RAZGOVOR Napredujemo na svim podruËjima...U reportaæi koju je objavio New York Times tvrdi se da je stopa preæivlja-vanja me u ameriËkim vojnicima u Iraku viπa nego u bilo kojem

Broj 70. Godina III. 27. sijeËnja 2006. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Napredujemo na svim podruËjimameunarodne suradnjeNapredujemo na svim podruËjimameunarodne suradnje

pomoÊnik ministra obrane za obrambenu politikuRAZGOVOR Igor POKAZ,

U reportaæi koju je objavio New YorkTimes tvrdi se da je stopa preæivlja-vanja meu ameriËkim vojnicima u

Iraku viπa nego u bilo kojem prijaπnjem ratu,ali vojnici dolaze doma s “kompliciranijim oz -ljedama”. Mnogi vojnici pretrpjeli su rane kojebi nekad bile fatalne, ali viπe nije tako zahvaljujuÊi naprednijoj medicini.Rezultat toga su “sedmorica ili osmorica preæivjelih ranjenika na jednogmrtvog”. U II. svj. ratu omjer je bio 2:1. No, danaπnji vojnici uglavnom trpevi πestruke ozljede, poput oπteÊenja mozga i moædine, gubitka vida isluha, opekotina, unakaæenih lica, oπteÊenih udova... Dakle, velik brojvojnika vraÊa se s ozljedama glave kombiniranim s drugim ozljedama.

B roj iraËkih Ëasnika koje Êe NATO obuËavatiu 2006. bit Êe isti kao i u proπloj godini, re -kao je glasnogovornik Saveza James Appat -

hurai. U 2005. obuËeno je viπe od 1000 niæih i viπihËasnika u obuËnim srediπtima u Iraku, te dodatnih500 diljem Europe. Obuka je fokusirana na stra te-π ko planiranje, menadæment i analizu nauËenih lek-

cija iz svakodnevnih operacija. Najviπe Ëasnika obuËava se u uËiliπtu iraË -kog Zdruæenog stoæera u Ar-Rustamiyahu, u predgrau Bagdada.

2

BRATISLAVA

AmeriËki razaraË USS Winston Churchill, iz ameriËke 5. flote, 21.je sijeËnja u Indijskom oceanu u blizini somalijske obale uhitio gru -pu osumnjiËenu za gusarstvo. Dan prije iz Meunarodnog mor na -

riËkog ureda u Kuala Lumpuru Amerikanci su primili dojavu o po kuπajugusarskog napada u navedenim vodama. Promptno je poslan razaraË,koji je vrlo brzo locirao sumnjivo plovilo. Nakon filmskog scenarija, koji jeuk lju Ëivao bijeg i potjeru, komunikaciju radiom, napadaËko manevriranje ihi ce upozorenja, posada gusarskog plovila je uhiÊena, a na njihovom bro -du je pronaen mali arsenal pjeπaËkog naoruæanja.

Z rakoplovna nesreÊa blizu Tel -kibanye na maarsko-slo vaË -koj granici u kojoj je 20. si -

jeË nja poginulo 42-oje ljudi, uglav -nom slovaËkih vojnika, izazvala jeve liku tugu u prijateljskoj nam zem -lji, ali i meu svim saveznicima i voj -nim kolegama. Zrakoplov An-24pre vozio je pripadnike slovaËkog kontingenta koji su djelovali u mirovnojmisiji KFOR-a na Kosovu. Meu izrazima suÊuti izdvajamo onaj slovaËkogministra obrane Juraja Liπke, koji je “velik broj poginulih i osobno poz-navao”, te glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoop Scheffera, koji je u imecijele Alijanse uz suÊut poruËio obiteljima poginulih da “i oni i njihova zem -lja moraju biti ponosni na njihovu sluæbu” u uspostavljanju mira i sigurnostimeu ljudima na Kosovu. Svetu misu zaduπnicu za poginule u SlovaËkojje odræao vojni ordinarij monsinjor Frantiπek Rabek.

P rema ugovoru kojeg su 23. sijeËnjapotpisali zamjenik ameriËkog dræavnogtajnika Robert Zoellick i japanski mini -

star vanjskih poslova Taro Aso, japanskadræava se obvezala da Êe ove i iduÊe godineizdvojiti po 1,2 milijarde dolara za podrπkunazoËnosti ameriËkih baza i trupa u Japanu.Za fiskalnu 2006., koja poËinje u travnju, veÊje odreena suma od 1,87 milijardi dolara.Naime, u Japanu je sve viπe prigovora naameriËku prisutnost, a prosvjedi su najbrojnijina otoku Okinawi, gdje Amerikance optuæuju za buku i kriminal. InaËe,novac kojim Japanci joπ od 1978. godine sudjeluju u pokrivanju troπko-va ameriËkog boravka, troπi se uglavnom na plaÊe japanskih radnika uameriËkim bazama i postrojenjima. Na japanskim otocima trenutaËno jeoko 40 000 pripadnika ameriËkih trupa.

R uska tiskovina Novosti 24.je sijeËnja objavila da In -donezija planira do 2024.

godine kupiti 12 borbenih pod-mornica ruske proizvodnje. Glas -no govornik indonezijske mor na -

rice admiral Abdul Malik Yusuf izjavio je da bi podmornice trebale bitistrateπko naoruæanje koje bi omoguÊilo zemlji sigurnost u prostranim ter-i torijalnim vodama. TrenutaËno je, prema Yusufovim rijeËima, to podruË-je neobranjeno od prodora stranih brodova.

27. sijeËnja 2006.

Churchill u filmskoj potjeri

DJAKARTA

MANAMA

PALO ALTO

BRUXELLES

Pripremio D. VLAHOVIΔ

Velika kupnja podmornica?

Dodatna svota za ameriËke baze

TOKYO

SVIJET

SuÊut obiteljima slovaËkih vojnika

Nastavak obuke iraËkih Ëasnika

Manje poginulih, viπe ozljeda

US N

avy

US D

oD

US N

avy

Min

iste

rstv

o O

bra

ny

SR

US A

rmy

Lako viπenamjensko vozilo Dozor

“Dio ste jedne nove strukturehrvatske oruæane sile, dio steprocesa pomlaivanja vojske iupravo vaπim prijamom u dje-latni vojni sastav namjera namje bila dovesti mlae i obrazo-vanije ljude...” istaknuo je po -moÊ nik ministra Æeljko GorπiÊ

"Mi se ne æelimo optereÊivatidatumom ulaska, ni time hoÊe lito biti ove godine, iduÊe ili moæ -da 2008., jer uvijek na po mi -njemo da reforme pro vodimoprije svega radi nas samih, a tekpotom radi Ëlanstva...", izjavio jepomoÊnik ministra...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici rubrika: Marija Alvir([email protected]), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2006.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

DoËasnici u VD©-u se osposobljavaju zaduænosti od prvog doËasnika bojne do

prvog doËasnika GSOS-a RH, za duænosti upostrojbama pomorskih i zraËnih snaga,

snaga obalne obrane, kao i za savjetnikeviπih zapovjednika u svezi s pitanjima vojni-

ka i doËasnika, te za vjeπte sudionike ustoæernom radu

S t r a n a 4

S t r a n a 1 2

Na træiπte lakih viπenamjenskih taktiËkih vozila dovezao se novi izazivaË.

Ukrajinska tvrtka Morozov razvila je lako vozilo Dozor kao svojevrsni odgovor

na globalno nazoËan Humvee

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

Igor POKAZ, pomoÊnikministra obrane zaobrambenu politiku

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

U Splitu odræana sveËanapromocija mladih Ëasnika HRM-a

Visoka doËasniËka πkola - najviπi stupanj izobrazbe doËasnika u OSRH

RAZGOVOR

Igor Pokaz pomocnik ministra obrane za obrambenu politiku

• 2005. godina procijenjena je iznimno uspiesnom i dinemicnom

• Hrvatska leli pridonijeti razvoju europske sigurnosti

• U/azak u NA TO pozitivno ce se odraziti na profesionalni iivot hrvatskih vojnika

• Clanice MAP-a i da/je ce se ocijenjivati na teme/ju individualnih postignuce

Napredujemo na svim podruCjima medunarodne suradnje

"Mi se ne zelirno opterecivati datumom ulaska, ni time hoce Ii to biti ove godine, iduce iii rnozda 2008., jer uvijek napominjemo da reforme provodimo prije svega ra di nas samih, a tek potom radi clanstva. Vjerujemo da cerno, u trenutku kada bude mo pozvani, biti jedna od najspremnijih drzava koja je usla u NATO", izjavio je po rnocnik ministra Igor Pokaz --------------- Domagoj VLAHOVIC, snimio Tomislav BRANDT---------------

I aka, kako sam kaze, nije "izvor no" iz MORH-a nego je "na po sudbi" iz druge kuce, tj. Ministar

stva vanjskih poslova i europskih in tegracija, pornocnik ministra obrane za obrambenu politiku Igor Pokaz vr lo je zadovoljan suradnjom koju ima s ljudima koji u MORH-u i OSRH provode hrvatske medunarodne inte rese. S neskrivenim zadovoljstvom, pa cak i ponosom, Pokaz navodi da se radio iznimno skolovanim ljudi ma koji izvrsno poznaju svoju materi ju i posao kojim se bave, te izvrsno govore strane jezike. Velikom zaslu gom svih njih "vidi se da Hrvatska vrlo brzo napreduje u svim podrucji ma medunarodne obrambeno-sigur nosne suradnje". Ta suradnja bila je i glavna tema naseq razgovora s po mocnikom ministra ...

Sto je u 2005. godini obiljezilo me dunarodne aktivnosti MORH-a i OSRH? S podrucja medunarodnih aktivnos

ti 2005. godinu procjenjujemo iznim no uspjesnom i dinamicnom, Osim

4

vec tradicionalnih zadaca koje smo provodili u svrhu nasih strateskih vanjskopolitickih ciljeva, ulaska u EU i NATO, doslo je i do odredenih po maka na bilateralnom planu: razvijali su se novi odnosi s drugim drzavama, Intenzivan je bio i rad u regionalnim organizacijama: Hrvatska je predsje dala CENCOOP-om i bila domacin ministarskog sastanka. Ministar Ron cevic je bio na sastanku SEDM-a u Washingtonu, te sudjelovao na jos niz drugih aktivnosti diljem svijeta, bas kao i general Lucic. Najvaznije je vje rojatno to sto su intenzivirana nasa sudjelovanja u mirovnim misijama. Kao sto se zna, povecali smo svoju nazocnost u Afganistanu. Naime, osim kontingenta VP-a prvi put smo u sklopu Americko-jadranske povelje poslali i medicinski tim. Sudjelujemo i u novim misijama u Gruziji i Suda nu. Iznimnim uspjehom smatramo i imenovanje generala Repinca za za povjednika UNMOGIP-a.

Sto za Hrvatsku znaci generalovo imenovanje?

Znaci vecu prepoznatljivost OSRH i hrvatske obrambene politike. Gene ral ce kontaktirati sa strukturama UN-a i snagama na terenu. Imat ce prigodu promovirati Hrvatsku, jer ia ko radi kao djelatnik UN-a, na ruka vu nosi hrvatsku zastavu. I u 2006. cemo raditi na tome da se na slicne pozicije imenuje sto vise nasih casni ka. Naravno, tesko je ocekivati da uskoro opet imamo zapovjednika mi sije, ali postoji jos cijeli niz neiskoris tenog prostora u Odjelu za mirovne operacije UN-au New Yorku, gdje jos nismo uspjeli zaposliti onoliko nasih cesnika koliko bismo mogli.

