127
Energetski resursi u BiH Dr.sc.Sandira Eljšan, doc.

Prez 3 Resursi Bih

Embed Size (px)

DESCRIPTION

grg

Citation preview

  • Energetski resursi u BiHDr.sc.Sandira Eljan, doc.

  • Istorijat i postojee stanje elektroenergetskog sektora u BiHElektroenergetski sistem BiH ine objekti za proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine energije. Sistem je koncipiran i graen, u dijelu proizvodnje na vlastitim prirodnim resursima, u skladu sa potrebama potronje u BiH i zadovoljenju potreba podruja u sada susjednim dravama.

  • Bosna i Hercegovina raspolae znaajnim energetskim resursima koji nisu aktivirani. Dio hidroenergetskog potencijala je zajedniki sa susjednm dravama i njegovu podjelu, aktiviranje i korienje treba rijeavati u skladu sa meunarodnim normama, na osnovu meudravnih ugovora1.

  • Meutim, uprkos tome, potrebe za ulaganje u sektor su jo velike jer pored sanacije potrebno je osigurati modernizaciju i izgradnju novih objekata kako bi se poboljala pouzdanost, sigurnost i zatita okoline, te osigurale potrebe kupaca u BiH.Danas u Bosni i Hercegovini djeluju tri odvojena vertikalno organizirana preduzea koja se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom: EP BiH sa sjeditem u Sarajevu, EP HZHB sa sjeditem u Mostaru, EP Republike Srpske sa sjeditem u Trebinju,

  • Postojee TE u BiH troe prosjeno godinje oko 8 miliona tona uglja odgovarajue vrste i kvaliteta, koje svakako moraju biti obezbjeivane do kraja ivotne dobi postojeih termoelektrana. Dakle, moe se zakljuiti da u BiH postoje preduslovi za dugorono snabdijevanje ugljem postojeih termoelektrana i izgradnju novih. Pri tome se mora voditi rauna o optimalnom izboru novih kotlova u TE prema realno raspoloivom kvalitetu i strukturi ugljeva.

  • Hidroenergetski potencijali

    Ekonomski hidroenergetski potencijal velikih vodotoka u BiH prema studiji Sadanjasaznanja o hidroenergetskom potencijalu SR Bosne i Hercegovine, koju je 1986 godine uradio Institut za elektroprivredu Sarajevo, iznosi cca 18.600 GWh godinje. Ukupna iskoritenost tog potencijala je oko 40% ili 7.182 GWh godinje.Meutim, dobar dio ovog hidroenergetskog potencijala je trajno izgubljen zbog prostornih, ekolokih i ekonomskih ogranienja koja su nastala u proteklom periodu.

  • Pored hidroenergetskog potencijala velikih vodotoka, BiH raspolae i hidroenergetskim potencijalom malih vodotoka na kojima bi se mogao izgraditi vei broj hidroelektrana male snage. Procjenjuje se da taj hidroenergetski potencijal iznosi 12% ukupnog hidroenergetskog potencijala velikih vodotoka.Kvalitet hidroenergetskog potencijala u Bosni i Hercegovini je visokog nivoa, pogodan je za izgradnju velikih akumulacija i vienamjensko korienje vode.

  • Ostali potencijalni proizvodni resursi

    Projekt energetskog koritenja vjetraProjekt suradnje na studiji iskoristivosti energije vjetra u Hercegovini prezentiran je Agenciji za meunarodnu suradnju AECI i dobiven je pozitivan odgovor o emu je Generalni koordinator panjolske Kooperacije za Balkan obavijestila JP "Elektroprivredu HZ Herceg- Bosne" d.d. Mostar. AECI je imenovala International Management Group (IMG) partnerom za provedbu projekta.

  • Trite elektrine energije i gradnja novih objekata

    Za gradnju novih proizvodnih objekata znaajno je procjeniti potrebe trita (BiH i okruenje), prognozirati kretanje cijena, te utvrditi konkurentnost cijena kotanja iz novih objekata u odnosu na trite i konkurenciju.U svrhu inicijalne analize, neophodno je pripremiti jedan integralni i pojednostavljeniscenario bilansa do 2020. godine koji bi uvaavao sljedee :

  • BiH, kao i sve ostale zemlje u regiji e u cjelosti preuzeti odredbe direktiva EU o internom tritu, to znai da e ovakva vrsta prodaje postati dominantna. Cijene se utvruju ovisno o vremenu koritenja snage, tako da su povoljnije u sluaju da je to vrijeme vee.

