REFORMA JAVNOG ZDRAVSTVA U BOSNI I · PDF fileAmra Fetahović Direkcija za ekonomsko planiranje BiH ... Klasifikacija namjena (funkcija) zdravstvene zaštite (eng. Classification of

1

2

REFORMA JAVNOG ZDRAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI II

NACIONALNI ZDRAVSTVENI RAČUNI

U BOSNI I HERCEGOVINI

IZVJEŠTAJ ZA PERIOD 2009-2011

3

Radna grupa za Nacionalne zdravstvene račune u okviru projekta

„Reforma javnog zdravlja u BiH 2“

mr sci Eva Zver Konsultant

mr sci Stane Marn Konsultant

mr sci Sabina Šahman-Salihbegović Ministarstvo civilnih poslova BiH

Dalibor Pejović Ministarstvo civilnih poslova BiH

Gorana Knežević Agencija za statistiku BiH

Aida Eskić – Pihljak Agencija za statistiku BiH

Amra Fetahović Direkcija za ekonomsko planiranje BiH

mr Tijana Spasojević Agencija za lijekove BiH

Nermin Muratspahić Federalno ministarstvo zdravstva

Mediha Skulić Federalni zavod za statistiku FBiH

Nijaz Avdukić Federalni zavod za programiranje razvoja

Zlatan Tabaković Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH

dr Irena Jokić Zavod za javno zdravstvo FBIH

Slavica Buntić-Irznić Federalno ministarstvo finansija

mr sci Slobodanka Stjepanović-Broćilo

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS

Rada Radanović Republički zavod za statistiku RS

Milena Babić Fond zdravstvenog osiguranja RS

Snježana Ivanković Ministarstvo finansija RS

dr Dijana Štrkić Institut za javno zdravstvo RS

Branimir Filipović Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta

Senija Fačić Agencija za statistiku BiH – – Ekspozitura Brčko distrikta

Rasim Karić Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta

4

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................................................................... 15

2. SISTEM ZDRAVSTVENIH RAČUNA ................................................................................................................. 16

2.1 Međunarodna klasifikacija za zdravstvene račune (ICHA) ............................................................ 17

3. RAZVOJ NHA U BiH............................................................................................................................................... 18

4. ANALIZA POTROŠNJE ZA ZDRAVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2009-2011 ... 20

4.1. Svrha analize i izvori podataka ................................................................................................................ 20

4.2. Osnovni pokazatelji potrošnje u zdravstvu ......................................................................................... 21

4.3. Potrošnja u zdravstvu prema izvorima finansiranja ....................................................................... 27

4.3.1 Javna potrošnja ........................................................................................................................................... 29

4.3.2.Privatna potrošnja ..................................................................................................................................... 34

4.4. Potrošnja u zdravstvu po namjenama .................................................................................................. 39

4.4.1. Investicije ..................................................................................................................................................... 39

4.4.2. Tekuća potrošnja ...................................................................................................................................... 40

4.5 Medicinska sredstva – lijekovi i terapeutska sredstva .................................................................... 46

4.6 Preventivna zdravstvena zaštita ............................................................................................................. 51

4.7 Upravljanje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem ........................................... 52

5

Skraćenice

AFIP Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge d.d

APD Anketa o potrošnji domaćinstava

BD Brčko distrikt

BHAS Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

BHAS EBD Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine – Ekspozitura Brčko distrikta

BIH Bosna i Hercegovina

COFOG Klasifikacija potrošnje vlade prema namjeni

COICOP Klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni

EUROSTAT Ured za statistiku EU

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FMZ Federalno ministarstvo zdravstva

FZO RS Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

FZS Federalni zavod za statistiku

FS Klasifikacija prihoda izvorima finansiranja (eng. Classification of Revenues of Health Finansing Schemes)

HC Klasifikacija namjena (funkcija) zdravstvene zaštite (eng. Classification of Health Care Functions)

HF Klasifikacija izvora finansiranja zdravstvene zaštite (eng. Classification of Health Care Financing Schemes)

HP Klasifikacija pružaoca usluga zdravstvene zaštite (eng. Classification of Health Care Providers

ICHA Međunarodna klasifikacija za zdravstvene račune (eng. International Classification for Health Accounts)

IJZ RS Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

ISIC Međunarodna standardna klasifikacija djelatnosti (eng. International Standard Industrial Classification)

JQ Zajednički SHA upitnik Eurostata, OECD i SZO (eng. Joint SHA Eurostat/WHO/OECD Questionnaire)

JZU-ZCB Javna zdravstvena ustanova – Zdravstveni centar Brčko

MCP Ministarstvo civilnih poslova BiH

6

MZSZ RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

NHA Nacionalni zdravstveni računi (eng. National Health Accounts)

NZR Nacionalni zdravstveni računi

NHA BD Nacionalni zdravstveni računi Brčko Distrikta

NHA FBiH Nacionalni zdravstveni računi Federacije Bosne I Hercegovine

NHA RS Nacionalni zdravstveni računi Republike Srpske

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

OSZ FBiH Obračun sredstava u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine

OZ BD Odjel za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH

PKM Paritet kupovne moći

RS Republika Srpska

RC Klasifikacija troškova resursa u zdravstvu (eng. Classification of ResourceCosts in Health Care)

RJZ II Reforma javnog zdravstva II

RZS RS Republički zavod za statistiku Republike Srpske

SZO Svjetska zdravstvena organizacija

SHA Sistem zdravstvenih računa (eng. System of Health Accounts)

SNA Sistem nacionalnih računa (eng. System of National Accounts)

UNECE Udruženi narodi - Ekonomska komisija za Europu (eng. United Nations Economic Commission for Europe)

WHO Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization)

ZZJZ FBIH Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

ZZOiR Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine

7

Sažetak

Potrošnja u zdravstvu koristi sve veći udio ekonomskih resursa i očekuje se da će zbog demografskih i nedemografskih faktora i u narednim decenijama biti veliki pritisci na rast izdataka za zdravlje. To naglašava potrebu za povećanjem napora da se uspori rast javne potrošnje u zdravstvu, posebno poboljšanjem regulatornog okvira za povećanje efikasnosti finansiranja i pružanja zdravstvenih usluga.

Finansijski indikatori, koji su važni za praćenje zdravstvenog sistema, trebaju biti uporedivi unutar zemlje i u odnosu na druge zemlje, inače daju netačne procjene finansijskih potreba i alokacije resursa. Stoga je standardizovana metodologija Sistema zdravstvenih računa (eng. System of Health Accounts – SHA) alat za indikatore potrošnje u zdravstvu. SHA obuhvata niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija izvora finansiranja, pružaoca i namjena u zdravstvu čijim se kombinovanjem u tabelama i unosom odgovarajućih izdataka dobija pregled strukture zdravstvene potrošnje.

U periodu 2012-2013 godine Evropska komisija je u okviru projekta Reforma javnog zdravstva II (RJZ II)1 finansirala razvoj metodologija i praćenja izdataka zdravstvenih sistema u Bosni i Hercegovini (BiH) po metodologiji SHA 2011. Razvoj Nacionalnih zdravstvenih računa (National Health Accounts-NZR/NHA) zahtijeva političku predanost, jasnu institucionalnu odgovornost i saradnju institucija koje posjeduju relevantne izvore podataka i koje koriste podatke o potrošnji za zdravstvo za praćenje i vođenje zdravstvene politike. Izradom zdravstvenog računa stvaraju se uslovi za formiranje optimalnog modela organizacije funkcionisanja i racionalnog trošenja sredstava u oblasti zdravstva.

Svrha analize pokazatelja finansiranja zdravstva i zdravstvene potrošnje je da ukazuje na mogućnosti koje nudi NZR kao osnova za zdravstvene politike na makro nivou. Pokazatelji nam daju informaciju o opštim trendovima potrošnje za zdravstvo u BiH2 i omogućavaju međunarodna poređenja koja nas upozoravaju na područja u kojima BiH odstupa od drugih evropskih zemalja. Takva međunarodno uporediva analiza može služiti kao dodatni argument u formuliranju ciljeva i određivanju prioriteta zdravstvenih politika. U isto vrijeme su ovi pokazatelji također alat za praćenje i evaluaciju postizanja postavljenih ciljeva.

Analiza pokazatelja je pripremljena na osnovu preliminarnih rezultata3 NZR za BiH, Federaciju BiH (FBIH), Republiku Srpsku (RS) i Brčko distrikt (BD) za period 2009-2011. godine

1Projekat RJZ II je trajao od 5.decembra 2011. do 5.decembra 2013.godine 2Ustav Bosne i Hercegovine, koji je integralni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma (Aneks 4), definisao je BiH kao državu sa

decentralizovanom političkom i administrativnom strukturom.Slijedeća pitanja spadaju u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine: spoljna politika; spoljnotrgovinska politika; carinska politika; monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII; finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; politika i regulative za useljavanje, izbjeglice i azil; sprovođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom; uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava; regulisanje saobraćaja između entiteta; kontrola vazdušnog saobraćaja. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. Federacija BiH sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Prema Ustavu Republike Srpske, Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet, koji samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. Republici Srpskoj prpadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije. 3

Do kraja januara 2014. god. bit će pripremljeni i rezultati NZR za 2012. godinu i paralelno i finalni rezultati NZR za period 2009-

2011g. za FBIH, RS, BD i BiH. Objavu podataka za entitete je preuzelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, Federalno ministarstvo zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta u formatu Mini upitnika (vidjeti u prilogu). Podatke za nivo BiH će u godini 2014. prvi put zvanično objaviti i Agencija za statistiku BiH, koja će do kraja marta 2014.godine podatke za BiH za period 2009.-2012. godine prosljediti i Eurostatu (Joint Questionnaire). Za nivo BiH će podatke u formatu Mini upitnika SZO objaviti i Svjetska zdravstvena organizacija i MCP.

8

pripremljenih u okviru projekta RJZ II do novembra 2013. godine. Za nivo BiH su tabele NZR pripremljene kao zbir tabela NZR za FBiH, RS i BD u kojima su prikazani izdaci za zdravstvo u zdravstvenim sistemima entiteta i distrikta. Na nivou BiH poseban zdravstveni sistem ne postoji. To znaći, da su svi pokazatelji potrošnje za zdravstvo u BiH, koji su predstavljeni u analizi, tabelama i grafikonima ovog izvještaja, zbir pokazatelja potrošnje za zdravstvo u FBIH, RS i BD. Tabele NZR za FBiH, RS i BD, sa svim rezultatima, se nalaze u prilogu dokumenta.

Glavni rezultati analize:

Osnovni pokazatelji – udio u BDP i potrošnja po stanovniku

- Ukupna potrošnja za zdravstvo u BiH je u 2011. godini iznosila 2,569 mil KM, od čega su javni izdaci iznosili 72%, a privatni 28%.

- U 2010. i 2011. godini je zabilježen realni rast javnih izdataka u prosjeku 2,6% godišnje i negativan trend rasta privatnih izdataka, koji su se smanjili u 2010. godini realno za 4,9% i u 2011. godini za 1,1 %. Rast javnih izdataka je bio najveći za specijalističke ambulantne usluge i lijekove, a smanjenje privatnih izdataka je uzrokovano manjim trošenjem domaćinstava za lijekove, ali i manjom opštom potrošnjom domaćinstava zbog ekonomske krize.

- Javna i privatna potrošnja za zdravstvo u BiHu BDP (7,2%; 2,8%) je veoma visoka za postignut nivo ekonomske razvijenosti BiH, ali sa druge strane, zbog niskog BDP, još uvijek je potrošnja za zdravstvo po stanovniku (895 USD PPP) niska, što ima utjecaj na traženje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru.

- Visoka privatna potrošnja (2,8% u BDP) je uzrokovana relativno niskom javnom potrošnjom po stanovniku, koja ne može zadovoljiti visoka očekivanja stanovništva u vezi sa liječenjem i zdravljem (visoka stopa informisanosti stanovništva, dostupnost informacija, visoka povezanost sa evropskim zemljama), što ima uticaj na traženje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru koji je dobro razvijen.

Potrošnja po izvorima finansiranja – javni i privatni izdaci

- Udio javnih izdataka za zdravstvo u BiHu ukupnoj potrošnji je relativno visok (BiH 72%; EU: 76%) u velikoj mjeri i zbog duge tradicije socijalnog zdravstvenog osiguranja (visok udio javnih izdataka je iz istog razloga tipičan za sve države bivše Jugoslavije).

- Fondovi zdravstvenog osiguranja učestvuju u strukturi javne potrošnje sa više od 90 % (odnosno u strukturi ukupne potrošnje sa 65 %) i budžeti sa 9% (6% ukupne potrošnje). To znači da je udio budžetskog finansiranja veoma nizak i kada BiH uporedimo sa državama koje imaju sličan sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja. U razvijenim državama se sistemi socijalnog zdravstvenog osiguranja kreću u smjeru miks sistema zdravstvene zaštite4 (miks između Beverigovog i Bismarkovog sistema zdravstvene zaštite).

4U Beveridgeovom modelu zdravstvenog sistema se osnovna zdravstvena prava pokriva direktno iz budžeta odnosno iz poreza (taj sistem ima Velika Britanija, Irska, Island, Norveška, Švedska, Danska, Finska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka i Kipar), u drugim evropskim zemljama, osnovna zdravstvena prava se pokriva više od 50 % iz obaveznog zdravstvenog osiguranja -Bismarckov model zdravstvenog osiguranja, koji se obično dopunjava i iz fiskalnih i budžetskih sredstava (Paris et al , 2010 . str. 8). Sistemi socijalne sigurnosti Bismarkovog tipa su zasnovani na principu solidarnosti između osiguranika i garantuju svima ostvarivanje prava iz oblasti socijalne sigurnosti. Oni se finansiraju iz doprinosa poslodavaca i zaposlenih, ali za određene osiguranike doprinose uplaćuje država (Toth , 2003, str . 229 ).

9

- Struktura finansiranja javnih zdravstvenih sistema u BiH na dugi rok nije finansijski održiva zbog povećavanja udjela starije populacije i smanjivanja broja zaposlenih kod poslodavaca koji moraju u najvećoj mjeri da plaćaju doprinose; pored toga je problem i neodrživost sistema za slučajeve ekonomske krize odnosno slučajeve povećanja nezaposlenosti.

- Udio privatnih izdataka za zdravstvo u BiHu ukupnoj potrošnji je 2011. godine iznosio 28,3% (2,8% BDP). Ovaj udio je veći od prosjeka u EU (24 %), ali nije visok u poređenju sa drugim manje razvijenim državama, koje u zdravstvo ulažu manja javna sredstva.

- U periodu 2009. – 2011. godine privatna potrošnja za zdravstvo u BiH sesmanjila ukupno realno za 6,0 %. Najviše zbog smanjenja potrošnje na lijekove (uključenje novih lijekova na pozitivne liste) ali utjecaj na smanjenje privatne potrošnje je imala i ekonomska kriza i opšte smanjenje trošenja domaćinstava.

- U strukturi privatnih izdataka, udio direktnih izdataka domaćinstva iz džepa je 96,8%, udio dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja samo 0,8% i udio preduzeća 2,4%.

- U direktne izdatke domaćinstva iz džepa uključena su formalna i neformalna plaćanja.5 Formalna plaćanja su: participacija u javnim zdravstvenim ustanovama i participacija za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specialisti, diagnostika, naočale, itd) i plaćanja za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala. Neformalna plaćanja5 su najveća za bolničko liječenje.

- U strukturi privatnih izdataka najveći udio ide upravo na lijekove i terapeutska sredstva (58 %), slijede vanbolničko i bolničko liječenje (u bolničkom liječenju velik udio se odnosi na neformalna plaćanja5 medicinskom osoblju u bolnicama).

- U strukturi finansiranja pojedinih namjena u BiH sa visokim udjelom privatnih izdataka, od EU prosjeka najviše odstupa bolničko liječenje (visoka neformalna plaćanja5), iznad prosjeka su i privatni izdaci za vanbolničku stomatološku zdravstvenu zaštitu (većina stanovništva koristi usluge privatnih zdravstvenih radnika; grafikon 13) i za medicinska sredstva (formalna plaćanja participacije i visoka potrošnja lijekova bez recepta).

Potrošnja po namjenama:

- U periodu 2009.-2011. godine su se investicije zdravstvu u BiH smanjile sa 168 na 152 miliona KM, što realno iznosi za oko 13%. Zbog toga su se u strukturi ukupne potrošnje investicije smanjile od 6,9% u 2009, do 5,9% u 2011. godini.

- U periodu 2009.-2011. godine u strukturi tekuće potrošnje se povećao udio koji se odnosi na vanbolničko (od 23% na 25%), a smanjio udio za bolničko liječenje. Ovaj razvoj situacije može se ocijeniti kao pozitivan. Također je pozitivno da su se u strukturi privatne potrošnje veoma smanjili izdaci za medicinska sredstva (od 59% na 55 %). Sa druge strane možemo ocijeniti kao negativno smanjenje udjela javnih sredstava potrošenih za preventivnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo (od 2,2% na 1,8%) i povećanje javnih sredstava za upravljenje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem (od 3,8 na 3,9%).

- U većini zemalja EU, udio potrošnje za vanbolničko liječenje je veće od udjela potrošnje za bolničko, dok je u BiH udio potrošnje za bolničko (38%) znatno veći od potrošnje za vanbolničko liječenje (29%).

- Udio potrošnje za dugoročnu njegu u BiH (1 %) je veoma nizak i ispod prosjeka EU (10%) Nepravovremena dugotrajna njega starijih osoba i hroničnih pacijenata reflektira se u većoj potrošnji za akutno liječenje, koje je skuplje.

5 Sa procjenama obuhvaćeno u podacima nacionalnih zdravstvenih računa na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji

domaćinstva i drugih podataka raspoloživih u nacionalnim računima – BHAS

10

- Za medicinska sredstva (lijekove i terapeutska sredstva; HC.5) tokom 2011. godineizdvojeno je 28% tekućih izdataka za zdravstvo (EU: 23%), što je veće od prosjeka EU, ali ipak relativno nisko u poređenju sa nekim drugim manje razvijenim evropskim državama.

- U periodu od 2009. do 2011. godine javni izdaci za medicinska sredstva (lijekove i terapeutska sredstva) su porasli nominalno za 13,6%, odnosno realno za 9,2%. Glavni razlog za toliko povećanje javnih izdataka je u proširenju liste lijekova koji se pokrivaju iz javnih sredstava i uvođenju novih, skupih lijekova na liste, što je imalo uticaj na smanjenje privatnih plaćanja za medicinska sredstva za realno 7,2%. U strukturi finansiranja, privatni izdaci za medicinska sredstva su se smanjili od 62% u 2009 do 58% u 2011.

- U BiH je udio privatnih izdataka u finansiranju medicinskih sredstava 58 %. Ovaj iznos je u međunarodnom poređenju sa evropskim državama dosta visok.

- U BiH je za javno zdravstvo i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno tek 1,3% tekućih izdataka na zdravstvo, što je veoma ispod prosjeka EU i OECD-a (3,2%).

- U periodu 2009.-2011. godine su u BiH izdaci za preventivnu zdravstvenu zaštitu zabilježili negativan trend rasta, realno su se smanjili čak za 13,6 % i to bez obzira na činjenicuda jeudiopotrošnje naprevencijuzdravlja već relativno veoma nizak.

- Puno je država koje su u krizi, zbog konsolidacije javnih finansija, smanjile izdatke za preventivu, obično i više od ostalih izdataka za zdravstvo.

- Svjetska zdravstvena organizacija u vezi toga upozorava da će smanjivanje ulaganja u preventivu imati na srednji i dugi rok negativan efekat na potrošnju za zdravstvo.

- U Bosni i Hercegovini je u 2011. godini na upravljanje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem izdvojeno 2,9% od tekuće zdravstvene potrošnje, što je blizu prosjeka EU (3,1%). Ovaj udio nije previsok za državu koja ima puno nivoa vlasti i veliki broj fondova zdravstvenog osiguranja (u FBiH).

- U periodu 2009-2011 su se izdaci za upravljenje zdravstvenim sistemima zadržavali na nivou 3% tekuće potrošnje za zdravstvo (FBIH: 2,8 %; RS: 3,9%), ali treba napomenuti, da su se javni izdaci za upravljenje sistemom povećavali (realno za 7,2%).

Preporuke

- Udio javne potrošnje za zdravstvou BDP je veoma visok u odnosu na nivo ekonomske razvijenosti države – potrebno je preduzeti mjere za ograničenje stope rasta izdataka iz obaveznog zdravstvenog osiguranja tako da se u srednjoročnom periodu izdaci obaveznog zdravstvenog osiguranja ne povećavaju brže od stope rasta BDP (to znači, da se udio javnih izdataka u BDP u srednjoročnom periodu ne povećava).

- Fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove trebaju raditi sa unaprijed ograničenim budžetom, bez deficita i bez zaduživanja, što znači da rade u okviru uravnoteženog godišnjeg finansijskog plana. Ako su prihodi u sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja zbog krize premali i ne omogućavaju da se ispune obaveze rashoda, treba preduzeti mjere za povećanje prihoda (proširiti osnovice za plaćanje doprinosa na sva primanja i ujednačiti stope doprinosa na sve grupe stanovništva), ali u isto vrijeme povećavati efikasnosti pružanja usluga.

- Stabilizacija sistema zdravstvenog osiguranja sa proširenjembaze prihoda za socijalno izdravstveno osiguranje, ali na način, da se javna zdravstvena potrošnja ne povećava brže od stope rasta BDP.

11

- Srednjoročno i dugoročno postepeno uvođenje miks sistema finansiranja zdravstva – stabilizacija sistema socijalnog zdravstvenog osiguranja sa pojačanjem transfera iz budžeta i sa povećavanjem direktnog budžetskog finansiranja zdravstvene zaštite

- Stope doprinosa za zdravstveno osiguranje su u BiH jako visoke za zaposlene kod poslodavaca. One se ne mogu više povećavati, odnosno trebale bi se smanjiti, ali bi prvo trebali proširiti bazu prihoda za zdravstveno osiguranje, na način, da se prošire osnovice za plaćanje doprinosa na sva primanja (npr. honorari, nagrade, dividende, najmovi) i da se stope doprinosa ujednačavajuza sve kategorije osiguranika (npr. samozaposleni, poljoprivrednici). Ovakva mjera bi povećala solidarnost u plaćanju doprinosa i uopšte bi smanjila troškove radne snage, što bi imalo ugodan efekat na povećanje konkurentnosti ekonomije.

- Uvođenje fiskalnih mjera kao što su povećanje poreza na duhan, alkohol i piće koji sadrže visok nivo šećera. Te mjere su troškovno-efektivne u smislu prevencije bolesti i imaju pozitivan efekat na smanjenje potrošnje za zdravlje.

- Sa mjerama za povećanje efikasnosti povećati razpoloživa javna sredstava za zdravstvo:

redizajniranje osnovnog paketa zdravstvenih prava isključujući troškovno neefektivnemedicinskeproizvode i usluge;

ciljano uvođenje participacije na zdravstvene usluge na način da se usmjeravaju pacijenti na korištenje troškovno-efektivnih medicinskih usluga (da pacijenti zbog doplaćivanja manje koriste neke od usluga koje nemaju velikog efekta u liječenju-na primjer prevoz pacijenata, banjsko liječenje), ali da se u isto vrijeme sa povećavanjem participacije uvodi i zaštitaza ugrožene grupe stanovništva.