Kad spominjemo hrvatsku medu narodnu obrambenu politiku, uglavnom govorimo o UN-u i NA TO-u. Sto je s Europskom unijom? Vratit cu se na 2005. godinu u kojoj

je Hrvatska pocela sudjelovati u ra du Vojnog odbora EU-a, u koji je pozvan nas vojni predstavnik pri NA TO-u general Grdic. Inace, svi isticu kako ne smije doci do dupliranja na pora u obrambeno-sigurnosnoj politi-

HHVATSKI 27. sijecnja 2006. V8JNIK

I RAZGOVOR I-

• Uz aktualno sudje/ovanje u misijama UN-a i NATO-a, Hrvatska pai/jivo prati i sto se dogada na planu sigurnosne i obrambene politike Europske unije kako bi joj jednog dana i sama pridonije/a

ci koju razvija EU s onom koja posto ji u sklopu NATO-a. Tom misljenju pridruzuje se i Hrvatska. Snage za koje je potvrdeno da su sposobne za djelovanje u NATO-u, u buducnosti bi isto tako mogle biti ocijenjene i unutar EU-a. U ovoj fazi mi pozorno pratimo sto se dogada na planu eu ropske sigurnosne i obrambene poli tike, ciji je razvoj sada malo zastao zbog nedonosenja europskog ustava. Bez obzira na to, Hrvatska vec sada zeli identificirati podrucja razvoja europske sigurnosti u kojima bismo mogli pridonijeti. Definitivno, to je jedno od podrucja u kojem cerno u 2006. godini intenzivirati svoje napo re. Ocekujemo slanje jednog civilnog djelatnika u nasu misiju pri EU-u ko ji bi se bavio iskljucivo tim pitanjima.

Zaokruzivanje mreze vojno ·diplomatskih predstavnlstava Koji su ostali konkretni meduna rodni koraci predvideni za 2006. 1 Glede mirovnih misija ocekuje se

daljnji anqazrnan u Afganistanu. Pos toji odluka Hrvatskog sabora o mo qucnosti upucivanja do 150 pripadni ka OS-a. Vee sada se zna da cemo tamo poslati jedan mobilni tim koji ce s Litvancima raditi na obnovi u Chagcharanu u provinciji Ghor. Pre govara se s Nijemcima u svezi s pje sackom satnijom za koju smo potvr dili da je sposobna za odlazak u Af ganistan. Takoder je u pripremi i od luka na osnovi koje se ocekuje sudje lovanje hrvatskih vojnih promatraca i stozemih casnika u misijama UNI FIL u Libanonu i UNTSO na Bliskom istoku. Kao sto je poznato, postoji

HRVATSKI V8JNIK 27. sijecnja 2006.

ideja i o sudjelovanju u misiji UN DOF na Golanskoj visoravni. U tije ku su razgovori s UN-om na temelju kojih ce se vidjeti postoji li njihova spremnost da prihvate hrvatski vod. Radilo bi se o prvom sudjelovanju hr vatske postrojbe u UN-ovoj misiji. Uskoro cemo imati informaciju kako stvari stoje u svezi s tim. Kad je u pi tanju bilateralna suradnja, ici cemo za tim da se ona fokusira. Odredit cemo strateske partnere s kojima ze limo suradivati na odredenom podru cju. Naprimjer, loqicno je da ce nam, kada je rijec o HRM-u, partner po najprije biti Italija. U svezi s logisti kom vec smo razvili iznimnu surad nju s Njemackom, Ukratko, meduna rodnu suradnju cemo usmjeriti tako da se u odredenim funkcionalnim podrucjima prepoznaju dvije ili tri drzave s kojima ce se aktivno suradi vati. Uz to, otvorit cemo i dva nova

vojnodiplomatska predstavnistva u Danskoj i u Rumunjskoj. I jednu i drugu drzavu prepoznali smo kao za nimljive Hrvatskoj obimom suradnje koja je dosad razvijena, s tim sto ce izaslanik u Danskoj biti akreditiran i za Norvesku, Svedsku i Finsku. Time· zelimo polako privesti kraju zaokru zivanje "mreze" hrvatskih vojnodi plomatskih predstavnistava. Oceku jemo vise dijaloga i kontakata sa strucnjacima NATO-au svezi s refor mama koje provodimo u nasern obrambenom sustavu.

Pristup NATO-u u hrvatskoj javnos ti nema odqovarajucu podrsku. sto MORH cini u svezi s tlmt Nasi suradnici u NATO-u cesto

nam spominju nisku javnu potporu clanstvu u NATO-u u Hrvatskoj, mi smo svjesni te cinjenice. No, s druge strane treba biti jasno da u NATO ne

"U NATO ne u/aze 'ORH i OSRH, nego

:ije/a driava i njezina administracija"

5

~ RAZGOVOR I

ulaze MORH i OSRH, nego cijela drzava i cijela njezina administracija. Rad na informiranju javnosti treba biti zajednicki. Ministarstvo obrane u SVOID podrucju Cini OilO StO je U OVOID trenutku moquce, U suradnji s MVPEI uskoro cemo pristupiti izradi zajednicke strategije na drzavnoj ra zini u kojoj cemo informirati hrvat sku javnost o tome sto je NATO, ka mo ide, kakva ce biti njegova tran sformacija i koji je interes Hrvatske da bude clanica NATO-a. MORH ima svoju web stranicu posvecenu NATO-u na kojoj je moquce doci do svih relevantnih informacija vezanih uz NATO i ono sto RH cirri u procesu pristupanja. Ipak, potreban je ukupni napor na razini drzave.

!mate Ii uvid u to kakvo je mislje nje hrvatskih vojnika glede pristu pa NATO-u? Dosad nismo provodili istrazivanje

unutar OSRH o pitanju NATO-a, ali vjerujemo da je misljenje o Savezu pozitivnije nego u ostalom dijelu pu canstva, vec stoga sto raspolazu s vi se informacija. Tu su GS i njegova uprava J5 ucinili mnogo. Izmedu os talog uvedeni su i posebni moduli o NATO-u u obrazovni sustav OSRH, od Docasnicke do Ratne skole. MORH je pokrenuo i poseban tecaj o NATO-u.

Osiguravanje viseg standarda Hoce Ii se ulazak u NATO pozitiv no odraziti na profesionalni zivot nasih vojnika? Apsolutno! Jedna od preporuka ko

ju dobivamo u raspravama o nasim reformama s osobljem NATO-a jest da hrvatskim vojnicima, docasnicima i casnicima osiguramo standard koji ce im omoguciti da normalno oba vljaju nove zadace jednoga dana ka da postanemo clanica Saveza. Prema tome, vec s tog aspektabit ce bolje. S druge strane, vjerujem da su se svi hrvatski vojnici koji su sudjelovali u nekoj NATO misiji, primarno u Afga nistanu, na terenu mogli uvjeriti u to sto znaci biti dio Saveza i suradi vati s drzavama clanicama.

Koliko SU za nas skorasnji ulazak u NATO vazne nedavne rezolucije ame rickog Serrata i Zastupnickoq doma Kongresa koje upucuju na prijemj

6

Te rezolucije ocjenjujemo vrlo vaz nima, jer kroz njih vidimo da se pre poznaje sve pozitivno sto je u Hrvat skoj dosad ucinjeno na podrucju obrambenih reformi i da se vidi kako Hrvatska treba postati clanica NA TO-a sto prije. S druge strane, mi se ne zelimc opterecivati datumom ulaska, hoce li to biti ove godine, iduce ili mozda 2008., jer uvijek na pominjemo da reforme provodimo prije svega radi nas samih, a tek po tom radi clanstve. Vjerujemo da ce-

• "Zelimo biti ocjenjivani na temelju nesth individualnih postignuce"

mo, u trenutku kada budemo pozva ni, biti jedna od najspremnijih drzava koja je usla u NATO.

Kada govorimo o Jadranskoj pove lji, uvijek se spominje moqucnost primanja u NATO u "paketu" s Al banijom i Makedonijom. Postoji Ii ta moqucnost iii net Nismo se nikada opterecivali "pake

tom", jer smo u svim razgovorima is ticali da zelimo biti ocjenjivani na te melju nasih individualnih postiqnuca i stalno dobivamo jamstva za to. I Makedonija i Albanija vec su bile dio jednog "paketa" pa nisu usle u NA TO, jer je procijenjeno da nisu bile spremne. Trenutacno su nase drzave jedine clanice MAP-a, ali tone mora znaciti kako neka od njih nece biti pozvana da pristupi sama ill da im se

mozda nece s vremenom pridruziti jos neka cetvrta drzava. Vjerujemo kako ce se s dosadasnjim individual nim vrednovanjem i nastaviti.

I od vrhovnog zapovjednika OSRH predsjednika Mesica culi smo da je nasa vojska vec spremna za NATO. Dijele Ii vasi sugovornici iz drugih zemalja njegovo misljenjej Vecina mojih sugovornika slaze se

da sto se tice obucenosti, uskladenosti i interoperabilnosti nasih snaga moze mo u NATO uci vec ove ili iduce go dine. Naravno, druga stvar je tehnika, to je nesto na cemu moramo ozbiljno poraditi. Ministar Roncevic je nedav no rekao da sa zavrsetkom procesa iz dvajanja osoblja ulazimo u fazu mo derniziranja i opremanja OSRH. Na glasak ce biti na tome da osposoblje nim casnicima, koji mogu djelovati u sklopu NATO-a ill EU-a, budu na ras polaganju tehnicka sredstva s kojima ce moci obavljati buduce zadace. Sve reakcije koje o pripadnicima nasih OS dobivamo od pripadnika drugih oru zanih snaga, pa i zadnja koju smo do bili od vojnog predstavnika SAD-a pri NATO-u generala Hanlona, koji je nedavno bio u Hrvatskoj, izrazito su pozitivne, u pitanju su samo pohvale.

Prosle godine cesto se spominjao problem rasporedivanja casnika koji su se vratili iz UN-ovih mirov nih misija. Je Ii on u meduvreme nu rijesent Personalne sluzbe MORH-a i GS-a

na tom problemu intenzivno i zajed nicki rade, ne bi li pronasli dugotraj no i optimalno rjesenje, Otezavajuca je okolnost cinjenica sto je cijeli nas sustav u jednoj velikoj transformaciji. Tek kada njegovo smanjenje bude do vedeno otprilike na onu razinu na ko joj cemo moci reci "to je to", tek tada ce nasa politika upravljanja osobljem biti toliko sofisticirana da cemo zada ce nekog casnika ill vojnika znati go dinu dana unaprijed. Napravljen je velik pomak u odnosu na proslu go dinu. Koliko znam trenutacno nije nerasporeden niti jedan casnik koji se vratio iz mirovne misije. Kako oba vljam razgovore s vecinorn njih prije no sto odu u misiju, vec tada im po nudim nasu pomoc ukoliko budu imali problema s pronalazenjem mjesta u sustavu kada se vrate. •

HRVATSKI 27. sijecnja 2006. V8JNIK

l OSRH I

Planska konferencija vjezbe "Combined Endeavor 2006."

