriličnoravnopravno ženama daju

priliku i po tomu je ReprezenT sasvim sigurno prepoznatljiv kao medij.Naravno činimo onoliko koliko su našemogućnosti, i naravno, onoliko koliko sužene aktivni sudionici svakodnevnihdešavanja. Posebno smo ovoga putablagonakloni prema ljepšem spolu ali zato imamo i opravdani razlog. Ovoga

puta naši čitaoci će primijetiti da smo pružili šansu ženama iz svih općina USK-a i brojnih zanimanja. Većina našihsagovornica su osobe koje u svom radui djelovanju iskazuju kreativnosti i time

pokazuju da su potpuno ravnopravni samuškarcima članovi našeg društva. Čini se kako bi i naša zemlja bila sretnija da

je više žena na odgovornim funkcijama

jer bi stanje sasvim sigurno bilo izvjesni- je i relaksirajuće.

Međunarodni dan žena, 8. marta, proglašen 1920., a službeno priznat uUjedinjenim narodima 1977., simbolizi-ra dugu historiju borbe za ženska prava,kao što su pravo glasa, pravo na legali-zaciju pobačaja ili danas pravo na rad.Prva inicijativa potekla je od američkeSocijalističke stranke 1909., a idućegodine na Međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na

poticaj Njemice Clare Zetkin izglasano je načelo proglašenja Međunarodnogdana žena, ali bez utvrđenog datuma. Uto vrijeme u industrijskim zemljamazaredali su zahtjevi protiv diskriminacije

pri zapošljavanju i zahtjevi za pravoglasa ženama.

Osmi mart nije Majčin dan, nije dansamo za proslave, dan za cvijeće i sveča-

ne večere. Međunarodni dan žena jedan za prisjećanje na sve žene koje susudjelovale u ženskim pokretima širomsvijeta, dan je to pobune, prkosa i ustrajnosti u ostvarivanju ženskih prava.Nekad je Dan žena bio praznik po mno-gima veći i od Nove godine. U „onimvremenima” feštalo se toga dana nasvakom koraku - po preduzećima, resto-ranima, lokalima. Danas je zapravo od toga samo djelić ostao. Do danas jeostalo samo pitanje koje muči muškar-ce: Šta da pokloni svojoj ženi/dje-vojci/majci/sestri za Osmi mart?! No,buket ruža ili neki drugi aranžman daro-van od muške ruke i dan danas nalazi

put do ženskog srca.

Sretan 8. mart - Međunarodni dan žena

U utorak se u našoj zemlji i širomsvijeta obilježava Međunarodni dan

žena, 8. mart. Redakcija ReprezenT-aredovno ovom danu posvećuje

odgovarajuću pažnju što činimoi ovoga puta. Pripadnicama

ljepšeg spola čestitamo Dan žena.

BIHAĆ: Dijana Brkić, mlađainspektorica u sektoru kriminalističkepolicije MUP-a USK-a

Položaj žena u društvumijenja se u pozitivnom smjeru

BIHAĆ: Irma Nuspahić - Šiljak,novinarka Novog radija Bihać

Muškarci su dominantniu mnogim sferama života

BOSANSKA KRUPA: Aida Suljić,suvlasnica Gradske kafane

Samo rijetke uspijevaju

BOSANSKA KRUPA: Željka Orozović,

nastavnica Prve osnovne školeNerealna slikaženske stvarnosti

BOSANSKI PETROVAC:Besima Kišljen, direktorica

Mješovite srednje škole

BOSANSKI PETROVAC:Zerina Hajder, matičarka u Općini

BUŽIM: Fikreta Kovačević,domaćica

BUŽIM: Jasminka Šahinović,općinska službenica

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 17ReprezenT

zicijama u poduzećima, a žene se kategorizirajujke i domaćice ili poslovne žene feministkinje.u još uvijek za iste poslove manje plaćene odaca, a ako trebaju ići na porodiljno u većini sluča-bivaju otkaz. Većina poslodavaca pri zapošljava-gleda njezine preporuke, niti kvalifikacije, već im

i osnovno pitanje koliko imaju djece ispod trii da li namjeravaju još rađati. I onda se pitamoam je natalitet u padu? Žene se u našoj državi,o već debelo zakoračili u 21. stoljeće, još uvijek s prezirom sredine ako nisu u mogućnosti bitii ne žele stupiti u brak.

avo Dan žena, 8. marta, koji se i dan danas slavi udijelu svijeta, je odlična prilika za prisjećanje na sveoje još uvijek trpe raznorazna poniženja. -Bitno jenuti kako su usprkos mnogim međunarodnimma što afirmiraju ljudska prava, djevojčice i ženeešće od muškaraca siromašne, neishranjene iene. Kalkulira se također i kako od ukupnog brojaenih osoba na svijetu, čak dvije trećine otpada navim ženama od srca čestitam Međunarodni danslužile smo ga slaviti , kaže nam Jasminka.

- Međunarodni Dan žena, 8.mart, predstavlja slavlje dosti-gnuća pripadnika ženskog

spola u svim porama društva.Ideja obilježavanja Dana žena javila se početkom 20. stoljećau doba industrijalizacije i eko-nomske ekspanzije zbog lošihradnih uvjeta. Do danas sedosta toga promijenilo i ženesu zakonski dobile apsolutnu

avnost. Međutim, u stvarnosti se još uvijek nepo tom principu, pa tako da ta borba za jednakostraje. Osobno sam imala sreće da postanem dioa u kojem djelujem ravnopravno sa muškim

ma, kao radnica koja se uvažava po profesiona-ijednostima, pa sam svjesna te prednosti. Usu žene slabo zastupljene u ekonomskim i politi-erama, te smatram da se to treba mijenjati, pogo- znam da ovaj grad ima puno pametnih i sposob-

a koje zbog lokalne svijesti i klime ne mogu svo-encijalom doprinijeti zajednici, te se profesiona-aditi. Ovim putem čestitam svim ženama 8. martku da iskoče iz okvira okruženja i samouvjerenorealizaciju svojih prava , kazala nam je službenica

- Žena ne treba biti voljenasamo jedan dan, već svakodne-vno, iako joj za ovaj dan trebaposvetiti veću pažnju, bilo topoklonima ili nekim drugim nači-nom. Ako je pravi muškarac ipravo dijete ili brat, treba da svojuženu, majku, sestru, djevojku uvijek obraduje i pazi. Zar nismo njež-niji spol, zar ne treba da nas naši

ci paze, ne samo na 8. mart, nego svaki dan!?se tiče položaja žene u društvu, žena je uvijek

za kuću i djecu, služi mužu i porodici, žrtvuje se,od javne sfere društva i slobodnog građanskogOd postanka, žena u društvu nije izjednačena sacem, nema jednaka prava i postaje rob porodice.

me krivac, nalazimo li odgovore na to pitanje ueri, historiji ili i h nalazimo u svakodnevnom živo-i glavni krivac muškarac ili sva krivnja leži naoš uvijek mnogo žena ovisi o muškarcima izlnih, poslovnih ili porodičnih razloga. No, sveje izuzetke, sve je veći broj samostalnih, moder-anih žena. Sve je veći broj žena koje brane svojareguliraju porodične poslove ravnopravne sacima, određuju svoj život i budućnost, bez dru-pravila i uređenja u tipičnom muškom svijetu. Uem svijetu ženama trebaju heroji, uzori u koje segledati, kako bi koračale ovim svijetom slobodna

uma. Ah, teško je biti žena, kazala je sa uzdahom,ovog kratkog razgovora frizerka Rifeta.

-Za mene 8.mart predstavljadan kad se osje-ćam posebno.

Djevojke pridajuznačaj ovom praz-niku, jer su taj danu centru pažnje, a ivolimo kad nasobraduju pokloni-ma, na pitanje kakomlađe generacije

doživljavaju ovaj praznik kratko nam je odgovorila Sabina.

- To mi je jedina prilika zadruženje sa radnim kolegicamau opuštenoj atmosferi, obziromda je moj posao jako stresan.Tako ja doživljavam ovaj praz-nik.

Na naše pitanje kako bi opisa-

la položaj žene u društvu, doktoricaKadrić-Hadžić kaže:-Položaj žene u društvu je vrlo nezahvalan. Uz tradi-

cionalnu ulogu koju je žena zadržala u našem društvu, tusu i poslovne i profesionalne ambicije tako da mi se činida 24 sata dnevno obavljamo neke zadatke.

Vlasnica i direktorica pre-duzeća „Scontoprom“ izSanskog Mosta, ElizabetaJosipović, svojim poslovnim iživotnim uspjehom demantujesva patrijarhalna shvatanja dau Bosni i Hercegovini samomuškarci mogu biti uspješni

poduzetnici i poslovni ljudi.Od više nego skromnihpočetnih resursa i potencijala, koji su uključivali nekoliko šiva-ćih mašina smještenih u jednom neuglednom prijedorskompotkrovlju, preduzeće „Skontoprom“ je vremenom izraslo urespektabilnu kompaniju koja svoje proizvodne pogone ima uPrijedoru, Sanskom Mostu i Prnjavoru, te zapošljava oko 600radnika, uključujući i kooperante. Što je posebno važno, nesamo sa aspekta same firme i gradova u kojima djeluje, negoi pozicije BiH, firma je izvozno orijentirana i trend takveposlovne orijentacije je u stalnom porastu.

„Scontoprom“ proizvodi presvlake, te tapecirane dijeloveza namještaj i danas sarađuje sa mnogim domaćim firmama.Glavni kupac „Scontoproma“ od osnivanja bila je švedskaIKEA, zatim talijanski „Calligaris“, a u zadnje vrijeme ostvarilisu novu poslovnu saradnju sa firmama „Olympia“ izEngleske, „Sitwell“ iz Meksika, „Lina Design“ iz Slovenije idruge.

- U Banjaluci imamo registrovanu firmu „Urbannamještaj”, koja se bavi isključivo prodajom namještaja iona zapošljava 25 radnika. Pored Banjaluke, prodajnisaloni se nalaze i u Prijedoru, Sarajevu, Tuzli, Mostaru i

još nekim gradovima. Takođe, u Banjaluci imamo poslov-nog partnera koji radi za nas već duže vrijeme i zapošlja-va 30 radnika, kaže Josipović.

Dodaje kako su joj u poslovno karijeri najviše pomogliupornost i istrajnost, te da se nikada nije obazirala na predra-sude o tome da su, navodno, u poslovnom svijetu muškarciuspješniji od žena.

-To jednostavno nije tačno, jer su žene svuda u svijetu jednako uspješne kao i muškarci. Naravno, to semože postići samo u onim društvima gdje se jednima idrugima pruža ista šansa, što kod nas nažalost nije slu-čaj. Zbog toga u našim okolnostima žena mora biti dvo-struko jača kako bi uspjela u onom što želi , kaže ovauspješna poduzetnica.

- Muškarci su brzopleti i mnoge stvari rješavajupreko koljena. Žene su suptilnije i osjećajnije, imaju uro-đenu sposobnost za brižnost i pažljivost, a to u jednomkolektivu ima veliki značaj, posebno ako je žena na čelutog kolektiva, dodaje Josipović.

Ova uspješna poduzetnica, koja je 2004. godine bilaproglašena i menadžerom godine u BiH, ističe kako 8. martdočekuje sa radošću, te da se taj praznik žena svaki put na

poseban način obilježi u ovoj kompaniji.

- Iskreno, zamene 8. mart nepredstavlja neštoposebno u momživotu. Moja jesreća da imam tuprivilegiju daradim, a kako samu poslu svaki dan ipo cijeli dan, ondami ne preostajemnogo vremena zarazmišljanje opraznicima, patako ni o Danužena.

Ipak, planiram

izaći navečer negdje u grad sa svojim društvom, madapretpostavljam da se tu noć neće dešavati ništa posebnou gradu, već će to biti više kao obični izlazak sa kolegi-cama. Ne mogu ništa niti isplanirati posebno u vezi izla-ska, jer već sutradan ujutro moram na posao, pa vjerujem da neću do kasno ostajati u gradu.

Što se tiče položaja žene u društvu mislim da žene inemaju nekakav ravnopravan položaj u ovoj našoj sredi-

ni, dok je situacija u većim sredinama i gradovima dale-ko bolja. Smatram da su žene u puno boljem položaju uBihaću, Sarajevu i ostalim većim gradovima, dok je umanjim sredinama situacija mnogo konzervativnija ,mišljenja je Ermina.

Nakon zavr-šetka srednje

škole, Fatma sezaposlila u„Saniteksu“ i to jebila njena i prva iposljednja firma ukojoj je radila. Ododlaska u prijevre-menu penziju2003. godine svojživot je posvetilaraznim aktivnosti-ma. Članica jeUdruženja penzio-nera od prvogdana, članicaUdruženja žena„Svjetlija buduć-nost“, Udruženja„Liber“, a kada godpostoje određeneaktivnosti, dajesvoj maksimalan

d o p r i n o s .Organizacija Forum žena penzionerki je mlada organizacija,koja je osnovana prošle godine i koja djeluje u sklopuUdruženja penzionera.

