Razvojni Resursi BiH Iseljenistva

7/23/2019 Razvojni Resursi BiH Iseljenistva

http://slidepdf.com/reader/full/razvojni-resursi-bih-iseljenistva 1/40

BOSNA I HERCEGOVINA

Ministarstvo za ljudska prava i izbjegliceMinistry for human rights and refugees

Sarajevo, Trg B os ne i Herc egov ine b r. 1, Tel./Fax: 033/206-140; 206-273

Razvojni resursi

iseljeništva

iz BiH

Pripremila: mr.sci.Isma Stanić Sektor za iseljeništvo

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Sarajevo, februar 2015.



Strana 1

Saržaj

1.Uvod ......................................................................................................................... 2

2. Migracije i razvoj u međunaronim okumentima ........................................................ 3

3. Vezivanje (e)migracije/iseljeništva s razvojem u BiH ...................................................... 4 3.1. Pravni okvir......................................................................................................... 4

3.2. Institucionalni okvir ............................................................................................. 9

3.2.1. Aktivnosti Sektora za iseljeništvo MLJPI na vezivanju iseljništva sa razvojem BiH . 9

4.Interes u BiH za oprinos iseljeništva razvoju BiH ........................................................ 11

5. Emigracija iz BiH ...................................................................................................... 12

5.1. Brojnost i geografska rasprostranjenost iseljeništva .............................................. 13

5.2. Status i integrisanost u zemljama prijema ............................................................ 16

5.3. Spolna, starosna i obrazovna struktura ................................................................ 19

5.4. Organizovanost ................................................................................................. 20

5.5. Interes iseljeništva a doprinese razvoju BiH ........................................................ 22 5.5.1. Novčane oznaka i štenja iseljeništva .......................................................... 23

5.5.2. Investicije iz iseljeništva ............................................................................... 26

5.5.3. Prenos znanja iz iseljeništva ......................................................................... 27

5.5.4. Povratak .................................................................................................... 28

5.5.5. rugi oprinosi iseljeništva .......................................................................... 29

6. Prepreke za učešde iseljeništva u razvoju BiH ............................................................. 29

7. Mogudi moeli uključivanja iseljeništva u razvoj BiH ................................................... 30

8. Iskustva drugih zemalja ............................................................................................ 31

9. Preporuke postojedih istraživanja u BiH ..................................................................... 34

Literatura ................................................................................................................... 37



Strana 2

1.Uvod

Migracije, uključujudi emigraciju (iseljeništvo) i imigraciju, značajno utiču na razvoj zemalja

porijekla i zemalja prijema. Emigranti/iseljenici na različite načine doprinose smanjenjusiromaštva i razvoju svojih zemalja porijekla. Razvojni resursi emigranata, odnosno

iseljeništva iz BiH, koji su u fokusu ovog okumenta, uključuju ekonomske, ljudske i socijalne

resurse. Ekonomski resursi uključuju transfer novčanih oznaka iz iseljeništva, štenju,

direktne investicije i trgovinu. Ljudski resursi podrazumijevaju obrazovanost, stručnost i

kvalifikovanost iseljeništva, a socijalni nove ruštvene, kulturne i političke vrijenosti koje

mogu pomodi ruštvenom i ekonomskom razvoju zemlje porijekla i poslužiti kao most

saranje na međunaronom nivou.

U Bosni i Hercegovini ne postoji ovoljno razvijena svijest o vezi izmeđuemigracije/iseljeništva i razvoja zemlje. Na iseljeništvo se još uvijek često glea kao na

izbjegličku populaciju, a njihovi oprinosi često su prepoznati samo kroz donatorske i

humanitarne aktivnosti u BiH. Otuda dokument ''Razvojni resursi iseljeništva iz BiH'' ima za

cilj jačanje svijesti različitih aktera/institucija u BiH o mnogo širim razvojnim potencijalima

iseljeništva što bi dalje trebalo doprinijeti otpočinjanju procesa uključivanja tih resursa u

razvoj u različitim oblastima i na različitim nivoima vlasti u BiH.

Za izradu ovog dokumenta korišteni su različiti izvori: izvještaji i podaci Sektora za iseljeništvo

Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (MLJPI) prikupljani ugogoišnjim radom sa

iseljeništvom, ostupna stručna literatura, akademska istraživanja vezana za migracije,

migracije i razvoj u BiH, okumenti međunaronih organizacija u oblasti migracija i razvoja,

izvještaji eksperata u oblasti migracija i razvoja, internet izvori idr.

Dokument je struktuiran na sljeedi način: nakon uvoda, u drugom poglavlju je dat pregled

međunaronih dokumenata i preporuka međunaronih organizacija u oblasti vezivanja

migracija i razvoja, potom slijedi kratak pregled stanja u oblasti vezivanja

emigracije/iseljeništva s razvojem u BiH uključujudi i pregled pravnog i institucionalnog

okvira za emigraciju/iseljeništvo, te aktivnosti Sektora za iseljeništvo Ministarstva za ljudska

prava i izbjeglice BiH u oblasti vezivanja iseljeništva s razvojem BiH. U narednom poglavlju su

prezentirani podaci o iseljeništvu iz BiH uključujudi njihovu brojnost, geografsku

rasprostranjenost, status u zemljama prijema, obrazovanost i organizovanost. Zatim slijedi

analiza saašnjeg nivoa uključenosti iseljeništva u razvoj putem slanja doznaka, investiranja,

prenosa znanja itd. Naredno poglavlje nui saznanja o preprekama za vedi angažman

iseljeništva u razvoju BiH, a zatim slijedi poglavlje u kome se analiziraju mogudi modeli

uključivanja, iskustva i prakse drugih zemalja u oblasti vezivanja iseljeništva/dijaspore sa

razvojem i preporuke za korištenje resursa emigranata/iseljenika za razvoj zemlje porijekla.



Strana 3

2. Migracije i razvoj u međunaronim okumentima

Vezivanje iseljeništva/dijaspore sa razvojem BiH dio je šireg koncepta ''migracije i razvoj'' koji

se u novije vrijeme koristi u međunaronim okumentima kao jean o ključnih stubova

migracione politike svake zemlje. U okviru ovog koncepta Globalna grupa za migracije

(GMG), međuresorna grupa koja okuplja agencije UN-a,1

pod pojmom ''migracija''podrazumijeva međunarone migracije (emigracija i imigracija), dok se pod terminom

''razvoj'' porazumijeva širi proces poboljšanja sveukupnog kvaliteta života oređene grupe

ljudi i pružanje vedih mogudnosti.

Postoji niz dokumenata Ujedinjenih nacija i Evropske unije koji preporučuju jačanje veza

između migracije i razvoja zemalja porijekla, među kojima su: Prvi i drugi dijalog Generalne

skupštine UN-a na visokom nivou o međunaronim migracijama i razvoju (2006, 2013),

Globalni pristup migracijama EU (2005), Evropski pakt o imigraciji i azilu (2008), Praška

deklaracija (2009), Globalni pristup migraciji i mobilnosti EU (2011) itd.

Neke od preporuka koje ovi okumenti aju zemljama porijeka migranata su sljeede:

poticanje veza između migracije i razvoja naročito putem pomaganja ijasporama a

oprinesu razvoju zemalja porijekla, ublažavanje oliva pameti i promoviranje kružnih

migracija kvalifikovanih migranata, olakšavanje finansijskih transfera migranata, porška

obrovoljnom povratku i reintegraciji, jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama;

uvrštavanje pitanja migracija u strateške razvojne planove itd.

Globalna grupa za migracije (GMG) – međuresorna grupa osnovana 2006. koja okuplja 14

UN-ovih agencija, IOM i Svjetsku banku osnovala je Radnu grupu za pomod vlaama u

uvrštavanju migracija u nacionalni razvoj. U njihovom priručniku ''Uvrštavanje migracija u

planiranje razvoja: Priručnik za kreatore politika i praktičare'' iz 2010.2 naglašava se da je

uvrštavanje koncepta ''migracije i razvoj'' u okvirne razvojne planove na ržavnom nivou

najpriklaniji način a se osigura sistematičan pristup vezivanju migracija s razvojem.

Mnoge zemlje su vrlo aktivno uključene u oblast migracija i razvoja kroz rad Globalnog

foruma za migracije i razvoj (GFMD)3 – koji prestavlja novu inicijativu zemalja članica UN-a

koja ima za cilj aresirati međusobne veze između migracija i razvoja na praktičan i

rezultatima orjentisan način. GFMD je 2010. ustanovio ''Platformu za partnerstvo'' (PfP)4 –

platformu za razmjenu praksi u oblasti migracija i razvoja s ciljem da se podstaknu vlade da

rade u međusobnom partnerstvu kao i u partnerstvu sa nevladinim sektorom u razvijanju i

implementiranju politika i programa u oblasti migracija i razvoja.

1 GMG – Global Migration Group. 2010. Mainstreaming migration into Development Planning. A handbook for

policy-makers and practitioners. str. 10. 2 GMG – Global Migration Group. 2010. Mainstreaming migration into Development Planning. A handbook for

policy-makers and practitioners.str.20.3 GFMD. Globalni forum za migracije i razvoj.

4 http://www.gfmd.org/pfp

http://www.gfmd.org/pfp




Strana 4

3. Vezivanje (e)migracije/iseljeništva s razvojem u BiH

Uzimajudi u obzir preporuku međunaronih organizacija o potrebi uvrštavanju pitanja

migracija u razvojne planove, BiH je ved učinila prve korake u pravcu uvrštavanja

(e)migracije/iseljeništva u razvoj. Strategija razvoja BiH iz 2010. predstavlja primjer kako su

se aspekti migracija počeli uvrštavati u razvojne planove,5

kao i Strategija socijalneuključenosti BiH i Strategija migracija i azila BiH 2012-2015. Ove korake je napravio Sektor za

iseljeništvo MLJPI BiH koji ulaže napore kako bi se resursi iseljeništva u BiH prepoznali i

koristili za razvoj BiH.

Takođe, MLJPI je pokrenuo više projekata među kojima i projekat ''Migracije i razvoj:

Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i

Hercegovini“ u okviru koga se u lokalne razvojne strategije u 10 partnerskih opština , te 7

kantonalnih, unosi perspektiva migracija, odnosno razvojni resursi iseljeništva.

U narednom periodu bi bilo potrebno poduzeti mjere kako bi se osigurala vertikalna

povezanost između lokalnih i ržavnih strategija u oblasti migracija/iseljeništva i/ili razvoja.

Takođe bi bilo važno osigurati da bar neke aktivnosti sektorskih politika budu usmjerene ili

bar osjetljive na migraciju. Za oba ova koraka neophodno je uključivanje rugih institucija iz

različitih sektora i na različitim nivoima vlasti.

3.1. Pravni okvir

U nastavku su dati samo oni zakonski propisi, zaključci, oluke, politike i strategije koji su

važni za vezivanje iseljništva s razvojem BiH:

Zaključak Vijeda ministara BiH o promoviranju veze između migracije i razvoja.

Zaključak je onesen na 43. sjenici oržanoj 26.03.2013. goine nakon usvajanja

Informacije MLJPI o iseljeništvu iz BiH, te je zauženo MLJPI a kod drugih institucija

u BiH promovira vezu između migracije i razvoja, onosno mogudnosti korištenja

ljuskih i finansijskih resursa iseljeništva za razvoj BiH, te a zainteresiraniminstitucijama pruži poršku u njihovim kontaktima sa iseljeništvom i vezivanju sa

razvojem BiH.

Zaključak Vijeda ministara BiH o novčanim doznakama u kome se preporučuje svim

institucijama u BiH da pri izrai strateških okumenata i rugih propisa iz svoje

naležnosti uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (novčane

oznake, štenju, investicije), tako i ljudske resurse. Ovaj zaključak je onesen na 31.

sjednici VM oržanoj 11.12.2012. godine na kojoj je razmatrana studija o prilivu

finansijskih srestava iz ijaspore u BiH po naslovom „Maksimiziranje uticaja

5 Naujoks, D. 2014. Izvještaj o istraživanju postojedih praksi i naučenih lekcija vezanih za uvrštavan je koncepta

migracija u razvojne politike. Str.6.



Strana 5

finansijskih tokova i investicija povezanih s migracionim kretanjima na razvoj Bosne i

Hercegovine“ koju je dostavilo MLJPI. Vijede ministara je zaužilo MLJPI da navedenu

studiju i njene preporuke dostavi svim relevantnim institucijama u BiH.

Zaključak Vijeda ministara BiH o naučnoj ijaspori u kome se konstatuje da su

resursi iseljeništva, uključujudi ljuske resurse onosno naučnu ijasporu, važan

faktor razvoja BiH, te je preporučeno svim institucijama u BiH da koriste resurse

iseljeništva za razvoj te a ih uključe u svoje razvojne okumente. Zaključak je

donesen na 30. Sjednici VM oržanoj 4.12.2012. godine nakon usvojanja

„Informacij e MLJPI o bosanskohercegovačkoj naučnoj ijaspori i mogudnostima

njenog korištenja za razvoj Bosne i Hercegovine.''

Oluka Vijeda ministara BiH o obavezi prikupljanja podataka za migracijski profil BiH

od 24.9.2009. kojom su zaužene institucije BiH, među kojima i MLJPI, a prikupljaju

oređene statističke poatke i analize u okviru svojih naležnosti i ostavljaju ih

Ministarstvu sigurnosti za pripremu Migracijskog profila BiH na goišnjem nivou.

Zaključak Vijeda ministara BiH kojim se usvaja Informacija MLJPI o novčanim

pošiljkama iseljeništva i zaužuje MLJPI a kroz saranju s nekom o međunaronih

organizacija poduzme mjere na izradi studije o pitanju iseljeničkih novčanih pošiljki u

BiH koja de saržavati mjere i preporuke za efikasnije korištenje ovih srestava u

razvojne svrhe u BiH. Zaključak je onesen na 77. Sjednici VM oržanoj 19.02.2009.

godine.

Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH („Službeni glasnik BiH“ br.

5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) kojim je utvrđeno a

je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH naležno, pore ostalog, za kreiranje

politike Bosne i Hercegovine prema iseljeništvu (član 12.).

