REGIJE CENTRALNA BiHREGIJE CENTRALNA BiH …...Socio-ekonomska analiza regije Centralna BiH 2008-2010 7 1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH 1.1. Prostor i veličina regije

Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH REZ Zenica

Zenica, Štrosmajerova 11/3 www.rez.ba [email protected]

SOCIOSOCIOSOCIOSOCIO----EKONOMSKA ANALIZAEKONOMSKA ANALIZAEKONOMSKA ANALIZAEKONOMSKA ANALIZA REGIJE CENTRALNA BiHREGIJE CENTRALNA BiHREGIJE CENTRALNA BiHREGIJE CENTRALNA BiH

2011201120112011

ZA AŽURIRANJE DOKUMENTA

REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJAREGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJAREGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJAREGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA REGIJE CENTRALNA BiH 2009REGIJE CENTRALNA BiH 2009REGIJE CENTRALNA BiH 2009REGIJE CENTRALNA BiH 2009----2015201520152015

Zenica, decembar/prosinac 2011.

Sadržaj

Popis skraćenica 4

UVOD 5

Profil ekonomske regije Centralna BiH 6

1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH 7

1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH 7

1.2. Klima 9

1.3. Reljef regije Centralna BiH 9

1.4. Vode 11

1.4.1. Rijeke 11

1.4.2. Jezera 13

1.5. Komunikacije 13

1.5.1. Putna infrastruktura 13

1.5.2. Željeznice 15

1.6. Geostrateški položaj regije CBiH 15

2. PRIRODNI RESURSI 18

2.1. Poljoprivredno zemljište 18

2.2. Šume 21

2.3. Minerali i rude 22

3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA 24

3.1. Demografske promjene 24

3.2. Roñeni i umrli; brakovi 24

3.2.1. Prirodno kretanje 25

3.2.2. Brakovi 26

3.3. Starosna struktura 27

3.4. Gustina naseljenosti 27

4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA 29

4.1. Radno sposobna populacija i radna snaga 29

4.2. Zaposlenost 29

4.3. Neto plate 30

4.4. Nezaposlenost 31

4.5. Usporedni indikator: Zaposlenost-Nezaposlenost 33

5. INFRASTRUKTURA 35

5.1. Putna i željeznička infrastruktura 35

5.2. Poslovna infrastruktura 35

5.3. Tehničko-tehnološke institucije 37

5.4. Vodo-snabdijevanje i upravljanje odlaganjem otpada 37

5.5. Telekomunikacijska infrastruktura 37

5.6. Mediji 37

5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji 39

5.7.1. Visoko obrazovanje 39

5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje 41

5.8. Zdravstvene ustanove 42

5.9. Sport i rekreacija 43

5.10. Nevladine organizacije 44

6. EKONOMIJA REGIJE 45

6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku 45

6.2. Uvoz i izvoz 46

6.3. Sektori privrede 47

6.4. Mala i srednja preduzeća 48

6.5. Finansijske institucije 50

Zaključci 53

SWOT ANALIZA 55

4

Popis skraćenica

AFIP Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge Sarajevo

APIF Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka

BDP Bruto domaći proizvod

BIHAMK Bosanskohercegovački auto-moto klub

BSC Business Start-Up Centre (Centar za pomoć u početku poslovanja)

CBiH Centralna Bosna i Hercegovina

EU European Union (Europska unija)

EURED European Union Regional Economic Development (Program Europske unije za regionalni ekonomski razvoj)

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FISIM Financial Intermediation Services Indirectly Measured (Usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene)

GDP Gross Domestic Product (Bruto domaći proizvod)

IPI Institut za privredni inženjering

IRBRS Investiciono-razvojna banka Republike Srpske

KM Konvertibilna marka

MEP Market Economic Profile (Tržišni ekonomski profil) Database (baza podataka)

MSP Mala i srednja preduzeća/poduzeća

PLUD Participatory Land Use Development (Sudjelovanje korištenja zemljišta u razvoju)

REZ Regionalna ekonomska zajednica (REZ Agencija)

RS Republika Srpska

SBK Srednjobosanski kanton

SEA Socio-ekonomska analiza

SWOT Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats (Analiza snage, slabosti, prilika i prijetnji - SWOT analiza)

UN FAO United Nations Food and Agriculture Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu)

UNDP United Nations Development Program (Razvojni program Ujedinjenih naroda)

VGI Vojnogeografski institut

ZE-DO Zeničko-dobojski kanton

Socio-ekonomska analiza regije Centralna BiH 2008-2010

5

UVOD

Proces ažuriranja socio-ekonomske analize regije Centralna BiH (CBiH) je nastavak kontinuiranog procesa započetog od strane EURED1 iz 2004. godine. Sukladno tome, REZ Agencija je zadržala unaprijed, od strane EURED-a, definiran metodološki okvir u kojemu je odreñen i postupak izrade regionalnih strategija razvoja u kojima su socio-ekonomska analiza i SWOT analiza najvažniji segmenti potrebni za definiranje ili ažuriranje smjernica regionalne razvojne strategije.

Dakle, prethodno ažuriranje SEA (Socio-ekonomske analize) regije Centralna BiH obavljeno je neposredno prije izrade dokumenta pod nazivom "Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH 2009-2015", u kojemu je SEA bila integrirana svojim punim sadržajem.

U inicijalnoj verziji gore navedenog dokumenta, period na koji se podaci odnose završavao se 2006. godinom. U januaru 2009. godine, nakon razmatranja dokumenta na "Završnoj sesiji Partnerske grupe za izradu strategije ekonomskog razvoja regije CBiH za period 2009-2015" u Zenici, odlučeno je da se, zbog potrebe za ažurnijim uvidom u stanje regije, proširi period obuhvata podataka - uključujući tako i 2007. godinu, gdjegod je to bilo potrebno i moguće.

Ovaj dokument objavljen je na web stranici REZ Agencije i štampan u dva izdanja. Prvo izdanje objavljeno je u martu 2009. godine, a drugo (koje sadrži samo manje korekcije prvoga) u septembru 2010. godine.

U razdoblju nakon navedenog ažuriranja SEA, nije bilo promjena uočenih za podatke koji se odnose na statičke tipove socio-ekonomskih indikatora, jer su takvi podaci, logično, ovisni o administrativnom statusu općine i rijetko se mijenjaju. Takvi su, na primjer, geografski i topografski indikatori. Zato je kod ovog ažuriranja SEA puna pažnja morala biti posvećena dinamičkim tipovima socio-ekonomskih indikatora, odnosno onih indikatora čiji se podaci stalno mijenjaju kroz godine, te se njihova konsolidacija ili pripadajuće referentne vrijednosti odnose na nivo jedne godine. Takvi indikatori su, primjerice: demografija (vitalna statistika), radna snaga, obrazovanje, pravna lica, zatim podaci o nevladinim organizacijama, financijskim institucijama, medijima, zdravstvu, itd.

Dakako, još uvijek postoje poteškoće naglašene uz izradu prethodne verzije socio-ekonomske analize, a vezane su za prikupljanje podataka, odnosno za nedostatak informacija i meñusobnu neusklañenost statističkih sistema u dva bh. entiteta. Takoñer, stalni problem je nedostupnost podataka koji se odnose na mala i srednja preduzeća (MSP) za općine u regiji. Nastojeći ublažiti potonji problem, te ažurirati uvid u stanje MSP sektora barem za dvogodišnje razdoblje (2008-2009), REZ Agencija je nabavila podatke o pravnim licima za svih 16 općina regije od ovlaštenih Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge APIF iz Sarajeva i APIF iz Banja Luke. Meñutim, unatoč činjenici da je takav potez u općinama dočekan s nepodijeljenim odobravanjem, nabavka sličnog seta tih (skupih) podataka u kontinuiranom smislu iz razumljivih i objektivnih razloga nije moguća. Zato se općinama preporučuje pojedinačna nabavka podataka o pravnim licima općine (npr. svake druge godine, jer podaci za odreñenu godinu sadrže i podatke o prethodnoj).

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ažuriranje socio-ekonomske analize izvršeno je za period koji uključuje najmanje 2007. godinu, a nastavljajući tako hronologiju ustanovljenu pri ažuriranju prethodne socio-ekonomske analize. Takoñer, odreñene korekcije urañene su za podatke iz perioda 2003-2006.

Podaci korišteni u ovom procesu izrade socio-ekonomske analize, temeljeni su na zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Zavoda za statistiku Republike Srpske. Korišteni su i izvještaji koje je moguće generirati iz MEP Baze podataka, kao i podaci iz drugih zvaničnih izvora, dostupnih pri obradi podataka.

1 Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj


6

Profil ekonomske regije Centralna BiH

Tabela 1.0.1. Profil ekonomske regije Centralna Bosna i Hercegovina2

2 Podaci za 2010. godinu

Službeni naziv Ekonomska regija Centralna Bosna i Hercegovina – CBiH

Površina 5.295,91 km2

Administrativne jedinice u Regiji CBiH

Iz Federacije BiH Općine iz Kantona 4 (ZE-DO): Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Usora, Zavidovići, Zenica i Žepče Općine iz Kantona 6 (SBK/KSB): Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, Vitez

Iz Republike Srpske Opština Teslić

Klima u Regiji Kontinentalno-planinska

Broj stanovnika (procjena za 2010.) 566.695

Starosna struktura stanovništva (procjena za 2010.)

0 -14 godina 108.194 (19,09%) 15-64 godine 387.443 (68,37%) > 65 godina 71.058 (12,54%)

Religijske skupine Islam, katolicizam, pravoslavlje

Službeni jezici Bosanski, hrvatski, srpski

Nacionalna valuta Konvertibilna marka (KM) 1 KM = 0,51051 Euro 1 Euro = 1.95883 KM

Stopa zaposlenosti2010 50,64%

Stopa nezaposlenosti2010 49,36%


7

1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH

1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH

Regija CBiH je prirodno, klimatski, geografski, te ekonomski jedinstvena i konzistentna cjelina koja obuhvata 16 meñusobno povezanih i integriranih općina/opština, lociranih u dva kantona Federacije BiH (FBiH): Zeničko-dobojski i Srednjobosanski/Kanton Središnja Bosna (uzimajući u obzir administrativni aspekt), dok je jedna općina/opština (Teslić) locirana u Republici Srpskoj.

Slika 1.1.1. Pet ekonomskih regija Bosne i Hercegovine 1. Sjeverozapadna; 2. Centralna BiH; 3. Sjeveroistočna; 4. Sarajevska; 5. Hercegovina

Cjelokupna regija zauzima površinu od 5.295,91 km2, što je 10,36% od ukupne površine BiH.

Slika 1.1.2. Ekonomska regija Centralna BiH i učešće u ukupnom teritoriju BiH


8

Slika 1.1.3. Veličina općina u sastavu regije Centralna BiH (u km2)

Općine/opštine se znatno razlikuju po površini. Dvije su (Usora i Doboj Jug) izrazito male, dok četiri općine/opštine (Zenica, Zavidovići, Travnik i Teslić) imaju površinu veću od 500 km2. Od navedenih, najveća je općina/opština Teslić sa površinom od 846 km2.

Tabela 1.1.2. Općine regije CBiH – Administrativna pripadnost i veličina3

Općina/opština Entitet Kanton/Regija km2

Bugojno Federacija BiH Srednjobosanski kanton/

Kanton Središnja Bosna 361,00

Busovača Federacija BiH Srednjobosanski kanton/


Doboj Jug Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 10,21

Donji Vakuf Federacija BiH

Srednjobosanski kanton/ Kanton Središnja Bosna 323,70

Gornji Vakuf-Uskoplje Federacija BiH Srednjobosanski kanton/


Kakanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 377,00

Maglaj Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 260,00

Novi Travnik Federacija BiH Srednjobosanski kanton/


Teslić Republika Srpska Regija Doboj 846,00

Tešanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 163,00

3 MEP Baza podataka

361,00

157,50

10,21

323,70

402,00

377,00

260,00242,00

846,00

163,00

563,00

53,00

158,00

521,00558,50

300,00

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

Povr

šina

u kv

adra

tnim

km


9

Travnik Federacija BiH Srednjobosanski kanton/


Usora Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 53,00

Vitez Federacija BiH

Srednjobosanski kanton/ Kanton Središnja Bosna 158,00

Zavidovići Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 521,00

Zenica Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 558,50

Žepče Federacija BiH Zeničko-Dobojski kanton 300,00

Ukupno regija Centralna BiH (km2) 5.295,91

1.2. Klima

Kontinentalno-planinska klima regije odreñena je njenim geografskim položajem. U višim područjima (preko 1.000 metara nadmorske visine) vlada kontinentalno-planinska klima alpskog tipa.

Osnovna karakteristika klime je oštra zima (temperature do -34o C), dok su ljeta topla (sa temperaturama koje zadnjih godina dostižu 39o C). Prosječna godišnja količina padavina je od 1.000 do 1.200 litara po m2. Snježne padavine su obilne, pogotovo u višim područjima.

Ovakva klima pogoduje razvoju poljoprivrede, posebno voćarstva i povrtlarstva, te stočarstva.

1.3. Reljef regije Centralna BiH

Uzvišenja razlikujemo po nadmorskoj visini. Brežuljak (hum ili gorica) je najmanje uzvišenje iznad ravničarskog zemljišta niže od 200 metara. Brdo je uzvisina izmeñu 200 i 500 metara visine. Gora je uzvišenje iznad 500 metara visine, obraslo šumom, a planina je uzvišenje iznad 1.000 metara nadmorske visine, prostrano i razgranato.

Reljef regije Centralna BiH karakterizira odreñeni stepen raznolikosti, mada je on pretežno brdsko-planinski. Vrhovi planina su tipični primjeri nenaseljenih područja, s bogatom florom i faunom.