- Poznato je da se 8. mart u svijetu obilježava kaoDan žena. Mnoge žene prije nas, naše majke, bake i pra-bake su se izborile za taj dan, da ipak žena dođe donekog izražaja. U praksi se pokazalo da su žene sposo-bne i da mogu raditi, a ne samo da budu domaćice.Znamo kakav je poslije rata bio status žena u našem dru-štvu, međutim sa ovog našeg kraja su se žene trezvenoborile i izborile za svoja prava. Dakle, nismo više u nekojpozadini, ipak smo malo isplivale i mislim da će u buduć-nosti doći do još većeg uticaja žena u društvu. Ženamože i zna puno raditi i uraditi, kazala nam je Fatma.

Ove godine članovi Udruženja penzionera će se 8.marta u 12:00 sati okupiti u njihovom sjedištu, da maloskromnije uz muziku i druženje obilježe Dan žena, budući daekonomska situacija ne dozvoljava da se to svečanije organi-zira. Navečer će se brojne penzionerke pridružiti organizira-noj zabavi u Gradskoj sportskoj dvorani gdje i FatmaAhmetašević planira provesti određeno vrijeme sa kolegica-

ma.

Od 2000. godine Haseba je predsjednica Udruženjažena „Svjetlija budućnost“, a prije ovog posla radila je kaotrgovkinja, prvo u „Agrokomercu“ deset godina, a potom uTrgovačkom preduzeću „Sana“ Bosanski Novi kao poslovođaprodavnice, također deset godina.

Udruženje „Svjetlija budućnost“ je za lokalnu zajednicuveoma značajno, posebno što se tiče realizacije raznoraznihprojekata. Jedan od primjera je i projekat „Škola za odrasle“,koji je od veoma velikog značaja za društvenu zajednicu, jer radi na dokvalifikaciji i prekvalifikaciji ljudi za lakše snalaženjena tržištu rada.

- Mi u Udruženju planiramo jedan kraći prigodanreferat o značaju 8. marta, kad je nastao, otkad je to kre-nulo i kojim povodom. Iako svi znamo šta predstavlja 8.mart, možda mnogi i ne znaju neke pojedinosti o tome.To ćemo napraviti prvenstveno za naše aktivistice i za

ostala udruženja koja se nalaze sa nama u istoj zgradi ,kazala je Haseba Behrić.Ona položaj žena u društvu smatra mnogo boljim nego

je bilo ranije. - On se poboljšava, međutim još nije dosti-gao onaj nivo koji bi trebao dostići da bi žena bila zastu-pljena u svim sferama života kao muškarci, ali zato bi sepo mom mišljenju više žene trebale boriti za svoja pravai svoju ravnopravnost, dodala je.

IN: Belkisa Ćoralić, službenicaredit banke

Žene u Cazinuabo zastupljene

ZIN: Rifeta Hadžić, frizerka

, teško je biti žena...

Č: Sabina Huskić, igračicakog odbojkaškog kluba „Ključ“

KLJUČ: Sabina Kadrić-Hadžić,dr. medicine

SANSKI MOST: ElizabetaJosipović, vlasnica i direktorica

preduzeća „Scontoprom“Žena ima sve predispozicije

da bude uspješna

VELIKA KLADUŠA: Ermina Dervišević,medicinarka u PZU „Medica“

VELIKA KLADUŠA: Fatma Ahmetašević, članica Foruma

žena penzionerki

VELIKA KLADUŠA: HasebaBehrić, predsjednica Udruženja

žena „Svjetlija budućnost“

Sretan

8. mart Vam želi

redakcija

ReprezenT-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24218 MarketingReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24220 Plaćeni prostorReprezenT

Moji generali su heroji, čak i kad

im se dokaže krivica. Tvoji gene-

rali su zločinci, pa čak i prije

nego što budu osumnjičeni. Tako bi se otpri-

like mogao tumačiti odnos „mojih“ i „tvojih“ ili

preciznije „naših“ i „njihovih“ u ovoj našoj

bosanskohercegovačkoj žabokrečini koju su

mnogu skloni nazivati i svakodnevnicom.

A zbilja veliku zbrku i strku pravi ovih

dana, pa i mjeseci, srbijansko (pravo)suđe

sijući po regionu strah od nekih spiskova,

vršeći pritom pritisak na nekadašnje bratske

republike i narode i remeteći san ovdašnjih

patriota, prvoboraca i narodnih heroja sa

svih (nekad zaraćenih) strana.

I polako se spremaju jedan po jedan

general i bivši visoki činovnik i svakom se

preispituje uloga u ratu, međutim ne onako

kako bi trebalo: sistematski, bjelodano i

svakom po zasluzi. I ne bi smjelo biti važno

je li osumnjičeni „naš“ ili je „njihov“, nego

samo je li ili nije počinio ono što mu se stav-

lja na teret. Naravno, pod uslovom da se

svakom pošteno sudi i da se svakome da

jednaka šansa za odbranu.

U tom slučaju nam se ne bi dešavalo da

„naš“ bude kriv i što je živ, a da „njihov“

bude heroj čak i kada odsijeca zarobljenici-

ma glavu, kad naređuje da se neko strijelja,

ili kad žali što nema noževe da podijeli svo-

jim borcima pa da pobiju i pokolju „njiho-

ve“...

Ne kaže se džaba, pometi svoju avliju

pa onda prigovaraj komšiji. Ne može „tvoj“

general, iako osuđen pred sudom za ratne

zločine, biti ispraćen sa ovoga svijeta uz

sve državne počasti, a „moj“ general bez

suda i suđenja biti kriv...

I nije ovdje bitno koji su „moji“, a koji su

„tvoji“, ili koji su „naši“ a koji „njihovi“. Ovdje

je bitan princip i ono elementarno što pra-

vnici uče još na prvoj godini studija da „niko

nije kriv dok se ne dokaže suprotno“. Kod

nas ide „niko nije nevin, dok mu se suprotno

ne dokaže“. Osim ako nije „naš“...

Gospodine generale, druže...

Nermin Purić, nermin [email protected]

U okviru aktivnosti na formiranju nove vlasti na nivou Federacije BiH i države BiH usubotu, 26. februara, u Velikoj Kladuši je boravila delegacija Hrvatske stranke prava (HSP

BiH) predvođena predsjednikom stranke Zvonkom Jurišićem.Delegacija se susrela sa predstavnicima DNZ BiH na čelu sa predsjednikom stranke

Rifatom Dolićem, a razgovaralo se o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini saposebnim osvrtom na formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čijim konstitui-sanjem bi bio otkočen proces uspostavljanja vlasti u ovom entitetu i na nivou države Bosnei Hercegovine.

Predstavnici HSP-a i DNZ-a istakli su kako postoji visok nivo saglasnosti između ovedvije stranke o svim važnijim pitanjima od značaja za Bosnu i Hercegovinu, te kako i jednai druga stranka zastupaju odgovornu, probosansku i proevropsku politiku u Bosni iHercegovini, koja je uslijed neprekidnih borbi za vlast stranaka sa nacionalnim predzna-kom nepravedno gurnuta u drugi plan.

- Ovaj sastanak predstavlja nastavak određenog puta prijateljstva koje ove dvijestranke gaje već duži niz godina i u ona teža vremena od ovih današnjih. Drugipovod je aktuelna politička situacija u BiH i razmjena informacija oko formiranja vla-sti u Bosni i Hercegovini. Inače, DNZ i HSP imaju visok nivo saglasnosti i oko sada-šnjosti i oko budućnosti BiH i to je razlog više da na ovakav način razmjenjujemomišljenja oko načina izlaska iz ove pat pozicije u kojoj se BiH nalazi, kazao je Dolićkomentirajući sastanak delegacija dvije stranke.

USarajevu je 01. marta održan tripartitnisastanak predstavnika DNZ BiH ipredstavnika SDP-a i HSP-a BiH.

Razgovaralo se o aktuelnoj političkoj situaciji iformiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, te omogućem učešću DNZ BiH u parlamentarnojvećini. Detaljniji dogovor i konkretizacija even-tualnog učešća DNZ-a u parlamentarnoj većini,kako je tada zaključeno, treba uslijediti nasastanku delegacija DNZ BiH i SDP BiH zaka-zan za (prošli) četvrtak.

Stranke su se usaglasile da je krajnje vrije-me da se formira vlast i da se napokon počne

sa ispunjavanjem uslova i obaveza koje Bosnai Hercegovina ima na evropskom putu.Demokratska narodna zajednica Bosne iHercegovine smatra da je odugovlačenje sa fo r-miranjem vlasti kontraproduktivno za budućnostBosne i Hercegovine i da nanosi nemjerljivu

štetu Bosni i Hercegovini na političkom, eko-nomskom i svakom drugom planu.

Također se ne možemo oteti utisku da jemeđunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini uovom momentu neodlučna i da tu svojuneodlučnost krije iza izjava kako je odgovornostna domaćim vlastima i da se domaći političarimoraju dogovoriti, iako je svaki put do sada ite-kako intervenirala i asistirala i, naravno, procesformiranja vlasti i ključne reforme su se mnogobrže odvijale.

DNZ BiH je stava da vlast mora biti formira-na na načelima dijaloga, međusobnog uvažava-

nja i punog konsenzusa o ravnopravnom uče-šću predstavnika konstitutivnih naroda i ostalihgrađana Bosne i Hercegovine i da svako rješe-nje koje ne bude u skladu sa tim nema svojubudućnost i dugoročno će štetiti Bosni iHercegovini.

I ove godine, kao i svake do sada, Demokratska narodna zajednica BiH

organizira tradicionalnu zajedničku proslavu 8. marta, Dana žena za svoje

članice i simpatizerke. Kao i do sada, proslava će se održati na Dan žena u

Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši sa početkom u 19:00 sati.

Gošće će zabavljati renomirane domaće muzičke zvijezde, a biće upriliče-

na i tradicionalna tombola sa vrijednim nagradama. Ovim ujedno pozivamo

sve pripadnice ljepšeg spola da nam se pridruže na proslavi i ujedno im česti-

tamo Dan žena.

Tradicionalnazajedničkaproslava8. MARTA,

DANA ŽENA

Zaključak sastanka DNZ-a, SDP-a i HSP-a

Vlast u Bosni i Hercegovinitreba hitno formirati

Detalj sa sastankapredstavnika

HSP-a i DNZ-a

Posjeta delegacije HSP-a DNZ-u BiH

Zajednički pogled na sadašnjost

i budućnost Bosne i Hercegovine

Kako je i bilo ranije najavljeno, u četvrtak jeodržan sastanak delegacija Demokratske naro-dne zajednice BiH (DNZ BiH) iSocijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) nanivou predsjednika stranaka. Razgovaralo se oaktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i

Hercegovini, uspostavljanju vlasti u našoj zemljii implementaciji izbornih rezultata.

Predsjednik DNZ BiH Rifat Dolić zahvalio se

predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumdžiji na kon-struktivnoj ulozi i pozivu SDP-a BiH upućenomDNZ-u za pristupanje Platformi koju je ranijepotpisala četvorka SDP, SDA, HSP i NS RZB.

- DNZ BiH smatra da je za svaki ozbiljnijinapredak Bosne i Hercegovine potrebna

odgovorna i stabilna vlast i u skladu s timželi dati svoj doprinos da se u što skorije vrijeme ta vlast i formira, te da DNZ može bitikonstruktivan i motivirajući faktor u formira-nju i funkcioniranju vlasti na svim nivoima. Udaljnjem slijedu aktivnosti u tom pravcu DNZ

BiH će uputiti svim strankama potpisnicamaPlatforme pismeni zahtjev za izjašnjenje oprijedlogu za pristupanje DNZ-a Program-

skoj platformi, a konačnu odluku o tomenakon dobivenih odgovora donijeće organiDNZ BiH, izjavio je Dolić nakon sastanka kojemsu, pored Dolića i Lagumdžije prisustvovali iNermin Purić, poslanik u Parlamentu BiH iHamdija Lipovača, premijer USK-a.

DNZ BiH pozvana da potpiše Programsku platformu

Sa jednogod ranijihsastanaka

DNZ-a iSDP-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 21zbor ReprezenT

BOSANSKA KRUPA - U bosan-skokrupskoj mjesnoj zajedniciOstružnica sve do prije četiri mjese-ca zadovoljno je živjela porodicaFahrudina i Senade Rekić. Uposljednje vrijeme, prije ta četiri mje-seca, Fahrudin je za život svojeporodice zarađivao na radilištima uSplitu i Zagrebu, ali je neposrednoprije nego što će saznati da je oboliood teške bolesti, ostao bez posla.

Vratio se na svoju Ostružnicu isvakodnevno tražeći posao i radećina svojoj kući, očekivao bolje dane.Međutim, početkom oktobra 2010.godine njegovo zdravstveno stanjese iznenada pogoršava. Čim je pri-mijetio da ima povišenu temperatu-ru, javio se u bosanskokrupski Domzdravlja, odakle je odmah upućen uKantonalnu bolnicu u Bihaću. U tovrijeme u bolnici je bio štrajk ljekara,i kako kaže Fahrudin, poslije povr-šinskog pregleda poslan je na kućnoliječenje, uz savjet da visoku tempe-raturu pokušava skinuti tuširanjem iantibioticima.