Od strateških okumenata u koje su ved uključeni razvojni resursi iseljeništva/emigracije

najvažniji su:

Strategija u oblasti migracija i azila BiH (2012-2015)6 koja efiniše osam strateških ciljeva o

kojih se strateški cilj 6. odnosi na Jačan je institucionalnih kapaciteta u BiH u cilju vezivanja

migracije i razvoja. U okviru ovog cilja previđena su va seta mjera – prvi vezan za

imigraciju i razvoj po vođstvom Ministarstva sigurnosti (Sektora za imigraciju) i drugi vezan

za emigraciju i razvoj koji se tiče MLJPI (Sektora za iseljeništvo). U okviru ovog rugog seta

mjera previđene su aktivnosti na:

Unapređenju pravnog i institucionalnog okvira u skladu sa preporukama i pozitivnim

praksama EU u pravcu vezivanja resursa emigracije sa razvojem BiH kroz sljeede

konkretne aktivnosti: onošenje pravilnika o prikupljanju poataka o emigraciji u

MLJPI i projektovanje softwera za obradu prikupljenih podataka,

6 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/default.aspx?id=3083&langTag=bs-BA. Str. 78-79

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/default.aspx?id=3083&langTag=bs-BA




Strana 6

Porška opštinama sa izraženom emigracijom stanovništva u jačanju njihovih

kapaciteta za razvojnu saranju sa iseljeništvom,

Uspostava međuinstitucionalnog tijela za izradu preporuka za vezivanje emigracije sa

razvojem BiH,

Promoviranje značaja emigracije i razvoja kroz posebne raionice i seminare za

predstavnike institucija u BiH,

Javne kampanje na jačanju svijesti o važnosti emigracije za razvoj u privatnom,

akademskom i nevladinom sektoru kao i u medijima,

Porška razvoju akaemskih istraživanja u oblasti migracije, organizovanje

međunaronih skupova istraživača iz oblasti migracija u cilju uspostave mreža

istraživača za alja istraživanja,

Učešde na seminarima, eukacijama, bilateralna saranja, na regionalnom i

međunaronom nivou u svrhu razmjene iskustava s rugim zemljama u oblasti

jačanja institucionalnih kapaciteta u cilju vezivanja migracija i razvoja,

Angažovanje eksperata u svrhu eukacije u oblasti jačanja institucionalnih kapaciteta

u cilju vezivanja migracija i razvoja.

Aktivnosti na implementaciji gore navedenih aktivnosti su u toku.

Strategija razvoja BiH (2010-2020)7 definiše četiri strateška cilja, za svaki cilj previđen je i

doprinos dijaspore, odnosno vezivanje dijaspore i njenih resursa sa razvojem BiH kroz

realizaciju zacrtanog cilja:

Stateški cilj 1: Makroekonomska stabilnost, Podcilj 1.3.: Razvoj finansijskog tržišta,Previđena mjera: Stvarati i unapređivati uslove za aktivisanje investicionog

potencijala i resursa bh. dijaspore; previđene aktivnosti: program jačanja

komunikacionih kapaciteta BiH ambasaa s migrantskim uruženjima i pojeincima u

iseljeništvu u cilju pružanja informacija o investicionim prilikama u BiH; Ientifikovati

i uspostaviti redovne kontakte s poslovnim dijelom dijaspore; Organizovati

investicione konferencije i prezentacije za ulagače iz ijaspore.

Strateški cilj 2: Konkurentnost, Podcilj 2.2. Kompetentnost ljudskih resursa,

Definisano kao prioritet: Koristiti vještine i znanja ijaspore, Previđene m jere:Programi povratka stručnjaka uključujudi i virtuelni povratak, mobilnost stručnjaka i

umrežavanje.

Strateški cilj 3: Zapošljavanje, Podcilj 3.1: Razvoj MSP i otvaranje novih radnih mjesta,

Previđene mjere: Poboljšanje uslova za razvoj MSP među kojima je i uvođenje

oređenih povlastica za emigrante povratnike koji bi otvarali MSP.

7 Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/razvojna_strategija/Archive.aspx?langTag=bs-

BA&template_id=140&pageIndex=1.

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/razvojna_strategija/Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_id=140&pageIndex=1






Strana 7

Strateški cilj 4: Orživi razvoj, Pocilj 4.1. Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni

razvoj, Mjera: Promocija ruralnog turizma, Previđena aktivnost: promocija

turističkih potencijala BiH u ijaspori i putem ijaspore.

U Strategiji socijalnog uključivanja BiH (2010-2020)8, u strateškom cilju 3. Poboljšati

obrazovanje, Prioritet 4. Nastaviti proces integrisanja BiH u EU obrazovni prostor,

previđena je m jera 2. Poboljšati kapacitet obrazovnih sistema kroz prenos znanja i iskustavaiz dijaspore.

Sem pomenutih strateških okumenata, i neke druge strategije na ržavnom, entitetskom i

drugim nivoima vlasti prepoznaju iseljeništvo kao faktor razvoja u BiH. To su: Strategija

razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2010-2015, Strategija kulturne politike u BiH, Strategija

zapošljavanja u BiH 2010 – 2014, Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini

2008-2015 i dr.

Strategija razvoja nauke u BiH (2010-2015)9 gdje se kao prednosti navodi velika dijaspora

spremna a se uključi u sektor razvoja nauke a mogudnosti i šanse se vie u vedem stupnju

angažovanja stručnjaka iz inostranstva. Strategija preporučuje stvaranje zakonskih i drugih

pretpostavki za nesmetan transfer znanja i tehnologija, kao i učešde naučne ijaspore u

omadim naučnoistraživačkim projektima, te omogudavanje naučnim institucijama

dojeljivanje statusa priruženog naučnog savjetnika našim naučnicima zaposlenim u

inostranstvu.

Strategija zapošljavanja u BiH (2010-2014)10

kao jenu o mjera previđa posebne šeme

koje bi omogudile korištenje novčanih oznaka iz inostranstva radi produktivnih ulaganja u

ključnim ekonomskim sektorima koji mogu oprinijeti otvaranju novih radnih mjesta kao i

promoviranje takvih šema kako bi se efektivno ciljali migranti koji su zainteresovani da

investiraju u zemlju porijekla i lokalne zajednice.

U FBiH je usvojena Strategija razvoja BiH 2010-2020 kao zvanični okument uz Akcioni plan

provedbe za FBiH11

u kojem su prihvadene neke o gore pomenutih aktivnosti na vezivanju

iseljeništva sa razvojem BiH.

Strategija razvoja turizma u FBiH (2008-2018)

12

generalno previđa poseban projekatuključivanja dijaspore u razvoj turizma, ali konkretne aktivnosti nisu razrađene.

8 Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/socijalne_ukljucenosti/Archive.aspx?langTag=bs-

BA&template_id=140&pageIndex=1. 9 Ministarstvo civilnih poslova BiH.

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1252&langTag=bs-BA10

Ministarstvo civilnih poslova BiH. http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_id=108&pageIndex=111

Federalni zavod za programiranje razvoja. http://www.fzzpr.gov.ba/12

Feeralno ministarstvo okoliša i turizma.http://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-2018%20(2008).pdf

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/socijalne_ukljucenosti/Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_id=140&pageIndex=1


http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1252&langTag=bs-BA

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_id=108&pageIndex=1


http://www.fzzpr.gov.ba/

http://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-2018%20(2008).pdf





http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1252&langTag=bs-BA





Strana 8

Ekonomska politika RS za 201413

previđa jačanje i naogranju saranje sa ijasporom u

cilju promocije potencijala za ulaganje u Republici Srpskoj, ali ne i konkretne mjere za

postizanje tog cilja.

Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS14 (2012 –2016.) prepoznaje dijasporu kao ljudski

resurs, konstatuje da visokostručna i obro pozicionirana ijaspora koja može oprinijeti

razvoju predstavlja prednost, ali u strategiji nisu previđene specifične aktivnosti vezane za

dijasporu.

Razvojne strategije 10 jedinica lokalne samouprave koje su uključene u projekat

Ministarstva za ljuska prava i izbjeglice BiH, Ambasae Švicarske u BiH i Razvojnog

programa Ujeinjenih nacija (UNP) „Migracije i razvoj: Uvrštavanje koncepta migracija i

razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini .“ U okviru ovog

projekta pružena je stručna porška za uvrštavanje migracija u razvojne strategi je u 10

partnerskih opština Jajce, Ključ, Laktaši, Ljubuški, Maglaj, Nevesinje, Posušje, Prijeor,

Sanski Most i Velika Klauša. Opštinske razvojne strategije sada previđaju aktivnosti:

prikupljanje podataka o dijaspori, institucionalizacija saradnje i formiranje naležnog tijela –

kontakt osobe za saradnju sa dijasporom, organizovanje Dana dijaspore kao kulturnog i

poslovnog foruma, međusobne posjete (gotovo sve opštine), Promocija turističke ponue uz

poršku ijaspore, Poticanje zapošljavanja uz mentorstvo i aktivno učešde ijaspore

(Posušje), Kreiranje programa usklađivanja obrazovnih profila u saranji sa ijasporom

(Nevesinje), Porška prekvalifikaciji, okvalifikaciji i obrazovanju oraslih, Razvoj turističke

infrastrukture i gradske infrastrukture važne za turizam uz poršku građana i uruženja

građana u ijaspori (Jajce), Projekat Mladi za mlade – posjete mlaima u ijaspori (Laktaši),

Program migracije i dijaspora (Prijedor), Uvezivanje dijaspore za organiziranu pomoc

povratku i program mjera ekonomskog povezivanja ijaspore sa opdinom (Sanski Most),

Uvezivanje omadih gospoarstvenika sa ijasporom (Ljubuški), Porška poljoprivrenoj

proizvodnji u saradnji sa ijasporom (Ključ). U istom projektu trenutno se pruža ograničena

podrška kantonima za uključivanje migracija u njihove razvojne strategije, a u toku su i

razgovori o uključivanju i drugih institucija u BiH.

Evidentno je da BiH ved načinila važne korake u smislu uvrštavanja migracija onosno

emigraci je/iseljništva/ijasore u razvojne dokumente i a ved postoji oređeni pravni istrateški okvir za dalji rad u oblasti vezivanja iseljeništva sa razvojem BiH. Međutim,

aktivnosti previđene u gore naveenim okumentima vedinom se ne implementiraju iz

razloga nepoznavanja strateških okumenata, nepostojanja svijesti o vezi između migracija i

razvoja, nedostatka kapaciteta, te nedostatka neophodne koordinacije, saradnje i

integriranog pristupa.

13

Narona skupština RS. Ekonomska politika RS.http://www.narodnaskupstinars.net/upload/documents/lat/ostalaakta/Ekonomska%20politika%20RS%20za%2

02014.%20godinu.pdf. 14

Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS. http://www.herdata.org/public/Strategija_NTR_RS-L.pdf

http://www.narodnaskupstinars.net/upload/documents/lat/ostalaakta/Ekonomska%20politika%20RS%20za%202014.%20godinu.pdf


http://www.herdata.org/public/Strategija_NTR_RS-L.pdf






Strana 9

3.2. Institucionalni okvir

Direktnu naležnost za iseljeništvo/emigraciju u BiH imaju sljeede instituci je:

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) BiH naležno, pore ostalog, za

kreiranje politike Bosne i Hercegovine prema iseljeništvu (član 12. Zakona o

ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine). U okviru ovogMinistarstva ustanovljen je Sektor za iseljeništvo koji broji ukupno deset uposlenih.

U okviru Sektora djeluju dva odsjeka: Odsjek za saradnju sa organizacijama iseljenih

bh. građana i Odsjek za privrednu, obrazovnu, naučnu i kulturnu saradnju.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH pore ostalih poslova naležno je i za podsticanje,

razvijanje i koordinaciju saradnje sa iseljeništvom iz Bosne i Hercegovine (član 8.

Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine). U okviru

ovog ministarstva djeluje i Osjek za međunaronu naučnu, obrazovnu i kulturnu

saradnju.

Druga institucije na nivou BiH imaju inirektne naležnosti po pitanju iseljeništva poput

Ministarstva civilnih poslova u ijelu koji se tiče obrazovanja, onosno opunske nastave,

ržavljanstva, putnih isprava idr., Centralna izborna komisija po pitanju glasanja u

iseljeništvu, kao i druge institucije.

S obzirom a je pitanje iseljeništva višesektorsko, mnoga pitanja se rješava ju na entitetskim,

kantonalnim i opdinskim nivoima vlasti, pa bi učešde različitih aktera iz različitih sektora i

nivoa vlasti bilo potrebno pri efiniranju širih politika prema iseljništvu, odnosno, njegovomvezivanju za razvoj u BIH.

3.2.1. Aktivnosti Sektora za iseljeništvo MLJPI na vezivanju iseljništva sa razvojem BiH

Sektor za iseljeništvo MLJPI zadnjih godina se fokusira na razvojnu saradnju sa iseljništvom i

jačanje njihovih oprinosa razvoju BiH. U nastavku su naveeni neki o najvažnijih rezultata

postignutih u toj oblasti:

Uvršten koncept migracije i razvoj / iseljeništvo u ržavne strateške okumente:Strategiju razvoja, Strategiju socijalnog uključivanja i Strategiju migracija i azila.

U bužetu za 2014. obezbijeđena grant sredstva koja su dodijeljena opštinama i NVO

za poršku implementaciji Strategije migracija i azila BiH u svrhu jačanja njihove

razvojne saranje sa iseljeništvom.

Pokrenuto nekoliko projekata u okviru Partnerstva u oblasti migracija između BiH i

Švicarske:

- Projekat „Migracije i razvoj: Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevant ne

politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini “ u okviru koga je uvršten koncept

migracije i razvoj u lokalne razvojne strategije u 10 opština. U okviru projekta je



Strana 10

takođe planirano jačanje kapaciteta rugih aktera za razvojnu saranju sa

iseljeništvom te izrada preporuka za vezivanje migracija sa razvojem u BiH.

- Projekat ‘’Dijaspora iz BiH u Švicarskoj: Profil i mogudi oprinosi razvoju’’ čiji je cilj

stedi jasniju sliku o strukturi i potencijalu ijaspore u Švicarskoj te ati posticaj

snažni jem doprinosu dijaspore razvoju BiH. U okviru ovog projekta uzrađene su dvije

stuije, jena u Švicarskoj po naslovom „Stanovništvo Bosne i Hercegovine u

Švicarskoj “, a ruga u BiH po naslovom „Dijaspora i razvoj Bosne i Hercegovine“. - Projekat ‘’ Istraživačka raionica o migracijama iz BiH’’ oržana 2012. u cilju jačanja

akaemskih istraživanja o migracijama i njihovoj vezi sa razvojem BiH. Druga

raionica ovog tipa oržana je 2014. u okviru projekta ‘’Migracije i razvoj :

Uvrštavanje koncepta migracij a i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u

Bosni i Hercegovini.’’

Izrađeni goišnji migracioni profili BiH u sklau sa gore pomenutom Olukom Vijeda

ministara. Za potrebe migracionog profila, MLJPI analizira stanje u oblasti emigracije

iz BIH, te prikuplja poatke koji se onose na brojnost, raspoređenost i novčane

oznake iseljeništva.