  • Upravljanje prirodnim resursima u BIH

    Postupci vrednovanja bogatstva drave moraju da uzmu u obzir i vrijednost prirodnih resursa kao i punu cijenu degradacije okoline

  • Veina nadlenosti, odnosno odgovornosti za drutveni, ekonomski, obrazovni, zdravstveni i industrijski razvoj, kao i koritenje prirodnih resursa zemlje, ukljuujui i davanje koncesija za eksploataciju prirodnih resursa domaim ili stranim korisnicima, tj. osnovni faktori kojima se regulira odrivi razvoj, su praktino u rukama entiteta, a u Federaciji BiH i dobrim dijelom, sa znaajnim uticajem niih administrativnih jedinica kantona/upanija.

  • Republika Bosna i Hercegovina je, kao sastavna federalna jedinica bive Jugoslavije, bila, u sklopu stratekog planskog razvoja zemlje, predodreena kao sirovinska i energijska baza privrednog razvoja zemlje, ali i prostor za razvoj bazine i vojne industrije.

  • Srazmjerno veliki hidro i termoenergetski potencijal, velike zalihe uglja i ruda metala, su omoguile proizvodnju: vie od polovine tadanje jugoslovenske proizvodnje uglja, 70% proizvodnje ruda i samih metala eljeza, aluminija, olova i cinka, te skoro 50% proizvodnje elektrine energije.

  • Takoer, veliki dio hemijske industrije (na bazi azota i klora) bive Jugoslavije je bio lociran u Bosni i Hercegovini.

  • Dakle intenzivna eksploatacija prirodnih resursa, sa, uglavnom preteno zastarjelim i visoko zagaujuim tehnologijama i devastacijom okoline, od Drave diktiranim (netrinim) cijenama sirovina i energije, nisu bili perspektivna osnova izbalansiranog razvoja: ekonomija ekologija, dakle odrivog razvoja u Bosni i Hercegovini

  • U junu 1992. godine, kada je cijeli svijet bio zaokupljen idejom odrivog razvoja i Rio konferencijom, BiH je ve ulazila u trei mjesec tekog i nametnutog rata, koji je trajao skoro 4 godine.

  • Pet godina kasnije, u vrijeme Rio + 5, BiH je, uz pomo meunarodne zajednice bila zaokupljena aktivnostima obnove, u ratu devastirane zemlje i njene infrastrukture, te procesom uspostavljanja novog dravnog sistema, koji jo uvijek traje.

  • Takva situacija je rezultirala injenicom da BiH nije bila dovoljno ukljuena u razvijanje ideje i implementaciju odrivog razvoja. Ipak i pored teke situacije uzrokovane ratom, BiH se uspjela, kroz nekoliko regionalnih meunarodnih programa, poduzetih od 1997. godine ukljuiti u proces razvijanja ideje i implementacije odrivog razvoja.

  • To su, prije svega, regionalni mediteranski i podunavski programi, kao to su: Mediteranski Akcioni Plan (MAP)

  • Osnovni oblici bioloke i geoloke raznolikosti i prirodni resursi

    Bioloka i geoloka raznolikost Bioloka raznolikost je fundamentalna komponenta ivotne sredine te najbolji i najpouzdaniji indikator stanja, trendova i potencijalnih mogunosti razvoja drave

  • Ekoloko-biogeografske prilike: Geografski poloaj na raskrsnici najrazliitijih bio-geografskih uticaja i puteva i raznovrsnost velikog broja ekoloki razliitih i mozaino rasporeenih stanita uslovili su veliki specijski diverzitet kako pojedinih dijelova, tako i ukupne teritorije BiH.Relativno veliki broj vrsta je endemian. umski ekosistemi zauzimaju oko 41% povrine.

  • Bioloka raznolikost: BiH se svrstava u podruja sa najviim stepenom bioloke raznolikosti u Evropi. Na osnovu postojeih inventara, jasno je da je bogatstvo ivotinjskog svijeta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrsta odgovarajuih grupa u okviru Balkanskog poluostrva ili Evrope, predstavlja ne samo nacionalno bogatstvo ve i izuzetan razvojni potencijal.

  • BiH je jedna od najbogatijih po raznolikosti domestificiranih divljih vrsta biljaka i ivotinja u dugoj prolosti razvoja civilizacija na ovim prostorima. Neke od njih su se toliko odomaile i adaptirale da predstavljaju zajedno sa divljim oblicima vrijedan dio prirodne batine BiH.

  • Geoloka raznolikost: Sa aspekta geoloke raznolikosti BiH predstavlja jedan od najunikatnijih regiona u Evropi. Imajui u vidu povrinu zemlje, te broj do sada utvenih geolokih rariteta, spada u red najraznovrsnijih zemalja u Evropi.