što prije primjeniti DRG6 model plaćanja usluga bolničke zdravstvene zaštite na području cijele BiH.

- Revidirati cijene zdravstvenih usluga i cijene medicinskog potrošnog materijala u bolnicama

- Smanjiti deficite bolnica sa strogom kontrolom budžeta, što znači da bolnice mogu uzimati kredite samo uz suglasnost nadležnog ministarstva, i povećanjem odgovornosti menadžmenta u bolnicama

- Povećanje efikasnosti sredstava potrošenih u bolnicama i na način, da se smanji obim korupcije zdravstvenog osoblja u bolnicama (nadležna tijela bi se trebala baviti korupcijom u zdravstvu, naročito u vezi cijena i postupka nabavke medicinskog materijala za bolnice).

- Da bi u BiH uspjeli smanjiti direktna plaćanja domaćinstava za zdravstvo prvenstveno je potrebno povećavanje efikasnosti uloženih javnih sredstava koje ne zadovoljavaju velika očekivanja stanovništva u vezi sa zdravljem i liječenjem.

- Potreban je oprez sa smanjivanjima plata ljekara u javnom sektoru, jer one trebaju biti zadovoljavajuće (u većini razvijenih država OECD plate ljekara su veće od prosječnih plata zaposlenih sa istim nivoom obrazovanja u drugim zanimanjima). Empirijske studije i istorijsko iskustvo sugeriraju da smanjenje zarada zdravstvenih radnika nije izvodljivo na srednji ili dugi rok, jer politika plata u zdravstvenom sektoru mora ostati konkurentna za privlačenje mladih, obrazovanih profesionalaca.

- Potrebno je poduzeti mjere za smanjenje neformalnih plaćanja zdravstvenom osoblju u bolnicama (nadzor u bolnicama, kontrola, suradnja menadžmenta u bolnicama sa institucijama nadležnim za borbu protiv korupcije)

6DRG modelje implementiran u Republici Srpskoj, u HNK i ZH kantonu, dok je u u ostalim kantonima na području

FBiH u toku implementacija

12

- Podržavanje razvoja dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja koja za sada u BiH imaju malo mogućnosti za razvoj. Razvoj privatnih osiguranja može smanjiti teret direktnih plaćanja iz džepa.

- Potrebno je nastaviti sa trendom bržeg rasta sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja za vanbolničku zdravstvenu zaštitu u odnosu na bolničku zaštitu. Relativno visokapotrošnja za bolničkeusluge u BiH potvrđuje da su javnasredstva potrošena neefikasno. Zdravstveni sistemi bi trebali biti više usmjereni prema vanbolničkim uslugama (primarni nivo i vanbolničke specijalističke usluge).

- Mjere za povećanje korištenja primarne zdravstvene zaštite moraju biti implementirane tako da se obezbijedi dovoljan broj i dobra geografska distribucija obučenih doktora primarne zdravstvene zaštite i medicinskih sestara.

- Potrebno je uvesti efikasan sistem čuvara (eng. gatekeepers), kako se ne bi udovoljavalo zahtjevima pacijenata za nepotrebne(skupe) konsultacije sa specijalistima i stvarali dodatni troškovi kroz nepotrebne konsultacije i dupliranje medicinskih ispitivanja (uspostaviti nadzor ljekara nad upućivanjem pacijenta na viši nivo)

- Između različitih nivoa zdravstvene zaštite treba biti uveden efikasan sistem koordinacije zdravstvenih usluga.

- Potrebno je uvesti informacioni sistem praćenja pacijenata.

- Dobrim regulisanjemfarmaceutskogtržišta može se postići veliko povećanje efikasnosti potrošenih sredstava za zdravstvo i to bez ugrožavanjakvalitetezdravstvene zaštite. Potrebno je nastaviti sa uvođenjem mjera za ublažavanje rasta cijena lijekova:

reguliranje cijena lijekova sa razvrstavanjem na liste,

uvođenje sistema međusobno zamjenljivih lijekova sa najvišom priznatom vrijednosti,

uvođenje sistema terapeutsko zamjenljivih lijekova sa najvišom priznatom vrijednosti,

uvođenje sistema nadzora ljekara kod propisavanja lijekova.

- Udio privatnih izdataka u strukturi finansiranja lijekova je još uvijek veoma visok. Da bi se smajila privatna potrošnja na lijekove potrebno je nastaviti sa uključivanjem novih lijekova na pozitivne liste, ali u to ulagati javna sredstva koja su prethodno ušteđena sa različitim mjerama za smanjenja cijena lijekova.

- Ciljano uvođenje participacije na lijekove na način, da se više koriste troškovno-efektivni lijekovi, kao što su generički lijekovi.

- Što prije pokrenuti sistematično povećavanje javnih sredstava za preventivu zdravstvenu zaštitu. U planiranim budžetima i fondovima za naredne godine stope rasta izdataka za preventivnu zaštitu i javno zdravlje trebaju biti veće od stopa rasta ukupnih javnih sredstava za zdravstvo.

- S ciljem povećanja pružanja preventivnih zdravstvenih usluga primijeniti posebne stimulacije u plaćanju ljekara na primarnom nivou

- Izdaci za upravljanje sistemima se moraju i dalje zadržavati na tom nivou, što znači, da se kao udio u tekućim izdacima, ne povećavaju. Na nivou Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta BiH i kantona potrebno je provjeriti udio tih izdataka u ukupnoj javnoj potrošnji i planirati ih u odnosu na rast ostalih ukupnih javnih sredstava za zdravstvo, odnosno u odnosu na planirani rast BDP.

13

Glavni makroekonomski i zdravstveni pokazatelji za BiH:

G L A V N I P O K A Z A T E L J I z a B i H Izvor 2009 2010 2011 EU-27

prosjek

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Nominalni BDP (u milionima KM) BHAS 24.202 24.773 25.666

Realni BDP po stanovniku PPP USD SZO 8542 8635 9076 32724

BDP, nominalna stopa rasta (%) -2,8 2,36 3,6

BDP, realna stopa rasta (%) BHAS -2,73 0,72 1,02

BDP po stanovniku (u KM) BHAS 6298 6446 6.684

BDP deflator DEP 101,04 101,63 102,56

Broj zaposlenih7 697.441 695.780 691.0368

Stopa zaposlenosti (%), (ARS-ILO)9, 15+ 33,1 32,5 31,9

Broj nezaposlenih10 ARZ 497.562 516.993 529.661

Stopa nezaposlenosti (zvanična statistika),(%) ARZ 41,7 43,1 43,4%

Stopa nezaposlenosti SZO 24.1 27.2 27.6 9,83

Prosječne plate (u KM) BHAS 790 798 816

Prosječne penzije (u KM) DEP11 333 338

Potrošačke cijene, inflacija (prosječna godišnja promjena) (%)

BHAS

2,1 3,7 2,81

Kurs KM/EUR 1,95583 1,95583 1,95583

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI

Broj stanovnika (procjena) BHAS 3.842.566 3.843.126 3.839.737

Živorođeni /1000 stanovnika BHAS 9,0 8,8 8,3 10,5

Stopa fertiliteta BHAS 1,303 1, 1,2 1,56

ZDRAVSTVENO STANJE

Očekivani životni vijek pri rođenju SZObaza 76,65 NA NA 80,24

Očekivani životni vijek pri rođenju, muškarci SZO

datab 74,0612 NA 74,22 77,27

Očekivani životni vijek pri rođenju, žene SZO

datab 78,8 NA 79 83,11

Dojenačka smrtnost (na 1000 živorođenih) BHAS Eurostat 6,5 6,4 5,8 3,97

Opća stopa mortaliteta (na 1000 stanovnika) 9,08 9,14 9,12 9,56

Standardizirana stopa smrtnosti (SDR)/100.000 stanovnika (svi uzroci i sve dobi)

MCP/SZO 804 587

RIZIKO FAKTORI (life style)

Pušenje (odrasli) ZZJZFBH

(istraživanje)

37,6% M: 49,2% Ž: 29,7%

37,6% M: 49,2% Ž: 29,7%

37,6% M: 49,2% Ž: 29,7%

NA

Konzumiranje alkohola(u l čistog alk po stanovn. god) SZO 7 7 7 10,7

RESURSI /100.000 STANOVNIKA

Liječnici, ukupno I/Z/O13 172 176 178 346

Liječnici opće prakse I/Z/O 29 28 32 79

Stomatolozi I/Z/O 18 20 21 67

Farmaceuti I/Z/O 9

10

10

64

7Prosjek broja zaposlenih u martu i septembru tekuće godine 8DEP: Podatak dobiven od BHAS na službeni zahtjev 9 Anketa o radnoj snazi 10 Godisnji prosjek mjesečnogbroja nezaposlenih 11Prosječne penzije su izračunate na osnovu entitetskih nivoa penzija ponderisanih odnosom ukupnog broja penzionera u svakom od BH entiteta 12Jačanje zavoda/instituta za javno zdravlje u Bosni iHercegovini (EC/BiH/08/027) 13

Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za javno zdravstvo RS, Odjel za zdravstvo BD

14

Medicinske sestre/tehničari I/Z/O 516 529 520 835

Medicinske sestre-babice I/Z/O 32 31 32 33

Broj akutnih bolničkih postelja I/Z/O 341 345 345 540

Broj aparata za CT 63 63 63

Broj aparata MRI 21 21 21

PET (Positron Emission Tomography) 0 0 1

PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Procent jednogodišnje djece koja su primila vakcine za poliomijelitis

MCP 90 90 89

96

KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ...

Prosječna dužina ležanja (dani) SZO

Institut/Zavod 8.34 8.2 7.9 8,1-2011

Broj posjeta kod ljekara porodične medicine/opće medicine god. po stanovniku

Institut/Zavod14 4.23 5.3 5.3 7

Broj bolničkih otpusta na 100.000 stanovnika Institut/Zavod

15 10300 10615 10897 n.a

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Broj osiguranih lica FZZO, RZS i

FZO BD16 3.062.493 2.998.087 3.006.254

POTROŠNJA ZA ZDRAVSTVO

Ukupni izdaci za zdravstvo, u % BDP NZR B&H 10.00 9.95 10.01 9,6

Ukupni izdaci za zdravstvo po stanovniku, u paritetama kupovne moći (PPP US$)

NZR B&H 843 847 895

3,231

Javni izdaci za zdravstvo, u % BDP NZR B&H 6.9 7.1 7.2 7,3

Javni izdaci za zdravstvo po stanovniku , u paritetama kupovne moći (PPP US $)

NZR B&H 585 601

642 2455

Javni izdaci za zdravstvo, u % ukupnih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 69,4 70,9 71,7 76

Izdaci domaćinstava iz džepa, u % ukupnih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 28 28 27,3 16

Izdaci za bolničko liječenje, u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 34,7 34,6 34,6 31,4

Izdaci za ambulantno liječenje, u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 23,3 24,9 25,2 30

Izdaci za medicinska sredstva, , u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 29 28 28 23

Javni izdaci za medicinska sredstva, u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 16 16,1

16,7

Izdaci za preventivu i javno zdravlje, u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 1,5 1,5 1,3 3,2

Izdaci za upravljanje zdravstvenim sistemima i os., u % tekućih izdataka za zdravstvo

NZR B&H 3 2,8 2,9 3,1

14 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za javno zdravstvo RS, Odjel za zdravstvo BD 15 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za javno zdravstvo RS, Odjel za zdravstvo BD 16Podaci od Brčko Distrikta na osnovu službenog zahtejva DEP-a

15

15

1. UVOD

Zdravstveni sistemi u razvijenim zemljama, kao i u BiH, se suočavaju sa problemom brzog rasta izdataka u zdravstvu. Razlozi za rast su povezani s napretkom medicinske tehnologije, većim očekivanjima stanovništva u pogledu zdravlja, medicinskom inflacijom, različitim institucionalnim faktorima i starenjem populacije. Povećavanje resursa u sistemima zdravstvene zaštite ima utjecaj na poboljšanje zdravlja stanovništva što doprinosi ekonomskom prosperitetu kroz povećanje učešća na tržištu rada i produktivnosti, te će biti i ubuduće od presudnog značaja u kontekstu starenja populacije i produženja radnog vijeka.

S druge strane potrošnja u zdravstvu koristi sve veći udio ekonomskih resursa i očekuje se da će, zbog demografskih i nedemografskih faktora, biti veliki pritisci na rast izdataka u zdravstvu i u narednim decenijama. Većina empirijskih istraživanja i dugoročnih projekcija pokazuju da će se udio javnih izdataka za zdravstvo u bruto domaćem proizvodu i dalje znatno povećavati u svim državama članicama EU. U isto vrijeme, nedavno pogoršanje fiskalne pozicije i povećavanje državnog duga čine fiskalnu održivost sistema zdravstvene zaštite važnim izazovom u uspostavi održivih javnih finansija (European Commission, 2012b). S tim u vezi je naglašena potreba za povećanjem napora za smanjenjem pritiska na rast potrošnje sa poboljšanjem regulatornih okvira zdravstvenih sistema, te povećanjem efikasnosti finansiranja i pružanja zdravstvenih usluga.

Reforme zdravstvene zaštite i promjene u finansiranju zdravstvene zaštite trebaju biti zasnovane na relevantnim analizama za koje su osnova statistički podaci prikupljeni po međunarodnim standardima. Međunarodne institucije su kao odgovor na potrebe zdravstvene politike razvile metodologiju Sistema zdravstvenih računa17 (eng. System of Health Accounts – SHA) koja je alat i za predstavljenu analizu potrošnje u zdravstvu u BiH.

Aktivnosti za uspostavljanje, razvoj i analizu nacionalnih zdravstvenih računa u BiH su provođene kao dio Projekta Reforma javnog zdravstva II (u daljem tekstu: RJZ II), kojeg je finansirala Evropska Unija u periodu 2012-2013 godine. Mandat radne grupe za NHA je usmjeren na poboljšanje sistema izvještavanja Nacionalnih zdravstvenih računa u BiH, koji su u okviru međunarodnih institucija (Evropske komisije, Eurostata, SZO i OECD) u zadnjim godinama postali jedan od najvažnijih elemenata u sistemu prikupljanja statističkih podataka u oblasti zdravstva.

U ovom izvještaju „Nacionalni zdravstveni računi u Bosni i Hercegovini – Izvještaj za period 2009-2011“je u prvom dijelu ukratko predstavljena metodologija SHA 2011 i institucionalni okvir za razvoj nacionalnih zdravstvenih računa u BiH prema dokumentu „Smjernice za razvoj nacionalnih zdravstvenih računa u BiH“. Drugi dio izvještaja je namijenjen analizi glavnih međunarodno uporedivih pokazatelja zdravstvene potrošnje u BiH za period 2009-2011. Izvori podataka korišteni za analizu su preliminarni rezultati nacionalnih zdravstvenih računa za BiH pripremljeni u projektu RJZ II. Glavna svrha analize pokazatelja finansiranja zdravstva i zdravstvene potrošnje je da daje informaciju o opštim trendovima potrošnje za zdravstvo u BiH i omogućava međunarodna poređenja kojanas upozoravaju na područja u kojima BiH odstupa od drugih evropskih zemalja. Sa analizom ukazujemo na mogućnosti koje nudi NHA kao osnova za zdravstvene politike na makro nivou.

17Međunarodne institucije, Eurostat, OECD i WHO, su u decembru 2011. godine izdale revidiranu metodologiju za izradu NHA - “System of Health Accounts, 2011” (SHA 2011).

16

16

2. SISTEM ZDRAVSTVENIH RAČUNA

Metodologija Sistema zdravstvenih računa (eng. System of Health Accounts) predlaže integrirani sistem sveobuhvatnih i međunarodno uporedivih računa i pruža okvir standardnih tabela za izvještavanje podataka o potrošnji u zdravstvu.

Od 2000. godine, nacionalni zdravstveni računi (NHA)18 su se pripremali na osnovu metodologije opisane u prvoj verziji priručnika „Sistem zdravstvenih računa 1.0 (eng. System of Health Accounts)“ (u daljem tekstu: SHA 1.0) iz 2000. godine (OECD, 2000)19, a u manje razvijenim državama i na osnovu „Vodiča za proizvodnju NHA sa specifičnim zahtjevima za nerazvijene i zemlje u razvoju“, (eng. Guide for producing NHA with specific applications for low and middle income countries)“ (WHO, WB, USAID, 2003).

U 2011. godini objavljena je nova revidirana verzija SHA priručnika (u daljem tekstu: SHA 2011) zajedno od strane Eurostata, SZO i OECD (OECD, Eurostat, WHO, 2011). SHA metodologija (stara i revidirana verzija) je napravila jasnu razliku između finansijskih, institucionalnih i funkcionalnih aspekata zdravstvene zaštite predlažući trodimenzionalni sistem, koji odgovara na tri ključna pitanja:

Odakle dolazi novac? (od finansijskog agenta/izvor finansiranja) Gdje odlazi novac? (davaocu usluga zdravstvene zaštite) Kakve su usluge pružene i kakvi su materijali/roba kupljeni? (namjene

zdravstvene zaštite)

Osnovna, gore navedena pitanja, su prikazana u predloženoj Međunarodnoj klasifikaciji za zdravstvene račune (ang. ICHA – International Classification for Health Accounts) koja se dijeli na tri osnovne klasifikacije (pogledati poglavje 1.1. i tabele u prilogu):

1. Klasifikaciju namjena/funkcija zdravstvene zaštite (ICHA-HC) 2. Klasifikaciju davaoca usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP); 3. Klasifikaciju izvora finansiranja zdravstvene zaštite (ICHA-HF).

Njihovim kombinovanjem nastaju tri osnovne tabele (Prilog 1), na koje je moguće dograđivati dodatne, prema izvorima finansiranja, dobnim grupama stanovništva, grupama bolesti i drugo20. Podaci iskazani putem metodologije sistema zdravstvenih računa korisni su za evaluaciju i planiranje u zdravstvu, posebno uzevši u obzir da su međunarodnouporedivi, a kompatibilni su i sa statističkim klasifikacijama koje se koriste u sistemu nacionalnih računa21 (SNA) i na taj način sa pokazateljima iz drugih područja ekonomije.

18Nacionalni zdravstveni računi (NHA) predstavljaju zdravstvene račune jedne države ili regije (entiteta) urađene prema metodologiji Sistema zdravstvenih računa (SHA), na način da niz statističkih podataka opiše potrošnju javnog i privatnog sektora u zdravstvenom sistemu. 19Dostupna je radna verzija prevoda priručnika SHA 1.0 iz Republike Srbije. 20SHA 2011 definiše dodatne dimenzije koje dozvoljavaju izradu dopunskih indikatora zdravstvenog sistema:

- Klasifikaciju vrsta prihoda prema izvorima finansiranja u zdravstvu (ICHA-FS);

- Klasifikaciju faktora za pružanje zdravstvene zaštite (ICHA-FP);

- Klasifikaciju po određenim karakteristikama korisnika zdravstvene zaštite (godinama, spolu, bolesti,

socijalno-ekonomskim karakteristikama ili regijama);

- Klasifikaciju ljudskih resursa u zdravstvenoj zaštiti (korištenjem ISCO 2008);

- Klasifikaciju roba i usluga zdravstvene zaštite.

21 Sistem nacionalnih računa (SNA) koristi se za izračun bruto domaćeg proizvoda po proizvodnoj, rashodnoj i

dohodovnojmetodi. U izračun su obuhvaćene sve djelatnosti unutar ekonomije pojedine zemlje.

17

17

Veliki broj zemalja započeo je proces praćenja pokazatelja finansiranja i potrošnje za zdravstvo prema metodologiji Sistema zdravstvenih računa, ali obzirom da je uvođenje ove metodologije i klasifikacije zahtjevno i često dugotrajno, nalaze se u različitim fazama implementacije. Sistem zdravstvenih računa je modularan, dakle moguće je započeti s prikupljanjem podataka za tri osnovne klasifikacije/tabele, pa naknadno uvoditi ostale tabele prilagođavajući dinamiku i redoslijed njihovog uvođenja mogućnostima i potrebama svake pojedine zemlje.

Večina država članica EU i OECD izvještava prema osnovnim klasifikacijama (namjena, pružaocima i izvorima finansiranja) koje su u okviru projekta RJZ II integrisanei u statistički sistem BiH kao i za nivo entiteta (FBiH, RS) i distrikta (BD). Također je u razvoju i klasifikacija vrsta prihoda prema izvorima finansiranja (ICHA-FS).

2.1 Međunarodna klasifikacija za zdravstvene račune (ICHA)

Osnovne tri klasifikacije Sistema zdravstvenih računa obuhvaćaju sljedeće kategorije potrošnje za zdravstvo (detaljnije pogledati i tabele u Prilogu):

Klasifikacija namjena/funkcija zdravstvene zaštite (ICHA-HC; eng. Health care functions)

Osnovna je podjela na liječenje, rehabilitaciju, dugotrajnu zdravstvenu zaštitu, pomoćne usluge zdravstvene zaštite, medicinska sredstva za vanbolničke pacijente, preventivnu zdravstvenu zaštitu te upravljanje zdravstvenim sistemom i osiguranjem. Svaka od tih kategorija dalje se dijeli na niz podkategorija: liječenje uključuje bolničko liječenje, dnevno liječenje, vanbolničko liječenje, te liječenje u kući. Na isti način se dijeli i rehabilitacija i dugotrajna zdravstvena zaštita. Pomoćne usluge zdravstvene zaštite uključuju klinički laboratorij, dijagnostičko snimanje, transport pacijenata i hitnu pomoć te ostale pomoćne usluge, dok su medicinska sredstva za vanbolničke pacijente podijeljena na lijekove i ostalu potrošnu robu te medicinske uređaje i pomagala. Preventivna zdravstvena zaštita sadrži kategorije zdravlja majki i djece, školsku medicinu, prevenciju zaraznih bolesti, prevenciju nezaraznih bolesti, medicinu rada te ostale javnozdravstvene usluge. Neke od podkategorija dalje se dijele, na primjer vanbolničko liječenje na osnovne medicinske i dijagnostičke usluge, stomatološke usluge, ostale specijalizirane zdravstvene usluge i ostalo vanbolničko liječenje.

Klasifikacija davaoca usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP; eng.Healthcareproviders)

Glavna podjela obuhvata bolnice, ustanove za njegu i smještaj, davaoce izvanbolničke zdravstvene zaštite, maloprodaju i druge dobavljače medicinskih sredstava, provođenje i administraciju javnozdravstvenih programa, upravljanje zdravstvenim sistemima i osiguranjem, ostale pružatelje zdravstvene zaštite te inostrane pružatelje zdravstvene zaštite. U sljedećem koraku bolnice uključuju opšte, psihijatrijske i specijalne; ustanove za njegu i smještaj dijele se na ustanove za njegu, ustanove za osobe s mentalnim poremećajima i liječenje od ovisnosti, ustanove za starije i ostalo, dok se pružatelji izvanbolničke zdravstvene zaštite dijele na ordinacije doktora medicine, ordinacije doktora dentalne medicine, ostale ordinacije, centre za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu, laboratorije, pružatelje njege u kući i ostale. Maloprodaja i drugi dobavljači medicinskih sredstava obuhvataju apoteke, maloprodaju i dobavljače optičkih pomagala, maloprodaju i dobavljače slušnih pomagala te ostalo, dok se opšta zdravstvena administracija i osiguranje dijele na javnu administraciju, javno zdravstveno osiguranje, privatna osiguranja i ostale.