Tabela 1.3.1. Vrhovi uzvišenja (brežuljaka, brda, gora i planina) u regiji CBiH4

Općina Uzvišenje N. Visina (m) Gornji Vakuf-Uskoplje Vranica (Nadkrstac) 2.110 Gornji Vakuf-Uskoplje Raduša 1.955 Travnik Vlašić (Paljenik) 1.933 Donji Vakuf Velika Plazenica (Demirovac) 1.765 Bugojno Stožer (Vrana) 1.758 Donji Vakuf Semešnica 1.724 Travnik Kruščica (Luška) 1.673 Busovača Crni vrh (Busovačka planina) 1.619 Vitez Kruščica 1.578 Bugojno Ravašnica 1.565 Donji Vakuf Dekala 1.535 Bugojno Kalin 1.530 Donji Vakuf Crni vrh 1.514 Donji Vakuf Komar (Kamenjaš) 1.510 Busovača Suha voda 1.502

4 MEP Baza podataka; Topografske karte 1:25000, VGI Beograd, 1975.g


10

Donji Vakuf Stolovaš 1.476 Donji Vakuf Bukovaća 1.475 Donji Vakuf Javorak 1.473 Kakanj Lipničko brdo 1.458 Teslić Meukrinje (dio Vlašića) 1.425 Travnik Gorčevica 1.405 Bugojno Radovan 1.394 Bugojno Rudina 1.385 Donji Vakuf Kriva jelika 1.385 Teslić Očauš 1.384 Teslić Vučja planina 1.378 Donji Vakuf Veliki osredak 1.376 Kakanj Ravno javorje 1.367 Žepče Mahnjača 1.360 Novi Travnik Kalin 1.331 Žepče Palašnica 1.322 Donji Vakuf Svrzinac 1.310 Busovača Modri kamen 1.308 Zenica Tvrtkovac 1.304 Kakanj Tvrtkovac 1.304 Zavidovići Tajan 1.297 Donji Vakuf Radalje 1.291 Donji Vakuf Vračac 1.286 Kakanj Hum 1.281 Donji Vakuf Suva lokva 1.267 Donji Vakuf Sović 1.261 Donji Vakuf Pandurica 1.251 Busovača Hum 1.241 Novi Travnik Vilenica 1.235 Donji Vakuf Vis 1.211 Kakanj Teševo 1.204 Žepče Mala Mahnjača 1.202 Donji Vakuf Kik 1.173 Busovača Pridolci 1.171 Teslić Smolin 1.148 Busovača Dolačko brdo 1.128 Donji Vakuf Junuzovac 1.112 Zenica Vepar 1.083 Zenica Lisac 1.080 Teslić Borja 1.078 Donji Vakuf Rasavci 1.074 Donji Vakuf Topala 1.074 Donji Vakuf Vukovo 1.051 Donji Vakuf Dobro brdo 1.046 Donji Vakuf Sovići 1.040 Donji Vakuf Ćemerikovac 1.017 Donji Vakuf Rudina 993 Kakanj Ponijeri 987 Žepče Oglavak 981 Kakanj Kičeva 975 Zavidovići Ravte 960 Busovača Saračevica 957 Kakanj Piljevina 945 Zenica Smetovi 940 Donji Vakuf Blagaj 935 Kakanj Krevnik 926 Zenica Klopačke stijene 918 Zavidovići Velež 915 Travnik Vilenica 900 Travnik Bukovica 850 Donji Vakuf Mali osredak 846


11

Donji Vakuf Strahinjaća 823 Busovača Javor 820 Zavidovići Udrin 789 Zavidovići Klek 777 Žepče Teterača 755 Žepče Bukovik 749 Teslić Javorova 734 Maglaj Ozren (Rabov vis) 706 Tešanj Crni vrh 702 Zenica Golubak 700 Zenica Vučijak 639 Zenica Zmajevac 638 Žepče Varda 613 Zenica Volovska glava 585 Doboj Jug Jezerce-Drum 356 Usora Bandera 336 Doboj Jug Strane 250 Doboj Jug Vis 120

Skoro svaka od 16 općina ima odreñene potencijale za lov i turizam. Kao što je vidljivo iz tabele 1.3.1., regiju karakterizira veliki broj planina, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 1.100 metara.

1.4. Vode

1.4.1. Rijeke

Regiju karakterizira razgranata rječna mreža.

Tabela 1.4.1.1. Rijeke u regiji CBiH5

Općina/Opština Rijeka Tok kroz

općinu/opštinu (km)

Bugojno

Vesočnica 5,00 Bunta 6,00 Poričnica 9,00 Vileška Rijeka 9,00 Vitinska Rijeka 11,00 Duboka 16,00 Vrbas 30,00

Busovača

Ivančica 7,00 Klokotnica 8,00 Lašva 10,00 Kozica 16,00

Doboj Jug Usora 2,00 Bosna 5,00

Donji Vakuf Vrbas 30,00

Gornji Vakuf-Uskoplje

Kruščica 3,00 Voljička Rijeka 3,00 Trnovača 4,00 Bistrička Rika 14,00 Vrbas 30,00

Kakanj

Bijele Vode 6,00 Zgošća 15,00 Ribnica 21,00 Bosna 22,00 Trstionica 27,00

5 MEP Baza podataka


12

Maglaj

Bistrica 7,00 Megara 7,00 Jablanica 11,00 Liješnica 15,00 Bosna 31,00

Novi Travnik Jaglenica 20,00 Grlovnica 22,00

Teslić

Usora 3,00 Blatnica 8,00 Studena 12,00 Mala Ukrina 14,00 Mala Usora 22,00 Velika Usora 50,00

Tešanj Bosna 5,00 Usora 10,00 Tešanjka 17,00

Travnik Bila 30,00 Lašva 50,00

Usora Usora 2,00

Vitez Bila 6,00 Kruščica 15,00 Lašva 52,00

Zavidovići Bosna 16,00 Gostović 18,00 Krivaja 38,00

Zenica

Lašva 1,50 Orahovačka Rijeka 6,70 Kočeva 17,30 Bistričak 19,25 Bosna 47,95

Žepče

Bistrička Rijeka - Krajnjača - Liješnica - Ljubna - Ograjina - Pepelarska Rijeka - Rakovica - Želećka Rijeka - Željeznica - Papratnica 8,00 Bosna 27,00

Rijeke gotovo u cjelosti pripadaju slivovima rijeka Bosne i Vrbasa, odnosno velikom Crnomorskom rječnom slivu. Vodno područje rijeke Bosne je najveće u regiji, potom slijede područja rijeka Lašva i Vrbas.

Slika 1.4. Rijeka Bosna kod Vranduka


13

Tabela 1.4.1.2. Vodna područja6

Sliv rijeke Područje

Općine/Opštine Ukupni tok (km)

Bila Travnik, Vitez 36,00

Bosna Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Zenica, Žepče, Doboj Jug

153,95

Lašva Busovača, Travnik, Vitez, Zenica 113,50

Usora Doboj Jug, Teslić, Tešanj, Usora 17,00

Vrbas Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje 90,00

Napomene 1. Ukupna dužina svih ostalih rijeka (koje izviru i završavaju unutar područja iste općine – ne protežu se kroz

dvije ili više općina) u općinama Regije iznosi 507,25 km. 2. Rijeku Usoru tvore rijeke Mala Usora (22 km) i Velika Usora (50 km) koje izviru u opštini Teslić.

Niti jedna od rijeka u regiji nije plovna, te je isključena mogućnost uspostavljanja riječnog saobraćaja.

1.4.2. Jezera

U šest općina regije CBiH locirano je osam jezera, uglavnom male površine. Niti jedno jezero nema predispozicije za značajniji razvoj turizma.

Tabela 1.4.2.1. Jezera7

Općina/Opština Jezero Površina (km2)

Bugojno Zanesovići 0,12

Gornji Vakuf-Uskoplje Pasije 0,01

Gornji Vakuf-Uskoplje Ždrimačko 0,01

Gornji Vakuf-Uskoplje Pihavičko 0,05

Maglaj Nekolj 0,20

Novi Travnik Radovan 1,00

Zavidovići Mašica 0,01

Teslić Gomjenica 0,01

Ukupna površina jezera u regiji Centralna BiH (km2) 1,41

1.5. Komunikacije

1.5.1. Putna infrastruktura

Općine unutar regije CBiH povezane su mrežom lokalnih, regionalnih i magistralnih putova. Iz pravca sarajevske regije izgradnja koridora Vc ušla je u regiju CBiH do općine Kakanj. Koridor Vc će imati značajnu razvojnu ulogu za regiju CBiH i BiH.

Tabela 1.5.1.1. Zbirni pregled putova po tipu i stanju8

Tip puta Kroz regiju (km)

Stanje

Dobro Zadovoljavajuće Loše

Km % km % km %

Auto cesta (Vc) 7,00 7,00 100,00 0,00 0,00 0,00 0,00

6 MEP Baza podataka 7 MEP Baza podataka 8 MEP Baza podataka; BIHAMK


14

Magistralni 308,40 11,00 5,71 297,40 94,29 0,00 0,00

Regionalni 495,85 0,00 0,00 252,25 50,87 243,60 49,13

Lokalni 2.186,97 0,00 0,00 1.026,47 46,94 1.160,50 53,06

Ukupno 2.998,22 18,00 0,60 1.576,12 52,57 1.404,10 46,83

Napomena Stanje putova – prema procjeni općinskih/opštinskih administratora MEP Baze podataka (nije utvrđena zvanična namjenska klasifikacija)

Slika 1.5.1.1. Cestovna mreža (regije Centralna BiH)9

Tabela 1.5.1.2. Magistralni putovi u regiji CBiH

Magistralni put Kroz regiju CBiH (km)

M4 Doboj-Banja Luka 48,00

M5 Lašva-Bihać 59,00

M16 Donji Vakuf-Šuica (Tomislavgrad) 40,00

M16-2 Bugojno-Jablanica 22,00

M16-4 Nova Bila (Travnik)-Bugojno 35,00

M17 Doljani-Bosanski Brod 104,40

Ukupno (km) 315,40

Detaljni pregled svih putova u regiji CBiH raspoloživ je u MEP Bazi podataka.

9 Isječak iz mape cestovne mreže Bosne i Hercegovine (BIHAMK)


15

Slika 1.5.1.2. MEP Baza podataka – Dio rezultata “Napredne pretrage“ pri pretraživanju indikatora “Putne veze“

1.5.2. Željeznice

Pet općina regije povezano je željezničkom mrežom. Radi se o općinama koje se nalaze na željezničkom pravcu Šamac-Sarajevo-Ploče: Maglaj, Zavidovići, Žepče, Zenica i Kakanj.

Kao dio navedenog koridora, postavljen je i drugi kolosijek, na dionici Zenica-Doboj.

Tabela 1.5.2.1. Željeznice u regiji CBiH10

Pruga Kroz regiju (km)

Šamac-Sarajevo-Ploče 116,70

Zenica-Doboj (2. kolosijek) 96,70

Ukupno 213,40

1.6. Geostrateški položaj regije CBiH

Pretpostavljeno, geostrateški položaj regije je jedna od najbitnijih pogodnosti za razvoj regije.

Smještena u središnjem dijelu BiH, te posmatrana u svjetlu Evropskih integracija i meñunarodnih komunikacija, može se zaključiti da regija CBiH ima odlične geostrateške

10 MEP Baza podataka


16

predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom.

Južno granično područje regije (u općini Kakanj) udaljeno je od glavnog grada BiH – Sarajeva samo tridesetak kilometara. Udaljenost sjevernog graničnog područja (općine Usora i Doboj Jug) od auto-puta Zagreb-Beograd je približno 70 km.

Relativna blizina Sarajeva omogućava i odgovarajuću avio-vezu sa svim dijelovima svijeta.

Tabela 1.6.1. Razdaljina od glavnih centara razvoja i mjesta sa najvećom naseljenošću (u km)11

Općina/Opština Banja Luka Mostar Sarajevo Tuzla

Bugojno 121 124 136 235

Busovača 164 170 63 161

Doboj Jug 108 282 154 63

Donji Vakuf 109 136 124 223

Gornji Vakuf-Uskoplje 141 120 156 255

Kakanj 231 174 46 140

Maglaj 220 260 130 90

Novi Travnik 187 150 119 220

Teslić 85 273 175 86

Tešanj 118 292 164 73

Travnik 115 150 95 191

Usora 118 292 164 73

Vitez 149 196 85 170

Zavidovići 163 252 124 80

Zenica 185 202 74 149

Žepče 149 238 110 113

Tabela 1.6.2. Udaljenost od aerodroma (u km)

Općina/Opština Beograd Sarajevo Split Zagreb

Srbija BiH Hrvatska Hrvatska

Bugojno 414 130 170 271

Busovača 348 70 240 440

Doboj Jug 289 145 337 270

Donji Vakuf 402 118 158 283

Gornji Vakuf-Uskoplje 434 150 190 291

Kakanj 341 56 242 364

Maglaj 268 130 316 310

Novi Travnik 373 125 237 425

Teslić 312 168 360 293

Tešanj 299 170 346 280

Travnik 300 90 220 320

Usora 299 170 346 280

Vitez 352 85 220 341

Zavidovići 306 130 306 324

Zenica 328 80 256 346

Žepče 292 116 292 310



17

Tabela 1.6.3. Udaljenost od graničnih prijelaza i morskih luka (u km)

Općina/Opština Granični prijelazi Morske luke

Doljani Izačić Bar Koper Ploče Crna Gora Slovenija Hrvatska

Bugojno 172 206 460 537 204

Busovača 224 292 322 593 255

Doboj Jug 307 293 473 563 334

Donji Vakuf 184 194 472 549 192

Gornji Vakuf-Uskoplje 192 226 440 549 184

Kakanj 185 263 304 572 205

Maglaj 300 212 394 482 315

Novi Travnik 285 247 379 548 247

Teslić 330 270 496 540 357

Tešanj 330 303 424 573 345

Travnik 282 230 450 531 230

Usora 330 303 424 573 345

Vitez 294 251 444 577 221

Zavidovići 290 250 384 551 305

Zenica 240 272 334 573 255

Žepče 172 206 370 537 291


18

2. PRIRODNI RESURSI

Prirodne resurse regije predstavljaju poljoprivredno zemljište, šume, minerali i rude.

Slika 2.1. Procentualno učešće osnovnih kategorija zemljišta u ukupnoj površini regije CBiH

Učešće osnove tri kategorija zemljišta (u km2) po općinama regije Centralna BiH prikazano je u slijedećoj tabeli.

Tabela 2.1. Struktura zemljišta u km2 po općinama12

Općina/Opština Poljoprivredno zemljište

Šuma Ostalo

Bugojno 132,94 214,53 13,53

Busovača 49,09 100,58 7,83

Doboj Jug 5,72 3,40 1,09

Donji Vakuf 111,90 210,00 1,80

Gornji Vakuf-Uskoplje 161,30 212,00 28,70

Kakanj 118,94 194,80 63,26

Maglaj 73,63 179,55 6,82

Novi Travnik 52,42 169,51 20,07

Teslić 291,82 522,72 31,46

Tešanj 107,09 54,81 1,10

Travnik 227,74 283,64 51,62

Usora 12,46 11,31 29,23

Vitez 47,93 100,87 9,20

Zavidovići 138,94 320,00 62,06

Zenica 165,42 307,62 85,46

Žepče 96,23 178,44 25,33

Ukupno (km2) 1.793,57 3.063,78 438,56

2.1. Poljoprivredno zemljište

Od površine regije CBiH (5.295,91 km2), ukupno 1.793,57 km2 kategorizirano je kao poljoprivredno zemljište, odnosno kao pašnjaci, ribnjaci, trstici i bare (33,87 % teritorija regije). Od toga je 1.486,81 km2 ili 82,90% obradivo zemljište, kojeg čine oranice i bašte/vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.


