RAZVOJ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK I TRENDOVI U ZRAČNOM … · Okruženje Zračne luke Dubrovnik Unatoč mnogim izazovima 2017. bila je izrazito uspješna za poslovanje Zračne luke Dubrovnik

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

2017 Glavni direktor: Frano Luetić

Čilipi, svibanj 2018.

2

SADRŽAJ

• OPĆI PODACI .................................................................................................................. 3

• SAŽETAK POSLOVANJA DRUŠTVA ZA 2017. ............................................................. 4

• UVODNA RAZMATRANJA I KRETANJA U OKRUŽENJU ............................................ 5

• STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA (PROJEKT RAZVOJ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK) 7

• KLJUČNE INVESTICIJE I PROJEKTNE AKTIVNOSTI 2017. ...................................... 10

• JAVNA NABAVA 2017. ................................................................................................. 11

• NATURALNI POKAZATELJI POSLOVANJA ............................................................... 12

• IZVJEŠTAJ O KADROVSKOM STANJU U 2017. ........................................................ 17

• ANALIZA PROMETA U DFS U 2017. ............................................................................ 19

• DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE .............................................................. 21

• FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. ............................................................................. 22

• USPOREDBA PLANA I OSTVARENJA 2017. .............................................................. 33

• STRUKTURA PRIHODA OD AERODROMSKIH I OSTALIH USLUGA ....................... 34

• FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA 2017. ................................................... 38

• IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA DRUŠTVA ZA 2017. - (SUKLADNOST S ODREDBAMA ČLANKA 21.

ZAKONA O RAČUNOVODSTVU) .......................................................................................... 42

• PRILOG I. - IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA . 46

• PRILOG II. – GFI-POD ................................................................................................... 49

• PRILOG III. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA 2017.

50

3

OPĆI PODACI

Zračna luka Dubrovnik d.o.o. (u nastavku „Društvo“) upisano je u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba u Dubrovniku MBS:060145601; OIB:63145279942.

Osnovna djelatnost Društva su djelatnosti obavljanja usluga u zračnim lukama: • redoviti zračni prijevoz, • izvanredni zračni prijevoz, • djelatnosti u zračnim lukama, • prodaja u slobodnim carinskim prodavaonicama, • konsignacijski poslovi, • i drugo.

Organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i Skupština. Uprava Društva sastoji se od jednog člana, glavnog direktora: u 2017. glavni direktor Društva bio je gospodin Roko Tolić. Dana 2. veljače 2018. Skupština Društva je za novog glavnog direktora imenovala gospodina Frana Luetića. Društvo ne kotira na burzi.

Nadzorni Odbor

Tijekom 2017. Nadzorni Odbor je obnašao svoje funkcije u sljedećem sastavu:

1. Mario Curić, predsjednik Nadzornog odbora s mandatom do 15. lipnja 2020.

2. Luka Klaić, predstavnik radnika, s mandatom do 12. ožujka 2022.

3. Ivica Martić, istekao mandat 17. svibnja 2017.

4. Romana Palčić, istekao mandat 17. prosinca 2017.

5. Ivana Šušnjić s mandatom do okončanja postupka izbora novih članova nadzornog odbora sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbori/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 33/16 i 43/16),

6. Vilma Kosović, istekao mandat 17. prosinca 2017.

Vlasnička struktura Društva dana je kako slijedi:

Osnivači / članovi Društva udjeli u HRK poslovnih udjela

% Republika Hrvatska 300.877.500 55% Dubrovačko - neretvanska županija 109.410.000 20% Općina Konavle 82.057.500 15% Grad Dubrovnik 54.705.000 10% Ukupno 547.050.000 100%

4

SAŽETAK POSLOVANJA DRUŠTVA ZA 2017.

Poslovanje Zračne luke Dubrovnik u 2017. obilježilo je još jedno ostvarenje rekordnog broja prometa putnika od njezina osnutka, već sedmu godinu zaredom. Tijekom 2017. prevezeno je ukupno 2.323.065 putnika što je porast od 16,55% u odnosu na 2016. Također, Društvo je prevezlo 10,05% putnika više od planiranog za 2017.

Od ukupnog broja prevezenih putnika, 2.042.114 (88%) se odnosi na međunarodne putnike te predstavlja porast od 18,19% u odnosu na prethodnu godinu te 266.941 (13%) na domaće putnike što predstavlja porast od 7% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi Društva porasli su u tekućoj godini za 20,45% u odnosu na prethodnu godinu te ukupno iznose 356,9 milijuna kuna (2016: 296,2 milijuna kuna). Također, ukupno ostvareni prihodi u 2017. su veći od planiranih za 6,03% prije svega kao rezultat povećanja putničkog prometa. Ukupni rashodi Društva porasli su u tekućoj godini za 27,94% u odnosu na prethodnu godinu te ukupno iznose 269 milijuna kuna (2016: 210,3 milijuna kuna). Povećanje rashoda Društva u 2017. od 59 milijuna kuna se pretežito odnosi na uvećane troškove amortizacije za 35,6 milijuna kuna radi aktivacije novonabavljene imovine te puštanja u upotrebu zgrade Terminala, dio „C“, uvećanih troškova osoblja za 10 milijuna kuna radi potrebe za dodatnim sezonskim radnicima zbog uvećanja prometa te već spomenutog puštanja u upotrebu novog dijela zgrade Terminala kao i troškova usluga za 6 milijuna kuna što se pretežito odnosi na usluge održavanja te utroška električne energije. Također, ukupni rashodi su veći od planiranih u 2017. za 6,40%.

Društvo je tijekom 2017. ostvarilo dobit prije poreza u iznosu od 87,8 milijuna kuna (2016: 86 milijuna kuna) te je veća za 2,13% od dobiti prethodne godine kao i za 4,92% od planirane dobiti za 2017. Također, uspoređujući s 2015., dobit Društva je u promatranom razdoblju uvećana za 55,38%. Društvo kao i prethodnih godina, a sukladno donesenoj Odluci Skupštine Društva (broj: XXVI/15-14 od 30. lipnja 2015.) planira provesti reinvestiranje ostvarene dobiti za 2017. s ciljem financiranja projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“.

EBITDA (operativna dobit) Društva za 2017. iznosi 150 milijuna kuna te je uvećana za 13,97% u odnosu na prethodnu godinu, a 46,54% u odnosu na 2015.

Budući razvojni planovi i investicijski ciklus Društva je usko vezan uz projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ (u nastavku „Projekt“) koji je započet još 2011. Tijekom srpnja 2016., primljena je Odluka Europske Komisije o odobravanju financiranja Projekta u maksimalnom iznosu od 158,3 milijuna EUR. Trenutno je dovršena prva faza projekta vrijedna 65 milijuna EUR-a koja je uključivala gradnju zgrade Terminala, dio „C“ te je ista puštena u funkciju. Druga faza projekta je u realizaciji i očekuje se dovršetak 2019.

Tijekom 2017. Društvo je ukupno investiralo 235 milijuna kuna, od čega 217 milijuna kuna za potrebe Projekta. Sukladno planu nabave za 2018., Društvo planira investirati više od 550 milijuna kuna za realizaciju projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ te kupnju razne opreme neophodne za obavljanje gospodarske djelatnosti.

5

UVODNA RAZMATRANJA I KRETANJA U OKRUŽENJU

Okruženje Zračne luke Dubrovnik Unatoč mnogim izazovima 2017. bila je izrazito uspješna za poslovanje Zračne luke Dubrovnik. Postignut je rekordan broj putnika, ostvaren značajan rast neto prihoda i ostvarena planirana realizacija na Projektu. Ukupno je postignut promet od 2.323.065 putnika, što je povećanje od 16,55% u odnosu na broj putnika u 2016. Kao i proteklih godina većina prometa se ostvaruje prema europskim destinacijama, više od 95%. Među najznačajnijim destinacijama ističu se London, Pariz, Barcelona, Helsinki, Manchester i Amsterdam. Samo prema ove četiri destinacije ostvareno je više od 40% prometa putnika. London je svakako najznačajnija destinacija s ostvarenih 14% prometa, što je dvostruko više od prve iduće najznačajnije destinacije Pariza.

Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije iz 2017. najviše noćenja su ostvarili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (1.475.6063 noćenja) i Njemačke (718.755 noćenja). Samo gosti s ovih tržišta ostvare 26% svih noćenja na području županije. U 2017. broj noćenja gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva se povećao za 23% dok se broj noćenja njemačkih gostiju povećao za 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Zanimljiva je uloga Helsinkija i Istanbula za razvoj prometa na Zračnoj luci Dubrovnik i povezivanje regije sa svjetskim odredištima. Premda je Helsinki sedma najznačajnija destinacija u 2017., putnici iz Finske ne ostvaruju značajniji udio u prometu. Istanbul je još niže na ljestvici značajnih destinacija i putnici iz Turske su tek na 20. mjestu po udjelu u prometu. Ovo je rezultat strategije povezivanja Europe s destinacijama iz Azije preko čvorišnih zračnih luka Helsinki i Istanbul (engl. Hub Airport). Iz ovog razloga putnike na letovima iz Helsinkija i Istanbula prema Dubrovniku čine u značajnom dijelu transferni putnici s Dalekog istoka. Među čvorišnim zračnim lukama razvija se kompetitivni odnos kada se radi o povezivanju Zapadne i Središnje Europe s destinacijama u Aziji, poglavito Japanom, Južnom Korejom i Kinom.

Uz izvrsne prometne rezultate, rezultati poslovanja Društva su u skladu s postavljenim strateškim ciljevima razvoja zračne luke, poslovnim planom i održivim razvojem zračnih luka. U 2017. povećan je broj linija prema inozemnim destinacijama i ostvaren je značajan uspjeh sa otvaranjem nove zgrade Terminala, dio „C“ i početkom radova na „airside-u“ zračne luke.

Kretanja na tržištu usluga zračnih prijevoznika Kada se promatra promet putnika na 390 najznačajnijih europskih zračnih luka primjetno je kako se broj putnika u 2017. povećao za 8,5% u odnosu na 2016. što na razini EU predstavlja najveći rast od 2004.

Na globalnoj razini na razvoj zračnog prometa značajno utječe liberalizacija tržišta zračnog prometa, poglavito tržišta prijevoznika i tržišta pružatelja usluga opsluživanja zrakoplova. Ovaj čimbenik i snažno gospodarstvo većih europskih zemalja utjecalo je na povećanu potražnju za zračnim prometom u proteklih par godina, što dovodi do rasta prometa na većini europskih zračnih luka uz određene iznimke kao što je jedna od vodećih kontinentalnih zračnih luka Frankfurt gdje postoje infrastrukturna opterećenja.

U posljednjih nekoliko godina vidljiv je sve veći rast broja zrakoplova niskotarifnih prijevoznika, te smanjenje broja zrakoplova tradicionalnih prijevoznika. To je rezultat poslovnog modela niskotarifnih

6

prijevoznika koji se zasniva na visokoj iskorištenosti zrakoplova i relativno čestoj zamjeni flote, te prebacivanja zrakoplova tradicionalnih prijevoznika sestrinskim niskotarifnim prijevoznicima (Lufthansa – Eurowings, Iberia – Vueling, Air France / KLM – Transavia). Ovaj trend se nastavio i u 2017. te su matične kompanije povećale broj zrakoplova u flotama svojih niskotarifnih sestrinskih kompanija. Ovdje se ističe primjer prijevoznika Lufthansa koji je nastavio i u 2017. ekspanzivno razvijati Eurowings te povećava broj zrakoplova u floti Eurowingsa.

Liberalizacija i deregularizacija prouzrokovali su kretanja na tržištu zračnog prometa koja su prisilila zračne luke da prilagode svoj model poslovanja. Danas zračne luke razvijenih ekonomija više od polovice ukupnog prihoda ostvaruju od komercijalnih i drugih djelatnosti, dok se prihodi od zračnih prijevoznika smanjuju iz godine u godinu.

Na mikrorazini Društvo iz godine u godinu bilježi rast udjela niskotarifnih prijevoznika, međutim za razliku od sličnih obalnih zračnih luka koje su prvenstveno u funkciji turističke destinacije, udio tradicionalnih prijevoznika u ukupnom prometu putnika je stabilan i ne smanjuje se. Smatra se kako je ovo rezultat profiliranja Dubrovnika kao značajnije europske turističke destinacije, jačanja Dubrovnika kao „branda“, te relativno loše prometne povezanosti destinacije ostalim oblicima prometa.

Očekivanja i izazovi Na promet zračnih luka diljem Europe u 2017. utjecali su razna međunarodna zbivanja kao nastavak sukoba na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Prijetnja terorističkih napada i dalje ostavljaju snažan dojam na Europu i postoji realna mogućnost negativnog utjecaja na turističko tržište Europe. S druge pak strane, navedeni potencijalni sigurnosni problemi nisu imali negativan utjecaj na odvijanje zračnog prometa i na globalni rast broja putnika u zračnom prometu i na poslovanje Zračne luke Dubrovnik.

Dapače, navedeni sigurnosni problemi doprinijeli su povećanju prometne potražnje u zračnoj luci Dubrovnik. To je rezultat preusmjeravanja turističkih tokova koji su tradicionalno bili orijentirani prema tržištu Turske, prema destinacijama u bliže matičnim zemljama kao što su Španjolska, Italija i Hrvatska.

Na razvoj prometa zračne luke Dubrovnik utječe prometna potražnja koju generira prvenstveno turistička industrija gravitacijske zone zračnih luka. Očekuje se kako će razvoj turizma i izgradnja hotelskih i apartmanskih kapaciteta imati direktan utjecaj na prometnu potražnju. Ostali bitni vanjski čimbenici koji utječu na razvoj poslovanja Društva su izgradnja cestovne prometne infrastrukture prema Zračnoj luci Dubrovnik, prometno povezivanje područja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Republike Hrvatske – most na Pelješcu za koji se očekuje početak radova u 2018., izgradnja putničkog terminala Luke Dubrovnik, te približavanje Crne Gore i Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama.