  • Dinamian reljef, pravac pruanja planinskih masiva, hidrografska mrea, blizina Jadranskog mora, uvjetovali su irok spektar tipova klime. Geoloki sastav podruja BiH je veoma kompleksan, koje treba sistemskim mjerama odrivog razvoja ouvati za budua pokoljenja.

  • Zemljite Orografski, Bosna i Hercegovina je brdsko-planinska zemlja. Od ukupne povrine 5% otpada na ravnice, 24% na breuljke, 42% na planine, a 29% zauzima kr. Srednja nadmorska visina iznosi oko 500 m (na obali mora 0 m, a najvii vrhu, na planini Magli je 2387 m).

  • Vodni resursi i njihovo koritenje

    Bosna i Hercegovina raspolae sa znaajnim vodnim bogatstvom to je jedan od najvanijih faktora za opti privredni razvoj veine podruja u narednom periodu. Slatkovodni slivovi su kljuni resurs u BiH. Na teritorij BiH godinje padne oko 1250 L/m2 oborina, to, obzirom na povinu BiH, daje ukupnu zapreminu oborinskih voda od 64.000 miliona m3 vode, odnosno 2.030 m3/s.

  • Sa teritorije BiH otie 1.155 m3/s ili u prosjeku 57 % od ukupne pale koliine vode. Kvalitet povrinskih voda je razliit od regije do regije. U donjim dijelovima nekih slivova kvalitet voda pripada III klasi , sredinji tokovi II a izvorita I klasi kvaliteta. Posebnu vrijednost kao prirodni resursi imaju izvorita povrinske i podzemne vode.

  • Sve rijeke u BiH su uglavnom niskog kvaliteta jer primaju veliki teret zagaivanja putem nepreienih otpadnih voda naselja i industrije. Samo gornji tokovi nekoliko rijeka (Una , Sana, Neretva) imaju uglavnom dobar kvalitet vode.

  • U BiH se nalazi 26 veih ili manjih vodnih akumulacija. Mada je veina izgraena u svrhu koritenja hidroenergije, od posebnog je znaaja uticaj ovih akumulacija na ureenje reima voda (smanjenje poplava i poveanje minimalnih proticaja) kao i obezbjeenje potrebnih koliina vode za vodosnabdjevanje i navodnjavanje. BiH je bogata podzemnim vodama odakle se obezbjeuje 80-90 % pitke vode.

  • Uzurpacijom i nenamjenskim koritenjem poljoprivrednog zemljita sadanjim tempom Bosna i Hercegovina bi za 50 godina ostala bez poljoprivrednog tla.

  • Drutveno-ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine u mnogome zavisi od ekoloki odrivog stanja i profitabilnog koritenja resursa u poljoprivredi i umarstvu.

  • Razvoj energije i kljunih industrijskih grana u BiH

    Sa aspekta intenzivnog koritenja ili uticaja na koritenje energije, kao i uticaja na zagaivanje okoline i odrivi razvoj, u BiH su, u periodu posljednjih 20 godina, pa i u znatnoj mjeri i danas, najznaajnije sljedee industrijske grane:

  • Energijski resursi i intenzivnost koritenja energije u BiH

    Osnovni domai izvori energije u BiH su ugalj i hidroenergija. Bosna i Hercegovina uvozi zemni gas i naftu. Struktura primarne energije je: ugalj: 56 %, hidroenergija 10 %, tena goriva 28 % i gas 6 %.

  • U proizvodnji elektrine energije instalisani kapaciteti termoelektrana i hidroelektrana su u odnosu 49:51, dok je proizvodnja elektrine energije iz ova dva izvora u odnosu 75:25.

  • Osnovna karakteristika bh. energetike je slaba efikasnost koritenja energije u cijelom ivotnom ciklusu (od ekstrakcije uglja ili uvoza goriva do konverzije energije u novac ili komfor). Posljedica je vrlo visoka energetska intenzivnost Bosna i Hercegovina je 1991. godine imala gotovo 2,5 puta veu potronju energije po jedinici BDP od nekih drugih jugoslovenskih republika, kao to su Hrvatska i Makedonija.

  • Jedan od razloga visoke energetske intenzivnosti BiH u to vrijeme bio je izvoz elektrine energije, po niskim cijenama, u neke druge republike bive Jugoslavije.Ugljevi su mlai sa visokim sadrajem pepela i sumpora i niskom toplotnom vrijednou.

  • Procjenjuje se, da su ukupne rezerve uglja u BiH:a) Mrki ugaj 1.886 miliona tonab) Lignit 3.578 miliona tonaUkupno 5.464 miliona tona.