18

18

Klasifikacija izvora finansiranja zdravstvene zaštite (ICHA-HF; eng.Health care financing sources)

Osnovna podjela obuhvata javni, privatni sektor i strane izvore financiranja zdravstvene zaštite. U okviru agenata finansiranja postoji podjela na centralni, entitetski, kantonalni i lokalni nivo kao i obavezno zdravstveno osiguranje, dok se privatni sektor dijeli na privatna osiguranja, direktno plaćanje domaćinstava za zdravstvenu zaštitu, neprofitne organizacije te ustanove i preduzeća (izuzevši ona iz zdravstvenog osiguranja).

3. RAZVOJ NZR U BiH

Prva probna kompilacija nacionalnih zdravstvenih računa za BiH je urađena 2007. godine. Kao rezultat toga objavljeni su prvi NHA podaci i osnovni međunarodno usporedivi indikatori o izdacima za zdravstvo za period od 2004.-2006. godine(Jačanje kapaciteta instituta/zavoda za javno zdravstvo u BiH, 2008). Nakon ovih početnih koraka ka provođenju NHA, Ministarstvo civilnih poslova BiH je preuzelo odgovornost da koordinira budući razvoj i kompilaciju NHA za nivo Bosne i Hercegovine. Radna grupa za NHA na nivou BiH zvanično je uspostavljena 2008. godine i od tada je svake godine, Ministarstvo civilnih poslova BiH, zajedno sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Odjelom za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiHprikupljalo podatke za NHA o javnim izdacima za zdravstvo u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH, te je pripremilo procjenu privatnih izdataka za zdravstvo korištenjem podataka iz statističke objave bruto domaćeg proizvoda prema rashodnom pristupu (BHAS, 2008.-2011. godina). U periodu od 2008.-2010. godine, Ministarstvo civilnih poslova BiH je sastavljalo osnovne NHA pokazatelje na nivou BiH i iste dostavljalo Svjetskoj zdravstvenoj organizacijia u formatu Mini NHA upitnika.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je 2011. godine prvi put dostavilo EUROSTAT-u podatke o NHA korištenjem okvira „Zajedničkog WHO, EUROSTAT i OECD upitnika (eng. JointEurostat/WHO/OECD Questionnaire)“. Međutim, dostavljene su samo dvije osnovne NHA tabele (HFXHC i HFXHP) za prvi nivo klasifikacija, sa dosta odstupanja od SHA metodologije.

Evropska komisija je,u periodu od 2012.-2013. godine, u okviru projekta RJZ II financirala razvoj metodologije i praćenja izdataka za zdravstvo u BIH po metodologiji SHA 201122, koja će za sve evropske države postati redovna statistička obaveza u 2016. godini.Već od 2005.godine sve evropske države izvještavaju podatke Eurostatu na osnovu "džentlmenskog dogovora".

Agencija za statistiku BiH je, uz podršku projekta RJZ II, uključila izvještavanje nacionalnih zdravstvenih računa za BiH u Srednjoročni plan statističkih istraživanja za period od 2013. do 2017. godine, dok će u martu 2014. godine BHAS prvi put dostaviti Eurostatu kompletne tri osnovne tabele nacionalnih zdravstvenih računa za BiH za period od 2009. do 2012. godineu propisanoj formi Zajedničkog upitnika Eurostat, OECD i SZO po metodologiji SHA 2011. Ministarstvo civilnih poslova BiH će i dalje svake godine u januaru izvještavati SZO o glavnim pokazateljima potrošnje za zdravstvo u BiHu formatu Mini upitnika.

Veoma bitan zadatak u BiH jeste i uspostavljanje i daljnji razvoj NHA na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, gdje NHA treba da budu provedeni, prateći pristup od dna do vrha (eng. Bottom up pristup).

22U decembru 2011 su međunarodne institucije Eurostat, OECD i Svjetska zdravstvena izdale revidiranu metodologiju System of Health Accounts, 2011.

19

19

U okviru projekta RJZ II pripremljen je dokument „Smjernice za razvoj nacionalnih zdravstvenih računa u BiH“, u kojem je jasno navedeno koje su institucije uključene u proces kreiranja NHA, okruženje i struktura upravljanja, ljudski i finansijski resursi, procedure prikupljanja podataka, vremenski rokovi za diseminacije podataka, kao i izvori podataka za NHA po relevantnim izvorima finansiranja. Dokument je u julu 2013 usvojen od strane Operativnog tima projekta. U narednim godinama će tehničke grupe za NHA23 ovaj dokument ažurirati i dopunjavati prema dogovorenim izmjenama tokom razvoja NHA. U prilogu 2 su predstavljene šeme prikupljanja i diseminacije podataka za nacionalne zdravstvene račune u FBiH, RS, BD i BiH, kako su dogovorene u usvojenom dokumentu u julu 2013.

23 Tehničke radne grupe za NHA su zvanično uspostavljene u FBiH, RS, BD i na nivou BiH. Glavni zadaci su prikupljanje i slanje podataka prema Smjernicama, kao i analiza i praćenje pokazatelja u okviru NHA

20

20

4. ANALIZA POTROŠNJE ZA ZDRAVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2009-2011

4.1. Svrha analize i izvori podataka

Analiza potrošnje za zdravstvo u BiH za period od 2009.-2011. godine se odnosi na glavne međunarodno uporedive pokazatelje zdravstvene potrošnje koji dopunjavaju sliku o skupu institucionalnih karakteristika zdravstvenih sistema. Svrha analize je da pruži informaciju o opštim trendovima potrošnje za zdravstvo u BiH i omogući međunarodne usporedbe koje su namijenjene prvenstveno da se identifikuju područja u kojima BiH odstupa od drugih evropskih zemalja. Sa analizom ukazujemo na mogućnosti koje nudi NZR kao osnova za kreiranje zdravstvenih politika na makro nivou.

Skup pokazatelja koji su prikazani u analiziproizilaze iz preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, Europske komisije i OECD (OECD et al., 2011, str. 327) o načinu dizajniranja izvještaja o potrošnji za zdravstvo i odabiru glavnih pokazatelja koji baziraju na SHA. U izboru pokazatelja smo pokušali uzeti u obzir i trenutne potrebe zdravstvenih politika u BiH.

U prvom dijelu analize su prikazani osnovni pokazatelji zdravstvene potrošnje u BiH (udio zdravstvene potrošnje u BDP, potrošnja na zdravstvo po stanovniku) i pokazatelje finansiranja zdravstva (udio javnih i privatnih izvora finansiranja i njihovu strukturu). Drugi dio analize ima za cilj da pokaže neke od detaljnijih pokazatelja zdravstvene potrošnje po namjenama (po klasifikaciji HC - na primjer koliko se potroši za bolničke i vanbolničke usluge, lijekove, prevetivu, upravljanje sistemom). Zbog kratke vremenske serije razpoloživih podataka analiza je ograničena na strukturne usporedbe koje pokazuju na područja u kojima BiH relativno odstupa od drugih zemalja u strukturi finansiranja i strukturi potrošnje na zdravstvo24.

Izvori podataka za analizu zdravstvene potrošnje u BiH su slijedeći:

- Nacionalni zdravstveni računi za BiH: Interne tabele Zajedničkog upitnika OECD, Eurostata i SZO za period od 2009.-2011.godinepripremljene u okviru projekta Reforma javnog zdravstva u BiH II (uključuje tabele NHA na najnižem – trećem nivou ICHA klasifikacija); preliminarni rezultati:novembar 201325

Svi rezultati su bazirani na prikupljanju podataka iz postojećih baza i podataka koji su obrađeni i organizovani u NHA (NZR) tabelama prateći metodologiju SHA 2011. Sektor za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH je sve podatke u ovom izvještaju preuzelo iz dostavljenih preliminarnih NZR tabela od strane projekta RJZ II. Od naredne godine, Sektor za zdravstvo će NZR tabele za BiH dobijati od Agencije za statistiku BiH u skladu sa

24Duža vremenska serija (više od 5 godina) će omogućiti da,u odnosu na trendove u drugim zemljama, uporedimo trendove

u strukturi finansiranja zdravstvene zaštite (na primjer, da li se povećava udio javnih ili privatnih izdataka za finansiranje

lijekova) i promjene u strukturi potrošnje za pojedine namjene zdravstvene zaštite (na primjer, da li se u strukturi povećava

potrošnja za bolničko liječenje ili za vanbolničko, itd). Obično smo za duži vremenski period zainteresirani i za praćenje

realnog rasta izdataka za zdravstvo u odnosu na rast BDP-a i za poređenje rasta izdataka za pojedine namjene zdravstvene

zaštite. 25U okviru Projekta su pripremljeni podaci o potrošnji za zdravstvo u FBiH, RS i u BD za 2009-2011 godinu. Tabele NZR

(NHA) za BiH su pripremljene na osnovu tabela NZR za FBiH, RS i BD (u prilogu).

21

21

navedenim Smjernicama za razvoj NZR u BiH i Protokolom o razmijeni podataka između institucija u BiH.

Osnova za analizu je unakrsna tabela izdataka za zdravstvo prema izvorima finansiranja i namjenama (HFXHC) koja je alat za analizu svih glavnih pokazatelja potrošnje za zdravstvo koji se trenutno koriste u međunarodnim poređenjima. Ostale unakrsne tabele nacionalnih zdravstvenih računa (HFXHP, HCXHP), koje su u okviru projekta Reforma javnog zdravstva II pripremljene za izvještavanje, su za 2011. godinu prikazane u Aneksu izvještaja, ali se posebno ne analiziraju.

Izvori podataka za međunarodne usporedbe su: - Svjetska zdravstvena organizacija: Baza podataka »National Health Accounts« –

dostupni podaci u Mini upitniku http://www.who.int/nha/en/

- Svjetska zdravstvena organizacija: Baza podataka Health For All Database.

- OECD Health Data 2013 (OECD Stat)baza podataka

- Eurostat baza podataka

4.2. Osnovni pokazatelji potrošnje u zdravstvu

Ukupna potrošnja za zdravstvo je u BiH u 2011. godini iznosila 2,569 mil KM, od čega su javni izdaci iznosili 72%, a privatni 28%26. U godinama 2010 i 2011 je zabilježen realni rast javnih izdataka od 2,5% i 2,7% (tabela 1) i negativan trend rasta privatnih izdataka, koji su se smanjili u 2010. godini realno za 4,9% i u 2011 godini za 1,1 % (Grafikon 2). Rast javnih izdataka u tom periodu se najviše odnosi na povećanje izdataka za lijekove i za specijalističke ambulantne usluge, a smanjenje privatnih izdataka na smanjenje potrošnje domaćinstava za lijekove, što je u velikoj mjeri u tom periodu povezano sa povećavanjem javnih sredstava za lijekove na recept (gledati poglavlje 4.3).

Tabela 1. Ukupna, javna i privatna potrošnja u zdravstvu u BiH, 2009-2011 godine

SHA 2011

U hiljadamaKM Udio u ukupnoj potrošnji, u %

Nominalne stope rasta, u

%

Realne stope rasta, u %27

ICHA-HF

2009 2010 2011 2009 2010 2011 2010/ 2009

2011/ 2010

2010/ 2009

2011/ 2010

Ukupno 2.420.640 2.465.697 2.568.806 100 100 100 1,9 4,1 0,3 1,6

Javni HF.1

1.679.036

1.748.793

1.841.871

69,4

70,9

71,7

4,2

5,3 2,5 2,7

Privatni HF.2+ HF.3

741.604 716.903 726.935 30,6 29,1 28,3 -3,3 1,4 -4,9 -1,1

Izvor podatka: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

26U privatnim izdacima su u tom iznosu uključena sva direktna plaćanja domaćinstava za zdravstvene usluge, što znači direktna plaćanja za lijekove, participacija za lijekove i participacija za zdravstvene usluge, potrošnja kod privatnih zdravstvenih radnika, kao i neformalna plaćanja5 u bolnicama, specijalističkim ordinacijama i na primarnom nivou. 27Za pretvaranje u stalne cijene i izračun realnih stopa rasta se u analizi koristi implicitni deflator BDP-a a ne indeks potrošačkih cijena, što prati preporuku međunarodnih institucija (SZO, EU, OECD) konstatujući da potrošnja za zdravstvo ima visoki udio netržnih proizvođača koji cijenu ne određuju na tržištu, zbog čega je deflator BDP pogodnija mjera za rast cijena od indeksa potrošačkih cijena (Agencija za istraživanje zdravstvene njege i kvalitete, 2011; OECD 2010) .

http://www.who.int/nha/en/

22

22

Grafikon 1. Ukupna, javna i privatna potrošnja u BiH, 2009-2011 god., u milionima

Izvor podatka: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH Grafikon 2.Realne stope rasta javne, privatne i ukupne potrošnje u zdravstvu, BiH, 2009-2011, u %


Glavni pokazatelji potrošnje za zdravstvo koji se najviše koriste u međunarodnim poređenjima su:

1) Ukupna (javna i privatna) potrošnja za zdravstvo kao udio u BDP-u, 2) Ukupna potrošnja za zdravstvo po stanovniku u paritetu kupovne moći

23

23

Svrha ovih pokazatelja je da odražavaju ukupan obim zdravstvene potrošnje u zemlji, koja zavisi od raznih faktora (EC & EPC 2010, str 25-34): na strani potražnje najviše od nivoa ekonomske razvijenosti zemlje (BDP po stanovniku), očekivanja stanovništva u vezi sa zdravljem, općeg zdravstvenog stanja stanovništva; dok su na strani ponude važne različite institucionalne karakteristike zdravstvenog sistema, kao što su raspoloživost javnih sredstava za zdravstvo, obim prava na usluge iz javnih sredstava, raspoloživi kapaciteti (osoblje, kreveti, tehnologija), nivo plata, nivo cijena, modeli plaćanja pružaoca zdravstvenih usluga, sistem čuvara (sistem upućivanja pacijenata sa primarnog nivoa na više nivoe zdravstene zaštite), administrativni troškovi.

Glavni pokazatelji potrošnje za zdravstvo u BiH potvrđuju visoku javnu i visoku privatnu potrošnju za zdravstvo kao udio u BDP (tabela 2, grafikon 4), ali sa druge strane, zbog niskog BDP, još uvijek veoma nisku potrošnju za zdravstvo po stanovniku (grafikon 3).

Tabela 2. Glavni pokazatelji potrošnje u zdravstvu u BiH u odnosu na BDP i po stanovniku

SHA 2011

Udio u BDP, u % Po stanovniku u KM Po stanovniku,USD PKM

2009 2010 2011 2009 2010 2011 2009 2010 2011

ICHA-HF

Ukupno 10,00 9,95 10,01 630 642 669 843 847 895 HF.1

Javni 6,9 7,1 7,2 437 455 480 585 601 642 HF.2+ HF.3 Privatni 3,1 2,9 2,8 193 187 189 258 246 253


U 2011. godini ukupna potrošnja u zdravstvu po stanovniku u BiH je iznosila 669 KM, odnosno 895 USD PKM što je samo oko 28% od prosjeka EU (Grafikon 3). Ukupna potrošnja po stanovniku je u susjednim državama viša od BiH, dok je u razvijenijim zemljama EU na zdravstvenu zaštitu potrošeno i do 80% više od prosjeka u EU. Javna potrošnja na zdravstvo po stanovniku u BiH u 2011. godini je iznosila 480 KM, odnosno 642 USD PKM, i iznosi 25% od prosjeka EU. Privatna potrošnja je u 2011. godini iznosila 189 KM, odnosno 253 USD PKM, što je takođe veoma ispod EU prosjeka (775 USD PKM).

Grafikon 3. Ukupna potrošnja u zdravstvu po stanovniku u BiH i evropskim državama, 2011. godine, u PKM USD

24

24

Izvor -SZO , Health for All database; za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Udio ukupnih izdataka za zdravstvo u BDP je u BiH bio skoro konstantan od 2009. do 2011. godine, na nivou od 10,0 % BDP, što je iznad prosjeka EU (9,6%), anajvišimeđu državama na istom nivou ekonomske razvijenosti (Grafikon 3-5). Udio javnih izdataka za zdravstvo u BDP-u je iznosio 7,2%u 2011. godini (EU: 7,9%) i udio privatnih izdataka 2,8 % BDP(EU 2,7%; Srbija 3,9 %, u Hrvatska 1,2%, Slovačka 3,2%, Slovenija 2,5%).

Grafikon 4. Ukupna i javna potrošnja u zdravstvu u BiH i evropskim državama, 2011. godine, udio u BDP


Glavni razlozi za visoku potrošnju za zdravstvo u BDP u BiH su slijedeći:

- Za razliku od drugih zemalja koje su na sličnom nivou ekonomske razvijenosti, u BiH

imamo na strani ponude dobro razvijen sistem socijalnog izdravstvenog osiguranja sa dugom tradicijom i relativno visoku pokrivenost stanovništva socijalnim osiguranjem.

- Očekivanja stanovništva u vezi zdravlja su visoka (na evropskom nivou), između ostalog i zbog dobre dostupnosti svih informacija i veoma dobre informisanosti putem media.

- Visoka su prava na zdravstvene usluge pokrivene zdravstvenim osiguranjem.

- Niska su formalna plaćanja - participacije i veliki su izuzeci posebnih grupa stanovništva za doplaćivanja.

- Neadekvatnapreraspodjelasredstava u zdravstvenoj zaštiti (visoka potrošnja u bolnicama, nedovoljna sredstva na primarnom nivou i niska ulaganja u preventivu i javno zdravlje).

25

25

- Na strani potražnje za uslugama imamo velik udio starije populacije i relativno dugi očekivani životni vijek pri rođenju (po procjeni u 2009. godini: 76 godina; EU u 2012. godini: 83 godine).Visok je udio populacije iznad 65 godina koja ima veće potrebe za korištenjem zdravstvenih usluga.

- Visok je udio populacije sa invaliditetom (posljedice rata) i velike potrebe ove populacije u okviru dugotrajne zdravstvene njege, koja inače sistemski nije zadovoljavajuća, što ima uticaj i na povećavanje izdataka za akutno liječenje.

Privatna potrošnja je visoka i zbog sljedećih razloga:

- Javni zdravstveni sistem ne zadovoljava visoke potrebe stanovništva u vezi sa zdravljem - javna potrošnja po stanovniku je zbog niskog BDP još uvijek veoma niska i ne može zadovoljiti visoka očekivanja stanovništva u vezi sa liječenjem i zdravljem, što ima utjecaj na traženje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru.

- Ponuda privatnih zdravstvenih radnika je u nekim oblastima veoma dobro razvijena (stomatologija, dijagnostika, specijalističke usluge) i omogućava brzu dostupnost zdravstvenih usluga i povećanu privatnu potrošnju.

- Ponuda lijekova bez recepta i terapeutskih pomagala je velika (mreža apoteka je dobro razvijena).

- Visoka su neformalna (ilegalna) plaćanja ljekarima i medicinskim sestrama u bolnicama Grafikon 5. Ekonomska razvijenost država prema BDP po stanovniku i javna potrošnja za zdravstvo kao udio u BDP, 2011


Iz gornjeg grafikona se vidi da je javna potrošnja za zdravstvo kao udioBDP (koja u BiH

iznosi 7,2%)najviša među zemljamana sličnom nivou ekonomske razvijenosti. U velikoj mjeri se razlog tom visokom postotku nalazi u dugoj tradiciji socijalnog izdravstvenog osiguranja i visokoj pokrivenosti stanovništva zdravstvenim osiguranjem (iz istog razloga jevelik udio javnih izdataka tipičan za sve države bivše Jugoslavije; Grafikon 5). Ali visok udio javne potrošnje za zdravstvo u ostvarenom BDP može biti na ovom nivou ekonomskog razvoja

26

26

problematičan zbog buduće finansijske održivosti zdravstvenog sistema. U narednim decenijama se svakako može očekivati da će se udio javnih izdataka za zdravstvo u ostvarenom BDP i dalje povećavati, zbog ekonomskog razvoja, te demografskih i drugih faktora, tako da će zdravstvena zaštita koristiti sve veći udio razpoloživih ekonomskih resursa. Politike trebaju uzimati u obzir srednjoročne i dugoročne projekcije izdataka za zdravstvo koje za države EU daju procjenu da će se u periodu od 2010. do 2060. godine, zbog demografskih i različitih nedemografskih faktora28, javna potrošnja za zdravstvo u prosjeku EU povećati za najmanje 3 procentualne tačke BDP, ali prema scenariju rizika koji uzima u obzir da će utjecaj nedemografskih faktora na rast potrošnje biti još veći, potrošnja bi mogla biti i udvostručena. Za manje razvijene države EU, za koje je rast potencijalnog BDP veći, ove procjene povećanja javnih izdataka za zdravstvo u BDP su još veće. To naglašava potrebu za povećanjem napora da se što prije uspori povećavanje udjela javne potrošnje u zdravstvu u BDP, posebno poboljšanjem regulatornog okvira za povećanje efikasnosti finansiranja i pružanja zdravstvenih usluga.

Glavne preporuke Evropske komisije za povećanje fiskalne održivosti i efikasnosti

zdravstvenih sistema su slijedeće (European Commission-EPC, 2013): - Pružanje održivog sistema finansiranja zdravstvene zaštite;

- redizajniranje osnovnog paketa zdravstvenih prava koji se finansira iz socijalnog i zdravstvenog osiguranja kako bi se postiglo troškovno-efektivnije (cost-effective) korištenje zdravstvenih usluga; povećanje efikasnosti bolničkog liječenja,

- poboljšanje pristupa do primarne zdravstvene zaštitei smanjenjene potrebne upotrebe specijalističke i bolničke njege (uvođenje sistema čuvara),

- povećanje efikasnosti potrošnje na medicinska sredstva (lijekovi, terapeutska oprema)boljim regulatornim pristupom;

- povećanjem fokusa namjere promocije zdravlja i prevencije bolesti;

- poboljšanje prikupljanja podataka i monitoringa;

- povećanje učinkovitosti pružanja zdravstvenih usluga sa korištenjem instrumenta procjene upotrebe suvremenih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti (health technology assessment – HTA).

28Nedemografski faktori koji imaju veliki utjecaj na rast potrošnje za zdravstvo uvođenjem novih (skupih) tehnologija, institucionalne karakteristike zdravstvenog sistema (npr., povećavanje pokrivenosti stanovništva sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem), rast zaposlenosti i plata u zdravstvenom sektoru, Baumol učinak na rast relativnih cijena (brži rast cijena u zdravstvenoj djelatnosti od rasta cijena u drugim djelatnostima zbog radno intenzivne djelatnosti i čija se produktivnost povećava sporije nego u drugim djelatnostima).

27

27

4.3. Potrošnja u zdravstvu prema izvorima finansiranja

Prema podacimaNZRza period od 2009.-2011. godinejavni izdaci su se,u strukturiukupnihizdatakaza zdravstvo,povećali sa 69,4 na71,7% (EU prosjek: 76%), a

Osnovni pokazatelji potrošnje za zdravstvo

Glavni rezultati:

- Ukupna potrošnja za zdravstvo je u BiH u 2011. godini iznosila 2,569 mil KM, od čega su

javni izdaci iznosili 72%, a privatni 28%.