Početak 2018. obilježio je uspješan završetak radova na prvoj fazi radova na „airside-u“ zračne luke i nastavak radova se očekuje u zimskom redu letenja 2018.

Prema najavama za ljetnu sezonu očekuje se veći intenzitet prometa na već postojećim rutama što bi trebalo rezultirati povećanjem prometa putnika od približno 10%. Društvo nastavlja s radom na ostvarivanju strateških ciljeva kao što su cjelogodišnje povezivanje Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije s Europom i svijetom, izgradnja aerodromske infrastrukture sukladno potrebama prometa i prema međunarodnim sigurnosnim i zaštitnim standardima te ostvarenja profitabilnog i održivog poslovanja. Na ovaj način planiraju se ostvariti očekivanja putnika, zaposlenika i cjelokupne društvene zajednice.

7

STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA (PROJEKT RAZVOJ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK)

Tijekom prethodnih godina Društvo je pokrenulo Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ vrijedan 225 milijuna EUR-a ili 1,7 milijardi kuna (ne uključujući nepredviđene izdatke) kojim Društvo planira ispuniti strateške ciljeve razvoja.

Najvažniji događaji vezani uz Projekt su:

- 11. travnja 2013. obrazac prednotifikacije sa svom potrebnom dokumentacijom predan u MPPI, sektor infrastrukture nakon čega je uslijedio proces odgovaranja na pitanja,

- 14. siječnja 2014. Vlada RH je poslala službenu prijavu projekta Europskoj Komisiji (EK), - Dana 11. veljače 2014. dobivamo obavijest na temelju članka 297. UFEU-a, predmet Odluka

EK, DG Competition (11. veljače 2014.) o kompatibilnosti projekta s pravilima državnih potpora (klasifikacijska oznaka: 018-03/14-06/11, urudžbeni broj: 9-03-14-1),

- U travnju 2014. potpisan govor o uslugama vođenja projekta s danskom tvrtkom Ramboll te je u listopadu 2014. usvojena Studija izvodivosti te Studija utjecaja na okoliš,

- Dana 2. travnja 2015. Vlada RH donosi Odluku o financiranju projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“, klasa 022-03/15-04/122, Ur: Broj: 50301-05/18-15-3.,

- Dana 21.travnja 2015. Odbor direktora EIB-a odobrava zeleno svjetlo za provedbu projekta, te izdaje načelno odobrenje kreditiranja u iznosu od 32,5 milijuna EUR,

- Dana 22. svibnja 2015., potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Projekt s resornim ministarstvom, vrijednost ugovora 1,5 milijardi kuna, bespovratna sredstva 1,1 milijardu kuna,

- Nakon usvajanja modifikacije Operativnog programa promet (OPP), dana 18. prosinca 2015., aplikacija Projekta sa svim sastavnim dijelovima predana u MPPI te proslijeđena EK,

- Dana 18. srpnja 2016. Europska Komisija (DG Regio) donosi odluku o odobravanju financijskog doprinosa za Projekt u ukupnom maksimalnom iznosu od 158,3 milijuna EUR-a,

- Dana 20. prosinca 2016. potpisan dodatak ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje prve faze projekta (Operativni program Promet 2007-2013 - OPP),

- Dana 4. travnja 2017. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu druge faze Projekta (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020 - OPKK).

Investicijski projekt razvoja Društva će imati sljedeće značajnije pozitivne učinke: - značajnu ulogu za pokretanje i razvoj gospodarstva u županiji, - očekivano značajno povećanje broja radnika te smanjenje nezaposlenosti u županiji, - značajno povećanje dostupnosti najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i Dubrovnika koje je

trenutno teritorijalno odvojeno od ostatka EU i RH, - rješavanje problema prometne izoliranosti regije te izvršenje potrebnih priprema za uspostavu

Schengenskog režima, - rješavanje problema zagušenosti zgrade Terminala tijekom sezonalnih mjeseci te usklađivanje

s International Airline Transport Association (IATA) standardima, - usklađivanje postojeće uzletno-sletne staze i ostale infrastrukture s zakonskim sigurnosnim

odredbama budući trenutno stanje ne zadovoljava iste.

8

Najznačajnije investicijske aktivnosti se odnose na • rekonstrukcija i proširenje manevarskih površina (uzletno-sletne staze, stajanke, rulne staze...), • postavljanje aviomostova za prihvat zrakoplova na stajanci, • izgradnju završnog dijela zgrade Terminala, dio „C“ s vezanim sadržajima koji čine

funkcionalnu cjelinu, • potpuno novo postrojenje i rezervoari za punjenje gorivom, • nabava novih sigurnosnih i ostalih uređaja i tehničke opreme, • izgradnja novog operativnog centra, garaže i parkirališta za osobne automobile, • izgradnja postrojenja za gospodarenjem otpadom te unaprjeđenje mjera zaštite okoliša.

Tijekom 2017. i prethodnih godina, Društvo je pokrenulo određene projektne aktivnosti te potpisalo pojedine ugovore:

Opis projektne aktivnosti Ukupan iznos ugovora (mil. HRK)

Datum završetka ugovora

Status realizacije

Usluge vođenja projekta 86,4 11. travnja 2019.

u tijeku, realizirano oko 67 milijuna kuna

Izgradnja zgrade Terminala, dio „C“ I.faza 31,7 30. rujna 2016. realizirano

Izgradnja zgrade Terminala, dio „C“ II.faza 476,5 30. rujna 2016. realizirano

Izgradnja novog glavnog ulaza u Airside zonu - Službeni prolaz O3 3,1 30. rujna 2016. realizirano

Nadogradnja postojeće opreme i usluge te proširenje računalno komunikacijske mreže (WI-FI)

2,8 20. studenog 2015. realizirano

Rekonstrukcija trafostanice TS1 8,9 12. studenog 2016. realizirano

Dobava i ugradnja automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage

98,8 1.lipnja 2017. realizirano

Nabava aviomostova 13,1 15. ožujka 2017. realizirano

Nabava vozila za spašavanje i gašenje 8,6 12. veljače

2018. realizirano

Rekonstrukcija i privođenje konačnoj namjeni zgrade Terminala ABC Zračne luke

34,1 27. svibnja 2017. realizirano

Građenje infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik

900 14. rujna 2019. U tijeku, ukupno

realizirano oko 132 milijuna kuna

Usluge nadzora nad procesom građenja 29,2 14. srpnja

2017. U tijeku

Ukupno 1.693,2

9

Predviđeno vrijeme trajanja Projekta je I. kvartal 2014. – IV. kvartal 2019. Financiranje projekta Projekt se financira putem dva operativna programa:

- Operativni program promet (OPP) – I. faza projekta, dovršena u prosincu 2016., ukupne vrijednosti 65 milijuna EUR-a te je obuhvaćala, između ostalog, izgradnju zgrade Terminala, dio „C“ koja je puštena u upotrebu,

- Operativni program Konkurentnost i Kohezija (OPKK) – II. faza projekta ukupne vrijednosti 160 milijuna EUR-a je trenutno u tijeku realizacije.

Sukladno aplikaciji Projekta, te studiji izvodivosti projekta i analizi troškova i koristi, kao i Odluci EK, predviđeno financiranje projekta je kako slijedi:

Izvor financiranja Iznos (mil. EUR) Fondovi Europske unije (EFRR i Kohezijski fond) - 85% financijskog jaza 134,6

Nacionalni doprinos - 15% financijskog jaza 23,7

Vlastita sredstva 66,9 Ukupni iznos investicije 225,2

Vlastita sredstva 66,9 - vlastite rezerve i dobit budućih razdoblja 34,4 - krediti (EIB i HBOR) 32,5

Slijedom prikazanih izvora financiranja, ukupna bespovratna sredstva iznose 158,3 milijuna EUR-a (73,65% prihvatljivih troškova).

10

KLJUČNE INVESTICIJE I PROJEKTNE AKTIVNOSTI 2017.

Tijekom 2017. Društvo je investiralo ukupno 235 milijuna kuna (2016.: 413 milijuna kuna).

Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ – ukupan iznos investicija 217 milijuna kuna

• Građenje infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik (108 milijuna kuna) U rujnu 2017. Društvo je potpisalo ugovor za Građenje infrastrukture i suprastrukture Zračne luke Dubrovnik vrijedan 900 milijuna kuna bez PDV-a. Predmetni ugovor obuhvaća rekonstrukciju operativnih manevarskih površina, izgradnju postrojenja za aviogorivo, objekata za gospodarenje otpadom, upravne zgrade te ostalih objekata zemaljske i zračne strane. Predviđen datum završetka ugovora je u zadnjem kvartalu 2019. Tijekom 2017. Društvo je realiziralo ukupno 108 milijuna kuna.

• Dobava i ugradnja automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage (49 milijuna kuna) U srpnju 2016. Društvo je potpisalo ugovor za ugradnju automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage u ukupnom iznosu od 98,8 milijuna kuna bez PDV-a. Tijekom 2017. realizirano je 49 milijuna kuna investicije te je sustav pušten u upotrebu u lipnju 2017.

• Rekonstrukcija i privođenje konačnoj namjeni zgrade Terminala ABC (33 milijuna kuna) Tijekom 2017. Društvo je realiziralo ugovor za privođenje konačnoj namjeni zgrade Terminala ABC koja je puštena u upotrebu u svibnju 2017.

• Usluge implementacije portfelja projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ (15 milijuna kuna) Tijekom 2014. potpisan je ugovor s tvrtkom Ramboll u iznosu od 86 milijuna kuna za usluge vođenja Projekta. U 2017. ukupno je realizirano 15 milijuna kuna.

• Ostale projektne aktivnosti (12 milijuna kuna)

Ostale projektne aktivnosti uključuju nabavu i ugradnju dva nova aviomosta (6 milijuna kuna) te uplatu predujma za nabavu vozila za spašavanje i gašenje (3 milijuna kuna). Aviomostovi su pušteni u upotrebu u svibnju 2017. dok su vozila isporučena u veljači 2018.

Ostale investicije iz redovnog poslovanja – ukupan iznos investicija 18 milijuna kuna

• Uređenje komercijalnih prostora zgrade Terminala, dio „C“ te ostali troškovi zgrade do puštanja u upotrebu (5 milijuna kuna) Tijekom 2017., a prethodno puštanju zgrade Terminala u upotrebu, Društvo je provelo uređivanje poslovnih prostora te komercijalnih sadržaja zgrade Terminala. U navedeni iznos investicije uključeni su osim troškova uređenja, i troškovi raznih pristojbi i davanja, kao i kapitalizacija kamata na kredite.

• Nabava razne opreme za pružanje usluga (8 milijuna kuna) Najznačajnije stavke nabave se odnose na nabavu sigurnosne opreme (RTG uređaji – 3,5 milijuna kuna) te vozila za izgurivanje zrakoplova (2,7 milijuna kuna).

11

JAVNA NABAVA 2017.

Javna nabava 2017.

U 2017. Društvo je provelo dvadeset devet (29) postupaka javne nabave od čega su dvadeset sedam (27) postupaka za nabavu radova, roba ili usluga male vrijednosti, a dva (2) postupka nabave radova, usluga ili roba velike vrijednosti. Tijekom 2017. naručitelj je poništio četiri (4) postupka javne nabave male vrijednosti. Od dvadeset devet (29) postupaka javne nabave u 2017. na četiri (4) postupaka javne nabave su izjavljene žalbe. U jednom predmetu žalitelj je odustao od žalbe, a u ostala tri predmeta žalbe su odbijene. Na temelju provedenih postupaka javne nabave u 2017., te provedenih postupaka javne nabave iz 2017. sklopljena su dvadeset četiri (24) ugovora ukupne vrijednosti 961.632.498,39 kuna bez PDV-a. Od ukupne ugovorene vrijednosti 15.709.027,96 kuna bez PDV-a se odnosi na nabavu roba, 902.964.912,66 kuna bez PDV-a na izvođenje radova, a 42.958.557,77 kuna bez PDV-a se odnosi na pružanje usluga. Temeljem sklopljenih okvirnih sporazuma, u 2017. ugovoreno je 5.841.248,00 kuna bez PDV-a za nabavu usluga. Temeljem Pravilnika koji uređuju pravila, postupke i načine provedbe jednostavne nabave roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, te pravila, postupke i način provedbe jednostavne nabave radova procijenjene vrijednosti do 500.000,00 kuna provedeno je četrdeset pet (45) postupaka jednostavne nabave. Tijekom 2017. naručitelj je poništio jedan (1) postupak jednostavne nabave. Na temelju provedenih postupaka prema Pravilniku u 2017. sklopljena su četrdeset dva (42) ugovora, ukupne ugovorene vrijednosti 10.305.832,74 kuna bez PDV-a. Od ukupne ugovorene vrijednosti 4.324.296,70 kuna bez PDV-a se odnosi na nabavu roba, 4.432.211,44 kuna bez PDV-a na pružanje usluga, a 1.441.409,86 kuna bez PDV-a se odnosi na izvođenje radova.

12

NATURALNI POKAZATELJI POSLOVANJA

Tijekom 2017. zabilježeno je povećanje broja slijetanja/uzlijetanja za 11,70% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Također, nastavljen je pozitivan trend povećanja broja putnika za 16,55% tijekom 2017. što je više od planiranog povećanja broja putnika za 2017.

Slijetanja i uzlijetanja

Sukladno iznesenim podacima u tablicama u prilogu, u 2017. ostvareno je ukupno 21.496 slijetanja i uzlijetanja zrakoplova (2016.: 19.244) što predstavlja povećanje od 11,70%:

• udio redovnih (linija) slijetanja i uzlijetanja u ukupnom prometu iznosi 78,96%, • udio izvanrednih (čarter) slijetanja i uzlijetanja u ukupnom prometu iznosi 6,38%, • udio slijetanja i uzlijetanja generalne avijacije i ostalih u ukupnom prometu iznosi 14,66%.