Prikupljeni poaci, pripremljena i štampana publikacija Pregled stanja bh. iseljeništva

po zemljama. Publikacija sarži iscrpne poatke o brojnosti, statusu, obrazovanosti,

organizovanosti itd. iseljeništva u 15 zemalja svijeta.

Prikupljeni poaci o poslovnim ljuima BiH porijekla u iseljeništvu.

Inicirana studija '' Maksimiziranje uticaja finansijskih tokova i investicija povezanih samigracionim na razvoj BiH''

15 Istraživanje je rađeno 2010. goine uz saglasnost Vijeda

ministara i finansijsku poršku Međunarone organizacije za migracije (IOM).

Poržane aktivnosti organizacija i pojedinaca iz iseljeništva na prenosu znanja u BiH.

Prikupljene informacije, pripremljeno i štampano više publikacija među kojima i dvije

publikacije o ljuskim resursima u iseljeništvu. Riječ je o vije publikacije koje sarže

poatke o preko 240 oktora nauka i istraživača bh. porijekla u iseljeništvu spremnih

a na različite načine pomognu razvoju BiH.

Organizovan regionalni skup po nazivom „Institucionalno okruženje za politike o

ijaspori fokusirane na razvoj“ u saradnji sa Njemačkom agencijom za razvoj (GIZ).

Skupu su prisustvovali prestavnici institucija zauženih za ijaspore iz zemalja

Zapadnog Balkana.

Organizovana regionalna radionica na temu vezivanja migracije i razvoja zemalja

porijekla na Zapadnom Balkanu. Radionici su prisustvovali predstavnici institucija koji

direktno rade pa pitanjima migracije i razvoja, predstavnici nevlainih, međunaronih

15 IOM. IASCI. 2010. Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=2788&langTag=bs-BA





Strana 11

i međuvlainih organizacija, te nezavisni eksperti iz oblasti migracije i razvoja iz

Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Srbije,

Švicarske i zemalja Evropske unije.

Što se tiče aktvnosti na vedem uključivanju iseljeništva u razvoj BiH koje su poduzeli drugi

akteri navedene su u nastavku dokumenta u poglavlju 5.6.

4.Interes u BiH za doprinos iseljeništva razvoju BiH

Iako još uvijek neovoljno, zadnjih godina u BiH raste interes za razvojnu saradnju sa

iseljeništvom što potvrđuju razvojni okumenti različitih nivoa vlasti i sektora koji počinju a

prepoznaju dijasporu kao razvojni resurs zemlje. Takođe, sve više međunaronih organizacija

i onatora usmejrava svoju pažnju na vezivanje migracije sa razvojem BiH (SDC - Sporazum o

migracijskom partnerstvu, finansijska porška projektima u ovoj oblasti; USAI; EC). Interes

institucija i međunaronih onatora prati i interes nevladinog sektora koji se takođe počinjebaviti temom mogudeg uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. Samo zadnjih par godina

organizovane su brojne konferencije, investicijski forumi, okrugli stolovi i vođene ebate o

tome kako ijaspora može pomodi razvoju BiH kroz investiranje, prenos znanja i na druge

načine. Takođe, i u akaemskom sektoru počinje a se bui interes za razvojnu ulogu

iseljeništva što potvrđuju istraživanja na temu novčanih oznaka, transfera znanja,

investiranja dijaspore, napori na uvođenju magistarkog stuija u oblasti migracije i razvoja

isl.

Iz iskustva u rau sa iseljeništvom, MLJPI potvrđuje a među različitim institucijama iorganizacijama u BiH postoji snažan interes za vedim uključivanjem iseljeništva u razvoj u

BiH. Posebno je rad na projektu ‘’Migracije i razvoj: Uvrštavanje koncepta migracij a i razvoja

u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini ’’ potvrio snažan interes

lokalnih zajenica i kantona za saranju sa ijasporom i njihovim vedim učešdem u razvoju

lokalnih zajednica.

U institucijama u BiH dijaspora se smatra jenim o najvažnijih finansijskih i ljuskih resursa

za razvoj BiH. Naime, prema rezultatima istraživanja iz 2014. u kome je intervjuisano 24

ržavnih službenika prestavnika institucija na svim nivoima vlasti, svi su se složili oko

važnosti učešda ijaspore u razvoju i to prije svega u obliku doprinosa putem finansijskog i

ljuskog kapitala, što naročito uključuje investiranje, oznake, prenos znanja, tehnologija,

ekonomsko lobiranje i druge vrste finansijske porške. Kao prepreke za vedi angažman

dijaspore u razvoju BiH navoe se: neostatak institucionalnih kapaciteta što je prije svega

refleksija kompleksnog aministrativnog, ekonomskog i političkog okruženja u BiH oatno

otežano neostatkom institucionalne saranje, neostatak informacija o ijaspor i, te

nedostatak komunikacije sa dijasporom. 16

16 Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A.2014 Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina. Str. 37.



Strana 12

U okviru istog istraživanja intervjuisani su i prestavnici 20 opština. Svi oni su takođe

prepoznali potencijal ijaspore za razvoj svojih opština, prije svega investiranje, prenos

znanja i tehnologija, finansijsku pomod, ekonomsko lobiranje i filantropiju. Po njihovom

mišljenju prepreke za angažman ijaspore na lokalnom nivou su nedostatak kapaciteta u

opštinama za institucionalizaciju onosa sa ijasporom, neostatak poataka o ijaspori ,

nedostatak komunikacije, povjerenja i mobilizacije dijaspore. Međutim, prestavnici opština

su olučni a preuzmu konkretnije aktivnosti kako bi pokrenuli aktivnosti na ovom polju.17

I građani BiH smatraju a ijaspora može pomodi razvoju BiH. Jedno starije istraživanje

pokazalo je da se na bh. građane koji su u prošlosti izbjegli i saa žive i rae u inostranstvu, u

najvedem broju slučajeva glea kao na potencijalnu ekonomsku prenost za BiH. Ispitanici iz

ovog istraživanja su jasno izjavili da bi povratak dijaspore imao pozitivan uticaj na zemlju.

N jihov ugoročni povratak se smatra prirodnim. U slučaju povratka ijaspore, ispitanici jasno

vie socioekonomske prenosti kao što su kapitalna ulaganja, transfer znanja i otvaranje

radnih mjesta. Ne smatra se da bi njihov povratak ugrozio rana mjesta ili omade firme.

Vradanje ijaspore nije kratkoročan cilj i javlja se kao ugoročna težnja.18

5. Emigracija iz BiH

Prostor BiH bilježi ugu istoriju emigracije. U zajeničkoj ržavi - bivšoj SFRJ - najvedi

emigracijski talasi s prostora BiH su zabilježeni 1960tih i 1970tih goina a izazvani su

ekonomskim faktorima. ''Potvrdu da je Bosna i Hercegovina izrazito emigracijski prostor

nalazimo u podatku za ukupan migracijski saldo od 729.434 stanovnika u razdoblju od 1948.

do 1991., što govori a se prosječno goišnje iselilo skoro 17.000 osoba.''19

Iako su migracije do početka 1990tih vedinom imale karakter ekonomskih privremenih

migracija u svrhu raa, veliki broj taašnjih emigranata je svoj privremeni status u

inostranstvu zamijenio stalnim.

Najveda migracijska kretanja na prostoru BiH zabilježena su u prvoj polovini 1990tih goina.

Riječ je o prisilnim migracijama izazvanim ratnim ešavanjima u BiH kaa je samo u periodu

od 1991. do 1995. godine van zemlje izbjeglo više o milion stanovnika od kojih se u

postratnom periou vratilo oko pola miliona. Povratak se ešavao vedinom u prvim

postratnim godinama – u drugoj polovini 1990tih i nešto u prvoj polovini 2000tih. Druga

polovina ratnih izbjeglica, njih oko pola miliona, ostala je a živi u zemljama prijema riješivši

svoj status, često prijemom ržavljanstva zemalja koje su im je pružila utočište.

ruga polovina 1990tih obilježena je nastavkom emigracije bilo zbog spajanja porodica ili

zbog teške ekonomske situacije u BiH. Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)

17 Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A.2014 Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina''. Str. 50.

18 Oxford Research International. 2007. Glas tihe vedine. UNDP BiH.str. 36-42.

19 Pobrid, A. 2002. Osnovne značajke i posljeice migracijskih kretanja u Bosni i Hercegovini. Str.350.



Strana 13

procjenjuje a je između januara 1996. i marta 2001. goine BiH napustilo 92.000 mlaihljudi.

20

Novija emigracijska kretanja iz BiH vedinom imaju karakter ekonomskih i radnih migracija.

BiH počinje a zaključuje sporazume o zapošljavanju po osnovu kojih ved olazi značajan broj

ljui, ok migracijska politika EU takođe postiče i olakšava iseljavanje oređenih profila

deficitarnih u zemljama EU.

Kontinuirana emigracije s prostora BiH, uz druge faktore, dovodi do ukupnog negativnog

salda migracija. Naprimjer, u FBiH prosječan goišnji salo migracija za perio 2010 - 2014 je

-3.640 stanovnika što za 4 goine prestavlja negativan saldo migracija u iznosu od -14.560.

Tabela 1.: Statistika migracija u FBiH 2014.

2010 2011 2012 2013

Imigranti 22.870 21.473 25.082 22.608

Emigranti 26.781 24.577 29.978 25.257

Saldo migracija -3.911 -3.104 -4.896 -2.649

Izvor: FBiH u brojkama 201421

Emigracija iz BiH predstavlja i demografski problem. Pored niskog prirodnog priraštaja koji

je zadnjih godina negativan, emigracija je jedan od glavnih uzroka velikog pada populacije na

teritoriji BiH posljenjih ecenija. Proces egzila bio je, i još je uvijek, jean o najhitnijih

posratnih ruštveno ekonomskih izazova s kojim se suočava Bosna i Hercegovina, rješenje

problema egzila, pore ekstremno niskog prironog priraštaja i emigracije stanovništva, je

jean o najvažniji emografskih problema s kojima se susredu RS i FBiH.22

5.1. Brojnost i geografska rasprostranjenost iseljeništva

Jeina zvanična statistika emigracije na goišnjem nivou u Bosni i Hercegovini je statistika o

odjavi boravka iz BiH koju vodi Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu

podataka BiH. Međutim, kako ojava boravka prije napuštanja zemlje nije zakonska obaveza,

boravak odjavljuje samo manji broj osoba što znači a ovi podaci nisu kompletni. Prema ovoj

statistici u 2014. goini, utvrđeno je a su 5.039 osobe ojavile svoj boravak u BiH. Najvedibroj ojavljenih građana je kao zemlju oreišta naveo Hrvatsku (1.868), Srbiju (1038),

Njemačku (910), Austriju (707), Sloveniju (314) i Crnu Goru (123).23 U odnosu na prethodnu

goinu broj ojavljenih osoba je povedan za 890 osoba.

20 UNDP. 2002. Human Development Report . BiH. Str.42.

21 Federalni zavod za statistiku. FBiH u brojkama 2014. Str.20

22

Marinkovid, ., 2007. Jačanje prekogranične saranje na Zapadnom Balkanu vezano za upravljanjemigracijom. Slučaj BiH. Regionalna konferencija Migracijski tokovi u Jugoistočnoj Evropi . Beograd. 27-28 februar

2007. Str. 64.23

Akt Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine br. UP1-15-

03-07-10-15898-3/2014 od 24.12.2014.god.



Strana 14

Statistiku o ukupnom broj emigranata iz BiH prikuplja Sektor za iseljeništvo MLJPI o

naležnih institucija u zemljama prijema. Vedina zemalja prijema voi statistiku o

migrantima prema zemlji njihovog rođenja i prema ržavljanstvu. U narednoj tabeli dat je

tačan broj osoba za koje se u statistici zemalja prijema navodi BiH kao ržava rođenja.

Tabela 2: Osobe rođene u BiH24

Zemlja prijema Rođeni u BiHAustralija 25.683

Austrija 116.382

Crna Gora 21.849

Danska 17.417

Hrvatska 189.039

Italija 29.066

Kanada 39.150

Nizozemska 25.440

Norveška 13.232

Njemačka 155.000SAD 122.529

Slovenija 97.142

Srbija 298.835

Šveska 56.512

Švicarska 49.377

Ukupno (15 zemalja) 1.256.653

Veliki broj osoba koje su rođene u BiH pa se oselile u inostranstvu primili su ržavljanstva

zemalja prijema pa se više ne prikazuju kao ržavljani BiH i ne vie se u statistici zemalja

prijema. U onjoj tabeli su statistički poaci o osobama koje imaju samo ržavljanstvo BiH.

Tabela 3: Osobe koje imaju samo ržavljanstvo BiH25

Zemlja prijema Državljani BiH

Australija 1.400

Austrija 85.173

Crna Gora 5.209

Danska 10.963

Hrvatska 6.733

Italija 31.972

Kanada 2.690

Nizozemska 2.374

Norveška 1.904

Njemačka 153.470

SAD 43.547

Slovenija 38.836

Šveska 6.846

Švicarska 34.485

Ukupno (14 zemalja) 425.602

24 Izvor: statistika zemalja prijema

25 Izvor: statistika zemalja prijema



Strana 15

Tredi bitan poatak vezan za brojnost emigracije su procjene o broju iseljenika i njihovih

potomaka koje se baziraju na podacima diplomatsko-konzularnih prestavništava BiH u

inostranstvu. U narednoj tabeli su date procjene broja emigranata iz BiH i njihovih potomaka

(prva i druga generacija) prema ržavi prijema.

Tabela 4. Procijenjeni broj emigranata iz BiH i njihovih potomaka

Zemlja prijema Emigranti iz BiH i njihovi potomci

Australija 50.000

Austrija 135.500

Belgija 5.500

Bugarska 100

Crna Gora 22.000

Češka 2.500

Danska 24.000

Egipat 100

Finska 6.000

Francuska 8.000

Grčka 500

Hrvatska 380.000

Irska 600

Island 100

Italija 40.000

Izrael 3.000

Kanada 60.000

Katar 400

Kuvajt 200

Lihtenštajn 300

Luksemburg 5.400

Mađarska 350

Makedonija 80

Malezija 170

Malta 200

Nizozemska 25.500

Norveška 16.600Novi Zeland 500

Njemačka 228.000

Poljska 150

Rusija 5.700

SAD 250.000

Slovačka 150

Slovenija 150.000

Srbija 300.000

Španija 1.500

Šveska 80.000Švicarska 60.000

Turska 500



Strana 16

Ujedinjeni Arapski Emirati 400

Velika Britanija i Sj. Irska 6.000

Ukupno: 1.870.000

Najvedi broj emigranata i osoba koje vode porijeklo iz BiH živi u evropskim zemljama (više o

80%): u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Šveska, Švicarskoj, te SAD i Kanada

(oko 16%) i Australiji (oko 2,5%).