Srednja planska konferen cija medunarodne vojne vjezbe "Combined Endea vor 2006.", koju smo naja vili u proslom broju Hrvat skog vojnika otvorena je 24. sijecnja u zaqrebackom hotelu Westin. Taj cetverodnevni skup na

kojem sudjeluje oko 250 predstavnika iz 42 NATO i PfP zemlje ponajprije je usmjeren na planiranje dva funkcionalna podrucja vjez be koja ce se kao i svake godine provoditi pod pokro viteljstvom americkoq za povjednistva za Europu (USEUCOM). Inace, "Combined Endeavor 2006." odrzat ce se u svib nju ove godine u Baum holderu (Njemacka), a obu hvaca planiranje, ispitiva nje i dokumentiranje inter operabilnosti strateskih i taktickih komunikacijsko informacijskih sustava iz medu NATO i PfP zemalja. Od brojnih izaslanika koji

su nazocili konferenciji izdvajamo drzavnoq tajnika MORH-a Matu Rabotega, americkoq pukovnika Jose pha W. Angyala, koji je na zocio u ime US EUCOM-a, te komodora Ivicu Supica, nacelnika Uprave za zapov jedno- informacijsko- ko-

HRVATSKI VeJNIK 27. sijecnja 2006.

munikacijske sustave GSOS-a RH, koja je bila i nositelj organizacije ove konferencije. Tijekom kratke izjave za

medije nakon svecanoq ot vorenja Konferencije, drzavni tajnik Raboteg je istaknuo da su MORH i OSRH "na polju informa cijsko-komunikacijskih sus tava najblize ispunjenju uvjeta za ravnopravno dje lovanje u NATO:_u", stood rzavanje ove konferencije u Zagrebu i dokazuje, jer "da nismo nesto pokazali pre thodnih godina, ne bismo ni bili u prilici da je orga niziramo". Pukovnik Angyal je izra

zio zahvalnost Hrvatskoj na domacinstvu, dodavsi da je i u ovom slucaju rijec o "snaznom i uspjesnom partnerstvu" s nasom zemljom. Istaknuo je vaz nost konferencije i vjezbe cinjenicom da je postizanje interoperabilnosti izmedu razlicitih postrojbi iz vise zemalja, koje je i glavni cilj vjezbe CE, neophodno kako bi se ucinkovito pro vele sve medunarodne voj ne operacije, bile one pod pokroviteljstvom NATO-a, UN -a ili nekog treceq,

D. VLAHOVIC

REPUBllll HRVATSIA MINISTARSTVO OBRANE

GLIVNI STOZER OSRH ZIPOVJEDNIITVO HIOV

objavljuje OGLAS

za popunu sluzbenickih i narniestenickih radnih mjesta na Vojnom poligonu "Eugen

Kvaternik" Slunj

1 . Administrativni referent, drzavni sluzbenik Ustrojbeno mjesto: sluzbenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 2. Strucni referent, drzavni sluzbenik Ustrojbeno mjesto: sluzbenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 3. Rukovatelj materijalnih sredstava, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsiteljc 4. Vozac, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelja 5. Kuhar, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 3 izvrsiteljc 6. Mehanicar - specijaliziran za vozila na kotacima. narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsiteljc 7. Mehanicar - specijalizirani autoelektricar, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenlcko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsite] 8. Mehanicar - specijalizirani - elektromehanicar za pogonsku opremu, namiastenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 9. Mehanicar - specijaliziran za inzenjerijske strojeve, narruestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 10. Mehanicar - specijaliziran za pjesacko oruzje, narniestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 11 . Mehanicar - specijalizirani - monter centralnog grijanja, namiestenik Ustrojbeno mjesto: narniestanicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 12. Tehnicar - specijalizirani - elektrornehanlcar- za automatiku i elektroniku, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitef 13. Tehniear- - specijalizirani - elektroinstalater, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 14. Vodoinstalater, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsiteli 15. Vatrogasac, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 2 izvrsitelj 16. Voditelj odjeljka, narnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsite] 17. Rukovatelj specijalnog vozila, narniestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto Ill. vrste - 8 izvrsitef 18. Rukovatelj poljoprivredne mehanizacije, narniestenik Ustrojbeno mjesto: namlestenicko radno mjesto Ill. vrste - 1 izvrsitelj 19. Pornocni radnik, nsrnjestenik Ustrojbeno mjesto: narniestenicko radno mjesto IV. vrste - 4 izvrsitefj 20. Radnik za odrzavanje poligona, narniestenik Ustrojbeno mjesto: namiestenickn radno mjesto IV. vrste - 4 izvrsitelja Mjesto sluzbe: za sva navedena radna mjesta je Slunj

Zainteresirani kandidati mogu do 10. veljace 2006. godine dostavljati prijave na adresu: GSOS RH Personalna uprava [J-1 J Bauerova 35 1 0 CXXJ Zagreb Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 01 /3718-073

7

27. sijeËnja 2006.

OSRH

8

M od el za πko lov an je doË as ni kaOS RH iz raen je joπ 1995.god ine u sur adn ji s MPRI-

DTAP tim om, i to u Ëe ti ri stupnja: 1.stu panj Ëini teË aj za raz voj tem eljnihspos ob nos ti voen ja za du æ nost voeti ma, 2. stu panj je tem eljna doË as ni -Ëka iz o braz ba za du æ nost in struk to ra izap ov jed ni ka de se tine, 3. stu panj jeviπa doË as ni Ëka iz o braz ba za du æ nostdoË as ni ka sat ni je, doË as ni ka vo da iviπeg in struk to ra te 4. stu panj je vi so -ka doË as ni Ëka iz o braz ba za du æ noststoæ er nog doË as ni ka, doË as ni ka boj nei viπe, ko ja je i naj viπi stu panj iz o braz -be doË as ni ka OS RH. God ine 2002.stek li su se svi uv je ti za prih vat prvognaraπta ja od 15 po laz ni ka za vi so kudoË as ni Ëku iz o braz bu, a god inu pos li -je ona ul a zi u sas tav ZZIO-a kao Vi -so ka doË as ni Ëka πko la.

Dan as se Vi so ka doË aas ni Ëka πko lanal a zi u vo jar ni “Dr. An te Sta rËev iÊ“i u ti jeku je iz o braz ba po laz ni ka 4.naraπta ja, ko jeg smo pos je ti li ovihdana. Naπi su gov or ni ci bi li su zap ov -

jed nik VD©-a bri ga dir Pre drag Mark -o tiÊ, stoæ er ni nared nik Ivan Ces tar iÊ- prvi doË as nik ZZIO-a, nad nared nikTi hom ir Klas niÊ - prvi doË as nikVD©-a, viπi in struk tor sto æer ni nared -nik Zo ran Svet iÊ (viπi in struk tor nad -nared nik Vla do Der diÊ bio je na zad -at ku), kao i vod it elj, ujed no i po laz -nik naraπta ja, Ëas ni Ëki nam jes nikBor i slav Vi toch. “Nad na red nik Mich -ael Fan uko tre nu taËno je u mis i jiISAF u Af gan is tanu a na kon nje go vapov rat ka, kaæe bri ga dir Mar k o tiÊ,“do bit Êe se dra goc je na is kus tva izra da u mis i ji.” U skla du s kri te ri ji maod a bi ra, doË as ni ci u VD©-u se os pos -obl jav a ju za du æ nos ti od prvog doË -as ni ka boj ne do prvog do Ëas ni kaGSOS-a RH, za du æ nos ti u pos troj -bama po mor skih i zraËn ih sna ga,sna ga obal ne obrane, kao i za sav jet -nike viπih zap ov jed ni ka u sve zi s pit -an ji ma voj ni ka i doË as ni ka, te zavjeπte su di on ike u stoæ er nom ra du.Na pit an je ko liko se doË as ni Ëki lan acpri bliæ io stand ar du NA TO-a, bri ga dir

Mark o tiÊ je odg ov or io da je sve πtose ra di na tom pod ruË ju kom pat i bil -

no za pad nim voj ska -ma, uz neke naπespec i fiËn os ti.

Ljud ski od nos i voj -ni Ëka sub or di na ci ja

Ka da nam je gov o -r io o nek im naπimspec i fiËn os ti ma,nad nared nik Klas niÊpot kri je pio je to ijed nom sliË i com izpos je ta Mor na riËk ojπko li u SR Nje maË -koj 2004. god ine. “Unje maËk im or uæ a -nim sna ga ma ne po -st o ji ovak av mod eldoË as ni Ëke iz o braz -be pa smo veÊ timeiz az va li po zor nost, aka da smo im iz ni jeli

Visoka doËasniËka πkola - najviπi stupanj izobrazbe doËasnika u OSRH

DoËasnici u VD©-u se osposobljavaju za duænosti od prvog doËasnika bojne do prvog

doËasnika GSOS-a RH, za duænosti u postrojbama pomorskih i zraËnih snaga, snaga

obalne obrane, kao i za savjetnike viπih zapovjednika u svezi s pitanjima vojnika i

doËasnika, te za vjeπte sudionike u stoæernom radu

Milenka PERVAN STIPIΔ, snimio Davor KIRIN

U izobrazbi najvaæniji timski rad

Polaznici 4. naraπtaja Visoke doËasniËke πkole

sa zapovjednikom πkole i instruktorima

Program izobrazbe u VD©-u kompati-

bilan je programu izobrazbe u zapadnim

vojskama uz neke naπe specifiËnosti,

- kaæe brigadir Predrag MarkotiÊ, zapov-

jednik VD©-a

naπ plan i pro gram nas tave vi sokedoË as ni Ëke iz o braz be, ko ji je naj ve -Êim di je lom naπa spec i fiËn ost, bi li suugod no iz nena eni”, kaæe prvi do -Ëas nik Klas niÊ.

U Ëe mu je spec i fiËn ost plana ipro grama iz o braz be VD©-a? Naπisu nam su gov or ni ci vrlo iscrpnoodg ov or ili na to pit an je i tako pok a -za li da je u ci jel oj iz o braz bi naj -vaæn i ji tim ski rad, od nos no kakokaæe bri ga dir Mark o tiÊ, “vaæ an jeljud ski od nos i voj ni Ëka sub or di na -ci ja.” Iako post o je de fin i ci je ko ja jei kak va ulo ga doË as ni ka u voj sci,pose bi ce ulo ga prvog doË as ni ka, izodg ov o ra zap ov jed ni ka moæ da smodo bi li i naj bol ju de fin i ci juo tome tko je prvi doË as -nik: “To je os o ba ko ja rje -πava sto tine pos lo va, pred -laæe vam tis uÊu stva ri”,is ti -Ëe zap ov jed nik VD©-a bri -ga dir Mark o tiÊ. Za upuÊ i -van je na iz o braz bu u VD©kan di da ti doË a sni ci mor a juza do vol ji ti ne ko liko opÊih iposeb nih uv je ta. Naj vaæn i jije zavrπena viπa doË as ni Ëkaiz o braz ba, kao i poz itiv naoc je na na ul az nom tes tu zaVDI (iz nad 70%). Iz o braz batra je 1104 nas tav na sa ta,od nos no 9 mjes e ci, a dos adje vi so ku doË as ni Ëku iz o braz buzavrπilo 45 po laz ni ka.