Poljoprivredno zemljište33,87%

Šuma57,85%

Ostalo8,28%


19

Tabela 2.1.1. Poljoprivredno zemljište regije CBiH u 2010. godini, po kategorijama korištenja13

Općina/Opština Ukupno Obradivo zemljište Pašnjaci Ribnjaci Trstici i bare Ukupno Oranice

i bašte Voćnjaci Vinogradi Livade

Bugojno 13.294 11.307 5.872 568 0 4.867 1.986 1 0

Busovača 4.909 4.385 1.130 449 0 2.806 524 0 0

Doboj Jug 572 539 457 80 0 2 33 0 0

Donji Vakuf 11.190 9.190 4.857 420 0 3.913 2.000 0 0

Gornji Vakuf-Uskoplje 16.130 10.130 4.900 1.030 0 4.200 6.000 0 0

Kakanj 11.894 10.950 2.860 1.280 0 6.810 944 0 0

Maglaj 7.363 6.357 5.360 763 0 234 1.006 0 0

Novi Travnik 5.242 4.490 2.089 350 0 2.051 752 0 0

Teslić 29.182 23.858 19.947 1.394 0 2.517 5.324 0 0

Tešanj 10.709 9.971 7.842 856 0 1.273 738 0 0

Travnik 22.774 17.378 8.468 1.007 0 7.903 5.396 0 0

Usora 1.246 1.117 947 11 0 159 93 0 36

Vitez 4.793 4.242 3.028 395 0 819 551 0 0

Zavidovići 13.894 10.920 6.856 1.431 0 2.633 2.974 0 0

Zenica 16.542 15.364 5.112 1.816 0 8.436 1.178 0 0

Žepče 9.623 8.483 6.961 768 0 754 1.140 0 0

Regija CBiH 179.357 148.681 86.686 12.618 0 49.377 30.639 1 36

Svojevremeno je, a kao rezultat potrebe za detaljnim inventarom zemljišta u BiH i njegovog korištenja, UN FAO (Food and Agriculture Organization) finasirao projekt “Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu“ (period 2000-2007). Za primjenu projektne metodologije usvojen je PLUD (Participatory Land Use Development), a četiri općine regije Centralna BiH bile su uključene u taj ogledni projekt (od ukupno deset odabranih općina iz BiH). Dvije od odabranih općina (Bugojno i Travnik) protežu se područjem koji je pretežno brdovito-planinskog tipa, dok preostale dvije općine (Doboj Jug i Tešanj) raspolažu zemljištem čiju konfiguraciju terena tvore niska brda ili ravni predjeli.

Prema sumarnim podacima iz analiza u gore navedenom projektu (pojedinačno urañenih za svaku od četiri općine), ukupno je tek 23% zemljišta kategoriziranog kao “Oranice i bašte/vrtovi“ bilo zaista obrañeno. Pretpostavljeno, situacija u ostalim općinama regije CBiH nije mogla biti bitno povoljnija.

Sukladno podacima za 2010. godinu, ukupno je 86.686 ha kategorizirano kao “Obradivo zemljište – Oranice i bašte/vrtovi“. Od toga je 81.976 ha stvarno obradivo zemljište, a ukupna stvarno obrañena površina iznosi 33.828 ha ili 41,27%, dok je 48.148 ha ili 58,73% neobrañenog obradivog zemljišta u regiji Centralna BiH.

Na slijedećoj slici prikazan je odnos obrañene i neobrañene površine unutar kategorije “Oranice i bašte/vrtovi“ poljoprivrednog zemljišta po općinama regije Centralna BiH za 2010. godinu.

13 Federalni zavod za statistiku (za općine iz Federacije BiH) i Republički zavod za statistiku Republike Srpske

(za Opštinu Teslić); MEP Baza podataka


20

Slika 2.1.1. Oranice i bašte/vrtovi u ha: Odnos obrañene i neobrañene površine po općinama regije CBiH14

Iako se gornji podaci čine dosta povoljnijim u odnosu na podatak iz testnog projekta UN FAO “Inventar stanja zemljišnih resursa...“ - imajući u vidu svojevrsno sistemsko zapostavljanje poljoprivrede kao privredne grane u vremenu nakon drugog svjetskog rata, te potaknuti današnjem stalnom povećavanju količina i, posljedično, troškova za uvoz hrane, nameće se nameće se nameće se nameće se jasna strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na niti polovično iskorištenom jasna strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na niti polovično iskorištenom jasna strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na niti polovično iskorištenom jasna strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na niti polovično iskorištenom obradivom zemljišnom resursu regijeobradivom zemljišnom resursu regijeobradivom zemljišnom resursu regijeobradivom zemljišnom resursu regije.

Slika 2.1.2. Procentualno učešće poljoprivrednog zemljišta općina u ukupnom poljoprivrednom zemljištu regije Centralna BiH (179.357 ha)

14 Federalni zavod za statistiku (za općine iz Federacije BiH) i Republički zavod za statistiku Republike Srpske (za

Opštinu Teslić)

2.593

1.171

450

573

3.710

1.319

811

720

5.143

5.826

1.307

888

2.453

1.601

2.415

2.848

3.151

7

4

5.085

1.190

1.491

4.549

1.289

13.797

2.016

7.130

51

669

5.255

2.409

55

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Bugojno

Busovača

Doboj Jug

Donji Vakuf

Gornji Vakuf-…

Kakanj

Maglaj

Novi Travnik

Teslić

Tešanj

Travnik

Usora

Vitez

Zavidovići

Zenica

Žepče

Obrađeno

Neobrađeno

2010


21

2.2. Šume

Jedan od najznačajnijih prirodnih resursa regije je drvo. Šume pokrivaju 57,85% regije Centralna BiH (3.063,78 km2). Stoga bi drvna industrija trebala biti prirodna osnova strateškog razvoja čitave regije. Tipične šume se sastoje od bukve i hrasta u nižim područima i crnogoričnih šuma u višim područjima.

Tabela 2.2.1. Zastupljenost vrsta u čistim šumskim sastojinama (u BiH)

Vrsta %

Bukva 57,5

Ostali tvrdi lišćari 16,0

Hrast 15,0

Crni bor 6,0

Smrča 3,0

Ostali meki lišćari 1,0

Ostali četinari 1,0

Jela 0,5

Iako drvna industrija u poslijeratnom periodu nije pratila suvremene tehnološke trendove, mogućnosti za poduzetničke poduhvate i visokoakumulativnu proizvodnju s većim stepenom dodane vrijednosti su evidentne. Drvna industrija u regiji i dalje se uglavnom fokusira na primarne faze obrade kao što su oblovina i prerada do polu-proizvoda. Primjerice, broj preduzeća iz pomenutog pod-sektora, u koji su svrstana preduzeća sa osnovnim djelatnostima tipa 20.10x – “Proizvodnja rezane grañe, osim nesastavljenog materijala za podove“ ili “Impregnacija drveta“, je 2009. godine iznosio 95 preduzeća sa ukupno 1.135 zaposlena. S druge strane, broj preduzeća iz drvo-prerañivačkog sektora sa osnovnim djelatnostima tipa “Proizvodnja namještaja...“, “Proizvodnja grañevinske stolarije i elemenata“, ili slično, iznosio je 75 preduzeća sa ukupno 854 zaposlena, pri čemu je 5 većih preduzeća (s brojem zaposlenih 50 i više) učestvovalo sa ukupno 492 zaposlena15.

Slika 2.2.1. Detalj iz općine Travnik

15 Podaci agencija AFIP Sarajevo i APIF Banja Luka za 2009. godinu


22

Tabela 2.2.2. Površine šuma i drvna masa po općinama16

Općina/Opština Šuma u ha

Drvna masa u m3

Drvna masa u m3 po ha

Bugojno 21.453 3.690.000 172

Busovača 10.058 1.468.000 146

Doboj Jug 340 30.000 88

Donji Vakuf 21.000 3.780.000 180

Gornji Vakuf-Uskoplje 21.200 3.816.000 180

Kakanj 19.480 3.039.000 156

Maglaj 17.955 1.975.000 110

Novi Travnik 16.951 2.678.000 158

Teslić17 52.272 8.364.000 160

Tešanj 5.481 373.000 68

Travnik 28.364 4.623.000 163

Usora 1.131 77.000 68

Vitez 10.087 1.917.000 190

Zavidovići 32.000 5.088.000 159

Zenica 30.762 4.891.000 159

Žepče 17.844 2.855.000 160

Regija Centralna BiH 306.378 48.664.000 159

Obrazovanje adekvatnog stručnog kadra i uspostavljanje tehnoloških centara za izvrsnost u drvopreradi (koji bi pojačali konkurentnost MSP u sektoru) je od ključne važnosti za strateški razvoj regije.

2.3. Minerali i rude

Regija, takoñer, ima i značajne mineralne resurse, kao što su:

• Mrki ugalj, procijenjen na oko 2,3 milijarde tona u području Zenice, Kaknja, Travnika, i Bugojna, te značajne, mada neprocijenjene, količine u Teslićkom bazenu.

• Lignit, procijenjen na preko 28,5 miliona tona na području Bugojna i G. Vakufa-Uskoplja, te neprocijenjene količine na području općine Maglaj.

• Dolomit, procijenjen na 7 miliona m3 u bazenu Viteza.

• Lapor (vapnenac), procijenjen na površini od 300 ha, čija dubina još uvijek nije odreñena, u Kakanjskom bazenu i neprocijenjena količina u Tesliću.

• Krečnjak (tehnički kamen), procijenjen na 10.000.000 m3 na području općine Doboj Jug (Mravići).

• Željezna ruda, procijenjena na preko 100.000 tona u bazenu Bugojna i značajne količine na području općine Novi Travnik.

• Ostalo, u neprocijenjenim količinama, su: granit (N. Travnik, G. Vakuf-Uskoplje), kvarc (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), kamen (Tešanj, Travnik), grañevinski kamen (D. Vakuf), tehnički kamen (D. Vakuf), mermer (N. Travnik), vapnenac (Zavidovići, Žepče, Busovača), rudnici gline za cigle i materijale otporne na vatru (Busovača), gips (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), dijabaz (Žepče), bakar (Tesliću), magnezijum (Teslić).

• Regija CBiH, takoñer, nudi značajne, ali neprocijenjene količine mineralnih voda iz izvora u Tešnju i Žepču, kao i termalne mineralne vode u području Kaknja i Teslića, procijenjene na 1.800.000 m3 godišnje.

Podaci pokazuju da regija CBiH ima značajne depozite raznovrsnih mineralnih resursa, koji predstavljaju osnovu za razvoj većine općina u regiji, posebno ako se uzme u obzir da su

16 Federalni zavod za statistiku za 2010. godinu (osim za Opštinu Teslić) 17 Republički zavod za statistiku Republike Srpske za 2009. godinu


23

nedovoljno iskorišteni ili (u nekim slučajevima) uopće nisu iskorišteni, a koji, uz odgovarajuće mehanizme ekonomske politike zemlje, mogu postati osnova privrednih aktivnosti.

Tabela 2.3.1. Minerali i rude18

Općina/Opština Tip Lokacija

Bugojno Lignit

Gračanica Mrki ugalj

Busovača Glina Granice Krečnjak (tehnički kamen) Medvid-situlija

Doboj Jug Krečnjak (tehnički kamen) Mravići

Donji Vakuf Gips Elezovac Kvarcni pijesak Lađevići

Gornji Vakuf-Uskoplje Lignit Gračanica

Kakanj

Krečnjak (tehnički kamen)

Šire područje općine Kvarcni pijesak Laporac Mrki ugalj

Maglaj Krečnjak (tehnički kamen) Jandrošac Lignit Brezove Dane

Novi Travnik Granit Stajišta

Željezna ruda Pećine Radovan

Teslić

Bakarna ruda Planina Borja Krečnjak (tehnički kamen) Kamenica Kvarcni pijesak Bučja, Brić Laporac Očauš Magnezit Blatnica Mrki ugalj Teslićki bazen

Travnik Mrki ugalj Područje Bile Vitez Kvarcni pijesak Mošunj – Vitez

Zavidovići Krečnjak (tehnički kamen) Sokolica Magnezit Bajvati

Zenica Mrki ugalj Rudnik Zenica

Žepče

Azbest

Bljuva Duga kosa Ozimica Ravna rijeka Visoka Rudina

Kaolin Ljeskovica

Krečnjak (tehnički kamen) Bukovik Markovo Brdo

Magnezit

Bljuva Ozimica Ruda Visa Selište Vitlaci

Slika 2.3.1. Tradicija u rudarstvu - Separacija uglja u Kaknju 1923. godine



24

3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA

3.1. Demografske promjene

U regiji CBiH žive tri dominantne nacionalne grupacije: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. U religijskom smislu, stanovništvo se najčešće opredjeljuje za neku od dominantno prisutnih: islam, katoličanstvo i pravoslavlje.

Rat u BiH je rezultirao demografskim promjenama u odnosu na popis iz 1991. godine, kada je, prema posljednjem popisu, u regiji bilo 685.651 stanovnika.

Procijenjeni broj stanovnika regije CBiH za 2010. godinu je 566.695, što predstavlja 17,35% manje od broja stanovnika utvrñenog popisom iz 1991. godine.

Broj stanovnika regije CBiH za 1991. godinu izračunat je radi reference. Za općine koje tada nisu postojale u danas važećoj strukturi, broj stanovnika ustanovljen je zbrajanjem broja stanovnika naseljenih mjesta od kojih su takve općine formirane. Da je regija CBiH postojala 1991. godine u današnjem obliku, brojem stanovnika učestvovala bi sa 15,66% u ukupnom broju stanovnika BiH. Danas je to učešće približno isto (14,87%), što je i očekivano s obzirom na činjenicu da se ista metodologija procjene broja stanovnika primjenjuje za različite statističke nivoe (BiH, općine).

Treba napomenuti da je Federalni zavod za statistiku (FZS Sarajevo) od 2005. godine prestao objavljivati podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva. Za potrebe ove analize (uz korištenje metodologije FZS primjenjene za ranije godine), izračunata je nacionalna struktura stanovništva u regiji.

Tabela 3.1.1. Nacionalna struktura regije CBiH19

Godina Ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

1991 685.651 337.853 171.878 123.882 52.038

100% 49,27% 25,07% 18,07% 7,59%

2003 555.446 393.630 102.373 55.987 3.456

2004 563.715 400.106 104.129 56.018 3.462

2005 568.011 403.748 104.710 56.082 3.471

2006 568.113 403.725 104.870 56.054 3.464

2007 569.917 405.312 105.038 56.090 3.477

2008 567.506 403.326 104.744 55.966 3.470

2009 567.115 403.142 104.618 55.886 3.469

2010 566.695 402.878 104.554 55.793 3.469

100% 71,09% 18,45% 9,85% 0,61%

3.2. Roñeni i umrli; brakovi

Broj novoroñenih u regiji je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Dugoročno, ovakav trend može oslabiti regiju i, eventualno, rezultirati depopulacijom područja.

19 MEP Baza podataka, na temelju podataka od Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za

statistiku RS (Banja Luka)


25

Tabela 3.2.1. Roñeni i umrli prema spolu; ukupni broj sklopljenih i razvedenih brakova20

Godina Rođeni Umrli Brakovi

Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski Sklopljeni Razvedeni 2003 5.846 3.044 2.802 4.217 2.170 2.047 3.326 169

2004 5.609 2.887 2.722 4.251 2.196 2.055 3.384 131 2005 5.579 2.853 2.726 4.405 2.289 2.116 3.347 145

2006 5.461 2.774 2.687 4.326 2.234 2.092 3.203 146 2007 5.386 2.840 2.546 4.510 2.386 2.124 3.617 165

2008 5.747 2.981 2.766 5.161 2.704 2.457 4.690 214 2009 5.632 2.953 2.679 4.689 2.458 2.231 3.300 134 2010 5.462 2.806 2.656 4.770 2.428 2.342 3.165 249

3.2.1. Prirodno kretanje

Vitalni index (odnos izmeñu broja živoroñenih i umrlih) je, takoñer, u padu.