Tablica 1. Usporedba slijetanja/uzlijetanja za trogodišnje razdoblje

Opis

Broj ostvarenih slijetanja i uzlijetanja

2017


2016

Index 2017/2016


2015

Index 2017/2015

Redovna 16.974 15.020 113,01 12.479 136,02 Izvanredna 1.371 1.476 92,89 1.417 96,75 Ostalo 3.151 2.748 114,67 2.956 106,60 Ukupno 21.496 19.244 111,70 16.852 127,56

Slika 2. Usporedba prema vrsti slijetanja za 2017. te usporedba 2017.-2016.

13

Promet putnika

Ukupan promet putnika u 2017. iznosi 2.323.065 te je veći za 16,55% u odnosu na 2016., pri čemu je ostvaren promet 2.042.114 međunarodnih putnika (porast od 18,19% u odnosu na prethodnu godinu), 266.941 domaćih putnika (povećanje od 7,00% u odnosu na prethodnu godinu) dok promet tranzitnih putnika iznosi 14.010 (pad od -12,10%).

Tijekom 2017. Društvo je premašilo plan naturalnih pokazatelja poslovanja, za 2017. planirano je ukupno 2.111.000 putnika dok je ostvareno 2.323.065 (premašen plan za 10.05%). Tablica 2. Usporedba prema vrsti prijevoza za trogodišnje razdoblje

Opis Ostvareno

2017 % 2017 Ostvareno

2016 % 2016 Index

2017/2016 Ostvareno

2015

Linijski prijevoznici 1.134.097 48,82% 999.435 50,14% 113,47 908.481 Niskotarifni prijevoznici 1.022.870 44,03% 806.448 40,46% 126,84 603.659

Čarter prijevoznici 152.088 6,55% 171.422 8,60% 88,72 167.371

Ostalo (tranzit..) 14.010 0,60% 15.938 0,80% 87,90 14.423

Ukupno 2.323.065 100,00% 1.993.243 100,00% 116,55 1.693.934

Slika 3. Usporedba prema vrsti prijevoza

Tablica 3. Usporedba prema domaćim/međunarodnim prijevoznicima za trogodišnje razdoblje

Prijevoznik

Broj prevezenih

putnika 2017 Udio 2017 %

Broj prevezenih

putnika 2016 Udio 2016 %

index 2017/2016

Domaći 434.233 18,69% 413.040 20,72% 105,13

Strani 1.888.832 81,31% 1.580.203 79,28% 119,53

Ukupno 2.323.065 100,00% 1.993.243 100,00% 116,55

14

Domaći avioprijevoznici su sudjelovali s 18,69% udjela u broju prevezenih putnika u 2017. (2016.: 20,72%), dok su strani avioprijevoznici sudjelovali s 81,31% udjela (2016.: 79,28%). Tijekom 2017. preokrenut je trend kontinuiranog pada broja prevezenih putnika domaćeg avioprijevoznika prije svega kao rezultat uvođenja novih linija.

Tablica 4. Usporedba prema najvećim prijevoznicima za dvogodišnje razdoblje

Prijevoznik

Broj prevezenih

putnika 2017 Udio 2017

Broj prevezenih

putnika 2016 Udio 2016 index

2017/2016 CTN -Croatia Airlines 428.489 18,44% 394.772 19,81% 108,54 EZY-Easy Jet 306.791 13,21% 217.080 10,89% 141,33 NAX-IBK Norwegian Air Shuttle 171.821 7,40% 176.310 8,85% 97,45 EXS-Jet2com 142.782 6,15% 91.696 4,60% 155,71 VLG-Vueling Airlines 115.317 4,96% 107.470 5,39% 107,30 TOM-Thomsonfly 99.449 4,28% 91.910 4,61% 108,20 AUA-Austrian Airlines 88.678 3,82% 71.073 3,57% 124,77 EWG-Eurowings 81.931 3,53% 50.594 2,54% 161,94 THY-Turkish Airlines 55.340 2,38% 25.591 1,28% 216,25 DLH-Lufthansa 87.921 3,78% 82.163 4,12% 107,01 BAW-British Airways 81.915 3,53% 75.801 3,80% 108,07 MON-Monarch Airlines 84.024 3,62% 58.482 2,93% 143,67 TVS-Travel Service 45.074 1,94% 56.040 2,81% 80,43 Ostali 533.533 22,97% 494.261 24,80% 107,95 Ukupno 2.323.065 100,00% 1.993.243 100,00% 116,55 Avioprijevoznici koji su ostvarili najveći broj putnika u 2017. su: Croatia Airlines, EasyJet, Norwegian Air Shuttle, Jet2com, Vueling Airlines, Thomson Airways, Austrian Airlines, Eurowings, Turkish Airlines, Lufthansa, British Airways, Monarch Airlines, te Travel Service. Ako se analizira promet prema vrsti prijevoznika za 2017. većinu prometa putnika na Zračnoj luci Dubrovnik ostvarili su linijski prijevoznici s udjelom od 49%. Zatim slijede niskotarifni prijevoznici s 44%, dok čarter prijevoznici ostvare približno 7% prometa. Iz godine u godinu raste udio niskotarifnih prijevoznika, a smanjuje udio čarter prijevoznika, tako se i ove godine udio niskotarifnih prijevoznika u ukupnom prometu putnika povećao za 8,82%. Premda je generalna avijacija zastupljena s udjelom od približno 14% u ukupnom broju operacija zrakoplova, njen udio u prometu putnika je očekivano manji je 0,5%. U 2017. većina prometa je ostvarena prema europskim destinacijama, više od 95%. Kao i prethodnih godina, najzastupljenija inozemna destinacija je London s udjelom u prometu putnika od 13,97%. Zatim slijedi Pariz 5,97%, Barcelona 3,45%, Manchester 3,15%, Helsinki 2,73, Amsterdam 2,73%, Madrid 2,63%, Stocholm 2,59%, Dublin 2,59%, Rim 2,36%, Bruxelles 2,19%, Beč 2,19%, Oslo 1,99% itd. Kada se promatra promet putnika prema državama dominira Velika Britanija s 24,96%. Zatim slijede Francuska 10,07%, Njemačka 9,02%, Španjolska 7,09%, Italija 3,76%, Norveška 3,50%, Finska 2,94%, itd.

15

Početak 2018. obilježio je pozitivan rast prometa zahvaljujući letovima Vuelinga tijekom zimskih mjeseci, čarter i redovnim linijama prema Sjevernoj Europi prijevoznika Corendon Europe, i drugu godinu za redom čarter letovima Austrian Airlines za turističku agenciju iz Austrije, SeniorenReisen. Uz porast broja linija prema postojećim destinacijama, u 2017. otvorene su nove destinacije Salzburg prijevoznika Eurowings, te je uspostavljena nova linija prema Engleskoj (Southend-on-Sea) prijevoznika Stobart Air. Posebno se ističe postignuti dogovor s Vuelingom prema kojem će ovaj prijevoznik održavati redoviti linijski prijevoz za vrijeme zimskih mjeseci 2017.–2020. prema destinacijama Rim i Barcelona. U 2018. za ljetni red letenja otvorena je nova destinacije Dubai prijevoznika FlyDubai-a, te se planira otvaranje nove linije prema Zurichu prijevoznika Edelweiss Air, te linija Adria Airways-a prema Ljubljani. Uz prethodno navedeno može se istaknuti povećanje broja frekvencija i putnika na linijama značajnih prijevoznika kao što su EasyJet na postojećim linijama prema Londonu i Manchesteru od oko 15%, Thomson Airwaysa na postojećim destinacijama od oko 13%, te Norwegiana i Travel Service-a od oko 10%. Istakli bi uspostavljanje redovitih linija Travel Service-a prema Varšavi i Katovicama što je razlika u odnosu na prethodnu godinu kada je ovaj prijevoznik održavao charter operacije prema ovim destinacijama. Napominjemo da stečaj jedne od najvećih putničkih agencija i prijevoznika Ujedinjenog Kraljevstva Monarch Airlines-a nije utjecalo na smanjenje najavljenih linija za iduću godinu. Naime postignuti je dogovor da British Airways, Thomas Cook Airlines i Jet2.com uspostave letove prema redu letenja Monarch-a iz 2017.

Tablični i grafički prikazi ključnih pokazatelja prometa putnika

Detaljniji prikaz navedenih podataka je u priloženim tablicama i grafikonima:

16

Tablica 5. Usporedba prometnih pokazatelja

God.i mjes.2016 2017 Indeks

17/162016 2017 Indeks

17/162016 2017 Indeks

17/162016 2017 Indeks

17/162016 2017 Indeks

17/16Siječanj 15.666 19.329 123,38 1.661 3.409 205,24 5.367 8.060 150,18 264 340 128,79 2.998 6.123 204,24Veljača 22.615 22.813 100,88 4.469 4.776 106,87 7.420 7.952 107,17 352 358 101,70 9.284 9.755 105,07Ožujak 41.664 33.834 81,21 10.234 7.532 73,60 14.309 12.157 84,96 594 506 85,19 22.241 17.512 78,74Travanj 94.632 143.920 152,08 34.675 55.252 159,34 31.602 42.070 133,12 1.106 1.372 124,05 74.725 120.344 161,05Svibanj 213.321 253.928 119,04 90.526 110.870 122,47 62.687 74.962 119,58 2.136 2.422 113,39 186.824 227.829 121,95Lipanj 288.809 338.729 117,28 125.419 148.356 118,29 81.220 91.832 113,07 2.640 2.982 112,95 262.602 309.806 117,98Srpanj 383.032 442.122 115,43 172.162 201.328 116,94 102.290 115.874 113,28 3.454 3.892 112,68 354.836 412.546 116,26Kolovoz 378.473 440.789 116,47 184.209 215.189 116,82 101.851 115.119 113,03 3.524 3.878 110,05 348.442 408.846 117,34Rujan 305.900 348.749 114,01 146.286 168.243 115,01 83.379 92.287 110,68 2.626 2.978 113,40 276.247 316.961 114,74Listopad 202.703 218.088 107,59 101.669 107.976 106,20 59.893 63.707 106,37 1.874 2.020 107,79 177.772 189.367 106,52Studeni 24.284 34.090 140,38 3.723 8.355 224,42 8.218 11.548 140,53 352 412 117,05 6.240 13.912 222,95Prosinac 22.144 26.674 120,46 2.392 4.264 178,26 7.874 9.367 118,96 322 336 104,35 5.621 9.113 162,12UKUPNO 1.993.243 2.323.065 116,55 877.425 1.035.550 118,02 566.110 644.935 113,92 19.244 21.496 111,70 1.727.832 2.042.114 118,19

Međunarodni putnici, ukupnoPromet putnika MTOW-tonaža zr.tona. Slijetanja/uzlijetanjaPutnici na međ. odlasku

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

MTOW

2016

2017

0500

1.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.500

slijetanja/uzlijetanja

2016

2017

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000

međunarodnih putnika

2016

2017

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000500.000

putnici ukupno

2016

2017

17

IZVJEŠTAJ O KADROVSKOM STANJU U 2017.

Trend broja zaposlenih za šestogodišnje razdoblje

Dana 31. prosinca 2017. bilo je zaposleno ukupno 394 radnika, od kojih 350 radnika imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a 44 radnika ugovor o radu na određeno vrijeme. Zabilježeno je značajno povećanje ukupnog broja zaposlenih s obzirom na prethodnu godinu (povećanje za 34 radnika radi povećanog obujma prometa te puštanja u rad objedinjene zgrade Terminala ABC). U sljedećoj tablici je prikaz broja zaposlenika po mjesecima na prvi dan u mjesecu za razdoblje 2012. - 2017.

Tablica 6. Prikaz kadrovskog stanja za 2012.-2017.

Mjesec 2012 2013 2014 2015 2016 2017

siječanj 365 367 359 359 360 360 veljača 364 365 357 357 360 368 ožujak 366 365 357 357 368 380 travanj 381 394 390 393 401 408 svibanj 437 431 446 454 470 505 lipanj 446 455 452 467 476 525 srpanj 449 459 460 468 475 523 kolovoz 449 462 460 470 476 524 rujan 449 462 460 472 477 527 listopad 442 436 441 458 476 538 studeni 377 369 373 394 417 525 prosinac 367 363 362 365 365 437 PROSJEK 408 411 410 418 427 437

Slika 4. Broj radnika 2012.-2017. po mjesecima

18

Struktura zaposlenih po sektorima

Od ukupnog broja od 394 zaposlenih na dan 31. prosinca 2017. njih 197 ili 54,72% je zaposleno u sektoru prometa, 13 ili 3,61% u sektoru komercijale, 13 ili 3,61% u financijskom sektoru, 29 ili 8,06 % u sektoru trgovine, 54 ili 15,00% u sektoru tehnike i inženjeringa, 46 ili 12,78% u sektoru općih poslova i 8 po ostalo ili 2,22 %.

Tablica 7. Broj zaposlenih prema sektorima

SEKTOR broj radnika 2017 % broj radnika

2016 % Razlika %

sektor općih poslova 46 11,68% 46 12,78% 0 0,00% komercijalni sektor 14 3,55% 13 3,61% 1 7,14% financijski sektor 13 3,30% 13 3,61% 0 0,00% sektor trgovine 38 9,64% 29 8,06% 9 23,68% sektor tehnike i inženjeringa 63 15,99% 54 15,00% 9 14,29% prometni sektor 212 53,81% 197 54,72% 15 7,08% ured glavnog direktora 8 2,03% 8 2,22% 0 0,00% Ukupno 394 100% 360 100% 34 8,63%

Slika 5. Udio zaposlenih po sektorima

.