  • Postojee TE u BiH troe prosjeno godinje oko 8 miliona tona uglja odgovarajue vrste i kvaliteta, koje svakako moraju biti obezbjeivane do kraja ivotne dobi postojeih termoelektrana. Dakle, moe se zakljuiti da u BiH postoje preduslovi za dugorono snabdijevanje ugljem postojeih termoelektrana i izgradnju novih. Pri tome se mora voditi rauna o optimalnom izboru novih kotlova u TE prema realno raspoloivom kvalitetu i strukturi ugljeva.

  • BiH ne raspolae sa tipovima loita, posebno manje snage (sobne pei) koje bi odgovarale kvalitetu koritenih ugljeva ime se smanjuje stepen korisnosti njihove upotrebe i izaziva zagaivanje produktima nepotpunog sagorijevanja.

  • Termoelektrane na ugalj su veliki emiteri SO2, te tako po specifinoj emisiji SO2 (po glavi stanovnika) BiH zauzima tree mjesto u Evropi (1990).Iskoriteni hidropotencijal je ispod 40% iskoristivog, to je nisko u poreenju sa drugim evropskim zemljama.

  • Mogunost gradnje novih proizvodnih kapaciteta

    Projekti poveanja proizvodnih kapaciteta na postojeim lokacijamaU periodu do 2007. godina Elektroprivrede iz Federacije BiH bi trebale potpuno zavriti sanaciju, rekonstrukciju i modernizaciju objekata elektroenergetskog sistema i investicione aktivnosti dominantno usmjeriti na nove projekte, ukljuivo nove proizvodne kapacitete. Projekti rekonstrukcije i modernizacije, te izgradnje objekata elektroenergetskog sektora, bie usmjereni u djelatnost distribucije i proizvodnje.

  • Projekti u djelatnosti proizvodnje elektrine energije su:- Projekti zavretka rekonstrukcije termo blokova- Projekat zavretka rekonstrukcije svih agregata u HE Jablanica- Projekat rekonstrukcije agregata u HE Rama- Projekat rekonstrukcije u HE Jajce,- Projekat rekonstrukcije i modernizacije opreme u CHE apljina

  • Krajnji cilj ovih projekata je produenje ivotne dobi, poboljanje pogonske spremnosti, smanjenje trokova proizvodnje, poveanje stepena korisnosti, smanjenje emisije polutanata, osiguranje novih i zamjenskih kapaciteta.

  • Treba napomenuti da u BiH postoji jo znaajnih leita uglja, a koja nisu detaljnije obuhvaena napred datim pregledima, a to su:U Duvnu i Livnu, na kojima su obraena dva bloka od po 300 MW i to u varijantama odvojeni blokovi, neposredno uz rudnike i na zajednikoj lokaciji (obali akumulacije Buko Blato), uz transport uglja jer je ta lokacija na sredini izmeu rudnika Kongora i rudnika aprazlije (Tunica).

  • U Bugojnu postoje veoma znaajne rezerve uglja, na kojima do sada nije razmatrana mogunost izgradnje termoenergetskih kapaciteta, mada ovo leite ima veoma zamane rezerve, koje nisu potpuno istraene i koje se cijene na oko 1,479 miliona tona geolokih rezervi i oko 320 miliona tona bilansnih, odnosno u energetskom smislu oko 3392 PJ ili 267 TWh. Od ovih rezervi cca 100 miliona tona se moe otkopati povrinskom eksploatacijom i to pod veoma povoljnim uvjetima.

  • Za realizaciju ovog projekta poseban interes je iskazan od strane Srednjobosanskog kantona i lokalne zajednice (opine Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje).

  • to se tie MHE, ovdje je iskoritenost jo nia. U BiH je 1991. godine bilo 11 malih HE, ime je bilo iskoriteno 4,4 % snage malih HE, odnosno 5,7 % raspoloive energije. U toku su izrade studija hidroenergetskog potencijala. (Krivaja, Neretvica...)Za koje se stvorene su zakonske pretpostavke za izgradnju privatnih energetskih postrojenja i njihovo uvezivanje u elektrinu mreu.

  • Prvi zadatak odrivog razvoja energetike BiH je smanjenje energetske intenzivnosti u okviru cijelog ivotnog ciklusa od dobivanja primarne energije, preko procesiranja sirovina i proizvodnje, do konverzije proizvoda i finalnih oblika energije u novac i kvalitet ivota; ovo ukljuuje i koritenje otpadne toplote u drugim industrijskim pogonima, kao i u poljoprivredi.