- U 2010. i 2011. godini je zabilježen realni rast javnih izdataka u prosjeku 2,6% godišnje i

negativan trend rasta privatnih izdataka, koji su se smanjili u 2010. godini realno za 4,9% i u 2011

godini za 1,1 %. Rast javnih izdataka je bio najveći za specijalističke ambulantne usluge i lijekove, a

smanjenje privatnih izdataka je uzrokovan manjim trošenjem domaćinstava za lijekove, ali i manju

opštu potrošnju domaćinstava zbog ekonomske krize.

- Realni rast javnih izdataka za zdravstvo je bio u periodu od 2009.-2011. godine veći od

realne stope rasta BDP, tako da se udio javnih izdataka u BDP povećao od 6,8 % na 7,2% BDP (EU:

7,9% BDP).

- Razlozi za visoku potrošnju se nalaze u dugoj tradiciji socijalnog zdravstvenog osiguranja i

visokim očekivanjima stanovništva u vezi zdravlja.

- Javna i privatna potrošnja za zdravstvo u BDP (7,2%; 2,8%) je veoma visoka za postignut

nivo ekonomske razvijenosti BiH, ali sa druge strane, zbog niskog BDP, još uvijek je potrošnja za

zdravstvo po stanovniku (895 USD PKM) niska,što ima utjecaj na traženje zdravstvenih usluga u

privatnom sektoru.

- Visoka privatna potrošnja (2,8% u BDP) je uzrokovana relativno niskom javnom

potrošnjom po stanovniku, koja ne može zadovoljiti visoka očekivanja stanovništva u vezi sa

liječenjem i zdravljem (visoka stopa obrazovanosti stanovništva, dostupnost informacija, visoka

povezanost sa evropskim zemljama), što ima uticaj na traženje zdravstvenih usluga u privatnom

sektoru koji je dobro razvijen.

Preporuke:

- Udio javne potrošnje za zdravstvo u BDP je veoma visok u odnosu na nivo ekonomske

razvijenosti države – potrebno je preuzeti mjere za ograničenje stope rasta izdataka iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja tako da se u srednjoročnom periodu izdaci obaveznog zdravstvenog

osiguranja ne povećavaju brže od stope rasta BDP (to znači da se udio javnih izdataka u BDP u

srednjoročnom periodu ne povećava).

- Fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove trebaju raditi sa unaprijed

ograničenim budžetom, bez deficita i bez zaduživanja, što znači da rade u okviru uravnoteženog

godišnjeg finansijskog plana. Ako su prihodi u sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja zbog

krize premali i ne omogućavaju da se ispune obaveze rashoda, treba preduzeti mjere za povećanje

prihoda (proširiti osnovice za plaćanje doprinosa na sva primanja i ujednačiti stope doprinosa na

sve grupe stanovništva), ali u isto vrijeme povećavati efikasnosti pružanja usluga.

28

28

privatniizdacisu se smanjili sa30,6 % na28,3%. Detaljnastrukturazdravstvenihizdatakapo izvorimafinansiranjaprikazana je grafikonom 7 i tabeli 3. Grafikon 6. Struktura potrošnje u zdravstvu, javni i privatni izdaci kao udio u ukupnoj potrošnji u 2011. godini, BiH i druge evropske države


Grafikon7.Struktura ukupnepotrošnje u zdravstvu prema izvorima finansiranjau BiH,2011. godina

Izvor:- Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Najveći udio u ukupnoj potrošnji se pokriva od strane socijalnog i zdravstvenog osiguranja (65%). U to su uključeni izdaci Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, 10 kantonalnih ZZO, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenogosiguranja Brčko distrikta. Budžet BiH učestvuje samo sa 0,02%, dok budžeti

29

29

vlada (entitetske i kantonalne) pokrivaju ukupno 6,3 % potrošnje za zdravstvo abudžeti općina samo 0,2 %.

U okviru privatnih izdataka (28,3 %) od direktnih plaćanja domaćinstava se pokriva 27,4% (uključujući formalno plaćenu participaciju, direktna plaćanja za lijekove i plaćanja kod privatnih zdravstvenih ustanova i procjenu neformalnih plaćanja); a od dobrovoljnih plaćanja 0,9% (u tom iznosu su investicije privatnih preduzeća sa 0,7% i dobrovoljna zdravstvena osiguranja sa samo 0,2%).

Tabela 3.Ukupna potrošnja u zdravstvu prema izvorima finansiranja, BiH

SHA 2011

u

hiljadama KM

Udio u

uk.pot (%)

u

hiljadama KM

Udio u

uk.pot (%)

u

hiljadama KM

Udio u

uk.pot (%)

2009 2010 2011

Ukupna potrošnja 2.420.640 100,0 2.465.697 100,0 2.568.806 100,0

HF.1 Javna potrošnja 1.679.036 69,4 1.748.269 70,9 1.841.871 71,7

HF.1.1.1 Budžet BiH (MCP) 524 0,02 524 0,02 524 0,02

HF.1.1.2.1 + HF.1.1.2.2 Budžet entiteta 74.487 3,1

89.041 3,6 89.041 3,5

HF.1.1.2.2 Budžeti kantona 73.069 3,0 71.398 2,9 73693 2,9

HF.1.2

Fond/Zavodizdravstvenog os. osig. osiguranja

1.525.492 63,0

1.582.480 64,2

1.669.826

65,0

HF.1.1.3 Lokalne jedinice 5463 0,2 5350 0,2

5924 0,2

HF.2+HF.3 Privatna potrošnja 741.604 30,6 716.904 29,1 726.935 28,3

HF. 2. Dobrovoljnaplaćanja 62.674 2,6 27.605 1,1 23.484 0,9

HF.3.

Direktna plaćanja domaćinstava 678.930 28,0

689.299

28,0 703.451 27,4

Izvor: Projekat RJZ II – NHA za BiH, 2009.-2011 godina ;Napomene: Budžet BiH uključuje samo rashode Sektora za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova, u budžete entiteta su uključeni rashodi Federalnog ministarstva zdravstva,Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

4.3.1 Javna potrošnja

Javna potrošnja u zdravstvu (HF.1) u BiH pokriva nešto više od tri četvrtine ukupne zdravstvene potrošnje (71,7 % u 2011. godini) što iznosi 7,2 % BDP. Razloge za relativno visok udio javne potrošnje za zdravstvo smo već objasnili u prethodnom poglavlju, upozorili smo i na visok udio javne potrošnje u BDP u međunarodnom poređenju,i sa druge strane na

30

30

niske iznose javnih izdataka po stanovniku. U ovom poglavju ćemo se bazirati na strukturu javne potrošnje za zdravstvo prema izvorima finansiranja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja učestvuju u strukturi javne potrošnje sa više od 90 %,

(odnosno u strukturi ukupne potrošnje sa 65 % - grafikoni7 i 8. Rashodi budžeta svih nivoa vlada (HF.1.1.1) pokrivaju u BiH samomalo više od 9% svih javnih izdataka za zdravstvo (odnosno 6 % ukupnih izdataka). Budžetska sredstva uglavnom su namijenjena za finansiranje kapitalnih investicija u javnim zdravstvenim ustanovama na sekundarnom i tercijarnom nivou i nekim programima u oblasti javnog zdravlja i prevencije. Iz sredstava lokalnih budžeta finansiraju se određene investicije na primarnom nivou i neke od higijensko - epidemioloških i socijalno medicinskih djelatnosti. Grafikon 8. Udio i struktura javnih izdataka u ukupnoj potrošnji u zdravstvu, BiH i druge države

Izvor: Eurostat database; za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Međunarodna usporedba strukture finansiranja javne potrošnje uglavnom odražava

razlike u sistemima javnog finansiranja zdravstva (grafikon8). Sistem u kojem se osnovna zdravstvena prava pokrivaju direktno iz budžeta, odnosno poreza (Beveridgeov model nacionalne zdravstvene službe) imaju Velika Britanija, Irska, Island, Norveška, Švedska, Danska, Finska, Italija, Španija, Portugal, Grčka i Kipar. U drugim evropskim zemljama, zdravstvena prava su pokrivena pretežno (preko 50 %) iz obaveznog socijalnog zdravstvenog osiguranja (Bizmarkov model socijalnog zdravstvenog osiguranja), koja su obično dopunjena s fiskalnim i budžetskim sredstvima (Paris et al. , 2010 str. 8).

BiH se, među državama zemalja sa Bizmarkovim modelom socijalnogi zdravstvenog osiguranja, ističe veoma niskim udjelom budžetskih sredstava-entitetskih, kantonalnih, opštinskih (u 2011. godini9% javnih rashoda i 6 % ukupne zdravstvenepotrošnje). Većina zemalja sa sličnom vrstom socijalnog zdravstvenog osiguranja, u većoj mjeri nego BiH, dopunjuje javno finansiranje zdravstvene zaštite sa davanjima iz poreza i budžetskih sredstava državne i lokalne vlasti (Njemačka, Austrija, Luksemburg, Belgija, Estonija). Iz budžetskih izvora su, slično kao kod nas, najčešće obuhvaćene investicije, prevencija, obrazovanje u zdravstvu, istraživanje i razvoj, a često i odjeli hitne pomoći. Većina budžeta,

31

31

također pokrivaju doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje za nezaposlene, socijalno ugrožene ili određene značajno ugrožene grupe (zatvorenici, azilanti, izbjeglice)29.

Tako nizak udio budžetskog finansiranja zdravstvene zaštite povećava osjetljivost zdravstvenog sistema na krizu u situacijama kada dolazi do smanjenja zaposlenih koji u najvećoj mjeri plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje. Sistem socjijalnog osiguranja sa niskim dodatnim budžetskim finansiranjem je osjetljiv i na smanjenje prihoda zbog starenja populacije (i smanjenja aktivne zaposlene populacije u budućnosti) i ne osigurava dugoročnu finansijsku održivost javnog zdravstvenog sistema. Pored toga u BiH su problem i visoke stope doprinosa zaposlenih za zdravstveno osiguranje, koje bi se mogle u buduće smanjiti ako bi proširili bazu prihoda za zdravstveno osiguranje (vidjeti preporuke na kraju poglavlja).

Izazovi finansijske krize za javne zdravstvene sisteme

U kriznim godinama su u svim državama EU preuzete mjere za stabilizaciju i održivost finansiranja javnih zdravstvenih sistema.Jedna od važnih karakterisitka reformi, odnosno mjera preuzetih u tom periodu, je da se države sve više kreću u smjeru tzv. miks sistema finansiranja zdravstvene zaštite, što znači, da se sistemi, koji su u velikoj mjeri bazirani na socijalnom i zdravstvenom osiguranju(kao u BiH), sve više dopunjavaju sa finansiranjem iz poreza,odnosno budžetskim finansiranjem. Problem kriznih godina u kojima se povećavala nezaposlenost i smanjivale plate je da su se,zbog manjih doprinosa, smanjili prihodi fondova zdravstvenog osiguranja koji sami nisu mogli više da ispune obaveze rashoda, odnosno finansiranja potrošnje za zdravstvo.

Poboljšanje održivosti finansiranja zdravstvenog sistema kao jedan glavnih zadataka svim evropskim državama se prema preporukama Evropske komisije (2013) može postićinaviše načina- Svi ti načini koji su opisani dalje u tekstu su relevatni i za zdravstvene sisteme u BiH. Ključni aspektje da se poboljša fleksibilnost, predvidljivost i„robustnost“sistema socijalnog zdravstvenog osiguranja za slučaj ekonomske krize. To se može prvo postići sa mjerama za proširenje baze prihoda za socijalno i zdravstveno osiguranje kao što su:

1) proširenje osnovica za obračun doprinosa tako da se plaćaju od strane svih prihodaosiguranika (na primjer: autorskih honorara, nagrada za upravljanje, najmova, dividendi), što je u RS-u već uvedeno;

2) da se korigiraju visine stopa doprinosa na način da sve grupe stanovništva solidarnije plaćaju doprinose (na primjer povećavanje stope doprinosa za samozaposlene, poljoprivrednici, itd).

Pored proširavanja baze prihode za doprinose i povećanje solidarnosti u stopama doprinosa i jačanje transfera iz državnog budžeta je mjera koja je u krizi preuzeta u Njemačkoj, Mađarskoj i Litvaniji, a u nekim državama su neki porezi izdvojeni iz budžeta i sada namjenski za zdravstvo (Francuska i Italija); na primjer povećavanje udjela akciza na alhokol i duhan; uvođenje akciza na slatko piće.

Sa druge strane, u velikom broju zemalja članica EU (slično i u BiH) su, u toku trajanja krize, preduzete mjere za ostvarivanje ušteda sa kojim se najlakše mogu rashodi usaglasiti sa

29U slučaju kada rashodi iz budžeta predstavljaju transfer u fond zdravstvenog osiguranja, taj iznos je u nacionalnim zdravstvenim računima obuhvaćen kao prihod fondu i potrošnja fonda, a ne kao potrošnja budžeta za zdravstvo (svrha je da iznos nije obuhvaćen dva puta).

32

32

smanjenim prihodima: zdravstvenim radnicima je ograničeno povećanje plata ili je povećano radno vrijeme u zdravstvu, smanjena su prava na penzije; snižavaju se cijene zdravstvenih usluga priznate pružaocima (u cijeni imaju najviši udio plate i materijalni troškovi). Međutim, empirijske studije i istorijsko iskustvo sugeriraju da smanjenje zarada nije izvodljivo na srednji ili dugi rok, jer politika plata u zdravstvenom sektoru mora ostati konkurentna za privlačenje mladih, obrazovanih profesionalaca. U zemljama u kojim je značajna navika neformalnih plaćanja zdravstvenom osoblju može smanjivanje plata imati dodatno negativan efekat na povećavanje korupcije.

Evropska komisija napominje da su mjere koje su u državama EU sprovodene za vrijeme krize bile uglavnom usmjerene na poboljšanje fiskalne održivosti javne potrošnje u zdravstvu. Međutim, ove mjere nemaju efekta na poboljšanje efikasnosti zdravstvenog sistema. Na primjer, nemaju uticaja na promjene u strukturi potrošenih javnih sredstava (povećavanje finansiranja ambulantne njege prema bolničkoj njegi, prevencije bolesti i promocije zdravlja). EK zaključuje da ostaje dovoljno prostora za daljnje reforme i poboljšanje efikasnosti zdravstvenog sistema (i na taj način usporenje rasta javne potrošnje za zdravstvo u BDP). S obzirom na buduće fiskalne izazove potrebno je proširiti reformske napore prema mjerama koje više utječu naefikasnosti i efektivnosti zdravstvenih sistema.

33

33

Javna potrošnja za zdravstvo

Glavni rezultati:

- Udio javnih izdataka za zdravstvo u ukupnoj potrošnji je relativno visok (BiH 72%; EU:

76%) u velikoj mjeri i zbog duge tradicije socijalnog zdravstvenog osiguranja (visok udio javnih

izdataka je iz istog razloga tipičan za sve države bivše Jugoslavije).

- Fondovi zdravstvenog osiguranja učestvuju u strukturi javne potrošnje sa više od 90 %

(odnosno u strukturi ukupne potrošnje sa 65 %) i budžeti sa 9% (6 % ukupne potrošnje). To znači

da je udio budžetskog finansiranja veoma nizak i kada BiH uporedimo sa državama koje imaju

sličan sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja. U razvijenim državama se sistemi socijalnog

zdravstvenog osiguranja kreću u smjeru miks sistema zdravstvene zaštite (miks između

Beverigovog i Bismarkovog sistema zdravstvene zaštite).

- Struktura finansiranja javnih zdravstvenih sistema na dugi rok u BiH nije finansijski održiva

zbog povećavanja udjela starijih i smanjivanja broja zaposlenih koji plaćaju doprinose; pored toga

je problem i neodrživost sistema za slučajeve ekonomske krize odnosno slučajeve povećanja

nezaposlenosti.

Preporuke:

- Stabilizacija sistema zdravstvenog osiguranja sa proširenjembaze prihoda za socijalno

zdravstveno osiguranje, ali na način, da se javna zdravstvena potrošnja ne povećava brže od stope

rasta BDP.

- Srednjoročno i dugoročno postepeno uvođenje miks sistema finansiranja zdravstva –

stabilizacija sistema socijalnog zdravstvenog osiguranja sa pojačanjem transfera iz budžeta i sa

povećavanjem direktnog budžetskog finansiranja zdravstvene zaštite

- Stope doprinosa za zdravstveno osiguranje su u BiH jako visoke za zaposlene kod

poslodavaca (u FBiH: 16,5 %; RS: 12 %). One se ne mogu više povećavati, odnosno trebale bi se

smanjiti, ali bi prvo trebali proširiti bazu prihoda za zdravstveno osiguranje, na način da se prošire

osnovice za plaćanje doprinosa na sva primanja (npr honorari, nagrade, dividende, najam) i da se

stope doprinosa ujednačavaju sa sve kategorije osiguranika (npr. samozaposleni, poljoprivrednici).

Ovakva mjera bi povećala solidarnost u plaćanju doprinosa i uopšte bi smanjila troškove radne

snage što bi imalo ugodan efekat na povećanje konkurentnosti ekonomije.

- Sa mjerama za povećanje efikasnosti zdravstvenog sistema povećati razpoloživa javna

sredstva za zdravstvo:

redizajniranje osnovnog paketa zdravstvenih prava isključujući troškovno

neefektivnemedicinskeproizvode i usluge;

ciljano uvođenje participacije na lijekove na način da bi se više koristilo troškovno-efektivni

(cost-effective)medicinski proizvodi, kao što su generički lijekovi;

ciljano uvođenje participacije na zdravstvene usluge na način da se usmjeravaju pacijenti na

korištenje troškovno-efektivnih medicinskih usluga (da pacijenti zbog doplaćivanja manje koriste

neke od usluga koje nemaju velikog efekta u liječenju-na primjer prevoz pacijenata, banjsko

liječenje), ali da se u isto vreme sa povećavanjem participacije uvodi i zaštitaza ugrožene grupe

stanovništva.

- Revizija cijena zdravstvenih usluga i cijena medicinskog potrošnog materijala u bolnicama.

- Smanjiti deficite bolnica sa strogom kontrolom budžeta, to znači da bolnice mogu uzimati

kredite samo uz saglasnost nadležnog ministarstvauz povećanje odgovornosti menadžmenta u

bolnicama

- Povećanje efikasnosti sredstava potrošenih u bolnicama i na način, da se smanji obim

korupcije zdravstvenog osoblja u bolnicama (institucije nadležne za borbu protiv korupcije bi

trebale da se bave korupcijom u zdravstvu, naročito u vezi cijena i postupka kupovanja

medicinskog materijala za bolnice).

- Uvođenje fiskalnih mjera kao što su povećanje poreza na duhan, alkohol i piće koji sadrže

visok nivo šećera. Te mjere su troškovno-efektivne u smislu prevencije bolesti i imaju pozitivan

efekat na smanjenje potrošnje za zdravlje.

34

34

4.3.2.Privatna potrošnja

Udio privatnih izdataka za zdravstvo (HF.2+HF.3) u ukupnoj potrošnji za zdravstvo je 2011. godine iznosio 28,3% (2009: 30,6 %) (vidjeti Tabele 1-3).U perioduod 2009. – 2011. godine se u BiH privatna potrošnja za zdravstvo smanjila ukupno realno za -6,0 % (2010: - 4,9, 2011: -1,1) (Grafikon 2). Razlog tog smanjenja je uglavnom smanjenje potrošnje na lijekove (uključenje novih lijekova na pozitivne liste), ali i opšteg smanjenja potrošnje domaćinstava zbog ekonomske krize.

U strukturi privatnih izdataka, udio direktnih izdataka domaćinstva iz džepa je 96,8%, udio dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja samo 0,8% i udio preduzeća 2,4%. U direktne izdatke domaćinstva iz džepa uključena su formalna plaćanja i neformalna plaćanja5. Formalna plaćanja su: participacija u javnim zdravstvenim ustanovama i participacija za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specialisti, diagnostika, naočale, itd) i plaćanja za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala. Neformalna plaćanja5su najveća za bolničko liječenje.

Grafikon9.Udio privatne potrošnje u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, BiH i druge evropske države,2011


U međunarodnoj usporedbi,u BiH je udio privatnih izdataka za zdravstvo(28%) nešto viši od prosjeka EU27 (24%), ali je relativno manji u poređenju sa na primjer Albanijom, Moldavijom, Bugarskom, Latvijomkao i sa većinom manje razvijenih država (vidjeti Grafikon9), odnosno državama na sličnom nivou ekonomske razvijenosti. Relativno visoka javna potrošnja je glavni razlog da u strukturi ukupne potrošnje udio privatnih izdataka u BiH nije toliko visok.

Pored pokazatelja udjela privatnih izdataka u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji (Grafikon 9) treba napomenuti, da se kao pokazatelj finansijske dostupnosti zdravstvenih usluga, u posljednje vrijeme, u međunarodnom poredjenju uglavnom sve više koristi i pokazatelj koliko domaćinstava u ukupnoj potrošnji (za hranu, stan, prevoz, itd…) potroše direktno iz džepa za zdravstvo (bez doprinosa). Davanja direktno iz džepa su zapravo ona davanja koja najsiromašnijim domaćinstavima mogu predstavljati toliko finansijski teret koji ne mogu podnijeti, pa zato odlažu liječenje. Nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama su općenito veći u zemljama sa višim plaćanjima direktno iz džepa (Buzeti et al., 2011, str. 63). Taj udio je u BiH u 2011. godini iznosio 3,9%, što je iznad prosjeka država OECD (vidjeti Grafikon 10)

35

35

Grafikon10. Udio direktnih izdataka za zdravstvo (izdataka iz džepa) u ukupnoj potrošnji domaćinstva u %,BiH-2011; druge države-2009

Izvor: Eurostat database; SZO-Health for All database; Napomena: prosjek za 26 država OECD

za koje razpolažemo sa podacima. za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Treba upozoriti da na potrošnju izdataka direktno iz džepa ima veliki uticaj i razvijenost privatnih zdravstvenih osiguranja, koja mogu imati u nekim državama jako visoku pokrivenost stanovništva. Privatno osiguranje može biti uključeno u finansiranje istih zdravstvenih usluga i lijekova kao obavezno zdravstveno osiguranje (dopunska zdravstvena osiguranja; ang. complementary health insurance) i na taj način preuzima dio javnog finansiranja zdravstva (Francuska, Kanada, Slovenija) ili slično na primjer u Holandiji preuzimajudodatna privatna osiguranja (ang. supplementary health insurance) plaćanja za veliki dio zdravstvenih usluga, ali su obavezna za stanovništvo ili u Njemačkoj gdje je veliki dio stanovništva sa visokim primanjima uključen samo u privatna osiguranja i ne uplaćuje u javni zdravstveni sistem. Problem privatnih zdravstvenih osiguranja je da povećavaju troškove za upravljanje zdravstvenim sistemima, ali sa druge strane imaju pozitivan efekat na smanjenje tereta direktnih plaćanja iz džepa i vezano sa tim na finansijsku dostupnost zdravstvenih usluga i lijekova. Grafikon11. Struktura privatne potrošnje po namjenama (HC)u BiH, %, u 2011. godini

36

36

Izvor: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH Za privatne izdatke analiza strukture u grafikonu 11 pokazuje da najveći udio ide

upravo na lijekove i terapeutska sredstva 55,7 % (uključujući 47% za lijekove i 8,7% za terapeutska sredstva), slijede i vanbolničko liječenje 21,4%, bolničko liječenje 18,3% (u bolničkom liječenju velik dio od privatnih izdataka se odnosi na neformalna plaćanja5 medicinskom osoblju u bolnicama), te za pomoćne usluge(diagnostika i laboratorij) izdvaja se 4,7 %.