Tabela 3.2.1.1. Vitalna statistika regije

Godina Rođeni Umrli Prirodno kretanje

Stopa nataliteta

Opća stopa mortaliteta

Vitalni index

2003 5.846 4.217 1.629 10,52 7,59 1,39

2004 5.609 4.251 1.358 9,95 7,54 1,32 2005 5.579 4.405 1.174 9,82 7,76 1,27

2006 5.461 4.326 1.135 9,61 7,61 1,26 2007 5.386 4.510 876 9,47 7,93 1,19 2008 5.747 5.161 586 10,13 9,09 1,11

2009 5.632 4.689 943 9,93 8,27 1,20 2010 5.462 4.770 692 9,64 8,42 1,15

Slika 3.2.1.1. Usporedni prikaz stopa nataliteta i mortaliteta

20 Federalni zavod za statistiku (Sarajevo) i Republički zavod za statistiku RS (Banja Luka); MEP Baza podataka

10,52

9,959,82

9,619,47

10,139,93

9,64

7,59 7,54

7,767,61 7,93

9,09

8,278,42

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Natalitet Mortalitet Linear (Natalitet) Linear (Mortalitet)


26

Slika 3.2.1.2. Vitalni index regije u razdoblju 2003-2010

3.2.2. Brakovi

Predstavljeni grafikoni pokazuju linije trenda koje, promatrano za dulji vremenski period, mogu u krajnjem slučaju ukazivati na svojevrsno smanjeno zanimanje stanovništva za instituciju braka. Takoñer: mogući negativni utjecaj ekonomskog stanja u ovom sociološkom području, odnosno na nespremnost stanovništva u pogledu promjene bračnog stanja.

Slika 3.2.2.1. Broj sklopljenih brakova u regiji Centralna BiH (s linijom trenda)

1,39

1,32

1,27

1,26

1,19

1,11

1,20

1,15

1,10

1,15

1,20

1,25

1,30

1,35

1,40

1,45

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010


27

Slika 3.2.2.2. Broj razvedenih brakova u regiji Centralna BiH

3.3. Starosna struktura

Iz tabele koja prikazuje sumarni pregled starosne strukture stanovništva regije, evidentan je procentualni porast učešća starosne skupine preko 65 godina, te smanjenja učešća starosne skupine do 14 godina. Starosna skupina 14-64 godine starosti, ujedno, predstavlja radno sposobnu populaciju.

Tabela 3.3.1. Starosna struktura stanovništva - sumarni pregled21

Godina Ukupno stanovnika 0-14 15-64 65>

2003 555.446 112.579 385.671 57.196

100% 20,27% 69,43% 10,30%

2004 563.715 114.968 390.762 57.985

2005 568.011 108.395 388.319 71.297

2006 568.113 108.433 388.394 71.287

2007 568.484 108.514 388.644 71.325

2008 567.506 108.336 387.983 71.187

2009 567.115 108.266 387.725 71.124

2010 566.695 108.194 387.443 71.058

100% 19,09% 68,37% 12,54%

3.4. Gustina naseljenosti

Gustina naseljenosti u regiji je 107,01 stanovnika/km2 (2010. godina), što je značajno manje u odnosu na stanje u 1991. godini kada je iznosila 128,26 stanovnika/km2. Općina sa ubjedljivo najvećom gustinom naseljenosti u regiji je Doboj Jug sa 443,58 stanovnika/km2.


262

131

165

214

134

249

100

125

150

175

200

225

250

275

300

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010


28

Tabela 3.4.1. Gustina naseljenosti u regiji CBiH

Godina Regija CBiH Dio u FBiH Dio u RS

Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2

1991 685.651 129,47 625.797 139,07 59.854 70,75

2003 555.446 104,88 502.274 112,87 53.172 62,85

2004 563.715 106,44 510.535 114,73 53.180 62,86

2005 568.011 107,25 514.812 115,69 53.199 62,88

2006 568.113 107,27 514.938 115,72 53.175 62,85

2007 568.484 107,34 515.299 115,80 53.185 62,87

2008 567.506 107,16 514.414 115,60 53.092 62,76

2009 567.115 107,09 514.115 115,53 53.000 62,65

2010 566.695 107,01 513.808 115,46 52.887 62,51

Tabela 3.4.2. Gustina naseljenosti (broj stanovnika po km2) po općinama

Općina/Opština Površina 2003 2010

km2 Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2

Bugojno 361,00 37.425 103,67 37.209 103,07

Busovača 157,50 11.451 72,70 16.068 102,02

Doboj Jug 10,21 4.798 469,93 4.529 443,58

Donji Vakuf 323,70 13.388 41,36 13.992 43,23

Gornji Vakuf-Uskoplje 402,00 19.999 49,75 19.112 47,54

Kakanj 377,00 44.124 117,04 43.300 114,85

Maglaj 260,00 21.474 82,59 23.381 89,93

Novi Travnik 242,00 25.198 104,12 24.884 102,83

Teslić 846,00 53.172 64,94 52.887 62,51

Tešanj 163,00 48.673 298,61 48.266 296,11

Travnik 563,00 51.369 91,24 54.878 97,47

Usora 53,00 7.116 134,26 6.938 130,91

Vitez 158,00 21.354 135,15 25.109 158,92

Zavidovići 521,00 36.692 70,43 37.983 72,90

Zenica 558,50 128.495 230,07 127.103 227,58

Žepče 300,00 30.718 102,39 31.056 103,52


29

4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA

4.1. Radno sposobna populacija i radna snaga

Prema podacima za 2007. godinu, radno sposobna populacija (15-64 godine starosti) iznosi 68,37% od ukupnog broja stanovnika regije. Meñutim, ista bilježi trend pada u odnosu na 2003. godinu, kada je ta populacija činila 69,43% od ukupnog broja stanovnika regije.

Radna snaga predstavlja broj osoba koje su zaposlene ili traže posao, dakle prijavljene su kao zaposleni ili su evidentirani kod institucija koje posreduju pri zapošljavanju (Federalni zavod za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske sa svojim ograncima u općinama/opštinama). Ovdje se uočava gotovo stalni porast procenta u odnosu na broj stanovnika regije. Meñutim, unutar ove populacije, broj nezaposlenih osoba je dominantan u odnosu na broj zaposlenih.

Tabela 4.1.1. Učešće radno sposobne populacije i radne snage u broju stanovnika

Godina Broj

stanovnika Radno sposobna populacija Radna snaga

Broj % Broj % 2003 555.446 385.671 69,43 162.276 29,22 2004 563.715 390.762 69,32 169.449 30,06 2005 568.011 388.319 68,36 176.073 31,00 2006 568.113 388.394 68,37 179.165 31,54 2007 568.484 388.644 68,36 181.188 31,87 2008 567.506 387.983 68,37 175.180 30,87 2009 567.115 387.725 68,37 177.531 31,30 2010 566.695 387.439 68,37 179.482 31,67

4.2. Zaposlenost

Na temelju raspoloživih podataka o broju osoba iz populacijskih kategorija, moguće je izračunati stopu zaposlenosti za svaku kategoriju, po godinama. Stopa se računa na slijedeći način:

STOPA ZAPOSLENOSTI = (BROJ ZAPOSLENIH / BROJ OSOBA IZ POPULACIJSKE KATEGORIJE) X 100

Primjerice, stopa zaposlenosti u odnosu na ukupni broj stanovnika za 2010. godinu računa se:

UKUPNA STOPA ZAPOSLENOSTIBS2010

= (90.897 / 566.695) x 100 = 16,04%

Tabela 4.2.1. Stope zaposlenosti po populacijskim kategorijama

Godina Broj zaposlenih

Stope zaposlenosti u odnosu na

Broj stanovnika

Radno sposobne

Radnu snagu

2003 83.666 15,06 21,69 51,56 2004 86.271 15,30 22,08 50,91

2005 86.628 15,25 22,31 49,20 2006 86.524 15,23 22,28 48,29

2007 90.283 15,88 23,23 49,83 2008 93.508 16,48 24,10 53,38 2009 91.129 16,07 23,50 51,33

2010 90.897 16,04 23,46 50,64


30

4.3. Neto plate

I pored stalnog rasta prosječnih neto plata tijekom perioda 2003-2010. godina, iznos i rast prosječne neto plate u regiji je i dalje manji u odnosu na prosjek BiH, FBiH i RS.

Tabela 4.3.1. Prosječne neto plate u KM – usporedni pregled22

Godina Regija Centralna

BiH23

Federacija BiH

Republika Srpska

Bosna i Hercegovina

2003 415,48 524,18 379,00 484,00 2004 417,39 533,52 423,00 505,00 2005 430,41 557,55 465,00 538,00 2006 464,62 603,21 521,00 586,00 2007 514,96 662,10 585,00 630,00 2008 587,59 751,30 755,00 752,00 2009 632,25 792,08 788,00 790,00 2010 650,47 804,37 784,00 798,00

Index 2010/2003 1,57 1,53 2,07 1,65

Slika 4.3.1. Usporedni grafički prikaz kretanja prosječnih plata u Bosni i Hercegovini

Tabela 4.3.2. Općine/opštine s najvišim i najnižim prosječnim neto platama

Godina Najviša u regiji Najniža u regiji (KM) Općina/Opština (KM) Općina/Opština

2003 501,51 Kakanj 331,09 Maglaj 2004 505,98 Kakanj 344,36 Maglaj 2005 532,49 Kakanj 359,54 Usora 2006 577,35 Kakanj 379,96 Usora 2007 673,25 Kakanj 423,35 Usora 2008 794,32 Kakanj 476,33 Zavidovići 2009 845,05 Kakanj 528,28 Zavidovići 2010 865,23 Kakanj 531,93 Zavidovići

22 Federalni zavod za statistiku; Baza socio-ekonomskih indikatora IRBRS 23 Prosječne plate u općini/opštini Teslić za godine 2002.-2005 izračunate su na temelju procenta od 88,24% (odnos

iz 2006. godine) od prosječne plaće ostalih općina/opština regije.

415,48 417,39

430,41

464,62

514,96

587,59

632,25

650,47

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

850

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

KM

FBiH RS BiH Regija CBiH


31

4.4. Nezaposlenost

Iako je nakon kraja 2007. godine ustanovljeno smanjenje stope nezaposlenosti (na 46,62%), već slijedeće godine započeo je trend rasta stope. Dakle, nezaposlenost je i dalje jedan od ključnih regionalnih problema, jer je krajem 2010. godine stopa nezaposlenosti bila 49,36% - što znači da je gotovo polovica radne snage u regiji CBiH bilo nezaposleno.

Na temelju raspoloživih podataka o broju osoba iz populacijskih kategorija, moguće je izračunati stopu nezaposlenosti za svaku kategoriju, po godinama. Stopa se računa na slijedeći način:

STOPA NEZAPOSLENOSTI = (BROJ NEZAPOSLENIH / BROJ OSOBA IZ POPULACIJSKE KATEGORIJE) X 100

Primjerice, stopa nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu za 2010. godinu računa se:

STOPA NEZAPOSLENOSTIRS2010 = (88.585 / 179.482) x 100 = 49,36%

Tabela 4.4.1. Stope nezaposlenosti po populacijskim kategorijama

Godina Broj nezaposlenih

Stope nezaposlenosti u odnosu na

Broj stanovnika

Radno sposobne

Radnu snagu

2003 78.610 14,15 20,38 48,44 2004 83.178 14,76 21,29 49,09

2005 89.445 15,75 23,03 50,80 2006 92.641 16,31 23,85 51,71

2007 90.905 15,99 23,39 50,17 2008 81.672 14,39 21,05 46,62

2009 86.402 15,24 22,28 48,67 2010 88.585 15,63 22,86 49,36

Slijedi prikaz broja nezaposlenih po općinama/opštinama regije Centralna BiH.

Tabela 4.4.2. Pregled broja nezaposlenih po općinama/opštinama u decembru 2003-201024

Općina/Opština 12/2003 12/2004 12/2005 12/2006 12/2007 12/2008 12/2009 12/2010

Bugojno 3.871 4.644 4.894 5.228 5.398 5.186 5.267 5.434

Busovača 3.131 3.276 3.322 3.369 3.401 2.933 2.988 3.105

Doboj Jug 1.101 1.019 1.008 1.049 1.022 966 994 1.030

Donji Vakuf 1.761 2.043 2.170 2.362 2.391 2.407 2.588 2.673

Gornji Vakuf-Uskoplje 2.840 3.230 3.242 3.432 3.364 3.064 3.123 3.082

Kakanj 4.736 5.060 5.422 5.691 5.408 5.315 5.913 6.126

Maglaj 5.451 5.627 6.191 6.251 5.745 5.335 5.433 5.440

Novi Travnik 2.871 3.319 3.860 4.079 3.999 3.434 3.839 3.828

Teslić 4.386 4.197 4.841 3.818 3.672 3.643 4.198 4.202

Tešanj 8.573 8.434 8.259 8.434 8.313 7.102 7.675 7.788

Travnik 6.794 7.056 7.303 7.987 8.336 6.946 6.859 7.178

Usora 1.190 1.207 1.173 1.179 1.099 1.000 990 964

Vitez 3.234 3.620 3.839 4.124 4.226 3.748 3.859 4.035

Zavidovići 6.728 7.043 7.266 7.503 7.449 6.408 6.562 6.962

Zenica 17.312 18.643 21.595 23.052 22.019 19.814 21.427 22.051

Žepče 4.631 4.760 5.060 5.083 5.063 4.542 4.687 4.687

Ukupno 78.610 83.178 89.445 92.641 90.905 81.843 86.402 88.585

Prateći statističke podatke o nezaposlenosti, činila se ohrabrujućom činjenica o značajnom smanjenju broja nezaposlenih u regiji, osobito u 2008. godini. Takoñer, ostavljena je zadrška, odnosno vrijeme za analizu kretanja ukupnog broja nezaposlenih u godinama nakon 2008. Drugim riječima, postavljeno je pitanje je li nezaposlenost bila smanjena vladinim

24 Federalni zavod za zapošljavanje (Sarajevo); Baza podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske (IRBRS Banja Luka)


32

administrativnim mjerama u poboljšanju sistema verifikacije stvarno nezaposlenih osoba kod zavoda za zapošljavanje ili je bila smanjena radi povećanog zapošljavanja. Na žalost, a što je dodatno “potpomognuto“ i globalnom recesijom i stalnim prilivom svršenih srednjoškolaca i diplomanata, ispostavilo se da je ukupni broj nezaposlenih u ponovnom i stalnom porastu.