  • Drugi zadatak je poveanje energetske efikasnosti koritenja fosilnih goriva (mala kogeneracija energije, koritenje kondenzacionih kotlova, koritenje toplote dimnih gasova). Trei zadatak je postepeni prelazak na nekonvencionalnih izvora energije (koritenje bio-mase, pasivno koritenje solarne energije, vee koritenje hidro potencijala za male HE).

  • Industrija eljeza i elika u BiHBosna i Herecegovina je bila glavni jugoslovenski proizvoa eljeza, a u znatnoj mjeri i elika. Ova intenzivna proizvodnja je bila zaustavljena ratnim dogaajima.

  • Danas se, zahvaljujui stranim investicijama (eljezara Zenica), ova proizvodnja obnavlja?!!!, to ima smisla zbog visokih donjih ogranienja (izgraeni kapaciteti, osposobljena radna snaga, vrsni strunjaci u mnogobrojnim djelatnostima).

  • Meutim, istovremeno je prisutno i miljenje, da je obnavljanje proizvodnje elika neodrivo, jer ta industrija nee moi da plaa trokove inputa (energije, vode ) ije e cijene stalno rasti. Vlasnici ove eljezare stoga zahtijevaju (od drave ?!) posebne popuste u cijenama energije i vode, kako bi mogli da ostvare rentabilnu proizvodnju.

  • Pitanje je gdje se nalazi optimalno rjeenje: odustajanje od proizvodnje i zapoljavanja postojeih strunih radnika, ili odravanje proizvodnje sa nerealno niskim cijenama inputa?!!!!

  • Industrija aluminija i drugih obojenih metala u BiH

    Bosna i Hercegovina je relativno veliki proizvoa glinice i aluminija. Najznaajniji troak u proizvodnji sirovog aluminija je troak elektrine energije.

  • Mada to varira od sluaja do sluaja, za reciklau starog aluminija (kao sekundarne sirovine) je potrebno 5-10% energije u odnosu na aluminij dobiven iz rude boksita, ime su izrazito nii trokovi proizvodnje sekundarnog (recikliranog) aluminija, nego primarnog.

  • Kada se ovo ima na umu postaje jasno zato je visoka cijena aluminija na svjetskom tritu, te da zemlje uvoznici primarnog aluminija postaju rentabilni preraivai primarnog aluminija i vie zarauju kroz reciklau nego zemlje proizvoai primarnog aluminija.

  • BiH je znaajan izvoznik sirovog aluminija, a zanemarivo male koliine se prerauju u zemlji. Isto tako, vrlo male koliine aluminijskog otpada se prerauju u zemlji; i on se izvozi.

  • Sa stanovita odrivog razvoja BiH oboje je neprihvatljivo. Treba stimulisati razvoj preraivake industrije na bazi aluminija, to e poveati potrebe i za sekundarnim aluminijem, a time i za poslovima prikupljanja i reciklae aluminijskog otpada u samoj zemlji

  • U BiH se nalaze dvije deponije bazeni crvenog mulja (ostatka rude boksita i proizvodnje glinice). Ove deponije predstavljaju istovremenu opasnost (mogunost ugroavanja podzemnih voda ili nesree u sluaju pucanja brana), a sa druge strane ogromne koliine (ca 10 miliona tona) predstavljaju znaajan sirovinski potencijal za privreivanje.

  • Postoje u BiH odreene inicijative za koritenje crvenog mulja u privredne svrhe.Najznaajniji poslovi, za domau graditeljsku operativu, su bili, a sad su znatno manji, na podruju obnove devastiranih stambenih objekata.

  • Meutim, postojea zakonska regulativa i poreska politika ne podstie tednju energije (vee koritenje graevinskih izolacionih materijala, najveim dijelom mogue domae proizvodnje i racionalniju izgradnju sistema grijanja i hlaenja)Veina obnovljenih zgrada energetski je visokozahtijevna.

  • Sadanji imperativ je to jeftinije doi do krova nad glavom. Postavlja se pitanje da li je to odrivo rjeenje?! Sigurno nije; takva rjeenja daju samo prividne i kratkotrajne efekte-jeftiniju gradnju, ali sa daleko skupljim odravanjem.

  • Da li su te utede znaajne u odnosu na poveani utroak energije za grijanje u nekoliko narednih godina, i drastinog umanjenja uslova za stanovanje i ivljenje, po minimalnim evropskim standardima.