In ter gran ska iz o braz ba“Mi smo in ter gran ska iz o braz ba”,

dod a je prvi doË as nik ZZIO-a Ces ta -riÊ, “jer se nas ta va iz po jed in ih pred -me ta iz vo di na raz nim mjes ti ma,prim je ri ce iz pred me ta Tak ti ka iz vo dise u Zap ov jed niπtvu za iz o braz bu iobuku HRM-a i u ZIO-u HRZ-a iPZO-a.” Uz to post o je Ëe ti ri pod ruË jaiz o braz be: opÊev oj no pod ruË je, pod -ruË je voen ja i up ravljan ja, pod ruË je,op er a tiv nog um i jeÊa i tak tike te do -pun sko pod ruË je ko je iz meu os ta logobuh vaÊa od reeni broj sa ti za gostepre dav aËe u skla du s tre nu taËn imak tu al nos ti ma u okruæ en ju, kao inas ta vu eng les kog jez i ka. “U naπempro gra mu smat ra mo vaæn im pred metKo mu ni cir an je”, kaæe stoæ er ni nared -nik Svet iÊ, “jer tu po laz ni ci us va ja jubon ton i prav i la po naπan ja u med i ji -ma, a is kust va u med ij skom tren in gupre ni jeli smo iz dru gih ze mal ja,prim je ri ce SAD-a, gdje sam zavrπio

DoË as ni Ëku akad e -m i ju”. “U svimpred met i ma naj viπeje prak ti Ëne nas -tave”, dod a je bri ga -dir Mark o tiÊ, “patako, prim je ri ce, upred metu Up -ravljan je obuk om,ko ji je lo giËno prikra ju iz o braz be, po -laz ni ci na os no viul az nih par am e ta rapiπu izvjeπÊa, iz -rauju plan ove irade prez ent a ci jepred in struk tor i -

ma.” Ono πto da je teæ inu planu i pro -gra mu nas tave jest na glas ak na nje -gov im izmjen ama i do pun a ma, is tiËunaπi su gov or ni ci, pa tako pri jed lo ziizmje na i do pu na nas ta ju na tem el juza paæ an ja djel at ni ka VD©-a, za pa -æan ja nas tav ni ka i pre dav aËa, natem el ju anal ize upit ni ka i miπljen japo laz ni ka kad zavrπav a ju iz o braz bu,kao i na tem el ju razmje ne miπljen ja iis kus ta va s doË as nic i ma naj viπih ra -zi na u OS-u.

Bo ga ta meun ar od na sur adn ja“Za rad u Vi so koj doË as ni Ëk oj πko li

vrlo je vaæ na funk cion al na iz o braz bain struk to ra ko ja pon aj pri je obuh vaÊaraz ne pos jete dru gim or uæ an im sna -ga ma”, kaæe prvi doË as nik nad -nared nik Ti hom ir Klas niÊ. “Os im to -ga,nas tavlja Klas niÊ, viπe od pet -naest iz as lan sta va pos jet i lo je naπuπko lu, a tu su joπ i izla gan ja gos tu -juÊ ih pre dav aËa o ak tu al nim tem a -ma, tako da dois ta moæ emo reÊi kakoje in for mir a nost do bra”. Svo je za do -voljstvo iz o braz bom u VD©-u is ti Ëe i

po laz nik 4. naraπta ja Ëas ni -Ëki nam jes nik Bor i slav Vi -toch te kaæe kako je ugod -no iz ne naen stra nim jez i -kom u nas ta vi, za tim stud ij -skim put ov an ji ma, na ko ji -ma se moæe mno go to ganau Ëi ti, a pro gram nas taveje vrlo raz no lik i pruæa do -dat nu kval itet nu iz o braz bu.

In aËe, na stud ij skim put ov an ji mapo laz ni ci obi laze pod ruË ja prov ed beop er a ci ja u Do mov in skom ratu, od a -ju po Ë ast po gin ul i ma, sus reÊu se spred stav nic i ma ci vil ne vlas ti od -reenog pod ruË ja te obi laze kul tur -no-pov i jes ne znam e ni to sti. Svo je za -do voljstvo ne dav nim post avljen jemza zap ov jed ni ka VD©-a ne kri je nibri ga dir Pre drag Mark o tiÊ, jer kaæekako je plan i pro gram nas tave vrlokval ite tan, a tim ski rad je na zav id -noj raz i ni. “Ali ima nek ih pod ruË jana ko ji ma bi treb a lo viπe po rad i ti ka -ko bi bol je funk cio ni ra la”, dod ao je,“pon aj pri je pri tome mis lim na pla -nir an je daljnje kar i je re po laz ni ka”.O mjes tu i ulo zi Vi soke doË as ni Ëkeπko le iz meu os ta log gov o ri i prvidoË as nik USEU COM-a Ëas ni Ëkinam jes nik Mich ael Bar tel le na kon -fer en ci ji prvih doË as ni ka ze mal jaËlan i ca Am er iËko-jad ran ske pov el je.U zakljuËku je pred loæ io da naπa Vi -so ka doË as ni Ëka πko la post ane vo -deÊa in stit u ci ja za πko lov an je naj -viπih doË as ni ka u re gi ji.

OSRH

927. sijeËnja 2006.

NajveÊi dio praktiËne

nastave odvija se u infor-

matiËkom kabinetu


DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

R az miπ l ja nje o lj epo ti, kao i onasa ma, tra je vjeË no i niπ ta ga nemo æe po kva ri ti, na rav no go vo -

ri mo o lj epo ti nas ta loj ni iz Ëe ga, igripri ro de na ne kom po druË ju Zem lje.Ova ko Êu po Ëe ti opis ono ga πto samov dje vi dio, opis mjes ta ko je no si na -ziv Shar da ili ka ko ga joπ zo vu”mjes to baπ ka kvo i tre ba bi ti”.

Ov dje lj epo ta spa va u na ruË ju ne -gos to lju bi ve pri ro de, ta ko bli zu a ta -ko da le ko od mjes ta ko je ga mi zo ve -mo svi jet. To je jed no stav no mjes toko je je teπ ko raz um je ti i za vo lje ti, aliga je joπ te æe za bo ra vi ti.

Shar da je smjeπ te na u do li ni slav neri je ke Ne e lum. To je po druË je u pro π -los ti bi lo pod jed na ko vaæ no i sve to, ka -ko za bu dis te ta ko i za hin du se, a tutvrd nju do ka zu ju i mno ge gra e vi ne isve tiπ ta, mno ga uniπ te na ili oro nu la,na gri æ e na zu bom vre me na. Hram bo -æi ce Shar de iz gra en je na mjes tu doko je ga je sav po treb ni ma te ri jal mo gu -Êe do sta vi ti dje lo mi ce mu la ma, a na -

kon njih sa mo na ljud skim le i ma, askri ven je u πu mi ko ja pre kri va go to voci je lu po vrπi nu tog po druË ja.

Na hin du je zi ku ime Shar da ot pri li -ke zna Ëi mjes to bo æ i ce mud ros ti izna nja. Na tom mjes tu da nas æi viuglav nom is lam ska po pu la ci ja. Ina Ëe,naj la kπi pri laz tom, kao i mno gim po -druË ji ma u Kaπ mi ru, je kroz Mu zaf fa -ra bad, a ar he o lo π ki os ta ci go vo re daje to po druË je bi lo nas ta nje no i za vri -je me sta rih ci vi li za ci ja, a u da naπ njevri je me Shar da se ras pros ti re pod jed -na ko na ob je stra ne crte razd va ja nja.

Ote æ a na ko mu ni ka ci ja sa svi ma ko ji ta mo ne pri pa da ju

Jed na od bez broj za nim lji vos ti jest ita da lo kal no sta nov niπ tvo go vo ri svo -jim je zi kom, ko ji je Ëud na mje πa vi naki nes kog i ur dua, πto ote æ a va ko mu ni -ka ci ju svi ma ko ji ov dje ne pri pa da ju,pa ta ko i po stroj ba ma ko je su ras po re - e ne na tom po druË ju. Pri li kom jed -nog po sje ta po stroj bi na te re nu osjet io

sam ve li ku ne la go du ka da sam do pje -πa Ëio do jed nog od naj uda lje ni jihmjes ta a lju di su se po Ëe li okup lja tioko me ne upi ru Êi pr stom i gle daj uÊime sa Ëu e njem, mrm ljaj uÊi i hva ta -juÊi se za gla vu. Je dan Ëas nik mi jeob jas nio da ne ki od njih vje ro jat no pr -vi put u æi vo tu vi de bi je log Ëov je ka. Upo Ëet ku mu ni sam vje ro vao, ali ka dasam vi dio ka ko i gdje ti lju di æi ve,tvrd nja mi je pos ta la sve vje ro jat ni ja.Pro tek lo vri je me i pre la zak na is lamni su mno go pro mi je ni li æi vot u ovompo druË ju, ia ko se ula æu go le mi na po rida se i ov dje do ve de ci vi li za ci ja i sveπto ona sa so bom no si.

Naj so fis ti ci ra ni ji alat je srpLju di ov dje æi ve u har mo ni ji s pri ro -

dom. Hra ne se uglav nom onim πtoim ona da je, ba ve se sto Ëar stvom, ne -kom vrs tom ri bo lo va i po ljo pri vre domna ma lim po lji ma ko ja se pre o ra va judrve nim plu go vi ma ko je vu ku vo lov -ske za pre ge. Ov dje joπ uvi jek mo æ e tevid je ti drve nu mo ti ku, a naj so fis ti ci -ra ni ji alat je srp ko jim se æa nju pπe -ni ca i ri æa. Ku Êe su uglav nom dvo -kat ni ce. Do nji dio se ko ris ti za smjeπ -taj æi vo ti nja, a gor nji za lju de. Iz gra - e ne su u kom bi na ci ji drve ta i ka me -na, iz nut ra i iz va na ob lo æ e ne su homtra vom i ras li njem, ka ko bi pre ko zi -me bi le πto bo lja zaπ ti ta. Ov dje lju diteπ ko æi ve. Mu ko trpno ra de na skup -lja nju hra ne ka ko bi pre æ iv je li joπjed nu zi mu ko ja je na ovom po druË june mi los rd na, po ne kad s vi πe od dvame tra sni je ga i dos ta nis kim tem pe -ra tu ra ma, ta ko da je ono πto je skup -lje no u ljet nom ra zdob lju je di no Ëi mese mo gu pre hra ni ti. Dok sam na pu -πtao ovo ne za bo rav no mjes to, raz mi -πl jao sam o to me ho Êe li ih ove go di -ne zi ma ba rem ma lo poπ ted je ti i ho Êeli svi oni ko je sam vi dio ugle da ti to -plo pro ljet no sun ce...

Shar da se ras pros ti re pod jed na ko na ob je stra ne crte

razd va ja nja. To je jed no stav no mjes to ko je je teπ ko

raz um je ti i za vo lje ti, ali ga je joπ te æe za bo ra vi ti...

Iz Pakistana Zlatko SUDIΔ Jedan od hindu hramova na indijskoj strani

Selo u blizini Sharde

Shar da - mjes to bo æ i cemud ros ti i zna nja

L e gen dar na re li utr ka, pri je po -zna ta kao Pa riz - Da kar, a sa daLi sa bon - Da kar kao i pri jaπ njih

go di na jed nim svo jim di je lom pro la zii kroz po druË je pod nad zo rom MI -NUR SO-a, od nos no ma ro kan skihvoj nih po stroj bi i sna ga FPOL-a.