Zbog teškoda u vođenju statistike emigracije i generalno neostataka poataka o iseljeništvu

iz BiH, bilo bi važno a statistički zavodi u BiH unesu emigraciju u svoja istraživanja. Takođe,

oređeni poaci se mogu lakše prikupljati na lokalnom nivou pa bi opštine mogle prikupljati

oređene podatke i raditi procjene npr. o broju iseljenih iz svojih opština, o povratku,

investicijama iz dijaspore, vezama dijaspore sa lokalnom zajednicom, o radnim migracijama,

broju sklopljenih brakova sa pripadnicima dijaspore, te migracije u svrhu spajanje porodica.

5.2. Status i integrisanost u zemljama prijema

Nivo integriranosti migranata u zemljama prijema utiče na nivo njihovog učešda u razvoju

zemalja porijekla. Riješen pravni status i bolja ekonomska integracija omogudavaju vedi

doprinos razvoju zemlje porijekla.

U ratnom i postratnom periou vedina građana BiH u inostranstvu su imali izbjeglički status,

međutim, ved uži niz goina ovakav status je vrlo rijeak. Prema podacima UNHCR iz jula2014. goine, u svijetu živi 22.369 osoba iz Bosne i Hercegovine sa statusom izbjeglica.

26

Vedina izbjeglica iz BiH uspjela je a formalizuje svoj status i popravi svoj položaj u mnogim

zemljama prijema brže nego mnoge ruge izbjegličke grupe. Više istraživanja ukazuje a je

nekoliko elemenata uticalo na relativno dobru integraciju bh. migranata. To su ljudski

kapital, evropsko porijeklo i izgle, te visoko učešde žena na tržištu raa što uvedava prihoe

po omadinstvu. Takođe, nekoliko stuija ukazuje da su bh. migranti manje diskriminisani i

stigmatizirani u poređenju sa vedinom neevropskih migrantskih skupina.27

Generalno, emigranti iz BiH su ugoročni emigranti, relativno dobro integrirani. Istraživanje

urađeno 2010. goine pokazuje a vedina migranta iz BiH relativno brzo uspijeva regulirati

svoj boravišni i rani status u zemljama prijema, u prosjeku ved nakon 2,4 goine boravka u

zemlji prijema.28

26 UNHCR BiH. http://www.unhcr.org/pages/49e48d766.html

27

Valenta, M., Ramet, S.P. 2011. Bosnian Migrants: An Introduction In: The Bosnian Diaspora: Integration inTransnational Communities.Str. 9-10. 28

IOM. IASCI.2010.Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment to

Bosnia and Herzegovina.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=2788&langTag=bs-BA. Str.50.





Strana 17

Status emigranata iz BiH danas je velikim dijelom riješen kroz stjecanje ržavljanstva, stalne

ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. Prema poacima kojima raspolaže

Ministarststvo za ljuska prava i izbjeglice za trinaest ržava, o saa je najmanje 474.189

emigranata iz BiH steklo ržavljanstvo ržave prijema.

U nekim ržavama je procenat emigranata koji su svoj status riješili kroz stjecanje

ržavljanstva ržave prijema izrazito visok, poput Australije (95%) i Norveške (89%). Vedina

emigranata zaržala je i ržavljanstvo BiH, osim u zemljama koje zahtijevaju oricanje o

ržavljanstva po rođenju. Prema poacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. do

decembra 2014. godine 65.558 osoba se odreklo ržavljanstva BiH rai sticanja

ržavaljanstva ruge ržave.29 Najvedi broj oricanja o ržavljanstva BiH vezan je za sticanja

državljanstva Njemačke i Austrije.

U 2013. goini je ošlo o izmjene Zakona o ržavljanstvu BiH kojom su brisane odredbe

zakona koje vojno ržavljanstvo uslovljavaju zaključivanjem bilateralnog sporazuma o

vojnom ržavljanstvu između BiH i ržave čije se ržavljanstvo stiče, čime je omogudeno a

veliki io iseljenika zarži i ržavljanstvo BiH.

Problem gubitka ržavljanstva BiH, onosno nemogudnosti vojnog ržavaljanstva i alje

ostaje za građane BiH koji žive u ržavama poput Austrije i Njemačke koje kod sticanja svoga

zahtjevaju obavezno odricanje o prethonog ržavljanstva.

U nekim zemljama migranti iz BiH su izrazito dobro integrisani. U Norveškoj su postigli viši

stupanj ekonomske, stambene i obrazovne integracije u onosu na vedinu rugih

imigrantskih skupina. Iako su im prihoi po omadinstvu niži o prihoa omicilnih

Norvežana, migranti iz BiH imaju vede prihoe nego ijena ruga imigrantska zajenica u

ovoj zemlji. Takođe, bilježe visoku stopu zaposlenosti uključujudi i žene. Što se tiče njihoveintegracije u sistem obrazovanja, čak 38% mladih (o čega 34% muškarci a 43% žene) koji

29 Akt Ministarstva civilnih poslova BiH broj 06-1-30-2-6803/14 od 22.12.2014.



Strana 18

vode porijeklo iz BiH, u obi između 19 i 24 goine, učestvuje u visokom obrazovanju što je

više o omicilnih Norvežani 31%.30 Prema poacima Statističkog zavoa Norveške iz 2009.

stopa zaposlenost bh. iseljenika je 64.4%.31

Interesantno je da migranti iz BiH u Austriji imaju natprosječnu stopu zaposlenosti –

muškarci 85,1% a žene 73,5% što je ujeno i najviša stopa zaposlenosti u poređenju sa

cjelokupnim aktivnim stanovništvom Austrije.

32

Iseljenici iz BiH često u relativno kratkom vremenu uspijevaju popraviti svoj položaj i bolje se

integrirati. Naprimjer, pokazatelji boljeg statusa bh. migranata u SAD vidljivi su ako

uporedimo podatke iz popisa stanovništva u SA 2000. i 2011. godine: stopa zaposlenosti

2000.godine iznosila je 67,3%, dok je 2011. porasla na 73,2%, istovremeno su se prihodi po

omadinstvu uvedali sa 33.268 $ na 57.470 $, a stopa siromaštva poroice pala sa 20,3% na

8%.

Tabela 5: Uporedni podaci iz 2000. i 2011. o iseljeništvu iz BiH u SAD

Podaci iz 2000. godine33 Podaci iz 2011. godine34

Stopa zaposlenosti 67,3% 73,2%

Prihoi po omadinstvu 33.268 $ 57.470 $

Procenat siromaštva 20,3% 8%

Kako je gore pomenuto, emigranti iz BiH su vedinom ugoročni emigranti u relativno zrelom

migracionom ciklusu što se reflektuje i u relativno visokom prihou koji iznosi oko 3.400

eura mjesečno u prosjeku po jenom emigrantskom omadinstvu u zapadnoevropskim

zemljama.35 Vedina emigranata iz BiH su ekonomski aktivni i zaposleni, uključujudi i žene a

primarni sektor u kojem rae su građevina, usluge, turizam i proizvodni sektori36

30 Valenta, M. Štrabac, Ž. 2013. Bosanci u Norveškoj: integracija bosanskih migranata i njihovih potomaka u

norveško ruštvo Str. 24-26.31

MLJPI. 2014. Pregle stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva. Str.139.32

Emirhafizovid, M., 2013. Demografske i socio-ekonomske karakteristike bosanskohercegovačkih migranata u Austriji. Str. 18.33

Popis stanovnistva u SAD 2000. godine, http://www.census.gov/population/cen2000/stp-159/STP-159-

Bosnia_Herzegovina.pdf34

U.S. Census Bureau. 2011.

http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/ACS/11_1YR/S0201//popgroup~91035 IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.'' Str.83.36

Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A. 2014. ''Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina'' Economic

Institute Sarajevo. Str. 8.

http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/ACS/11_1YR/S0201/popgroup~910

http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/ACS/11_1YR/S0201/popgroup~910



Strana 19

5.3. Spolna, starosna i obrazovna struktura

Kada je u pitanju spolna struktura iseljenika iz BiH, gotovo su jednako zastupljeni muškarci i

žene što ukazuje a migracioni proces iz BiH jenako uključuje muškarce i žene. Naprimjer, u

Šveskoj oko 49% iseljeništva čine muškarci, 51% žene, u SAD-u 51,5% muškarci, 48,5% žene,

Australiji 49,3% muškarci, 51,7% žene. U Italiji je procenat muškaraca 57,98% što je malo

više u onosu na žene 42,2%.37

Izuzetak predstavlja Slovenija gdje je zabilježeno 80% muškaraca a 20% žena što ukazuje da

migracije iz BiH u Sloveniju imaju tradicionalno radni karakter.38

Gleajudi na starosnu strukturu isel jeništva, primjetno je da su zastupljene sve starosne

skupine što ukazuje a najčešde emigriraju kompletne porodice.

U Australiji je najbrojnija skupina bh. iseljenika u dobi između 25-44 godine (8.371) te 45-54

(6.179), dok ispod 25 godina ima 3.778 osoba.

Za SA je u nastavku ata tabela sa starosnom strukturom iseljeništva.

Tabela 6: Starosna struktura bh.iseljenika u SAD, popis 2011.39

Starosna struktura bh. iseljenika u SAD (podaci iz 2011)

Ispod 5 godina starosti 0,3%

5 do 17 godina 5,1%

18 do 24 godine 15,4%

25 do 34 godine 18,8%

35 do 44 godine 21,4%

45 do 54 godine 22,9%

55 do 64 godine 11,7%

65 do 74 godine 3,3%

75 godina i stariji 1,2%

Ukupna prosječna starost 39,6 godina

Prema poacima Agencije za statistiku Šveske za 2012. goinu, oko 83% ukupne populacije

rođenih u BiH koji žive u Šveskoj starosne je obi između 20 i 59 goina i prestavljaaktivnu radnu snagu.40 U Norveškoj je prosječna starost emigranata iz BiH 39 godina.41

Što se tiče obrazovne strukture, Svjetska banka je 2000. godine procijenila da je ukupni

postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23.9%, a ljekara 11,1%, po čemu BiH zauzima

jeno o voedih mjesta u Europi i svijetu.42

37 MLJPI. 2014. Pregle stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva.

38 MLJPI. 2014. Pregled stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva. Str. 195.

39 MLJPI. 2014. Pregle stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva.str. 167





Strana 20

Vedina bh. emigranata prve generacije ima završenu srenju školu, 52,7% njih sa

prebivalištem u evropskim zemljama ima srenju stručnu spremu.43

Skoro jena četvrtina migranata iz BiH u Šveskoj ima univerzitetsko obrazovanje a gotovo

polovina srenju stručnu spremu,44 tačnije u prvoj generaciji migranata 21% ima završeno

univerzitetsko obrazovanje a 46% srenje stručno, ok 29% ruge generacije migranata ima

završeno tercijarno obrazovanje prvog i rugog stepena, a 40% srednje obrazovanje.

45

U SAD 16,9% emigranata, rođenih u BiH, starijih od 25 godina, ima završen fakultet ili

postdiplomsko obrazovanje.46

Veliki broj mlaih je uključen u obrazovni sistem. Kako je gore spomenuto, 38% bh.

migranata u Norveškoj, u obi između 19 i 24 goina, uključeno je u neku vrstu tercijarnog

obrazovan ja. Procenat uključenosti svih migranata u norveško tercijarno obrazovanje je 18%,

a za etničke Norvežane 31%.47

Najmanje visokoobrazovanih bh. migranata je u tradicionalno gastarbajterskom zemljamapoput Sloveni je, Austrije i Njemačke.48 Naprimjer, tercijarni nivo obrazovanja postiglo je

samo 2,15% bh. migranata u Austriji.49

5.4. Organizovanost

Postoji dosta iseljeničkih uruženja koja se bave kulturnim, sportskim, obrazovnim,

informativnim, humanitarnim, vjerskim i drugim aktivnostima50

. Ono što je karakretistično je

a je članstvo u uruženjima uglavnom ograničeno na jenu etničku grupu. Stuija rađena uŠvicarskoj smatra da post-dejtonska dijaspora BiH prati etničke pojele ustanovljene u zemlji

te čak smatra da u Švicarskoj ne postoji jena bh. ijaspora ved najmanje tri ovojene

dijaspore – bošnjačka, hrvatska i srpska, te stoga koristi izraz ''bosanske dijaspore''51.

Najveda organizacija u ijaspori je Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) koji

okuplja uruženja iz oko 20 zemalja svijeta s vedinski bošnjačkim članstvom.

42 World Bank. 2011. Migration and Remittances Factbook .

43 IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.’’Str47. 44 Likid-Brborid, B., Bennich-Bjorkman, L. 2013. Ponovno promišljanje šveske ''izuzetnosti'': slučaj socio-

ekonomske i političke integracije imigranata iz Bosne i Hercegovine 1990-tih. Str.47. 45 MLJPI. 2014. Pregle stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva.str. 230-232

46 MLJPI. 2014. Pregled stanja bosanskohercegovačkog iseljeništva.str. 174

47 Valenta, M. Štrabac, Ž. 2013. Bosanci u Norveškoj: integracija bosanskih migranata i njihovih potomaka u

norveško ruštvo Str. 26. 48 Migracioni profil BiH 2013

49 Emirhafizovid, M., 2013. Demografske i socio-ekonomske karakteristike bosanskohercegovačkih migranata u

Austriji. Str. 16.

50 Lista uruženja u ijaspori ostupna je na web stranici

MLJPI:http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/O_iseljenistvu/organizacije/default.aspx?id=822&langTag=bs-BA 51

Iseni, B., Didier, R., Bader, D., Efionayi-Mader, D. 2014. ''The population of Bosnia and Herzegovina in

Switzerland' '. FOM.SDC. str.80.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/O_iseljenistvu/organizacije/default.aspx?id=822&langTag=bs-BA





Strana 21

Jedan broj Srba i Hrvata porijeklom iz Bosne i Hercegovine uključen je u ra uruženja

vezanih za susjene ržave, ok je jean io uključen u ra rad samostalnih uružen ja Srba i

Hrvata iz BiH koji prestavljaju zavičajne klubove.

Zavičajni klubovi poput Uruženja Majevičana u Švicarskoj, Saveza Banjalučana u Šveskoj,

Zavičajnog kluba Jajce u Hrvatskoj, Zavičajnog kluba Usorskog kraja u Hrvatskoj, Uruženja

Kozarčana u Srbiji, Prijatelja Ključa u Švicarskoj, Udruge Prsten (Posavina) u Hrvatskoj itd.

mogli bi biti najreprezentativniji i najbitniji za saradnju sa lokalnim zajednicama jer im je u

direktnom interesu razvoj lokalnih zajednica iz kojih su potekli što je potvrdilo i više

istraživanja pomenutih u ovom materijalu.