Tabela 4.4.3. Nezaposlenost – Po kategorijama obrazovanja i spolu

Godina Sve kategorije Visoko i više Srednje Osnovno

Ukupno Žene Žene (%)




2003 78.610 32.424 41,25

2004 83.178 34.733 41,76

2005 89.445 38.214 42,72

2006 92.641 40.325 43,53 1.579 853 54,02 55.180 22.990 41,66 35.882 16.482 45,93

2007 90.905 40.628 44,69 1.602 913 56,99 52.522 22.506 42,85 36.781 17.209 46,79

2008 81.672 38.804 47,51 1.613 966 59,89 47.096 21.907 46,52 32.963 15.931 48,33

2009 86.402 40.577 46,96 2.215 1.314 59,32 51.462 23.395 45,46 32.725 15.868 48,49

2010 88.585 41.276 46,59 2.702 1.691 62,58 53.450 23.890 44,70 32.433 15.695 48,39

Kao dodatno znakovit podatak, može se izdvojiti stalni porast procentualnog učešća žena u ukupnoj nezaposlenosti stanovništva regije.

Slika 4.4.1. Procentualno učešće žena (s prikazanom linijom trenda) u ukupnoj

nezaposlenosti regije Centralna BiH)25

Tabela 4.4.4. Nezaposlenost – Spolna i kvalifikacijska struktura

Godina Ukupno Spol Po spolu VSS Viša SSS NSS VKV KV PKV NKV

2006 92.641 Muški 52.316 791 788 16.697 315 968 37.200 3.267 32.615

Ženski 40.325 402 451 9.650 270 77 12.993 865 15.617

2007 90.905 Muški 50.272 841 761 16.047 281 867 35.327 3.307 33.474

Ženski 40.633 458 455 9.467 265 86 12.693 896 16.313

2008 81.672 Muški 42.868 968 645 14.788 236 704 31.368 2.991 29.972

Ženski 38.804 557 409 9.180 218 76 12.433 833 15.098

25 Federalni zavod za zapošljavanje Sarajevo; Baza podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske

40,6341,25

41,76

42,72

43,53

44,69

47,5146,96

46,59

38

40

42

44

46

48

50

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

%


33

2009 86.402 Muški 45.825 1.538 677 16.181 211 737 34.333 3.019 29.706

Ženski 40.577 910 404 9.760 193 71 13.371 889 14.979

2010 88.585 Muški 47.309 1.953 749 17.177 199 801 35.273 2.980 29.453

Ženski 41.276 1.222 469 10.279 183 76 13.352 873 14.822

Slika 4.4.2. Procentualno učešće kvalifikacijskih kategorija u strukturi ukupne

nezaposlenosti regije Centralna BiH u 2010. godini

4.5. Usporedni indikator: Zaposlenost-Nezaposlenost

Iako je krajem 2007. godine ustanovljeno statističko smanjenje stope nezaposlenosti (na 46,62%), već slijedeće godine započeo je trend rasta stope. Dakle, nezaposlenost je i dalje jedan od ključnih regionalnih problema, jer je krajem 2010. godine stopa nezaposlenosti bila 49,36% - što znači da je gotovo polovica radne snage u regiji CBiH bilo nezaposleno.

Tabela 4.5.1. Regija Centralna BiH – Stope zaposlenosti i nezaposlenosti

Godina Stope u odnosu na Radnu snagu Radno sposobnu populaciju Ukupni broj stanovnika Zaposlenosti Nezaposlenosti Zaposlenosti Nezaposlenosti Zaposlenosti Nezaposlenosti

2003 51,56 48,44 21,69 20,38 15,06 14,15

2004 50,91 49,09 22,08 21,29 15,30 14,76 2005 49,20 50,80 22,31 23,03 15,25 15,75 2006 48,29 51,71 22,28 23,85 15,23 16,31

2007 49,83 50,17 23,23 23,39 15,88 15,99 2008 53,38 46,62 24,10 21,05 16,48 14,39 2009 51,33 48,67 23,50 22,28 16,07 15,24

2010 50,64 49,36 23,46 22,86 16,04 15,63


34

Slika 4.5.1. Regija Centralna BiH: Kretanje broj zaposlenih

i broja nezaposlenih po godinama

Slika 4.5.2. Index: Broj zaposlenih/Broj nezaposlenih po općinama regije Centralna BiH za 2010. godinu

78.610

92.641

81.672

88.585

83.666

93.508

90.897

77.000

79.000

81.000

83.000

85.000

87.000

89.000

91.000

93.000

95.000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Zaposleni Nezaposleni


35

5. INFRASTRUKTURA

5.1. Putna i željeznička infrastruktura

Kao što je zaključeno u poglavlju 1.5.1, putna infrastruktura je nezadovoljavajuća, što se dijelom može popraviti intenziviranjem izgradnje koridora Vc koji je jedan od preduvjeta za strateški razvoj regije.

Premda dio regije ima željezničku infrastrukturu, ipak je riječ o zastarjeloj željezničkoj mreži koja zahtijeva velika ulaganja u rekonstrukciju.

Korištenje željeznice, kao sredstva za prijevoz roba po prihvatljivim cijenama, za sada nije na zadovoljavajućem nivou, kada se poredi sa sve skupljim cestovnim prometom. Modernizacija i intenzivnije korištenje željezničkog prometa bi omogućilo da proizvodi iz regije postanu konkurentniji, kako unutar države, tako i u inozemstvu.

Detaljni pregled putne i željezničke mreže obrañen je u poglavlju 1.5.

5.2. Poslovna infrastruktura

I pored činjenice da je u regiji CBiH do sada identificirana 61 lokacija za uspostavu potencijalnih poslovnih/industrijskih, poduzetničkih, stambenih i van-poreznih zona, još uvijek ne postoji zakon koji regulira ovo pitanje na nivou BiH.

Definirane površine regulirane prostornim i urbanističkim planovima ne postoje, dok je proces pretvorbe ovog zemljišta i dalje spor i kompliciran proces. Od iznimne je važnosti donošenje zakona o poslovnim zonama i drugoj poslovnoj infrastrukturi. Rješavanju ove problematike trebalo bi se pristupiti sistemski (na nivou države), kako je to, već, riješeno u susjednim državama (Hrvatska i Srbija). Planski pristup u uspostavi zona predstavlja podršku razvoju regije, te su neke općine/opštine u svojim strategijama razvoja specificirale projekte uspostave poslovnih zona, a postoje i namjenski poticaji na federalnom i kantonalnom nivou.

U svome djelovanju regionalne razvojne agencije daju veliki značaj konceptu razvoja industrijskih/poslovnih zona. Razvojne agencije imaju u svojim programima aktivnosti vezane za uspostavljanje i razvoj industrijskih/poslovnih zona u općinama koje pokrivaju.

Većina postojećih industrijskih/poslovnih zona u uspostavljena je na lokacijama bivših velikih državnih preduzeća, pa je organiziranje tih zona bio način da se raspoložive nekretnine privedu efikasnijoj namjeni. Zato je vladajući tip industrijske/poslovne zone restrukturirana zona sa nerazvijenom infrastrukturom i ograničenim kapacitetima apsorbcije novih investicija, te je kao takva nisko atraktivna za potencijalne investitore.

Prema namjeni, industrijsko/poslovne zone dijele se na: zanatske, industrijske, poduzetničko-industrijske, poduzetničko-zanatske, uslužne, poljoprivredne, turističke, tehnološke i razvojne.

Osnovna podjela industrijskih/poslovnih zona može se vršiti po osnovu vrste ulaganja, odnosno pripremljenosti za ulaganje, i to na smeñe (kreirane od već korištenog zemljišta i objekata u urbanim/industrijskim centrima, s potpuno ili djelomično izgrañenom infrastrukturom) i zelene (zone na potpuno novim lokacijama).


36

Tabela 5.2.1. Broj industrijskih/poslovnih zona u regiji CBiH po općinama26

Općina/Opština Ukupno Smeđe Zelene

Bugojno 2 • Bugojno I • Bugojno II

Busovača 2 • Kasarna Draga • Tvornica mediapan ploča

Doboj Jug 2 • Mravići • Matuzići

Donji Vakuf 1 • Donji Vakuf

Gornji Vakuf/Uskoplje 2 • Batuški Lug • Kamenica

Kakanj 2 • Bare • Vrtilište

Maglaj 10

• Liješnica • Kosova • Maglaj - Stadion • Poljice • Moševac • Novi Šeher • Liješnica II • Tukovi

• Misurići • Čakalovac

Novi Travnik 3 • Bratstvo • Neobarje (IP)27 • Sebešić

Teslić 4

• Industrijski kompleks drvne industrije

• Ruževačka polja • Radno-komunalna • Žarkovaćka polja

Tešanj 9

• Bukva II • Medakovo • Glinište • Mekiš • Mrkotić • Šije • Ljeskovac - Rosulje • Ljetnić • Kraševo

Travnik 6

• Nova Bila • Turbe Borac • Polje • Han Bila • Vitovlje (Vlašić) • Mudrike (Vlašić)

Usora 2 • Tešanjka - Žabljak • Srednja Omanjska

Vitez 4

• PC-96 • Poslovni sistem Vitezit • Šantića polje • Počulica - Šljivčica

Zavidovići 3 • Batvice • Majdanska polja • Krivaja (IP)

Zenica 4 • Zenica 1 • Nemila

• Drivuša • Antena

Žepče 5

• XP Žepče (IP) • Donja Golubinja • Ljeskovica • Begov Han

• Polja

Ukupno 61 52 9

26 Web portal „BestInvest“ http://www.bestinvest.ba/

27 IP = Industrijsko - poslovna


37

5.3. Tehničko-tehnološke institucije

U regiji postoje tri tehničko-tehnološke institucije: Metalurški institut "Kemal Kapetanović" (sa svojim organizacijskim jedinicama: Zavod za fizičku metalurgiju, Zavod za metaluršku hemiju, Zavod za zaštitu i ekologiju, Zavod za toplotehniku i mjerenja, Zavod za zavarivanje, Zavod za topljenje i livenje metala, Zavod za plastičnu preradu metala, Zavod za mašinstvo, Zavod za elektrotehniku i automatizaciju, Zavod za rude i gvožñe), u sklopu Univerziteta u Zenici, "Institut za privredni inženjering" Zenica (IPI - za istraživanje i eksperimentalni razvoj, planiranje i projektovanje, konsalting i edukaciju) i "Agroinkubator Žepče" (podrška poljoprivrednom razvoju regiji Centralna BiH).

Uspostavljen je Centar za izvrsnost u drvopreradi "Drvokvalitet BiH" i smješten je na Mašinskom fakultetu u Zenici koji, radi uvoñenja novih tehnologija u obradi drveta, organizira program praktične nastave za studente Univerziteta u Zenici.

Potreba za ustanovama tehničko-tehnološkog tipa u regiji je evidentna, što bi doprinijelo bržem i kvalitetnijem razvoju preduzeća koja se naslanjaju na ovaj tip institucija.

Radi poboljšanja konkurentnosti bosanskohercegovačkih drvnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu kroz dodanu vrijednost proizvoda certificiranjem, kroz implementaciju EU projekta MENTOR (Modern Economy through New Technology-Oriented Research) u procesu je uspostave Tehnološki park smješten u industrijskoj zoni (PS Zenica 1), u sklopu kojega je u osnivanju prvi laboratorij za ispitivanje kvalitete i certificiranje namještaja i proizvoda od drveta.

5.4. Vodo-snabdijevanje i upravljanje odlaganjem otpada

U većini općina regije sistemi vodo-snabdijevanja su loše održavani, uglavnom od strane javnih preduzeća koja imaju problema u upravljanju unutar sektora, te je reforma u ovom sektoru od izuzetne važnosti.

Odlaganje krutog, industrijskog, medicinskog, kao i otpada životinjskog porijekla, predstavlja ogroman problem za regiju. Teškoće u pronalaženju odgovarajućih lokacija i skupa izgradnja modernih deponija navodi na zaključak kako je nužno raditi na stalnom povećanju iskorištenosti kapaciteta novoizgrañene regionalne deponije Mošćanica, unatoč time prouzročenom povećanju transportnih troškova koje općine imaju.

Cjelokupna problematika odlaganja otpada uključuje i strogi nadzor nad implementacijom odgovarajućih zakona (kao što su Zakon o vodama, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka, i sl.).

U regiji ne postoje postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega se one neprečišćene slijevaju u okolinu. Broj kanalizacijskih sistema u regiji je nedovoljan. Uglavnom, ima ih u urbanim područjima, dok se u većini ruralnih područja regije kanalizacija direktno ispušta u vodene tokove.

5.5. Telekomunikacijska infrastruktura

Regija je dobro pokrivena telekomunikacijskim mrežama različitog tipa: fiksne, mobilne i internetske.

Operateri koji vrše telekomunikacijske usluge u regiji su: BH Telecom d.o.o. Sarajevo (mreže: fiksna, BiH Line, BiH Net), HT d.o.o. Mostar (mreže: fiksna i Eronet), Telekom Srpske a.d. Banja Luka (mreže: fiksna i m:tel), IN--TEL.NET d.o.o. Kiseljak (internetska mreža) i Telekabel d.o.o. Zenica (kablovska internetska mreža).

Kvalitet usluga je zadovoljavajući, ali su cijene usluga visoke u poreñenju sa cijenama usluga sličnih operatera u zemljama Europske unije.

5.6. Mediji

Slijedeće medijske institucije imaju sjedišta na području regije CBiH:


38

Tabela 5.6.1. Medijske institucije koje djeluju na području regije28

Općina/Opština Naziv Tip medija

Bugojno

RTV BUGOJNO Bugojno 101,0 MHz Radio

RTV BUGOJNO Bugojno Televizija

VRBASKA KABLOVSKA TELEVIZIJA - NETWORK d.o.o. Bugojno Televizija - kablovska

Busovača RADIO BUSOVAČA Busovača 101,9 MHz Radio

Doboj Jug

ZOS d.o.o. Matuzići 107,0 MHz Radio

KTV E-G-E d.o.o. Matuzići Televizija - kablovska

NAŠE NOVINE d.o.o. Matuzići Novine

Donji Vakuf Radio DONJI VAKUF Donji Vakuf 88,0 MHz Radio

Kakanj

RADIO KAKANJ d.o.o. Kakanj 87,9 MHz Radio

IC NTV Kakanj Televizija

TELEKABEL d.o.o. Zenica Televizija - kablovska

KAKANJSKE NOVINE d.o.o. Kakanj Tiraž: 2.000 Novine

Maglaj

RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj 94,0 MHz Radio

RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj Televizija

DIGIT d.o.o. Maglaj Televizija - kablovska

DOM KULTURE "EDHEM MULABDIĆ" Maglaj Televizija - kablovska

Novi Travnik Radio postaja NOVI TRAVNIK 98,3 MHz Radio

CATV MV d.o.o. Novi Travnik Televizija - kablovska

Teslić STUDIO M Teslić 93,0 MHz Radio

ELING-KDS d.o.o. Teslić Televizija - kablovska

Tešanj

RADIO TEŠANJ d.o.o. Tešanj 92,2 MHz Radio

AMNA NTV Tešanj Televizija

AMNA NTV Tešanj Televizija - kablovska

Travnik TNT Travnik 95,1 MHz; 93,4 MHz; 93,5 MHz Radio

RTV TRAVNIK Travnik Televizija

Usora RADIO POSTAJA USORA Usora 98,7 MHz Radio

Vitez RADIO VITEZ Vitez 91,3 MHz Radio

JASMIN Vitez Televizija

Zavidovići RADIO ZAVIDOVIĆI d.d. Zavidovići Radio

KABLOVSKA TELEVIZIJA d.o.o. Zavidovići Televizija - kablovska

Zenica

RADIO Zenica 95,5 MHz; 103,0 MHz; 103,1 MHz; 106,6 MHz Radio

RADIO BM d.o.o. Zenica 92,5 MHz; 94,6 MHz; 99,3 MHz; 99,4 MHz; 101,6 MHz; 106,3 MHz Radio

RADIO Q d.o.o. Zenica 105.2 MHz Radio

RADIO ZENIT d.o.o. Zenica 100,7 MHz Radio

RTV ZENICA Zenica Televizija

NAŠA RIJEČ d.o.o. Zenica Tiraž: 3.000 Novine

SUPERINFO d.o.o. Zenica Tiraž: 20.000 Novine

28 MEP Baza podataka.


39

Žepče

RTV VAROŠ Žepče Televizija

RADIO POSTAJA Žepče 95,9 MHz Radio

DOM KULTURE Žepče Televizija - kablovska

MARIĆ-ŽEPČE d.o.o. Donje Ravne Televizija - kablovska

RADIO ŽEPČE Žepče 88,2 MHz Radio

5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji

Obrazovanje u regiji i BiH i dalje je neusklañeno sa potrebama tržišta, pa BiH i dalje zaostaje po pitanju standarda obrazovanja - ne samo za zemljama EU, nego i zemljama u okruženju.