Ovaj put ma ro kan ska stra na osi gu -ra la je sve po treb no ka ko bi utr kapro π la bez teπ ko Êa, mo æ da po naj vi πezbog dob re su rad nje s or ga ni za to ri -ma tog do ga a ja. No, or ga ni za to rini su, ka ko je to bio ob iËaj pri jaπ njihgo di na kon tak ti ra li FPOL.

Je di ne in for ma ci je o pred vi e nimeta pa ma, vre me nu i os ta lim po je di -nos ti ma dao je MI NUR SO, ko ji je iove, kao i pro te klih go di na, pro mat -rao sta nje na te re nu i po ma gao ka kone bi do la zi lo do ne æ e lje nih uli je ta -nja u min ska po lja. Ve Êi broj ophod -nji voj nih pro mat ra Ëa s ne ko li ko TS-abi lo je da no noÊ no uklju Ëe no u pro -ved bu za da Êa. Ko li ko su na πe ko le gebi le us pjeπ ne, naj bo lje go vo ri po da -tak ka ko ni je za bi lje æ en ni ti je dan in -ci dent. Za nas je pri Ëa bi la za vr πe nana kon πto su na tje ca te lji uπ li u gra diÊZou e rat u Mau ri ta ni ji.

Uspostava pot pu ne slo bo de kre ta njaIdu Êa se za da Êa od no si la na uspo -

sta vu pot pu ne slo bo de kre ta nja na πihophod nji na ci je lom pro sto ru ko ji jepod nad zo rom FPOL-a. Po naj pri je se

de fi ni ci ja od no -si la na ne o me -ta ni nad zor po -stroj bi i na o ru -æa nja bez pret -hod ne na ja ve.Na ne dav nomsas tan ku na πegza pov jed ni kasna ga i mi nis traob ra ne FPOL-ado go vo ren jeslo bo dan i ni -Ëim ogra ni Ëenpri stup unu tarpo stroj bi te fi -ziË ki nad zor ipre bro ja van jena o ru æ a nja. No,ka ko to obiË nobi va, lak πe jeneπ to do go vo ri ti ne go pro ves ti na te -re nu. Sve na πe ophod nje spri je Ëe nesu pri ulas ku u sje diπ ta po stroj bi sob raz lo æ e njem da ne pos to je upu teMO FPOL-a u sve zi s tim. Sa da je nare du bio naπ ured ko ji je mo rao osi -gu ra ti hit an sas ta nak sa zam je ni kommi nis tra ob ra ne ka ko bi se raz ri je πi lenas ta le po teπ ko Êe i osi gu rao ne sme -tan rad pro mat ra Ëa u pus ti nji. Tre ba -lo je na ulju dan i di plo mat ski na Ëinuv je ri ti dru gu stra nu da kr e ne s pro -ved bom do go vo re no ga. Raz go vo ri ilipre go vo ri, ka ko ih tko shva Êa, po tra -

ja li su tri da na,uklju Ëu ju Êi inoÊ ne ter mi ne.Mjes to sas ta na -ka bi lo je Mi nis -tar stvo ob ra ne,a vri je me - kadna e mo zam je -ni ka mi nis tra uzgra di. Uglav -nom se ra di lo ood sut nos ti zbogdu æ nos ti iz vanRa bou ni ja. Ipak,na kra ju smodoπ li do za jed -niË kog stup nja

su glas nos ti ko ji je, na da mo se, omo -gu Êio oæ i vo tvo re nje spo ra zu ma na te -re nu. Ne poπ ti va nje ova kvih do go vo ras bi lo ko je stra ne, iz rav na je ugro zasi gur nos ti voj nih pro mat ra Ëa. U raz -go vo ru u ure du za klju Ëi li smo ka koje po ne kad teπ ko, a po go to vu na kon14 go di na pri sut nos ti MI NUR SO-ana te re nu i jed nih pra vi la pre ko no Êiprih va ti ti neπ to pot pu no su prot no.Oso bi to uz me li se u ob zir Ëi nje ni caka ko sna ge FPOL-a i ne ma ju pro fe si -o nal ne voj ni ke veÊ obiË ne lju de ko jisu voj ni ci sa mo on da ka da se ne bri -nu o obi te l ji i ne rje πa va ju sva ko -dnev ne prob le me ve za ne za eg zis -ten ci ju. Ide ja ulas ka stra nih Ëas ni kau nji ho ve po stroj be i nad zor na o ru æ a -nja za si gur no ni su neπ to Ëe mu Êe seve se li ti. Mo æ e mo se sa mo na da ti ka -ko za po vi je di i upu te ko je do bi va juod svo jih nad re e nih, za pov jed ni ci ivoj ni ci na ni æ im ra zi na ma ne Êe ig -no ri ra ti i ti me izaz va ti ne æ e lje ne pos -lje di ce. Svi raz go vo ri ko ji se pos ljed -njih ne ko li ko mje se ci vo de s ob jestra ne u su ko bu vo de u smje ru po -bolj πa nja uËin ko vi to sti na te re nu, aured u Tin dou fu sa mo je je dan odko ta Ëa ko ji, sli ko vi to re Ëe no, vu Ëena pri jed ka ko naË nom rje πe nju.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO


U no vu go di nu s no vim za da Êa maKao πto smo i pret po stav lja li, pr vi da ni no ve go di ne ni su nam bi li pre vi πe na klo nje ni.

Ne ko li ko zah tjev nih za da Êa tre ba lo je od ra di ti, i to u naj kra Êem ro ku. Uos ta lom, to i

jest glav ni cilj pos to ja nja na πeg ure da u Tin dou fu

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

PromatraËki tim

koji je uspjeπno

zavrπio razgovore s ministarstvom obrane FPOL-a

RABOUNI - sjediπte moÊi FPOL-a

U or gan i za ci ji Zap ov jed niπtvaHRM-a u po mor skoj ba zi Lo ra19. si jeËn ja od ræ ana je sveË ana

prom o ci ja mlad ih Ëas ni ka OS RH-apo laz ni ka 11. naraπta ja mor na riËketem eljne Ëas ni Ëke iz o braz be.

Ri jeË je o 24-oro mlad ih Ëas ni kako ji su u sus tav OS RH primljeniproπle god ine na tem el ju jav nognat jeË a ja i ko ji su na kon de seto -mje seË ne voj ne iz o braz be, u kojojsu πko lo vani za ra zliË ite spe ci jal -nos ti, os pos obl jeni i te or ij ski iprak ti Ëno za obavljan je du æ nos tiu pos troj bama HRM-a.

SveË an ost, ko joj su uz vi soke ci -vil ne i voj ne du æ nos nike na zoË ilii rod bi na i pri jat el ji prom o vi ra nihËas ni ka te pred stav ni ci pol i ti Ë -kog, kul tur nog, obra zov nog ivjer skog æiv o ta gra da Spli ta i æu -pan i je Split sko-dal ma tin ske za -

poË ela je pred a jom pri jav ka ka pet a -na boj nog bro da Rob er ta Hran jaiza s lan i ku naË el ni ka Glav nog sto -æera vi cead mi ra lu Zdrav ku Kar du -mu, zap ov jed ni ku HRM-a.

Os o bi ti naraπtaj s vi so kim pros jek om oc je na

U uvod nom gov oru ka pet an boj -nog bro da Rob ert Hranj ka zao je dasu po laz ni ci 11. naraπta ja T»I os o -


Napisao i snimio Zoran GA©PAR

“Dio ste jed ne nove struk ture hrvat ske or uæ a ne sile, dio ste proc e sa pom laivan ja

voj ske i up ra vo vaπim pri ja mom u djel at ni voj ni sas tav nam jera nam je bi la do ves ti

mlae i obra zov an i je lju de. Ob ve za je v od eÊ ih struk tu ra Min is tarst va obrane i or u æ a -

nih sna ga da vam za usp jeπno ob naπan je du æ nos ti os ig u ra mo naj bol je uv jet e”, is ta -

knuo je po moÊn ik min is tra obrane za ljud ske res urse Æeljko GorπiÊ

No vi Ëas ni ci HRM-a za nove iz a zove

U Splitu od ræ ana sveË ana prom o ci ja mlad ih Ëas ni ka HRM-a

REPORTAÆA

«Æel ja nam je da vi, mla di Ëas ni ci, do ne sete u sus tav nove, kval itet ne id e je, kak ve

moæe ima ti sa mo mla dost...“, ka zao je po moÊn ik min is tra obrane Æeljko GorπiÊ

bi ti naraπtaj s vi so kim pros jek omoc je na u oba sem es tra te naj veÊibroj nov ih Ëas ni ka primljen ih uHRM od jed nom.

Po æel jevπi nov im Ëas nic i ma sre tanpo Ëe tak voj ne kar i je re po moÊn ikmin is tra obrane za ljud ske res urseÆeljko GorπiÊ je is tak nuo kako suup ra vo oni dio jed ne nove struk turehrvat ske or uæ a ne sile. “Dio ste pro -c e sa pom laivan ja voj ske i up ra vovaπim pri ja mom u djel at ni voj ni sa -stav nam jera nam je bi la do ves timlae i obra zov an i je lju de. Ob ve zaje vod eÊ ih struk tu ra Min is tarst vaobrane i or uæ an ih sna ga da vam zausp jeπno ob naπan je du æ nos ti os ig u -ra mo naj bol je uv jete. Vjer u jemo daÊe to i vama i nama bi ti iz a zov, pri jesve ga jer ste naraπtaj ko ji Êe svo jupunu afir ma ci ju doæ iv je ti u jed nomsas vim dru gom sus ta vu. Sus ta vuko ji Êe ot vor i ti nove mo guÊ nos ti,sus ta vu Sjev ernoat lant skog sav e zako jeg Êe Hrvat ska ubrzo post a ti rav -no prav ni Ëlan“, ka zao je GorπiÊ.Na kon osvrta na pov i jes ne Ëin jen icestvar an ja, raz vo ja i uloge OS RH iHRM-a, po moÊn ik min is tra je is tak -nuo da je ci jeli obram beni sus tav utrans for ma ci ji, pa tako ona neÊezao biÊi ni Hrvat sku rat nu mor na ri -cu. “Æel ja nam je da vi, mla di Ëas ni -ci, do ne sete u sus tav nove, kval itet -ne id e je, kak ve moæe ima ti sa momla dost, ali vam mo ram skre nutipo zor nost da je na vama da is totako ot vore no, bez pre dra su da, us -vo ji te is kust va svo jih ko le ga, is kust -va steË e na u dru gim uv jet i ma, rat -nim uv jet i ma, ko ja su svak ako dra -goc je na“, ka zao je po moÊn ik min is -tra GorπiÊ is tak nuvπi kako je dan aspot pu no jas no kako Êe one voj ne or -gan i za ci je ko je se ne iz grauju, ko -je ne prov ode prom je ne i pril a god -be nov im zahtjev i ma voj nog poz i vai ko je ne poπtu ju svo ju trad i ci ju ina cion al ne spec i fiËn os ti u bud u Ê -nos ti bi ti zas tar je le i ne dor a sle no -vim iz a zov i ma.