Takođe, u iseljeništvu postoje i strukovna uruženja npr. uruženja nastavnika maternjeg

jezika, uruženja akaemskih ranika, umjetnika, pouzetnika itd. Ženske organizacije koje

samostalno djeluju postoje samo u Šveskoj i to vije organizacije: Bosanskohercegovački

savez žena u Šveskoj i Bosansko-šveski savez žena.

Iako rijetke, postoje inicijative koje prelaze etničke granice. Naprimjer, u Švicarskoj je 2006.

formirana asocijacija ''Kultur Shock'' koja okuplja oko 300 članova različitog etničkog

porijekla iz BiH i ostatka Balkana. Asocijacija organizuje muzičke ogađaje i pažljivo voi

računa a se izbjegne sve što bi moglo promovirati oređeni etnički ili religijski ientitet.52

Neka od udruženja iz iseljeništva, uz oređenu poršku institucija BiH, ved goinama rae u

oblasti migracije i razvoja poput Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i

umjetnosti (BHAAAS).53

Organizacija okuplja oko 270 istaknutih oktora nauka i istraživača

bh. porijekla u SAD i radi na umrežavanju i povratu znanja u domovinu. U saradnji sa

kliničkim centrima, univerzitetima, rugim institucijama i pojedincima u BiH, BHAAAS

organizuje goišnje skupove transfera znanja u različitim oblastima – najviše meicini, kao i

druge aktivnosti kojima doprinosi razvoju BiH.

Kao nastavak gore pomenutog projekta ‘’ijaspora iz BiH u Švicarskoj: Profil i mogudi

oprinosi razvoju’’ i jedna od preporuka studije „Stanovništvo Bosne i Hercegovine u

Švicarskoj“ koja je zasnovana na potrebama za boljom komunikacijom i saranjom između

uruženja u ijaspori, nastao je projekat ''BiH platforma'' prestavljen u Bernu u ecembru2014. Projekat de poržati uspostavu funkcionalne mreže ijaspore BiH u Švicarskoj i

susjednim regijama s ciljem da se poboljša oprinos ijaspore razvoju BiH. Projekat je

poržan o strane švicarske vlae kao i o strane Ambasae BiH u Švicarskoj i MLJPI BiH.

Treba naglasiti da druga generacija dijaspore ima vedi potencijal za oprinos razvoju BiH jer

je vrlo obro integrisana u ruštvo u zemlji prijema a još uvijek emotivno vezana za zemlju

porijekla svojih roditelja. Oni bi mogli pomodi putem prenosa znanja ili stvaranja

52 Iseni, B., Didier, R., Bader, D., Efionayi-Mader, D. 2014. ''The population of Bosnia and Herzegovina in

Switzerland'' . FOM.SDC. Str.82. 53

BHAAAS. www.bhaaas.org

http://www.bhaaas.org/




Strana 22

transnacionalnih ruštvenih i profesionalnih mreža za što de biti potrebna porška institucija

iz obje zemlje- zemlje prijema i zemlje porijekla.54

5.5. Interes iseljeništva da doprinese razvoju BiH

Iz iskustva u rau sa iseljeništvom, MLJPI može potvriti a u iseljeništvu, kako međuorganizacijama tako i među pojedincima, postoji snažan interes da doprinesu ekonomskom i

ruštvenom razvoju u BiH.

Najvedi broj pripanika iseljeništva zaržava jaku vezu sa BiH, prije svega sa porodicom,

prijateljima i komšijama. Iako su na jenoj strani obro pladeni i integrisani u strano tržište

rada, migranti i alje osjedaju uboko vezanost za omovinu uslje prisilne migracije,

poroice i prijatelja koji žive u BiH te neostatka holističke integriranosti u ržavama svog

oreišta.55

Pokazatelji snažnih veza sa BIH su česte posjete omovini. Pripanici iseljeništva

koji borave u zemljama EU posjeduju BiH 1-2 puta goišnje, 3-4 puta goišnje iz zemaljabivše Jugoslavije i o jenom goišnje iz prekookeanskih zemalja.56

Istražujudi transnacionalne aktivnosti migranata klasificirane u četiri kategorije: političke,

ruštvene i kulturne aktivnosti, svakodnevne ekonomske aktivnosti i profesionalne

ekonomske aktivnosti, prof.Rolan Kostid olazi o zaključka a su migranti iz BiH u Šveskoj

istinski transnacionalni. 47% njegovih ispitanika je navelo da dnevno prate politička

ešavanja u BiH, ali je njihovo političko sujelovanje ograničeno na samo 3% kada je u

pitanju članstvo u nekoj političkoj stranci u BiH. Što se tiče ruštvenih aktivnosti, čak 80% je

u kontaktu na mjesečnoj razini sa robinom i prijateljima u BiH, a 10% donira novac za

projekte u zajednici u BiH. Kada su u pitanju svakodnevne ekonomske aktivnosti, 54%

ispitanika posjeuje kudu u BiH, a 78% šalje ozake najmanje jenom goišnje. Što se tiče

profesionalnih ekonomskih aktivnosti, 25% ulaže u poslovanje u BiH, a 9% trguje sa

kompanijamu iz BiH.57

Nalazi istraživanja Naučna ijaspora kao potencijal za „priliv pameti“, u kome je ispitano 46

pripanika naučne ijaspore iz BiH (ogromna vedina su oktori nauka), pokazuju a je velika

vedina ispitanika zainteresovana da doprinesu razvoju BiH i smatraju da bi njihovo

uključivanje moglo ati pozitivan oprinos. Najvedi io ispitanika je izrazio želju, ne za

stalnim, ved za privremenim povratkom a samim tim i želju za određenim oblicima saradnje.

Kao poseban problem naveli su nedostatak inicijative za uspostavljanje saradnje od strane

institucija i organizacija BiH. Naglasili su a su postojedi primjeri uspješne saradnje sa BiH

54 Iseni, B., Didier, R., Bader, D., Efionayi-Mader, D. 2014. ''The population of Bosnia and Herzegovina in

Switzerland''. FOM.SDC. Str.91-92. 55

Oruč, N. , Alid, A., Barnes, S., 2011 ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH.

MDG-F, YERP. Str. 4456

IOM, IASCI. 2010 ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investmentto Bosnia and Herzegovina.'' , str. 5657

Kostid, R. 2013. Istraživanje trenova u transnacionalnim praksama migranata potaknutih sukobom: Bosanciu Šveskoj i njihove aktivnosti usmjerene k Bosni i Hercegovini . Zbornik radova Migracije iz Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo za ljuska prava i izbjeglice BiH. Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. str.39-40.



Strana 23

ustanovljeni na osnovu inicijativa pojedinaca. Kao najinteresantnije oblike saradnje ispitanici

su naveli uključivanje u profesionalne mreže u BiH i regiji, učvršdivanje veza među

pipanicima naučne ijaspore, kongesi, porška naučnim skupovima, učenje na daljinu i

organizaciju institucionalnih posjeta. Kao prijelog za poboljšanje saranje, najčešde su

spominjane mogudnosti kratkoročnih i post-doktorskih usavršavanja mladih naučnika iz BiH

pri institucijama u inostranstvu u kojima rae pripanici naučne ijaspore.58

Mlai ljui iz iseljeništva takođe pokazuju interes da doprinesu razvoju BiH. Oni koji su

zainteresovani za fizički povratak u BiH smatraju a najbolje mogu oprinijeti razvoju BiH

svojim učešdem na tržištu raa u BiH (51%) i pokretanjem poslovne aktivnosti u BiH (35%).

Mlai koji nisu zainteresovani za fizički povratak u BiH takođe pokazuju interes a oprinesu

razvoju BiH u viu oprinosa koji ne traži fizičko prisustvo u ržavi: putem slanja novčanih

doznaka (81%), uspostavom poslovnih veza sa kompanijama u BiH (67%) i ponudom

besplatnih konsultacija kolegama i kompanijama u BiH u svojoj stručnoj oblasti (57%)59.

Visok obim poslanih novčanih oznaka, interes za investiranjem i povratkom u BiH su takođepokazatelji sveukupnog snažnog interesa iseljeništva a oprinese razvoju BiH.

5.5.1. Novčane oznaka i štenja iseljeništva

Poatke o novčanim oznakama i transferima migranata voi Centralna banka BiH premakojima su novčane oznake iz inostranstva za prva tri kvartala 2014. goine nešto više uonosu na isti perio prethone goine. Procjene novčanih oznaka iz inostranstva za sva

četiri kvartala 2014. goine iznose 2.191 miliona KM60. Međutim, procjena ukupnih

transfera iz inostranstva koji uključuju i inostrane penzije za 2014. go. je 3.718 miliona KM.

Tabela 7. Devizne doznake iz inostranstva (prva tri kvartala 2014)

Izraženo u milionima KM 2014 Q1 2014 Q2 2014 Q3

UKUPNO tekudi transferi (ostali sektori) 821.6 958.7 977.8

- Personalni transferi (Novčane oznake iz inostranstva) 475.7 568.6 587.5

- Ostali tekudi transferi 346.0 390.1 390.3

o čega: - Socijalna davanja (po staroj metodologiji

mirovine/penzije iz inozemstva)338.5 374.2 375.2

Izvor podatka: CBBiH-Izvještaj o Platnoj bilanci BiH Q3 2014

Procjene koje Svjetska banka objavljuje na goišnjem nivou o novčanim oznakama uvijek sunešto više o zvaničnih poataka kojim raspolaže Bosna i Hercegovina, onosno Centralna

58 Nikolid, S., Mraovid, B., Dosid, E., 2010. The Scientific Diaspora as the Brain Gain Option: Exploring the Case of

Bosnia and Herzegovina. ACIPS.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=1812&langTag=bs-BA. Str. 29-30.59 Oruč, N., Alid, A., Barnes, S., 2011. ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH .

MDG-F, YERP. Str. 40 60

Procjena je napravljena na temelju priljeva novčanih oznaka u prethone tri goine.





Strana 24

banka BiH, i za 2014. godinu iznose 3.313 mil KM.61

Učešde novčanih oznaka u BDP-u

Bosne i Hercegovine je 10% prema podacima Svjetske banke za 2013. godinu.62

Priliv novčanih oznaka u Bosnu i Hercegovinu prema zemlji prijema iseljenika pokazuje anajviše oznaka olazi iz Hrvatske (887 miliona KM), Njemačke (477 miliona KM), Austrije(309 miliona KM), USA (238 miliona KM) i Slovenije (145 miliona KM).

63

Uobičajene su procjene a se polovina novčanih oznaka šalje zvaničnim kanalima – putem

banaka i kompanija za transfer novca - ok ruga polovina stiže neformalnim kanalima – onosi se lično, šalje preko prijatelja i poznanika. Međutim, jedno istraživanje iz

2010.ukazuje a bi iznos novčanih oznaka koji se u BiH šalje neformalnim kanalima mogao

biti višestruko vedi o iznosa poslanog zvaničnim kanalima. Tako je u 2009. goini samo

22,5% novčanih pošiljki poslano zvaničnim kanalima što ukazuje a neformalni kana li ostaju

preferirani način transfera novca za vedinu migranata iz BiH64

.

U istom istraživanju se navoi a bi za Bosnu i Hercegovinu bilo važno a postakne

formalizaciju tokova novčanih pošiljki, onosno, a motivira slanje istih formalnim putevima,

kroz smanjenje troškova njihovog transferisanja, kao i a nastoji a postakne plasiranjenovčanih pošiljki u prozvone investicije.

61 Annual Remmittance Data, Octobar 2014, World Bank

62

Annual Remmittance Data, Octobar 2014, World Bank63 Bilateral Remittance Estimates for 2012 using Migrant Stocks, Host Country Incomes, and Origin Country

Incomes (millions of US$) (May 2013 Version), World Bank 64

IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.'' Str.68.



Strana 25

Tabela 8. Novčane oznake iseljeništva o 2009. o 2014. goine65

Novčane doznake

iseljeništva,

kompenzacija

uposlenih i

transferi

migranata

2009 2010 2011 2012 2013 2014e66

C e n t r a l n a

b a n k a B i H

KM u

milionima 2.010 1.984 2.008 2.093 2.145 2.191

EUR u

milionima 1.027 1.014 1.026 1.070 1.096 1.120

S v j e t s k a b a n k a

KM u

milionima 3.615 3.097 3.328 3.134 3.218 3.313

EUR u

milionima 1.848 1.583 1.701 1.843 1.645 1.693

Štenja emigranata iz BiH, iako vedinom zaržana u zemljama prijema, prestavlja ogroman

finansijski resurs, nekoliko puta vedi o iznosa novčanih oznaka. Pretpostavlja se a je riječ

o iznosu o nekoliko milijari eura goišnje67, što uz ogovarajude posticaje, jemstva i

regulatorni okvir, može biti usmjereno ka investiranju i štenji u BiH.

Istraživanje koje je sa iseljeništvom iz BiH u Austriji 2009. goine sproveo IOM i istraživačkakuda IASCI za potrebe Razvojne banke Austrije pokazuje a su iseljenici iz BiH u Austriji

tokom 2008. goine u BiH poslali oko 161 milion eura u formi novčanih oznaka, ok su

istovremeno u bankama u Austriji ušteili između 350 i 480 miliona eura. Stručnjaci iz ove

dvije organizacije smatraju68 a štenja emigranata, pore oznaka, treba biti u fokusu

inicijativa koje imaju za cilj vezivanju razvoja i migracija/iseljeništva. Prema njihovim riječima,

bilo bi važno a se u nacionalnim razvojnim okumentima previi razvijanje finansijskih

programa za privlačenje štenje iseljeništva za investiranje i štenju u BiH69, sistematičniji

pristup ovoj problematici putem različitih institucija u BiH, osnivanje međuinsitucionalne

rane grupe koja bi tretirala ovu problematiku, ali i više istraživanja o štenji i oznakamaiseljenika iz BiH.

65 Novčane oznake za perio 2009-2013 su ažurirane u sklau sa trenutnim poacima o novčanim oznakama

za taj period Centralne banke BiH, Svjetske banke i preračunate prema važedoj kursnoj listi Centralne bankeBiH na dan 5.2.2015.god66

Vrijenost novčanih oznaka za 2014. goinu prestavlja procjene.67

Procjenjuje se a su emigranti iz BiH u 2009. u zemljama prijema ušte ili oko 4,6 milijarde eura (podatak iz

istraživanja IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows andInvestment to Bosnia and Herzegovina.'' Str.83.)68

Iz razgovora sa predstavnicima IASCI i IOM od 19.5.2009., IOM, Sarajevo.69

Npr. osnivanje Trust Funa u Austriji gje bi emigranti iz BiH imali povoljnije uslove za štenju, ok bi seistovremeno ta sredstva usmjeravala na investiranje u BiH. ibid.