5.7.1. Visoko obrazovanje

Tri univerziteta/sveučilišta imaju sjedište u regiji CBiH: Univerzitet u Zenici, Univerzitet "Travnik" u Travniku i Univerzitet "Vitez" u Travniku, sa ukupno 17 fakulteta.

Tabela 5.7.1.1. Fakulteti regije Centralna BiH (2010. godina)

Sjedište Fakulteti (odsjeci i smjerovi) Web U sklopu univerziteta (sveučilišta)

Zenica Mašinski fakultet • Odsjek za inženjerski dizajn

proizvoda • Odsjek za menadžment

proizvodnim tehnologijama • Odsjek za inženjersku ekologiju • Odsjek za održavanje (Održavanje

u rudarstvu, Održavanje u metalurgiji, Održavanje u energetici, Održavanje motorih vozila i građevinskih mašina)

www.mf.unze.ba Zenica

Zenica Fakultet za metalurgiju i materijale • Odsjek za metalurgiju (Crna

metalurgija, Metalurgija neželjeznih metala, Ljevarstvo, Plastična prerada)

• Odsjek za metalne materijale • Odsjek za nemetalne materijale • Odsjek za kemiju

www.famm.unze.ba Zenica

Zenica Pedagoški fakultet • Odsjek za razrednu nastavu • Odsjek za engleski jezik i

književnost • Odsjek za njemački jezik i

književnost • Odsjek za turski jezik i književnost • Odsjek za matematiku i informatiku

www.pf.unze.ba Zenica

Zenica Ekonomski fakultet • Odsjek za menadžment preduzeća • Odsjek za računovodstveni i

revizijski menadžment

www.ef.unze.ba Zenica

Zenica Pravni fakultet www.prf.unze.ba Zenica


40

Zenica Zdravstveni fakultet • Smjer: internistički • Smjer: hirurški • Smjer: porodična medicina • Smjer: menadžment

www.zf.unze.ba Zenica

Zenica Politehnički fakultet • Odsjek: Građevinarstvo

www.ptf.unze.ba Zenica

Zenica Islamski pedagoški fakultet • Odsjek za islamsku vjeronauku • Odsjek za socijalnu pedagogiju • Odsjek za predškolski odgoj i

obrazovanje

www.ipf.unze.ba Zenica

Travnik Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

http://www.fmpe.ba “Travnik“ u Travniku

Travnik Pravni fakultet http://www.pfk.ba “Travnik“ u Travniku

Travnik Edukacijski fakultet • Kineziologija , opći smjer (sport) • Pedagogija i psihologija • Razredna nastava • Predškolski odgoj • B/H/S jezik i književnost • Matematika i informatika • Razredna nastava i b/h/s jezik i

književnost • Sportski menadžment • Specijalne namjene (vojska,

policija i zaštitari) • Sport (trenerska)

http://eft.ba “Travnik“ u Travniku

Travnik Fakultet za tehničke studije • Grafičko inžinjerstvo i dizajn • Arhitektura • Građevina • Inžinjerska informatika

http://fts.ba “Travnik“ u Travniku

Travnik Farmaceutsko - zdravstveni fakultet • Farmacija • Radiologija • Sestrinstvo • Stomatologija

http://www.fzf.ba “Travnik“ u Travniku

Travnik Fakultet poslovne ekonomije • Poduzetnički menadžment • Menadžment financija, bankarstva i

osiguranja • Menadžment javnog sektora i

uprave • Marketing menadžment i trgovina • Menadžment turizma i

ugostiteljstva • Menadžment računovodstva i

revizije • Agromenadžmet

http://fpe.unvi.edu.ba “Vitez“ u Travniku

Travnik Fakultet poslovne informatike • Poslovna informatika • Nastavnička informatika • Informacijske tehnologije

http://fpi.unvi.edu.ba “Vitez“ u Travniku


41

Travnik Fakultet pravnih nauka • Opće pravo • Poslovno pravo

http://fpn.unvi.edu.ba “Vitez“ u Travniku

Travnik Fakultet zdravstvene njege http://fznj.unvi.edu.ba “Vitez“ u Travniku

Vitez Ekonomski fakultet http://ef.sve-mo.ba Mostar

Na tržištu radne snage, meñutim, i dalje se osjeća deficitarnost odreñenih profila visoko obrazovanih kadrova (tehnički, medicinski, i sl.).

5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje

U regiji djeluje ukupno 324 škole za osnovno i srednje obrazovanje u koje je početkom 2010/2011. godine upisano ukupno 80.660 učenika.

Tabela 5.7.2.1. Osnovno i srednje obrazovanje u regiji Centralna BiH Sumarni pregled početkom školske godine 2010/2011

Broj Osnovne Srednje Ukupno

Škola 275 49 324

Odjeljenja 2.520 954 3.474

Učenika 56.562 24.098 80.660

Nastavnika 3.806 1.914 5.720

Učenika na 1.000 stanovnika 100 43 143

Tabela 5.7.2.2. Osnovno obrazovanje po općinama regije - Početak 2010/2011 godine

Općina/Opština Stanovnika Škola Odjeljenja Učenika Nastavnika Uč.na 1.000 stanovnika

Bugojno 37.209 15 147 3.359 223 90

Busovača 16.068 11 82 1.861 111 116

Doboj Jug 4.529 2 21 454 34 100

Donji Vakuf 13.992 7 73 1.775 119 127

Gornji Vakuf-Uskoplje 19.112 14 99 2.175 144 114

Kakanj 43.300 27 192 4.248 317 98

Maglaj 23.381 15 118 2.492 165 107

Novi Travnik 24.884 8 105 2.535 169 102

Teslić 52.887 33 216 3.878 319 73

Tešanj 48.266 20 224 5.205 344 108

Travnik 54.878 24 245 5.894 370 107

Usora 6.938 5 26 559 41 81

Vitez 25.109 12 131 3.065 187 122

Zavidovići 37.983 19 179 4.073 282 107

Zenica 127.103 44 502 11.746 746 92

Žepče 31.056 19 160 3.243 235 104


42

Tabela 5.7.2.3. Srednje obrazovanje po općinama regije - Početak 2010/2011 godine

Općina/Opština Stanovnika Škola Odjeljenja Učenika Nastavnika Uč.na 1.000 stanovnika

Bugojno 37.209 4 72 1.855 112 50

Busovača 16.068 2 32 684 56 43

Doboj Jug 4.529 0 0 0 0 0

Donji Vakuf 13.992 1 16 408 31 29

Gornji Vakuf-Uskoplje 19.112 2 29 733 66 38

Kakanj 43.300 3 60 1.602 137 37

Maglaj 23.381 3 39 997 73 43

Novi Travnik 24.884 3 55 1.198 87 48

Teslić 52.887 2 66 1.588 108 30

Tešanj 48.266 3 84 2.373 213 49

Travnik 54.878 6 114 3.002 224 55

Usora 6.938 1 14 311 38 45

Vitez 25.109 2 37 960 59 38

Zavidovići 37.983 3 60 1.547 130 41

Zenica 127.103 11 212 5.304 442 42

Žepče 31.056 3 64 1.536 138 49

5.8. Zdravstvene ustanove

U regiji postoje zdravstvene ustanove slijedećeg tipa: bolnice, poliklinike, klinike, lječilišta i ambulante.

Regija ima nerazvijenu infrastrukturu u zdravstvenom sektoru. Na kantonalnom nivou djeluju dvije bolnice: u Zenici i Travniku, dok općine uglavnom raspolažu domovima zdravlja i ambulantama. Po broju pacijenata na jednu bolničku postelju, općine iz federalnog dijela regije Centralna BiH zaostaju u odnosu na broj pacijenata po bolesničkoj postelji koji vrijedi za nivo Federacije BiH. Sukladno podacima iz slijedeće tabele, slično je i pri usporedbi broja stanovnika po jednom liječniku i broja stanovnika po jednom stomatologu.

Tabela 5.8.1. Zdravstvo29

Općina/Opština Stanovnika u 2010.

Liječnika Stomatologa Bolničkiih postelja

Stanovnika po

liječniku stomatologu boln. postelji

Bugojno 37.209 30 5 80 1.240 7.442 465

Busovača 16.068 6 2 0 2.678 8.034

DobojJug 4.529 5 1 0 906 4.529

DonjiVakuf 13.992 8 2 0 1.749 6.996

Gornji Vakuf-Uskoplje 19.112 10 3 0 1.911 6.371

Kakanj 43.300 27 7 0 1.604 6.186

Maglaj 23.381 14 2 0 1.670 11.691

Novi Travnik 24.884 13 3 0 1.914 8.295

Teslić 52.887 22 4 0 2.404 13.222

Tešanj 48.266 60 5 215 804 9.653 224

Travnik 54.878 139 11 609 395 4.989 90

Usora 6.938 3 1 0 2.313 6.938

Vitez 25.109 13 3 0 1.931 8.370

29 Federalni Zavod za programiranje razvoja na temelju podataka Federalnog Zavoda za statistiku (za općine iz FBiH, 2010. godina),

Institut za javno zdravstvo RS: Zdravstveno stanje stanovništva u 2009. godini (za Opštinu Teslić)


43

Zavidovići 37.983 24 4 0 1.583 9.496

Zenica 127.103 350 23 838 363 5.526 152

Žepče 31.056 18 2 9 1.725 15.528 3.451

Regija Centralna BiH 566.695 742 78 1.751 764 7.265 324

Federacija BiH 2.337.660 4.117 476 8.198 568 4.911 285

Republika Srpska 1 435 179 2.374 189 4.386 605 7.594 327

Tabela 5.8.2. Bolnice i lječilišta po tipu i specijalizaciji30

Općina/Opština Tip Specijalizacija Naziv

Bugojno Bolnica Opća Opća bolnica Bugojno

Kakanj Bolnica Opća Dom zdravlja sa poliklinikom

Teslić Lječilište Fizijatrija ZTC "Banja Vrućica"

Tešanj Bolnica Opća Bolnica Tešanj

Travnik Bolnica Opća Bolnica za plućne bolesti

Travnik Bolnica Opća Kantonalna bolnica Travnik

Travnik Bolnica Opća Hrvatska bolnica "Dr. Fra Mato Nikolić"

Zenica Bolnica Opća Kantonalna bolnica Zenica

Slika 5.8.1. Banja "Vrućica" Teslić

Kvalitet zdravstvenih usluga nije na zadovoljavajućem nivou zbog ograničenosti budžeta, te niskog standarda stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati relativno skupo liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama kojih ima sve više, ali su izvan sistema zdravstvene zaštite grañana.

5.9. Sport i rekreacija

Na području regije koristi se najmanje 47 sportskih objekata različitog tipa i namjene: stadioni, sportske dvorane, bazeni zatvorenog i otvorenog tipa, kuglane, teniski tereni, skijališta, i sl.



44

U većim gradovima regije sportski objekti su organizirani u okviru sportskih centara, formiranih uglavnom sukladno tipu aktivnosti (dvoranski sportovi ili zimski sportovi). Kao podrška razvoju profitabilnog zimskog sportsko-rekreativnog turizma, ubrzan je razvoj centara zimskih sportova (Babanovac, Tajan, Zabrñe, Lisac, Smetovi, Vranica i Ponijeri).

Nedostatak finansijskih sredstava najveća je prepreka unapreñenju ovog sektora.

5.10. Nevladine organizacije

Na području regije djeluje najmanje 565 nevladinih organizacija različitog tipa.

Tabela 5.10.1. Nevladine organizacije po tipu31

Općina/Opština

Fo

nd

acija

Hu

man

itar

na

org

aniz

acija

Međ

un

aro

dn

a o

rgan

izac

ija

Sav

ez

Ud

ruže

nje

Ost

alo

Uku

pn

o

Bugojno 2 1 4 56 1 64

Busovača 1 1 1 20 23

Doboj Jug 2 18 20

Donji Vakuf 1 1 2 24 28

Gornji Vakuf-Uskoplje 1 29 30

Kakanj 46 46

Maglaj 1 2 1 39 43

Novi Travnik 9 9

Teslić 1 1 1 21 24

Tešanj 16 16

Travnik 1 2 1 1 45 50

Usora 16 16

Vitez 59 59

Zavidovići 2 4 41 47

Zenica 5 2 11 48 66

Žepče 2 20 2 24

Ukupno 2 16 10 27 507 3 565

Nevladine organizacije regije Centralna BiH imaju različite misije i fokusirane su na odreñene ciljne grupe (mladi, žene, osobe sa posebnim potrebama, i sl.), na različitim poljima djelovanja: obrazovanje, kultura, sport, ljudska prava, poduzetništvo, ravnopravnost spolova, i sl.



45

6. EKONOMIJA REGIJE

Regija CBiH nije zvanična administrativna državna jedinica, te se, kao takva, suočava sa situacijom koja onemogćava prikupljanje statističkih podataka potrebnih za analizu, odnosno konsolidaciju općinskih podataka u regionalni oblik. Taj problem bi trebao biti premošten intenzivnijim održavanjem i ažuriranjem MEP Baze podataka, kao skupom socio-ekonomskih indikatora – osnove za analitički pristup prikupljanju i sistematskom korištenju podataka.

Podaci koji su bili dostupni za obradu odnose se na indikatore o bruto domaćem proizvodu (po stanovniku), zaposlenosti/nezaposlenosti (obrañeno u poglavlju 4. Ljudski resursi i tržište rada), vanjskotrgovinskoj razmjeni i finansijskim institucijama, te mogu poslužiti za ocjenu stanja o ekonomiji regije.