19

ANALIZA PROMETA U DFS U 2017.

Tijekom 2017. zabilježen je rast ostvarenog prometa u DFS-u. Ukupan promet bescarinske prodavaonice (DFS) u 2017. iznosio je 12.520.690 EUR (2016.: 10.636.962 EUR) što predstavlja povećanje prometa od 17,71%. Najprodavaniji proizvodi u 2017. odnosili su se na domaće proizvode 25,95% te na parfeme i kozmetiku 23,72%. U svibnju 2017. Društvo je pustilo u upotrebu zgradu Terminala, dio „C“ koja se sastoji od dodatnih komercijalnih sadržaja i dodatnih trgovačkih prostora. Ukupna kvadratura trgovačkih prostora u okviru zgrade Terminala ABC iznosi oko 1.630 m2.

Tablica 8. Promet DFS-a 2017 2017 2016

Redni broj Proizvod Quantity Iznos

(EUR) % Iznos (EUR) % Index

2017/2016

1 Dom. proizvodi 398.998 3.249.104 25,95% 4.375.993 41,14% 74,25 2 Kozmetika 78.390 2.970.394 23,72% 2.732.979 25,69% 108,69 3 Cigarete 54.017 1.756.989 14,03% 1.202.730 11,31% 146,08 4 Slatkiši 260.114 1.500.573 11,98% 1.124.247 10,57% 133,47 5 Žestoka pića 70.909 1.300.283 10,39% 621.175 5,84% 209,33 6 Oprema/pribor 17.921 1.068.110 8,53% 284.045 2,67% 376,04 7 Duhan 8.151 373.825 2,99% 91.430 0,86% 408,87 8 Igračke 18.995 240.433 1,92% 136.559 1,28% 176,07 9 Cigare 1.349 60.203 0,48% 66.869 0,63% 90,03

10 Ostalo 97 776 0,01% 936 0,01% 82,91 Ukupno 688.623 12.520.690 100% 10.636.962 100% 117,71

Slika 6. Prodaja u DFS-u

20

Potrošnja putnika u DFS-u

Ukupan broj međunarodnih putnika u odlasku u 2017. iznosio je 1.035.550 (2016.: 877.425) što predstavlja povećanje od 18,02% u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja putnika u međunarodnom odlasku, 33% putnika je ostvarivalo promet u duty free shopu. Prosječna potrošnja po međunarodnom putniku u odlasku u 2017. iznosila je 12,12 EUR (2016.: 12,12 EUR). Nadalje, prosječna potrošnja po izdanom računu u 2017. iznosila je 35,41 EUR (2016.: 36,74 EUR) što predstavlja smanjenje od 4,55% u odnosu na prethodnu godinu

Tablica 9. Pokazatelji prometa DFS-a

Opis 2017 2016 Index 2017/2016 2015 Index

2017/2015

Ukupno putnika 2.323.065 1.993.243 116,55 1.693.934 137,14

Ukupno međunar. putnika u odlasku 1.035.550 877.425 118,02 732.875 141,30

Ukupan broj kupaca u DFS 353.592 289.520 122,13 252.079 140,27 Ukupno učešće kupaca u DFS 33,00% 33,00% 100,00 34,39% 95,96 Ukupna potrošnja u DFS po izdanom računu (EUR) 35,41 36,74 96,38 38,49 92,00

Prosječna potrošnja po međunarodnom putniku u odlasku (EUR)

12,09 12,12 99,75 13,24 91,31

Slika 7. Pokazatelji prometa DFS-a

21

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Duži niz godina Društvo provodi kontinuirane napore za unaprjeđenjem sustava upravljanja zaštitom okoliša te društvenog odgovornog poslovanja. Prvi korak prema tome bila je izrada Strateškog plana zaštite okoliša za razdoblje 2012-2020 koji predstavlja osnovni dokument koji pruža smjernice uspostave društvenog odgovornog poslovanja i održivog razvoja te načina uspostave Sustava upravljanja zaštitom okoliša. Izradom Strateškog plana zaštite okoliša utvrđeni su različiti okolišni aspekti, načini njihova mjerenja, praćenja i unaprjeđenja. Potom, za potrebe Projekta, izrađeni su Master plan Društva te Studija izvodivosti prilikom čega je bilo potrebno uzeti u obzir razne čimbenike za izračun ekonomskih koristi koje Projekt donosi. S tim ciljem provedena je i izrada Strateške karte buke u 2014. koja je ažurirana u listopadu 2016. Također, u listopadu 2016. izrađen je i Akcijski plan za upravljanje bukom, a sve u skladu s Direktivom 2002/49/EC. Izradom strateške karte buke provedeno je vrednovanje buke zračnog prometa te ostalih postrojenja u široj okolici zračne luke. Strateška karta buke te Akcijski plan za upravljanje bukom predstavlja temelj za uspostavu Sustava upravljanja bukom te propisuje niz koraka koje Društvo treba poduzeti. Nadaje, Društvo je u travnju 2017. organiziralo javnu raspravu na temu „Program upravljanja bukom i mjere zaštite okoliša“. Također, tijekom 2016. provedena je ugradnja prvih mjernih stanica za mjerenje razine buke. Kao sastavni dio aplikacije Projekta, Društvo je bilo obvezatno provesti Studiju utjecaja na okoliš te provesti javnu raspravu. Studija utjecaja na okoliš dovršena je u ožujku 2014. te obuhvaća trenutni, kao i potencijalni budući utjecaj Projekta na okoliš u širem području zračne luke. Na osnovu rezultata studije te provedene javne rasprave, utvrđene su razne dodatne mjere nadzora i zaštite koje Društvo treba poduzeti, te Društvo kontinuirano provodi radnje prema ispunjavanjem identificiranih korektivnih mjera. Tijekom 2017. provedeno je ispitivanje kvalitete tla u okolici Zračne luke kao dio kontinuiranog programa praćenja kvalitete tla, a izvršena je i analiza utjecaja tla na biljni materijal. Također tijekom cijele godine obavlja se snimanje buke zrakoplova u svrhu utvrđivanja razine onečišćenja bukom. U postupku je uspostava mjerne postaje za kontinuirano mjerenje kvalitete zraka i očekuje se njen početak rada u 2018. Važno je istaknuti da je Društvo već pokrenulo cijeli niz investicijskih projekata u sklopu projekta „Razvoja zračne luke Dubrovnik“ s ciljem omogućavanja održivog razvoja zračne luke kako slijedi:

• izgradnja postrojenja za gospodarenjem raznim vrstama otpada, • rekonstrukcija pročelja, krovova i instalacija radi uvećanja energetske učinkovitosti, • ugradnja solarnog sustava te uređenje zelenih i otvorenih površina, • izgradnja novog postrojenja za opskrbu avio gorivom te sustava podzemnog punjenja gorivom, • izgradnja spoja kanalizacije od zračne luke do Cavtata, • odvodnja oborinskih voda sa sustavom pročišćavanja, • rekonstrukcija sustava vodoopskrbe.

Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi oko 16 milijuna EUR-a te je predviđena njihova realizacija tijekom 2017-2019.

22

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017.

Tablica 10. Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za 2017.

Račun dobiti i gubitka za 2017. 2017 2016 Index 2017/2016 2015 Index

2017/2015 I. POSLOVNI PRIHODI 349.662.152 288.452.109 121,22 246.326.980 141,95 1. Prihodi od prodaje 325.510.555 285.812.266 113,89 245.303.953 132,70 2. Ostali poslovni prihodi 24.151.597 2.639.843 - 1.023.027 - II. POSLOVNI RASHODI 260.502.302 204.076.296 127,65 194.282.067 134,08 2. Materijalni troškovi 59.367.063 46.957.733 126,43 44.053.212 134,76 a) Troškovi sirovina i materijala 12.317.761 9.981.950 123,40 9.797.791 125,72 b) Troškovi prodane robe 20.543.704 16.871.465 121,77 15.374.425 133,62 c) Ostali vanjski troškovi 26.505.598 20.104.318 131,84 18.880.996 140,38 3. Troškovi osoblja 91.563.817 81.988.010 111,68 78.427.997 116,75 a) Neto plaće i nadnice 53.365.163 47.078.306 113,35 45.265.720 117,89 b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 24.398.620 22.512.018 108,38 21.338.715 114,34 c) Doprinosi na plaće 13.800.034 12.397.686 111,31 11.823.562 116,72 4. Amortizacija 82.907.043 47.333.283 175,16 45.907.062 180,60 5. Ostali troškovi 22.528.171 22.407.756 100,54 18.536.536 121,53 6. Vrijednosno usklađivanje 648.449 1.121.912 57,80 4.173.561 15,54 a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 19.777 103.178 19,17 - - b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 628.672 1.018.734 61,71 4.173.561 15,06

7. Rezerviranja 1.051.800 1.455.811 72,25 648.400 162,21 8. Ostali poslovni rashodi 2.435.959 2.811.791 86,63 2.535.299 96,08 III. FINANCIJSKI PRIHODI 7.232.153 7.843.248 92,21 10.685.130 67,68 2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

7.232.153 7.843.248 92,21 10.685.130 67,68

IV. FINANCIJSKI RASHODI 8.575.567 6.231.750 137,61 6.214.158 138,00 2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

7.804.488 5.511.072 141,61 5.499.602 141,91

4. Ostali financijski rashodi 771.079 720.678 106,99 714.556 107,91 IX. UKUPNI PRIHODI 356.894.305 296.295.357 120,45 257.012.110 138,86 X. UKUPNI RASHODI 269.077.869 210.308.046 127,94 200.496.225 134,21

EBITDA 149.650.714 131.301.655 113,97 102.125.536 146,54 EBIT 89.159.850 82.846.460 107,62 52.044.913 171,31

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 87.816.436 85.987.311 102,13 56.515.885 155,38

1. Dobit prije oporezivanja 87.816.436 85.987.311 102,13 56.515.885 155,38 XII. POREZ NA DOBIT 15.541.729 971.373 - 1.254.762 - XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 72.274.707 85.015.938 85,01 55.261.123 130,79

1. Dobit razdoblja 72.274.707 85.015.938 85,01 55.261.123 130,79 IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 72.274.707 85.015.938 55.261.123 Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza 107.000 -1.020.000 -51.000 Sveobuhvatna dobit razdoblja 72.381.707 83.995.938 55.210.123

23

Tijekom 2017. Društvo je ostvarilo bruto dobit u iznosu od 87,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 2,13 u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na trogodišnje razdoblje poslovanja, Društvo je u 2017. ostvarilo povećanje bruto dobiti za 55,38% u odnosu na 2015. Manji porast bruto dobiti tijekom 2017. (2,13%) u odnosu na prethodna razdoblja te na ukupni porast prevezenih putnika tijekom 2017. (16,55%) odraz je visokih troškova amortizacije, a kao posljedica visokih ulaganja u projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ te aktivacije imovine nabavljene u sklopu Projekta.

Izvrsni rezultati poslovanja primjetni su kod analize operativne dobiti (EBITDA) Društva, koja iznosi 150 milijuna kuna za 2017., što predstavlja porast od 13,97% u odnosu na prethodnu godinu te 46,54% u odnosu na 2015.

Račun dobiti i gubitka

Prihodi

Tablica 11. Ukupni prihodi

Naziv 2017 'HRK 2016 'HRK Index

2017/2016 2015 'HRK Index

2017/2015 Poslovni prihodi 349.662.152 288.452.109 121,22 246.326.980 141,95

Financijski prihodi 7.232.153 7.843.248 92,21 10.685.130 67,68

Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 120,45 257.012.110 138,86

Ukupni prihodi Društva u 2016. iznose 357 milijuna kuna (2016.: 296 milijuna kuna) te su uvećani za 20,49% u odnosu na prethodnu godinu prije svega kao rezultat povećanja broja putnika te kao rezultat priznavanja prihoda s osnove refundacija sredstava dobivenih iz EU fondova za Projekt. U odnosu na trogodišnje razdoblje, ukupni prihodi Društva porasli su u 2017. za 38,86% u odnosu na 2015.

Struktura poslovnih prihoda dana je kako slijedi:

Tablica 12. Poslovni prihodi


2017/2016 2015 'HRK Index

2017/2015 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji 61.542.146 56.078.203 109,74 52.691.911 116,80 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu 212.987.895 185.830.756 114,61 153.974.682 138,33

Prihodi od prodaje usluga – parking 2.704.816 2.474.880 109,29 1.887.981 143,27

Prihodi od prodaje robe u duty free shopu 48.275.698 41.428.427 116,53 36.749.379 131,36

Ostali poslovni prihodi 24.151.598 2.639.843 914,89 1.023.027 2.360,80

Ukupno poslovni prihodi 349.662.152 288.452.109 121,22 246.326.980 141,95

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji u 2017. iznose 61 milijuna kuna te su uvećani za 9,74% u odnosu na prethodnu godinu prije svega radi porasta broja prevezenih putnika. Također, u strukturi

24

prihoda od prodaje proizvoda i usluga u zemlji značajno su porasli prihodi od zakupa prostora otvaranjem nove zgrade Terminala, dio „C“ u svibnju 2017.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu u 2017. iznose 213 milijuna kuna te su uvećani za 14,61% u odnosu na prethodnu godinu kao rezultat povećanja broja putnika prevezenih od stranih avioprijevoznika.

Prihodi od parkinga u 2017. iznose 2,7 milijuna kuna te su uvećani za 9,29% u odnosu na prethodnu godinu. Uvećanje se prije svega odnosi na uvođenje novog cjenika parkinga pri čemu su definirane cijene za razne parkirališne zone.

Prihod od prodaje DFS-a u 2017. iznosi 48,2 milijuna kuna te je povećan za 16,53% u odnosu na prethodnu godinu prije svega radi porasta broja prevezenih međunarodnih putnika te otvaranja novih trgovina u novootvorenoj zgradi Terminala, dio „C“.

