SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

RAZVOJ BRODOGRADNJE TANKERA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Seminarski rad

Predmet: Osnove tehnologije prometa (vodni promet)PredmetniNastavnik: Prof. dr. sc. Natalija JolićStudent: Valentina Šalamun JMBAG:0135226002

Zagreb,svibanj 2012.

SADRŽAJ:

Contents1.UVOD......................................................................................................................................1

3. KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE TANKERA.....................................................4

4. PODJELA TANKERA...........................................................................................................5

4.1 PODJELA PREMA VELIČINI.......................................................................................5

4.2 PODJELA PREMA VRSTI TERETA KOJI PREVOZE................................................6

4.2.1. TANKERI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE I NAFTNIH PRERAĐEVINA...6

4.2.2 TANKERI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA..........................................................7

4.2.3 TANKERI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA.........................................9

5. RAZVOJ TANKERA U HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA..................................11

5.1. 3.MAJ..........................................................................................................................11

5.2. ULJANIK.....................................................................................................................12

5.3. BRODOSPLIT.............................................................................................................12

6. SIGURNOST TANKERA I SPREČAVANJE ZAGAĐIVANJA MORA..........................14

7. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

1.UVOD

Prijevoz tekućeg tereta morem na Sredozemlju postoji još od trećeg stoljeća prije nove ere,

kada su se tekućine prevozile u amforama. Danas se svjetskim morima prevoze milijuni

tona nafte, naftnih derivata, plinova u tekućem stanju i različitih kemikalija. Zajednička

karakteristika ovih vrsta prijevoza je da se obavljaju posebno građenim brodovima koji se

nazivaju tankerima. To su teretni brodovi namijenjeni za prijevoz tekućih tereta koje je

lako prepoznati u odnosu na druge brodove. Pogonski stroj i nadgrađe smješteni su u

stražnjem dijelu trupa, dok su prednji i središnji dijelovi iskorišteni kao teretni prostor. Za

ukrcavanje i iskrcavanje tekućeg tereta iz pojedinih tankova tankeri imaju poseban sustav

cjevovoda i crpnih uređaja. Prvi tankeri pojavili su se krajem 19.stoljeća i prevozili su

naftu iz Meksičkog zaljeva za Englesku. Od tada pa do danas, tankeri su prisutni na svim

morima svijeta. Tankere možemo podijeliti po veličini i po vrsti tereta koji prevoze. To su

najveća plovna sredstva koja služe za prijevoz tekućih tereta morima. Tankeri u Hrvatskoj

počeli su se razvijati krajem II. Svjetskog rata. Hrvatska brodogradilišta počela su

izgradnju vlastitih tankera namijenjenih prijevozu nafte i naftnih derivata, kemikalija,

ukapljenih plinova i rasutih tereta.

1

2. RAZVOJ TANKERA

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata nafta se za potrebe Hrvatskih rafinerija dovozila

stranim brodovima. Bivša Jugoslavenska linijska plovidba, današnja Croatia line iz Rijeke,

kupila je 1947.godine brod Jajce(slika 1.), što su ga pomorci preuzeli u Glasgowu. Bio je

to tipičan tanker toga doba, dug 124 i širok 16,7 metara, nosivosti 9599 tona. Gotovo četiri

godine tanker Jajce bio je jedini na Jadranu. Tek u srpnju 1951. Jugoslavenska linijska

plovidba kupuje i drugi brod Lendava (slika 2.), također od Norvežana. Tanker je bio

dugačak 144,1 i širok 18 metara, nosivosti 12 280 tona.

Slika1: Tanker „Jajce“

Izvor: http://www.tynebuiltships.co.uk/K-Ships/Jajce2-1930.jpg (05.06.2012.)

Slika 2: Tanker „Lendava“

Izvor: http://www.tankerska.hr/50years/brodovi/lendava_1v.jpg (05.06.2012.)