Grafikon 12. Struktura finansiranja potrošnje po namjenama u %, BiH,2011

Izvor: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Na grafikonu 12. se vidi kako se finansiraju pojedine namjene zdravstvene zaštite: u

ukupnim izdacima za bolničko liječenje je udio privatnih sredstava 15 % (EU30: 8 %), za opštu vanbolničku zdravstvenu zaštitu 4% (EU: 18 %), za vanbolničku stomatološku zdravstvenu zaštitu 65% (EU: 58 %), za vanbolničku specijalističku zdravstvenu zaštitu 21% (EU: 18 %), za medicinska sredstva potrošena van bolnice (lijekovi i terapeutska sredstva) 58 % (EU: 49 %) (vidjeti i grafikon 18). Preventivna zdravstvena zaštita se većinom finansira iz javnih sredstava kao i upravljanje zdravstvenim sistemom. Vidi se da je u BiH udio privatnih sredstava u strukturi finansiranja pojedinih namjena iznad prosjeka EU za bolničko liječenje (visoka neformalna plaćanja5), za vanbolničku stomatološku zdravstvenu zaštitu (većina stanovništva koristi usluge privatnih zdravstvenih radnika; grafikon 13) te za medicinska sredstva (formalna plaćanja participacije i visoka potrošnja lijekova bez recepta); za opštu zdravstvenu zaštitu je udio manji zbog niske participacije i manjih neformalnih plaćanja na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

U strukturi izdataka za pojedine zdravstvene usluge i lijekove (Grafikon 12), udio privatnih izdataka će, u velikoj mjeri, zavisiti od propisane korpe osnovnih prava i formalnog plaćanja participacije. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta su definirana plaćanja udjela cijena zdravstvenih usluga koja se formalno plaćaju iz džepa (participacija) potrebno je napomenuti, da ta zakonom propisana formalna plaćanja ne odražavaju stvarni volumen privatnih izdataka za određene svrhe, koji su prikazani podacima nacionalnih zdravstvenih računa. U većini zemalja istočne Evrope, kao i 30Za EU je u prosjek uključeno 22 države EU za koje su bili raspoloživi podaci u Eurostatu. Podatak je za godinu 2009 preuzet iz Zver, E. (2012).

37

37

u BiH, uprkos stopostotnoj pokrivenosti nekih usluga i dalje postoji značajna privatna neformalna potrošnja, jer po metodologiji SHA, ilegalne isplate medicinskom osoblju ulaze u ukupnu potrošnju za zdravstvo. U BiH su ta neformalna plaćanja5veoma velika kada je u pitanju bolničko liječenje(u podacima su obuhvaćena sa procjenama po propisanoj metodologiji). Pored toga, u nekim oblastima, na primjer stomatologija i vanbolničke specijalističke usluge, udio privatne potrošnje može biti visok zbog velike ponude privatnih zdravstvenih radnika(Grafikon 13).

Grafikon 13.Udio privatne potrošnje u okviru stomatoloških usluga,BiH-2011, ostale zemlje-2009

Izvor:-SZO , Health for All database; za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

38

38

Privatna potrošnja Glavni rezultati:

- Udio privatnih izdataka za zdravstvo u ukupnoj potrošnji za zdravstvo je 2011. godine iznosio 28,3% (2,8% BDP). Ovaj udio je veći od prosjeka u EU (24 %), ali ne i u poređenju sa drugim manje razvijenim državama, koje u zdravstvo ulažu manja javna sredstva.

- U periodu 2009 – 2011 se privatna potrošnja za zdravstvo smanjila ukupno realno za 6,0 %. Najviše zbog smanjenja potrošnje na lijekove (ukljućenje novih lijekova na pozitivne liste) ali utjecaj na smanjenje privatne potrošnje je imala i ekonomska kriza i opšte smanjenje trošenja domačinstava.

- U strukturi privatnih izdataka, udio direktnih izdataka domaćinstva iz džepa je 96,8%, udio dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja samo 0,8% i udio preduzeća 2,4%.

- U direktne izdatke domaćinstva iz džepa uključena su formalna i neformalna plaćanja5. Formalna plaćanja su: participacija u javnim zdravstvenim ustanovama i participacija za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, diagnostika, naočale, itd) i plaćanja za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala. Neformalna plaćanja5 su najveća za bolničko liječenje.

- U strukturi privatnih izdataka najveći udio ide upravo na lijekove i terapeutska sredstva (58 %), slijede vanbolničko i bolničko liječenje (u bolničkom liječenju velik udio se odnosi na neformalna plaćanja5 medicinskom osoblju u bolnicama).

- U strukturi finansiranja pojedinih namjena u BiH sa visokim udjelom privatnih izdataka, od EU prosjeka najviše odstupa bolničko liječenje (visoka neformalna plaćanja5), iznad prosjeka su i privatni izdaci za vanbolničku stomatološku zdravstvenu zaštitu (većina stanovništva koristi usluge privatnih zdravstvenih radnika; grafikon 13) i za medicinska sredstva (formalna plaćanja participacije i visoka potrošnja lijekova bez recepta)

Preporuke:

- Da bi uspjeli u BiH smanjiti direktna plaćanja domaćinstava za zdravstvo je prvenstveno potrebno povećavanje efikasnosti uloženih javnih sredstava koje ne zadovoljavaju velika očekivanja stanovništva u vezi sa zdravljem i liječenjem.

- Potreban je oprez sa smanjivanjima plata ljekara u javnom sektoru, jer one trebaju biti zadovoljavajuće (u većini razvijenih država OECD su veće od prosječnih plata zaposlenih sa tercijalnom stopom obrazovanja). Empirijske studije i istorijsko iskustvo sugerira da smanjenje zarada zdravstvenih radnika nije izvodljivo srednjoročno ili dugoročno, jer politika plata u zdravstvenom sektoru mora ostati konkurentna za privlačenje mladih, obrazovanih profesionalaca.

- Potrebno je preduzeti mjere za smanjenje neformalnih plaćanja zdravstvenom osoblju u bolnicama (nadzor u bolnicama, kontrola, saradnja menadžmenta bolnica sa institucijama nadležnim za borbu protiv korupcije).

- Podržavanje razvoja dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja koja za sada u BiH imaju malo mogućnosti za razvoj. Razvoj privatnih osiguranja može smanjiti teret direktnih plaćanja iz džepa.

39

39

4.4. Potrošnja u zdravstvu po namjenama

Prema metodologiji SHA zdravstvena potrošnja je klasificirana prema namjenama (HC) i prema pružaocima usluga (HP). Evidentiranje zdravstvene potrošnje prema namjenama je presudno za međunarodnu usporedivost zdravstvenih izdataka, te osigurava da su podaci nezavisni od institucionalnih karakteristika sistema (na primjer, u istoj kategoriji su obuhvaćene specijalističke ambulantne usluge koje se obavljaju unutar bolnice, domova zdravlja ili kod privatnika).

OECD (2010D, str 3) napominje koji su razlozi za razlike među zemljama u strukturi zdravstvenih izdataka prema namjenama:

- razlike u obimu usluga (mjereno na primjer po broju posjeta ljekara, korištenja akutnih bolničkih kreveta, broju otpuštanja iz bolnice ili broju dijagnostičkih ili operativnih procedura);

- razlike u intenzitetu pružanja usluga (veća prosječna dužina boravka u bolnicama, razlike u broju zdravstvenog osoblja po stanovniku/po bolničkom krevetu);

- razlike u cijenama usluga (relativno veće plate medicinskog osoblja).

Države se u značajnoj mjeri razlikuju u smislu strukture potrošnje po namjenama i po vrstama liječenja (bolničko, dnevno, ambulantno i kućno) usljed razlika u kapacitetu svakog nivoa zdravstvene zaštite, finansiranja i medicinske prakse. Strukturalne promjene u potrošnji za zdravstvo odražavaju uvođenje novih medicinskih tehnologija i novih lijekova, različitih mehanizama finansiranja pružalaca usluga zdravstvene zaštite i potrage za efikasnijom upotrebom resursa u zdravstvenoj zaštiti (Health at a glance, 20011).

4.4.1. Investicije

U ukupnoj potrošnji za zdravstvo u većini država, od 6-8% predstavlja udio investicija, a preostalih oko 95% predstavlja tekuću potrošnju za zdravstvo, koju u narednom dijelu analize prikazujemo po namjenama zdravstvene zaštite. Treba napomenuti, da se pokazatelji potrošnje za zdravstvo po namjenama obično iskazuju kao udio u tekućim izdacima za zdravstvo31. Problem investicija je, da su iznosi veoma promjenljivi iz godine u godinu što može imati veliki uticaj na indikator ukupne potrošnje za zdravstvo (te na taj način u isto vreme na sve indikatore koji u nazivniku koriste iznos ukupne potrošnje za zdravstvo).

U tabeli 4. su prikazani iznosi ukupne potrošnje za zdravstvo u BiH i podjela na investicije i tekuću potrošnju u periodu od 2009.-2011. godine.U tim godinama su se investicije smanjile sa 168 na 152 miliona, što realno iznosi za oko 13%. Zbog toga su se u strukturi ukupne potrošnje investicije smanjile od 6,9% u 2009. godini, do 5,9% u 2011. godini (tabela 4). Zbog finansijske krize u tim godinama i druge evropske države su smanjivale investicijska ulaganja.

31

U SHA 2001 i SHA 2011 razlikuje se pojam Ukupna potrošnja za zdravstvo i Ukupna tekuća potrošnja za zdravstvo.

Ukupna potrošnja za zdravstvo sadrži Ukupnu tekuću potrošnju za zdravstvo i investicije.

40

40

Tabela 4. Ukupna tekuća potrošnja za zdravstvo i investicije u zdravstvu u

posmatranom periodu u BiH

SHA 2011 U mio KM Struktura, u %

2009 2010 2011 2009 2010 2011 Ukupna potrošnja za zdravstvo (HC.1-HC.7 plus HK.1.) 2.420,6 2.465,7 2.568,8 100 100 100 Tekuća potrošnja u zdravstvo (HC.1-HC.7)

2.252,5 2.316,8 2.416,7 93,1

94,0

94,1

Kapitalne investicije u zdravstvu

168,2 149,9 152,1 6,9 6,0 5,9


U BiH od ukupnog dijela investicija u zdravstvu, investicije iz budžeta entitetskih i kantonalnih vlada predstavljaju oko 82-85 %, iz fondova socialnog osiguranja udio je 2-3 % godišnje, manje od 1 % čine investicije lokalnih budžeta i 11-13% investicije privatnih preduzeća. Na sliki 13 vidimo i podjelu na tekuću potrošnju u investicije po entitetima.

Grafikon14.Struktura ukupne potrošnje za zdravstvo, FBiH i RS,2011

Izvor: Projekat RJZ II Tabele NZR za Federaciju BiH i RS

4.4.2. Tekuća potrošnja

U Bosni i Hercegovini, imajući u vidu presjek tekuće potrošnje za zdravstvo (bez investicija) prema osnovnim namjenama zdravstvene zaštite u 2011. godini, 63,4% se odnosilo na usluge liječenja i rehabilitacije (HC.1+HC.2), od čega je bolničko liječenje, zajedno sa dnevnim, predstavljalo skoro 38% (vidi sliku 14), vanbolničko liječenje zajedno sa kućnim liječenjem i pomoćnim uslugama 29 %, na usluge dugoročne medicinske zdravstvene zaštite (HC.3) je potrošeno samo 0,8%, 28% je potrošeno na medicinska sredstva izdata vanbolničkim pacijentima (HC.5), 1,5% je izdvojeno za prevenciju i usluge javnog zdravlja (HC.6), dok je 2,8% potrošeno na zdravstvenu administraciju (HC.7) (Tabela 5).

U periodu od 2009.-2011. godine u strukturi tekuće potrošnje se povećao udio potrošen za vanbolničko liječenje (od 23% na 25%) i smanjio udio potrošen za bolničko liječenje (Tabela 5), što se može ocijeniti kao pozitivno. Također je pozitivno, da su se u strukturi

41

41

privatne potrošnje jako smanjili izdaci za medicinska sredstva (od 59% na 55 %). Sa druge strane možemo ocijeniti kao negativno smanjenje udjela javnih sredstava potrošenih za preventivu i javno zdravstvo (od 2,2% na 1,8%) i povećanje javnih sredstava za upravljanje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem (od 3,8 na 3,9%). Tabela 5 . Struktura tekuće, javne i privatne potrošnje za zdravstvo u BiH po namjenama zdravstvene zaštite, u %

Tekuća potrošnja,u % Javna tekuća potrošnja,u %

Privatna tekuća potrošnja, %

Namjenezdravstvenezaštite (ICHA-HC)

2009 2010 2011 2009 2010 2011 2009 2010 2011

Usluge kurativne i rehabilitacione zdravstvene zaštite(HC.1+HC.2)

61,9 63,2 63,4 73,5 73.6 73,4

35,7 38,9 39,6

Bolničko liječenje i rehabilitacija (HC.1.1 + HC.2.1)

34,7 34,,6 34,6 42,4 41,8 41,4

17,1 17,9 18,3

Dnevni slučajevi liječenja i rehabilitacije (HC.1.2 +HC.2.2)

2,8

2,9

2,9

4,1

4,1

4,1

0,0

0,0

0,0

Vanbolničko liječenje i rehabilitacija (HC.1.3 + HC.2.3)

23,3 24,9 25,2 25,4 26,6 26,8

18,6 21,0 21,3 Kućno liječenje i rehabilitaciona zdravstvena zaštita (HC.1.4+HC.2.4) 1,1 0,8 0,8 1,7 1,1 1,1

0,0 0,0 0,0

Usluge dugoročne medicinske zdravstvene zaštite(HC.3)

0,6 0,8 0,8 0,9 1,1 1,2

0,0 0,0 0,0 Pomoćne usluge zdravstvene zaštite(HC.4) 3,8 3,7 3,5 3.6 3,4 3,1 4,5 4,5 4,7

Medicinska sredstva izdata vanbolničkim pacijentima (HC.5)

29,0 28,0 28,0 16,0 16,1 16,7

58,7 55,7 55,2

Farmaceutska i ostala medicinska potrošna sredstva (HC.5.1.)

25,3 24,3 24,3 14,3 14,5 15,1

50,3 47,0 46,5

Terapeutski uređaji i druga med. trajna sredstva (HC.5.2.)

3,7 3,8 3,6 1,6 1,6 1,6

8,5 8,7 8,6 Prevencija i usluge javnog zdravstva (HC.6) 1,5 1,5 1,3 2,2 2,1 1,8

0,0 0,0 0,0

Upravljanje zdravstvenog sistema i zdravstvenog osiguranja (HC.7)

3,0 2,8 2,9 3,8 3,7 3,9

1,1 0,8 0,6

TEKUĆA POTROŠNJA ZA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7) 100,0 100 100,0 100,0 100,0 100,0

100,0 100,0 100,0


U međunarodnoj usporedbi struktura tekućih izdataka po namjeni za BiH pokazuje slijedeće(vidi Grafikon 15):

- U većini zemalja EU, udio potrošnje za ambulantno liječenje je veće od udjela potrošnje za bolničko liječenje, dok je u BiH udio potrošnje za bolničko liječenje (38%) znatno veći od potrošnje za ambulantno liječenje (29%).

- Udio potrošnje za dugoročnu njegu u BiH (1 %) je veoma nizak i ispod prosjeka EU (10%). Nepravovremena dugotrajna njega starijih osoba i hroničnih pacijenata reflektira se u većoj potrošnji za akutno liječenje, koje je skuplje.

42

42

- Udio potrošnje na medicinska sredstva (lijekovi i terapeutska pomagala)(28 %) je iznad prosjeka (EU 23%), ali nije visoka kada se uporedi sa nekim drugim manje razvijenim državama. Općenito, u manje razvijenim državama u strukturi ukupne potrošnje za zdravstvo visok udio se troši na lijekove za koje su cijene skoro na evropskom nivou, a manji udio na zdravstvene usluge za koje su cijene, zbog niskih plata, i nižom cijenom radne snage, relativno niske (vidi poglavlje 4.5).

- Udio potrošnje za prevenciju i upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem (zajedno 4 %) je izpod prosjeka (EU: 6%), s tim da je udio potrošen za preventivo veoma nizak (1,3%, vidi poglavje 4.6) ali udi potrošen za upravljenje upravljanje sistemom i zdravstvenim osiguranjem je na nivou država EU (2,9 %; vidi poglavje 4.7).

Grafikon15. Struktura tekuće potrošnje za zdravstvo po namjenama zdravstvene

zaštite u 2011. godini, u %, BiH i druge države

Izvor podataka- EUROSTAT –Health at glance 2012; za BiH: TabeleNZR za BiH; Napomena: u podacima za bolničko liječenje je uključena i rehabilitacija i dnevno liječenje; u podatku za vanbolničko liječenje je uključeno i kućno liječenje i pomoćne usluge (laboratorij, diagnostika za vanbolničke pacijente)

43

43

Grafikon 16.Struktura tekuće potrošnje za zdravstvo po namjenama-FBiH, RS, BiH,

2011, u %

Izvor:Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH, FBiH i RS

Na grafikonu 16 su prikazane razlike u strukturi potrošnje po namjenama između

entiteta. U FBiH se veći udio potroši za bolničko liječenje, ali treba napomenuti, da je razlog tome i nedostatak podataka o izdacima za dnevno liječenje koji suu FBiH u velikoj mjeri uključeni u podatke o bolničkom liječenju. Ako računamo zajedno bolničko i dnevno liječenje udio je skoro isti u FBiH i RS (37-38 %). Također je udio izdataka za vanbolničko liječenje po entitetima skoro isti (26 %). Za medicinska sredstva se u strukturi razpoloživih sredstava potroši nešto više u FBiH (29 %) nego u RS (26%) ali je to uglavnom zbog toga što se u RS više razpoloživih sredstava potroši na dugotrajnu njegu (za FBiH nedostaju podaci i iznos je vjerovatno veći) i na upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem (RS: 4,1 % ; FBiH: 2,3 %).

Po međunarodnim preporukama prvo područje na koju trebaju biti usmjerene mjere za povećanje efikasnosti potrošenih sredstava zdravstvene zaštite je bolnička zdravstvena zaštita. Problem u BiH je sličan kao u mnogim zemljama članicama EU da zdravstveni sistem imaju tendenciju da se fokusira na bolničku njegu i s tim stvara prekomjerne troškove. Podaci o jako visokom udjelu potrošnje za bolničku zaštitu nas upozorava da, iako se u zdravstvenoj politici često raspravlja da je cilj da se zdravstveni sistempreusmjerava iz bolničkousmjerenog Sistema prema pružanju usluga na nižim nivoima zdravstvene zaštite, kao što su usluge primarne zdravstvene zaštite, još uvijek se to u stvarnosti nije pokrenulo. To nam potvrđuju i drugi pokazatelji efikasnosti bolničke zaštite, na primjer visoka prosječna dužina ležanja (8,0 dana).

Drugo područje za povećanje efikasnosti zdravstvene zaštite je vanbolnička zdravstvena zaštita. Države sa jače razvijenom vanbolničkom zdravstvenom zaštitom su uspješnije u poboljšanju zdravstvenih ishoda i smanjenju izdataka za zdravstvo. Jačanjem primarne zdravstvene zaštite mogu se izbjegnuti veći troškovi na višim nivoima zdravstvene zaštite. Za povećanje korištenja primarne zdravstvene zaštite moraju biti implementirane mjere kao što je dovoljan broj i dobra geografska distribucija obučenih doktora primarne zdravstvene zaštite i medicinskih sestara. Pored toga, mora biti uvođen efikasan sistem čuvara (eng. gatekeepers), da pacijenti ne traže skuplje konsultacije sa specijalistima i da nije

44

44

dodatnih troškova kroz nepotrebne konsultacije i dupliranje medicinskih ispitivanja i zbog razloga ne postojanja informacionog sistema praćenja pacijenata.

45

45

Potrošnja po namjenama

Glavni rezultati:

- U periodu od 2009.-2011. godine su se investicije u zdravstvu BiH smanjile sa

168 na 152 miliona, što realno iznosi za oko 13%. Zbog toga su se u strukturi ukupne

potrošnje investicije smanjile od 6,9% u 2009, do 5,9% u 2011. godini.

- U periodu od 2009.-2011. godine u strukturi tekuće potrošnje se povećao udio

potrošen za vanbolničko (od 23% na 25%) i smanjio udio potrošen za bolničko liječenje

(Tabela 5 i 6). Ovaj razvoj situacije može se ocijeniti kao pozitivan. Također je pozitivno

da su se u strukturi privatne potrošnje jako smanjili izdaci za medicinska sredstva (od

59% na 55 %). Sa druge strane možemo ocijeniti kao negativno smanjenje udjela javnih

sredstava potrošenih za preventivu i javno zdravstvo (od 2,2% na 1,8%) i povećanje

javnih sredstava za upravljenje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem

(od 3,8 na 3,9%).

- U većini zemalja EU, udio potrošnje za ambulantno je veći od udjela potrošnje za

bolničko liječenje, dok je u BiH udio potrošnje za bolničko liječenje (38%) znatno veći

od potrošnje za ambulantno liječenje (29%).

- Udio potrošnje za dugoročnu njegu u BiH (1 %) je veoma nizak i ispod prosjeka

EU (10%).Nepravovremena dugotrajna njega starijih osoba i hroničnih pacijenata

reflektira se u većojpotrošnji za akutno liječenje, koje je skuplje.

Preporuke:

- Potrebno je nastaviti sa trendom bržeg rasta sredstava obaveznog zdravstvenog

osiguranja za vanbolničku zdravstvenu zaštitu u odnosu na bolničku zaštitu. Relativno

visoka potrošnja za bolničke usluge u BiH potvrđuje da su javna sredstva potrošena

neefikasno. Zdravstveni sistem bi trebao biti više usmjeren prema vanbolničkim

uslugama (primarni nivo i vanbolničke specijalističke usluge).

- Za efikasniju zdravstvenu zaštitu mora biti što prije uveden DRG sistem plaćanja

usluga bolničke zdravstvene zaštite u cijeloj BiH.

- Za povećanje korištenja primarne zdravstvene zaštite mjere moraju biti

implementirane tako da se obezbijedi dovoljan broj i dobra geografska distribucija

obučenih doktora primarne zdravstvene zaštite i medicinskih sestara.

- Potrebno je uvesti efikasan sistem čuvara (eng. gatekeepers), kako se ne bi udovoljavalo zahtjevima pacijenata za nepotrebne (skupe) konsultacije sa specijalistima i stvarali dodatni troškovi kroz nepotrebne konsultacije i dupliranje medicinskih ispitivanja (uspostaviti nadzor ljekara nad upućivanjem pacijenta na viši nivo)

- Između različitih nivoa zdravstvene zaštite treba biti uveden efikasan sistem

koordinacije zdravstvenih usluga.

- Potrebno je uvesti informacioni sistem praćenja pacijenata.

46

46

4.5 Medicinska sredstva – lijekovi i terapeutska sredstva

U kategoriju HC.5 su uključena medicinska sredstva za vanbolničke pacijente, odnosno lijekovi i terapeutska sredstva koja se izdaju na recept ili bez recepta u apotekama ili nekim drugim oblicima maloprodaje (za detaljne definicije, vidi OECD 2000, str 119-121 ; OECD et al, 2011. str. 97-100).