Ostali poslovni prihodi pretežito se odnose sa nepredviđene prihode te na prihode proteklih razdoblja, kao i na priznavanje refundacije sredstava dobivenih iz EU fondova u okviru Projekta. Povećanje ostalih prihoda se prije svega odnosi na priznavanje državnih potpora (EU sredstava) za troškove amortizacije novonabavljene i aktivirane imovine, u skladu s MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državnih pomoći.

Financijski prihodi se sastoje od prihoda od kamata u iznosu od 0,5 milijuna kuna, pozitivnih tečajnih razlika u iznosu od 3,2 te prihoda od udjela u dobiti tvrtke Newrest Dubrovnik d.o.o. u iznosu od 3,4 milijuna kuna. Društvo Newrest Dubrovnik d.o.o. je u 50% vlasništvu Zračne luke Dubrovnik.

Rashodi

Tablica 13. Ukupni rashodi


2017/2016 2015 'HRK Index

2017/2015 troškovi osoblja 91.563.817 81.988.010 111,68 78.427.997 116,75 amortizacija 82.907.043 47.333.283 175,16 45.907.062 180,60 materijalni troškovi 59.367.063 46.957.733 126,43 44.053.212 134,76 rezerviranja 1.051.800 1.455.811 72,25 648.400 162,21 vrijednosna usklađenja 648.449 1.121.912 57,80 4.173.561 15,54 ostali troškovi i posl. rash. 24.964.130 25.219.547 98,99 21.071.835 118,47

ukupno poslovni rashodi 260.502.302 204.076.296 127,65 194.282.067 134,08 financijski rashodi 8.575.567 6.231.750 137,61 6.214.158 138,00

Ukupno rashodi 269.077.869 210.308.046 127,94 200.496.225 134,21

Ukupni rashodi Društva u 2017. iznose 269 milijuna kuna (2016.: 210 milijuna kuna) te su uvećani za 59 milijuna kuna ili 27,94% u odnosu na 2016.

U odnosu na prethodnu godinu, povećani su troškovi osoblja za 9,6 milijuna kuna (11,68%) kao posljedica zapošljavanja dodatnog sezonskog osoblja radi puštanja zgrade Terminala dio, „C“ u upotrebu te radi povećanja broja prevezenih putnika.

Značajno povećanje se odnosi i na troškove amortizacije koji u 2017. iznose 82 milijuna kuna te su za 35,6 milijuna kuna ili 75,27% veći u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje se prije svega odnosi na

25

aktivaciju zgrade Terminala dio „C“ te ostale novonabavljene imovine u sklopu projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“

Povećanje od 12,5 milijuna kuna ili 26,43% tijekom 2017. se odnosi na materijalne troškove kao posljedica porasta troškova prodane robe te troškova zaštitarske službe.

Također, u ukupnoj strukturi rashoda udio troškova osoblja iznosi 34,09% (2016: 38,98%), troškova amortizacije 30,81% (2016: 22,51%), materijalnih troškova 22,06% (2016: 22,33%), ostalih troškova poslovanja 9,27% (2016: 11,99%), te financijskih rashoda 3,18% (2016: 2,96%),

Usporedba troškova 2017

Slika 8. Odnos troškova 2017, usporedba troškova 2015-2017

Struktura materijalnih troškova je kako slijedi:

Tablica 14. Materijalni troškovi

Materijalni troškovi 2017 'HRK 2016 'HRK Index

2017/2016 2015 'HRK Index

2017/2015 Troškovi prodane robe 20.543.704 16.871.465 121,77 15.374.425 133,62 Usluge održavanja 10.419.553 7.325.602 142,23 7.588.666 137,30 Zaštitarske usluge 8.772.583 7.082.994 123,85 5.873.612 149,36 Troškovi sirovina 6.314.008 5.458.502 115,67 5.575.569 113,24 Troškovi energije 5.077.814 3.557.606 142,73 3.408.958 148,96 Komunalne usluge 3.324.116 2.176.591 152,72 2.043.489 162,67 Usluge doma zdravlja 938.147 913.717 102,67 874.201 107,31 Propaganda i reklama 1.043.212 966.031 107,99 845.034 123,45 Troškovi vode 925.938 965.842 95,87 813.264 113,85 Zakupnina 576.492 414.790 138,98 535.438 107,67 Prijevoz.usl.-pošte, tr.telefona 531.870 547.822 97,09 467.099 113,87 Ostale usluge 899.625 676.771 132,93 653.458 137,67 Ukupno materijalni troškovi 59.367.063 46.957.733 126,43 44.053.212 134,76 Troškovi prodane robe u ukupnom iznosu od 20,5 milijuna kuna za 2017. uvećani su za 21,77% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kao rezultat povećane potrošnje u DFS-u.

26

Usluge održavanja u ukupnom iznosu od 7,4 milijuna kuna u 2016. pretežito se odnose na usluge održavanja manevarskih površina te na održavanje raznih aplikativnih rješenja koje Društvo koristi. Porast troškova u 2017. rezultat je nepredviđenih izvanrednih troškova održavanja manevarskih površina.

Troškovi energije u ukupnom iznosu od 5 milijuna kuna u 2017. pretežito se odnose na troškove utrošene energije za potrebe hlađenja i grijanja zgrade Terminala te ostalih objekata unutar Zračne luke. Njihov značajan porast u tekućoj godini od 42,73% ili 1,5 milijuna kuna odnosi se na puštanje u upotrebu zgrade Terminala dio „C“.

Zaštitarske usluge u ukupnom iznosu od 8,7 milijuna kuna u 2017. odnose se na usluge zaštitarske službe u sklopu objekata zračne luke te na usluge zaštitnog pregleda ručne prtljage i putnika koje se provode počevši od 1. ožujka 2015. Uvećanje od 23,85% je rezultat porasta cijene pružanja zaštitarskih usluga kao i porasta broja prevezenih putnika.

Struktura ostalih troškova te ostalih poslovnih rashoda je kako slijedi:

Tablica 15. Ostali troškovi te ostali poslovni rashodi

Ostali troškovi 2017 'HRK 2016 'HRK Index

2017/2016 2015 'HRK Index

2017/2015 Vanjski suradnici (student servis...) 4.500.962 3.683.275 122,20 3.829.010 117,55 Ostale naknade zaposlenima 6.228.318 5.740.786 108,49 3.367.966 184,93 Sponzorstva, donacije, pomoći 2.399.303 2.811.699 85,33 2.439.423 98,36 Doprinosi koji ne ovise o rezultatu 2.180.319 2.142.507 101,76 2.130.524 102,34 Dati poticaji 0 1.411.489 0,00 2.004.580 0,00 Premije osiguranja 2.209.423 1.642.921 134,48 1.541.591 143,32 Intelektualne usluge 1.422.924 2.642.737 53,84 1.361.379 104,52 Reprezentacija 2.060.660 1.352.968 152,31 1.257.945 163,81 Bankarske usluge 593.034 583.253 101,68 843.670 70,29 Troškovi službenog putovanja 662.501 752.092 88,09 724.052 91,50 Ostali troškovi 2.670.030 2.455.727 108,73 1.571.695 169,88 Ukupno ostali trošk. i rash. 24.927.474 25.219.455 98,84 21.071.835 118,30

Ostali troškovi Društva u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna su na prošlogodišnjoj razini te se pretežito odnose na troškove zaposlenika i student servisa, sponzorstva i donacija te troškove usluga.

Troškovi vanjskih suradnika u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna kuna pretežito se odnose na usluge student servisa te su uvećani za 22,20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kao rezultat porasta prometa te politike Društva prema zapošljavanju sezonskog osoblja.

Naknade zaposlenicima u ukupnom iznosu od 6,2 milijuna kuna tijekom 2017. odnose se na božićnice, regrese, prijevoz na posao te ostale naknade zaposlenicima. Troškovi reprezentacije iznose 2 milijuna kuna te su uvećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prije svega kao rezultat svečanosti otvaranja zgrade Terminala, dio „C“ u svibnju 2017.

27

Tablica 16. Struktura bilance Društva na dan 31. prosinca 2017.

BILANCA NA DAN 31.12.2017 (u HRK) 2017 (neto) Udio

2017 2016 (neto)

2017 /2016

2015 (neto) 2017/2015

AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 1.377.514.222 80,60% 1.222.333.703 112,70% 810.995.793 169,85

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 22.501.366 1,32% 11.776.004 191,08% 12.884.015 174,65 1. Izdaci za razvoj 1.163.612 0,07% 1.542.322 75,45% 1.995.821 58,30 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava

21.171.504 1,24% 10.151.682 208,55% 10.806.194 195,92

5. Nematerijalna imovina u pripremi 166.250 0,01% 82.000 202,74% 82.000 202,74

II. MATERIJALNA IMOVINA 1.305.259.394 76,38% 1.163.826.865 112,15% 797.209.566 163,73 1. Zemljište 129.315.775 7,57% 129.029.868 100,22% 126.165.978 102,50 2. Građevinski objekti 774.472.620 45,32% 265.161.716 292,08% 290.620.694 266,49 3. Postrojenja i oprema 186.289.342 10,90% 27.028.636 - 17.237.417 - 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 91.588.655 5,36% 12.410.736 - 32.289.076 283,65

7. Materijalna imovina u pripremi 123.593.002 7,23% 730.195.909 16,93% 330.896.401 37,35 III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 49.753.462 2,91% 46.730.834 106,47% 902.212 -

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 41.200 0,00% 41.200 100,00% 41.200 100,00

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 861.012 0,05% 861.012 100,00% 861.012 100,00 7. Ostala dugotrajna financijska imovina 48.851.250 2,86% 45.828.622 106,60% 0 -

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 331.270.969 19,38% 156.632.709 211,50% 285.566.216 116,00

I. ZALIHE 8.427.721 0,49% 8.800.728 95,76% 8.850.300 95,23 1. Sirovine i materijal 1.952.715 0,11% 1.653.924 118,07% 1.622.395 120,36 4. Trgovačka roba 6.475.006 0,38% 7.146.804 90,60% 7.227.905 89,58 II. POTRAŽIVANJA 12.683.893 0,74% 33.488.483 37,88% 26.114.501 48,57 2. Potraživanja od kupaca 10.325.382 0,60% 11.698.065 88,27% 11.468.427 90,03 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 8.081 0,00% 0 - 0 -

5. Potraživanja od države i drugih institucija 2.247.778 0,13% 21.770.654 10,32% 14.607.294 15,39

6. Ostala potraživanja 102.652 0,01% 19.764 519,39% 38.780 264,70 III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 9.894.458 0,58% 10.415.294 95,00% 53.610.248 18,46

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 3.483.540 0,20% 3.991.802 87,27% 1.267.363 274,87

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 6.010.918 0,35% 6.046.230 99,42% 51.940.608 11,57 7. Ostala financijska imovina 400.000 0,02% 377.262 106,03% 402.277 99,43 IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 300.264.897 17,57% 103.928.204 288,92% 196.991.167 152,43 D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

215.270 0,01% 714.448 30,13% 656.389 32,80

E) UKUPNO AKTIVA 1.709.000.461 100,00% 1.379.680.860 123,87% 1.097.218.398 155,76 F) IZVANBILANČNI ZAPISI 13.280.594 0,78% 11.856.739 112,01% 14.795.246 89,76

28

BILANCA NA DAN 31.12.2017 (u

HRK) 2017 (neto) Udio 2017

2016 (neto)

2017 / 2016

2015 (neto) 2017/2015

PASIVA A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 857.390.739 50,17% 785.009.032 109,22 701.201.282 122,27

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 547.050.000 32,01% 467.050.000 117,13 415.050.000 131,80 III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 211.558.151 12,38% 207.307.354 102,05 204.544.298 103,43

1. Zakonske rezerve 20.865.457 1,22% 16.614.660 125,58 13.851.604 150,64 5. Ostale rezerve 190.692.694 11,16% 190.692.694 100,00 190.692.694 100,00 IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 26.507.881 1,55% 25.635.740 103,40 26.345.861 100,61

1. Zadržana dobit 26.507.881 1,55% 25.635.740 103,40 26.345.861 100,61 2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 72.274.707 4,23% 85.015.938 85,01 55.261.123 130,79

1. Dobit poslovne godine 72.274.707 4,23% 85.015.938 85,01 55.261.123 130,79 B) REZERVIRANJA (080 do 082) 12.353.611 0,72% 11.864.811 104,12 9.898.000 124,81 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 12.353.611 0,72% 11.864.811 104,12 9.898.000 124,81

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 267.736.324 15,67% 171.729.716 155,91 181.409.115 147,59

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 267.736.324 15,67% 171.729.716 155,91 181.409.115 147,59

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 79.517.388 4,65% 57.689.414 137,84 71.473.479 111,25

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 22.970.970 1,34% 7.198.876 319,09 24.035.815 95,57

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 18.441.639 1,08% 20.531.457 89,82 16.373.957 112,63

5. Obveze prema dobavljačima 28.869.572 1,69% 22.999.289 125,52 21.094.441 136,86 8. Obveze prema zaposlenicima 3.730.087 0,22% 3.450.776 108,09 3.396.277 109,83 9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 5.505.120 0,32% 3.438.853 160,09 6.572.989 83,75

12. Ostale kratkoročne obveze - - 70.163 0,00 - - E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

492.002.399 28,79% 353.387.887 139,22 133.236.522 369,27

F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106) 1.709.000.461 100,00% 1.379.680.860 123,87 1.097.218.398 155,76

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 13.280.594 0,78% 11.856.739 112,01 14.795.246 89,76

29

Bilanca

U strukturi bilančnih pozicija aktiva Društva se sastoji od 80,60% dugotrajne materijalne imovine (2016: 88,60%) te 19,40% kratkotrajne imovine (2016.: 12,40%), dok se pasiva sastoji od kapitala i rezervi u postotnom iznosu od 50,17% (2016.: 56,90%), dugoročnih obveza 15,67% (2016.: 12,45%), kratkoročnih obveza 4,65% (2016.: 4,18%) te prihoda budućeg razdoblja 28,79% (2016.: 25,61%).