Mjesec dana trajalo je takvo „lije-čenje“ Fahrudina Rekića, da bi poslije toga ponovo preko Doma zdravljau Bosanskoj Krupi dospio doKantonalne bolnice, u kojoj su tada

utvrdili da ima leukemiju i da hitnomora na liječenje u Klinički centar uSarajevo. Od tog trenutka Fahrudinuz podršku supruge i ostalih člano-va porodice vode bitku protiv opakebolesti. Fahrudin je cijelo vrijeme uSarajevu, a tamo se kod rodbinenalazi i njegova supruga Senada,koja ga svakodnevno obilazi i želi bitiuz njega u trenucima njegove velikeborbe za život.

Ovaj mladi čovjek, rođen je1984. godine svjestan je stanja ukojem se nalazi, ali se ne predaje.Kaže da mu posebnu snagu dajeupravo to što je supruga uvijek uznjega i što se nada da će i dalje zaje-dno sa njom nastaviti odgajati svogdvogodišnjeg sina Anesa. O teškimtrenucima liječenja na Kliničkomcentru u Sarajevu kaže da dok tera-pija traje prolazi kroz teške trenutke, jer mu se prilikom primanja terapije ilijekova pojavljuju visoke temperatu-re i veliki bolovi koje je teško podni- jeti, ali kako kaže mora se.

Fahrudin je od početka bolestiizgubio više od 25 kilograma, a bora-veći u Sarajevu iako je bio u strogokontrolisanim uslovima, zaražen ivirusom H1N1, ali se prije svega veli-kom disciplinom i voljom, te uz

pomoć pravovremene terapije, uspioizliječiti od „svinjske gripe“ i sadaponovo svoju borbu za život nastav-lja protiv leukemije. Supruga Senadanam je rekla da do sada nisu tražilinikakvu pomoć, ali je njen boravak uSarajevu i dosadašnje liječenje izi-skivalo velika materijalna sredstva isve njihove, ali i porodične zalihe supri kraju.

- Ja sam sve vrijeme tamo uznjega. Teško mi je to gledati, aliznam kada sam s njim da je njemulakše. Članovi porodice su daliuzorke koštane srži, ali ničiji uzo-rak ne odgovara za presađivanjeFahrudinu, pa će nam to još višepovećati troškove liječenja. Dosada smo sve uspjeli finansirativlastitim sredstvima, ja štedim odsebe i malog Anesa kako bi štoviše novca ostalo za Fahrudina,ali sada više nemamo. Tek poslije još dvije terapije se očekuje da seFahrudin uputi na presađivanjekoštane srži. Zato molim sve, svedobre ljude koji mogu da nampomognu. Fahrudin je dok je biozdrav pomagao svakom dragasrca i uvijek govorio da sevapanikad nije previše,pa se nadam daće zahvaljujući dobrim ljudima i

dragom Bogu i on sada, kad jenjemu potrebno, dobiti pomoć,rekla nam je Senada.

Fahrudin je od prije nekolikodana ponovo u Sarajevu, a poslijeliječenja kemoterapijom slijedi mumukotrpno traženje donora za pre-sađivanje koštane srži. Prema prvim

procjenama liječnika, za to će treba-ti više od 100.000 konvertibilnihmaraka. Neka ovaj tekst bude i pozivsvim dobrim ljudima koji imajudovoljno za sebe i koji dio svognovca mogu izdvojiti i za druge, dapomognu Fahrudinu Rekiću.

Dževada ŠTANCL

Velika životna borba Fahrudina Rekića

Potrebno presađivanje koštane srži

Svi koji mogu i žele pomoći svoje priloge za liječenje FahrudinaRekića mogu uplatiti na račun kod Raiffeisen banke

1610350000000042, lični broj 09350254771 sa naznakom „Zaliječenje Fahrudina Rekića iz Bosanske Krupe“. U akciju pomoćiFahrudinu uključio se i Radio Bosanska Krupa, pa sve informacije

za pomoć ovoj porodici možete dobiti i u ovom preduzeću.

SANSKI MOST - Mladi sanskiumjetnik, Edim Kunić, u posljednjihnekoliko godina bavi se izradom ike-

bana, a u prostoru gradske galerije uSanskom Mostu održao je i izložbusvojih radova.

- Volim eksperimentisati uumjetnosti, a za ikebane sam sezainteresovao sasvim slučajno. Uposljednjih nekoliko godina posta-le su moja opsesija i preokupacija,kaže Kunić, dodajući kako se od pro-daje ikebana može pristojno i zaradi-ti.

Prema njegovim riječima, ikebanenisu samo puki cvjetni aranžmani, većimaju duboko utemeljenje u japanskojkulturi i tradiciji.

- Svaka ikebana se sastoji od tridijela koji simboliziraju nebo i zem-lju, te čovjeka koji je njihova

spona. Veliku važnost u njihovojizradi imaju poštivanje formi i kom-pozicija oblika, kaže Kunić.

Prema njegovim riječima, u izradiovih cvjetnih aranžmana koristi razli-

čite materijale, pa čak i stvari koje bizavršile na otpadu kao što su stareposude, kartonska i plastična ambala-ža, staklene flaše, sunđeri, ostaci tka-nina i drugo.

- Svi dijelovi cvjetnog aranžma-na se farbaju posebnim bojama, a

najvažniji dio ikebane je suho cvi- jeće. Ono se bere svježe i potom sesuši posebnim tehnikama i boji,objašnjava Kunić, dodajući kako odkvaliteta pripreme sastojaka zavisi i

dugotrajnost ikebane.Prema njegovim riječima postoje

dva osnovna oblika ikebana koja senazivaju moribana i nagano, a osno-vna razlika među njima je visina posu-de u koju se stavljaju. Za moribano sekoriste široke i niske, dok za nagano

idu visoke i uske posude. Kunić kažekako je u protekle tri godine izradionekoliko stotina ikebana, a mnoge odnjih danas krase unutrašnjost domo-va širom svijeta. Zlatan Č.

CAZIN – Iako je izgradnja tro-toara u ulici Žrtava DomovinskogRata, odnosno na putu izmeđuOsnovne škole „Cazin II“ i nove„Gimnazije“ pozdravljena i od svihocjenjena kao odličan projekat, činise da nekima ipak nije stalo do togada uredan izgled bude i zadržan.Prostor namijenjen za zelene povr-šine, ako se ovako nastavi, uskoroće postati blatni i izrovani dijeloviputa.

Kvalitetno urađen trotoar i uli-čna rasvjeta duž cijele ulice Žrtava

Domovinskog rata promijenili suizgled ovog djela grada. Od završe-tka projekta u jesen prošle godine,svi koji se kreću ovim djelom gradasvjedoci su boljoj sigurnosti pješakai mnogih drugih olakšica za sveučesnike u saobraćaju. Nažalost,pojedinima nije stalo ni do ljepšegizgleda, ni olakšica, jer kako drukči- je protumačiti brojne tragove točko-va na većini dijelova predviđenih zazelene površine.

Sigurno je da će čim počne rea-lizacija ljetnog održavanja gradanovi trotoari biti ponovo uređeni,međutim problem je daleko dublji.Izrovani dijelovi na trotoaru koji bitrebali biti ukras bolan su svjedok

da nam je opća kultura na izrazitoniskoj razini. Spremni smo se divitiljepotama i uređenosti susjednih ilidrugih gradova, a u svom vlastitomuništavati i ono malo što ima.

Školarci otpadom zatrpavajudionice puta, a političke stranke

svaki slobodni podzid su ukrasiliplakatima i ostavili ih kao sjećanjena izborni period. Iako će mnogi rećida nema kanti za otpad da se nebaca okolo, da nema policije koja bikažnjavala vozače da ne gaze tro-toare ili komunalnih redara, pitanje je da li smo zaista toliko primitivnida nam sve mora biti nacrtano inemamo li svijesti i savjesti da samisebi život učinimo ljepšim. Amel D.

CAZIN - Kulturno-umjetničkodruštvo „Ahmet Bajramović“ Skokoviodržalo je krajem prošlog mjesecanarodno sjelo u prostorijama Mjesnezajednice Skokovi. Na ovom sijelu

prisustvovali su i omladinci Mjesnezajednice Pećigrad, a razlog jeorganiziranje stare seoske igrePodkape. Obje mlade ekipe igrale susa žarom i oprezno jer je u ovoj igriporažena ekipa u pravilu izloženaraznim oblicima poniženja rezultat saprvog susreta nećemo niti navoditi.

- Mi smo sa ovom organi-

zacijom dokazali da stara krajiškasijela još nisu potpuno izumrila. Naupriličenom druženju pričali smoviceve i šale, a bilo je igre narodnihkola i igara. Zbog ljepote izanimljivosti, planiramo nastaviti

sa ovakvim druženjima, kazao nam je Edis Smlatić, organizator druženjai predsjednik KUD „Ahmet Bajrić“Skokovi. Esad Š.

Izložba radova mladog sanskog umjetnika Edima Kunića

Majstor za ikebane

Mladi Skokova i Pećigrada družili se uz narodnu igru Podkape

Krajiška sijela nisu potpuno izumrla

Neodržavanje javnih površina na Maloj Lisi

Problem prave

sami građani

Stara seoska igra "Podkapa"

Detalj sa izložbe ikebana

Fahrudin Rekić sa sinom Anesom i suprugom Senadom

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24222 IntervjuReprezenT

ReprezenT: Šta su zadaci vaše ustanove iko su uposlenici Centra?

Milica K.: Naša ustanova broji pet zaposle-nih, od čega su četiri žene i jedan muškarac,referent za kulturu i obrazovanje Ahmet Hidić.Tu su još Jelena Doklić, Elma Terzić, AnselaHusetić i ja. Počela sam raditi ovdje u jesen2004. godine. Mi smo od januara 2009. godinena subvencijama Općine, iako smo prije u vrije-me prethodnog načelnika bili u potpunosti nabudžetu. Dakle, bili smo isto tretirani kao i radni-ci Općine, a sada jednim dijelom dobijemo sred-stva, a jednim dijelom se moramo financirati izvlastitih prihoda.

ReprezenT: Zašto je ovako dugo RadioBosanski Petrovac na srednjem talasu?

Milica K.: Na zahtjev vijećnika od 22. sep-tembra 2007. godine, trebalo je pokrenuti radiokoji je bio u stečaju. Kada je likvidaciona proce-dura okončana, on je pripojen našoj Javnoj usta-novi i to je ja mislim jedini radio u BiH koji radiovako u sklopu Centra za kulturu i obrazovanje.Dobili smo dozvolu od Regulatorne agencije za

komunikacije na deset godina, ali nam je oprema jako slaba i istrošena. Mi smo do sada napopravke i opremu dali između 10 i 15 hiljadamaraka, a čuje nas najuža jezgra grada. Prekonašeg Nadzornog odbora obraćali smo se i mini-stru Vignjeviću, i ministru Grahovcu, i fondacijiOdRaz, sa molbom da uzmemo odgovarajućuantenu, jer ovdje postoji taj FM predajnik. Ovosada sve funkcioniše od 2008. godine, ali pitanje

je do kada će izdržati.ReprezenT: Šta je sa Spomen muzejom

„Jovan Bjelić“, kao dijelom vaše ustanove?Milica K.: Tu imamo zbirku slika Jovana

Bjelića, i one su od januara 2009. godine progla-šene nacionalnim dobrom BiH. To se nalazi udonjem dijelu zgrade, a gornji dio smo uz raznedonacije uspjeli obnoviti i urediti tako da sada naspratu imamo atelje, gdje održavamo kurseve zadjecu, tkalačke radionice i slično gdje se izrađujurazni suveniri koje smo izlagali i na sajmu „EKO-BIS“ prošle godine. Dom kulture je obnovljen2009. godine i to je sada jedna lijepa zgrada, alikoja je izuzetno velika i u koju stalno treba ulaga-

ti sredstava.ReprezenT: Koje ste aktivnosti realizirali u

Centru prošle godine?Milica K.: Imali smo festival igre, u kojem

nam je pomogao Dino Mustafić, za koji se nada-mo da će biti i ove godine, a potpomognut je biood strane Američke ambasade, gdje smo imalioko 40 djece gostiju iz Sarajeva i naše domaćedjece, edukatore poput Jasne Diklić, MirsadaBećirbašića, Željka Andrića sa muzičke akade-mije, Andrea Danon koja je vodila likovnu sekci-

ju. To su bile radionice od 16. do 19. septembra inadamo se da ćemo svake godine širiti taj krug,da iz drugog grada dođu djeca i da se edukuju naovakav način. Imali smo zatim manifestaciju„Dani Skendera Kulenovića“, pomagali manife-stacije „Dane base i krompira“ i „Prva kosaGrmeča“, a mi se nadamo da ćemo i ove godinepomagati ove manifestacije. Imali smo također i

jednu izložbu „Stari gradovi USK-a“, međutimneke predstave kao što su lutkarske, nažalostnismo u mogućnosti financirati. U kino sali supostavljene stolice, a imamo i jedan kino projek-

tor koji je star, ali u funkciji. Nedostaju nam dvazvučnika i zastori, pa smo na više mjesta aplici-rali, kao i preko općinskog načelnika, da konačnodobijemo i taj nedostajući dio kako bi mogli raditii kino projekciju filmova.

ReprezenT: Kako se kao žena nosite sa pro-blemima i odnosima sa muškarcima?

Milica K.: Ja sam oduvijek, i kao mlađaosoba, smatrala ravnopravnim žene i muškarce,i da žene mogu raditi sve poslove kao i muškar-ci. Tako sam odgojena, i moja majka i baka i jasmo radile i muške i ženske poslove.