Za medicinska sredstva (HC.5) tokom 2011. izdvojeno je 28% tekućih izdatakaza zdravstvo (EU: 23%), što je iznad prosjeka EU, ali nisko u poređenju sa nekim drugim manje razvijenim evropskim državama (Grafikon15). Iz tabele 6, koja je prikazana u poglavlju 4.3.2 može se vidjeti, da u strukturi javnih izdataka za zdravstvo, udio potrošnje na medicinska sredstva iznosi 16,7%, dok u strukturi privatnih izdataka taj udio iznosi čak 55,2 % .

Po stanovniku, ukupno na medicinska sredstva se potroši 235 USD PKM, odnosno 176KM, to je puno ispod razvijenih država OECD (438 USD PKM) ali ne odstupa mnogo od npr. Poljske (319 USD PKM) i Estonije (272 USD PKM).

Grafikon 17. prikazuje strukturu ukupne potrošnje na medicinska sredstava u BiH - 87 %se troši na lijekove, a na terapeutska sredstva oko 13 %. Detaljnije se u grafikonu 18 prikazuje da je udio izdataka za lijekove na recept oko 41 % i na lijekove bez recepta 42 %.

Grafikon 17. Struktura potrošnje za medicinska sredstva, u %,BiH,2011

Izvor:- Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

47

47

Grafikon 18.Struktura potrošnje za medicinska sredstva(detaljnije),BiH,2011

Izvor: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH Tabela6.Potrošnja na medicinska sredstva (HC5)

U hiljadama KM

Udio u ukupnoj potrošnji za

lijekove, u %

Nominalne stope rasta,

u %

Realne stope rasta,

u %

2009 2010 2011 2009 2010 2011

2010/

2009

2011/

2010

2010/

2009

2011/

2010 HC 5 Ukupno 653.918

649.586 676.340 100 100 100 -0,7 4,1 -2,2 1,5

Javni 249.719 260.713 284.656 38 40 42 4,4 9,2 2,8 6,5

Privatni 404.199 388.873 391.684 62 60 58 -3,8 0,7 -5,3 -1,8


U periodu od 2009. do 2011. godine javni izdaci za medicinska sredstva (lijekove i terapeutska sredstva) su porasli nominalno za 13,6%, odnosno realno za 9,2%. Glavni razlog za toliko povećanje javnih izdataka je u proširenju liste lijekova koja se pokriva iz javnih sredstava i uvođenju novih, skupih lijekova na liste, što je imalo uticaj na smanjenje privatnih plaćanja za medicinska sredstva za realno 7,2%. U strukturi finansiranja, privatni izdaci za medicinska sredstva su se smanjili od 62% u 2009. godini do 58% u 2011. godini (vidi tabelu 6). Smanjenje privatnih direktnih plaćanja za medicinska sredstva, naročito na lijekove bez recepta, što se može djelomično objasniti i relativno niskim ekonomskim rastom, odnosno, niskim rastom opšte potrošnje domaćinstava.

48

48

Potražnjaza lijekovejeu stalnom porastu u posljednjih nekoliko decenija, najviše zbog

novih lijekova kao i zbog veće informiranosti pacijenata i starenja populacije. Da bi došlo doumjerenijeg rasta javnih sredstava za zdravstvo, prije svega, je potrebno uvoditi različite mjere za ublažavanje rasta cijena medicinskih sredstava:reguliranje cijena lijekova sa razvrstavanjem na liste, uvođenje sistema međusobno zamjenljivih lijekova sa najvećom priznatom cijenom, te uvođenje sistema nadzora kod propisavanja lijekova. S druge strane, treba napomenuti da je u posljednjih nekoliko godina u svim evropskim državama rast potrošnje za lijekove uglavnom vezan za uvođenje skupih lijekova, tako da relativno visok rast javne potrošnje na lijekove također odražava uvođenje novih lijekova koji su sada dostupniji stanovništvu. Njihova povećana dostupnost, u pravilu znači veće uštede u zdravstvenim uslugama za naredni period (OECD, 2010a, str. 110).

Farmaceutskotržište uBiH je dobro regulisano. Različitepolitikese odnose nacijene, naknade, ulazak na tržištekao i naposebnedistributere, doktoreipacijente. Kreatori zdravstvene politike i farmaceutskog tržišta su sve više svjesni da se pravilnim regulisanjem farmaceutskog tržišta može postići veliko povećanje efikasnosti potrošenih sredstava za zdravstvo i to bez ugrožavanja kvalitete zdravstvene zaštite. Ipak, možemo upozoriti da su za BiH sredstva još uvijek nedovoljno usmjerena na uvođenje novih tehnologija, lijekova i medicinskih proizvoda. Razlog za to se ogleda u nedostatku transparentnih i sistematski uvođenih novih tretmana i lijekova. Ovo bi trebalo proizaći iz stvarnog učinka i uticaja novih tehnologija i lijekova na zdravstvene ishode i liječenje korištenjem instrumenta procjene upotrebe suvremenih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti (health technology assessment – HTA).

Na grafu 19. vidimo strukturu finansiranja medicinskih sredstava u BiH i evropskim državama. U BiH je udio privatnih izdataka 58 %. Ovaj iznos je u međunarodnom poređenju sa evropskim državama dosta visok (za države ne sličnom nivou ekonomske razvijenosti ne razpolažemo s tim podatkom). Grafikon 19.Udio privatnih izdataka u ukupnim izdacima za medicinska sredstva, 2011

Izvor podataka:EUROSTAT database; za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

49

49

Grafikon 20.Struktura finansiranja potrošnje na medicinska sredstva u FBiH i RS, 2009-2011

Izvor- Tabele NZR za FBiH i RS

Ukupna farmaceutska potrošnja-bolnička i vanbolnička Po novoj metodologiji SHA 2011 kao posebna kategorija izvještavanja koristi se i ukupna potrošnja na farmaceutske proizvode, koja uključuje bolničku i vanbolničku potrošnju na lijekove. U prethodnom poglavlju smo analizirali stavku HC.5 -medicinska sredstva. Tu stavku je prema metodologiji SHA 2011 potrebno razlikovati od stavke ukupne farmaceutske potrošnje (pharmaceuticals), koja se izvještava kao dodatna kategorija (memorandum item), Bolnički lijekovi su inače već uključeni u cijene zdravstvenih usluga u bolnicama pa tako i u potrošnju u bolnicama. U ukupnoj farmaceutskoj potrošnji je u 2011. godini udio potrošnje lijekova u bolnicama iznosio 16.7%, a udio potrošnje za vanbolničke pacijente 83,3%, a u 2010. i 2011. godini realne stope rasta medicinskih sredstava potrošenih u bolnicama su bile izuzetno visoke (uvođenje skupih lijekova u liječenje u bolnicama). Vidjeti tabelu 7. Tabela 7.Ukupna farmaceutska potrošnja-bolnička i vanbolnička

SHA 2011 U milionima KM

Udio u ukupnoj potrošnji za lijekove,

u %

Realne stope rasta, u %

2009 2010 2011 2009 2010 2011 2010/ 2009

2011/ 2010

Ukupna farmac.potr. 648 660 705 100 100 100 0,1 4,2

Lijekovi u bolnicama 78 98 117 12,1 14,9 16,7 23,2 17,3

Liijekovi- vanboln.. HC5.1 570 562 588 87,8 85,1 83,3 -2,9 2

50

50


Medicinska sredstva

Glavni rezultati:

- Za medicinska sredstva (lijekove i terapeutska sredstva; HC.5) tokom 2011. godine

izdvojeno je 28% tekućih izdataka za zdravstvo (EU: 23%), što je veće od prosjeka EU ali

ipak relativno nisko u poređenju sa nekim drugim manje razvijenim evropskim državama.

- U periodu od 2009. do 2011. godine javni izdaci za medicinska sredstva (lijekove i

terapeutska sredstva) su porasli nominalno za 13,6%, odnosno realno za 9,2%. Glavni

razlog za toliko povećanje javnih izdataka je u proširenju liste lijekova koja se pokrivaju iz

javnih sredstava i uvođenju novih, skupih lijekova na liste, što je imalo uticaj na smanjenje

privatnih plaćanja za medicinska sredstva za realno 7,2%. U strukturi finansiranja, privatni

izdaci za medicinska sredstva su se smanjili od 62% u 2009. godini do 58% u 2011. godini.

- U BiH je udio privatnih izdataka u finansiranju medicinskih sredstava 58 %. Ovaj

iznos je u međunarodnom poređenju sa evropskim državama dosta visok.

Preporuke:

- Dobrim regulisanjem farmaceutskog tržišta može se postići veliko povećanje

efikasnosti potrošenih sredstava za zdravstvo i to bez ugrožavanja kvalitete zdravstvene

zaštite.

- Nastaviti sa uvođenjem mjera za ublažavanje rasta cijena lijekova:

reguliranje cijena lijekova sa razvrstavanjem na liste,

uvođenje sistema međusobno zamjenljivih lijekova sa najvišom priznatom

vrijednosti,

uvođenje sistema terapeutsko zamjenljivih lijekova sa najvišom priznatom

vrijednosti, -

uvođenje sistema nadzora ljekara kod propisavanja lijekova.

- Udio privatnih izdataka u strukturi finansiranja lijekova je još uvijek veoma visok

(68 %). Da bi se smanjila privatna potrošnja na lijekove potrebno je nastaviti sa

uključivanjem novih lijekova na pozitivne liste, ali u to ulagati javna sredstava koja su

prethodno ušteđena sa različitim mjerama za smanjenja cijena lijekova.

- Ciljano uvođenje participacije na lijekove na način, da bi se više koristilo troškovno-

efektivne lijekove kao što su generički lijkovi.

- Transparentno i sistematsko uvođenje novih tretmana i lijekova sa korištenjem

instrumenta procjene upotrebe savremenih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti (health

technology assessment – HTA).

51

51

4.6 Preventivna zdravstvena zaštita

Pokazatelj udjela potrošnje na preventivnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo (HC.6) se, pored pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva u posljednjem periodu često navodi kao onaj koji odražava stanje preventivnih zdravstvenih aktivnosti u svakoj zemlji.

U BiH je za javno zdravstvo i prevenciju izdvojeno tek 1,3% tekućih izdataka na zdravstvo, što je veoma ispod prosjeka EU i OECD-a (3,9%) (vidi tabelu 6, Sliku 15 i22). U periodu 2009-2011 su u BiH izdaci za prevenciju i javno zdravstvo zabilježili negativan trend rasta, realno su se smanjili čak za -13,6 %, i to bez obzira na činjenicu da je udio potrošnje na prevenciji zdravlja već relativno veoma nizak.32

U većini zemalja EU je prije krize (u periodu 2000-2009. godine) rast potrošnje na prevenciju biobrži od rasta tekućih izdataka za zdravstvo, tako da se udio ulaganja u prevenciju i javno zdravstvou prosjeku povećavao. S obzirom na velik teret hroničnih bolesti, kao i činjenice da su one često povezane sa nezdravim životom, veće ulaganje u promociju zdravlja i prevenciju bolesti može pomoći u smanjenju buduće potrošnje u zdravstvu sa smanjivanjem bolesti povezanih sa faktorima rizika, kao što su gojaznost, pušenje i konzumiranje alkohola.

Međutim, u toku ekonomske krize, u periodu 2009-2011. godine, su države zbog konsolidacije javnih finansija puno smanjile izdatke za preventivu, obično i više od ostalih izdataka za zdravstvo, zbog toga što se oniuglavnom finansiraju direktno iz budžeta. Svjetska zdravstvena organizacija u vezi toga upozorava, da će smanjivanje ulaganja u preventivu zbog krize imati negativan efekat na potrošnju za zdravstvo na srednji i dugi rok. Postoji konsenzus u preporukama međunarodnih institucija da su mnoge politike promocije zdravlja i prevencije bolesti troškovno-efektivne (isplative) i mogu doprinijeti povećanju zdravlja i dužeg života (OECD, 2010). Pored toga se u smislu preventive uvode troškovno-efektivne i fiskalne mjere, kao što su povećanje poreza na duhan, alkohol i pića koja sadrže visok nivo šećera (WHO 2011,OECD2010). Grafikon22. Udio preventivne zdravstvene zaštite u ukupnoj potrošnji u zdravstvu

Izvor podataka:SZO (nema podataka za susjedne države), za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za

BiH

32

Podatak za preventivnu zdravstvenu zaštitu može biti malo podcijenjen zbog toga što u NHA za BiH još nisu

uključeni izdaci neprofitnih institucija, ali po preliminarnim procjena ti iznosi za zdravstvenu zaštitu nisu značajni.

52

52

4.7 Upravljanje zdravstvenim sistemima i zdravstvenim osiguranjem

Izdaci za upravljanje zdravstvenim sistemom (često nazvani "troškovi administracije

zdravstvene zaštite") uključuju: rashode za upravljanje zdravstvenim sistemom (HC.7.1) svih nivoa vlasti, izdatke za upravljanje sistemom obaveznog zdravstvenog osiguranja na entitetskom i kantonalnom, te izdatke za upravljanje privatnim zdravstvenim osiguranjem (HC.7.2).U ove izdatke su uključene plate i materijalni troškovi zaposlenih u ministarstvima zdravstva i fondovima/zavodima zdravstvenog osiguranja.

U Bosni i Hercegovini je u 2011. godini na upravljanje zdravstvenim sistemimai zdravstvenim osiguranjem izdvojeno 2,9% od tekuće zdravstvene potrošnje, što je blizu prosjeka EU (3,1%) i OECD (3,0%). U periodu 2009-2011. godine su se ukupni izdaci za upravljanje zdravstvenim sistemima zadržavali na nivou 3,0% tekuće potrošnje za zdravstvo (FBIH: 2,8 %; RS: 3,9%; vidi grafikon 16), ali je potrebno napomenuti, da su se javni izdaci za upravljenje sistemom povećali realno u tom periodu za 7,3 % (u godini 2010 su se smanjili za 2,4 % zbog krize i smanjenja plata, ali su se u 2011 povećali za 9,7%).

Kako je navedeno u studiji OECD-a (2010c), administrativni troškovi upravljanja sistema su iznad prosjeka u svim zemljama u kojima igraju važnu ulogu privatna osiguravajuća društva (Njemačka, Holandija, Slovenija, Belgija, Francuska, Švicarska), ili sistem obavezne socijalne sigurnosti uključuje više fondova za osiguranje (Francuska, Češka, Estonija). Minimalni troškovi upravljanja su u zemljama sa Beveridgevim modelom Nacionalne zdravstvene službe (Norveška, Danska, Island, Švedska). Razlike između zemalja

Preventiva

Glavni rezultati:

- U BiH je za javno zdravstvo i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno tek 1,3%

tekućih izdataka na zdravstvo, što je veoma ispod prosjeka EU i OECD-a (3,2%).

- U periodu 2009-2011. godine su u BiH izdaci za preventivnu zdravstvenu zaštitu

zabilježili negativan trend rasta, realno su se smanjili čak za 13,6 %, i to bez obzira na

činjenicuda jeudiopotrošnje naprevencijuzdravlja već relativno veoma nizak.

- Puno je država koje su u krizi, zbog konsolidacije javnih finansija, smanjile izdatke

za preventivu, obično i više od ostalih izdataka za zdravstvo.

- Svjetska zdravstvena organizacija u vezi toga upozorava, da će smanjivanje ulaganja

u preventivu imati na srednji i dugi rok negativan efekat na potrošnju za zdravstvo.

Preporuka:

- Što prije pokrenuti sistematično povećavanje javnih sredstava za preventivu

zdravstvenu zaštitu. U planiranim budžetima i fondovima za naredne godine stope rasta

izdataka za preventivu i javno zdravlje trebaju biti veće od stopa rasta ukupnih javnih

sredstava za zdravstvo.

- Razmotriti mogućnosti uvođenja posebnih stimulacija u plaćanju ljekara na

primarnom nivou u cilju povećanja preventivnih zdravstvenih usluga

53

53

u izdacima za upravljanja zdravstvenim sistemom se kreću od 0,8% do 5,5% tekuće zdravstvene potrošnje. Veći rashodi su generalno povezani sa većim brojem usluga socijalnog zdravstvenog osiguranja. S druge strane, veći izdaci za upravljanje sistemom mogu značiti i bolju kontrolu provođenja zdravstvenih usluga u pogledu troškova, kvalitete usluga, cijena, ugovornih obaveza i ugovora.

Grafikon23. Udio potrošnje za upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem, 2011, u %

Izvor: Eurostat; za BiH: Projekat RJZ II Tabele NZR za BiH

Među preporukama državama za smanjenje rasta potrošnje za zdravstvo OECD (2010C) i Evropska komisija (2010b) naglašavaju smanjenje izdatakaupravljanja sistemom, pri čemu se prvenstveno naglašava izbjegavanje dupliciranja troškova. Međutim, obje institucije u isto vrijeme naglašavaju da prilikom smanjenja troškova upravljanja sistemima treba uzeti u obzir prednosti efikasnog upravljanja resursima, kvalitetan nadzor potrošenih sredstava i nadzor kvalitete usluga (OECD, 2011b, str. 103-105).

54

54

Upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem

Glavni rezultati:

- U Bosni i Hercegovini je u 2011. godini na upravljanje zdravstvenim sistemima i

zdravstvenim osiguranjem izdvojeno 2,9% od tekuće zdravstvene potrošnje, što je blizu

prosjeka EU (3,1%). Ovaj udio nije previsok za državu koja ima puno nivoa vlasti i veliki

broj fondova zdravstvenog osiguranja (u FBiH).

- U periodu 2009-2011 su se izdaci za upravljenje zdravstvenim sistemima

zadržavali na nivou 3% tekuće potrošnje za zdravstvo (FBIH: 2,8 %; RS: 3,9%), ali treba

napomenuti, da su se javni izdaci za upravljenje sistemom povećavali (realno za 7,2%).

Preporuka:

- Izdaci za upravljanje sistemima se moraju i dalje zadržavati na tom nivou, što znači,

da bi se trebali planirati u odnosu na rast ostalih ukupnih javnih sredstava za zdravstvo

odnosno u odnosu na planirani rast BDP.

55

55

Nacionalni zdravstveni računi za BiH,2009 Tabela 1: Ukupna potrošnja za zdravstvo po namjenama zdravstvene zaštite i po izvorima finansiranja

HF.1 HF.2 HF.3 HF.4 HF.0

Te

ku

ća p

otr

ošn

ja z

a

zdra

vst

vo

(

Sv

i H

F)

HF.1.1 HF.1.2 HF.2.1 HF.2.2 HF.2.3

HF.1.1.1 HF.

1.1.2.1 HF.

1.1.2.2 HF.

1.1.2.3

HF.3.1 HF.3.2

Namjene zdravstvene zaštite (ICHA-HC)

Izvori finansiranja (ICHA-HF)

Jav

ni

izd

aci

33

Bu

dže

ti v

lad

a

(uk

up

no

)

Bu

dže

t B

iH

Bu

dže

ti e

nti

teta

Bu

dže

ti k

an

ton

a

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

av

ezn

o

zdra

vst

ve

no

o

sig

urn

aje

Do

bro

vo

ljn

o

pla

ćan

je

zdra

vst

ve

ne

za

štit

e

Do

bro

vo

lnjn

o

osi

gu

ran

je

NP

ISH

fi

na

nsi

ran

je

Fin

an

sira

nje

p

red

uze

ća

Izd

aci

d

om

aći

nst

va

iz

dže

pa

Izd

aci

iz

dže

pa

b

ez

pa

rtic

ipa

cije

Pa

rtic

ipa

cija

Va

njs

ko

fi

na

nsi

ran

je

(ne

rezi

de

nti

)

Fin

an

sira

nje

(n

era

spo

ređ

en

e)

HC.1; HC.2

Usluge kurativne zdravstvene zaštite (liječenje) 1.149,9 13,3 0,0 5,2 4,4 3,7 1.136,7 1,2 1,2 n.a 0,0 244,2 n.a n.a 0,0 0,0 1.395,3

HC.1 Bolničko liječenje 1.097,8 11,2 0,0 4,9 2,5 3,7 1.086,6 1,2 1,2 n.a 0,0 225,9 n.a n.a 0,0 0,0 1.324,9

HC.2 Rehabilitacija 52,2 2,1 0,0 0,2 1,9 0,0 50,1 0,0 0,0 n.a 0,0 18,3 n.a n.a 0,0 0,0 70,5

HC.1.1; HC.2.1

Bolničko liječenje i rehabilitacija 663,4 4,8 0,0 2,5 2,3 0,0 658,7 0,7 0,7 n.a 0,0 116,9 n.a n.a 0,0 0,0 781,0

HC.1.1 Bolničko liječenje 628,7 2,9 0,0 2,5 0,4 0,0 625,8 0,7 0,7 n.a 0,0 109,0 n.a n.a 0,0 0,0 738,4

HC.2.1 Bolnička rehabilitacija 34,8 1,9 0,0 0,1 1,8 0,0 32,9 0,0 0,0 n.a 0,0 7,8 n.a n.a 0,0 0,0 42,6

HC.1.2; HC.2.2

Dnevno liječenje i rehabilitacija 63,9 0,4 0,0 0,4 0,0 0,0 63,5 0,1 0,1 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 63,9

HC.1.2 Dnevo liječenje 63,9 0,4 0,0 0,4 0,0 0,0 63,5 0,1 0,1 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 63,9

HC.2.2 Dnevna rehabilitacija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 0,0

HC.1.3; HC.2.3

Vanbolničko liječenje i rehabilitacija 396,8 8,0 0,0 2,2 2,1 3,7 388,8 0,4 0,4 n.a 0,0 127,3 n.a n.a 0,0 0,0 524,6

HC.1.3 Vanbolničko liječenje 379,5 7,8 0,0 2,0 2,1 3,7 371,6 0,4 0,4 n.a 0,0 116,9 n.a n.a 0,0 0,0 496,7

HC.1.3.1 Opšta vanbolnička zdravstvena zaštita 209,2 5,8 0,0 0,8 1,3 3,7 203,4 0,2 0,2 n.a 0,0 7,0 n.a n.a 0,0 0,0 216,4

HC.1.3.2 Vanbolnička stomatološka zdravstvena zaštita 30,8 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 30,7 0,0 0,0 n.a 0,0 54,8 n.a n.a 0,0 0,0 85,6

HC.1.3.3 Specijalizovana vanbolnička zdravstvena zaštita 139,4 1,9 0,0 1,2 0,7 0,0 137,5 0,2 0,2 n.a 0,0 53,2 n.a n.a 0,0 0,0 192,8 HC.1.3.9 Ostala vanbolnička zdravstvena zaštita 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 1,9 n.a n.a 0,0 0,0 1,9

HC.2.3 Vanbolnička rehabilitacija 17,4 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 17,2 0,0 0,0 n.a 0,0 10,5 n.a n.a 0,0 0,0 27,9

HC.1.4;HC.2.4 Kućno liječenje i rehabilitacija 25,8 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 25,7 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 25,9

HC.3 Usluge dugotrajne zdravstvene zaštite 14,6 9,5 0,0 7,1 2,4 0,0 5,2 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 14,6 HC.4 Pomoćne usluge zdravstvene zaštite 55,7 3,2 0,0 3,0 0,2 0,0 52,5 0,1 0,0 n.a 0,1 30,5 n.a n.a 0,0 0,0 86,4