Iz as lan ik naË el ni ka Glav nog sto -æera vi cead mi ral Zdrav ko Kar dum usvom je gov oru iz raz io vel iko za do -voljstvo pro jek tom pom laivan jaHRM-a: „Ve seli me da je pro jektpom laivan ja HRM-a za poË eo i dasu ovi mla di Ëas ni ci vjes ni ci no vogvre me na, nov ih iz a zo va i nov ih za -daÊa HRM-a na Jad ranu i u part -ner skim za daÊ a ma”. Zap ov jed nik

27. sijeËnja 2006.

Naj bol je Ëas ni ce i Ëas nici:

Por uË ni ca kor vete Ivana Bi liπkovU civ ilstvu sam di plo mi ra la na FESB-u Split,

smjer el ek tron i ka, te je nat jeË aj ko ji je rasp is a loMO za me ne bio no vi æiv ot ni iz a zov. Sluæ ba uHRM-u spo ji la je mo je dvi je lju ba vi: lju bav pre -ma moru i pre ma stru ci, te se nad am da ÊustruË nim znan jem prid on i je ti raz vo ju HRM-a.

Voj na iz o braz ba je bi la zahtjev na i ko ris na,oso bi to za nas (æe ne) ko je nis mo bile na re do -vitom sluæ en ju voj nog ro ka. Ovih de set mjes e cismo im a li pri go du pril a god i ti se prav il i ma æiv o -ta i ra da u voj sci, ali i steÊi opÊa i struË na znan ja pot reb na za daljnju kar i jeru.OË ek u jem daljnji pro fe sion al ni i struË ni raz voj te ne pre kid no us avrπav an je.Raz voj el ek tron ike jed an je od vaæn i jih seg me na ta svake mor na rice svi je ta, tese nad am da Êu u tom kon tek stu moÊi naπoj mor na ri ci da ti svoj do pri nos.

Por uË nik kor vete Ni ko la BaπiÊVoj na kar i jera uz ci vil ni sus tav iz o braz be, od u -

v i jek me za nim a la. Iz rav no je pov e za na s mo jimzvan jem ing. po mor skog prom e ta - nau ti Ëkismjer. Jako sam za do vol jan voj nom iz o braz bom,jer se po jav io ci jeli spek tar nov ih pred me ta ve -za nih uz voj nu znan ost. Nas tav ni ci u T»I suvrlo kval itet ni i struË ni i nama po laz nic i ma suol akπali us va jan je voj nih znan ja, πto nam je bi lovaæno jer smo naraπtaj ko ji dol a zi iz rav no izgraanstva i prvi put se sus reÊ emo s voj nom ter -mi nol o gi jom. Ti jek om sluæ be u HRM-u i u svo joj Ëas ni Ëk oj kar i jeri æe limobavlja ti svoj pos ao struË no i pro fe sion al no te se i nad am da Êe me to ispu ni tiza do voljstvom.

Por uË nik kor vete Stje pan Gil jev iÊZa voj nu kar i jeru sam se od luË io pri je sve ga

za to jer vol im sve πto je u sve zi s mo rem. U civil-stvu sam zavrπio Po mor ski fa kul tet te sam plov iose dam god i na. Bud uÊi da imam obi telj, æel io sambi ti πto bli æe nji ma i vi dio sam tu mo guÊ nostkroz sluæ bu u HRM-u. Obu ka je bi la iz a zov na izahtjev na, a ono πto sam nau Ëio ti jek om πko lo va -n ja po moÊi Êe mi u daljnjoj voj noj kar i jeri. Odsluæ be u HRM-u oË ek u jem rjeπen je ma te ri jal nihpra va, pa i rjeπen je stam ben og prob le ma. OdËas ni Ëke kar i je re oË ek u jem us avrπav an je u po mor skoj stru ci te us va jan je nov ihtehn o loπkih znan ja ko ja se pred stavlja ju kroz HRM.

Por uË nik kor vete An to ni ja Di do viÊBud uÊi da sam Po mor ski fa kul tet upi sa la i

zavrπila za to πto vol im more, æel jela sam i kar i -jeru ve za nu uz more i po morst vo. Kako nis ammo gla svo je æel je ost var i ti u civ ilstvu, raz vojsvo je „po mor ske“ kar i je re od luË i la sam za poË e tiu voj sci. Rasp oreena sam u Flo tu HRM-a naraket nu top ovnjaËu RTOP-11 i nad am se da Êubi ti za do voljna. Mis lim da je voj na iz o braz ba uT»I vrlo tem el ji ta, pro fe sori vrlo struË ni i is kus -ni, ali smat ram da bi se treb a lo uves ti viπe prak -ti Ën og i sa mo stal nog ra da. Plov id ba brod om je bi la vrlo ko ris na za naπe bu -duÊe pos love. OË ek u jem si gur nu fin an cij sku i ma te ri jal nu bud u Ê nost, na pre -do van je u Ëas ni Ëk oj kar i jeri, kao i struË no us avrπav an je.

REPORTAÆA

13

REPORTAÆA

HRM-a je re kao i da to πto smo pri -mor ska dræa va ni je naπa zas lu ga, a tohoÊ emo li bi ti po mor ska dræa va ovi siiskljuË ivo o nama sam i ma, te je do -dao kako je uv jer en da je i ova pro -mo ci ja put ka svje tion i ku si gur nos ti isvje tion i ku bud u Ê nos ti, svje tion i kupo mor ske dræave Hrvat ske. “Bu di teno vi vje tar u jed ri ma HRM-a ko ju sustvor ili vaπi ko lege, vaπi oË e vi - od -vaæni hrvat ski mu æe vi. Bu di te pon o -sni πto ste od dan as prid ruæ eni Ëas -

ni Ëk om zboruor uæ an ih sna gaRH“ re kao je vi -cead mi ral Kar -dum, te je mla -dim Ëas nicimaËes ti tao nazavrπet ku πko -lov an ja, a nji -hov im rod it el ji -ma se zah val iojer su im bi lipot po ra, u kakoje re kao, Ëas -nom od a bi ru dabu du pri pad ni ciHRM-a.

Iz as lan ik na -Ëel ni ka Glav -nog stoæ era OSRH, zap ov jed -

nik HRM-a vi cead mi ral Zdrav koKar dum, uz po moÊn ika min is traobrane Æeljka GorπiÊa, te zap ov jed -ni ka ZIO HRM-a ka pet ana boj nogbro da Rob er ta Hran ja, uruË io jeËas nic i ma uka ze o prvom Ëas ni Ë -kom nam jeπten ju, rasp orede naduæ nos ti te di plo me o zavrπenojT»I, a naj bol jim po laz nic i ma na -grade i poh vale.

U ime prom o vi ra nih Ëas ni ka pri -god nom ri jeËi svi ma se obra tio po -

ruË nik kor vete Ni ko la BaπiÊ te je uzzah va lu iz meu os ta log ka zao:„Ovom sveË anoπÊu obil jeæ av a mozavrπetak iz o braz be, ali is to dob no ipo Ëe tak kar i je re Ëas ni ka HRM-a.»in por uË ni ka kor vete do bi li smona kon πto smo zavrπili odg o var a ju Êefa kul tete, za do vol jili stroge se lek cij -ske krit e ri je te usp jeπno zavr πilidvosem es tral no tem eljno voj no πko -lov an je. Uv je reni smo kako Êeznan ja, spos ob nos ti i vjeπtine ko jesmo svlad a li u nas ta vi, πkol ske plo -v id be i pos troj beno staæ ir an je, bi tidos tat ni za usp jeπno obavljan je po -Ëet nih Ëas ni Ëk ih du æ nos ti u pos troj -bama HRM-a. Bez ob zi ra na vi sokestand arde i zahtjeve ko ji ma mo ra moodg ov or i ti, sprem ni smo prih va ti tiiz a zov, baπtin i ti is kust va Ëas ni ka izDo mov in skog ra ta i prim jen jiv a tiznan ja ko ja smo stek li u dos a daπ -njem πko lov an ju.“ Svih 24-oro Ëas -ni ka svo ju prvu du æ nost obavljat Êeu pos troj bama HRM-a, a rasp ore e -ni su u skladu sa svo jom ci vil nomstruË nom spremom, pot re ba maHRM-a i zavrπen im spe ci jal no s ti makroz voj nu iz o braz bu. U Flo tuHRM-a je rasp oreen 21 Ëas nik, u274. boj nu obal nog mot ren ja raspo -reena su dvo jica Ëas ni ka te u 308.lo gis ti Ëku bri ga du jed na Ëas ni ca.

Zap ov jed nik Ëas ni Ëke πko le ZIO, bri ga dir Ivan Pav iÊ

U Ëe mu je poseb nost ovog 11. naraπta ja T»I-a?U prvom re du to je bi la ujed naË en ost predz nan ja po laz ni ka i ujed naË en ost

dob ne struk ture. Svi po laz ni ci zavrπili su Po mor ski fa kul tet ili FESB odg o var a -juÊ ih usm jer en ja. U pri jaπnjim naraπta ji ma dob na struk tu ra po laz ni ka kre ta la seod 20 do 50 god i na, a za nim an ja su bi la od kval i fi cir a nog rad ni ka do vi sokestruË ne spreme naj ra zliË it i jih pro fi la. Ujed naË en ost predz nan ja i dob ne struk -ture om o guÊ a va kval itet ni ju pri pre mu i prov ed bu pro grama, a zahtjev za kva -litet ni jom pri pre mom i prov ed bom do dat no se po ten ci ra zbog fa kul tet skih pre d -z nan ja po laz ni ka. U naraπta ju ko ji sa da po haa T»I im a mo po laz ni ka ko ji jezavrπio Ëak dva fa kul te ta. Nad a mo se kako u bud u Ê nos ti to neÊe bi ti eks kluz i -van sluË aj.

S as pek ta πko lov an ja, πto Ëeka ove nove Ëas nike HRM-a?Po post o jeÊ em sus ta vu, nared no gran sko πko lov an je bi la bi viπa Ëas ni Ëka iz o -

braz ba. No, u ti jeku je trans for ma ci ja sus ta va iz o braz be u dva od vo je na sus ta va,a to su sus tav πkolstva te sus tav obuke i dok trine. U skladu s tim, viπa Ëas ni Ëkaiz o braz ba pro gram ski Êe se bit no iz mi jen i ti, a prom i jen it Êe se i na ziv u ©ko lutak tike HRM-a. Na svim raz i nama πko lov an ja pred viena je in te gra ci ja sa ci vil nim di je lom sus ta va vi so kog obra -zov an ja. Sto ga se oË ek u je po di zan je kak voÊe pro grama i nji hove prov ed be na raz i nu zah ti jev nos ti pred viene Bo -lonjskom dek lar a ci jom. Usp jeπnost re al i za ci je tak vog pris tu pa ovis it Êe o os ig u ran ju odg o var a juÊ ih pro fi la nas tav ni -ka, adek vat noj tvar noj pot po ri nas tave, a za ove nove Ëas nike to znaËi da su up ra vo za poË eli pro ces cjel oæ iv ot nogvoj nog i ci vil nog πko lov an ja u skla du s naj viπim stand ar di ma.