ReprezenT: Kakvim ocjenjujete prava ženadanas u Bosanskom Petrovcu?

Milica K.: Mislim da ovdje niko nije ugroženpo tom osnovu. Čak više ne postoji ugroženost nipo nacionalnom pitanju, pa tako ja ne vidim niugroženost žena u odnosu na muškarce.

ReprezenT: Šta za vas znači 8. mart, Danžena?Milica K.: Moram se prisjetiti jednog čuve-

nog pjesnika Dušana Radovića, koji je pisaodječje pjesme, a imao je jednu emisiju na RadijuBeograd. Jedna njegova opaska je bilo ovo vašepitanje, gdje on kaže „Kad naši muškarci izvodežene na Balkanu? Odgovor je dva puta - kad jezemljotres i kad je 8. mart“. Tako i ja na to gle-dam, dan kao i svaki drugi. Ako dobijem cvijeće,biće to lijepo.

ReprezenT: Kako će se u vašem kolektivuobilježiti Osmi mart?

Milica K.: Naš osnivač Općina organizujenešto skromno. Kad je bio Dragan Kecmannačelnik općine, dobivale smo po 100 KM, sada

je to u ovim teškim vremenima u skladu samogućnostima po 50 KM, popijemo, pojedemonešto, veselimo se, i to je to.

ReprezenT: Kako se uspijevate nositi sa pro-blemima i koji je vaš recept uspjeha?

Milica K.: Sada više nije problem taj odnosmuško-ženki, već je gori problem političke priro-de. Teško je uspjeti bez jake političke strankekoja će stajati iza vas. Ja sada trenutno nisam nitiu jednoj stranci jer sam vidjela da je to sve isti

kalup pa sam izašla iz svega toga. Sve je stvar borbe i određene doze sreće.

ReprezenT: Zašto je po vama malo žena upolitici?

Milica K.: Mislim da su muškarci malo prepo-tentniji i agresivniji u odnosu na žene. Vjerovatnožene nisu imale dovoljno snage i šarma da seodupru muškima na toj listi i da dođu u prvi plan.

ReprezenT: Kako bi glasila vaša porukaženama povodom Dana žena?

Milica K.: Sve najbolje bi im poželjela, aposebno puno zdravlja. Neka samo plivaju krozživot. Budućnosti ima, samo se treba za nju izbo-riti. U BiH je stvorena fama o neravnopravnostižena. Nije to u pitanju, žena je jači spol, uzmitesamo porod. Osmi mart je davljenje, ništa. To jedeplasirana priča! Ako je žena školovana, sposo-bna i ambiciozna, ona će uspjeti. Prisjetimo se

samo koliko je bilo uspješnih slikara-žena. Nemaneravnopravnosti polova, sve kod žene ovisi odkaraktera i vaspitanja.

R

a

z

g

o

v

or M

ilica Kecman direktorica je Centra za kulturu i obrazovanje u Bosanskom Petrovcu u čijem sastavu dje-luje i Radio Bosanski Petrovac koji jedini u USK-u program emitira na srednjem talasu. U sklopuCentra za kulturu djeluje i Spomen muzej „Jovan Bijelić“, te „Dom ljiljana“. Centar za kulturu i obra-

zovanje počeo je sa radom 2004. godine, a Radio i ostali sadržaji poslije. Od petero zaposlenih u Centru za kul-turu, četiri su žene, a izbalansirana je i nacionalna pripadnost sa kojom u ovom Centru nisu opterećeni.

C entar za kulturu i obrazovanje, pa time i Radio Bosanski Petrovac, bili su na grantu Općine, međutim uovogodišnjem budžetu planirana su sredstva za potrebe Centra i Radija. Milica Kecman koja obavlja duž-nost direktorice Radio Bosanski Petrovac, povremeno vodi program, realizira dijaloške emisije i razgova-

ra sa gostima Radija o različitim temama. Ovaj Radio svojim signalom ne pokriva čak niti sve mjesne zajedni-ce u općini. Stoga su velika očekivanja uposlenih da bi konačno mogli u skoroj budućnosti dobiti FM frekvenci-

ju, a potom se čuti znatno dalje nego što je to slučaj sada. Sa Milicom smo razgovarali o njenom poslu kojiobavlja u Centru za kulturu, o problemima i nadanjima, ali i o predstojećim praznicima.

direktorica Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac

Milica Kecman

PO

V

O

D

O

M

Sa

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Budućnosti ima, samo se treba za nju izboriti!

PRIVATNA ORDINACIJA

D R . E N O

037/770-135

037/772-727Tel:

VELIKA KLADUŠA

Javno komunalno uslužnopreduzeće “Komunalije” d.o.o.

Ulica Ive Marinkovića bb77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95Fax: 00387 37 77 51 96

Iskrenečestitke

povodom8. marta,

Dana žena

BIHAĆ UL. ĐAČKA 35, 77000, BIHAĆMOB: 061 794 940

- OVLAŠTENI SERVIS ZA UGRADNJU AUTO PLINA- SERVIS I UGRADNJA AUTO PLINA VEĆ OD 555 KM- 3 GODINE GARANCIJA ILI 150.000 km UŠTEDA 50%


čestitamo 8. mart, Međunarodni dan žena

Sretan

8. mart,

Dan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 23oljoprivredni kutak ReprezenT

Kooperativna poljoprivredna proizvodnjaSpecijalizirana poljoprivredna zadruga

Vi nama povjerenje,mi vama isplatu na vrijeme!

Kod zasnivanja voćnjaka treba uzeti uobzir veliki broj činilaca stručne i eko-nomske prirode. Interesantna je kosa

sadnja mladica. U ovom tekstu ćemo predsta-viti modifikovan uzgojni oblik Buše-Toma -sistem barka. Voćnjak je delikatan, finansijskizahtjevan, dugogodišnji biološki sistem.Izborom sistema gajenja i oblika krune voćakapostiže se, istovremeno, i krajnji cilj ove proiz-vodnje: brz i harmoničan razvoj zdravih voćakau skladu sa prirodnim zahtjevima vrste i sorte;

maksimalno iskorištenje genetskog potencijala;što veća rodna površina sa dobrim rasporedomgrana; da voćka rano prorodi, redovno rađa idaje plodove dobrog kvaliteta; da su stablanižeg rasta radi lakše rezidbe, berbe i izvođe-nja agrotehničkih mjera i da stabla djelujudekorativno. Kalkulacija troškova zasnivanja iodržavanja voćnjaka je složena i podložna rizi-cima (npr. trošak berbe iznosi oko 47 posto tro-škova godišnjeg održavanja... a osiguranjeroda je na nivou do 10 posto zarade...). U pri-rodi su zapažena polegla stabla divljih vrstakoja u mnogome ispunjavaju prethodne zahtje-ve. Francuski naučnici su ovu pojavu svestranoistražili i formirali dva uzgojna oblika: Buše-Toma i Maršan (Bouche-Thomas i Marchand).Zajedničko im je da se sadnice sade pod izvje-snim uglom u odnosu na tlo i grane razvode na

poseban način. Ovo su poznati sistemi u inten-zivnoj proizvodnji voća.Decenijama se baveći proučavanjem biolo-

škog uzgoja bilja dr. Pavao Krišković je modi-fikovao sistem Buše-Toma u poseban obliknazvan: sistem barka (tlocrt je sličan čamcu,barki). Zadržaćemo se na podrobnijem opisuovog oblika.

Osobine i prednostisistema barka

Ovo je niski uzgoj prilagođen kako plan-tažama tako i porodičnim voćnjacima.

Uspješno se koristi kod vrsta: jabuka, kruška,trešnja, višnja (maraska), orah, breskva i kajsi-ja u kontinentalnom i primorskom klimatu.

- Voćke se gaje na sopstvenom korijenučime se rješava veliki dio problema koji proizla-ze iz odnosa plemka: podloga (epibiot:hipo-biot).

- Rezidba nije potrebna. Za održavanjeniskog uzgojnog oblika nije potrebno uzimatipodloge slabog rasta već se on postiže nači-nom kose sadnje.

- Biljka se, zbog dobre osvijetljenosti unu-trašnjosti krošnje, lakše sama štiti od bolesti.

- Ukoliko se pravilno primjene sve etaperada, osiguraće se sigurniji profit uz značajnosnižene troškove proizvodnje (do 50 posto).

Priprema sadnica

Za sadnju se koriste dobro razvijene jed-nogodišnje mladice. Pošto se sade pod

uglom treba skratiti/prorediti dio korijena koji ćebiti bliže površini tla. Na teren iznosite samoonaj broj sadnica koliko se može posadititokom radnog dana. Ostatak zaštite od direkt-nog uticaja sunčeve svjetlosti i isušivanja upogodnom skladištu (izbjegavajte trapljenje nalicu mjesta radi smanjenja štete koju nanoseglodari).

Nakon prorjeđivanja korena, sadnicenamočite u kašastu masu sljedećeg sastava: jedan dio dobro izgorjelog stajnjaka od govedapomiješajte sa dva dijela ilovače i natopitevodom da se dobije kašasta konzistencija; udobivenu smjesu dodajte, po predviđenoj sad-nici, 10 do 20 grama fino istucanog stakla i

ujednačite miješanjem (staklo štiti korijen odglodara, naročito tokom mulčiranja).

Usmjeravanje redova,razmak sadnje i sadnja

Gdje god nagib terena dopušta redovevoćki treba usmjeriti u pravcu sjever-

jug čime se ostvaruje ujednačena i potpunaosunčanost krošnje. Odstupanje od ovogamože, donekle, opravdati nagib tla u istomsmjeru pa je tada pravac istok-zapad. Od smje-ra se odstupa i u slučaju postojanja domina-ntnog vazdušnog strujanja. U svakom slučajubolje je formirati vjetrozaštitni pojas negoodstupiti od predloženog usmjerenja.

Razmak sadnje se prilagođava konkretnomtlu, njegovoj plodnosti, propusnosti i dr. Što jetlo boljih fizičkih svojstava, to će i bujnost bitiveća a time i razmaci sadnje. Uvijek je bolje darazmak u redu i između redova bude nešto veći jer se tada nasadom lakše vlada bez oreziva-nja što je i osobenost ovog metoda.

Sadna mjesta je potrebno označiti malimkolcima koji ostaju na mjestu zbog održavanjapredviđenih razmaka. Rupa se obično kopa uobliku trougla sa sjeverne strane kolčića (zadobro pripremljeno tlo je dovoljno 30 cm dubi-ne i širine). Radnik prihvata sadnicu rukom namjestu dokle će kalemljeno mjesto biti stavlje-no u tlo i polaže je koso pod uglom od 30 ste-peni u smjeru juga. Zatim je poravnava u odno-su na red i između redova. Drugom rukomraspoređuje korijenje i zasipa ih fino usitnjenomzemljom. Dodaje izvjesnu količinu goveđegstajnjaka ili komposta. Rupu ispunjava, dokraja, zemljom i blago pritiska šakom a ne sto-palom. Tokom proljetne sadnje potrebno je obil-no zalijevanje vodom dok za jesenju ovo nijenužno. Poslije 8-14 dana lagano se utaba zem-lja i koriguje sadnica, kako u redu, tako i izme-đu redova.

Zbog kose sadnje, rast tokom prve godinenije bujan. Voćka zauzima kosi položaj i ojača-va pupoljke po dužini sadnice. U ovom periodudobro se razvija vršni, terminalni pupoljak.Ukoliko su okolni pupoljci dobro razvijeni trebaih ukloniti („oslijepiti“) da ne konkurišu razvitkuterminalnog. Tokom vegetacije jače se razvijamladica pri dnu sadnice (gourmand) koja rastevertikalno. Nju, terminalni pupoljak i mladice salijeve i desne strane ostavljamo, a tzv. jahače(mladice vertikalnog rasta) skraćujemo čime seomogućuje rast i jačanje prethodnih izdanaka.Ukoliko je tokom transporta terminalni pupoljakbio oštećen, dopuštamo prvom slijedećem dase razvija a okolne uklanjamo.

Druga godina nakon sadnje

Rast ostavljenih izdanaka se nastavlja.Voćka je bolje ukorijenjena. Jedino se

jahači odstranjuju. U ovom razdoblju se posve-ćuje pažnja zaštiti lišća na vrhu od vaši. Akozbog povećane bujnosti ili oštećenja vrha dođedo pojave račvanja vrha, ostavljamo samo vrhda se razvija a sve ostale mladice uklanjamo.

Kada bujno rastuća mladica sa dna, povisini i debljini, dostigne koso položenu voćku,prije završetka vegetacije sasvim malo je zako-simo u suprotnom smjeru (sjever). Ovim nagi-bom mladice zaustavljamo cirkulaciju sokovaprema gore i time se postiže njena elastičnost.Nagibanje grane posebno treba paziti kodkoštunjavog voća (šljiva, kajsija, breskva).Ukoliko se ne učini blagovremeno može doćido prijeloma zbog otvrdnuća tkiva.

Mladice sa bokova puštamo da se nesme-tano razvijaju. Ukoliko ih je previše, pristupamoproređivanju (na 20-30 cm dužine, naizmjeni-čno, ostavljamo po jednu da se razvije).Ukoliko se vrh račva, „oslijepimo“ mladicu kojaraste unutra a ostavljamo bočnu (lateralnu).