  • Za graevinsku operativu dobar izvor prihoda bi mogao biti sistematsko saniranje toplotnih gubitaka pojedinih naselja u bh. gradovima.Ovaj program bi morao biti, bar prvih godina, finansijski potpomognut od strane drave (mogue i od meunarodnih organizacija i fondova, koji podravaju projekte vezane za smanjenje uticaja na klimatske promjene, te uz povoljne finansijske kredite)

  • Projekat bi kasnije bio ekonomski samoodriv, ukoliko bi se u nastavak njegovog izvoenja ulagalo 50% uteene energije.Ovaj projekat bi mogao biti znaajan i sa stanovita poveanja zaposlenosti, a efekti bi se brzo osjetili.

  • Sanacija toplotnih gubitaka postojeih zgrada je, pored dugoronih ekonomskih i socijalnih efekata (smanjenje trokova za odravanje-grijanje, podsticaj domaim proizvoaima graevinskih, posebno izolacionih materijala, poveanje zaposlenosti), a i okolinski je vrlo poeljan.

  • Treba koristiti one vidove koritenja solarne energije, gdje nisu visoke investicijje (pasivno grijanje tople vode i pasivno grijanje prostora). U graditeljskim programima treba podravati i stimulisati (i poreskom politikom, takoer) koritenje domaih materijala, materijala koji ne tete zdravlju i okolini.

  • Ne moe se oekivati prelazak energetike i industrije na odrive vidove razvoja bez zavrene privatizacije u ovim sektorima.Meutim, privatizacija nije sama sebi cilj. To je samo jedna komponenta tranzicije.Tranzicija mora biti i tehnoloka i okolinska, i to u isto vrijeme.

  • Rijetki su primjeri u BiH koji bi ovo ilustrovali, ali je izvanredan primjer Tvornice cementa Kakanj, gdje je privatizacija obuhvatila tehnoloku i okolinsku sanaciju, kao i uvoenje novi, savremeniji, sistem menadmenta.

  • ORIVI RAZVOJ BIH DRUTVA

    Odrivi razvoj zemlje je skup mjera koje imaju za cilj poboljanje materijalnog i socijalnog poloaja stanovnitva. On se postie legislativnim, edukativnim, podsticajnim i prinudnim (zakonodavnim) mjerama i aktivnostima.

  • Da bi BiH uspostavila odrivi razvoj, nuno je da se sagleda demografska slika i struktura njenog stanovnitva (starosna, radna, obrazovna i socijalna), kako bi se mogla kreirati adekvatna strategija i program uspostavljanja odrivog razvoja.

  • Zbog toga su ideje odrivog razvoja i poruke Skupa o Zemlji poznate su samo malom broju graana, ukljuujui i strunjake. Veliki broj meunarodnih organizacija, kroz posebne programe i tekuu aktivnost, podravaju oporavak i razvoj Bosne i Hercegovine.

  • Meutim domae vlasti (na nivou drave, sa ogranienim potencijalom i ingerencijama) uz nedovoljnu meuentitesku saradnju, ne postoji konzistentni strateki okvir oporavka i razvoja, ak ni filozofija koja bi pomirila konflikte. Meunarodna zajednica (Evropska Unija, Svjetska Banka, programi nekih drugih zemalja) u posljednje dvije godine organizovano uvode u praksu BiH zatitu okoline, ali ne i odrivi razvoj.

  • Analiza odrivosti razvoja BiH

    Uzroci trenutnog niskog ekonomskog potencijala velikog broja ljudi koji ive u ili na granici siromatva u Bosni i Hercegovini, pokazano je, vrlo su kompleksni. U takvim uslovima postavlja se pitanje da li treba prvo rjeavati ekonomske probleme, pa onda okolinske?!!!

  • Izgleda da veina u BiH tako misli (domae vlasti i meunarodne organizacije). Meutim, nije teko pokazati da su uzroci siromatva i uzroci okolinske degradacije, dijelom zajedniki pretjerana potronja resursa.

  • Posebna analiza odrivosti razvoja na primjeru energetike generatora ekonomskog razvoja i glavnog krivca okolinskih uticaja za zemlje EEK UN (UNECE) pokazala je da je neracionalna potronja resursa, karakteristina za prethodni period drutvenog razvoja (1945 1990), pojaana politikom ex-Jugoslavije prema BiH, dovela je do slabljenja ekonomske snage BiH i njenih graana, i istovremeno do pretjeranog iscrpljivanja resursa i zagaivanja okoline.

  • Stoga bi upravo djelovanje u pravcu zatite okoline, trebalo da doprinese ekonomskom razvoju (tednja energije, reciklaa otpada, sanacija u cilju smanjenja bolesti i ogranienja lokalnog zagaivanja zraka itd.) i poveanju ekonomske snage drave.