Slika 9. Odnos pasive Društva 2017. Iznos i struktura ukupnih potraživanja Tablica 17. Razrada potraživanja na 31.12.2017.

Naziv 31.12.2017 31.12.2016 Index

2017/2016

31.12.2015 Index 2017/2015 '000 HRK '000 HRK '000 HRK

Potraživanja od kupaca u zemlji 7.515 8.758 85,81 9.792 76,75 Potraživanja od kupaca u inozemstvu 2.810 2.940 95,58 1.676 167,67

Ukupno potraživanja od kupaca 10.325 11.698 88,27 11.468 90,04 Potraživanja od državnog proračuna 2.248 21.771 10,32 14.607 15,39

Ostala potraživanja 25 20 124,36 39 63,02 Ukupno potraživanja 12.598 33.488 37,62 26.114 48,24 Dospjela potraživanja od kupaca u zemlji 2.758 4.895 56,34 2.464 111,93

Dospjela potraživanja od kupaca u inozemstvu 2.102 2.125 98,92 810 259,51

Ukupno dospjela potraživanja 4.860 7.020 69,23 3.274 148,44 Stanje potraživanja od kupaca u zemlji na dan 31.12.2017. je smanjeno za 11,73% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine radi redovnije naplate potraživanja od domaćeg avioprijevoznika Croatia Airlines.

30

Iznos i struktura ukupnih obveza Tablica 18. Razrada obveza na 31.12.2017.

Naziv 31.12.2017 31.12.2016 Index

2017/2016 31.12.2015 Index

2017/2015 '000 HRK '000 HRK '000 HRK Obveze prema dobavljačima u zemlji 24.963 17.366 143,75 18.101 137,91

Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 3.907 5.634 69,35 2.993 130,53

Ukupno obveze prema dobavljačima 28.870 22.999 125,52 21.094 136,86

Obveze za zajmove, poticaje 22.971 7.199 319,09 24.036 95,57 Obveze prema zaposlenima 3.729 3.451 108,07 3.398 109,75 Obveze za poreze i doprinose 5.505 3.439 160,09 6.572 83,77 Obveze prema kreditnim institucijama - tekuće dospijeće 18.442 20.531 89,82 16.373 112,63

Ostale kratkoročne obveze 1 70 1,23 - - Ukupno kratkoročne obveze 79.517 57.689 137,84 71.473 111,26 Dospjele obveze prema dobavljačima u zemlji 2.156 3.677 58,63 2.412 89,39

Dospjele obveze prema dobavljačima u inozemstvu 863 3.600 23,97 2.632 32,79

Ukupno dospjele obveze 3.019 7.277 41,49 5.044 59,85 Obveze prema zaposlenima se odnose na obveze za plaću za prosinac 2017. Tablica 19. Pokazatelji plaće za 2017.

Naziv 2017 2016 Index 2017/2016 2015 Index

2017/2015 Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada 470 421 111,61 409 114,88

Ukupan broj zaposlenih radnika krajem razdoblja 394 360 109,44 360 109,44

Najviša plaća (neto u HRK) 22.710 21.795 104,20 21.795 104,20 Najniža plaća (neto u HRK) 4.663 4.677 99,70 4.479 104,11 Prosječna mjesečna plaća po zaposlenom (bruto I) 13.792 13.767 100,18 13.588 101,50

Prihodi po zaposlenom 759.576 703.789 107,93 628.391 120,88 Društvo je tijekom 2017. uvećalo broj zaposlenika na kraju razdoblja za 9,44% prije svega radi puštanja u upotrebu zgrade Terminala, dio „C“ te povećanog obujma poslovanja. Društvo tijekom sezonalnih mjeseci zapošljava dodatno oko 150 radnika na određeno vrijeme za potrebe poslovanja. Društvo iz godine u godinu povećava efikasnost poslovanja i osoblja pri čemu prihodi po zaposlenome bilježe kontinuirani rast te su u promatranom razdoblju od 2015.-2017., porasli za 20,88%.

31

Iznos i struktura obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama Tablica 20. Struktura obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama na 31.12.2017.

O P I S 31.12.2017 31.12.2016 Index

2017/2016 31.12.2015

'000 HRK '000 HRK '000 HRK Tekuće dospijeće dugoročnih obveza po kreditima banaka 18.442 20.531 89,82 16.373

Dospijeće obveza po dugoročnim zajmovima preko godine dana 267.736 171.730 155,91 181.409

Ukupno dugoročne obveze po kreditima 286.178 192.261 148,85 197.782

Dospijeće dugoročnih financijskih obveza prikazano je kako slijedi:

Tablica 21. Struktura dospijeća obveza prema bankama i financijskim institucijama na 31.12.2017. Godina '000 HRK 2018. 20.507 2019.-2020. 48.421 2021.-2022. 39.875 Nakon 2023. 177.375 Ukupno 286.178

Društvo ima potpisana četiri dugoročna kredita:

1. Dugoročni kredit potpisan je sa bankom Erste Group Bank AG Beč, 13. srpnja 2009. s rokom korištenja do dvanaest mjeseci u ukupnom iznosu od 18.800.000 EUR-a. Kredit dospijeva na naplatu u 2020. Kamatna stopa je 4% + 3-mjesečni euribor. Tijekom 2017. otplaćeno je 16 milijuna kuna glavnice te pripadajuće kamate u ukupnom iznosu od 1,8 milijuna kuna za 2017. Po primljenom kreditu Društvo nema dospjelih obveza za otplatu glavnice i kamata. Završetak otplate kredita je u II. kvartalu 2020.

2. Dugoročni kredit potpisan je sa Europskom investicijskom bankom (EIB), 5 listopada 2015., u iznosu od 7 milijuna EUR-a radi financiranja Projekta. Kredit je potpisan na rok od 15 godina, uz tri godine počeka otplate, kamatna stopa 3% fiksna. Kredit je u cijelosti povučen u prosincu 2015. Tijekom 2017. Društvo je otplatilo 1,5 milijuna kuna kamata. Početak otplate kredita je u IV. kvartalu 2018.

3. Dugoročni kredit potpisan je s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), 27. studenoga 2015., na iznos od 10,5 milijuna EUR-a radi financiranja Projekta. Kredit je potpisan na rok od 15 godina, uz tri godine počeka otplate, kamatna stopa 3,004% fiksna. Tijekom 2017. Društvo je ukupno platilo 2,9 milijuna kuna kamata. Početak otplate kredita je u I. kvartalu 2020.

4. Dugoročni kredit potpisan je sa Europskom investicijskom bankom (EIB), 13 siječnja 2017., u iznosu od 15 milijuna EUR-a radi financiranja Projekta. Kredit je potpisan na rok od 15 godina, uz tri godine počeka otplate, kamatna stopa 2,89% fiksna. Kredit je u cijelosti povučen. Tijekom 2017. Društvo je platilo 1,6 milijuna kuna kamata. Početak otplate kredita je u II. kvartalu 2020.

U prvom kvartalu 2018., Društvo je nastavilo uredno podmirivati svoje obveze po svim kreditima te ispunjavati potrebne ugovorne odredbe vezano uz izvještavanje.

32

Prihodi budućeg razdoblja Prihodi budućeg razdoblja u iznosu od 492 milijuna kuna odnose se na priznavanje državnih potpora sukladno međunarodnom računovodstvenom standardu (MRS) 20: Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državnih pomoći. Naime, Društvo ima potpisane ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava s resornim ministarstvom, a za potrebe financiranja projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ (detalji oko projekta prezentirani u sekciji Strateški ciljevi razvoja (projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“). Sukladno potpisanim ugovorima, Društvo je redovno podnosilo zahtjeve za refundaciju investicijskih troškova Projekta, pri čemu je po odobrenim zahtjevima Društvu isplaćivan postotak sufinanciranja utvrđen ugovorima. Navedene isplate su priznavane sukladno odredbama navedenog MRS-a. Neto radni kapital Tablica 22. Prikaz neto radnog kapitala

Naziv 31.12.2017 31.12.2016 Index

2017/2016 31.12.2015 Index

2017/2015 '000 HRK '000 HRK '000 HRK Ukupno tekuća sredstva 331.271 156.633 211,50 285.566 116,00 Ukupno tekuće obveze 79.517 57.689 137,84 71.473 111,25 Neto radni kapital 251.754 98.943 254,44 214.093 117,59

Investicije

Tijekom 2017. Društvo je investiralo 235 milijuna kuna što je pokriveno iz vlastitih sredstava, sredstava Europske Unije te kredita (2016.: investirano je 413 milijuna kuna). Za detalje oko investicija molimo pogledati prethodne sekcije izvještaja. Tijekom 2018. Društvo planira investirati više od 550 milijuna kuna pretežito u realizaciju Projekta.

Ocjena poslovanja

Tijekom 2017. Društvo je nastavilo pozitivan trend uspješnosti poslovanja, porasta broja putnika te značajnih ulaganja u modernizaciju infrastrukture. Također, u 2017. Društvo je ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 87,8 milijuna kuna što je porast od 2,13% u odnosu na prethodnu godinu (2016.: 86 milijuna kuna).

Izvrsni rezultati poslovanja primjetni su kod analize EBITDA Društva, koja iznosi 150 milijuna kuna za 2017., što predstavlja porast od 13,97% u odnosu na prethodnu godinu te 46,54% u odnosu na 2015. Neto marža profita je manja u 2017. u odnosu na prethodnu godinu radi značajnog porasta troškova amortizacije u 2017., a radi aktivacije novonabavljene imovine u sklopu projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“.

Tablica 23. Prikaz rentabilnosti poslovanja OPIS 2017 2016 2015 NMP % (neto marža profita) 20,25% 28,69% 21,50% ROE (rentabilnost vlastitog kapitala) 8,43% 10,83% 7,88%

33

USPOREDBA PLANA I OSTVARENJA 2017.

Tablica 24. Usporedba plana i ostvarenja 2017.

Račun dobiti i gubitka za 2017. Ostvareno 2017 Plan 2017

Index ostvareno-planirano

2017

Ostvareno 2016

Index plan 2017/

ostvareno 2016

I. POSLOVNI PRIHODI 349.662.152 330.600.000 105,77 288.452.109 114,61 1. Prihodi od prodaje 325.510.555 306.500.000 106,20 285.812.266 107,24 2. Ostali poslovni prihodi 24.151.597 24.100.000 100,21 2.639.843 - II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 260.502.302 248.400.000 104,87 204.076.296 121,72

2. Materijalni troškovi 59.367.063 50.300.000 118,03 46.957.733 107,12 a) Troškovi sirovina i materijala 12.317.761 11.800.000 104,39 9.981.950 118,21 b) Troškovi prodane robe 20.543.704 18.000.000 114,13 16.871.465 106,69 c) Ostali vanjski troškovi 26.505.598 20.500.000 129,30 20.104.318 101,97 3. Troškovi osoblja 91.563.817 85.500.000 107,09 81.988.010 104,28 a) Neto plaće i nadnice 53.365.163 48.700.000 109,58 47.078.306 103,44 b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 24.398.620 23.900.000 102,09 22.512.018 106,17

c) Doprinosi na plaće 13.800.034 12.900.000 106,98 12.397.686 104,05 4. Amortizacija 82.907.043 83.800.000 98,93 47.333.283 177,04 5. Ostali troškovi 22.528.171 24.000.000 93,87 22.407.756 107,11 6. Vrijednosno usklađivanje 648.449 1.000.000 64,84 1.121.912 89,13 8. Ostali poslovni rashodi i rezerviranja 3.487.759 3.800.000 91,78 4.267.602 89,04

III. FINANCIJSKI PRIHODI 7.232.153 6.000.000 120,54 7.843.248 76,50 IV. FINANCIJSKI RASHODI 8.575.567 4.500.000 190,57 6.231.750 72,21 IX. UKUPNI PRIHODI 356.894.305 336.600.000 106,03 296.295.357 113,60 X. UKUPNI RASHODI 269.077.869 252.900.000 106,40 210.308.046 120,25

EBITDA 149.650.714 142.900.000 104,72 131.301.655 108,83 EBIT 89.159.850 82.200.000 108,47 84.375.813 97,42

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 87.816.436 83.700.000 104,92 85.987.311 97,34

1. Dobit prije oporezivanja 87.816.436 83.700.000 104,92 85.987.311 97,34 XII. POREZ NA DOBIT 15.541.729 15.300.000 101,58 971.373 - XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 72.274.707 68.400.000 105,66 85.015.938 80,46

1. Dobit razdoblja 72.274.707 68.400.000 105,66 85.015.938 80,46

Tijekom 2017. Društvo je ostvarilo veću dobit prije oporezivanja od planirane za 4,92%. Ostvarena dobit je veća od planirane prije svega radi većeg porasta broja prevezenih putnika, pri čemu je ukupno u 2017. prevezeno 10,00% putnika više nego što je bilo predviđeno planom za 2017.

Također, EBITDA i EBIT Društva su značajno veći od planiranih za 2017., pri čemu je EBITDA veća za 4,72% od planirane dok je EBIT veći za 8,47% od planirane.

Tijekom 2017. Društvo je ostvarilo veće troškove za 6,40% od planiranih.