U ovo vrijeme se biljka počinje oslobađatikorjenovog sistema podloge (slabije bujnepodloge, a kod bujnih podloga krajem treće itokom četvrte godine od sadnje).

Treća, četvrta i ostalegodine nakon sadnje

Početkom treće godine rasta dovršavase zakošavanje mladice sa dna voćke.

Sa ovim postupkom ne treba žuriti jer suvišebrzo naginjanje grane izaziva pojavu mnoštvamladica pri dnu sadnice. Mladice koje rastubočno savijamo u smjeru suprotnom od osno-vne grane. Na ovaj način se dobiva unutrašnjašupljina krošnje koja je izložena insolaciji iusmjerena uzduž reda voćaka. U ovoj godini semože očekivati i prvi rod.

Najveća bujnost novih mladica počinje sa

potpunim oslobađanjem od korijena podloge.

Kada je voćka postigla određenu bujnost i raz-vila poželjan skelet, nove mladice se savijajusvake godine do kraja juna. Na njima se još utoku godine formiraju cvjetni pupoljci za nare-dni rod.

Ovaj sistem se odlično pokazao u višego-dišnjoj praksi biološkog voćarstva i može sepreporučiti naprednim poljoprivrednicima.Stručna (savjetodavna) pomoć je od presudnevažnosti jer uz njega idu i savremeni oblici bio-loške zaštite i agrotehnike što je imperativ urazvijenom svijetu.

Kosa sadnja voća

Svim pripadnicama

ljepšeg spolačestitamo

8. martDan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24224 Sport/MarketingReprezenT

BIHAĆ – Pretprošle subote u sklopu 17.kola Premijer lige Bosne i Hercegovine zaodbojkašice, igračice Ženskog odbojkaškogkluba „Bihać Preminger“ su u dvorani Luke uBihaću ugostile ekipu „Bosne“ iz Kalesije.

Bišćanke su ostvarile uvjerljivu pobjedu sa 3:0u setovima, kojom je učvršćena pozicija kojavodi u doigravanje za prvaka države.

Kompletna ekipa je dala svoj udio ususretu koji niti jednog trenutka nije nagovje-štao iznenađenje, jer su domaće igračicepokazale punu spremnost i kvalitetu što jerezultiralo velikom razlikom u kvaliteti izmeđudvije ekipe na parketu dvorane „Luke“.

I 49 poena je bilo previše što su osvojilegostujuće odbojkašice, ali u trećem setu, stru-čni štab je dao priliku nekim igračicama kojesu imale manju minutažu od standardnih utoku prvenstva, što je i rezultiralo da su odboj-kašice „Bosne“ osvojile 19 poena.

U posljednjem kolu regularnog dijelasezone, odbojkašice „Bihać Premingera“gostovale su prošlog vikenda kod „Glasinca“,

posljednjeplasirane ekipe prvenstva, a iz ovogsusreta očekivali su se novi bodovi.Rusmir Karat

T A B E L A1. ŽOK „Jedinstvo“ 17 16 1 49:5 472. OK „Kula-Gradačac“ 17 13 4 41:16 393. OK „Jahorina“ 16 12 4 37:22 344. OK „Radnik“ 17 9 8 37:31 30

5. ŽOK „Bihać-Preminger“17 8 9 31:31 256. ŽOK „Tuzla“ 16 8 8 31:29 247. OK „Gacko“ 17 8 9 29:34 238. OK „Hercegovac“ 17 7 10 25:36 209. ŽOK „Bosna“ 17 3 14 14:42 1010. OK „Glasinac“ 17 0 17 3:51 0

Dvorana Luke. Gledalaca 300.

Sudije: Jasmin Mahmić (Zenica) - Ljiljana

Jovanović (Mrkonjić Grad)

Delegat: Ivan Bartula (Breza)

„Bihać Preminger“: Muftić, Binjoš, Džafić,

Kosatica, Lipovača, M. Jusić, Alibegović,

Hečić, Sivić, L. Jusić, Turnić, Pečenković.

Treneri: Zlatan Ibukić i Dževad Felić.

„Bosna“ Kalesija: Tusunbegović, Subašić,

Sarić, Burek, A. Turbić, Tuđinović, Bulivar,

Al. Turbić. Trener: Rasim Turbić.

„Bihać Preminger“ – „Bosna“ (Kalesija)3:0 (25:15, 25:15, 25:19)

Premijer liga BiH za odbojkašice

Rutinska pobjeda odbojkašica „Bihać Premingera“

BIHAĆ - Nakon rutinske i ubjedljive pob- jede nad „Bosnom“ iz Kalesije, Uprava iodbojkašice „Bihać Premingera“ su upriličileuzvratni susret trećeplasiranoj ekipi Prve ASuper lige Hrvatske, „Azeni“ iz Velike Gorice,koje će također igrati u doigravanju za prvakaHrvatske.

Susret je odigran povodom godišnjicerođendana grada Bihaća, koji je proslavio751. godinu svog postojanja. Uz prisustvodopredsjedavajućeg Općinskog vjeća Franje

Jurića, koji je i upriličio pozdravni govor gostima i prisutnima, te savjetnicima općin-skog načelnika Amarilda Mulića i DamiraBajrića, specijalnu plaketu Nailu Husetiću,sponzoru „Bihać Preminger“uručio je direktor Kluba Nijaz Lipovača.

Sam susret je protekao u fer i korektnomnadmetanju, koju su dobili gosti rezultatom3:2. Ipak je kvaliteta bila na strani ekipe izHrvatske, koja je i u novembru mjesecu uVelikoj Gorici na otvaranju nove sportske halebila bolja sa 3:1. Odbojkašice Bihaća sunastavile uspješan niz u prvenstvu, ali nimeđunarodni susreti nisu prepreka da seodupru i mnogo jačim od sebe.

Predsjednik „Azene“ MomoKuzmanović je zadovoljan boravkom u

Bihaću, i nagovijestio je još bolju saradnju, au proljeće će biti upriličeni susreti mlađihkategorija ova dva kluba. I ova kvalitetnautakmica će im doći kao jedna dobra uvertiraza doigravanje, kao i odbojkašicama „BihaćPremingera“. Rusmir K.

CAZIN – U organizacijiKošarkaškog kluba „Limo-metal“ u Cazinu je održan 5.međunarodni košarkaški tur-nir za veterane na kojem jeučestvovalo rekordnih 38ekipa iz pet država. Umuškoj konkurenciji takmiči-lo se 34 ekipe raspoređene udvije kategorije, preko 35 ipreko 45 godina starosti, doksu se u ženskoj konkurencijitakmičile 4 ekipe.

Takmičenje se odvijalo u dvoranamaGimnazije i Osnovne škole „Cazin II“, a ekipesu bile raspoređene po grupama. Nakon dvod-nevnog takmičenja i preko 60 odigranih utak-mica, pobjednik u kategoriji 35 + bila je ekipa„AGIT“ iz Zagreba, drugi je bio „Limometal“ izCazina, a treći „Adeko“ iz Maribora. U konku-renciji 45 + prvi su bili „Zmaji“ iz Ljubljane, drugi„Ploče“, a treći „Međimurje“ iz Čakovca.

U ženskoj konkurenciji najuspješnija je bilaekipa „Split“ ispred „Zagreba“ i „Ljubljane“. Usklopu turnira za predstavnike ekipa organizi-ran je prijem kod načelnika općine Cazin, koji je goste upoznao sa općinom Cazin i poželioim da iz ovog grada ponesu samo najljepše

uspomene. Naglasio je da treba podržati i pod-sticati ovakve događaje i da se stvaraju veze izdrugih sredina da se može promovisati općinaCazin. Interes za ovaj turnir svake godine jesve veći, pa je od početnih osam ekipa koliko je bilo prve godine, taj broj sada gotovo pet

puta veći.Po riječima Sauda Terzića, predsjednika

organizacionog odbora turnira, interes za ovo-godišnje takmičenje bio jee najveći do sada,što potvrđuje podatak da su se na turnir prijavi-le čak 72 ekipe. Terzić se zahvalio načelnikuopćine na podršci za ovaj turnir, te izraziožaljenje što ovo već tradicionalno takmičenje iove godine nije dobilo podršku od straneKantonalne vlade kao ni od Turističke zajedni-ce USK-a, koji nisu prepoznali važnost promo-cije Općine i Kantona kroz razvoj sportskogturizma.

Naglasio je i problem nedostatka smještaj-nog kapaciteta u cazinskim ugostiteljskim

objektima što u velikoj mjeri ograničava daorganizacija ima još veće dimenzije. Gosti zaizrazili zadovoljstvo ukazanim gostoprimstvomu organizaciji turnira, koji je najveći veteranskiturnir u ovom dijelu Evrope, a najavili su dola-zak i naredne godine. Amel D.

BIHAĆ – Dana 27. februara u Bihaću je usklopu manifestacije „Dani grada Bihaća“, a uorganizaciji Taekwondo kluba „Bihać“ održan

„III Internacional Taekwondo ChampionshipBihać Open 2011“. Na pomenutom turnirunastupali su takmičari iz Hrvatske, Poljske iBosne i Hercegovine sa 23 kluba i preko 200takmičara u kategorijama mlađih kadeta,kadeta, juniora i seniora.

Taekwondo klub „Bihać“ nastupao je sa12 takmičara i ostvario zapažen rezultat.Osvojeno je sedam medalja, od toga četiribronzane, koje su osvojili Sanel Ćordić,Ivona Vlašić, Almir Pehlivanović i ErminVelagić, dvije srebrene koje su osvojili NajlaKrupić i Džemal Jušić, te jedna zlatna koju jeosvojio Adem Krupić.

Najuspješnija u kategoriji mlađa kadetki-nja bila je Amna Čisija iz Kluba „Centar“Kakanj, najuspješniji mlađi kadet DženadHusić iz Kluba „Novi grad“ Sarajevo, kadet

Nermin Imamović iz Kluba „Centar“ Kakanj,kadetkinja Delila Ramić iz „Akademija Zejd“Sarajevo, junior Semir Imamović „Centar“Kakanj, juniorka Barbara Beković iz kluba

„Orašje“, senior Armin Gredić „Novi grad“Sarajevo i seniorka Antonela Marjan iz kluba„Magona“ Livno.

U ukupnom poretku treće mjesto je osvojio Klub „Novi grad“ Sarajevo, drugo mjesto„Centar“ Kakanj, a pobjednik turnira je Klub

„Bosna“ iz Visokog. „Bihać Open“ je ujednobio i dobra provjera takmičara pred državnoprvenstvo koje se održava 27. marta 2011.godine u Posušju. Esad Š.

Dvorana Luke. Gledalaca oko 500.Sudije: Fuad Hadžiabdić – Almir Muslić(Bihać)

„Bihać Preminger“: Muftić,Binjoš, Džafić, Kosatica, Lipovača,Alibegović, M. Jusić, Sivić, Pečenković,

L. Jusić, Hečić, Turnić. Treneri: ZlatanIbukić - Dževad Felić.

„Azena“: Matić, Topčić, Mikić,Solomun, Vrbanc, Vujević, Goričkić,Marić, Pehar, Klafurić, Radoš, Reščić.Treneri: Tomica Rešetar - Jurica Antić.

Odbojkašice "Bihać Premingera" odigrale prijateljsku utakmicu

Poraz od ekipe „Azene“ iz Velike Gorice

"Bihać Preminger" - "Azena" (Velika Gorica)

2:3 (18:25, 22:25, 25:23, 25;19, 13:15)

Međunardoni taekwondo turnir "Bihać Open 2011"

Domaći klub osvojio sedam medalja

Završen košarkaški turnir „Old Star 2011“ Cazin

Rekordan broj ekipa na turniru

Rutinskom pobjedom do doigravanja

Druženje nakon završetka turnira

Zajednički snimak odbojkašica "Bihać Premingera" i "Azene" iz Velike Gorice

Detalj sa turnira

Čestitamo 8. martMeđunarodni Dan Žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 25port/Marketing ReprezenT

BIHAĆ – Pretprošle nedjelje je u Bihaćuodržan četvrti po redu turnir povodom 751.

rođendana grada Bihaća, na kojem je uče-stvovalo 30 šahista i šahistkinja sa područjaUnsko-sanskog kantona. Turnir je sa prvimpovučenim potezom otvorio savjetnik načelni-ka općine Bihać Damir Bajrić.

Poslije interesantnih i zanimljivih borbi,prvo mjesto je zauzeo Armin Kekić iz Šahov-skog kluba „Cazin“, drugo mjesto MuhamedAmidžić iz Šahovskog kluba „Bihać“, trećeAmar Salihović iz Šahovskog kluba „Bihać“ i

četvrto mjesto Mirsad Hebilović iz Šahov-skog kluba „Cazin“.

Najbolji u invalidskoj konkurenciji su biliZlatan Tajić iz Šahovskog kluba „Bihać“, teSead Ćoralić i Ibrahim Beširević iz Šahov-skog kluba „Cazin“. Najmlađi učesnikAmarudin Mustedanagić i učesnica AjaTopić dobili su specijalnu nagradu, a nagradu je kao najstariji veteran dobio EdhemDuraković . Pokrovitelj turnira je bio gradBihać i SSRI Unsko-sanskog kantona.