  • ta je usko grlo za uvoenje odrivog razvoja u BiH? Neznanje. Prethodna Jugoslavija je zaostajala u znanjima vezanim za okolinu, u odnosu na savremeni svijet. BiH je zaostajala u znanju za razvijenim republikama u Jugoslovenskim uslovima (Hrvatska, Slovenija, Srbija), a u vrijeme Rio konferencije u BiH je bjesnio rat.

  • Odrivi razvoj se ne moe uvesti odjednom. Mora postojati odreeni redoslijed.Stohastiko uvoenje ie proizvodnje, eko-menadmenta, odrive poljoprivrede, nee dati rezultat. Sistemi menadmenta u BH uslijed tri udara (raspad socijalizma, raspad Jugoslavije i rat) su toliko razoreni da se ne moe govoriti o korekcijama razvoja, nego samo o imperativnom uvoenju novog tipa razvoja.

  • Stoga je BiH, koliko god da je danas nestabilna, i na izgled neperspektivna, ukoliko bi postojale koordinirane akcije, mogla biti pogodno mjesto za uvoenje principa odrivog razvoja.

  • Izgradnja i tehnoloki razvojPrethodno razdoblje moglo bi se prema politikim dogovorima i mjerama na meunarodnom i nacionalnom nivou, te medijskim i drugim aktivnostima - nazvati razdobljem afirmiranja i promocije zatite okolia, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti.

  • Kyoto protokol je postao simbol organiziranog odnosa drava u zatiti okolia i crta razgranienja odgovornog od neodgovornog ponaanja prema okoliu. Meutim, izgradnja i struktura novih izvora pokazuje da je za sada Kyoto protokol samo potencijalna prilika.

  • Izgradnja velikih elektranaU izgradnji velikih elektrana ugalj je zadrao svoju poziciju, a koritenje plina je poraslogotovo dvostruko u odnosu na prosjek porasta svih drugih energenata za proizvodnjuelektrine energije. Izgradnja termoelektrana na mazut postala je prolost i moe se rei da je ta tehnologija naputena.

  • Nuklearke su imale rast, ali znatno ispod prosjeka. Po pojedinim tipovima elektrana ostvareno je:Kod hidroelektrana:poboljanja stepena korisnosti,znaajniji rast kapaciteta u centralnoj i junoj Americi.

  • Termoelektrane na ugaljpoveanje stepena korisnosti i vee instalirane snage,uinkovito otklanjanje SO2 i pilot projekti smanjenja emisija CO2,znaajan rast kapaciteta posebno u Kini i Indiji.

  • Termoelektrane na plinpoveanje stepena korisnosti,znaajan rast kapaciteta.

  • Nuklearne elektraneproduljenje ivotnog vijeka (60 godina), poveanje jedinine snage, evolucijskapoboljanja i radikalne izmjene u dizajnu i konfiguraciji postojeih tehnologija, nekolikoinicijativa razvoja novih reaktora (GIF, INPRO, ITER).

  • Vano pitanje proteklog razdoblja, koje e biti prisutno i u budunosti, je prihvatljivost izgradnje elektrana na pojedinim lokacijama ili podrujima. To se u pravilu odnosi na nuklearne elektrane, a takoer i na elektrane na ugljen.

  • Obnovljivi izvori energijeU proteklom razdoblju pokrenuta je vrlo agresivna promocija izgradnje i koritenja obnovljivih izvora energije. Koritenje vjetra u proizvodnji elektrine energije postala je energetska realnost i izgraeni su znaajni kapaciteti.

  • Pokazalo se da je tehnoloki napredak u uskoj korelaciji s mogunou komercijalnog koritenja, to je rezultiralo poveanjem instaliranih snaga, smanjenjem buke i smanjenjem trokova kod vjetroelektrana.

  • Bez obzira to se radi o hidrometeorolokim pojavama ili klimatskim karakteristikama uvjetovanim izvorima male gustoe energije ili malog energetskog potencijala u odreenim tehnologijama i visoko uloenom energijom za proizvodnju goriva, ureaja ili postrojenja, trendovi koritenju obnovljivih izvora su optimistini i njihova uloga e rasti u narednom razdoblju.

  • Po pojedinim obnovljivim izvorima u prethodnom razdoblju ostvareno je:Vjetarpoveanje jedininih snaga i smanjenje investicijskih trokova,visoki porast izgradnje.

  • Prema dosadanjim istraivanjima mogucnosti koritenja vjetropotencijala u proizvodnjielektricne energije koja su provedena na dvadeset lokacija i za koje su uradene studijeizvodljivosti i kontinuirano se vri mjerenje utvrdeni su znacajni potencijali koji, premarezultatima studija daju godinju proizvodnju od preko 1621 GWh elektricne energije.