27. sijeËnja 2006.14

Temeljnu ËasniËku izobrazbu zavrπile su i Ëetiri Ëasnice


“Krik za æiv ot om” na ziv je do ku -men tar nog filma snimljen og u pro -duk ci ji Hrvat ske tel ev iz i je o hrvat -skim bra nitel ji ma obol je lim odPTSP-a, prem i jer no pri ka za nog 20.si jeËn ja u Do mu HV-a “Zvon im ir” uZa grebu.

Film au to ra Zdrav ka FuË eka snim -ljen je u sklo pu Do ku men tar nog pro -grama HTV-a u sur adn ji sa Za jed ni -com udru ga hrvat skih dra gov ol ja caDo mov in skog ra ta, Ëi ji je preds jed -nik Tom KaË in ari takoer sud je lov aou nas tan ku filma. Poz dravlja juÊimal o broj ne goste i uz van ike okuplje -

ne u ki nod vor ani Do ma HV-a, KaË i -n ari je is tak nuo vaæn ost na zoËn os tistruË nih kru go va ko ji se ba ve tomprob lem a tik om, a FuË ek je iz raz iona du da Êe pri ka ziv an je filma naHTV-u ip ak ima ti jaËi od jek.

Iako rel a tiv no krat ak, “Krik za æi -vot om” izvrstan je do ku men ta rac. U50-ak min u ta tra jan ja, kroz nek o likopo jed i naËn ih pri Ëa, film pri ka zu jeneke od poteπkoÊa s ko ji ma se borehrvat ski bra nitel ji obol jeli od post -trau mat skog stres nog pore meÊ a ja, odko jih su neki svo je prob leme po ku -πali ri jeπiti sam ou bojstvom. Nas to jeÊi

up o zo ri ti πiru jav nost na taj gor uÊihrvat ski prob lem, te ujed no uka za tina neu Ëink o vit ost nje go vog rjeπav a -nja, au tor je na kra ju filma iz nio po -ra zan po dat ak o 1503 hrvat ska bra -nitel ja ko ji su po Ë in ili sam ou bojstvo.Bud uÊi da sa zavrπet kom snim an jafilma ni je zavrπio i taj crni niz, nad a -mo se da Êe “Krik za æiv ot om” do pri -je ti do svi jes ti svih on ih ko ji mo gupo moÊi on i ma ko ji zbog trau ma iz az -van ih rat nim i pos li jer at nim do -gaan ji ma ne mo gu uæ iv a ti u miruza ko ji su se i sami bor ili.

M. ALV IR

Dokumentarac o hrvatskim braniteljima oboljelim od PTSP-a

Krik za æivotom

U DoË as ni Ëk oj πko li “Dr. An te Sta rËev iÊ“ u Jas treb ar -skom 20. si jeËn ja pri reena je sveË an ost u pov o duzavrπet ka πes tom je seË ne iz o braz be 14. naraπta ja viπedoË as ni Ëke iz o braz be kao i Dana voj ne ka pel an i je sv.Se bas ti jan.

SveË an om Ëinu uruË en ja di plo ma 57-or i ci po laz ni ka14. naraπta ja na zoË ili su dje lat ni ci D©-a, pred stav ni cici vil ne vlas ti Jas treb ar -skog, kao i mno gi vi -so ki Ëas ni ci pred voenizam jen i kom zap ov jed -ni ka ZIO-a bri gad ir omIvan om Zel i Êem. UobraÊ an ju pos tro jen imdoË as nic i ma bri ga dirZel iÊ je ukrat ko pod -sjet io na put stvar an jaHrvat ske voj ske, njez i -no us tro jav an je, kao ipot rebu daljnjeg πko -lov an ja i us avrπav an janjez i nih pri pad ni ka zanove iz a zove ko ji sepred njih post avlja ju.“Jed an od pri or itet nihstrateπkih cil jeva hrvat -ske dræave je πto sko ri ji ul az ak u NA TO “, ka zao je bri -ga dir Zel iÊ, “ a u skla du s tim i doË as ni Ëki zbor trebaus tro ji ti i obu Ëi ti da bu de na vis ini zahtjeva mod ern ihor uæ an ih si la NA TO-a, tako da doË as ni ci bu du no sit el ji,kre a to ri i prov od it el ji obuke“. Osvrnuvπi se na pot rebustal ne iz o braz be u os pos obl jav an ju i na kon pov rat kadoË as ni ka u svo je pos troj be, bri ga dir Zel iÊ je dod aokako se na da da Êe oni svo jim bud uÊ im rad om bi lo udo mo vini ili u meun ar od nim mis i ja ma i dal je dok a zi -va ti da su doË as ni ci stup o vi Hrvat ske voj ske.

Na pri god noj pro sla vi u pov o du Dana voj ne ka pel ani je

sv. Se bas ti jana, voj ni or di nar ij bis kup Ju raj Jez er i nac upratnji nek o li cine voj nih ka pel ana pred vo dio je kon ce le -brir a nu misu u ka pe li ci vo jarne pos veÊ e ne sv. Se bas ti -janu, voj ni ku, zap ov jed ni ku rim ske car ske straæe, ko ji jeæiv io u IV. st., u vri jeme cara Di ok le ci jana. “Sv. Se bas ti janje ubi jen zbog vje re” , ka zao je mons. Jez er i nac u prop o vi -jedi, “i time ubro jen u vel iko mnoπtvo prvih mu Ëen i ka ko -

ji su pro slav ili Bo ga iCrkvu “. “On je di vanprim jer kako voj nikmoæe bi ti uz o ran vjer -nik”, is tak nuo je bis kupJez er i nac. Osvrnuvπi seu prop o vi jedi na Is us ovput, kao i na mu Ëeniπtvomno gih Hrva ta ti jek ompov i jes ti, ko ji su post a lisjeme bud uÊ ih krπÊana,mons. Jez er i nac se pris -jet io svih po gin ul ih bra -nitel ja u Do mov in skomratu ko ji su svo jom ært -vom da li vel iki do pri nosstvar an ju slo bod ne i ne -o vis ne hrvat ske dræave.Voj ni or di nar ij Jez er i nac

je nad al je ka zao kako je sv. Se bas ti jan prim jer mu Ëen i kako ji je zbog is prav nog uv jer en ja i lju ba vi pre ma Bo gu do -æi v io po ni æen je i od vlas tit ih voj ni ka. “Sto ga bi val ja looË e k i va ti da im a mo viπe Se bas ti jana ko ji Êe bra ni ti is tinuod laæi, bi ti sprem ni na svaku ært vu kako bi se spas iougled i Ëast Boæ ja, ugled i Ëast hrvat sko ga nar o da, ko ji ni -je os va jao tue ne go uvi jek bra nio svo je, i to od slav ne879. god ine pa sve do dan as “, zakljuË io je mons. Jez er i -nac na mi si pov od om Dana voj ne ka pel an i je i zavrπet kaiz o braz be 14. naraπta ja viπe doË as ni Ëke iz o braz be.

M. PER VAN STI PIΔ

Zavrπetak izobrazbe 14. naraπtaja viπe doËasniËke izobrazbe

OSRH

snim

ila M

ilenka P

ER

VAN

STIP

IΔ

27. sijeËnja 2006.

MOΔI vid je ti kroz zid, to je sanmno gih rat ni ka od dav ni na do da -nas. Ta je mo guÊ nost do sad pos to ja -la sa mo u svi je tu maπ te (njom su“na o ruæ a ni” su pe r he ro ji iz stri pa ilifil ma), ali mo der na teh no lo gi jaomo gu Êi la je i “obiË nim” lju di magle da nje kroz zid.

Ame riË ka agen ci ja za na pred naobram be na is traæ i va nja DAR PA raz -vi la je ure aj, naz van Ra dar Sco pe,ko ji Êe vojni ci ma omo gu Êi ti “gle da -nje” kroz zid. Ra dar Sco pe je na pre -dan de tek tor pok re ta ko ji se pris lo niuz zid ka ko bi ot krio kre ta nje iza zi -da. Tvr di se ka ko je to li ko os jet ljivda moæe ot kri ti na zoË nost oso be sa -mo na te me lju nje zi na di sa nja. Uob ja vi za ti sak teh no lo gi ja Ra darSco pea ni je de talj ni je opi sa na.

Na ob jav lje noj fo to gra fi ji vi di seruË ni ure aj di men zi ja ot pri li kesred nje vi deo ka me re. Tvr di se da

moæe dje lo va ti kroz be ton ske zi do -ve deb lji ne do 30 cm. Ma sa ure a jaje oko 750 gra ma, a pred vi e na ci -je na je oko 1000 USD. Ta pris tu -paË na ci je na omo gu Êit Êe na ba vuve Êeg bro ja ure a ja i opre ma njebroj nih pos troj bi na te re nu.

Pla ni ra se da bi se ure aj u Ame -riË koj kop ne noj voj sci (US Ar my)iz da vao sva kom od jelu, oso bi toonim pos troj ba ma ko je dje lu ju u ur -ba nom ok ruæ e nju i iz vo de spe ci fiË -ne za daÊe kao πto je pre tra ga ku Êa itraæ e nje sum nji va ca.

OËe ku je se ka ko bi pr ve pri mjer keure a ja do bi le pos troj be u Ira ku veÊti je kom pro lje Êa ove go di ne. Ure ajje kon strui ran ta ko da bu de ot po ranna udar ce i ne traæi paæ lji vo ru ko va -nje, πto je oso bi to vaæ no u kriz nimsi tua ci ja ma. Vo doot po ran je pa muki πa ili slu Ëaj ni pad u vo du ne Êesme ta ti. Pok re Êu ga stan dard ne AA

ba te ri je. DAR PA nas tav lja dalj njirad na usavr πa va nju teh no lo gi je.Cilj je raz vi ti ure aj ko ji Êe mo Êidje lo va ti kroz vi πe zi do va, “vid je ti”kroz ci je lu zgra du. Na mje ra va jukon strui ra ti ure aj ko ji bi se mo gaopos ta vi ti na vo zi lo i let je li cu ta ko dase pje πa ci vi πe ne bi iz la ga li na por -nom i po ten ci ja l no opas nom pos lupre traæ i va nja broj nih zgra da.

M. PE TRO VIΔ

16

UNA TO» pri jaπ njim de man ti ji mapredstav ni ka ki nes ke tvrt ke CA TIC(Chi na Na tio nal Ae ro - Tech no lo gyIm port Ex port Corp.), ko ji su upor -no ni je ka li pos to ja nje tak vog kon -cep ta, na ne dav no odræa nom Du bai2005 Air Sho wu ipak je predstav ljenkon cept raz vo ja no vog sred njeg tak -tiË kog trans port nog avio na, ko ji sete me lji na Y-8 do sa daπ njoj plat for mitur bo prop trans port nih avio -na. Pre ma ras po lo æ i vim po -da ci ma Y-9 tre bao bi naodre e ni na Ëin bi ti de -ri vat raz vo ja avio -na Y-8F-600, uod no su na ko jibi se πto je mo -gu Êe vi πe tre bao raz li ko va ti ki nes -kim opre ma njem avio na, po se bi cein stru men ta ci jom u pi lot skoj ka bi ni,za raz li ku od opre ma nja Y-8F-600ko je bi se te me ljio na opre mi za -pad nih pro iz vo a Ëa.