Strana 26

Istraživanje o finansijskim oprinosima iseljeništva iz 2010.godine70

zaključuje a u BiH

postoji opšte osustvo koherentnih politika usmjerenih prema migraciji i razvoju te a se

emigranti/dijaspora/iseljeništvo ignorišu kao mogudi agenti ekonomskog razvoja u javnoj

sferi, te da uprkos enormnom potencijalnom uticaju - i pozitivnom i negativnom -

migracionih fenomena na BiH, postoji iznenađujude malo pouzanih informacija u vezi sa

ovim temama, te a nema ovoljno istraživanja a bi se maksimizirali razvojni potencijali

doznaka iz inostranstva.

5.5.2. Investicije iz iseljeništva

U BiH su prisutni investitori iz iseljeništva, u nekim sreinama prestavljaju vedinske

investitore (Sanski Most 80%) ili je zahvaljujudi njima zapošljavanje značajno poboljšano

(Goraže). Međutim, s obzirom a se o investiranju iz iseljeništva ne voe ovojeni podaci-

ved ukupni u sklopu stranih investicija- ono ostaje donekle nevidljivo, pa bi jedna od

preporuka za dalji rad u ovoj oblasti trebala biti izrada posebnog registra za investicije iz

iseljeništva što bi moža bilo najjenostavnije raiti na lokalnom nivou.

Neka o istraživanja onose oređene poatke o saašnjem nivou investicija iz iseljeništva i

daljim planovima. U istraživanju IOM/IASCI iz 2010. navoi se a je 6% ispitanika ved

investiralo u BiH ok 26% planira investirati u buudnosti o kojih velika vedina (82,5%)

planira investirati u rodna mjesta. Investicije na mikro-nivou i u MSP favorizovane su u

sljeedim sektorima: veletrgovina (uključujudi proavnice, barove i kafee), nekretnine,

proizvodnju, poljoprivredu i turizam.71

U istraživanju iz 2014., u kome je ispitano 23 poduzetnika u BiH (FBiH 10, RS 13) povratnika

iz dijaspore, stoji a su pouzetnici najviše vezani i zainteresovani za investiranje u ronim

mjestima porijekla. Ispitanici smatraju da je vrijedno investirati u BiH ali je potrebno i malo

opreza. Mnogi priznaju da ekonomski potencijal dijaspore nije pravilno aktiviran. Politike na

poršci pouzetnicima iz ijaspore bi trebale uključiti vedi angažman vlaa, naročito u

regulaciji administrativnih i institucionalnih barijera s kojima se potencijalni investirori

trenutno suočavaju. Vedina pouzetnika intervjuisanih za potrebe ovog istraživanja smatra

a politike ka ijaspori trebaju biti locirane na ržavnom nivou ali naglašavaju i važnost

lokalnog nivoa. akle, ržavni i opštinski nivoi vlasti su ientificirani kao najvažniji za

potencijalne politike kojima bi se promoviralo uključivanje ijaspore u razvoj u BiH.72

Može se zaključiti a su mnogi migranti zainteresovani za pouzetništvo, ali a puno manje

njih stvarno pokrene pouzede po povratku. Ovo ukazuje na prepreke i komplikacije vezane

za poslovanje u BiH ali i na to da mnogi migranti nemaju iskustva u poslovanju u BiH prije

migracije niti u svojoj zemlji boravka, te im mogu neostajati vještine pokretanja pouzeda.

70

IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investmentto Bosnia and Herzegovina.''71

IOM, IASCI. (2010) ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.'' , str. 95.72

Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A. 2014 ''Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina'' Str. 82-86.



Strana 27

Ovo sugerira priliku a se mlaim povratnicima pruži porška kroz informacije, umrežavanje,

finansiranje i pomod u razvoju poslovanja.73

Ipak, unatoč teškodama i preprekama ima osta uspješnih primjera investicija iz dijaspore.

Naprimjer kompanija „Austronet“, koja proizvodi mreže za različite potrebe, koju je u

Kozarcu osnovao povratnik iz Austrije. U ovu firmu je ukupno uloženo preko 10 miliona KM.

Firma je 2010. godine bila na prvom mjestu među malim kompanijama u BiH po izvoznimrezultatima, a prvo mjesto joj je pripalo i po ostvarenoj neto dobiti. Krajem 2013. godine

kompanija i njen vlasnik su proglašeni za najbolju kompaniju i najboljeg menažera u BiH za

2013. godinu. Ili veoma uspješna kompanija „TermoFLUX“ iz Jajca koja se bavi proizvodnjom

toplovonih kotlova i kamina na pelet i ugalj te bilježi stalan rast iz goine u goinu, a izvozi

preko 30% svoje proizvonje. „ThermoFLUX“ trenutno zapošljava 68 ranika a njen vlasnik je

takođe povratnik iz dijaspore. Uspješan primjer je i kompanija Perfetto Plus“iz Nevesinja za

proizvonju i proaju ekološki čistih, omadih, traicionalnih i mliječnih proizvoa iz

nevesinjskog kraja. Kompanija zapošljava 4 ranika i ima oko 150 kooperanata. Vlasnica

kompanije je povratnica iz Italije.74

5.5.3. Prenos znanja iz iseljeništva

U BiH postoji oređen nivo svijesti i prepoznavanja velikih intelektualnih i stručnih resursa

iseljeništva. Međutim, još uvijek nisu razvijeni mehanizmi za prenos znanja i korištenje

ljudskih resursa iseljeništva u svrhu razvoja BiH.

U proteklih nekoliko godina pokrenuto je, kako u iseljeništvu tako i u institucijama i

organizacijama u BiH, niz pojeinačnih inicijativa usmjerenih ka mobilisanju i angažiranju

stručne i naučne ijaspore.

Nevladina organizacija Bosanska zajednica je kroz program Reconnect iz 2001. godine

dovela na privremenu volontersku praksu 160 mladih ljudi iz dijaspore, od kojih su neki i

ostali u BiH.

Od aktivnosti drugih institucija u BiH treba izdvojiti Prvi i Drugi kongres

bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta koji su oržani 2006. i 2008. goine uorganizaciji Vlade Kantona Sarajevo - Ministarstva obrazovanja i nauke i Univerziteta u

Sarajevu. Cilj kongresa je bio povezivanje i umrežavanje bosanskohercegovačkih naučnika iz

zemlje i svijeta i postavljanje osnova za ugranju znanja i istraživanja u okvir naučnog,

privrenog, kulturnog i političkog razvoja BiH.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pokrenuo je Bosanskohercegovačku meicinsku

inicijativu - BMI , što prestavlja projekat usmjeren ka uvezivanju medicinskih radnika u BiH i

dijaspori s ciljem unapređenja stanja u zravstvu u BiH. Zahvaljujudi ovom projektu

73 Oruč, N., Alid, A., Barnes, S. 2011 ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH .


Brošura Iseljeništvo i razvoj BiH:Uspješni primjeri . MLJPI/SDC/UNDP. 2014.



Strana 28

uspostavljena je saradnja s brojnih medicinskim institucijama u svijetu.

Projekat “Brain Gain” Svjetskog Univerzitetskog servisa Austrije - WUS, koji se implementirao

od 2002. do 2011. goine. Omogudavao je pozivanje preavača i akaemskog nastavnog

osoblja koji su emigrirali iz BiH i regije i predaju na univerzitetima u svijetu, da predaju kao

gostujudi profesori. Kroz projekat je poržano 129 aplikacija preavača, 241 preavač se

nalazi u bazi podataka, a 137 fakulteta u BiH.

Međunarona organizacija za migracije - IOM u više navrata je radila na povremenom

povratku stručnjaka iz dijaspore u BiH – naprimjer u okviru regionalnog MIDWEB projekta

koji je finansirala EU, te na projektima promocije cirkularne migracije TOKTEN, TRQN idr.

Nevladine organizacije iz dijaspore imaju oređene aktivnosti prenosa znanja u BiH,

naprimjer, organizacija Bosanskohercegovačko-američka akaemija nauka i umjetnosti -

BHAAAS, koja okuplja više o 270 doktora nauka BiH porijekla u SAD i Kanadi, organizuje

goišnju manifestaciju '‘ani BHAAAS-a u BiH'’ u okviru koje članovi BHAAAS-a oržava jupredavanja na fakultetima, stručne seminare, obavlja ju operacije i rade na zajeničkim

projektima sa kolegama iz BiH. Iako se se '‘ani BHAAAS-a u BiH'’ organizuju na inicijativu

ove organizacije, važno je istadi a se organizuju uz poeršku, pomod i učešde institucija u

BiH: univerziteta i klinika iz BiH, MLJPI, kantonalnih i opštinskih struktura na čijem poručju

se organizuje ova manifestacija.

Takođe postoje i pojeinačni slučajevi privremenog povratka stručnjaka / povremenih

posjeta i uspostavljanja saranje između institucija u BiH i institucija na kojima su

angažovani stručnjaci u inostranstvu porijeklom iz BiH. Vrlo često se kroz ovu saranju vrši ionacija opreme, i iako je u humanitarne svrhe, onirana oprema poliježe pladanju poreza i

carine u BiH što bi trebalo promijeniti i rugačije regulisati u buudnosti.

5.5.4. Povratak

Iako u BiH ne postoje obimni poaci o povratku emigranata iz inostranstva, neka istraživanja

ukazuju da više o polovine emigranata iz BiH ima efinitivnu namjeru a se vrati u BiH što

je u sklau sa prosjekom u regiji. Uporeno istraživanje stavova građana BiH koji žive u zemlji

i inostranstvu po naslovom ''Šta je mit, a šta istina?'' koje je sproveo Biro za povratak graa

Štokholma i Centri za lokalni razvoj i dijasporu u BiH tokom 2009. godine pokazuje da preko

70% ispitanih građana BiH koji žive u Šveskoj planira povratak ili želi a se vrati u u BiH

nekaa u buudnosti.75

rugo istraživanje rađeno 2010. goine na reprezentativnom uzorku o 1.216 ugoročnih

emigranata iz BiH iz cijelog svijeta pokazuje a, iako su emigranti iz BiH uspješni i obro

integrirani u zemljama prijema, vedina njih je privržena omovini i znatan dio njih izražava

interes za povratkom i investiranjem jednom kada prikupe dovoljno kapitala. Broj

75 Biro za povratak Grada Stockholma i CLRD BiH. 2009. ''Šta je mit, a šta istina? '' Uporeno istraživanje

stavova građana BiH koji žive u zemlji i inostranstvu.



Strana 29

emigranata sa definitivnom namjerom da se vrate iznosi 55%. Interesantno je da je veliki

broj ispitanika u ovom istraživanju kao glavni uslov za povratak naveli obezbijeđen je penzije.

S obzirom na ovakvo stanje, realno je očekivati a de u buudnosti biti više povrataka,

pogotovo ako BiH bue bilježila značajniji ekonomski napreak, ali i s obzirom a de se jean

broj saašnjih emigranata vratiti u BiH nakon penzionisanja. 76

Ovje treba posebnu pažnju skrenuti na mlae i obrazovane ljue u iseljeništvu. Istraživanjekoje je 2011. sprovela Međunarona organizacija za migracije (IOM) po naslovom ‘’BiH ili

ne BiH'' na uzorku o 847 ispitanika mlaih u ijaspori i mlaih povratnika o kojih čak 56%

ima iplomsko ili postiplomsko obrazovanje njih čak 51% ima namjeru da se vrati u BiH od

čega 64% ima za cilj stalni povratak.77

Razlozi za povratak su različiti, poneka iznenađujudi. Istraživanje iz 2014 .godine na uzorku

od 200 povratnika pokazalo da se 26% ispitanika vratilo u BiH jer im se ''opaa živjeti u

BiH'', 26,5% ''iz poroičnih razloga'', a samo 5% jer su ''u penziji.''78

5.5.5. Drugi doprinosi iseljeništva

Treba spomenuti i važan oprinos iseljeništva kroz filantropske aktivnosti i akcije

humanitarne pomodi (finansijska i robna pomod) usmjerene prema lokalnim zajednicama,

organizacijama i pojedincima u BiH. Kaa je riječ o robnoj pomodi, iseljeništvo često nailazi

na probleme oko oslobađanja o pladanja carine i poreza zbog komplikovanih i

neujenačenih proceura. Uz to, o pladanja carine i poreza izuzima se samo roba koja se

smatra osnovnom potrepštinom poput hrane i ojede pa se ešava a se na pomod u oblikuračunarske i meicinske opreme mora platiti carina i porez.

Iseljeništvo takođe ima veliki potencijal za razvoj turizma u BiH (svaki tredi turista u BiH

olazi iz iseljeništva), promociju poslovnih mogudnosti u BiH, proaju omadih proizvoa,

trgovinsku razmjenu, poboljšanje imiža zemlje u inostranstvu itd.

6. Prepreke za učešde iseljeništva u razvoju BiH

Iako postoji oređen strateški okvir kao i preporuke Vijeda ministara BiH za vezivanje

iseljeništva/migracija s razvojem, kako je navedeno u poglavlju 3. ovog dokumenta, trenutni

nivo uključenosti iselejništva u razvoj u BiH nije odraz nikakavog strateškog okvira ved oraz

pojedinačnih inicijativa, motiviranosti pojedinaca i ad hoc aktivnosti.

76 IOM, IASCI. (2010) ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.'' Str.30.i 57.77 Oruč, N., Alid, A., Barnes, S. 2011. ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH.


Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A. 2014. ''Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina'' Economic

Institute Sarajevo. Str. 63.



Strana 30

U istraživanju proveenom o ACIPS-a Kako vratiti, zaržati i ovesti stručnjake u BiH?

naveeno je „Glavna prepreka trenutno nije u nivou zainteresiranosti ijaspore a oprinesu

razvoju matične zemlje, ved unutar same BiH, koja trenutno neovoljno iskorištava postojede

potencijale.“79 Dok nalazi istraživanja Naučna ijaspora kao potencijal za „priliv pameti“, kao

poseban problem navodi nedostatak inicijative za uspostavljanje saradnje od strane

institucija i organizacija BiH.80

U istraživanje u kome je ispitano 23 poduzetnika povratnika iz dijaspore iz oba entiteta

ispitanici se slažu a su glavne prepreke s kojoma se i anas suočavaju aministrativne i

institucionalne prirode. Navode takođe i prepreke poput korupcije, visokih poreza,

nedostatka stručnih osoba u javnoj upravi, opde poslovne klime, mentaliteta, pravosuđa i

policije. Međutim, ispitanici potvrđuju a te prepreke nisu vezane za njihov povratnički

status (ex-diaspora) status ved a su u pitanju opde barijere s kojima se suočavaju svi u

zemlji, što je jasan pokazatelj a ne postoji iskriminirajudi onos prema povratnicima iz

dijaspore81

.