A. D.

VELIKA KLADUŠA - Prošlogčetvrtka u kabinetu načelnika općineVelika Kladuša Admila Mulalića odr-žan je sastanak sa najužim rukovod-stvom Fudbalskog kluba „ABC“ izPodzvizda, koji se takmiči u Drugojligi Federacije BiH, grupa Zapad 2.Tema sastanka je bila problematika uovom klubu, kao i iznalaženje rješe-nja trenutne situacije u kojoj se Klubnalazi.

Predstavnici ovog Kluba su istaklida liga po planu treba startati 19.

marta, a da su oni već krajem februa-ra otpočeli sa pripremama za nasta-vak sezone. Naglasili su da imajudobre uslove za trening, a da jeuglavnom isti igrački kadar na okupu.Kao i ostali sportski kolektivi, i ovajKlub ima određenih materijalnih pro-blema, a najveći je dio neizmirenihobaveza prema igračima iNogometnom savezu Unsko-san-skog kantona.

Problem ovom klubu predstavlja ičinjenica da svoje domaće utakmice

ne mogu igrati na svom terenu, kojine ispunjava kriterije Nogometnogsaveza, pa su prisiljeni igrati u VelikojKladuši ili Vrnograču, zavisno odtoga na koji će se način postići dogo-vor između ovih Klubova.

Općina se obavezala da će u naj-kraćem roku uplatiti određen iznossredstava na račun ovog Kluba, uvisini od oko pet hiljada maraka, kakobi se podmirile neke od obaveza, atakođer je naglašeno da će Općina idalje plaćati prijevoz na gostujuće

utakmice nogometaša ovog kluba.„ABC Podzvizd“ se trenutno nala-

zi na šestom mjestu tabele, što uKlubu smatraju jako dobrim uspje-hom, uz nadu da će se i u nastavkusezone zadržati u gornjem dijelu

tabele. Također je važno istaći da je„ABC Podzvizd“ jedna od najkorekt-nijih ekipa u prvenstvu po fair playrangiranju, a pioniri ovog Kluba setrenutno nalaze na prvom mjestu ligeUnsko-sanskog kantona. Edin Š.

VELIKA KLA-

DUŠA - U kabinetunačelnika općineVelika Kladuša održan je sastanak predsta-vnika Nogometnogkluba „Mladost“ izVrnograča sa općin-skim načelnikomAdmilom Mulalićem injegovim savjetnicima.

Na sastanku, kojeg su tražili predstavniciNogometnog kluba „Mladost“, bilo je govora otrenutnoj situaciji u Klubu, prvenstveno fina-ncijskoj. Istaknuto je da je situacija veomateška i da postoje određena dugovanjaprema Kantonalnom savezu, ali i prema igra-čima. Upravi ovog Kluba potrebno je okodeset hiljada maraka da pokrije neizmirene

obaveze iz proteklog perioda. Općina je dalapunu podršku ovom Nogometnom klubu, adogovoreno je da će do kraja ove sedmiceuplatiti jedan dio tog iznosa sredstava.Mehmed Džebić, predsjednik Kluba, istakao je da posebnu zahvalnost duguju načelniku

Mulaliću bez čije bi pomoći bilo jako teško daklub nastavi funkcionirati.

Osim ove teme, razgovaralo se i o obilje-žavanju 40 godina rada i postojanjaNogometnog kluba „Mladost“, koji ove godineobilježava taj jubilej. Ovaj jubilej dobio jepunu podršku od strane načelnika Mulalića,koji je poručio da opstanak ovog sportskogkolektiva ne dolazi pod znak pitanja dok je on

načelnik i da će se i u narednom periodumaksimalno zalagati da pomogne rad ovogkolektiva. Ukoliko Klub ne bude u mogućnostida organizira veliku svečanost, biće toskromna sportska predstava za sve ljubiteljenogometa. Edin Š.

KLJUČ – Nogometaši nogometnog kluba„Bajer 99“ iz Velagića kod Ključa, pripreme za

predstojeću polusezonu počeli su 20. februara.Pored treninga koji se organizuju u zatvorenomprostoru, ovaj Klub već tradicionalno sa svojimigračima jedan vikend provodi u predivnom zim-skom ambijentu na Laništu, gdje se igrači men-talno i fizički pripremaju za buduće podvige.

U kampu pretežno borave tri do četiri dana,gdje dva puta dnevno imaju kvalitetne, ali i

iscrpne kondicione treninge, a boravak i smje-štaj u idiličnom okruženju omoguće im prijatelji

i donatori kluba, koji igračima za vrijeme traja-nja kampa stave na raspolaganje svoje vikendi-ce.

Nogometni klub „Bajer 99“ jesenji dio sezo-ne završio je sa prosječnim rezultatom, a unastavku prvenstva, uz izmjene u upravi Kluba,te osvježenim igračkim kadrom, Klub najavljujeborbu za jedno od prva tri mjesta. A. E .

BIHAĆ - Rukometni klub „Bihać“ na svomparketu u dvorani „Luke“ odigrao je test utak-micu sa gostima iz Novog Grada u kojoj suslavili pobjedu rezultatom 16.13 (8:5). Susretse igrao dva puta po dvadeset minuta, u utak-mici koja je donijela nešto novo bihaćkomprvoligašu.

U sastavu ekipe vidan je napredak, aponovo je u svojim skok šutevima najefikasni-ji bio Edin Begić. Nešto slabiju partiju pružilisu neočekivano Denis Hošić i Zdenko Ćurić.Ipak, trenutna slabost na terenu ne zabrinjava

stručni štab ekipe „Bihaća“, jer se dobilo nanovom modelu i igri, koja će dati rezultata unastavku prvenstva.

Drugoligaš iz Novog Grada je bio solidnasuparnička ekipa razigranim rukometašima„Bihaća“ i već je ugovoren revanš meč u njiho-vom gradu. Do prvenstva je ostalo još malo

vremena, a u taboru „Bihaća“ su optimisti damogu sa ovom golobradom ekipom napravitikorak više u nastavku proljetnog dijela prven-stva.

Rusmir K.

Članovi FC „ABC Podzvizd“ na prijemu u kabinetu načelnika

Tema sastanka problematika u klubu

Održan šahovski turnir u Bihaću

Najuspješniji Bišćani i Cazinjani

Sastanak predstavnika Nogometnog kluba„Mladost“ sa općinskim načelnikom

Opstanak sportskog kolektivane dolazi pod znak pitanja

Treneri Rukometnog kluba „Bihać“ testirali svoje rukometaše

Pobjeda nad ekipom iz Novog Grada

RK „Bihać“ – RK „Srednjoškolac“

(Novi Grad)

16:13 (8:5)

Dvorana Luke. Gledalaca 100.Sudije: Elmir Dautović - EnisOsmanagić (Cazin)

RK „Bihać“: Sedić, Islamović 3,Ćoralić, Hošić 1, Merzihić 2,Ljubijankić, Bajramović, Hafurić 2,Begić 6, Beširević, Dervišević, Živko-vić, Ćurić 2, Brajković. Trener:Zdenko Fuksik.

RK „Srednjoškolac“: Marčeta,Rapajić 1, Bursać 1, Ličina 1, Žujić,Aničić, Rašeta, Pavković 4,Kostadinović, Majstorović 1,Goronja 5, Marin, Mačak. Trener:Goran Majstorović.

Pripreme Nogometnog kluba „Bajer 99“ Velagići

Mentalne i fizičke pripremeza buduće podvige

RK “Bihać”

NK "Bajer 99" na pripremnim treninzima

Sretan 8. martMeđunarodni Dan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24226 In memoriamReprezenT

SEBILE(rođ. Ćejvanović)MURIĆ

Tužno sjećanje

Dana 26. februara navršila se godinadana od smrti drage mame, punice i majke

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne prestaju. Ponosni smo naTebe, što smo Te imali i vječno tužni što smo Te izgubili. Bolnije u riječima već u srcima nas koji smo Te voljeli. Neka Tidragi Allah podari lijepi dženet i vječni rahmet.

Kćerka Senada, zet Šefik, te unučad Adla, Admin i Nargita

(10.04.1952. - 26.02.2010.)

SEBILE(rođ. Ćejvanović)

MURIĆ

Tužno sjećanje

Dana 26. februara navršila se godina dana

od smrti drage mame, svekrve i majke

Tvojim odlaskom na ahiret ne postoje riječi koje bi opisale bol kojunosimo u našim srcima. Ono što nikad ne može umrijeti u nama jesteljubav i ponos što smo Te imali. Smrt koja je jača od života nas jerastavila, ali nije jača od naše ljubavi koju ni smrt ne može prekinuti.Stoga smo ponosni što smo Te imali, ali i tužni što smo Te izgubili. Neka

Te dragi Allah dž.š. obaspe svojom milošću i podari Ti vječni dženet.Sinovi Senad i Ernad, kćeri Nedžada i Ernada,snaha Kristina, te unučad Senid, Sinan i Lejla.

(10.04.1952. - 26.02.2010.)

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom

ili dostavite lično na adresu:

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

Z A B R

O J 2 4 3 Do 15

riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

Prodajem 2.200 m² zemljišta za gradnju u cijelosti ili parcelama u naseljuZagrad, nedaleko od stambenog naselja Brezici. Info na telefon: 061-163-298.

Radio

Velkatonweb: www.velkaton.ba

e-mail: [email protected]

Marketing:

tel/fax: 037-775-159

Prodajem nov aparat Vitafon-T za liječenje kičme, bubrega, bronhijalnih upala, srčane astme i cir-kulaciju krvi. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: 062 519 206 ili 037 770 549.

Oglasi

Sretan8. mart

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5 m x 20 m. Visina spratova 3m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3.000 m² (uključuje voćnjak iza, te malipark sa zidnim roštiljem ispred kuće). Cijena po dogovoru. Vrlo povoljno. Kontakt: 037 725 501.

Dana 06. marta 2011. godine navršilo se godina dana

od smrti našeg jedinog i najmilijeg

Tužno sjećanje

NIJAZĆEJVANOVIĆ

Tužan je ovaj dan i mjesec, jer podsjeća na najtužniji trenutak unašem životu. Uvijek ćemo se sjećati Tebe i voljeti Te kao što si Tivolio svakog. Bio si naš ponos i naše utočište za radost i bol.

Neka Ti dragi Allah podari lijepi dženet i vječni rahmet.

Tvoji: majka Remzo, otac Feho, sestra Raza, tetka Senijai ostala mnogobrojna rodbina i komšije

i

f

(Re)instalacija kompjutera(Windows XP, Windows 7) sa

osnovnim programima - 30

KM, Software, Zam jena

komponenti (hardware-a).

Kontakt telefon:

062 - 415 - 365,

Velika Kladuša.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spremanza upotrebu u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zao-bilaznici u Velikoj Kladuši. Vrlo povoljno. Kontakt tel:00 385 98 945 8036.

Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće uDrmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1.Kontakt telefon: 061 871 958.

Otkupljujem zlato (lomljeno), svih vrsta. Plaćanje odmah.Kontakt: 061 776 301.

Prodajem kuću u Trnovima, Velika Kladuša nova izgradnja, kuća useljiva, papiri 1/1, cijena podogovoru. Tel. 061 415 596 ili 0041793032001

Prodajem povoljno stambeno-poslovnu novu namještenu kuću 150 m² u Velikoj Kladuši. Atraktivna lokacija i projekat, stilski namještaj. Tel: 061 197 676.

Prodajem traktor Ferguson IMT 539 sa priključcima i pokretnu kućicu - kiosk. Kontakt tel. 061-600-661 i 037-770-701.

Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Ive Marinkovića, Zagrad (uz glavnu cestu), Velika Kladuša.Kuća je dvospratna sa zasebnim ulazima 2 x 64 m² stambenog prostora. Tel: 062-699-110 ili 037-777-504.

Etažiranja, dioba i procjena nekretnina, građevinska vještačenja, troškovnike, izrađuje sudski vje-štak građevinske struke. Tel. 061 799 425 ili 099 759 8459.

Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Zagrad, Veleka Kladuša. Vlasništvo 1/1, može i zamjena zastan. Cijena po dogovoru. Informacije na tel: 061–878–320 ili 037–772–760.

Sve informacije mogu se dobitina telefon: 037 775 086

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

Cijena objave(Standardna veli∏ina):

NA ADRESI: Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka dosubote u vremenu od 08 do 17 sati

MOŽETEPREDATI25 KM

(sa PDV-om)

Prodajem auto VW Vento 1,9 TDI, godište 1994., 90 konjskih snaga, dobro očuvan. Cijena podogovoru. Kontakt telefon: 061 435 452.