HC.4.1 Laboratorijske usluge 30,0 2,8 0,0 2,8 0,0 0,0 27,2 0,1 0,0 n.a 0,1 9,2 n.a n.a 0,0 0,0 39,3

HC.4.2 Dijagnostika 15,3 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 15,1 0,0 0,0 n.a 0,0 21,4 n.a n.a 0,0 0,0 36,7

HC.4.3 Prevoz pacijenata 10,5 0,2 0,0 0,0 0,2 0,0 10,3 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 10,5

HC.5 Medicinska sredstva(za vanjske pacijente) 249,7 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 248,6 0,0 0,0 n.a 0,0 404,2 n.a n.a 0,0 0,0 653,9 HC.5.1 Lijekovi i druga medicinska netrajna potrošna roba 224,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 224,2 0,0 0,0 n.a 0,0 345,9 n.a n.a 0,0 0,0 570,2

HC.5.1.1 Ljekovi na recept 221,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 221,9 0,0 0,0 n.a 0,0 15,7 n.a n.a 0,0 0,0 237,6

HC.5.1.2 Ljekovi bez recepta 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 305,5 n.a n.a 0,0 0,0 305,5

HC.5.1.3 Ostala medicinska netrajna roba 2,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,4 0,0 0,0 n.a 0,0 24,7 n.a n.a 0,0 0,0 27,1 HC.5.2 Terapeutska oprema i ostala medicinska trajna sredstva 25,4 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 24,3 0,0 0,0 n.a 0,0 58,3 n.a n.a 0,0 0,0 83,7

HC.6 Preventivna zdravstvena zaštita 34,6 4,5 0,0 2,9 1,3 0,3 30,1 0,3 0,0 n.a 0,3 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 34,9

HC.7 Upravljanje i administracija finansiranja zdravstvenog sistema 59,81 8,38 0,52 4,15 3,70 0,00 51,42 7,51 7,51 n.a 0,00 0,00 n.a n.a 0,00 0,00 67,31

HC.7.1 Upravljanje i administracija zdravstvenog sistema 32,93 8,38 0,52 4,15 3,70 0,00 24,55 0,00 0,00 n.a 0,00 0,00 n.a n.a 0,00 0,00 32,93

HC.7.2 Administracija finansiranja zdravstvenog sistema 26,87 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 26,87 7,51 7,51 n.a 0,00 0,00 n.a n.a 0,00 0,00 34,38

UKUPNA TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7) 1.564,4 39,9 0,5 22,5 12,8 4,1 1.524,5 9,1 8,7 n.a 0,4 678,9 n.a n.a 0,0 0,0 2.252,5

HK INVESTICIJE 114,6 113,7 0,0 52,0 60,3 1,4 1,0 53,6 0,0 n.a 53,6 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 168,2

UKUPNA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7 + HK) 1.679,0 153,5 0,5 74,5 73,1 5,5 1.525,5 62,7 8,7 n.a 54,0 678,9 n.a n.a 0,0 0,0 2.420,6

Reporting items

HC.RI.1Ukupni farmaceutski izdaci (TPE) (HC.5 + potrošnja lijekova u bolnicama) 341,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 341,6 0,0 0,0 0,0 0,0 308,0 0,0 0,0 0,0 0,0 649,5

33Javni izdaci (HF1): budžeti svih vlada i obavezno zdravstveno osiguranje; Privatni izdaci HF2.+HF.3: Dobrovoljna plaćanja + izdaci domaćinstava iz džepa

56

56

Nacionalni zdravstveni računi BiH,2009 Tabela 4: Tekući izdaci za zdravstvo po pružaocima usluga zdravstvene zaštite i izvorima finansiranja (u mil KM)

HF.1. HF.2 HF.3 HF.4 HF.1.1.

HF.1.1.1. HF. 1.1.2.1

HF. 1.1.2.2

HF. 1.1.2.3 HF.1.2/1.3 HF. 2.1 HF.2.2 HF.2.3 HF.3.1

HF.3.2

Pružaoci usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP) Izvori finansiranja (ICHA-HF)

Bu

dže

ti i

o

ba

ve

zno

zd

rav

stv

en

o

osi

gu

ran

je

Bu

dže

ti (

uku

pn

o)

Bu

dže

t B

iH(M

CP

)

Bu

dže

ti e

nti

teta

/

Bu

dže

t ka

nto

na

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

avez

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

Do

bro

vo

ljn

o

pla

ćan

je

zdra

vst

ve

ne

za

štit

e

Do

bro

volj

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

NP

ISH

fi

nan

sira

nje

Fin

ansi

ran

je

pre

du

zeća

Izd

aci

d

om

aći

nst

va

iz

dže

pa

Izd

aci i

z d

žep

a b

ez p

arti

cip

acij

e

Par

tici

pac

ija

Va

njs

ko

dir

ek

tno

fi

na

nsi

ran

je

(ner

ezid

enti

)

Tek

uća

po

tro

šnja

za

zd

ravs

tvo

(S

vi H

F)

HP.1 Bolnice 787,0 6,4 0,0 4,2 2,3 0,0 780,6 0,8 0,8 n.a. 0,0 117,1 n.a. n.a 0,0 904,9

HP.1.1 Opšte bolnice 738,1 4,4 0,0 4,0 0,4 0,0 733,7 0,8 0,8 n.a. 0,0 109,3 n.a. n.a 0,0 848,1

HP.1.2 Psihijatrijske bolnice 5,7 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 5,6 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 5,7

HP.1.3 Druge specijalizovane bolnice i klinički centri(osim psihijatrijskih bolnica) 43,2 1,9 0,0 0,1 1,8 0,0 41,3 0,0 0,0 n.a. 0,0 7,8 n.a. n.a 0,0 51,0 HP.2 Ustanove za medicinsku njegu i boravak pacijenata 7,0 2,1 0,0 0,0 2,1 0,0 4,8 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 7,0

HP.2.1 Ustanove za dugotrajnu njegu bolesnika 4,3 2,1 0,0 0,0 2,1 0,0 2,1 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 4,3

HP 2.2 Ustanove za mentalno zdravlje i liječenje ovisnosti 2,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,7 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 2,7

HP 2.9 Sve druge ustanove za dugotrajnu njegu i boravak 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,1 HP.3 Pružaoci usluga ambulantne zdravstvene zaštite 398,7 8,1 0,0 1,7 2,4 4,1 390,7 0,5 0,4 n.a. 0,1 127,1 n.a. n.a 0,0 526,3

HP.3.1 Ljekarske ordinacije 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,9 0,1 0,1 n.a. 0,0 47,9 n.a. n.a 0,0 50,9

HP.3.2 Stomatološke ordinacije 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,4 0,0 0,0 n.a. 0,0 54,8 n.a. n.a 0,0 55,2

HP.3.3 Druge zdravstvene ordinacije (specijalističke)

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 12,3 n.a. n.a 0,0 12,3

HP.3.4 Centri za ambulantnu zdravstvenu zaštitu 395,4 8,1 0,0 1,7 2,4 4,1 387,3 0,4 0,3 n.a. 0,1 12,2 n.a. n.a 0,0 408,0

HP.3.5 Davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,0

HP. 4 Pomoćne usluge 8,9 2,6 0,0 2,4 0,2 0,0 6,3 0,0 0,0 n.a. 0,0 30,5 n.a. n.a 0,0 39,4

HP.4.1 Davaoci usluga prevoza i hitne medicinske pomoći 1,5 0,2 0,0 0,0 0,2 0,0 1,3 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 1,5 HP.4.2 Medicinske i dijagnostičke laboratorije 7,4 2,4 0,0 2,4 0,0 0,0 5,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 30,5 n.a. n.a 0,0 37,9

HP.4.3 Drugi davaoci pomoćnih usluga 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,0

HP.5 Maloprodaja i drugi provajderi medicinske robe 249,7 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 248,6 0,0 0,0 n.a. 0,0 404,2 n.a. n.a 0,0 653,9

HP.5.1 Apoteke 222,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 222,4 0,0 0,0 n.a. 0,0 345,9 n.a. n.a 0,0 568,4 HP.5.2 Maloprodaja i drugi dobavljači trajnih medicinskih dobara i medicinske opreme 26,8 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 25,7 0,0 0,0 n.a. 0,0 58,3 n.a. n.a 0,0 85,1

HP.5.9 Ostali prodavci i drugi dobavljači farmaceutskih i medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda

0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,5 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,5

HP.6 Davaoci preventivne zdravstvene zaštite 10,3 2,7 0,0 2,1 0,7 0,0 7,6 0,3 0,0 n.a. 0,3 0,0 n.a. n.a 0,0 10,7 HP.7 Upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem 60,4 9,0 0,5 4,8 3,7 0,0 51,4 7,5 7,5 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 67,9

HP.6.1 Vladine institucije za upravljanje zdravstvenim sistemom 9,0 9,0 0,5 4,8 3,7 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 9,0

HP.6.2 Fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja 51,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 51,4 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 51,4

HP.6.3 Privatne agencije za zdravstveno osiguranje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,5 7,5 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 7,5

HP.6.4 Ostale administrativne institucije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,0 HP.7 Ostali davaoci (ostatak ekonomije) 7,8 7,8 0,0 7,2 0,6 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 7,8

HP.7.1 Privatna domaćinstva kao davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 7,2 7,2 0,0 6,7 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 7,2

HP.7.2 Ostali sektori kao sekundarni davaoci zdravstvene zaštite 0,3 0,3 0,0 0,2 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,3

HP.7.9 Ostalo (neraspoređeno) 0,3 0,3 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 0,3 HP.9 Ostali (Strani davaoci usluga) 34,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 34,5 0,0 0,0 n.a. 0,0 0,0 n.a. n.a 0,0 34,6

HP.9.9 787,0 6,4 0,0 4,2 2,3 0,0 780,6 0,8 0,8 n.a. 0,0 117,1 n.a. n.a 0,0 904,9

Tekući izdaci za zdravstvenu zaštitu HP.1-HP.9 1.564,4 39,9 0,5 22,5 12,8 4,1 1.524,5 9,1 8,7 n.a. 0,4 678,9 n.a. n.a 0,0 2.252,5

Napomene: nema dostupnih podataka (n.a.), kategorija nije primjenljiva (-) ; HF.1.: javni izdaci za zdravstvo (budžeti i obavezno zdravstveno osiguranje): HF.2+HF.3: privatni izdaci za zdravstvo (dobrovoljno plaćanje zdr. zaštite + direktna plaćanja iz džepa)

57

57

Nacionalni zdravstveni računi za BiH, 2009 Table 7: Ukupna potrošnja na zdravstvo po namjenama zdravstvene zaštite i pružaocima zdravstvenih usluga (u 1000 KM)

1. HP.1 HP.2 HP.3 HP.4 HP.5 HP.6 HP.7 HP.8 HP.8

HCXHP

Bolnice

Ustanove za

dug.njegu i boravak

Pružaoci ambulantne zdravstvene

zaštite

Davaoci pomoćnih

usluga

Maloprodaja medicinskih

dobara i medicinske

opreme

Davaoci preventivne zdravstvene

zaštite

Upravljanje zdravstvenim

sistemom i osiguranjem

Ostali davaoci

Strani davaoci usluga

Tekući potrošnja za

zdravstvo HP.1-HP.9

HC.1 Bolničko liječenje 850,7 1,9 436,6 152,0 1,9 0,0 0,0 0,0 34,6 1.324,9

HC.2 Rehabilitacija 44,3 2,1 24,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,5

HC.3 Usluge dugotrajne zdravstvene zaštite 4,3 3,0 36,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,3 0,0 14,6

HC.4 Pomoćne usluge zdravstvene zaštite 3,3 0,0 43,7 39,0 0,0 135,0 0,0 0,0 0,0 86,4

HC.5 Medicinska sredstva(za vanjske pacijente) 0,0 0,0 23,0 0,0 653,9 0,0 0,0 0,0 0,0 653,9

HC.6 Preventivna zdravstvena zaštita 2,2 20,0 21,9 0,0 0,0 9,6 630,0 511,0 0,0 34,9

HC.7 Upravljanje i administracija finansiranja zdravstvenog sistema

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 67,3 0,0 0,0 67,3

TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7)

904,9 7,0 526,3 39,4 653,9 10,6 67,9 7,8 34,6 2.252,4

58

58

Nacionalni zdravstveni računi za BiH,2010 Tabela 2: Ukupni troškovi za zdravstvo po funkcijama zdravstvene zaštite i po finansijskim agentima

HF.1. HF.2 HF.3 HF.4 HF.0

Tek

uća

po

tro

šnja

za

zd

ravs

tvo

(S

vi H

F)

HF.1.1. HF.1.2. HF.2.1

.

HF.2.2. HF.2.3.

HF.1.1.1. HF.1.1.2.1. HF.1.1.2.2. HF.1.1.2.3 HF.3.1 HF.3.2



Jav

ni

izd

aci

34

Bu

dže

ti v

lad

a

(uk

up

no

)

Bu

dže

t B

iH

Bu

dže

ti e

nti

teta

Bu

dže

ti k

an

ton

a

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

av

ezn

o

zdra

vst

ve

no

o

sig

urn

aje

Do

bro

vo

ljn

o

pla

ćan

je

zdra

vst

ve

ne

za

štit

e

Do

bro

vo

lnjn

o

osi

gu

ran

je

NP

ISH

fi

na

nsi

ran

je

Fin

an

sira

nje

p

red

uze

ća

Izd

aci

d

om

aći

nst

va

iz

dže

pa

Izd

aci

iz

dže

pa

b

ez

pa

rtic

ipa

cije

Pa

rtic

ipa

cija

Va

njs

ko

d

ire

ktn

o

fin

an

sira

nje

(n

ere

zid

en

ti)

Fin

an

sira

nje

(n

era

spo

ređ

en

e)

HC.1; HC.2

Usluge kurativne zdravstvene zaštite (liječenje) 1.192,3 12,8 0,0 5,1 3,8 3,9 1.179,6 2,4 2,4 n.a 0,0 268,9 n.a n.a 0,0 0,0 1.463,5

HC.1 Bolničko liječenje 1.138,9 11,0 0,0 4,8 2,3 3,9 1.127,8 2,3 2,3 n.a 0,0 250,0 n.a n.a 0,0 0,0 1.391,2

HC.2 Rehabilitacija 53,4 1,7 0,0 0,3 1,4 0,0 51,7 0,1 0,1 n.a 0,0 18,9 n.a n.a 0,0 0,0 72,4 HC.1.1;HC.2.1 Bolničko liječenje i rehabilitacija 676,7 3,7 0,0 2,1 1,6 0,0 673,0 1,4 1,4 n.a 0,0 123,4 n.a n.a 0,0 0,0 801,5

HC.1.1 Bolničko liječenje 643,0 2,2 0,0 2,0 0,2 0,0 640,7 1,3 1,3 n.a 0,0 115,2 n.a n.a 0,0 0,0 759,5

HC.2.1 Bolnička rehabilitacija 33,7 1,5 0,0 0,1 1,4 0,0 32,3 0,0 0,0 n.a 0,0 8,2 n.a n.a 0,0 0,0 41,9

HC.1.2; HC.2.2

Dnevno liječenje i rehabilitacija 66,3 0,4 0,0 0,4 0,0 0,0 65,9 0,1 0,1 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 66,4

HC.1.2 Dnevo liječenje 66,3 0,4 0,0 0,4 0,0 0,0 65,9 0,1 0,1 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 66,4

HC.2.2 Dnevna rehabilitacija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 0,0

HC.1.3;HC.2.3 Vanbolničko liječenje i rehabilitacija 431,2 8,5 0,0 2,5 2,2 3,9 422,6 0,8 0,8 n.a 0,0 145,5 n.a n.a 0,0 0,0 577,5

HC.1.3 Vanbolničko liječenje 411,5 8,3 0,0 2,2 2,1 3,9 403,2 0,8 0,8 n.a 0,0 134,7 n.a n.a 0,0 0,0 547,0 HC.1.3.1 Opšta vanbolnička zdravstvena zaštita 206,9 5,9 0,0 0,8 1,2 3,9 201,0 0,4 0,4 n.a 0,0 7,1 n.a n.a 0,0 0,0 214,4

HC.1.3.2 Vanbolnička stomatološka zdravstvena zaštita 32,1 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 32,1 0,1 0,1 n.a 0,0 69,3 n.a n.a 0,0 0,0 101,5

HC.1.3.3 Specijalizovana vanbolnička zdravstvena zaštita 172,4 2,2 0,0 1,4 0,9 0,0 170,2 0,4 0,4 n.a 0,0 56,4 n.a n.a 0,0 0,0 229,2

HC.1.3.9 Ostala vanbolnička zdravstvena zaštita 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 1,9 n.a n.a 0,0 0,0 1,9 HC.2.3 Vanbolnička rehabilitacija 19,7 0,3 0,0 0,2 0,0 0,0 19,4 0,0 0,0 n.a 0,0 10,7 n.a n.a 0,0 0,0 30,5

HC.1.4;HC.2.4 Kućno liječenje I rehabilitacija 18,2 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 18,0 0,1 0,1 n.a 0,0 0,1 n.a n.a 0,0 0,0 18,3

HC.3 Usluge dugotrajne zdravstvene zaštite 18,5 10,6 0,0 7,8 2,7 0,0 7,9 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 18,5

HC.4 Pomoćne usluge zdravstvene zaštite 54,3 3,4 0,0 3,2 0,2 0,0 50,9 0,1 0,0 n.a 0,1 31,5 n.a n.a 0,0 0,0 86,0

HC.4.1 Laboratorijske usluge 27,5 2,9 0,0 2,9 0,0 0,0 24,6 0,1 0,0 n.a 0,1 9,5 n.a n.a 0,0 0,0 37,1 HC.4.2 Dijagnostika 14,2 0,3 0,0 0,3 0,0 0,0 14,0 0,0 0,0 n.a 0,0 22,0 n.a n.a 0,0 0,0 36,2

HC.4.3 Prevoz pacijenata 12,6 0,2 0,0 0,0 0,2 0,0 12,4 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 12,6

HC.5 Medicinska sredstva(nije specificirano po namjeni) 260,7 1,3 0,0 0,1 1,2 0,0 259,4 0,0 0,0 n.a 0,0 388,9 n.a n.a 0,0 0,0 649,6

HC.5.1 Lijekovi i druga medicinska netrajna potrošna roba 234,2 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 234,2 0,0 0,0 n.a 0,0 328,1 n.a n.a 0,0 0,0 562,3

HC.5.1.1 Ljekovi na recept 231,9 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 231,8 0,0 0,0 n.a 0,0 17,3 n.a n.a 0,0 0,0 249,2 HC.5.1.2 Ljekovi bez recepta 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 285,4 n.a n.a 0,0 0,0 285,4

HC.5.1.3 Ostala medicinska netrajna roba 2,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,4 0,0 0,0 n.a 0,0 25,4 n.a n.a 0,0 0,0 27,8

HC.5.2 Terapeutska oprema i ostala medicinska trajna sredstva 26,5 1,2 0,0 0,0 1,2 0,0 25,3 0,0 0,0 n.a 0,0 60,8 n.a n.a 0,0 0,0 87,3

HC.6 Preventivna zdravstvena zaštita 34,1 4,9 0,0 3,3 1,2 0,3 29,2 0,3 0,0 n.a 0,3 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 34,4 HC.7 Upravljanje i adiministracija finansiranja zdravstvenog sistema 59,3 7,2 0,5 3,4 3,3 0,0 52,1 5,5 5,5 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 64,8

HC.7.1 Upravljanje i administracija zdravstvenog sistema 7,2 7,2 0,5 3,4 3,3 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 7,2

HC.7.2 Administracija finansiranja zdravstvenog sistema 52,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 52,1 5,5 5,5 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 57,6

UKUPNA TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7)

1.619,2 40,1 0,5 22,9 12,4 4,2 1.579,1 8,3 7,9 n.a 0,4 689,2 n.a n.a 0,0 0,0 2.316,8

HK INVESTICIJE 129,6 126,2 0,0 66,2 59,0 1,1 3,4 19,3 0,0 n.a 19,3 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 148,9

UKUPNA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO 1.748,8 166,3 0,5 89,0 71,4 5,4 1.582,5 27,6 7,9 n.a 19,7 689,3 n.a n.a 0,0 0,0 2,465.69

Reporting items


59

59

HC.RI.1Ukupni farmaceutski izdaci (TPE) 363,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 363,9 0,0 0,0 n.a 0,0 296,5 n.a n.a 0,0 0,0 660,4

Nacionalni zdravstveni računi BiH,2010

Tabela : Tekući izdaci za zdravstvo po pružaocima usluga zdravstvene zaštite i izvorima finansiranja (u mil KM)

HF.1. HF.2 HF.3 HF.4

HF.1.1.

HF.1.1.1. HF.1.1.2.1 HF.1.1.2.2 HF.1.1.2.3 HF.1.2/1.3 HF. 2.1 HF.2.2 HF.2.3 HF.3.1

HF.3.

2

Pružaoci usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP)


Bu

dže

ti i

o

ba

ve

zno

zd

rav

stv

en

o

osi

gu

ran

je

Bu

dže

ti

(uk

up

no

)

Bu

dže

t B

iH(M

CP

)

Bu

dže

ti

enti

teta

/

Bu

dže

t ka

nto

na

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

avez

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

Do

bro

vo

ljn

o

pla

ćan

je

zdra

vst

ve

ne

za

štit

e

Do

bro

volj

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

NP

ISH

fi

nan

sira

nje

Fin

ansi

ran

je

pre

du

zeća

Izd

aci

d

om

aći

nst

va

iz

dže

pa

2.