2

Godine 1955. U Zadru je osnovano specijalno poduzeće Jugoslavenska tankerska plovidba,

preteča današnje Tankerske plovidbe Zadar, koja je preuzela ta dva broda. Time je započeo

razvoj tankerskog brodarstva u nas. Danas je ova kompanija jedini hrvatski tankerski

brodar koji uspješno posluje na domaćem i vanjskom tržištu. U svojoj floti ima pet vrsta

brodova:tankere za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, tankere za prijevoz kemikalija,

manje tankere za opskrbu drugih brodara gorivom,brodove za rasute terete i jedan brod

ukapljeni industrijski plin (LPG- Liquid Petroleum Gas). Suvremena hrvatska

brodograđevna industrija na svjetskom je tržištu prisutna više od pola stoljeća.

U proizvodnji velikih prekooceanskih novogradnji zastupljeni su brodovi svih vrsta i

namjena, nosivosti do 170 000 tona, a od brodova za prijevoz tekućih i rasutih tereta

proizvode se tankeri za sirovu naftu, tankeri za naftne derivate i tankeri za kemikalije.

Prema svjetskoj knjizi narudžba od 3.ožujka 2005.godine, prema kriteriju nosivosti

ugovorenih brodova, hrvatska brodogradnja je na 4.mjestu(iza Japana,Južne Koreje i Kine)

sa 69 ugovorenih brodova ukupne nosivosti 3.5 milijuna tona i kapacitetima popunjenima

do kraja 2008.godine.1

1 Brajković, V. (ur.): Pomorska enciklopedija, Jugoslavenska leksikografija, zavod Miroslava Krleža, Zagreb, 1989., str. 63.

3

3. KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE TANKERA

Na konstrukcijsku izvedbu tankera najviše utječu karakteristična svojstva tereta koji se

njima prevoze. Cijelo prostor ispod palube tankera, od pramčanog do strojarskog prostora,

predviđen je za smještaj tereta i podijeljen je jednom ili s dvije uzdužne i nekoliko

poprečnih pregrada u više tankova. Uzdužne i poprečne nepropusne pregrade dijele sekcije

za prijevoz tekućeg tereta u više tankova. Manji tankeri imaju samo jednu uzdužnu

nepropusnu pregradu dok srednje veliki i veliki tankeri imaju dvije takve pregrade koje

cijeli prostor trupa dijele na središnje i bočne tankove. Tankeri se svrstavaju u brodove s

jednom palubom. Na ravnom djelu palube nalaze se otvori, glavni ventili tereta, ukrcajna

rampa za dizanje i spuštanje cijevi za ukrcaj i iskrcaj tereta te za ukrcaj hrane i ostalih

potrepština.

Današnji tankovi moraju ispunjavati nekoliko strogo propisanih sigurnosnih sustava,

poput sustava za protupožarnu zaštitu, sustava pranja tankera sirovom naftom i sustava

inertnog plina (CO2 koji nije zapaljiv). Osim toga, moraju ispunjavati i posebne uvjete

zakonodavca i klasifikacijskih društava koji nalažu ugradnju dvostrukog dna i oplate po

cijeloj duljini broda te tankova za balast odvojenih od tankova tereta.

Koncepcija dvostrukog trupa takva je konstrukcija kod koje su tankovi tereta

međuprostorom razdvojeni od vanjske oplate broda. Međuprostor štiti tankove tereta od

oštećenja i potencijalnog izlijevanja tereta u more. Konstrukcija dvostrukog trupa oblikuje

prostor oko cijelog tereta, tako da može primiti manje udare bez posljedica.2

2 http://www.skriptica.com/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=18&Itemid=53. (25.05.2012.)

4

4. PODJELA TANKERA

Tankeri su namijenjeni prijevozu različitih vrsta i veličina tereta te se zbog toga dijele u

dvije skupine.

4.1 PODJELA PREMA VELIČINI

Za prijevoz tereta postoji više vrsta tankera koji se s obzirom na veličinu nosivosti dijele na

pet vrsta.

Obalni tankeri imaju do 6000 tona nosivosti i obično prevoze sirovu naftu i njezine

derivate uzduž obale, dok se u tankerskim terminalima koriste pri rasterećenju tankera veće

tonaže,koji potpuno nakrcati zbog velikog gaza ne mogu pristati uz obalu.

Tankeri manje tonaže nosivosti su od 6000 do 35 000 tona i uglavnom služe za prijevoz

produkata sirove nafte.

Tankeri srednje tonaže nosivosti su od 35 000 do 160 000 tona i služe uglavnom za

prijevoz sirove nafte, a ponekad i teškog ulja.