Iskrene čestitke u povodu 8. marta,

Međunarodnog dana žena

MeđunarodniDan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24228 ZanimljivostiReprezenT

Eric Jacqmain (19) iz Indijane uSAD-u, obični je satelitski

tanjir od fiberglasa prekrio sa5.800 malih pločica ogledala.Kada su ispravno poredane, plo-čice ogledala stvaraju toplotnutačku prečnika nekoliko centime-tara, koja ima energiju 5.000puta veću od sunčeve, tvrdidevetnaestogodišnji Jacqmain.Nakon što je testirao svoju napra-vu, Jacqmain je video postavio navideoservisu “Youtube”. Zrakastvara dovoljno energije da istopičelik i u trenutku uništi bilo kojiorganski materijal. -Probušiosam malu rupu na tanjiru i zalije-pio dio plastične cijevi sa stražnjestrane. Svjetlost prolazi kroz rupui pada na providnu plastiku nakraju cijevi. Sve što sam trebaouraditi je da okrenem tanjir jed-nom i označim tačku. Dok godmeta ne provodi toplinu prebrzo,zraka će u trenutku istopiti i proćikroz gotovo svaki materijal, napi-

sao je na Youtubeu Jacqmain.Tinejdžer je svoj izum nazvao“R5800 solarna smrtonosnazraka”. Samo mali dio sunčeveenergije koja dolazi do Zemlje jedovoljan da zadovolji naše potre-be za energijom. Svake minutestiže dovoljno energije koja možezadovoljiti naše potrebe cijelugodinu ukoliko bi se pravilnokoristila. Na Jacqmainovu žalost,njegov izum je uništen u požaru.-Recimo da je počinio samoubi-stvo. Podesivi nosač se potpunoistopio dok je stajala u ostavi”,rekao je Jacqmain. No, gubitakizuma je podstakao ovog mladićada razvije još moćniji izum, a pla-novi su trenutno u toku. Cilj je uisto vrijeme koristiti čak 32.000ogledala.

Tinejdžer stvorio smrtonosnu zraku“Smrtonosna zraka”, koju proiz-

vodi satelitski tanjir, može zagrijati predmet energijom

5.000 puta većom od sunčeve

energije.

Alfred Arthur, tada devet-naestogodišnji vojnik, raz-

glednicu je poslao svojoj sestriEllen u januaru 1916. godine izsvog kampa u Newheavenu uIstočnom Sussexu, dan prijenego je otišao na ratište uFrancusku. -Draga Ellen, šaljemti ovu razglednicu da znaš da tenisam zaboravio. Na drugojstrani razglednice ćeš vidjetinaređenja koja sam dobio zasljedeću sedmicu. Jadan ja. Javimi se. Tvoj brat Alfred, napisao

je mladi vojnik svojoj sestri.No, Arthurova razglednica nijestigla na pravu adresu. Arthur

je poginuo dvije godine kasnije, a njegova sestra Elle jeumrla 1964. godine. Kada jerazglednica nakon 94 godinenapokon stigla, dostavljena jena krivu adresu, odnosno

preko puta kuće na koju je

adresirana. -Razglednica je sti-gla zajedno sa drugom poštom.Nismo mogli vjerovati svojimočima. Ne samo da je dostav-ljena 94 godine nakon što jeposlana, nego je donesena napogrešnu adresu. Kada smo jepročitali, obuzele su nas emo-cije, rekla je Lauren Bleach načiju je adresu greškom stiglaova razglednica. Bleachova jenakon toga pronašla Arthuroverođake, Briana Buxtona iAngelu Finch, te im predalarazglednicu. -Ovo je nevjerova-tna i tužna priča. On je tragičnopoginuo i nikada nije saznao danjegova sestra nije dobila raz-glednicu. Žao mi je Elle, jer suona i njen brat bili bliski. Onanije primila razglednicu, ali mi

je drago da je barem dostavlje-na našoj porodici, rekao jeBuxton.

Razglednica stigla nakon 94 godine,ali na pogrešnu adresu

Superkompjuterpobjedio u kvizu

Superkompjuter IBM Watson bio je bolji od ljudi posle uzbudljive borbe u kviz“Džeperdi (Jeopardy) u kome se nadmeću

ljudi i mašine.

Nedugo nakon zvanične promocije modela ix20, kako na evropskim tako i na BH tržištu,

Hyundai nastavlja sa žestokim tempom predstavljanja novih modela u svojoj sve bogatijoj

i modernijoj ponudi.

Superkompjuter IBM-a koji se takmičio uovom kvizu, mnogi smatraju jednim od naj-

većih kompjuterskih unapređenja u posle-dnjih nekoliko decenija, jer je pokazao dakompjuteri mogu i više od pukog računanja idokumenata - da odgovaraju na pitanja kojapostavljaju ljudi. Istraživači IBM-a i industrijskianalitičari smatraju da je ova mašina bilabolje opremljena da verbalno komunicira saljudima nego ijedna pre nje. Veliki korak je tošto je ona u stanju da “razume” pitanja i kon-tekst. Na kraju je Watson osvojio glavnunagradu od milion dolara koja će biti poklo-njena u dobrotvorne svrhe.

Razglednica koju je poslao

britanski vojnik tokom Prvog

svjetskog rata, stigla je nakon

94 godine i to na pogrešnu

adresu.

Naredni evropski Hyundai će biti modeli40, čije se pr vo predstavljanje očekuje u

martu mjesecu naredne godine u okviru

sajma automobila u Ženevi. Za premijernopredstavljanje Hyundai se odlučio na pomaloneuobičajen redosljed. Naime, novi i40 ćebiti prvo predstavljen u karavanskoj verziji, aveć na jesen naredne godine i u limuzinskojverziji. Novi Hyundai će dijeliti platformunove Sonate, koja bilježi odlične prodajnerezultate u SAD-u, a evropski dizajn je osmi-

šljen u Hyundai evropskom centru uNjemačkoj. Ujedno, unutrašnjost odlikujeprostranost, praktičnost i materijali koji će

biti i iznad standarda ovog segmenta.Hyundai je posebnu pažnju posvetio ponudimotora i performansama. U početku i40dolazi sa 1.7 CRDi turbodizelskim motorom uverzijama sa 115 i 134 KS, a kasnije i u verzijisa dvostrukim turbopunjačem. U ponudibenzinskih motora, za sada, je najavljensamo 2.0 GDI sa 174 KS. Novi i40 će svakako

biti najinovativniji Hyundai do sada, te bi tre-bao ozbiljno ugroziti većinu postojeće konku-rencije u svom segmentu, uključujući i najpo-pularnije njemačke i japanske modele.Također, očekuje se da će Hyundai i40 svojimtehničkim inovacijama nastaviti pozitivantrend o promijeni same percepcije ove markekod kupaca.

Kralj je naredio da se za razvojnistambeni fond izdvoji 40 milijardi

saudijskih rijala da bi se realizirali zah-tjevi ljudi za podizanje kredita za kup-

nju stana. Suma od milijardu saudij-skih rijala biće uplaćena za socijalnadavanja, tako da svi članovi obitelji sla-bijeg imovinskog stanja, od osam do15 godina, dobiju prinadležnosti. Kralj

je namijenio 1,2 milijarde saudijskihrijala za razlicite društvene fondove ipokretanje programa za obučavanježena, dok će vladini službenici i daljeprimati dodatak od 15 posto na svoje

plaće za visoke troškove života. Oko480 milijuna saudijskih rijala biće upla-ćeno Ministarstvu za obrazovanje zapomoć siromašnim učenicima i stu-

dentima, kojima će biti obezbijeđeniodjeća, školske torbe i druge neopho-dne stvari, a čak će i određeni brojmjesta na sveučilištima biti rezerviranza njih. Uz ovu novčanu pomoć građa-nima, kralj je najavio i da će veći brojzatvorenika biti pušten iz zatvora. Kakonavode mediji u Saudijskoj Arabiji, ovo

je najveća financijska pomoć narodu umodernoj povijesti Saudijske Arabije.

Saudijski kralj daje građanima

35 milijardi dolara

Nastavak “i” porodice sa novim i40

Procesor radi na 3,46 gigaherca (GHz), ali senjegov radni takt može ručno ubrzati do

3,73 GHz, što će svakako obradovati računa-rske entuzijaste i ljubitelje računarskih igara,ali i profesionalne korisnike kojima je potre-ban procesor naprednih mogućnosti. Osimtoga, i7-990X ima 12 MB keš memorije ipotrošnju od oko 130 vati. Uz pojavljivanjenovog procesora najavljeni su i prvi modeliračunara u kojima će se on nalaziti. Kompanija“CyberPower” je najavila stoni model nazvan“crna mamba” (Black Mamba), namenjen lju-biteljima igara, koji je zasnovan na procesoruCore i7-990X, ima 12 GB DDR3 RAM memori-

je, dve Nvidijine grafičke kartice GeForce GTX580, ŠD disk kapaciteta 64 GB i čvrsti disk

kapaciteta 2TB. “Crnamamba” kao

o p e r a t i v n isistem koristiWindows 7, aprodavaće sepo ceni od4.465 dolara.

Core i7-990X je najbrži

“Intel” je počeo da isporučuje svoj šesto-

jezgarni procesor Core i7-990X Extreme

Edition, koji se reklamira kao najbrži pro-

cesor za stone računare ikada napravljen.

Šestorke Olivia, Madison, Rozo-nno Jr., Josiah, Elijah i Isaac doj-

mile su se Oprah, koja je u svojemstilu kompenzirala gostovanje njihi njihovih roditelja na njezinomshowu. -Na kraju svakog dana,Rozonno i Mia promijene 36 pele-na, pripreme 24 flašice mlijeka i12 porcija obroka od zobenihpahuljica, istaknula je Oprah. Otac

Rozonno kaže da je to puno brige iposla, no da je to istovremeno ivelika radost. Ne mogu vjerovatida su to moja djeca. -To je pravočudo, dodala je supruga Mia.McGheejevima u čuvanju djecepomažu i volonteri, no šestorkeosobno kupa otac, jer smatra kako

je to najbolje vrijeme za igru i dru-ženje s njegovom djecom.

Kralj Saudijske Arabije Abdullah Bin Abdul Aziz je, pred povratak u zemlju nakon tri mjeseca liječenja u inozem-

stvu, izdao naređenja o izdvajanju 35 milijardi dolara

za rješavanje stambenih pitanja, socijalna davanja i

obrazovanje za obitelji slabijeg materijalnog stanja.

Slavnu Oprah Winfrey raznježili su gosti na njezinom showu. Bračni

par Mia i Rozonno McGhee koji su prošlog lipnja dobili šestorke, od

Oprah su dobili nevjerojatan dar - 250.000 dolara na potrošačkoj

kartici Walmarta!

Oprah šestorkama darovala 250.000 dolara

Tehnolog ija

nauka

Upravo ovakav koncept pod nazivom"Loewe Invisio" razvio je dizajner Michael

Friebe. On, budućnost TV uređaja vidi u čistoji ravnoj površini bez okvira, koja se uklapa uskoro sva okruženja. -Kao prvi od svoje vrste,Loewe Invisio je tehnička inovacija kojaobjedinjuje konvencionalnu LCD tehnologijusa posljednjom TOLED "display" tehnologi-

jom. Prethodnoo m o g u ć a v astvaranje vrlokvalitetne slikesa visokomreprodukcijomboja i rasponak o n t r a s t a ,kazao je Friebe.

Stiže providni televizor!

Koji je sljedeći korak u razvoju TV uređaja?

Odgovor je prozirnost, tj. nevidljivi ravni

ekran koji se, kada je isključen, u potpunos-ti uklapa u interijer u kome se nalazi.

M ještani ovog gradića nadaju se da će time ubijedi-ti vozače da uspore dok se kreću putevima u ovoj

rijetko naseljenoj australijskoj oblasti. U gradiću se

nadaju da će početkom ove kampanje postati globalnasenzacija. Gradić je već hit na društvenoj straniciFacebook, zahvaljujući i omiljenoj reklami. Zvaničniciza bezbjednost na putu u državi Victoria već su pron-ašli pet istoimenih gradića u SAD-u za koje se nadajuda će podržati kampanju za kratkoročnu promjenuimena. Dok je u toku kampanja jedan od mještanaSpeeda saglasio se da promijeni i sopstveno ime i takoće lokalni trgovac brašnom i uzgajivač ovaca PhillipDown postati Phillip Slowdown (slowdown - usporiti).

Gradić promijenioime u "Brzina ubija"

Gradić Speed u australijskoj

oblasti Outback u državi Victoria donio je odluku da na

mjesec dana ime promijeni u

SpeedKills ili "Brzina ubija" u

okviru pokušaja da se pojača

sigurnosti u saobraćaju.

Ponosni otac i

njegove šestorke

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 29oroskop/Box Office ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Prolazite kroz različite faze stvaralačkog raspoloženja i mogućnosti, ponekad Vam nedosta-

je dobra volja da detaljno objašnjavate svoje namjere ili da se raspravljate sa saradnicima

koji imaju drugačije poslovne stavove. Važno je da racionalnije koristite svoju energiju, ako

se rasplinjavate na više strana to Vas može udaljiti od osnovnih interesa i ciljeva. Sporedne

poslove ostavite za neku bolju priliku. Prija Vam nečija pažnja i postupci koji Vas inspirira-

ju na nova emotivna maštanja. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja u ljubavnom odno-su, ne možete da ostanete mirni pred novim izazovima. Sačuvajte dobro raspoloženje, bez

obzira na raznovrsne promjene ili na ubrzani emotivni ritam koji Vas prati.

Potrebne su Vam dodatne i precizne informacije o različiti m događajima na poslovnoj sceni,

kako biste ostvarili svoje dugoročnije ciljeve. Osnovni interesi Vas obavezuju na kompromi-

snu varijantu, ali nemate dovoljno razumijevanja za nečije profesionalne propuste. Stalo

Vam je da obezbijedite bolje uslove koji Vam dozvoljavaju veći stepen autoriteta i samostal-

nosti. Prilično ste istrajni u svojim namjerama u svakom pogledu. U odnosu sa voljenom

osobom nailazite na nove nesuglasice, ali prihvatite "emotivnu iskru" kao pozitivan impuls.

