homecontemporaryart history

ecologyeasterneurope

shows reviews contact

"collaborations in curating, research and writingto create translocal knowledge and experience"

Razokvireni krajolik: priroda u suvremenoj umjetnosti www.greenmuseum.org

Priroda kao ogledalo

Likovni prikaz prirode je usko povezan s drustvenompercepcijom prirodnog svijeta. Posrijedi je dvosmjerniproces: drustvo temelji svoje ideje o tome kako gledati idozivjeti prirodu na konvencijama vizualne kulture, aistovremeno umjetnici odrazavaju i reagiraju na postojecedrustvene stavove prema okolisu.Postoji duga tradicija shvacanja umjetnosti kao ogledalaprirode, ali je takoder potrebno prepoznati naizmjenicnipostupak estetskog dozivljaja prirode kroz prizmuumjetnosti. Drugim rijecima, kada se divimo prirodnomkrajoliku primjenjujemo iste one estetske konvencije kojimase koristimo za dozivljaj umjetnickog djela: 'Isli smo uprirodu i otkrivali prekrasne vidike, neprestano seprisjecajuci kriterija lijepog pejzaza kako su ga odredilikriticari i umjetnici. Priroda kao tema u suvremenojumjetnosti djeluje poput barometra nase ekoloskeosjetljivosti, dok s druge strane, umjetnici pridonosepostupnoj promjeni naseg odnosa prema prirodi, kao i vizijikoju stvaramo o njoj.

Pejzaz i njegovo porijeklo

Pojam pejzaza ima siroki spektar konotacija. Rijec se uengleskom jeziku pocela upotrebljavati oko 1600. godine, aposudena je kao slikarski termin iz nizozemskog landschap, uvrijeme kada su tamosnji umjetnici postali majstori togzanra. Prvotno je 'pejzaz' oznacavao sliku prizora da bi teknakon tridesetak godina poprimio znacenje prizora samog.Uobicajena definicija krajolika je 'predio zemlje kojuljudsko oko moze zahvatiti letimicnim pogledom.' Zanimljivoje kako ova definicija ovisi o okviru, izrezu kadra kojim seoznacava ono sto vidimo od nevidenoga. Kada umjetnica AnaOpalic nazove svoj rad 'Ne vidim'(2002), a rad se sastoji odniza video-fotografija i prikazuje put koji se gubi u centruslike, ona referira upravo na ono sto je iskljuceno izokvira naseg vidnog polja. Njezin rad takoder usmjeravapozornost na potencijal pejzaza kao zanra za prikazivanjeunutrasnjih dozivljaja.U shvacanje suvremenog pejzaza ukljucen je i smisao

[english][magyar]

Untitled Document http://translocal.org/shows/unframedtext_hr.htm

1 of 4 6/20/12 9:36 AM

'ideoloskog oruda kojim oblikujemo nacin na kojivizualiziramo i konstruiramo prirodni svijet.'Ovaj se aspekt pejzaza moze slijediti u podrucjima roda,klasne pripadnosti, nacionalnog identiteta, izrazavanjukolonijalne moci.

Izmedu uzvisenog i pitoresknog

Pejzaz kao zanr blisko je isprepleten s pojmovima uzvisenogi pitoresknog. Estetski dozivljaj prirode postao je mogucimusponom svjetovnih znanosti i svjetovne umjetnosti, odrenesanse nadalje. Priroda je s jedne strane bila pretvorenau objekt znanosti, a s druge je postala subjekt umjetnosti.Takvo udaljavanje od prirode i njeno 'uokviravanje', doveloje u osamnaestom stoljecu do razvoja dvojnih estetskihkategorija uzvisenog i pitoresknog.