Supertankeri (VLCC- Very Large Crude Carriers) nosivosti su od 160 000 do 400 000 tona

i isključivo prevoze sirovu naftu.

Mamut-tankeri(ULCC- Ultra Large Crude Carriers) nosivosti više od 400 000 tona i

prevoze isključivo sirovu naftu.3

3 Brajković, V. (ur.): Pomorska enciklopedija, Jugoslavenska leksikografija, zavod Miroslava Krleža, Zagreb, 1989. ,str. 63.

5

4.2 PODJELA PREMA VRSTI TERETA KOJI PREVOZE

Kako bismo prevezli neku vrstu tereta,kao što su nafta, kemikalije ili ukapljeni plinovi za

to su nam potrebni tankeri koji su izgrađeni za prijevoz takvih tereta. Tako tankere

možemo podijeliti prema vrsti tereta koji prevoze.

4.2.1. TANKERI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE I NAFTNIH PRERAĐEVINA

Potrebno je ukazati na razliku između brodova za prijevoz nafte (crude carriers) i brodova

za prijevoz naftnih derivata(product carriers). Tankeri za prijevoz sirove nafte veći su i

veća im je nosivost. To su zapravo najveći brodovi koji plove svjetskim morima. Tankeri

za prijevoz naftnih derivata manje su nosivosti, ali s većim brojem odijeljenih tankova

kako bi mogli prevoziti različite vrste tekućih tereta. Iz tog razloga imaju znatno složeniji

sustav cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj tereta. Zaštićeni su i posebnim premazima kako bi

mogli prevoziti neke blaže kemikalije i tako poslužiti kao višenamjenski brodovi za tekuće

terete. 4

Slika 3: Tanker za prijevoz nafte

Izvor:

http://www.nemo-hr.com/upload/01.08.2007/Novosti/Brodogradnja/Brodosplit/

Dug_Otok_n460_brodosplit_hr_vs.jpg (05.06.2012.)

4 http://www.scribd.com/Smijaa/d/37400107-tehnologija-prijevoza-tekuc%CC%81ih-tereta-radni-materijal-s-predavanja (25.05.2012.)

6

Tankeri za sirovu naftu koriste se za prijevoz sirove nafte iz luke blizu naftnih polja ili sa

kraja naftovoda u rafineriju. Nosivost tankera za prijevoz sirove nafte je od 20 000 do 500

000 dwt, a brzina od 14-16 čv, uobičajeno imaju od 6-8 tankova tereta.

Tankeri za prijevoz naftnih derivata imaju sposobnost prevoženja više vrsta tereta u isto

vrijeme. Vrste tereta koje ti brodovi prevoze su: naftne prerađevine; benzin, kerozin,

disel,maziva, biljna ulja, vino i pitka voda. Njihova nosivost je od 18 000 do 75 000 dwt, a

brzina od 14-16 čv. Sistemi cjevovoda su drugačiji od sistema na tankerima za sirovu

naftu, obično svaki tank ima svoj cjevovod za punjenje i pražnjenje i svoju pumpu tereta.

Danas se najveći brodovi za prijevoz nafte označavaju kraticama VLCC-Very Long Crude

Carrier. Kreacija i gradnja takvih brodova omogućena je revolucionarnom tehnologijom

japanskih brodograditelja koja se očitovala u poboljšanoj kvaliteti čelika, obradi limova i

tehnologiji zavarivanja.5

4.2.2 TANKERI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA

Pomorski prijevoz kemikalija započeo je razvojem kemijske industrije nakon II. Svjetskog

rata. Potrebe tržišta dovele su do gradnje posebnih brodova za prijevoz kemikalija. Prvi

tankeri za prijevoz kemikalija bili su američke gradnje tijekom II. Svjetskog rata.

Prenamjena je obuhvaćala: ugrađivanje dodatnih pregrada kako bi se dobilo više manjih

tankova, proširenje/produženje cjevovoda i ugradnja dodatnih crpki tereta. Prvi tanker za

prijevoz kemikalija u Hrvatskoj projektiran je 1987.godine u brodogradilištu „3.maj“ a

nosio je ime „Panda“ (slika5).