6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku

Bruto domaći proizvod (BDP) je za nivo općine32 najvažniji ekonomski pokazatelj. Meñutim, Federalni zavod za statistiku još je 2004. godine prestao objavljivati podatke po općinama za ovaj indikator. Isto vrijedi i za podatke o broju i poslovanju poslovnih subjekata.

Imajući u vidu gore izrečeno, a cijeneći potrebu za pružanjem barem orijentacijske slike vrijednosti i pozicije koje općine imaju u meñusobnim ili širim relacijama, izračunat je bruto-društveni proizvod za općinski i regionalni nivo po uproštenoj metodi, na temelju jedino raspoloživih podataka.

Statistički zavodi FBiH i RS izračunavaju BDP za entitetski nivo u relacijama sa podacima o proizvodnji, meñufaznoj potrošnji, dodanoj vrijednosti (bazne cijene) i porezima na proizvode i subvencijama.

BDP po stanovniku (GDP per capita), izračunat za entitetski nivo na temelju gore navedenih podataka, još uvijek je neprecizan zbog nedostupnosti valjanih podataka o broju stanovnika, koji je nakon 1991. godine stalno utemeljen na procjenama.

Dakle, jedini raspoloživi i verificirani podaci za općinski nivo su podaci o (procijenjenom) broju stanovnika, te podaci o broju zaposlenih i njihovim neto plaćama. Za potrebe ovako pojednostavljene metodologije izračuna BDP po stanovniku, odabrana je vrijednost koja se dobije množenjem broja zaposlenih i broja stanovnika entiteta (Federacije i RS). Ta vrijednost učestvuje u odreñenom procentu ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda entiteta.

Tabela 6.1.1. BDP po stanovniku – Usporedba sa različitim administrativnim nivoima

Jedinica BDP po stanovniku [KM]

2006 2007 2008 2009 2010

Regija Centralna BiH 3.648,59 3.858,02 4.457,98 4.534,12 4.544,90

Federacija BiH33 5.224,20 5.644,00 6.480,00 6.516,00 6.582,00

Republika Srpska34 4.532,58 5.106,01 5.905,69 5.729,58 5.796,76

ZE-DO Kanton35 - 4.645,00 5.342,00 5.754,00 5.460,00

SBK/KSB36 - 3.896,00 4.483,00 4.579,00 4.593,00

32 Zbog metodoloških postavki datih u SNA/93 i uvoñenja korektivnih stavki pri obračunu Bruto domaćeg proizvoda

(usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene – FISIM i neto indirektnih poreza), nije moguće izvršiti obračun GDP i GDP per capita na nivou općina i kantona (Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 16.10.2007.)

33 Federalni Zavod za programiranje razvoja 34 Investiciono razvojna banka RS 35 Federalni Zavod za programiranje razvoja 36 Federalni Zavod za programiranje razvoja


46

Slika 6.1.1. BDP regije Centralna BiH po godinama37

Po takvoj metodologiji izračunata je orijentacijska vrijednost BDP po stanovniku općina regije.

Tabela 6.1.2. Bruto domaći proizvod po stanovniku za općine regije38

Općina/Opština BDP po stanovniku [KM]

2006 2007 2008 2009 2010

Bugojno 2.333,74 2.565,67 2.966,92 3.205,81 3.516,77

Busovača 2.498,94 2.498,15 2.998,46 3.048,25 3.159,65

Doboj Jug 3.684,82 4.457,32 5.106,37 5.208,13 5.330,95

Donji Vakuf 2.587,79 3.120,66 3.708,77 3.577,74 3.468,31

Gornji Vakuf-Uskoplje 3.187,97 2.758,20 3.294,82 3.754,08 4.213,01

Kakanj 4.728,70 5.399,33 6.349,75 6.470,62 7.578,83

Maglaj 2.534,17 3.292,76 3.617,46 3.494,54 3.583,30

Novi Travnik 3.157,64 2.529,10 3.059,89 3.026,50 3.782,61

Teslić 2.492,65 2.890,35 3.048,64 3.007,57 3.078,03

Tešanj 3.343,79 3.965,49 4.611,16 4.451,96 4.223,67

Travnik 4.864,92 4.859,55 5.758,46 5.887,28 5.737,34

Usora 4.045,38 4.413,18 5.047,55 4.910,75 3.703,26

Vitez 4.405,69 4.368,07 5.325,16 5.042,89 4.949,13

Zavidovići 3.261,38 3.096,31 3.307,55 3.420,06 3.025,60

Zenica 5.265,51 5.608,98 6.689,26 6.780,52 6.193,76

Žepče 2.067,53 2.349,34 2.706,81 2.663,15 2.911,13

Regija Centralna BiH 3.648,59 3.858,02 4.457,98 4.534,12 4.544,90

6.2. Uvoz i izvoz

Uvidom u stanje vanjskotrgovinske razmjene, odnosno u podatke o uvozu i izvozu, uočljiva je nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom (trgovinski deficit), što je (recimo) mogući rezultat velikog

37 Na temelju podataka Federalnog zavoda za programiranje i Investiciono razvojne banke RS 38 Centralna banka BiH; Federalni zavod za statistiku; Investiciono razvojna banka RS

3.649

4.458 4.545

5.224

6.4806.582

4.533

5.9065.797

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

2006 2007 2008 2009 2010

Bruto domaći proizvod u KM

CBiH FBiH RS


47

učešća nerazvojnih sektora (trgovina) u razmjeni i smanjenje obima ukupne razmjene, što je posljedica globalne recesije.

Tabela 6.2.1. Regija Centralna BiH - Uvoz i izvoz po godinama39

Godina Uvoz i izvoz po godinama ( u 000 KM )

Uvoz Izvoz Saldo Uvoz+Izvoz Pokrivenost uvoza izvozom (%)

2006 437.477 151.181 -286.296 588.658 34,56

2007 1.596.916 952.041 -644.875 2.548.957 59,62

2008 1.969.803 1.078.558 -891.245 3.048.361 54,75

2009 1.402.554 1.059.758 -342.796 2.462.312 75,56

2010 1.450.366 1.124.392 -325.974 2.574.758 77,52

Tabela 6.2.2. Regija Centralna BiH - Uvoz i izvoz po stanovniku regije

Godina Uvoz i izvoz po stanovniku ( u KM )

Stanovnika Uvoz Izvoz Uvoz+Izvoz

2006 568.113 770 266 1.036

2007 568.484 2.809 1.675 4.484

2008 567.506 3.471 1.901 5.372

2009 567.115 2.473 1.869 4.342

2010 566.695 2.559 1.984 4.543

6.3. Sektori privrede

Regija raspolaže prirodnim i ljudskim resursima za povoljan ekonomski razvoj (šume, minerali i rudna bogatstva, vode, obradivo zemljište, i sl.). Detaljni podaci o prirodnim bogatstvima regije obrañeni su u prethodnim poglavljima.

Meñutim, stepen iskorištenja tih resursa, iz različitih razloga, nije na zadovoljavajućem nivou. To otvara mogućnosti za domaća i inozemna ulaganja u odreñene grane privrede.

Imajući na umu nedovoljnu iskorištenost obradivog zemljišta, poljoprivreda je jedan od sektora koji nudi razvojnu mogućnost, jer su klimatski uslovi povoljni, a zemljišni potencijali značajni.

Rudarstvo i elektroprivreda i dalje predstavljaju resurse za strateške predispozicije razvoja u budućnosti.

Slika 6.3.1. Tradicija u obradi drveta i metala

Tradicionalno, razvoj regije (sadašnje područje regije CBiH) bio je temeljen uglavnom na sektorima rudarstva, metalurgije, metaloprerade i drvoprerade. Navedeni sektori bi i dalje trebali biti osnova strateškog razvoja, uz nužnu potrebu profiliranja preduzeća u prerañivačkoj

39 Centralna banka BiH; Federalni zavod za statistiku; Investiciono razvojna banka RS


48

industriji u preduzeća koja obuhvataju cjelokupan proizvodno-prerañivački ciklus do finalnog proizvoda, umjesto zadržavanja do nivoa poluproizvoda bez dodane vrijednosti.

Za poduzetnike je prereñivačka industrija još uvijek neatraktivna, uglavnom zbog poslovnog okruženja koje je u odnosu na susjedne zemlje nekonkurentno. Jedan od glavnih faktora je manjak ljudskih potencijala odreñenih profila zanimanja (koji bi doprinijeli stvaranju dodane vrijednosti), kao i zakonska regulativa koja je, u sadašnjem obliku, nepovoljna u odnosu na susjede.

Zbog toga se poduzetnicima sektor trgovine čini daleko sigurnijim, privlačnijim i manje rizičnim za poslovanje nego proizvodni sektor koji zahtijeva veću alokaciju znanja i resursa. Trgovina je i dalje u porastu, meñutim, aktivnosti u ovom sektoru su koncentrirane na uvoz, što utječe na istovremeni rast trgovinskog deficita.

Poslijeratni period karakterizira više ili manje uspješna privatizacija velikih, te nastanak velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća (prema kriterijima EU: preduzeća do 10, 50 ili 250 zaposlenih, respektivno). Meñutim, globalna tržišna situacija zahtijeva visoku produktivnost, inovativnost, tehnološku modernizaciju i fleksibilnost ovih sektora da bi se dostigla konkurentnost na globalnoj razini.

6.4. Mala i srednja preduzeća

O malim i srednjim preduzećima obično se govori kao o okosnici zdrave privrede, odnosno kao o najvažnijim subjektima koji kreiraju nova radna mjesta i podstiču privredni rast. Sukladno, potrebe malih i srednjih preduzeća trebale bi biti u fokusu moderne privredne politike, a najkraće vrijeme uspostavljanja i održavanja kvalitetnog poslovnog okruženja (osobito finansijski i pravni aspekt) morao bi biti najviši prioritet.

Statistički podaci o preduzećima ne vode se na nivou općine. Tako je teško konsolidirati podatke o stvarnom broju i vrsti pravnih subjekata, kako za regionalni, tako i za druge, službeno ustanovljene statističke nivoe. Za regionalni nivo, problem je trebao biti ublažen uvoñenjem indikatora "Poslovni subjekti" kao modula u MEP Bazi podataka. Tu su se, očekivano, pojavile poteškoće koje općinski MEP administratori imaju u prikupljanju podataka na terenu, pa uspješnost prikupljanja podataka ovisi o načinu i razini organiziranosti Općine/Opštine, odnosno njezinih nadležnih odjeljenja.

Kao ilustracija za gore navedeno, mogu poslužiti rezultati istraživanja pod nazivom "MSP Sektor 2008. – Procjena stanja i prepreke sa kojima se suočava lokalni sektor malih i srednjih preduzeća u Zeničko-dobojskom kantonu". Istraživanje je obavljeno za BSC Zenica40. Treći dio objavljene publikacije naslovljen je sa "Pregled prepreka za MSP".

Bilansi stanja i uspjeha preduzeća, podaci koje su pravna lica zakonski obavezna dostavljati entitetskim djelatnim agencijama (AFIP u Federaciji BiH i APIF u Republici Srpskoj), ne vraćaju se, nakon obrade, u konsolidiranom obliku na općinski nivo. Podaci su za općine dostupni na godišnjem nivou, ali nisu besplatni. Posljedično, općine nemaju ustanovljen sistem kupovine izvještaja o obuhvatu podataka (za vlastitite poslovne subjekte) od navedenih agencija.

Sukladno dostupnim podacima za 2009. godinu41, u regiji Centralna BiH djelovalo je ukupno 4.015 pravnih lica.

Tabela 6.4.1. Pravna lica po obliku organizacije

Oblik organizacije Broj

12 - Javne ustanove 56 20 – Ustanove 48 41 - Javna preduzeća 29

50 - Privredne komore 2 51 – Dioničarska/akcionarska društva 124

40 Business Start-Up Centre (BSC Zenica): http://bh.bsczenica.org 41 AFIP Sarajevo; APIF Banja Luka


49

52 - Društva sa ograničenom odgovornošću 3.012 55 - Samostalni poduzetnici – obrtnici 3

64 - Strukovne asocijacije 7 70 – Zadruge 29 71 - Tijela zakonodavne i izvršne vlasti 1

73 - Mjesne zajednice 2 76 - Upravne ustanove 1 81 - Političke organizacije 29

82 - Humanitarne organizacije 34 83 - Udruženja građana 442 85 - Sportska udruženja 166

86 - Fondacije, zaklade 7 88 - Predstavništva stranih osoba 2 90 - Ostala udruženja 18

94 - Mikrokreditne organizacije 3 Ukupno 4.015

Prema broju zaposlenih u 2009. godini, ogromna većina preduzeća iz prethodne tabele spada u grupe mikro, malih i srednjih preduzeća. Velikih preduzeća, odnosno onih sa najmanje 251 zaposlenih, bilo je 31, od čega su 4 javne ustanove i 27 dioničarskih/akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću.

Prema sektoru privrede, najveći procent pripada pravnim licima iz sektora trgovine (1.206 pravnih lica ili 30,04%), zatim prerañivačke industrije (776 ili 19,33%) i sektora O - “Ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti“ (716 ili 17,83%).

Slika 6.4.1. Pravna lica regije Centralna BiH po sektorima privrede za 2009. godinu

Unutar sekcije (modula) "Poslovni subjekti" MEP Baze podataka42, ukupno je na lokacijama 16 općina regije uneseno 1.826 poslovna subjekta (pravna lica i obrti). Posmatrano po privrednim

42 Decembar 2011. godine


50

sektorima, najviše subjekata je iz sektora G – Trgovina (ukupno 786 ili 43,04%), zatim iz sektora D – Prerañivačka industrija (332 ili 18,18%), H – Ugostiteljstvo (136 ili 7,45%), A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo (113 ili 6,19%), itd.

6.5. Finansijske institucije

Regija je dobro pokrivena mrežom finansijskih institucija koja je sačinjena od bankovne i mreže mikrokreditnih organizacija/fondacija.

U periodu od prethodnog ažuriranja SEA, slijedeće banke su nakon izvršene reorganizacije prestale raditi pod starim nazivom:

• ABS BANKA d.d. Sarajevo Od 10. jula 2009. godine posluje pod nazivom “SPARKASSE d.d. BiH“

• HVB CENTRAL PROFIT BANKA Sarajevo Pripojena “UniCredit Bank d.d. Mostar“

• NOVA BANJALUČKA BANKA a.d. Banja Luka Od 01. juna 2008. godine posluje pod nazivom “UniCredit Bank Banja Luka“

• PAVLOVIĆ INTERNATIONAL BANKA a.d. Bijeljina Posluje pod nazivom “Pavlovic International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina“

• UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA d.d. Sarajevo Pripojena “UniCredit Bank d.d. Mostar“

U regiji djeluje ukupno 22 banke (od kojih jedna ima sjedište u regiji) sa 30 podružnica-filijala, 55 poslovnica-agencija, 17 ispostava-ekspozitura i 8 bankovnih šaltera, što čini ukupno 111 operativnih poslovnih jedinica koje pružaju ovu vrstu usluga.