  • Biomasaprimjena u proizvodnji elektrine energije, topline i u saobraaju,ostvaren tehnoloki napredak.

  • Sunceprirast ugradnje kolektor po prosjenoj godinjoj stopi od 13%, a sunanih elija od27%,dominanta tehnologija silicij (93,7%).

  • Geotermalna energijaporast kapaciteta u proteklom razdoblju od 44%; proizvodnje elektrine energije 48%,toplinskih kapaciteta 76%, proizvodnje topline 70%.

  • Male hidroelektranestalni porast proizvodnje,mali pomaci u tehnolokom razvoju

  • S obzirom na visoku cijenu koritenja energije iz obnovljivih izvora njihova implementacija ovisi o administrativnoj potpori i poticajnim sredstvima. Obnovljivi izvori otvaraju pitanje realne cijene zatite okolia, kao objektivnog troka kojeg je potrebno ukalkulirati u sve tehnologije proizvodnje, transformacije i koritenja energije.

  • Finansijska i administrativna potpora nuan su preduslov za poveano koritenje obnovljivih izvora.

  • Nove tehnologijeOd novih tehnologija vano je spomenuti vodik, koji je u protekom razdoblju doivioznaajnu tehnoloku zainteresiranost za razvoj i pomalo usporavanje u posljednjimgodinama.

  • Glavni pravci razvoja proizvodnje vodika usmjereni su:Fosilna goriva reformiranje prirodnog plina, rasplinjavanje uglja, nepotpuna oksidacija naftnih derivataElektroliza vode koritenjem OIE solarna PV, solarna termalna, hidro, geotermalna energija, itd.

  • Termo-hemijska proizvodnja dekompozicija vode u kemijskim reakcijama s toplinomNuklearna energija elektroliza i dekompozicija vodeBioloki sistemi rasplinjavanje biomase, biofotoliza algi.

  • Novi objekti ija se izgradnja predlae do 2020/30Za razdoblje do 2020 temeljem strukture potronje i rasta potronje u prostoru balansne odgovornosti JP EP HZ HB sacinjena je prognoza potronje s parametrima porasta potronje od 3,24% kod potroaca u balansnoj odgovornosti JP EP HZ HB, a sa stopom porasta od 4,43% kod potroaca u balansnoj odgovornosti JP EP BiH.

  • Stopa porasta potronje za nivo Federacije Bosne i Hercegovine u razmatranom razdoblju iznosi 4%. Ovaj pristup odgovara i referentnim scenarijima prognoze potronje za Bosnu i Hercegovinu koji je uraden od strane renomirane konzultantske tvrtke PwC.

  • Sigurnost opskrbe ne ovisi samo ili iskljucivo od sigurnosti pojedinih izvora, nego od uravnoteenosti energetskog trita i mogucnosti zamjene jednog izvora drugim odnosno od drugih instrumenata poput energetske efikasnosti.

  • Razvoj trita energije i s tim u svezi odgovarajuceg zakonodavstva iz oblasti ekonomije i zatite okolia dovode do napetosti medju subjektima u tim tranzicijskim procesima pocevi od administracije do svih sudionika na tritu energije.

  • U cilju poeljnog proirenja spektra primarnih izvora energije za transformaciju u elektricnu,kao i radi postizanja bolje pogonske fleksibilnosti EES , ali i postizanja drugih korisnih efekata u energetskom sustavu BiH/ FBiH opcenito, pri cemu narocito u sektoru prirodnog gasa,

  • preporucuje se izrada studije izvodivosti za gradnju jednog bloka sa kombiniranim ciklusom gasne i parne turbine (CCGT) na prirodni gas u TE Kakanj.

  • Odredene predstudije u tom pravcu su vec uradjene, kao i detaljan toplotni proracun jedne varijante takvoga bloka u TE Kakanj, snage 100 MW.

  • BiH troi gotovo 40% manje energije od prosjeka zemalja Jugoistocne Evrope, tri puta manje od prosjeka 25 drava EU i gotovo 40% manje od svjetskog prosjeka; BiH koristi 25% manje elektricne energije od prosjeka zemalja Jugoistocne Evrope, 2 i po puta manje od prosjeka 25 drava EU i za 30% manje od svjetskog prosjeka

  • BiH, kao i ostale zemlje Jugoistocne Evrope troi veliku kolicinu energije po jedinici drutvenog proizvoda, gotovo 5 puta vie od 25 drava Evropske unije i 2 i po puta vie od prosjeka svijeta.

  • *