Uvijek postoje stvari oko kojih možete da razmišljate na sličan način ili da se približite istim

ciljevima. Samo dobra volja i topla emotivna nota, vode ka zajedničkom zbližavanju.

Stalo Vam je da razriješite različite dileme na poslovnoj sceni i istovremeno da odgovorite

na nečije zahtjeve. U skladu sa savremenim poslovnim trendom, potrebna su Vam nova ili

efikasnija poslovna rješenja. Kombinacija intuicije i praktične pameti, predstavlja dobar

model i donosi dugoročnije poslovne efekte. Prije ili kasnije, moraćete da se suočite sa svo-

jim ljubavnim iluzijama. Dok se Vi lagodno prepuštate emotivnom zanosu, partner ili osoba

koja Vam se dopada iznenada povlaci pogrešne poteze. Ali ponekad treba postupiti po unu-

trašnjem ritmu, bez obzira na "strogi glas razuma" ili na neka utvrđena pravila. Nema razlo-

ga da se zanosite na pogrešnu stranu, važno je da pravilno uskladite svoje misli i osjećanja.

Ostvarili ste uspješne rezultate na različitim poljima i to Vas ispunjava velikim ponosom.

Svoj prestiž ili uspjeh objašnjavate pravilnom procjenom poslovnih interesa i smislom za

dobru organizaciju. Mnoge okolnosti su na Vašoj strani, ali postoje različiti aspekti uspje-

ha ili mjerila vrijednosti. Stalo Vam je da ostvarite dugoročnije ciljeve. Djelujete vrlo priv-

lačno i umijete da upotrijebite svoj zanosni šarm u pravom trenutku. Vođeni unutrašnjim

ritmom odgovarate na različite emotivne signale koje prepoznajete u svojoj okolini. U

odnosu sa voljenom osobom ne želite da propustite ni jedan trenutak emotivne inspira-

cije, koji Vam donosi ljubavni vrhunac ili zajedničku sreću.

Osjećate nedostatak kreativnog raspoloženja u situacijama kada treba da izađete u susret

nečijim zahtjevima, čini Vam se da kompromis ide na Vašu štetu. Prednost dajete poslovi-

ma koje možete da obavite u kraćem vremenskom periodu i bez nečije asistencije. Stalo

Vam je da ostvarite praktične ciljeve i perspektivnu poslovnu reklamu. Nema potrebe da

se obazirete na nečiju kritiku. Novi emotivni kontakti ili dinamičan odnos sa voljenom oso-

bom, uglavnom odgovara Vašem ljubavnom ritmu i ispunjava Vaša očekivanja. Emotivni

zanos ili pojačana strast Vas navodi na aktivnu ulogu u različitim situacijama. Ne možete da

odolite pred novim izazovima koji Vas pokreću na "ljubavno osvajanje".

Stalo Vam je da okolina prihvati nova rješenja ili savremenije ideje, koje imaju pozitivan

uticaj na dalji razvoj događaja na poslovnoj sceni. Imate ozbiljne namjere i da ne dozvo-

ljavate da Vas "ograničavaju" u bilo kom pogledu. Energičnost sa kojom završavate svoje

radne obaveze okolina tumači na različite načine. Postoje saradnici koji odobravaju Vas

uspeh, ali i oni koji osuđuju Vas stil izražavanja. Uporno izbjegavate sentimentalnu notu

ili "emotivno otvaranje", pred osobom koja želi da Vas zavede. Bez obzira na sve "emo-

tivne ograde" koje postavljate, na kraju ne možete da odolite pred novim izazovom.

Partner dobro zna, na koji način može da "pridobije" Vašu pažnju ili da Vas šarmira.

Novi događaji na poslovnoj sceni zahtijevaju dodatnu pažnju i angažiranost, ali usljed

različitih pritisaka većinu obaveza završavate u posljednjem trenutku. Muči Vas financij-

ska neizvjesnost, stalo Vam je da investirate svoje znanje i energiju u korisne ciljeve.

Potrebno je da sačuvate dobar saradnički odnos kako biste ostvarili svoje poslovne vizi-

je. Pokušavate da promijenite svoj odnos sa partnerom u skladu sa ličnim potrebama, ali

imate osjećaj da se neprekidno vrtite oko istih tema. Na žalost, prati Vas los emotivni

dijalog u odnosu sa bliskom osobom. Stvari koje Vašem viđenju izgledaju jasno ili prih-

vatljivo, kod Vašeg partnera izazivaju neki suprotan efekat ili negodovanje.

Preuzeli ste na sebe veliku odgovornost u različitim situacijama, sa namjerom da utiče-

te na sve važne aspekte u poslovno-financijskim pregovorima. Primjećujete da saradnici

pažljivo prate ili ocjenjuju Vaše angažiranje. Ipak, Vi imate dovoljno snage da se izborite

sa različitim problemima. Dovoljno ste razumni da sačuvate svoju poslovnu poziciju i da

prihvatite nečiji uticaj. U ljubavnom životu ne dolazi do promjena koje priželjkujete, ali

Vi ste uporni i ne odustajete lako od svojih vizija. Ukoliko primjećujete kod partnera neke

"sumnjive naznake" u ponašanju, nemojte dozvoliti da stvari odu predaleko. Stalo Vam

je da izrazite svoju emotivnu i zavodljivu stranu ličnosti pred bliskom osobom.

Djelujete vrlo energično i stalo Vam je da ubrzate poslovni ritam u svom okruženju.

Obratite pažnju na nivo prilagođavanja u situacijama koje imaju uticaj na zajedničke

interese. Kad god Vam se ukaze dobra poslovna prilika, birate lakše ili jednostavnije rje-

šenje. Ipak, postoje okolnosti koje ne zavise od Vaše volje ili uticaja. Važno je da sačuva-

te dodatnu mjeru opreza i diskreciju u ljubavnom životu, ponekad prvi utisak umije lakoda zavara. Nema razloga da se lagodno zanosite trenutnom impresijom ili prolaznim

raspoloženjem. Stvari izgledaju drugačije kada se promatraju sa određene emotivne dis-

tance. Uskladite svoje želje i mogućnosti u odnosu na partnerovo raspoloženje.

Uz dobru procjenu mogućnosti i pravilan izbor saradnika možete da ostvarite svoje ciljeve na

poslovnoj sceni. Ponekad morate djelovati energično i ultimativno u društvu saradnika.

Nemojte dozvoliti da Vas neko zavarava pogrešnim informacijama, koje mogu da Vas navedu

na los poslovni potez. U Vašem interesu je da sačuvate dobru poslovnu i društvenu poziciju.

U svom prepoznatljivom maniru umijete da osvajate simpatije na različitim stranama. Kada

ste dobro raspoloženi, imate utisak da su Vam dostupne različite privilegije i birate domina-

ntnu ulogu pred svojim partnerom. Za promjenu privlači Vas neobična avantura. Partner ili

osoba koja Vam se dopada, ne može da odoli pred Vašom pojavom i zavodljivim šarmom.

Stalo Vam je da ostvarite zajedničke interese, ali i da promijenite ustaljeni poslovni poredak ili

određene uslove koji Vas obavezuju na dodatne ustupke. Nema razloga da obraćate pažnju na

sporedne situacije koje Vam oduzimaju dragocjenu energiju ili vrijeme. Vaša kreativnost dola-

zi do pravog izražaja u situacijama kada drugi gube volju ili idejnu orijentaciju, umijete da pro-

nađete zaobilazno rješenje. Nalazite se u fazi "emotivnog privida", često na subjektivan način

procjenjujete partnerovo ponašanje. Imate utisak da Vam neko uskraćuje emotivno zadovolj-

stvo ili priliku da ostvarite svoje namjere. Uporno pokušavate da sagledate sve mogućnosti

zajedničkog života. Ukoliko ste mladi ili slobodni, očekuje Vas nova ljubavna romansa.

SEDMIČNI HOROSKOP(28.02.11 - 06.03.11.)

The King’s Speech

(12,4 miliona $)

(11,1 milion $)

(9,2 miliona $)

(7,6 miliona $)

(7,5 miliona $)

(5,1 miliona $)*

Drive Angry 3D

Stalo Vam je da unapredite svoju poziciju i stil poslovnog izražavanja, kao i da ostvarite uspje-

šnije rezultate. Angažirani ste na različitim stranama i sa velikim ambicijama ugovarate noveposlovne susrete. U društvu saradnika pokušavate da se nametnete, kao osoba od autorite-

ta i sa originalnim stilom izražavanja. Vaša profesionalna orijentacija i dobra elokvencija

garantiraju uspješne rezultate. Ponekad nije lako ostvariti emotivnu harmoniju, imate utisak

da se lagano udaljavate od voljene osobe. Osjećate emotivnu tenziju. Potrebna je određena

hrabrost da se stvari nazovu pravim imenom ili da se odrede prave vrijednosti. Ljubavna sreća

je dostižna, ukoliko vjerujete u mogućnost zajedničkog uticaja i prilagođavanja.

4

Big Mommas: LikeFather, Like Son

The Roommate

Gnomeo & Juliet

U oskarovskom vikendu najbolje je prošao animirani film 'Gnomeo & Juliet' koji se sa trećeg mje-

sta popeo na prvo. Slijedi ga komedija braće Farrelly 'Hall Pass' koja se otvorila sa 13,4 miliona.Novi film Nicolasa Cagea 'Drive Angry 3D' otvorio je sa razočaravajućih 5,1 miliona i nalazi se na

devetom mjestu (najslabije otvaranje nekog 3D filma u historiji). Deset najgledanijih filmova na

američkim kino blagajnama (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

(14,2 milion $)

(13,4 miliona $)*

I Am Number Four5

8

9

10

3

(25. - 27. februar 2011.)

Najgledaniji filmovi

u američkim kinima

B O X O F F I C E

6

(11 miliona $)

(2 miliona $)

Hall Pass

1

Unknown

Justin Bieber:Never say Never

Just Go With It

Ovoga vikenda u američka kina stiže dosta novih naslova, 'The Adjustment Bureau' sa MattDamonom i Emily Blunt, komedija 'Take Me Home Tonight', zatim animirani 'Red State' u kojem glas

glavnom liku posuđuje Johnny Deep, te horror 'Red State' i drama sa elementima fantazije 'Beastly'.

2 7

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 24230 MarketingReprezenT

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Gornji Purići,

Velika Kladuša

Tel./Fax: 037-713-245


SVE ZA GRADNJU

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

!!!

Novo

BLOK III BLOK II

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD,,TEMELJA DO KROVA’’POSEBNO IZDVAJAMO :

IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE,MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA),

ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano Hvala vam napovjerenju!!!

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

- pregledi za sanitarne listove- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija

- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

* VISOKO I NISKOGRADNJA *GRAÐEVINARSTVO

E- MA IL : [email protected]@kendic-promet.com Tel/fax: 037 778 689

Mob: 061 580-650,

061 815-533

VELIKA KLADUŠA

www.kendic-promet.com

Čestitamo 8. mart, Meunarodni dan ženaČestitamo 8. mart, Meunarodni dan žena

Sretan 8. mart

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;

Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396


Sretan8. mart

Sretan 8. mart

Sretan

8. mart,

Dan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


07. mart 2011. godine, broj 242 31est i tke ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)Rusmir Karat (Bihać)

Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Amel Družanović - Meca (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

e-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplatemogu se vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka

Distributer novina u Americi:Refik Šabanagić,

1680 Brincker hoff Ave.,Utica, NY 13501

Office:1-315-792-0085Mob: 1-315-292-0410

e-mail:[email protected]

Štampa:

N.I.G.D. Dnevne nezavisne novined.o.o. Banja Luka,

za štampariju: Aleksandar Kopanja

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

Svim pripadnicama

ljepšega spola,

a posebno svojim

članicama i simpatizerkama

upućujemo

najiskrenije čestitke

u povodu 8. marta,

Međunarodnoga

dana žena!


SRETAN 8. MART

UDRUŽENJELOVAČKA

ORGANIZACIJA

VELIKA

KLADUŠA

Sr e t a n v a m

8. m a r t,

Da n ž e n a

R u k o v o

d s t v o i č

l a n o v i D

N Z B i H

Osnovna škola “1. mart” Vrnograč

Svim ženama iskreno

od srca čestitamo 8. mart

Međunarodni Dan žena

8/3/2019 ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]


" B U Ž I

M "

, s l i j e v a n a d e s n o : A l a

d i n I č a n o v i ć , t r e n e r , V

e d i n a S k e n d e r o v i ć ( 3 ) , D ž e n a n a D i z d a r e v i ć

( 1 3 ) ,

M e d i n a

n

o v i ć ( 4 ) , L e j l a S k e n d e r o v i ć ( 1 0 ) , E d i n a M u l a l i ć ( 2 ) , D ž e n e t a K u d e l i

ć ( 1 2 ) .

Č u č e , s l i j e v a n a

d e s n o : L e j l a

i ć ( 5 ) , M e r d ž a n a E m i n i ć ( 1 6 ) , Š e h e r z a d a T a h i ć

( 1 4 ) , A m e l a V e l a d ž i ć ( 1 1 ) , E r m i n a B a j r e k t a r e v i ć ( 9 ) , k a p i t e n .

e

n s k i o d b

o j k a š k i k l u b

Documents

ReprezenT [broj 242, 7.3.2011]