5 http://www.scribd.com/Smijaa/d/37400107-tehnologija-prijevoza-tekuc%CC%81ih-tereta-radni-materijal-s-predavanja (25.05.2012.)

7

Slika 4: Tanker za prijevoz kemikalija „Panda“

Izvor: http://www.3maj.hr/cm/uploads/pdf_ovi/Hr-594.pdf (05.06.2012.)

Tanker „Panda“ bio je dug 228,21 a širok 32,20 metara, najveći gaz iznosio je 16,02

metara a nosivost na gazi iznosila je 83 651 tona.

Tankeri za prijevoz kemikalija prevoze različite vrste tereta kao što: kiseline,

lužine(bazne), alkoholi, jestiva ulja, klorirani ugljikovodici, amini(derivati

amonijaka),monomeri i petrokemijski proizvodi. Za ovaj tip broda iznimno je važno da u

slučaju propuštanja jednog od tankova ne dođe do ugrožavanja posade i okoliša. Tankovi

tereta moraju biti odvojeni od prostora posade, strojarnice, tankova pitke vode, spreme sa

hranom sa koferdamima. Prostor za smještaj tereta obuhvaća:tankove tereta, slop tankova,

pumpne stanice, koferdame, prazne prostore i palube spreme. Kako bi se spriječilo

miješanje nekompatibilnih tereta, koferdamom se razdvaja tankove različitih sadržaja.

Koferdam je malen prazan prostor u kojem se nalaze oprema za sondiranje, cjevovod

kaljuže i ventilacija.

Postoje tri tip tankera za prijevoz kemikalija:

TIP 1 je brod kojem su predviđene maksimalne preventivne mjere u slučaju sudara i

nasukavanja, mora biti u stanju izdržati znatna oštećenja na bilo kojem mjestu uzduž

njegove dužine. Maksimalna veličina tanka može biti 1250m3 , a maksimalna visina

dvostrukog dna B/15 m (B-širina).

TIP 2 ima strogo određene preventivne mjere. Manji je od 150 m po cijeloj dužini

dvostruka oplata osim kod područja stroja. Tereta smije biti smješten najbliže oplati

760mm. Maksimalna veličina dvostrukog dna je B/15m (B-širina), a maksimalan kapacitet

tankova je 3000m3 .

8

TIP 3 ima srednje mjere predostrožnosti, brod je veći od 225 metara po cijeloj dužini

dvostrukog oplata, a manji od 125 metara po cijeloj dužini osim iza strojarnice. Ovi

brodovi građeni su sa većim brojem pregrada, a njihov maksimalni kapacitet tankova je

3000m3 .

Veličina tankera za kemikalije je obično između 2 500 i 23 000 BT.6

4.2.3 TANKERI ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA

Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova su posebna vrsta tankera čiji tekući tereta čini

određena vrsta plinova ili mješavina plinova. Plin se transportira u tekućem stanju na

niskoj temperaturi od -167 T C i pri atmosferskom tlaku. Plinovi propan i butan derivati su

sirove nafte čiji je transport svjetskim morima počeo sredinom 20.stoljeća. Tankovi za

prijevoz ukapljenih plinova grade se od suvremenih materijala ovisno o vrsti plina koji se

prevozi, tlaku i temperaturi. Njihov oblik može biti cilindričan, sferičan, ortogonalna ili u

cijelosti oblikovan prema trupu broda. Zbog velikog promjera tankova ti su brodovi širi od

klasičnih tankera, što se negativno odražava na brzinu plovidbe.

Postoje dvije vrste tankera za prijevoz ukapljenih plinova:

LNG(Liquefied Natural Gas) to su tankeri namijenjeni za prijevoz LNG plinova, odnosno

prirodnih ukapljenih plinova(slika6).

Slika 5: Tanker za prijevoz prirodnog plina „LNG“

Izvor: http://www.izvorienergije.com/slike/LNG_tanker.jpg (05.06.2012.)

6 http://www.scribd.com/Smijaa/d/37400107-tehnologija-prijevoza-tekuc%CC%81ih-tereta-radni-materijal-s-predavanja (25.05.2012.)