Mlai povratnici u BiH kao prepreke za pokretanju pouzeda u BiH navoe probleme sa

finansiranjem preuzeda (27%) i teškode pri registraciji kompanije (16%)82.

I prepreke za povratak su takođe različite. Istraživanje rađeno na uzorku o 148 stuenata,

koji su postiplomske stuije stekli u inostranstvu nakon čega su se vratili u BiH , donosi

među zaključcima sljeede: Obrazovni sistem i tržište raa nisu u stanju vrenovati ''nova''

interisciplinarna znanja, te a se naprena znanja i vještine ne uspijevaju u potpunosti

primijeniti na rascjepkanom i neefikasnom tržištu raa u BiH.83

7. Mogudi moeli uključivanja iseljeništva u razvoj BiH

Daniel Naujoks, konsultant UN-a u New Yorku za migracije i istraživač je u oblasti migracija s

naglaskom na međunarone migracije i razvoj i onosa između ijaspore i omovine, u

izvještaju pripremljenom za potrebe projekta „Migracije i razvoj: Uvrštavanje koncepta

migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini “84 navodi

79 ACIPS. 2010. Kako vratiti, zaržati i ovesti stručnjake u BiH?

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=1811&langTag=bs-BA. Str. 11. 80

Nikolid, S., Mraovid, B., Dosid, E. 2010. The Scientific Diaspora as the Brain Gain Option: Exploring the Case of

Bosnia and Herzegovina. ACIPS.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=1812&langTag=bs-BA. Str. 29-30.81 Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A., 2014. ''Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina.'' Economic

Institute Sarajevo. Str. 86. 82 Oruč, N., Alid, A., Barnes, S. 2011. ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH.


Božid, A. 2014. ''Međunarona mobilnost i protok znanja: Iskustva mlaih stručnjaka o povratku u BiH pozavršetku postiplomskih stuija u inostranstvu''. Prezentacija na Istarživačkoj raionici ''Migracije u funkcijirazvoja'' Sarajevo. 17-18.11.2014. MLJPI/SDC/UNDP.84 Naujoks, D. 2014. ''Uvrštavanje migracija u razvojne politike u Bosni i Hercegovini: ključni koncepti i

međunarona iskustva'' . Str. 6-9







Strana 31

da je uvrštavanje migracija u razvoj mogude je realizovati kroz strateške okumente na

nekoliko nivoa:

1. Državni plan razvoja koje uzimaju u obzir migracije

2. Migracijske politike koje uzimaju u obzir razvojne procese

3. Sektorske politike usmjerene na migracije – podrazumijevaju posebne intervencije

poput iskorištavanje oznaka za razvoj oređenog sektora i ruge politike angažmanadijaspore

4. Sektorske politike osjetljive na migracije - nisu irektno usmjerene na migracije ved

se pri njihovom efiniranju voi računa a li de i kako uticati na migraciju, onosno,

kako de migracija uticati na te sektorske politike.

UNDP i IOM su na temelju priručnika Globalne grupe za migracije (GMG) „Uvrštavanje

migracija u planiranje razvoja. Priručnik za kreatore politika i praktičare“ (2010.), realizirali

globalni pilot program Uvrštavanja migracija u nacionalne razvoj ne strategije u Banglaešu,

na Jamajci, te u Moldaviji i Tunisu. ok su slični projekti otpočeli i u Ekvadoru, Maroku, Srbijii Kirgizstanu. Na primjer, u Jamajci se Nacionalna politika Jamajke i Akcioni plan u oblasti

međunaronih migracija i razvoja fokusiraju na osam prioritetnih poručja i to: (1)

upravljanje i koherentnost politika, (2) ljuska prava i socijalna zaštita, (3) ijaspora i razvoj;

(4) mobilnost radne snage i razvoj; (5) doznake i razvoj; (6) povratak i reintegracija

migranata; (7) migracije poroica i razvoj; (8) poaci, istraživanje i informacijski sistemi. Uz

to, pripremljen je i nacrt politike o dijaspori.

alje, u istom izvještaju naglašava se a je učešde javnih ustanova iz različitih sektora i nivoa

vlasti ključna pretpostavka za uključivanje migracija u razvoj. Ovlaštenje za planiranje iprovedbu intervencija vezanih za migracije proizilazi iz opdih naležnosti za razvoj.

Za efikasno uvrštavanje migracija u razvoj o izuzetne je važnosti međuresorna i

međuinstitucionalna saranje. Kako bi se olakšala saranja, Vlada Moldavije je imenovala

kontakt osobe pri svakom ministarstvu i centralnoj javnoj upravi pri kabinetu zamjenika

ministra ili zamjenika generalnog direktora, koja je odgovorna za promoviranje i realizaciju

politika u pogledu dijaspore.

Primjeri konkretnih programa za korištenje različitih razvojnih potencijala mogu se vidjeti u

gore naveenom izvještaju.

8. Iskustva drugih zemalja

Globalni forum za migracije i razvoj (GFMD) na svojoj web stranici u okviru inicijative

''Platforma za partnerstvo'' 85 prikuplja informacije o različitim praksama u oblasti migracija i

razvoja s ciljem a se postaknu vlae a rae u međusobnom partnerstvu kao i u

partnerstvu sa nevladinim sektorom u razvijanju i implementiranju politika i programa u

oblasti migracija i razvoja. Neke od praksi koje su dole pomenute preuzete su s ovog foruma.

85 http://www.gfmd.org/pfp






Strana 32

Lekcije iz Holanije i Njemačke ukazuju a web stranice vlaa često ostaju neprimijedene.

Obje ove zemlje su finansijski poržale izrau web stranica ko je migrantima nude informacije

o jeftinijem transferu novčanih oznaka kako bi se potakla kompetitivnost i transparentnost

među finansijskim institucijama. Međutim, obje zemlje su se suočile sa izazovom kako

informisati migrante o postojanju ovih web stranica i potadi ih a ih reovno posjeduju.

Ministarstvo vanjskih poslova Holanije je u tu svrhu nevlainoj organizaciji koja oržavaweb stranicu odobrilo 50% dodatnih sestava u onosu na goišnji bužet a u svrhu javne

kampanje informisanja o postojanju web stranice.86

Mnoge zemlje u svijetu imaju fleksibilne zakone o ržavljanstvu kojima se omogudava vojno

ržavljanstvo emigrantima i njihovim potomcima. Neke imaju posebne olakšice vezane za

ulazak i boravak pripanika ijaspore koji nisu ržavljani. Više zemalja izaje posebne

registracijske kartice pripanicima ijaspore, neržavljanima, koje im obezbjeđuju oređene

privilegije obično rezervisane za građane tih zemalja. Naprimjer, Poljska izdaje posebne

kartice (Karta Polska) osobama u inostranstvu koje imaju minimum razumijevanja poljskog

jezika i dokument koji dokazuje njihove poljske korijene ili vezu sa poljskom kulturom. Ova

kartica omogudava nosiocima a rae u Poljskoj bez traženja rane ozvole, osnuju

kompaniju pod istim uslovima kao i Poljaci, stuiraju i učestvuju u istraživačkim i razvojnim

projektima. Takođe im nui oređene prava vezana za zravstveno osiguranje, stipeniranje,

prevoz i drugo.87

Od oktobra 2014. Vlada Irske izaje ''cerifikat o irskom nasljeđu'' osobama irskog porijekla

kojih ima oko 70 miliona u svijetu. Certifikat je službena inicijativa irske vlae kojom se

prepoznaje kontinuirana emocionalna povezanost potomaka irskih emigranata sa zemljom

svojih predaka.88

Inače, Irska vlada je 1980tih pokrenula kampanju na mobiliziranju dijaspore i postigla sjajne

rezultate: u periodu 1998-2008 u zemlju se vratilo oko 150.000 irskih emigranata. Povratnici

čine 20% irske rane snage i u svojim su 30tim i 40tim goinama života. Neke o aktivnosti

koje su pokrenute su:

- 1998-2000 Irska kampanja za zapošljavanje pripanika ijaspore (FAS Jobs Irelan

Campaign: International diaspora recruitment)- 1998 – Milenijumski fon za pouzetništvo – za olakšavanje povratka

visokokvalifikovanih (Millennium Entrepreneur Fund: Facilitating return of high

skilled to initiate HPSU's)

- 1999 – Kampanja 'Prilike u Irskoj' – privučeno 2000 stručnjaka informacionih

tehnologija iz dijaspore za povratak u Irsku (Opportunity Ireland Campaign)

86 IOM. MPI. 2012. Developing a Road Map for Engaging Diasporas in Development. A Handbook for

Policymakers and Practitioners in Home and Host Countries.

http://publications.iom.int/bookstore/free/Diaspora_Handbook_EN_For_Web_28May2013.pdf. Str. 116.



http://publications.iom.int/bookstore/free/Diaspora_Handbook_EN_For_Web_28May2013.pdf. Str. 98.88

Certificate of Irish Heritage. https://www.heritagecertificate.com/

http://publications.iom.int/bookstore/free/Diaspora_Handbook_EN_For_Web_28May2013.pdf






Strana 33

- Projekat baza poataka sa 375 naučnika u naučnom sektoru u SA – 75% bi se voljelo

vratiti (The Expat Project – database of 375 expats in US life science sector)

- Međunarona kampanja za privlačenje talenata iz ijaspore (International roadshows

to recruit diaspora talent)

Neke zemlje su uvele poreske olakšice na obrotvorne priloge kako bi ojačale filantropiju.

SA, gje takva politika postoji još o 1917. su naročito uspješne u promoviranju filantropiješto je posebno važno u slučajevima prironih katastrofa.89

Poučeni američkim iskustvom filantropi irskog porijekla su osnovali globalnu filantropsku

mrežu putem koje se prikupljaju obrovoljni prilozi Iraca i prijatelja Irske širom svijeta iz

kojih se finansiraju projekti u Irskoj. Mreža jeluje o 1976. goine o kaa je prikupljeno

preko 480 miliona dolara iz kojih su pomogao ra više o 3.000 organizacija koje pružaju

pomod onima kojima je potrebna u Irskoj.90

Oličan primjer umrežavanja dijaspore sa zemljom porijekla je Advance - neprofitna globalnamreža koja okuplja više o 20.000 Australaca koji žive u 80 zemalja svijeta i rade kao

naučnici, istraživači, umjetnici, muzičari, vlaini službenici, pouzetnici itd. Organizacija ima

poršku australskog ministarstva vanjskih poslova i trgovine, regionalnih australskih vlada,

globalnih donatora i partnera. Organizacija povezuje australijske profesionalce u različitim

oblastima koji žive van zemlje, posjeuje web portal sa ponuama za zapošljavanje,

informacije o povratku u Australiju itd.91

Libanska biznis mreža je takođe neprofitna organizacija koja rai na ientificiranju i kreiranju

veza između libanskih pouzetnika, pouzetnika iz ijaspore i međunaronih pouzetnika.Aktivnosti se obavljaju putem interneta i baze poataka koja pomaže ''uparivanju'' i

identificiranju biznis partnera.

Meksička ijaspora u SA putem zavičajnih klubova pomaže razvoj svojih ronih mjesta.

Postignut je uspjeh u usmjeravanju novčanih oznaka meksičkih emigranata, uspostavljanju

mreža sa ronim mjestima i stranim investitorima, te saranji sa lokalnim vlaama na

rješavanju praktičnih pitanja. Zahvaljujudi ovim klubovima osmišljen je program između

SADa i Meksika pod nazivom ''3x1''. U ovom programu iseljeničke novčane oznake se

usmjeravaju na male razvojne projekte u zemlji porijekla (asfaltiranje puteva, izgradnja

bolnica i škola) i na svaki olar koji iseljenici pošalju oaju se tri olara o ržave i

opštinskih vlaa. U finansiranju ovih projekata učestvovala je i Inter-American Development

Bank, a oneavno i Western Union kao četvrti partner (saašnji ''4x1'' program).



http://publications.iom.int/bookstore/free/Diaspora_Handbook_EN_For_Web_28May2013.pdf. Str. 102.

90 The Ireland Funds. http://www.theirelandfunds.org/



http://publications.iom.int/bookstore/free/Diaspora_Handbook_EN_For_Web_28May2013.pdf. Str. 135


http://www.theirelandfunds.org/



http://www.theirelandfunds.org/




Strana 34

Što se tiče iskustava iz naše regije, Hrvatska je stavila akcenat na mobiliziranje obrazovanih i

stručnih karova iz hrvatskog iseljeništva putem program ''Priljev mozgova'' koji ima za cilj:

motiviranje hrvatskih znanstvenika iz ijaspore za znanstveno istraživanje u Hrvatskoj,

stvaranje programa za kratkoročna imenovanja hrvatskih znanstvenika iz ijaspore u

hrvatskim istraživačkim institucijama i inustriji, zajenička imenovanja znanstvenika iz

dijaspore u hrvatskim znanstvenim institucijama, poticanje povratka kvalificiranih i

obrazovanih ljui iz ijaspore rai uključivanja u pouzetničke aktivnosti. A jean o ciljeva je i uspostavljanje Mreže hrvatske znanstvene ijaspore.

Srbija ima niz aktivnosti prema ijaspori u različitim oblastima: povratak stručnjaka iz

dijaspore, aktiviranje novčanih oznaka, porška investiranju dijaspore u lokalne zajednice,

te zakonski i strateški okvir za ijasporu. 2014. godine Srbija je uključena u globalni pilot

program Uvrštavanj e migracija u nacionalne razvojne strategije tako a de njihova iskustva

biti vrlo korisna cijelom regionu.

9. Preporuke postojedih istraživanja u BiH

Ovaj io sarži neke o preporuka stručnih i akaemskih istraživanja sproveenih u BiH

vezano za pitanja vezivanja iseljeništva sa razvojem BiH.

Efenid Anan, Babid Bojana, Rebmann Anna. 2014. ''Diaspora and Development – Bosnia

and Herzegovina''92

Postoji potreba a se postigne bolje razumijevanje i jasnija vizija u BiH o tome na koji način

dijaspora i razvoj treba da budu povezani. Dijaspora i razvoj je koncept koji je obroošao u

svim analiziranim sektorima, ok je malo toga poznato o tome kako učiniti vezu između

dijaspore i razvoja operativnom, efikasnom i izvodljivom.

Pored finansijskih doprinosa razvoju, uloga ljudskog i socijalnog kapitala dijaspore zaslužuje

više pažnje – kako među istraživačima, tako i među kreatorima politika.

Trenutno postoji osta heterogenosti u institucionalnom okruženju, pristupima,

komunikaciji, kapacitetima, politikama, aktivnostima. Postoji potreba za takvim

poboljšanjem institucionalnog okruženja koje de unaprijeiti međuinstitucionalnu i

međusektorsku saranju unutar i između različitih nivoa uprave u BiH, kaa su u pitanju one

institucije i nivoi koji rade na pitanjima dijaspore i razvoja.

