54

RELIGIJA, IDENTITET, POLITIKA

religiozne zajednice sa drugim religijskim

ti od

kulturni identiteta, zasnovan na religijskoj pripadnosti i religijskim vrijednostima. Ovako

zajednice i u odnosima sa drugim religijskim zajednicama. Ovakvu povezanost religije,

Ovi primjeri

koje je utemeljeno na religijskoj pripadnosti.

-dogmatskih razlika unutar vlastite religijske

religijske zajednice,

o,

e

pobornike takve radikalne odbrane vlastitog kulturnog i religijskog identiteta, kulturna agresija

Odbrana od kulturne

agresije je prva linija odbrane nacionalne sigurnosti. Dakle, odbrana od kulturne agresije je

kulture. Ni

prakse vlastite kulturne i religijske zajednice.

55

svaku raspravu o odnosu religije, identiteta i politike. Pitanje glasi da li pojedinac ima pravo na

oni koji daju prioritet pravima pojedinca i oni koji daju

identiteta zajednice. Davanje prioriteta pravima pojedinca ili zajednice ovisi od povijesnog

jom vlastitom opstanku.

na Balkanu i u

evropske kulture prema islamu,

religijsku povijest. Vojna agresija ko

dugotrajnog udaljavanja od islamskog kulturnog i religijskog identiteta vodilo je obnavljanju

Otklanjanje vojne prijetnje nacionalnoj sigurnosti ne otklanja ovaj u krizi uspostavljeni

prijetnja nacionalnoj sigurnosti muslimana u Bosni otklonjena, kriza u odnosima islamskog i

pitanje kulturnog identiteta.

Postoje b

protiv muslimanske opasnosti, isticanje posebnog islamskog kulturnog i religijskog identiteta

56

. Pitanja

strani muslimana u Bosni stvaralo je strah od represije francuskih vlasti. Istovremeno, jedan dio

izrekao 1992. godine u razgovoru s

vidim drugog Muslimana na ulici, on se nasmije i mi stanemo i razgovaramo. Prepoznajemo se

islamskog R

Zapadu nisu.

Stradanje muslimana u Bosni, u ratu 1992. do 1995. jeste ekstremni primjer kako

tar jednog

da u povezanosti religije, identiteta i politike primarna zajednica se ne uspostavlja na nivou

unutar vlastite religije. Unuta

posebnosti istovreme

roda koji

u

religijskom i kulturnom identitetu proizvodi brojne sukobe, istovremeno i unutar svoje kulturne i

religijske zajednice kao i u njenim odnosima sa drugim zajednicama.

jskih i kulturnih

57

njem vlastitih religijskih i kulturnih vrijendosti. U

identiteta jedne zajednice, grupe ili pojedinca. Ove politike, ukoliko su i same religijski

zasnovane, pozivaju pripadnike druge zajednice na konvertovanje, na prelazak u pravu vjeru ili

e

sukobe.

emjerju u kojem sami

njihove vlastite religijske i kutlurne matrice, izvanjska kritika, koja dolazi iz drugih kulturnih i

vu poziciju unutar vlastite kulutrne i religijske zajednice, jer

na

em ili apsolutiziranjem

vlastitog identiteta.

sukobe, u nova sukobljavanja unutar jedne kulturne i religijske zajednice i nova sukobljavanja

Uvjerljivo

i deklarirane principe.

Pravo na religijski i kulturni identitet kako pojedinca tako i zajednica pripada kompleksu

zajednice i stabilnosti nj

kulturne

58

i ili kulturno

ovom procesu nije bitna sama norma, nego njena povijesna reinterpretacija koja presudno ovisi,

Zajednica u krizi uvijek razlog za vlastito stanje nalazi u odstupanju od vlastite tradicije i

identiteta u odnosu na kulturu iz koje dolazi prijetnja. Neovisno od religijskih normi,

uspostavljanje