9

Nosivost ovih tankera je od 130 000m3 , a brzina od 16-19 čv. LNG tanker prevozi prirodni

plin(obično mješavina metana i etana) u tekućem stanju, pothlađen na -164 T C, na

atmosferskom tlaku. Brodovi koji prevoze LNG mogu biti duži i od 300 metara. Kada su

puni minimalna dubina vode mora biti 12 metara za normalan plov.

LPG(Liquefied Petroleum Gas) to su tankeri namijenjeni za prijevoz ukapljenih naftnih

plinova(slika7).

Slika 6: Tanker za prijevoz ukapljenog naftnog plina „LPG“

Izvor: http://www.modec.com/fps/fpso_fso/projects/escravos.html (05.06.2012.)

Nosivost ovih tankera je do 95 000 m3 , a brzina 16-19 čv. Ovi brodovi prevoze propan ili

butan u tekućem stanju na atmosferskom tlaku i pothlađenosti (propan na -45 TC , a butan

na -10 TC) ili na određenom tlaku(8 bar) te djelomične pothlađenosti na – 7 TC.7

7 http://www.izvorienergije.com/ukapljeni_prirodni_plin.html (25.05.2012.)

10

5. RAZVOJ TANKERA U HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA

Nagli razvoj brodogradnje u Hrvatskoj započinje nakon II. Svjetskog rata, u okviru

planova industrijalizacije ondašnje države.

5.1. 3.MAJ

Brodogradilište 3. MAJ utemeljeno je 1905.godine. Proizvodna orijentacija okrenula se

gradnji trgovačkih brodova i početkom pedesetih godina izlaze prvi prekooceanski brodovi

za potrebe domaćih brodarskih poduzeća. Postupnim usvajanjem novih tehnologija raste

produktivnost, a kakvoća izrade sve je bolja. Građeni na temelju pomno razrađenih

vlastitih projekata, znalački prilagođeni najprofinjenijim zahtjevima naručitelja, sigurni,

pouzdani te ekološki prihvatljivi, brodovi iz 3.MAJ-a ubiru svjetska priznanja i pohvale za

dizajn, kakvoću izradbe i pouzdanost.

Tankeri koji su proizvedeni u 3.MAJ-u:

Tanker za ulje i kemikalije „Panda“ isporučen 1987.godine, nosivosti 83 651 tona pri

najvećem gazu od 16,02 metara.

Tanker za ulje „Unisina“ isporučen 1994.godine,nosivosti 110 461 tona pri najvećem gazu

od 15,52 metara.

Tanker za ulje „Margara“ isporučen 1999.godine, nosivosti 71 345 tona pri najvećem gazu

od 14,10 metara.

Tanker za kemikalije, prerađevine i sirovo ulje „Mercini Lady“ isporučen 2003.godine,

nosivosti 47 300 tona pri najvećem gazu od 12,20 metara.

Tanker za prijevoz ukapljenog plina(LPG) nosivosti 16 000 tona pri najvećem gazu od

9,25 metara.8

8 http://www.3maj.hr/ (26.05.2012.)

11

5.2. ULJANIK

Brodogradilište Uljanik utemeljeno je 1856.godine, u pomno odabranom pulskom zaljevu,

kao brodogradilište ratne mornarice Austro-Ugarske. Prva novogradnja isporučena je

1951.godine. Uljanikovi stručnjaci projektiraju, konstruiraju i izrađuju sve vrste brodova

kao što su tankeri za prijevoz nafte i naftnih prerađevina, za prijevoz rasutih tereta,

kontejnera. Na VLCC gradnjama pulsko je brodogradilište razvilo tehnologiju gradnje

trupa iz dva djela te spajanjem dviju polovica na moru. Na taj način, od 1972. do

1976.godine napravljeno je 11 brodova, a najveći Tarfala, nosivosti 275 000 tona za

kompaniju iz Stockholma te Kanchenjunga nosivosti 277 120 tona, isporučen 1975.godine

indijskoj kompaniji.

Tankeri koji su proizvedeni u Uljaniku:

Tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina nosivosti 17 550 tona.

Tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina nosivosti 45 999 tona.

Tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina „Malta“ nosivosti 47 400 tona.9

5.3. BRODOSPLIT

Značajni razvoj brodogradnje na splitskom području započelo je osnivanjem nekoliko

manjih remontnih brodogradilišta i njihovim udruživanjem 1922.godine.