34

STRUKTURA PRIHODA OD AERODROMSKIH I OSTALIH USLUGA

Prikazana struktura prihoda bilježi neznatne promjene strukture u odnosu na prošlu godinu. Udio prihoda od aerodromskih usluga u ukupnim prihodima u 2017. iznosi 57,42% (2016.: 60,56%). U strukturi rashoda značajno povećanje je vidljivo u troškovima amortizacije čiji udio u ukupnim rashodima je 30,81% u 2017. (2016.: 22,51%). Tablica 25. Usporedba prihoda i rashoda od aerodromskih i ostalih usluga

PRIHODI (kn) I-XII 2017 % I-XII 2016 %

Index 2017/2016

1. NAKNADE ZA AERODROMSKE USLUGE 204.915.141 57,42% 179.432.931 60,56% 114,2

1.1. Slijetanje i polijetanje zrakoplova (Landing) 51.353.452 25,1% 46.653.826 26,0% 110,1

na domaćem tržištu 5.326.027 5.568.108 95,7

na stranom tržištu 46.027.425 41.085.718 112,0

1.2 Parkiranje zrakoplova 1.036.727 0,5% 1.169.615 0,7% 88,6

na domaćem tržištu 226.520 247.227 91,6

na stranom tržištu 810.207 922.388 87,8

1.3. Naknada za korištenje aviomostova 1.605.854 0,8% 698.880 0,4% 229,8


na stranom tržištu 1.240.195 588.762 210,6

1.4. Naknada za putnički servis 89.341.332 43,6% 77.780.355 43,3% 114,9



1.5. Naknada za zaštitu 43.474.754 21,2% 37.641.106 21,0% 115,5



1.6. Naknada za putnike s posebnim potrebama (PRM) 2.172.559 1,1% 1.882.056 1,0% 115,4



1.7. Centr. infrastruktura (Tehnički, Operativni i Put. prihvat) 14.546.655 7,1% 12.674.470 7,1% 114,8



1.8. Čekanje na zahtjev 1.383.808 0,7% 932.622 0,5% 148,4



2.1. PRIHVAT I OTPREMA 49.768.437 13,94% 46.823.370 15,80% 106,3

2.1.1. Prihvat i otprema putnika 17.472.537 35,1% 16.711.165 35,7% 104,6



2.1.2. Tehnički prihvat i otprema 25.956.588 52,2% 24.834.334 53,0% 104,5


35


2.1.3. Prihvat i otprema tereta - Cargo handl. 177.441 0,4% 186.130 0,4% 95,3



2.1.4. Prihvat i otprema poslovnog i općeg zrakoplovstva -gen.h. 771.487 1,6% 693.026 1,5% 111,3



2.1.5. Prihvat i otprema - ostalo 5.390.384 10,8% 4.398.714 9,4% 122,5



2.1.5.1. Poslovni salon 2.420.643 1.988.246 121,7



2.1.5.2. Zemaljski prijevoz putnika i posade 865.715 668.321 129,5



2.1.5.3. Dostava putničke prtljage 375.092 308.960 121,4



2.1.5.4.

Ostalo ( Vip salon, Vip usluge, GPU, ASU, De-iceing, headset,

dokumenti, toilet/water.. ) 1.728.933 1.433.188 120,6



2.2. KOMERCIJALNI PRIHODI 22.551.279 6,32% 18.127.538 6,12% 124,4 2.2.1. Zakup: 11.244.272 49,9% 8.023.014 44,3% 140,2



2.2.2. Parking - automobili, taxi, agenc., rent a car, autobusi... 2.704.816 12,0% 2.474.880 13,7% 109,3

2.2.3. Prih. od prefakturiranih troškova (voda, struja, HT) 1.757.553 7,8% 1.776.488 9,8% 98,9

2.2.4. Prihodi koji se prefakturiraju 2.203.550 9,8% 1.446.852 8,0% 152,3 2.2.5. Prihodi od provizije za gorivo 2.123.375 9,4% 1.851.532 10,2% 114,7 2.2.6. Prihodi od reklama: 1.950.851 8,7% 1.818.690 10,0% 107,3



2.2.7. Ostali prihodi komercijale 566.862 2,5% 736.082 4,1% 77,0 2.3. PRIHODI TRGOVINE 48.275.698 13,53% 41.428.427 13,98% 116,5

2.3.1. Prihodi od prodaje robe - razlika u cijeni 27.726.727 57,4% 22.579.080 54,5% 122,8

2.3.2. Prihodi od prodaje robe - nab. vrij. vlast. robe 20.548.971 42,6% 18.849.346 45,5% 109,0

3. FINANCIJSKI PRIHODI 7.232.152 2,03% 7.615.007 2,57% 95,0 3.1. Prihodi od kamata 469.025

583.394

80,4

3.2. Prihodi od financiranja - tečajne razlike 3.278.527

3.032.630

108,1

36

3.3. Prihodi od udjela u dobiti i dividendi 3.483.870

3.992.284

87,3 3.4. Ostalo 732

6.701

10,9

4. OSTALO 24.151.597 6,77% 2.868.084 0,97% - 4.1. Potraživanja iz proteklih godina 141.971

183.311

77,4

4.2. Ostalo 69.526

99.179

70,1 4.3. Prihodi od rezerviranja 806.000

828.000

97,3

4.4. Prihodi od osiguranja - isplaćene štete 69.473

228.241

30,4

4.5. Prihodi od kapitalnih ulaganja 23.064.628

1.529.353

- UKUPNI PRIHODI: 356.894.305 100% 296.295.357 100% 120,5

RASHODI (kn) I-XII 2017 % I-XII 2016 %

Index 2017/2016

1 Troškovi plaća 91.563.817 34,03% 81.988.010 38,98% 111,7 1.1. Neto plaće i nadnice 53.365.163

47.078.306

113,4

1.2. Porezi i doprinosi iz plaća 24.398.620

22.512.018

108,4 1.3. Doprinosi na plaće 13.800.034

12.397.686

111,3

2 Amortizacija 82.907.043 30,81% 47.333.283 22,51% 175,2 2.1. Amortizacija (prije vr.uskl.) 82.907.043

47.333.283

175,2

3 Rezerviranja 1.051.800 0,39% 1.455.811 0,69% 72,2

4. Troškovi poslovanja 59.367.064 22,06% 46.957.733 22,33% 126,4 4.1. Materijalni troškovi: 12.317.761 9.981.950 21,3% 123,4 4.1.1. Utrošeni materijal 6.314.008 5.458.502 115,7 4.1.2. Potrošena energija, gorivo i mazivo 5.077.814 3.557.606 142,7 4.1.3. Utrošena voda 925.938 965.842 95,9 4.2. Troškovi prodaje robe (DFS) 20.543.704 43,7% 16.871.465 35,9% 121,8

4.2.1. Troškovi prodaje robe 20.543.704 16.871.465 121,8

4.3. Troškovi usluga: 26.505.598 56,4% 20.104.318 42,8% 131,8 4.3.1. Telekomunikacije i pošta 531.870 547.822 97,1 4.3.2. Vanjskotrgovačke usluge i carina 4.822 21.819 22,1 4.3.3. Usluge održavanja 10.419.553 7.325.602 142,2 4.3.4. Zakup (leasing) 576.492 414.790 139,0 4.3.5. Propaganda i reklama 1.043.212 966.031 108,0

4.3.6. Komunalne usluge (odvoz smeća, čišć.) 3.324.116 2.176.591 152,7

4.3.7. Usluge Doma Zdr., zav. za javno zdr. i med.rad. 938.147 913.717 102,7

4.3.8. Zaštitarske usluge 8.772.583 7.082.994 123,9

4.3.9. Ostale usluge ( str. lit., zaštita okol., teh. pr., ..) 894.803 654.952 136,6

5. Ostali troškovi 22.497.362 8,36% 22.381.256 10,64% 100,5

5.1. Naknade troš. radnicima na služ. putovanju 662.501

752.092

88,1

37

5.2.. Reprezen. - vanjske usluge 505.304

493.849

102,3

5.3. Reprezen. - ugošćavanje (policija, hotel, avio kar...) 1.555.357

859.119

181,0

5.4. Premije osiguranja 2.209.423

1.642.921

134,5

5.5. Naknade (član. nadz. odb., pov. posl. i st. ser.) 4.740.826

4.023.831

117,8

5.6. Bankarske usluge 562.224

556.753

101,0 5.7. Poticaji SGH dodatak 2. (po putniku) -

1.411.489

0,0

5.8. Nakn. radn. (Bož. Putni tr. III mir stup) 6.228.318

5.740.786

108,5

5.9. Ostali nematerijalni troškovi 2.408.240

1.967.835

122,4

5.10. Intelekt. usluge (revizija, odvjet., prijevod, sem.) 1.422.924

2.642.737

53,8

5.11. Ostalo (Dop .šume, TZ,vodopriv., kom.nak. Općini, ppn) 2.202.245

2.289.843

96,2

6. Vrijednosna usklađenja 648.448 0,24% 1.121.912 0,53% 57,8

6.1. Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine 19.777

103.178

19,2

6.2. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 318.938

717.901

44,4

6.3. Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 309.734

300.834

103,0

7. Financijski rashodi 8.606.376 3,20% 6.258.250 2,98% 137,5 7.1. Kamate - krediti 4.681.553

3.083.303

151,8

7.2. Tečajne razlike 3.122.935

2.427.770

128,6 7.3. Troškovi po kreditnim karticama 801.888

747.178

107,3

8. Izvanredni - ostali rashodi 2.435.959 0,91% 2.811.791 1,34% 86,6 UKUPNI RASHODI: 269.077.869 100% 210.308.046 100% 127,9

38

FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA 2017.

Pokazatelji likvidnosti

Koeficijent tekuće likvidnosti 2017 2016 2015 Kratkotrajna imovina 331.270.969 156.632.709 285.566.216 Kratkotrajne obveze 79.517.388 57.689.414 71.473.479 KTL (uobičajeno KTL=>2) 4,17 2,72 4,00

Pokazatelj tekuće likvidnosti trebao bi biti 2 ili više od 2, što znači da bi kratkotrajna imovina trebala biti dva puta veća od kratkotrajnih obveza.

Koeficijent ubrzane likvidnosti 2017 2016 2015 Kratkotrajna imovina-zalihe 322.843.248 147.831.981 276.715.916 Kratkotrajne obveze 79.517.388 57.689.414 71.473.479 KUL (uobičajeno KTL=>1) 4,06 2,56 3,87

Pokazatelj ubrzane likvidnosti trebao bi biti veći od 1, što znači da se zalihe financiraju iz dugoročnih izvora.

Koeficijent financijske stabilnosti 2017 2016 2015 Dugotrajna imovina 1.377.514.222 1.222.333.703 810.995.793 Kapital + dugoročne obveze 1.125.127.063 956.738.748 882.610.397 KFS (uobičajeno KTL=<1) 1,22 1,28 0,92

Pokazatelj financijske stabilnosti trebao bi biti 1 ili manji od 1, što znači da je dugotrajna imovina financirana iz dugoročnih obveza.

Pokazatelji zaduženosti

Koeficijent zaduženosti 2017 2016 2015 Ukupne obveze 371.960.934 594.671.828 396.017.116 Ukupna aktiva 1.709.000.461 1.379.680.860 1.097.218.398 KZ= u ukupnoj imovini tuđa sredstva 0,22 0,43 0,36

Koeficijent zaduženosti ukazuje na to koji je %-tni dio aktive financiran iz tuđih izvora i predstavlja odnos tuđeg i ukupnog kapitala.

Koeficijent vlastitog financiranja 2017 2016 2015 Vlastiti kapital 857.390.739 785.009.032 701.201.282 Ukupna aktiva 1.709.000.461 1.379.680.860 1.097.218.398 KVF = u ukupnoj imovini vlastita sredstva 0,50 0,57 0,64

Pokazatelji vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju Društva. Pokazatelj je to bolji što je koeficijent veći od 0,50 jer onda to znači da se poduzeće financira iz vlastitih izvora s više od 50%.

39

Koeficijent financiranja 2017 2016 2015 Vlastiti kapital 857.390.739 785.009.032 701.201.282 Ukupne obveze 371.960.934 594.671.828 396.017.116 KF= na 100 kuna tuđih koliko vlastitih 2,31 1,32 1,77

Stupanj pokrića 2017 2016 2015 Vlastiti kapital 857.390.739 785.009.032 701.201.282 Dugotrajna imovina 1.377.514.222 1.222.333.703 810.995.793 KF= na 100 kuna tuđih koliko vlastitih 0,62 0,64 0,86

Faktor zaduženosti 2017 2016 2015 Ukupne obveze 371.960.934 594.671.828 396.017.116 Neto dobit + amortizacija 155.181.750 132.349.221 101.168.185 FZ = za podmirenje obveza ? godina 2,40 4,49 3,91

Faktor zaduženosti pokazuje za koliko se godina ukupne obveze Društva mogu podmiriti iz sredstava amortizacije i zadržane dobiti. Manji faktor zaduženosti znači veću sigurnost i obrnuto. Uobičajeno se smatra da bi faktor trebao biti oko 3,5.

Pokriće troškova kamata 2017 2016 2015 Dobit prije oporezivanja + kamate 87.853.836 87.831.311 58.601.725 Kamate 3.740.000 4.557.246 5.604.740 PTK 23,49 19,27 10,46

2017 2016 2015 Neto dug 46.988.815 125.490.926 55.891.427 EBITDA 149.650.714 131.301.655 102.125.536 Neto dug/EBITDA 0,31 0,96 0,55

40

Pokazatelji aktivnosti

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 2017 2016 2015 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 Ukupna imovina (aktiva) 1.709.000.461 1.379.680.860 1.097.218.398 KOU ui 0,21 0,21 0,23

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2017 2016 2015 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 Kratkotrajna (obrtna) imovina 331.270.969 156.632.709 285.566.216 KOU ui 1,08 1,89 0,90

Koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca 2017 2016 2015 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 Potraživanja od kupaca 10.325.382 11.698.065 11.468.427 KOP 34,56 25,33 22,41

Trajanje naplate potraživanja od kupaca 2017 2016 2015 Broj dana u godini 365 365 365 KOP 34,56 25,33 22,41 TNP 10,56 14,41 16,29

Pokazatelji aktivnosti poslovanja mjere koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse.