Tabela 6.5.1. Banke u regiji43

Naziv banke

Sje

dišt

e

Pod

ružn

ica-

Fili

jala

Pos

lovn

ica-

Age

ncija

Ispo

stav

a-E

kspo

zitu

ra

Ban

kovn

i ša

lter

Uku

pn

o

SPARKASSE d.d. BiH

http://www.sparkasse.ba 1 8 9

BBI BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Sarajevo

http://bbibanka.com.ba 3 3

BOBAR BANKA a.d. Bijeljina

http://www.bobarbanka.com 1 1 2

MOJA BANKA d.d. Sarajevo

www.moja-banka.ba 1 1 1 3

UNICREDIT BANK d.d. Mostar

www.unicreditbank.ba 17 17

HYPO ALPE-ADRIA-BANK a.d. Banja Luka

http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba 1 1

HYPO-ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. Sarajevo

http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba 1 1

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar

http://www.hypo-alpe-adria.ba 1 8 1 10

INTESA SANPAOLO BANKA d.d. BiH

http://www.intesasanpaolobanka.ba 1 9 10



51

INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA d.d. Zenica

http://ikbze.com.ba 1 1 5 7

NLB RAZVOJNA BANKA a.d. Banja Luka

http://www.razvojnabanka.com 1 1

NLB TUZLANSKA BANKA d.d. Tuzla

http://www.nlbtuzlanskabanka.ba 2 2 4

NOVA BANKA a.d. Banja Luka

http://www.novabanka.com 1 1

UNICREDIT BANK Banja Luka

http://www.unicreditbank-bl.ba 1 1

PAVLOVIĆ INTERNATIONAL BANK Slobomir

http://www.pavlovic-banka.com 1 1

PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo

http://www.pbs.ba 3 3 6

PROCREDIT BANK d.d. Sarajevo

http://www.procreditbank.ba 3 3

RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina

http://www.raiffeisenbank.ba 6 7 1 14

TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA

http://www.ziraatbosnia.com 2 2

UNION BANKA d.d. Sarajevo

http://www.unionbank.ba 2 2 4

VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo

http://vakuba.ba/ 2 2 1 2 7

VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo

http://www.volksbank.ba 2 2 4

Regija Centralna BiH 1 30 55 17 8 111

Pored banaka, u regiji posluje i 13 mikrokreditnih organizacija ili fondacija, sa slijedećom mrežom od 68 poslovnih jedinica:

Tabela 6.5.2. Mreža mikrokreditnih organizacija/fondacija44

Naziv Sjedište Podružnica-Filijala

Poslovnica/ agencija

Ured Ukupno

Mikrokreditna organizacija EKI Sarajevo

www.mkoeki.com

Bugojno, Maglaj, Teslić, Tešanj (Jelah), Travnik, Vitez, Zenica

7

Mikrokreditna organizacija LIDER Sarajevo

http://www.lider.ba

Zenica Bugojno, Kakanj, Travnik 6

Zavidovići Maglaj

Mikrokreditna organizacija LOK Sarajevo

http://www.lok.ba

Zenica Maglaj, Usora

10

Travnik

Busovača, Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje Novi Travnik, Vitez



52

Mikrokreditna organizacija MI-BOSPO Tuzla

http://www.mi-bospo.org

Maglaj, Teslić, Zavidovići,

Žepče 4

Mikrokreditna fondacija MIKRA Sarajevo

http://www.mikra.ba

Kakanj, Travnik, Zenica, Tešanj

Maglaj 5

Mikrokreditna organizacija MIKROFIN Banja Luka

www.mikrofin.com

Bugojno, Kakanj, Maglaj, Teslić, Tešanj, Travnik, Zenica

7

Mikrokreditna organizacija PARTNER Tuzla

http://www.partner.ba

Jelah Maglaj, Teslić, Zavidovići

8 Bugojno Travnik

Zenica Kakanj

Mikrokreditna organizacija PRIZMA Sarajevo

http://www.prizma.ba

Zenica

Bugojno, Busovača, Tešanj (Jelah), Kakanj, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Zavidovići, Zenica – Centar

10

Mikrokreditna organizacija SINERGIJA PLUS Banja Luka http://www.mkdsinergijaplus.org

Teslić 1

Mikrokreditna fondacija SUNRISE Sarajevo

http://www.microsunrise.ba

Bugojno, Doboj Jug (Matuzići), Maglaj, Tešanj (Jelah), Vitez, Zenica, Žepče

7

Mikrokreditna fondacija Prva islamska Sarajevo

www.mfi.ba

Travnik 1

Mikrokreditna organizacija SANI Zenica Zenica 1

Mikrokreditna organizacija ŽENE ZA ŽENE INTERNATIONAL Sarajevo

www.zenezazene.ba

Zenica 1

Regija Centralna BiH 1 5 8 54 68

Može se zaključiti da u regiji postoji više nego zadovoljavajuća infrastruktura finansijskih institucija koja stoji na raspolaganju sa svojih ukupno 179 poslovnih jedinica, kako za fizička (u 2010. godini jedna poslovna jedinica opsluživala je prosječno 3.166 stanovnika regije), tako i za pravna lica.


53

Zaključci

o Nezaposlenost i dalje ostaje jedan od ključnih problema za općine regije. Ulaganjem u strateške privredne sektore, te educiranjem kadrova sukladno potrebama privrede – problem nezaposlenosti bi se u dogledno vrijeme ublažio, odnosno približio nivou nezaposlenosti u zemljama EU.

o Razvoj i promocija poduzetništva ostaje jedna od mogućnosti kako bi se smanjio broj nezaposlenih, no razvoj MSP će umnogome zavisiti od spremnosti lokalnih zajednica da promoviraju i poboljšaju poslovno okruženje za domaće i strane investitore.

o Nužno je unaprijediti promociju privrednih potencijala regije, kako bi se malim i srednjim preduzećima omogućilo uspostavljanje poslovne saradnje sa inozemnim partnerima, te tako povećao izvoz, što bi, opet, imalo direktan utjecaj na razvoj regije. Kao rezultat povećanog protoka novca kroz regiju, stvorile bi se mogućnosti za nova investiranja, daljnje unaprijeñenje privrede, tako i standarda stanovništva regije.

o Izgradnja poslovnih-poduzetničkih zona i inkubatora za razvoj novih firmi, takoñer bi trebala doprinijeti stvaranju povoljnijih uvjeta za razvoj privrede.

o Izgradnja poslovno-razvojne infrastrukture u velikoj mjeri će doprinijeti bržem i intenzivnijem razvoju regije. Od posebne važnosti je ubrzana izgradnja auto ceste (koridor Vc) u dijelu koji će prolaziti kroz regiju CBiH.

o Stvaranje mogućnosti za prekvalifikaciju, u skladu sa potrebama privrede, jedan je od najvažnijih faktora razvoja, koji treba biti u stanju odgovoriti potrebama tržišta. Tako bi se direktno povećavao nivo dodane vrijednosti u privredi. Takoñer, potrebno je modernizirati proizvodne procese uvoñenjem savremenih tehnologija, usklañenih sa svjetskim trendovima.

o Prihvatanje europskih standarda i priključenja Europskoj uniji će za cijelu BiH, pa samim time i za regiju CBiH, otvoriti mogućnosti za, meñusobno uvjetovane, ekonomski razvoj i stabilniju političku situaciju.

o Praćenje statističkih podataka o socio-ekonomskim indikatorima je od izuzetne važnosti. Dakle, potrebno je da općine više koriste MEP Bazu podataka u svrhu analize, kako bi se periodična socio-ekonomska analiza mogla raditi na općinskom nivou, što bi omogućilo redovito ažuriranje regionalne razvojne strategije, koja bi, onda, ekonomski razvoj regije usmjerila u željenom, općeprihvaćenom pravcu.


54

opcina-bugojno.ba opcina-busovaca.com

dobojjug.ba donji-vakuf.ba

gornjivakuf-uskoplje.ba kakanj.com.ba

maglaj.ba novi-travnik.com

Bugojno Busovača

Doboj Jug Donji Vakuf

Maglaj Novi Travnik

Gornji Vakuf - Uskoplje Kakanj


55

SWOT ANALIZA

U cilju izdvajanja unutarnjih karakteristika regije (snage i slabosti), kao i faktora koji dolaze iz okruženja (mogućnosti i prijetnje) – korišten je standardni metod SWOT analize45 za kreiranje ili procjenu strategije.

Na osnovu rezultata SWOT analize, očigledno je da su razvojne mogućnosti regije Centralna BiH zasnovane na njenim jakim stranama, odnosno potvrñeno je da su metaloprerañivačka i drvoprerañivačka industrija, proizvodnja grañevinskog materijala, papira i zdravih poljoprivrednih proizvoda, te trgovina i turizam sektori koji najviše obećavaju u pogledu uvoñenja modernizacije i transfera novih tehnologija. Uvoñenje novih tehnologija u proizvodnju energije i povećanjem udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora, pridržavajući se principa održivog razvoja, takoñer je jedna od razvojnih mogućnosti za regiju CBiH.

Iskorištenje geostrateškog položaja regije CBiH za izgradnju saobraćajne i druge komunikacijske infrastrukture, može se upotrijebiti kao daljnji generator za jačanje uloge regije kao mjesta razmjene roba, usluga i znanja, u kontekstu cijele BiH. Navedene razvojne mogućnosti trebaju omogućiti ostvarenje vizije regije:

Regija Centralna BiH će biti moderna evropska regija ugodna za život, rad i odmor.

45 SWOT je akronim za model strateške procjene mogućnosti i prijetnji kojima su subjekti strateškog planiranja i

njihovo poslovanje izloženi u okruženju, kao i njihove snage i slabosti kojima može odgovoriti na mogućnosti ili prijetnje.


56

S Strengths

Snage

• Prirodni resursi (šuma, obradivo zemljište, rude,

minerali, vode) • Povoljan geostrateški položaj • Potencijal za razvoj energetskog sektora • Povoljni klimatski uslovi za razvoj poljoprivrede • Ekonomski resursi (infrastruktura, tradicija), vezani

za prerañivačke industrije, poljoprivredu i trgovinu • Veliki broj malih i srednjih preduzeća • Izvozno orijentirani proizvodni sektori

(drvoprerada, metaloprerada...) • Kvalificirana radna snaga • Konkurentna cijena radne snage • Razvijen sistem obrazovnih institucija • Tradicija, historijsko i kulturno naslijeñe • Prirodni potencijali za razvoj turističkih, sportskih,

rekreacionih i kulturnih centara • Razvijen NVO sektor

W Weaknesses

Slabosti

• Zastarjeli sistemi korištenja i loše upravljanje

prirodnim bogatstvom • Loše stanje putne, željezničke i druge javne

infrastrukture • Zastarjeli metodi i kapaciteti za eksploataciju

resursa za proizvodnju energije • Nedovoljno uspješan i još uvijek spor proces

privatizacije • Zastarjele tehnologije • Nizak nivo investiranja u proizvodnju • Nizak nivo konkurentnosti domaćih preduzeća • Nepovoljni uslovi kreditiranja • Veliki izvoz sirovina i poluproizvoda • Nepotreban i neopravdan uvoz • Nedovoljna i neadekvatna promocija domaćih

proizvoda • Visoka stopa nezaposlenosti sa neusklañenom

obrazovnom strukturom nezaposlenih u odnosu na potrebe tržišta rada

• Kapaciteti obrazovnih institucija, vezani za nivo primjenjivanja savremenih metoda u edukativnom procesu i jačanje praktičnog znanja su veoma loši

• Nedostatak adekvatnih obrazovnih programa za stručnu prekvalifikaciju

• Nizak nivo korištenja informatičkih tehnologija • Nedovoljno ulaganje u naučno-istraživački rad • Loše stanje infrastrukture lokacija pogodnih za

razvoj kulturno-historijskog i sportskog turizma


57

O Opportunities

Mogućnosti

• Izgradnja auto-puta Vc • Institucionalne i zakonske reforme u BiH • Podrška Meñunarodne zajednice i viših nivoa vlasti

jačanju privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća

• Brendiranje BiH proizvoda • Usavršavanje poslovnih vještina • Transfer naučnih i tehnoloških dostignuća, kao i

edukativnih mogućnosti • Podsticanje istraživačkog rada, razvoja i kreativnih

potencijala unutar kompanija • Strane investicije • Strateška partnerstva • Jačanje postojećih institucija, naročito onih koje se

bave kontrolom kvaliteta proizvoda • Implementacija BiH strategije za zaštitu okoliša • Implementacija strategije razvoja turizma u FBiH • Usmjerenost BiH ka infrastrukturnom razvoju i

učešće u meñuregionalnim infrastrukturnim projektima

• Dosljedna i blagovremena izrada i implementacija razvojne strategije BiH će imati pozitivan utjecaj na ubrzanje razvoja regije Centralna BiH

• Rad Meñunarodne zajednice na jačanju demokratskih društvenih mehanizama će poboljšati partnerstvo izmeñu javnog i privatnog sektora u regiji Centralna BiH.

• Korištenje raspoloživih razvojnih fondova, prvenstveno fondova EU

• Tradicionalna ekonomska suradnja sa zemljama u okruženju

• Ulazak u Evropsku uniju (širenje tržišta)

T Threats

Prijetnje

• Nepovoljno poslovno okruženje u BiH • Nedostatak povjerenja u domaće proizvoñače • Nabavka stare i zastarjele opreme • Visoka cijena električne energije, što povećava

cijenu domaćih proizvoda • Neiskorištenost i daljnje propadanje

poljoprivrednog zemljišta • Prekomjerno pretvaranje obradivog zemljišta u

druge namjene • Komplicirane, skupe i neefikasne strukture vlasti u

BiH • Inertnost vlasti u pogledu upravljanja ljudskim

resursima • Komplicirane procedure, složena i neusklañena

zakonska legislativa iz oblasti poduzetništva i grañenja

• Političko-ekonomska nestabilnost regije (Balkana) • Dugoročno prisustvo spoljnotrgovinskog deficita • Dugoročna ne-implementacija monetarnih politika

(Odbor za monetarnu politiku) • Nepostojanje strategije razvoja BiH • Zanemarivanje razvoja infrastrukture i zaštite

okoliša u BiH; aerozagañenje u nekim područjima regije

• Nedovoljan pristup svježem finansijskom kapitalu pod povoljnim uvjetima

• Povećanje društvenog nezadovoljstva u BiH • Opšta finansijska kriza (recesija)


58

teslic.ba opcina-tesanj.ba

opcinatravnik.com.ba opcina-usora.com

opcinavitez.info zavidovici.ba

zenica.ba opcina-zepce.com

Teslić Tešanj

Usora Travnik

Vitez Zavidovići

Žepče Zenica

Documents

REGIJE CENTRALNA BiHREGIJE CENTRALNA BiH …...Socio-ekonomska analiza regije Centralna BiH 2008-2010 7 1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH 1.1. Prostor i veličina regije