Potrebno je da institucije u BiH više rae na izgranji povjerenja sa ijasporom, što je usko

povezano sa komunikacijom, transparentnošdu i razmjenom ieja u oblasti razvoja. Pore

toga, bolja komunikacija trebalo bi da stimulira kulturalne i druge forme socijalne saradnje

između ijaspore i institucija u BiH.

92 Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A. 2014. ''Diaspora and Development – Bosnia and Herzegovina.'' Economic

Institute Sarajevo. Str. 82-83



Strana 35

Javne ustanove na svim nivoima uprave trebalo bi da budu proaktivnije u predstavljanju

ijaspore lokalnom stanovništvu kroz pozitivne primjere i prakse, kako bi bili otklonjeni neki

postojedi stereotipi o ijaspori. Aktivniji angažman lokalnih medija i medija u dijaspori

prestavlja važan faktor u prezentiranju uloge ijaspore u razvoju i kreiranju pozitivnog

onosa ka ulozi ijaspore u BiH uopšte.

ijaspora je još uvijek zainteresirana za investiranje u BiH, ali, prije svega, u svo je lokalnezajenice. Ovo bi trebalo a bue važna polazna tačka – postoji potreba za povezivanjem

specifičnih projekata (lokaliteta) za specifične pripanike ijaspore.

Važno je poboljšati (institucionalne) mehanizme za naglašavanje korisnosti socijalnih mreža i

rugih oblika socijalnog kapitala u uspostavi transnacionalnog pouzetništva.

Postoji potreba za kreiranjem boljeg okruženja za korištenje prenosti jakih socijalnih mreža

i maksimiziranje učinka pomodi primljene putem raznih kanala, kao što su finaltropija i

humanitarni rad.

Tek svaki peti migrant iz BiH u EU čuva neki io ušteđevine u BiH, maa je bh. bankarski

sektor jean o najrazvijenijih u regiji. ijasporu treba stimulirati a io svoje ušteđevine

čuva u bh. bankovnom sektoru. Neke aktivnosti u tom smislu mogle bi uključiti, naprimjer,

namjenske štene račune za ijasporu, poboljšanu transparentnost i jaku marketinšku

strategiju.

Kako bi bilo povedano interesovanje ijaspore za razvojne aktivnosti u BiH, javne politike

treba da budu kreirane na takav način a nede samo postavljati pitanje „šta ijaspora može

uraiti za BiH“, nego, također, i „šta bh. vlaa(vlae)/institucije/ostali mogu uraiti za

ijasporu (investitore)“ u smislu legislative, politika, proceura, izgranje povjerenja i

razmjene ieja i praksi. Na ovaj način bide osnažena vosmjerna komunikacija.

Investicije iz ijaspore, oznake, socijalni kapital i aktivnosti prijenosa znanja i vještina

trebalo bi da postanu dio razvojnih politika u BiH – trebalo bi da razvojne agencije/akteri i

mreže ijaspore buu institucionalno koorinirani i prepoznati kao partneri u razvoju BiH.

Studija IOM. IASCI. 2010. ''Maksimiziranje uticaja finansijskih tokova i investicija povezanih

sa migracionim na razvoj ''

93

Obezbijediti relevantne proizvode i usluge vezane za oznake, štenju i investicije

iseljeništva,kao i usluge i intervencije u vezi s tim (finansijska edukacija; kursevi jezika prije

odlaska; kreitne linije; kratkoročni, srenjoročni i ugoročni šteni proizvoi; investicione

organizacije – penzije, trustovi, fondovi..; razvoj biznis-planova i vezanih usluga; finansijski

paketi za uspostavljanje i poršku biznisu it.).

93 IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment

to Bosnia and Herzegovina.''

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Istrazivanja/default.aspx?id=2788&langTag=bs-BA . Str.104.



Strana 36

Poržati širenje i proubljivanje tržišta finansijskog posreovanja vezanog za emigrante kao

specifičan tržišni segment tako što de se poržati razvoj relevantnih politika i regulatornog

okvira te poizati svijest ko ključnih onosilaca oluka u javnom i privatnom sektoru.

Razvijati komplementarnost između javnih i privatnih agenata koji su uključeni u regulaciju

finansi jskog tržišta, ekonomski razvoj manje razvijenih regija u BiH, razvoj malih i srenjih

preuzeda (MSP), obezbjeđenje kreita i upravljanje migracijama s ciljem širenja finansijskogposreovanja i privlačenja oznake i štenje u prouktivne investicije.

Obezbijeiti više istraživanja i puzanih poataka o migracionim finansijskim tokovima i više

razumijevanja emigranata kao specifičnog tržišnog segmenta.

Oruč Nermin, Alid Ajla, Barnes Sasha. 2011. ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae

dijaspore na tržište raa u BiH. MDG-F, YERP.94

Pitanja migracije trebaju biti integrisani u postojede strategije a treba razmotriti i izradu

strategije za dijasporu koja može razmotriti olakšavanje i pradenje manje opipljivih oprinosa

kao što su transfer inovacija, znanja i vještina.

Poboljšati informacije o tržištu raa kako bi tačnije oražavale potražnju, ponuu i praznine

na tržištu raa. Ovaj proces je o presunog značaja za sve mlae ljue u BiH i može se

dodatno pokazati koristan i za mlade migrante u inostranstvu i za razvoj BiH ako dio ovih

napora dopre o ijaspore: ako neostaci na tržištu raa buu ientifikovani u pogleu

ponude radne snage u zemlji, učinkovito opiranje o i umrežavanje sa mlaom ijasporom

bi rezultiralo time da se osigura da nedostaci u vještinama buu popunjeni mlaim talentima

iz inostranstva.

Porška mlaim povratnicima i poroicama: povratnici se suočavaju sa dodatnim

preprekama u pristupu tržištu raa i imaju potrebu za dodatnim uslugama traženja posla,

savjetovanja o karijeri, koja bi bila posebno usmjerena na mlade povratnike i njihove

supružnike. Buudi a mnogi mlai ljui koji razmatraju povratak imaju poroice, mogu se

razviti kursevi jezika i kulturne orijentacije za djecu koja su u pratnji povratnika, te ih tako

pripremiti za prelaz na školovanje u BiH.

Ulaganje: Agencija za promoviranje stranih ulaganja (FIPA) i regionalne razvojne agencije

mogu osmisliti promotivne aktivnosti koje ciljaju mlau BiH ijasporu pružajudi orjentaciju

povratnicima zainteresiranim za ulaganje u BiH po povratku ili iz svojih zemalja boravka.

Prilike umrežavanja između ijaspore i investitora povratnika, te pouzeda u ržavi mogu se

organizirati kako bi se omogudio vosmjerni prenos znanja i porška. Ulaganje bi se takođe

poticalo nuđenjem povoljnih poreznih tretmana, brže registracije kompanija i ostalih olakšica

privremene priroe, na osnovu učinka.

94 Oruč, N., Alid, A., Barnes, S. 2011. ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na tržište raa u BiH.

MDG-F, YERP. Str. 45-46.



Strana 37

Nikolid, Sara. Boriša Mraovid, Emina Ćosid. 2010. The Scientific Diaspora as the Brain Gain

Option: Exploring the Case of Bosnia and Herzegovina. ACIPS.

Nalazi istraživanja Naučna ijaspora kao potencijal za „priliv pameti“, u kome je ispitano 46

pripanika naučne ijaspore iz BiH (ogromna vedina su oktori nauka), pokazuju a je velika

vedina ispitanika zainteresovana da doprinesu razvoju BiH i smatraju da bi njihovouključivanje moglo dati pozitivan doprinos. Kao najinteresantnije oblici saradnje ispitanici su

naveli uključivanje u profesionalne mreže u BiH i regiji, učvršdivanje veza među pipanicima

naučne ijaspore, kongesi, porška naučnim skupovima, učenje na daljinu i organizaciju

institucionalnih posjeta. Kao prijelog za poboljšanje saranje, najčešde su spominjane

mogudnosti kratkoročnih i post-doktorskih usavršavanja mladih naučnika iz BiH pri

institucijama u inostranstvu u kojima rade pripanici naučne ijaspore.

Literatura

Božid, A., 2014. Međunarona mobilnost i protok znanja: Iskustva mlaih stručnjakaopovratku u BiH po završetku posti plomskih studija u inostranstvu. Prezentacija na

Istraživačkoj raionici ''Migracije u funkciji razvoja'' 17-18.11.2014. Ministarstvo za ljudska

prava i izbjeglice BiH. Švicarska ambasaa u BiH. UNDP BiH.

Efenid, A., Babid, B., Rebmann, A. 2014. Diaspora and Development – Bosnia and

Herzegovina.

Emirhafizovid, M., 2013. Demografske i socio-ekonomske karakteristike

bosanskohercegovačkih migranata u Austriji. ''Migracije iz Bosne i Hercegovine.''

Ministarstvo za ljuska prava i izbjeglice BiH i Fakultet političkih nauka Univerziteta uSarajevu.

Iseni, B., Didier, R., Bader,D., Efionayi-Mader, D. 2014. The population of Bosnia and

Herzegovina in Switzerland . Swiss Forum for Migration and Population Studies.

Likid-Brborid, B., Bennich-Bjorkman, L. 2013. Ponovno promišljanje šveske ''izuzetnosti'':slučaj socio-ekonomske i političke integracije imigranata iz Bosne i Hercegovine 1990-tih.

''Migracije iz Bosne i Hercegovine.'' Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Fakultet

političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Kostid, R., 2013. Istraživanje trenova u transnacionalnim praksama migranata potaknutih

sukobom: Bosanci u Šveskoj i njihove aktivnosti usmjerene k Bosni i Hercegovini. ''Migracije

iz Bosne i Hercegovine.'' Ministarstvo za ljuska prava i izbjeglice BiH i Fakultet političkihnauka Univerziteta u Sarajevu.

Marinkovid, ., 2007. Jačanje prekogranične saranje na Zapanom Balkanu vezano zaupravljanje migracijom. Slučaj BiH. Regionalna konferencija Migracijski tokovi u Jugoistočnoj

Evropi. Beograd. 27-28 februar 2007

Naujoks, D., 2014. Uvrštavanje migracija u razvojne politike u Bosni i Hercegovini: ključni



Strana 38

koncepti i međunarona iskustva. Ministarstvo za ljuska prava i izbjeglice BiH. Švicarskaambasada u BiH. UNDP BiH.

Nikolid, S. Mraovid, B., Dosid, E. 2010. The Scientific Diaspora as the Brain Gain Option:

Exploring the Case of Bosnia and Herzegovina. ACIPS.

Oruč, N., Alid, A., Barnes, S. 2011 ''BiH ili ne BiH?'' Izvještaj o povratku mlae ijaspore na

tržište raa u BiH. MDG-F. YERP.

Pobrid, A., 2002. Osnovne značajke i posljeice migracijskih kretanja u Bosni i Hercegovin i .

Migracijske i etničke teme 18 (4).

Valenta, M., Ramet, S.P. 2011. Bosnian Migrants: An Introduction In: The Bosnian Diaspora:

Integration in Transnational Communities

Valenta, M. Štrabac, Ž. 2013. Bosanci u Norveškoj: integracija bosanskih migranata i njihovih

potomaka u norveško ruštvo. ''Migracije iz Bosne i Hercegovine.'' Ministarstvo za ljudska

prava i izbjeglice BiH i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Web stranice, institucije BiH, međunarone organizacije

Agencija za statistiku BiH. Bosna i Hercegovina u brojkama 2013.

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BH_u_brojkama2013_HR.pdf.

BHAAAS. www.bhaaas.org

Brošura Iseljeništvo i razvoj BiH:Uspješni primjeri . MLJPI/SDC/UNDP. 2014.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/Uspjesni_primjeri_bos.p

Centralna banka BiH, Izvješta ji o platnom bilansu

Certificate of Irish Heritage. https://www.heritagecertificate.com/

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/razvojna_strategija/Archive.aspx?langTag=bs-

BA&template_id=140&pageIndex=1

Federalni zavod za statistiku. 2014. FBiH u brojkama 2014.

http://www.fzs.ba/Podaci/Brojke2014.pdf

GFMD – Global Forum on Migration and Development. Background Paper. Athens, 5-6 Nov

2009. http://www.gfmd.org/

GMG – Global Migration Group. 2010. Mainstreaming migration into Development Planning.

A handbook for policy-makers and practitioners.

http://www.globalmigrationgroup.org/sites/default/files/uploads/UNCT_Corner/theme7/m

ainstreamingmigration.pdf

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/default.aspx?id=3083&langTag=bs-BA

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BH_u_brojkama2013_HR.pdf



https://www.heritagecertificate.com/





http://www.gfmd.org/

http://www.globalmigrationgroup.org/sites/default/files/uploads/UNCT_Corner/theme7/mainstreamingmigration.pdf






http://www.gfmd.org/







http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BH_u_brojkama2013_HR.pdf



Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. 2014. Pregle stanja bosanskohercegovačkogiseljeništva.http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/PREGLED%20STANJA.pdf

Ministarstvo civilnih poslova BiH.

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/

Feeralno ministarstvo okoliša i turizma.http://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-

2018%20(2008).pdf

Federalni zavod za programiranje razvoja. http://www.fzzpr.gov.ba/

IOM. IASCI. 2010. Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows

and Investment to Bosnia and Herzegovina.

IOM. MPI. 2012. Developing a Road Map for Engaging Diasporas in Development. A

Handbook for Policymakers and Practitioners in Home and Host Countries.

Migracioni profil BiH 2013. MS. MVP. MLJPI BiH.

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Dokumenti/MigracioniProfil2013.pdf

Narona skupština Republike Srpske. Ekonomska politika RS.http://www.narodnaskupstinars.net/upload/documents/lat/ostalaakta/Ekonomska%20politi

ka%20RS%20za%202014.%20godinu.pdf.

Oxford Research International. 2007. Glas tihe vedine. UNDP BiH.

Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS. http://www.herdata.org/public/Strategija_NTR_RS-L.pdf

World Bank. 2011. Migration and Remittances Factbook.

http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-

1199807908806/Bosnia&Herzegovina.pdf

UNDP. 2002. Human Development Report .

UNHCR BiH. http://www.unhcr.org/pages/49e48d766.html

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/PREGLED%20STANJA.pdf









http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Bosnia&Herzegovina.pdf


http://www.unhcr.org/pages/49e48d766.html

http://www.unhcr.org/pages/49e48d766.html











http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/PREGLED%20STANJA.pdf

Documents

Razvojni Resursi BiH Iseljenistva