Pomocu pojma uzvisenog 'cak su se i najstrasnijemanifestacije prirode, kao sto su planine i divljina, mogleudaljiti i promatrati, nije ih se vise moralo jednostavnobojati i mrziti.'Dok je pojam uzvisenog ogoljavao prirodu i pretvarao ju uobjekt, pojam piktoralnog joj je pridao subjektivno iromanticno uprizorenje. Piktoralno doslovno znaci poputslike i podrazumjeva videnje prirodnog svijeta kroz podjeluna uopcene likovne kulise. Mozemo zamisliti prizore rusevnihdvoraca, usamljeno drvo u puszti, slikovita mjesta uz more.

Suvremeni razokvireni krajolik zauzima kriticko stajalisteprema piktorlanom, bilo prikazom krajolika koji ne odgovarauvrijezenim kategorijama piktoralnog, ili namjernimsvracanjem pozornosti upravo na te kategorije. U pejzazimamadzarskog umjetnika Csabe Nemesa vodo-tornjevi i antene diosu prirodnog krajolika, ostavljajuci neizvijesnim radi li seo novoj piktoralnosti ili njenom izazovu.

Ociscenje vizualnog polja

Promjene kroz koje je pejzazno slikarstvo proslo u razdobljumodernizma W.J.T. Mitchell sazeto opisuje kao 'progresivnipokret ka ociscenju vizualnog polja.' Modernisticka praksase usmjerila na izvlacenje prirodnih oblika iz njhovogkonteksta i zadrzala na formalnim svojstvima, kao sto suboja, oblik i ritam. Drugi aspekt modernisticke estetike jeradikalno izdvajanje likovnog djela iz svakodnevnog zivota.Uspjeh nekog umjetnickog ostvarenja cesto se mjerio po tome'koliko se taj rad odvojio od svakodnevnog vremena iprostora, a da bi ostvario imaginarnu oazu za idealnarazmisljanja.'Usprkos modernistickom principu umjetnosti-radi-umjetnosti,moguce je iscitati jasnu povezanost izmedu umjetnicke vizijei drustvenog dozivljaja prirode, ovdje u smislu otudenja,odvajanja i udaljavanja od prirode. Suzi Gablik naglasavameduovisnost separacije od prirode i uokviravanja kao nacinapercepcije: ''Uokviravanje' kao nacin gledanja je naslijedenod renesanse, a proizveo je pojam gledatelja koji se povlacii promatra, koji nadgleda prizor, ali ostaje izvan njega,uvijek odvojen od onoga sto vidi.'

Herojsko doba Land Arta

Land Art kao umjetnicki pokret 1970-tih, donio je s jednestrane novo poimanje piktoresknog, a s druge pak, pomak kamanje kadriranom nacinu prikazivanja prirode. Slavna djela

Untitled Document http://translocal.org/shows/unframedtext_hr.htm

2 of 4 6/20/12 9:36 AM

tog razdoblja kao sto su Smithsonov Spiral Jetty (1970) iWalter de Marijin Lightning Field (1977), izveli susuvremenu umjetnost iz galerijskih prostora i napravilidramaticne intervencije u zivuci krajolik. Osim naglaska navrijeme i proces, druga vazna znacajka Land Arta je da se nemoze shvatiti na osnovu jednog prizora. U tom je smislu LandArt opisan kao 'razokvireni dozivljaj koji nema samo jednuispravnu perspektivu ili zariste'.Ali, dok su djela Land Arta formalno 'razokvirena', ona usebi jos uvijek sadrze izraz modernisticke zelje za vlascunad prirodom. Land Art se takoder moze smatrati'najmacovskijim' poslijeratnim umjetnickim pokretom.Na primjer, za izvedbu Smithsonove spirale u Great SaltLake-u koristena su dva kamiona, traktor i ogromnibuldozder, i prebaceno 6,783 tone zemlje, savrsenosimbolizirajuci pripadnost dominatorskoj kulturi. RichardLong, britanski Land Art umjetnik je takoder primjeranslucaj: 'Njegova se praksa sramotno neuspijeva uskladiti sokolisnom politikom i ekoloskim problemima, kao nidrustvenim uvjetima drzava u kojima on hoda, a ne putuje.'