Pokazatelji ekonomičnosti

Ekonomičnost ukupnog poslovanja 2017 2016 2015 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 Ukupni rashodi 269.077.869 210.308.046 200.496.225 EU 1,33 1,41 1,28

Ekonomičnost redovitog poslovanja 2017 2016 2015 Ukupni prihodi iz redovitog poslovanja 349.662.152 288.452.109 246.326.980 Ukupni rashodi iz redovitog poslovanja 260.502.302 204.076.296 194.282.067 ER 1,34 1,41 1,27

Ekonomičnost financiranja 2017 2016 2015 Financijski prihodi 7.232.153 7.843.248 10.685.130 Financijski rashodi 8.575.567 6.231.750 6.214.158 EF 0,84 1,26 1,72

Ekonomičnost prodaje 2017 2016 2015 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 Materijalni troškovi 59.367.063 46.957.733 44.053.212 EF 6,01 6,31 5,83

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Pokazatelji ekonomičnosti povoljni su ako zauzimaju vrijednosti koeficijenata 1 i više.

41

Pokazatelji profitabilnosti

Neto Marža profita 2017 2016 2015 Neto dobit 72.274.707 85.015.938 55.261.123 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 NMP % 20,25% 28,69% 21,50%

Bruto marža profita 2017 2016 2015 Neto dobit + kamate+ porezi 87.816.436 85.987.311 56.515.885 Ukupni prihodi 356.894.305 296.295.357 257.012.110 BMP % 24,61% 29,02% 21,99%

Neto rentabilnost imovine (ROA) 2017 2016 2015 Neto dobit 72.274.707 85.015.938 55.261.123 Ukupna imovina 1.709.000.461 1.379.680.860 1.097.218.398 ROA 4,23% 6,16% 5,04%

Bruto rentabilnost imovine 2017 2016 2015 Neto dobit + kamate + porezi 87.816.436 85.987.311 56.515.885 Ukupna imovina 1.709.000.461 1.379.680.860 1.097.218.398 RIB % 5,14% 6,23% 5,15%

Rentabilnost vlastitog kapitala 2017 2016 2015 Neto dobit 72.274.707 85.015.938 55.261.123 Vlastiti kapital 857.390.739 785.009.032 701.201.282 ROE 8,43% 10,83% 7,88%

Pokazatelji profitabilnosti podijeljeni su u dvije skupine: pokazatelji koji dobit prikazuju kao postotak prihoda od prodaje i pokazatelji koji dobit izražavaju kao povrat povezan s iskorištenjem resursa.

42

IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA DRUŠTVA ZA 2017. - (SUKLADNOST S ODREDBAMA ČLANKA 21. ZAKONA O RAČUNOVODSTVU)

Sukladno odredbama članka 21. Zakona o računovodstvu, Društvo je u sklopu Godišnjeg izvješća za 2017. te Godišnjih financijskih izvještaja koji su njegov sastavni dio iskazalo informacije kako slijedi:

A) Vjerojatan budući razvoj te aktivnosti istraživanja i razvoja Vjerojatan budući razvoj te aktivnosti istraživanja i razvoja iskazani su u sekciji „Strateški ciljevi razvoja (Projekt razvoja ZLDBV)“ u sklopu Godišnjeg izvješća za 2017.

B) Podaci o otkupu vlastitih dionica Društvo nije imalo otkupa vlastitih dionica u 2017.

C) Podaci o postojanje podružnica Društvo nema podružnice, već zajednički pothvat Newrest Dubrovnik d.o.o. koji je u 50% vlasništvu Društva. Detalji oko načina priznavanja ulaganja te vrijednosti ulaganja prezentirani su u sklopu Godišnjih financijskih izvještaja, bilješka 17. Financijska imovina te bilješka 35. Transakcije s povezanim društvima.

D) Financijski instrumenti – ciljeva i politike Društva u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite te izloženosti Društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka – bilješka 36. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima Godišnjih financijskih izvještaja

Društvo je kroz svoje poslovanje izloženo sljedećim financijskim rizicima: Kreditni rizik Fer vrijednost novčanog toka ili kamatni rizik Valutni rizik Tržišni rizik Rizik likvidnosti

43

Upravljanje rizikom kapitala Društvo upravlja svojim kapitalom na način da osigura kontinuitet poslovanja, uz maksimiziranje povrata udjeličarima kroz optimizaciju salda dugovanja i kapitala. Struktura kapitala Društva sastoji se od dugovanja koje uključuje kredite i zajmove novca i novčanih ekvivalenata te vlasničku glavnicu koja uključuje upisani kapital i preneseni gubitak.

Kategorije financijskih instrumenata

Financijska imovina Zajmovi i potraživanja 31.12.2017. 31.12.2016. HRK HRK Novac i novčani ekvivalenti 300.264.897 103.928.204 Potraživanja od kupaca, Potraživanja od države i drugih institucija i Ostala potraživanja 12.983.893 33.488.484 Financijska imovina 59.647.920 57.146.126 Ukupno financijska imovina 372.896.710 194.562.814

Financijske obveze Zajmovi i potraživanja 31.12.2017. 31.12.2016. HRK HRK Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 45.811.684 37.157.956 Krediti i posudbe 286.177.964 192.261.174 Ukupno financijske obveze 331.989.647 229.419.130

Upravljanja financijskim rizikom Financijski rizici uključuju tržišni rizik (uključujući valutni rizik i rizik cijena), kreditni rizik, rizik likvidnosti, i rizik novčanog tijeka kamata.

Kreditni rizik Kreditni rizik odnosi se na rizik neispunjenja ugovornih obveza drugih ugovornih strana koji će proizvesti financijski gubitak Društva. Društvo je usvojilo politiku prema kojoj posluje samo sa kreditno sposobnim ugovornim stranama, osiguravajući prema potrebi višak osiguranja za ublažavanje rizika financijskog gubitka zbog neispunjenja ugovornih obveza. Izloženost Društva i kreditni položaj drugih ugovornih strana su neprekidno praćeni, a ukupni iznos zaključenih transakcija je raspodijeljen između odobrenih ugovornih strana. Potraživanja od kupaca odnose se na veliki broj kupaca, raspoređenih na različita zemljopisna područja. Kontinuirano vrednovanje potraživanja provodi se na temelju financijskog položaja kupaca i, kada je potrebno, pribavljeno je osiguranje potraživanja garancijom ili nekim drugim financijskim instrumentom osiguranja plaćanja. Društvo nema značajniju izloženost kreditnom riziku prema nijednoj ugovornoj strani ili grupi ugovornih strana sličnih karakteristika. Kreditni rizik likvidnih sredstava i je ograničen, zato jer druge ugovorne

44

strane predstavljaju banke sa visokim kreditnim rejtinzima koji su određeni od međunarodnih agencija za određivanje kreditnih rizika.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik od promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope koje se primjenjuju na financijski instrument. Rizik novčanog toka je rizik od moguće promjene kamatnog troška određenog financijskog instrumenta tijekom vremena. Zaduženja na koja se obračunavaju kamate ugovorena su uz fiksnu i promjenjivu kamatnu stopu. Rizikom se upravlja održavanjem prikladne kombinacije između fiksne i promjenjive kamatne stope na posudbe. Društvo u ovom trenutku nije zaštićeno od ovih rizika.

Valutni rizik

Društvo je izloženo tečajnom riziku prilikom kupnje i uzimanja zajmova denominiranih u drugim valutama, te kod ugovorom definirane cijene usluga vezane uz stranu valutu. Valuta koja podliježe rizicima je prvenstveno EUR. Društvo većinu svojih prihoda ostvaruje u stranoj valuti. Neto knjigovodstvena vrijednost novčane imovine i obveza Društva denominiranih u stranoj valuti na datum izvješćivanja je kako slijedi:

Obveze Imovina

Opis 31.12.2017. 31.12.2016. 31.12.2017. 31.12.2016. HRK HRK HRK HRK

Europska Unija (EUR) 267.736.324 171.729.716 311.169.722 114.402.333 Ukupno 267.736.324 171.729.716 311.169.722 114.402.333

46

PRILOG I. - IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Na temelju čl. 22 Zakona o računovodstvu i čl. 25 Društvenog ugovora Zračne luke Dubrovnik d.o.o. (dalje u tekstu: Društvo), Glavni direktor Društva dana 20. travnja 2018. daje sljedeću

I Z J A V U

o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja

1. Društvo dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele objavljen u Narodnim novinama br.112/10 (dalje u tekstu: Kodeks).

2. U prošloj godini Društvo je u bitnom primjenjivalo preporuke utvrđene Kodeksom, objavljujući sve informacije čija je objava predviđena pozitivnim propisima. Nadzorni odbor Društva nije osnovao Komisiju za imenovanja i nagrađivanja i Komisiju za reviziju, a iz razloga što Nadzorni odbor Društva sam obavlja poslove iz nadležnosti preporučenih komisija. Sukladno Zakonu o reviziji u Društvu djeluje i Revizorski odbor.

3. Društvo je kao dio razvoja sustava unutarnjih kontrola imenovalo unutarnjeg revizora koji je ustrojstveno i funkcionalno izravno odgovoran direktoru Društva. Društvo javno objavljuje Godišnje financijsko izvješće i izvješće neovisnog revizora na mrežnoj stranici Društva. Društvo je ustrojilo sustav upravljanja rizicima koji je detaljno prikazan u Godišnjem financijskom izvješću.

4. Nadzor nad vođenjem poslova Društva provodi Nadzorni odbor u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Uloga Nadzornog odbora također je uređena Društvenim ugovorom i Pravilnikom o radu Nadzornog odbora. Članovi Nadzornog odbora redovito dobivaju detaljne informacije o upravljanju i radu Društva kako bi mogli učinkovito ispunjavati svoje obveze. Izvješće o radu Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja Društva podnosi se godišnje Glavnoj skupštini Društva.

Jedan član Nadzornog odbora je predstavnik radnika, dok se ostali članovi Nadzornog odbora, u načelu, biraju iz redova stručnjaka iz područja bitnih za poslovanje Društva.

Predstavnika radnika u Nadzorni odbor imenuje i opoziva Radničko vijeće, odnosno radnici neposrednim i tajnim glasanjem ako nema Radničkog vijeća, dok ostale članove Nadzornog odbora bira Skupština društva, a na temelju obrazloženog prijedloga članova Društva.

Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 godine, s tim da ih se može ponovo birati u taj odbor. Svaki član Nadzornog odbora ima jedan glas.

Nadzorni odbor može donositi odluke ako sjednici prisustvuje najmanje 5 od ukupnog broja njegovih članova.

Odluke Nadzornog odbora donose se većinom glasova od ukupnog broja njegovih članova.

47

Nadzorni odbor je u pravilu sastavljen od sedam članova, a trenutno djeluje u sastavu:

1. Mario Curić, predsjednik Nadzornog odbora s mandatom do 15. lipnja 2020.

2. Luka Klaić, predstavnik radnika, s mandatom do 12. ožujka 2022.

3. Ivica Martić, istekao mandat 17. svibnja 2017.

4. Romana Palčić, istekao mandat 17. prosinca 2017.

5. Ivana Šušnjić s mandatom do okončanja postupka izbora novih članova nadzornog odbora sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbori/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 33/16 i 43/16),

6. Vilma Kosović, istekao mandat 17. prosinca 2017.

Nadzorni odbor ima jedan pododbor: Revizorski odbor koji pruža stručnu podršku Nadzornom odboru u učinkovitom izvršavanju obveza korporativnog upravljanja, financijskom izvješćivanja i kontrole Društva. Rad Revizorskog odbora uređen je Pravilnikom o radu Revizorskog odbora.

5. Članovi Društva sa vrijednostima poslovnih udjela, sa stanjem na dan 31.12.2017. su:

Osnivači / članovi Društva udjeli u HRK poslovnih udjela

% Republika Hrvatska 300.877.500 55% Dubrovačko - neretvanska županija 109.410.000 20% Općina Konavle 82.057.500 15% Grad Dubrovnik 54.705.000 10% Ukupno 547.050.000 100%

Glasovi u Skupštini Društva raspoređeni su na način da svaki poslovni udjel daje pravo članu Društva na jedan glas.

Članovi Društva donose odluke na Skupštini, koju održavaju prema potrebi, a najmanje jednom godišnje. Ako zakonom ili Društvenim Ugovorom za odlučivanje o pojedinim pitanjima nije drugačije određeno, Skupština donosi odluke većinom od danih glasova.

Skupštinu Društva čine članovi Društva. Članovi Društva na skupštini sudjeluju putem zakonskih zastupnika ili punomoćnika na temelju pismene punomoći koju izdaje osoba ovlaštena za zastupanje člana Društva. Punomoć mora biti ovjerena od javnog bilježnika.

Članovi Društva mogu donositi odluke i izvan Skupštine ako svi članovi izjave da su suglasni da se o odluci glasuje pisanim putem. Za donošenje odluke u pisanom obliku potrebna većina određuje se na temelju ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi Društva.

Skupština je naročito ovlaštena odlučivati o izboru i opozivanju Uprave i Nadzornog odbora Društva, financijskim izvješćima Društva, izvješću uprave o stanju Društva, upotrebi ostvarene dobiti, pokrivanju gubitka i godišnjem planu poslovanja Društva, mjerama za ispitivanje i nadzor poslovanja i izboru

49

PRILOG II. – GFI-POD

50

PRILOG III. – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA 2017.

Documents

RAZVOJ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK I TRENDOVI U ZRAČNOM … · Okruženje Zračne luke Dubrovnik Unatoč mnogim izazovima 2017. bila je izrazito uspješna za poslovanje Zračne luke Dubrovnik