Otvaranje brodogradilišta „Split“ izvršeno je 8.listopada 1932.godine,a 1933.godine

izgrađena je prva novogradnja. Pred početak II. Svjetskog rata, točnije 30. srpnja

1936.godine započelo je u splitskom brodogradilištu novo razdoblje koje je označilo

početak suvremene brodogradnje u Splitu. U posljednjih sedamdesetak godina

brodogradilište je isporučilo više od 350 brodova s ukupno nosivošću od preko 10 milijuna

tona. 80% proizvodnje odnosi se na inozemne naručitelje. Autoritet kojim Brodosplit danas

nastupa u međunarodnim brodograđevnim krugovima i povjerenje koje brojni klijenti

poklanjaju njegovim stručnjacima rezultat su dugogodišnjeg uspješnog rada i visoke

kakvoće širokog proizvodnog asortimana.

Dugogodišnje iskustvo i stručnost naših brodograditelja u gradnji sofisticiranih brodova

različitih namjena od tankera za prijevoz nafte, tekućih i rasutih tereta, trgovačkih,

putničkih brodova, čine Brodosplit uspješnim i svjetski priznatim brodogradilištem.

9 http://www.uljanik.hr/?id=1&L=2 (26.05.2012.)

12

Slika 7: Tanker za prijevoz ulja „Pavla“

Izvor: http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Gallery/Album/61/455ab.jpg (05.06.2012.)

Tankeri koji su proizvedeni u Brodosplitu:

Tanker „D-51-10“ proizveden 1958.godine, nosivosti 500 tona.

Tanker za prijevoz rasutog tereta „Split“ proizveden 1962.godine, nosivosti 22 000 tona.

Tanker za prijevoz nafte „Kutaisi“ proizveden 1970.godine, nosivosti 20 800 tona.

Tanker za prijevoz kemikalija „Lake Anne“ proizveden 1981.godine, nosivosti 26 060

tona.

Tanker za prijevoz rasutog tereta „Žirje“ proizvede 1990.godine, nosivosti 48 000 tona

Tanker za prijevoz ulja „Palva“ proizveden 2007.godine, nosivosti 74 940 tona.10

6. SIGURNOST TANKERA I SPREČAVANJE ZAGAĐIVANJA MORA

O zaštiti morskog okoliša od onečišćenja doneseno je preko 20 općih i regionalnih

međunarodnih konvencija od kojih većina obvezuje Republiku Hrvatsku. Međunarodne

10 http://www.brodosplit.hr/ (26.05.2012.)

13

organizacije ulažu velike napore kako bi se propisi primjenjivali na što većem broju

država, brodova i terminala. Prva međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja

mora uljima osnovana je u Londonu 1954.godine. danas je njena nasljednica Marpol. Cilj

Marpola je potpuno eliminiranje namjernog ili slučajnog onečišćenja okoliša svim tvarima

koje potječu s broda, a štetne su za ljude, morski život i za blagodati i korištenje mora.

Tankeri moraju imati slop tank, tj.tank za smještaj otpadnih ulja i uljnih tekućina i to

najmanje 30% od teretne nosivosti.

Cow sustav- Crude oil washing je pranje tankova sirovom naftom. Ovaj sustav moraju

imati svi brodovi za prijevoz nafte veći od 20 000 DWR. Tank se smatra opranim ako se u

njegovom volumenu nakon pranja ne nalazi više od 0.00085% uljne tvari. Prema

odredbama koje su stupile na snagu 06.07.1993.godine svaka novogradnja od 5000 DWT

ili veća mora se graditi s dvostrukim trupom i to na način da teretni tankovi moraju biti

odvojeni od trupa s međuprostorom od najmanje 2 m, odnosno ne manji od 0,76 m na

novim tankovima. Tankeri se moraju podvrgnuti posebnim pregledima svakih 5 godina

kako bi se utvrdilo nastajanje korozije.