Postupno je pionirski rad prvih Land Art umjetnika koji suuz pomoc sile premjestali materiju prirodnog svijeta, biozamijenjen umjetnicima koji su nastojali promijeniti nasemocionalni i duhovni odnos s prirodom. Umjetnici koji sebave okolisom pak, usredotoceni su na 'popravljanje stete, ane na njeno poetiziranje.'

Izazov ekologije, feminizma i post-modernizma

Usporednim sirenjem ekoloske misli, feminizma i postmodernekriticke teorije, zancajno se promijenilo nase shvacanjeprirode, a posljedicno tome i likovne prakse. Ekologija jepostavila pitanje antropocentrizma kulture temeljenog naobjektifikaciji i ekspolataciji prirode. Eko-feministkinjaCarolyn Merchant u razgovoru o Newtonu i Helen Harrison,umjetnicima koji se bave ekologijom, hvali nacin na koji onishvacaju svijet 'poput ogromnog razgovora u koji je svatkoukljucen, ne samo ljudi, nego i drvece i stijene i krajolicii rijeke.'Feminizam opcenito, a eko-feminizam posebno, pridonjeli sunovom razumijevanju uloge roda u oblikovanju nacina na kojigledamo okolis. Posrijedi je usmjeravanje pozornosti naposvudasnje binarno pariranje zene s prirodom, a muskarca skulturom. Pejzazna umjetnost je dekonstruirana kaogospodarenje nad prirodom koje se ocituje u pravilimaperspektive i naglasku na tocke gledanja pri reprezentacijiprirode. Eko-feministkinje nastoje prevladati dualistickoshvacanje i uspostaviti odnose temeljene ne na hijerarhiji idominaciji, nego na brizi, postovanju i svijesti opovezanosti.

Postmodernisticka teorija pokazuje da su nasi odnosi premane-ljudskom svijetu uvijek povijesno obiljezeni ikonstruirani. Za postmoderniste krajolik je niz odredenihvizualnih i verbalnih konvencija, a ne nesto prirodno i samopo sebi dano. Prema rijecima Simona Schame 'snaga nasepercepcije je ta koja stvara razliku izmedu sirove materijei krajolika.'Kartografija se tumaci kao projekt kojim cinimo priroducitljivom, a njome su se opsesivno bavili rani Land Artumjetnici. Ovaj patrijarhalni obicaj je dotaknut uslikarstvu hrvatskog umjetnika Matka Vekica. Modernistickaresetka je superponirana preko planine, oznacavajuci i

Untitled Document http://translocal.org/shows/unframedtext_hr.htm

3 of 4 6/20/12 9:36 AM

kritizirajuci nasu opsesiju klasificiranjem ikartografiranjem prirode.

Razokviravanje krajolika

U konvencionalnom pejzazu koji reducira prirodu na dvijedimenzije, naglasava formalne kvalitete i uokviruje iuplosnjava prirodni svijet u kulise, ignorira se nasnormalan dozivljaj prirode. Priroda posjeduje kontekstualnedimenzije, nudi viseosjetilno iskustvo i doima se poputbeskrajnog jedinstva. S jedne strane imamo svakodnevnuemocionalnu vezu s njom, s druge pak, priroda je nestostrano, misticno i nepoznato.Postmoderno citanje prirode kao tekstualne konstrukcijesacinjene od bezbrojnih slojeva ljudske interpretacije, odkojih niti jedna nije privilegirana u odnosu na drugu, nijesasvim zadovoljavajuca. Ispod mnogih slojeva kulturnoguokviravanja ostaje nesto nesvodljivo u prirodnom svijetu.Jer, kad se okvir raspadne 'gledateljeva orijentacijapovezana s fiksiranim pogledom nestaje i nalazimo se uprisustvu jedne sasvim drugacije vizije.'

Maja and Reuben Fowkes copyright 2005

Untitled Document http://translocal.org/shows/unframedtext_hr.htm

4 of 4 6/20/12 9:36 AM