Izd

aci i

z d

žep

a b

ez

par

tici

pac

ije

Par

tici

pac

ija

Va

njs

ko

dir

ek

tno

fi

na

nsi

ran

je

(ner

ezid

enti

)

Tek

uća

po

tro

šnja

za

zd

ravs

tvo

(S

vi H

F)

HP.1 Bolnice 809,1 5,4 0,0 3,8 1,6 0,0 803,7 1,7 1,7 n.a 0,0 124,6 n.a n.a 0,0 935,3

HP.1.1 Opšte bolnice 759,1 4,0 0,0 3,7 0,2 0,0 755,1 1,6 1,6 n.a 0,0 116,4 n.a n.a 0,0 877,1

HP.1.2 Psihijatrijske bolnice 6,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,1 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 6,2

HP.1.3 Druge specijalizovane bolnice i klinički centri(osim psihijatrijskih bolnica) 43,9 1,5 0,0 0,1 1,4 0,0 42,4 0,1 0,1 n.a 0,0 8,2 n.a n.a 0,0 52,1

HP.2 Ustanove za medicinsku njegu I boravak pacijenata 7,9 2,1 0,0 0,0 2,1 0,0 5,9 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 7,9

HP.2.1 Ustanove za dugotrajnu njegu bolesnika 2,2 2,1 0,0 0,0 2,1 0,0 0,2 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 2,2

HP 2.2 Ustanove za mentalno zdravlje i liječenje ovisnosti 5,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,6 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 5,7

HP 2.9 Sve druge ustanove za dugotrajnu njegu i boravak 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,1

HP.3 Pružaoci usluga ambulantne zdravstvene zaštite 410,9 9,6 0,0 3,0 2,4 4,2 401,3 0,7 0,7 n.a 0,1 145,3 n.a n.a 0,0 556,9

HP.3.1 Ljekarske ordinacije 17,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 17,0 0,1 0,1 n.a 0,0 50,0 n.a n.a 0,0 67,1

HP.3.2 Stomatološke ordinacije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 69,3 n.a n.a 0,0 69,3

HP.3.3 Druge zdravstvene ordinacije (specijalističke) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 12,6 n.a n.a 0,0 12,6

HP.3.4

3. Centri za ambulantnu zdravstvenu zaštitu

393,9 9,6 0,0 3,0 2,4 4,2 384,3 0,6 0,6 n.a 0,1 13,4 n.a n.a 0,0 408,0

HP.3.5 Davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP. 4 Pomoćne usluge 9,1 1,7 0,0 1,5 0,2 0,0 7,3 0,0 0,0 n.a 0,0 31,5 n.a n.a 0,0 40,6

HP.4.1 Davaoci usluga prevoza i hitne medicinske pomoći 1,8 0,2 0,0 0,0 0,2 0,0 1,6 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 1,8

HP.4.2 Medicinske i dijagnostičke laboratorije 7,2 1,5 0,0 1,5 0,0 0,0 5,7 0,0 0,0 n.a 0,0 31,5 n.a n.a 0,0 38,8

HP.4.3 Drugi davaoci pomoćnih usluga 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.5 Maloprodaja i drugi provajderi medicinske robe 260,7 1,3 0,0 0,1 1,2 0,0 259,4 0,0 0,0 n.a 0,0 388,9 n.a n.a 0,0 649,6

HP.5.1 Apoteke 232,8 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 232,7 0,0 0,0 n.a 0,0 328,1 n.a n.a 0,0 560,9

HP.5.2 Maloprodaja i drugi dobavljači trajnih medicinskih dobara i medicinske opreme 27,4 1,2 0,0 0,0 1,2 0,0 26,1 0,0 0,0 n.a 0,0 60,8 n.a n.a 0,0 88,1

HP.5.9 Ostali prodavci i drugi dobavljači farmaceutskih i medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda 0,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,6

HP.6 Davaoci preventivne zdravstvene zaštite 10,3 2,6 0,0 1,9 0,6 0,0 7,8 0,4 0,0 n.a 0,4 0,0 n.a n.a 0,0 10,7

HP.7 Upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem 59,9 7,8 0,5 4,0 3,3 0,0 52,1 5,5 5,5 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 65,4

HP.6.1 Vladine institucije za upravljanje zdravstvenim sistemom 7,8 7,8 0,5 4,0 3,3 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 7,8

HP.6.2 Fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja 52,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 52,1 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 52,1

HP.6.3 Privatne agencije za zdravstveno osiguranje

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,5 5,5 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 5,5

HP.6.4 Ostale administrativne institucije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.7 Ostali davaoci (ostatak ekonomije) 9,6 9,6 0,0 8,7 0,9 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 9,6

60

60

HP.7.1 Privatna domaćinstva kao davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 0,9 0,9 0,0 0,0 0,9 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,9

HP.7.2 Ostali sektori kao sekundarni davaoci zdravstvene zaštite 8,7 8,7 0,0 8,7 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 8,7

HP.7.9 Ostalo (neraspoređeno) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.9 Ostali (Strani davaoci usluga) 29,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 29,5 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 29,5

Tekući izdaci za zdravstvenu zaštitu HP.1-HP.9 1.619,2 40,1 0,5 22,9 12,4 4,2 1.579,1 8,3 7,9 n.a 0,4 690,2 n.a n.a 0,0 2.316,8 Napomene: nema dostupnihh podataka (n.a.), kategorija nije primjenljiva (-) ; HF.1.: javni izdaci za zdravstvo (budžeti i obavezno zdravstveno osiguranje): HF.2+HF.3: privatni izdaci za zdravstvo (dobrovoljno plaćanje zdr. zaštite + direktna plaćanja iz džepa)

Nacionalni zdravstveni računi za BiH, 2010 Table 7: Ukupna potrošnja na zdravstvo po namjenama zdravstvene zaštite i pružaocima zdravstvenih usluga (u 1000 KM)

HP.1 HP.2 HP.3 HP.4 HP.5 HP.6 HP.7 HP.8 HP.8

HCXHP

Bolnice Ustanove za dug.njegu i

boravak

Pružaoci ambulant.

zdravstvene zaštite

Davaoci pomoćnih

usluga

Maloprodaja medicinskih

dobara i medicinske

opreme


zaštite



Ostali davaoci Strani davaoci usluga

Tekući potrošnja za zdravstvo HP.1-HP.9







HC.7 Upravljanje i administracija finansiranja zdravstvenog sistema 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 64,8

TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7)

946,4 7,9 557,0 40,6 649,6 10,7 65,4 9,6 29,5 2.316,8

61

61

4. Nacionalni zdravstveni računi u BiH, 2011

Tabela 3. Ukupna potrošnja za zdravstvo po namjenama zdravstvene zaštite i po izvorima finansiranja

5.

HF.1. HF.2 HF.3 HF.4 HF.0

Tek

uća

po

tro

šnja

za

zd

ravs

tvo

(S

vi H

F)

HF.1.1. HF.1.2. HF.2.1. HF.2.2. HF.2.3.

HF.1.1.1. HF.1.1.2.1. HF.1.1.2.2. HF.1.1.2.3

HF.3.1 HF.3.2



Javn

i iz

dac

i35

Bu

dže

ti v

lad

a (u

ku

pn

o)

Bu

dže

t B

iH

Bu

dže

ti e

nti

teta

Bu

dže

ti k

anto

na

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

avez

no

zd

ravs

tven

o

osi

gurn

aje

Do

bro

volj

no

p

laća

nje

zd

ravs

tven

e za

štit

e

Do

bro

voln

jno

o

sigu

ran

je

NP

ISH

fin

ansi

ran

je

Fin

ansi

ran

je

pre

du

zeća

Izd

aci

do

mać

inst

va

iz

dže

pa

Izd

aci i

z d

žep

a b

ez

par

tici

pac

ije

Par

tici

pac

ija

Van

jsk

o

fin

ansi

ran

je

(ner

ezid

enti

)

Fin

an

sira

nje

(n

era

spor

eđen

e)

HC.1; HC.2

Usluge kurativne zdravstvene zaštite (liječenje) 1.252,0 16,4 0,0 6,6 4,4 5,4 1.235,6 2,0 2,0 0,0 0,0 278,8 253,8 25,1 0,0 0,0 1.532,8

HC.1 Bolničko liječenje 1.196,0 14,9 0,0 6,5 3,0 5,4 1.181,1 2,0 2,0 0,0 0,0 259,8 234,7 25,1 0,0 0,0 1.457,7

HC.2 Rehabilitacija 74,2 1,7 0,0 0,3 1,4 0,0 72,5 0,1 0,1 0,0 0,0 19,1 19,0 0,0 0,0 0,0 93,4 HC.1.1;HC.2.1 Bolničko liječenje i rehabilitacija 706,9 4,5 0,0 2,4 2,1 0,0 702,4 1,2 1,2 0,0 0,0 128,6 113,8 14,8 0,0 0,0 836,7

HC.1.1 Bolničko liječenje 674,1 3,0 0,0 2,3 0,7 0,0 671,1 1,2 1,2 0,0 0,0 120,5 105,7 14,8 0,0 0,0 795,7

HC.2.1 Bolnička rehabilitacija 32,8 1,5 0,0 0,1 1,4 0,0 31,4 0,0 0,0 0,0 0,0 8,1 8,1 0,0 0,0 0,0 41,0

HC.1.2;HC.2.2 Dnevno liječenje i rehabilitacija 69,9 1,5 0,0 1,5 0,0 0,0 68,4 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 69,9

HC.1.2 Dnevo liječenje 69,9 1,5 0,0 1,5 0,0 0,0 68,4 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 69,9 HC.2.2 Dnevna rehabilitacija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

HC.1.3;HC.2.3 Vanbolničko liječenje i rehabilitacija 457,0 10,2 0,0 2,5 2,4 5,4 446,8 0,7 0,7 0,0 0,0 150,2 140,0 10,2 0,0 0,0 607,9

HC.1.3 Vanbolničko liječenje 433,8 10,2 0,0 2,5 2,3 5,4 423,6 0,7 0,7 0,0 0,0 139,3 129,1 10,2 0,0 0,0 573,8

HC.1.3.1 Opšta vanbolnička zdravstvena zaštita 211,4 7,7 0,0 1,0 1,4 5,4 203,7 0,4 0,4 0,0 0,0 7,7 7,4 0,3 0,0 0,0 219,5 HC.1.3.2 Vanbolnička stomatološka zdravstvena zaštita 33,5 0,1 0,0 0,1 0,0 0,0 33,4 0,1 0,1 0,0 0,0 69,7 69,7 0,0 0,0 0,0 103,2

HC.1.3.3 Specijalizovana vanbolnička zdravstvena zaštita 188,9 2,3 0,0 1,4 0,9 0,0 186,6 0,3 0,3 0,0 0,0 59,8 49,9 9,9 0,0 0,0 249,0

HC.1.3.9 Ostala vanbolnička zdravstvena zaštita 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,1 2,1 0,0 0,0 0,0 2,1

HC.2.3 Vanbolnička rehabilitacija 23,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 23,2 0,0 0,0 0,0 0,0 10,9 10,9 0,0 0,0 0,0 34,1

HC.1.4;HC.2.4 Kućno liječenje i rehabilitacija 18,2 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 18,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 18,3 HC.3 Usluge dugotrajne zdravstvene zaštite 19,8 11,3 0,0 7,9 3,5 0,0 8,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 19,8

HC.4 Pomoćne usluge zdravstvene zaštite 52,4 3,8 0,0 3,6 0,2 0,0 48,6 0,1 0,0 0,0 0,1 32,9 32,9 0,1 0,0 0,0 85,4

HC.4.1 Laboratorijske usluge 25,4 2,9 0,0 2,9 0,0 0,0 22,5 0,1 0,0 0,0 0,1 9,9 9,9 0,0 0,0 0,0 35,5

HC.4.2 Dijagnostika 14,5 0,6 0,0 0,6 0,0 0,0 14,0 0,0 0,0 0,0 0,0 23,0 23,0 0,0 0,0 0,0 37,5

HC.4.3 Prevoz pacijenata 12,5 0,3 0,0 0,2 0,2 0,0 12,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 12,5 HC.5 Medicinska sredstva(nije specificirano po namjeni) 284,7 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 283,6 0,0 0,0 0,0 0,0 391,7 384,4 7,3 0,0 0,0 676,3

HC.5.1 Lijekovi i druga medicinska netrajna potrošna roba 258,0 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 257,8 0,0 0,0 0,0 0,0 330,3 323,6 6,7 0,0 0,0 588,3

HC.5.1.1 Ljekovi na recept 255,1 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 254,9 0,0 0,0 0,0 0,0 19,3 12,7 6,7 0,0 0,0 274,4

HC.5.1.2 Ljekovi bez recepta 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 285,2 285,2 0,0 0,0 0,0 285,2 HC.5.1.3 Ostala medicinska netrajna roba 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 25,8 25,8 0,0 0,0 0,0 28,7

HC.5.2 Terapeutska oprema i ostala medicinska trajna sredstva 26,7 0,9 0,0 0,0 0,9 0,0 25,8 0,0 0,0 0,0 0,0 61,4 60,8 0,6 0,0 0,0 88,1

HC.6 Preventivna zdravstvena zaštita 31,2 3,9 0,0 2,2 1,1 0,6 27,3 0,3 0,0 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 31,5

HC.7 Upravljanje i adiministracija finansiranja zdravstvenog sistema 66,7 7,6 0,5 4,2 2,9 0,0 59,2 4,0 4,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,7

HC.7.1 Upravljanje i administracija zdravstvenog sistema 7,6 7,6 0,5 4,2 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 7,6 HC.7.2 Administracija finansiranja zdravstvenog sistema 59,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 59,2 4,0 4,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 63,2

UKUPNA TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7) 1.706,7 43,9 0,52 24,7 12,9 5,9 1.662,8 6,5 6,0 0,0 0,5 703,5 671,1 32,40 0,0 0,0 2.416,7


62

62

HK INVESTICIJE 135,1 128,1 0,0 122,4 5,7 0,0 7,1 17.00 0,0 0,0 17,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 152,1

UKUPNA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7 + HK) 1.841,9 172,0 0,5 147,0 18,6 5,9 1.669,8 23,5 6,0 0,0 17,5 703,5 671,1 32,4 0,0 0,0 2.568,9

Reporting items

HC.RI.1 Ukupni farmaceutski izdaci (TPE) 400,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 400,9 0,0 0,0 0,0 0,0 305,0 285,7 19,3 0,0 0,0 706,0

63

63

Nacionalni zdravstveni računi BiH,2011 Tabela 4: Tekući izdaci za zdravstvo po pružaocima usluga zdravstvene zaštite i izvorima finansiranja (u mil KM)

HF.1. HF.2 HF.3 HF.4

HF.1.1.

HF.1.1.1. HF.1.1.2.1 HF.1.1.2.2 HF.1.1.2.3 HF.1.2/1.3 HF. 2.1 HF.2.2 HF.2.3 HF.3.1

HF.3.2

Pružaoci usluga zdravstvene zaštite (ICHA-HP) Izvori finansiranja (ICHA-HF)

Bu

dže

ti i

o

ba

ve

zno

zd

rav

stv

en

o

osi

gu

ran

je

Bu

dže

ti (

uku

pn

o)

Bu

dže

t B

iH(M

CP

)

Bu

dže

ti e

nti

teta

/

Bu

dže

t ka

nto

na

Bu

dže

ti o

pšt

ina

Ob

avez

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

Do

bro

vo

ljn

o

pla

ćan

je

zdra

vst

ve

ne

za

štit

e

Do

bro

volj

no

zd

ravs

tven

o

osi

gura

nje

NP

ISH

fi

nan

sira

nje

Fin

ansi

ran

je

pre

du

zeća

Izd

aci

d

om

aći

nst

va

iz

dže

pa

6.

Izd

aci i

z d

žep

a b

ez

par

tici

pac

ije

Par

tici

pac

ija

Va

njs

ko

dir

ek

tno

fi

na

nsi

ran

je

(ne

rezi

den

ti)

Tek

uća

p

otr

ošn

ja z

a

zdra

vstv

o

(Svi

HF

) S

vi H

F

HP.1 Bolnice 841,4 6,2 0,0 4,1 2,1 0,0 835,2 1,4 1,4 n.a 0,0 128,8 n.a n.a 0,0 971,6 HP.1.1 Opšte bolnice 783,8 4,7 0,0 4,0 0,7 0,0 779,1 1,3 1,3 n.a 0,0 120,7 n.a n.a 0,0 905,8

HP.1.2 Psihijatrijske bolnice 6,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6,4 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 6,4

HP.1.3 Druge specijalizovane bolnice i klinički centri(osim psihijatrijskih bolnica) 51,2 1,5 0,0 0,1 1,4 0,0 49,8 0,0

0,0 n.a 0,0 8,1 n.a n.a 0,0 59,4

HP.2 Ustanove za medicinsku njegu I boravak pacijenata 6,1 2,6 0,0 0,0 2,6 0,0 3,6 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 6,1

HP.2.1 Ustanove za dugotrajnu njegu bolesnika 4,6 2,6 0,0 0,0 2,6 0,0 2,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 4,6

HP 2.2 Ustanove za mentalno zdravlje i liječenje ovisnosti 1,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,6 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 1,6

HP 2.9 Sve druge ustanove za dugotrajnu njegu i boravak 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0 HP.3 Pružaoci usluga ambulantne zdravstvene zaštite 434,2 11,9 0,0 3,3 2,6 5,9 422,4 0,7 0,7 n.a 0,1 150,1 n.a n.a 0,0 585,0

HP.3.1 Ljekarske ordinacije 28,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 28,4 0,1 0,1 n.a 0,0 53,3 n.a n.a 0,0 81,7

HP.3.2 Stomatološke ordinacije 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,8 0,0 0,0 n.a 0,0 69,7 n.a n.a 0,0 70,5

HP.3.3 Druge zdravstvene ordinacije (specijalističke) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

0,0 n.a 0,0 13,0 n.a n.a 0,0 13,0

HP.3.4 Centri za ambulantnu zdravstvenu zaštitu 405,0 11,9 0,0 3,3 2,6 5,9 393,2 0,6 0,5 n.a 0,1 14,1 n.a n.a 0,0 419,7

HP.3.5 Davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP. 4 Pomoćne usluge 11,2 3,0 0,0 2,8 0,2 0,0 8,2 0,0 0,0 n.a 0,0 32,9 n.a n.a 0,0 44,1

HP.4.1 Davaoci usluga prevoza i hitne medicinske pomoći 1,9 0,2 0,0 0,0 0,2 0,0 1,8 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 1,9 HP.4.2 Medicinske i dijagnostičke laboratorije 9,3 2,8 0,0 2,8 0,0 0,0 6,5 0,0 0,0 n.a 0,0 32,9 n.a n.a 0,0 42,2

HP.4.3 Drugi davaoci pomoćnih usluga 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.5 Maloprodaja i drugi provajderi medicinske robe 284,7 1,1 0,0 0,2 0,9 0,0 283,6 0,0 0,0 n.a 0,0 391,7 n.a n.a 0,0 676,3

HP.5.1 Apoteke 255,7 0,2 0,0 0,2 0,0 0,0 255,5 0,0 0,0 n.a 0,0 330,3 n.a n.a 0,0 586,0

HP.5.2 Maloprodaja i drugi dobavljači trajnih medicinskih dobara i medicinske opreme 28,2 0,9 0,0 0,0 0,9 0,0 27,3 0,0

0,0 n.a 0,0 61,4 n.a n.a 0,0 89,6

HP.5.9 Ostali prodavci i drugi dobavljači farmaceutskih i medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,8 0,0

0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,8

HP.6 Davaoci preventivne zdravstvene zaštite 10,4 2,2 0,0 1,7 0,5 0,0 8,2 0,4 0,0 n.a 0,4 0,0 n.a n.a 0,0 10,8

HP.7 Upravljanje zdravstvenim sistemom i zdravstvenim osiguranjem 66,7 7,6 0,5 4,2 2,9 0,0 59,2 4,0 4,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 70,7

HP.6.1 Vladine institucije za upravljanje zdravstvenim sistemom 7,6 7,6 0,5 4,2 2,9 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 7,6

HP.6.2 Fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja 59,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 59,2 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 59,2

HP.6.3 Privatne agencije za zdravstveno osiguranje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 4,0

4,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 4,0

HP.6.4 Ostale administrativne institucije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.7 Ostali davaoci (ostatak ekonomije) 9,6 9,6 0,0 8,4 1,2 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 9,6 HP.7.1 Privatna domaćinstva kao davaoci usluga kućne zdravstvene zaštite 8,6 8,6 0,0 7,4 1,2 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 8,6

HP.7.2 Ostali sektori kao sekundarni davaoci zdravstvene zaštite 1,0 1,0 0,0 1,0 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 1,0

HP.7.9 Ostalo (neraspoređeno) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 0,0

HP.9 Ostali (Strani davaoci usluga) 31,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 31,2 0,0 0,0 n.a 0,0 0,0 n.a n.a 0,0 31,2

Tekući izdaci za zdravstvenu zaštitu HP.1-HP.9 1.706,7 44,0 0,5 24,7 12,9 5,9 1.662,8 6,5 6,0 n.a 0,5 703,5 n.a n.a 0.00 2,416.68

Napomene: nema dostupnih podataka (n.a.), kategorija nije primjenljiva (-) ; HF.1.: javni izdaci za zdravstvo (budžeti i obavezno zdravstveno osiguranje): HF.2+HF.3: privatni izdaci za zdravstvo (dobrovoljno plaćanje zdr. zaštite + direktna plaćanja iz džepa)

64

64

Nacionalni zdravstveni računi za BiH 2011 Table 7: Ukupna potrošnja na zdravstvo po namjenama zdravstvene zaštite i pružaocima zdravstvenih usluga (u 1000 KM)

HP.1 HP.2 HP.3 HP.4 HP.5 HP.6 HP.7 HP.8 HP.8

HCXHP

Bolnice Ustanove za dug.njegu i

boravak

Pružaoci ambulantne zdravstvene

zaštite

Davaoci pomoćnih

usluga

Maloprodaja i medicinskih

dobara i medicinske

opreme


zaštite



Ostali davaoci

Strani davaoci usluga

Tekuća potrošnja za

zdravstvo HP.1-HP.9







HC.7 Upravljanje i administracija finansiranja zdravstvenog sistema 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 70,7 0,0 0,0 70,7

TEKUĆA POTROŠNJA NA ZDRAVSTVO (HC.1-HC.7) 971,6 6,1 585,0 44,1 676,3 10,8 70,7 9,6 31,2 2.416,7

65

65

66

66

67

67

68

68

69

69

Literatura

1. Agencija za statistiku BiH (2008, 2009, 2010, 2011). Bruto domaći proizvod prema rashodnom pristupu. Eksperimentalna kompilacija-preliminarni podaci.

2. Evropska Komisija, Međunarodni monetarni fond, OECD, Ujedinjene Nacije, Svjetska banka. (2009). Sistem nacionalnih računa 2008.

3. Evropska Komisija, 2012. Draft Regulativa Komisije(EU) Br. X za implementaciju regulativa (EC) Br 1338/2008 Evropskog parlamenta statistika javnog zdravlja i sigurnosti na radu Vijeća Zajednice, u odnosu na statistiku zdravstvene potrošnje i finansiranja.

4. OECD. (2000). Sistem zdravstvenih računa. Verzija 1. Pariz.

5. OECD, Eurostat & SZO. (2006). Zajednički OECD, Eurostat i SZO zdravstveni račun (SHA). Elektronski Upitnik. Bilješke sa objašnjenjima, Metodološke informacije Pariz: OECD

6. OECD, Eurostat & WHO. (2011). Sistem zdravstvenih računa.Web stranica:http://dx.doi.org/10.1787/9789264116016-en

7. Ured za nacionalne statistike UK. (2004). SHA Vodič.Praktični vodič za implementaciju Sistema zdravstvenih računa u EU. London: Nacionalne statistike.

8. Rannan-Eliya, G., & Ravi, P. (2006). Metode procjene Nacionalnih zdravstvenih računa: Potrošnja domaćinstva iz džepa u okviru Privatne potrošnje.

Monografija pripremljena za Jedinicu SZO/NHA, Ženeva, Švajcarska. Šri Lanka: Institut za zdravstvenu politiku.

9. Svjetska banka & Zdravstvo, Mreža za zdravlje, ishranu i populaciju. (2010). Promocija Institucionalizacije Nacionalnih zdravstvenih računa: Globalni strateški akcioni plan. Draft izvještaj juli 2010. Washington: Svjetska banka.

10. SZO, Svjetska banka & Američka agencija za međunarodni razvoj. (2003). Vodič za proizvodnju nacionalnih zdravstvenih računa sa specijalnim primjenama za slabo i srednje razvijene zemlje, Ženeva: Svjetska zdravstvena organizacija.

11. Zver, E., (2008). Finalni izvještaj Nacionalnih zdravstvenih računa. Jačanje zdravstvenih sistema BiH za EU integracije. SOFRECO i Djikic Consulting. Januar 2008.

Documents

REFORMA JAVNOG ZDRAVSTVA U BOSNI I · PDF fileAmra Fetahović Direkcija za ekonomsko planiranje BiH ... Klasifikacija namjena (funkcija) zdravstvene zaštite (eng. Classification of