Svaki novi tanker mora imati takve cjevovode da se u njima zadržava minimalna količina

tereta, moraju imati svjedodžbu o sposobnosti broda za prijevoz i čamci za spašavanje

moraju biti tako izvedeni da pružaju siguran zaklon posadi u slučaju izljeva i požara

zapaljive tekućine na morskoj površini. Jedan od najčešćih uzroka onečišćenja morskog

okoliša je potonuće tankera. U potonuću tankera teško stradavaju morske ptice i cijeli živi

svijet u moru. Da bi se to spriječilo, novosagrađeni brodovi moraju imati dvostruki trup ili

središnju palubnu konstrukciju, dok se postojeći brodovi iznad 30 000 tona nosivosti

moraju povući iz uporabe, osim ako nemaju navedene karakteristike.11

7. ZAKLJUČAK

Razvoj tankera omogućio je prijevoz tekućih tereta svjetskim morima, a na njihov razvoj

presudan utjecaj imala je proizvodnja i potrošnja nafte u svijetu. Njihov razvoj također

11 www.pfri.uniri.hr/~zec/MSSP%2520v10.pdf+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr (27.05.2012.)

14

leži i u ubrzanom razvoju automobilske industrije i geografskog razmještaja velikih naftnih

potrošača. Prije Drugog svjetskog rata u ukupno morskom prijevozu nafta je zauzimala

20%, a danas je to već približno 80%. Osim nafte i naftnih derivata, tankeri imaju i veliku

ulogu u prijevozu kemikalija, ukapljenih plinova i rasutih tereta. Tako postoji više vrsta

tankera koji su izgrađeni za prijevoz određenog tereta te se dijele na: tankere za prijevoz

sirove nafte, tankeri za prijevoz kemikalija, tankeri za prijevoz ukapljenih plinova i tankeri

za prijevoz rasutih tereta. Tankeri za prijevoz kemikalija je najsloženiji brod sa mnoštvo

tehničke opreme, mehanizma i alata, i zbog toga cijena ovih tankera je vrlo visoka.

Tankeri su najveći brodovi za prijevoz tereta i konstrukcijskim karakteristikama se

razlikuju od ostalih brodova. Kod njihove izgradnje važno je da konstrukcija tankera bude

sigurna za prijevoz tereta i za morski okoliš. Havarije tankera jedni su od najčešćih uzroka

onečišćenja morskog okoliša. Pored izravnog zagađenja naftom, havarije dovode i do

katastrofalnih posljedica za živi svijet. Da bi se smanjile havarije tankera i onečišćenje

morskog okoliša te živog svijeta u moru, danas novosagrađeni tankeri moraju imati

dvostruki trup ili središnju palubnu konstrukciju. Pomorsko tržište tankera složen je sustav

odnosa između ponuda i potražnje brodskih kapaciteta namijenjen prijevozu tekućih tereta

koji ima obilježje međunarodne pomorske trgovine. Hrvatska brodogradilišta započela su

gradnju vlastitih tankera nakon Drugog svjetskog rata za inozemne naručitelje, ali i za

potrebe same države. Godinama kasnije pa do danas knjige narudžba znatno su rasle te su

naša brodogradilišta postala svjetski priznata po kvalitetnoj, pouzdanoj i sigurnoj izgradnji.

Razvoj brodogradnje tankera pridonosi i razvoju gospodarske grane Republici Hrvatskoj.

Dakle, možemo zaključiti da je razvoj tankera omogućio prijevoz svih vrsta tekućih tereta

svjetskim morima, te je potražnja za izgradnjom tankera sve veća.

LITERATURA

1. Brajković V.(ur.): Pomorska enciklopedija, Jugoslavenska leksikografija, zavod Miroslava

Krleža, Zagreb, 1989.godina

15

2. http://www.skriptica.com/index.php?

option=com_docman&task=doc_download&gid=18&Itemid=53. , 25.05.2012.

3. http://www.3maj.hr/ , 26.05.2012.

4. http://www.uljanik.hr/?id=1&L=2 , 26.05.2012.

5. http://www.brodosplit.hr/ , 26.05.2012.

6. http://www.scribd.com/Smijaa/d/37400107-tehnologija-prijevoza-tekuc%CC%81ih-tereta-

radni-materijal-s-predavanja , 25.05.2012.

7. http://www.izvorienergije.com/ukapljeni_prirodni_plin.html , 25.05.2012.

8. www.pfri.uniri.hr/~zec/MSSP%2520v10.pdf+&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr , 27.05.2012.

16