Vi jest oko ki nes kog raz vo ja avio naY-9 moæe se smjes ti ti u kon tekstpot vr de raz vo ja no vih do ma Êih plat -

for mi, s vi so kim per for man sa ma usmis lu do le ta i no si vos ti, ko je bi sera bi le za πi ro ki spek tar za da Êa odraz no vrs nog trans por ta do AEW&C(Ai r bor ne Ear ly - War ning and Con -trol) i SI GINT (Sig nals In tel li gen -

ce) plat for me. U od no su naY-8 (Ëi ji se di zajn iz rav no te -

me lji na An to no vuAn-12), Y-9 ima no vo -

di zaj ni ra nu nos nu i rep nu sek ci -ju tru pa, te u pot pu nos ti pre su ri zi -ran pi lot ski i trans port ni pros tor, uko jem bi u svo joj trans port noj ina Ëi -ci tre bao po ni je ti 98 vojni ka s opre -mom. Di zajn Y-9 pred via du lji nuavio na od 35,43 m, s vis inom od11,65 m i ras po nom kri la od 38 m.

Po gon sku sku pi nu pre ma odre e -nim na ja va ma tre ba la bi Ëi ni ti Ëe ti rimo to ra WJ-6C sa πes tok ra kim eli sa -ma JL-4. Pi lot sku ka bi nu tre ba la bikra si ti glass cock pit kon fi gu ra ci ja,ia ko se za sad ne zna toË no ko jegpro iz vo a Ëa. Pre ma pri jed lo guopre ma nja Y-8F-600 (ko ji je za raz -li ku od Y-9 za miπ l jen kao avion na -

mi je njen is klju Ëi vo za ci vil -ne svr he), glass cock pitje tre bao bi ti Rock well

Co llin sov, a po gon skusku pi nu tre ba la bi Ëi ni ti

Ëe ti ri mo to ra Pratt &Whit ney Ca na daPW150B, oprem lje -ni πes tok ra kim eli -sa ma Dow ty R408.Pre ma odre e nimiz vo ri ma u Ki ni je

veÊ pro iz ve de no ne ko li ko pri mje ra -ka Y-9, od nos no vje ro jat no je ri jeË opro to ti po vi ma ko ji su oprem lje ni s„kla siË nom“ in stru men ta ci jom pi lot -ske ka bi ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

Kina ipak razvija novi transporter Y-9?

Vidjeti kroz zidove

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

US A

rmy


VO– E NO, po ne kad zva no i pa -met no stre lji vo ima sve ve Êi træ iπ niud jel. Mno ge mo der ne voj ske nas -to je svo ja skla di π ta stre lji va na pu ni -ti pre ciz nim stre lji vom zbog pred -nos ti ko je pruæa: pre ciz nost, uËin -ko vi tost, lo gis tiË ku jed no stav nost.Træ iπ te vo e nog stre lji va ne pres ta noras te jer se da nas svi od lu Ëu ju na -ba vi ti ba rem mi ni mal ne ko li Ëi ne.

Vo e no stre lji vo pr vo je pos ta lopo pu lar no u zra ko plov stvu, pa da -naπ nji bor be ni avio ni uglav nom no -se raz ne vrs te pa met nog stre lji va.No, ubr zo se tren du, uvid jev πi svepred nos ti, pri kl ju Ëi la i kop ne na voj -ska. Po nu da vo e nog stre lji va zaraz ne top niË ke sus ta ve ne pres ta noras te.

Ame riË ka Tvrt ka ATKraz vi la je vo e ni pro jek til

MRM (Mid-Ran ge-Mu ni tion) na mi -je njen za upo ra bu iz ten kov skih to -po va. MRM je pro jek til ko ji se is -palju je iz ten kov skog to pa ka li bra120 mm, ima sus tav za pre ciz no vo - e nje i po ga a nje cil ja te do dat ni ra -ket ni mo tor ka ko bi bio uËin ko vi ti ji.

Pro jek til ra bi dva ti pa vo e nja, pa -luak tiv no la ser sko i ak tiv no ra dars -ko ute me lje no na na pred nom mi li -me tar skom ra dars kom traæ i lu. La -ser sko vo e nje funk cio ni ra ta ko dane ki vanj ski sus tav la se rom oz na Ëicilj a pro jek til se on da au to nom no

na vo di na ta ko oz na Ëen cilj. Mi li -me tar ska ak tiv na ina Ëi ca, pak, nate me lju in for ma ci ja ko je pri kup ljara dars ko traæ i lo, le ti pre ma cil ju bezvanj ske po mo Êi.

Pro jek til je oprem ljen im pul snimpo tis ni ci ma pa ti je kom le ta moæema nev ri ra ti i ta ko pre ciz no po go di ticilj. Sus tav je iz ve den jed no stav no,bez po miË nih di je lo va, πto re zul ti ravi so kom po uz da noπ Êu i ni æom ci je -nom. Pri je uda ra u cilj ak ti vi ra sera ket ni mo tor ko ji do dat no ubr za vapro jek til te po ve Êa va uËi nak pe ne -tra to ra na cil ju.

M. PE TRO VIΔ

KRA JEM pro πle go di ne na ka li -for nij skom po li go nu u Chi na La keu,bri tan sko Kra ljev sko rat no zra ko -plov stvo s ve li kim je us pje hom pro -ve lo se ri ju prob nih ga a nja s pro -jek ti li ma zra k- zem lja Brim sto ne.Zna ko vi to za tu se ri ju ga a nja, uod no su na do sa daπ nja, jest to πto suona pro ve de na na raz no vrs nomspek tru ze ma lj skih cil je va, od onihdo bro ut vre nih i ka mu fli ra nih doraz nih ten ko va i trans por te ra na ot -vo re nom. Tes ti ra nja su pro ve de nana ini ci ja ti vu bri tan skog mi nis tar -stva obra ne i pro iz vo a Ëa pro jek ti latvrt ke MBDA. Pro jek ti li su bi li lan -si ra ni s RAF-ovih vi πe nam jen skihbor be nih avio na Tor na do GR.4, ko ji -ma su uprav lja li pi lo ti iz prob no -e va lua cij skih sre diπ ta iz Co ning -sbya i Bos com be Downa, od nos noiz 31. lo vaË ke es kad ri le iz Mar ha -

ma. Ti je kom ra ke ti ra njais pa ljen je 31 Brim sto ne,od ko jih sa mo je dan ni jepo go dio æe lje ni cilj, doksu os ta li pro jek ti li ima lipo got ke unu tar op ti mal -nog ra di ju sa uda ra na cilj.

Pro ve de nim ka li for nij -skim tes ti ra nji ma u RAF-u su iz nim -no za do volj ni jer je s us pje hom zavr -πe na vr lo vaæ na fa za u raz vo ju pro -jek ti la Brim sto ne, πto se po se bi ceod no si na raz na po bolj πa nja ko ja supro ve de na u zad nje vri je me. Uz to,u RAF-u su za do volj ni i zbog to gaπto su ti je kom ka li for nij skih tes ti ra -nja s us pje hom is ku πa ne raz li Ëi tetak ti ke ope ra tiv ne upo ra be pro jek ti -la, πto Êe sva ka ko bi ti vr lo vaæ no ti -je kom pro ved be bor be ne obu ke, od -nos no opre ma nja bri tan skih es kad ri -

la. Ti je kom tes ti ra nja is ku πa va ni suraz li Ëi ti mo do vi lan si ra nja Brim sto -nea. Uz lan si ra nje po je di naË nogpro jek ti la, ra bljen je tzv. mod „sin glewea pon“, πto je zna Ëi lo is to dob nolan si ra nje tri pro jek ti la, te mod „twowea pon“, pri Ëe mu je sal vu Ëi ni loπest pro jek ti la. Is ku πa va no je i lan si -

ra nje s raz li Ëi tih uda l je nos ti i s raz li -Ëi tih vis ina, pri Ëe mu je ost va re nave li ka pre ciz nost za hva ta cil je va.

Ti je kom pro πle go di ne RAF je po -Ëeo uvo di ti Brim sto nea u ope ra tiv -nu upo ra bu, a pos troj ba ko ja je pr vaza po Ëe la s opre ma njem bi la je upra -vo 31. lo vaË ka es kad ri la ko ja je isud je lo va la u ka li for nij skim ra ke ti -ra nji ma. Opre ma nje os ta lih pos troj -bi RAF-a tre ba lo bi se okon Ëa ti dokra ja ove go di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ


RAF testira Brimstone

Vo e no stre lji vo MRM

ATK

UJE DI NJE NI Arap ski Emi ra ti ku -pi li su od nje maË ke tvrt ke Rhein -me tall 32 NKB iz vid niË ka vo zi laFox. Vri jed nost pos la proc je nju je sena oko 160 mi li ju na eu ra. Fox je vr -lo mo bil no oklop no vo zi lo s pot pu -no op rem lje nim NKB la bo ra to ri jem.Za hval ju ju Êi naj mo der ni jim sen zo -ri ma i ana li tiË kim teh no lo gi ja mapo uz da no ot kri va nu kle ar ne i ke -mij ske pri jet nje. A pra vo dob no ot -kri va nje pri jet nje zna Ëi do volj no

vre me na za pro ved buraz nih zaπ tit nih mje ra.

Na vo zi lu je in sta li ran inaj mo der ni ji bio lo π ki la -bo ra to rij ko ji omo gu Êa vaot kri va nje pri jet nji ute -me lje nih na upo ra bi vi -ru sa, bak te ri ja ili tok si na.Vi ru si, bak te ri je i tok si ni

se u tom la bo ra to ri ju mo gu br zoana li zi ra ti i pre ciz no iden ti fi ci ra ti.

Rhein me tall je do sad pro iz veo ipre dao na upo ra bu oko 260 vo zi laFox. Od to ga su 123 u sas ta vu ame -riË ke voj ske a os ta li su pre da ni voj -ska ma Ve li ke Bri ta ni je, Nje maË ke,Ni zo zem ske i Sau dij ske Ara bi je.

Fox je po seb no pri la go e na ina -Ëi ca ko taË nog oklop nog trans por -te ra Fuchs. Pro iz vo di ga ta ko erRhein me tall. Fuchs je pro iz ve den

u vi πe od 1200 vo zi la. Pro iz vod nja po seb ne vi so kos pe ci -

ja li zi ra ne opre me za NKB iz vi a njejed na je od Rhein me tal lo vih spe ci -jal nos ti. Ta ko je tvrt ka za nje maË kuvoj sku raz vi la mo bil ni NKB la bo ra -to rij pri la go en pri je vo zu ka mio -nom, vla kom, bro dom ili avio nom.Taj je mo bil ni la bo ra to rij ra bljen umi rov nim mi si ja ma u ko ji ma je sud -je lo va la nje maË ka voj ska. Na po -dru Ëju bi vπe Ju go sla vi je uËin ko vi toje ra bljen za ot kri va nje stre lji va odosi ro ma πe nog ura na te dru gog ra -dio ak tiv nog ot pa da na te re nu. Raz -vi je na su i pre da na na upo ra bu nje -maË kim va tro gas nim agen ci ja ma344 vo zi la za NKB de tek ci ju ta koda su op ti mal no oprem lje ni za su o -Ëa va nje s tak vim opas nos ti ma.

M. PE TRO VIΔ

UGO VO ROM vri jed nim 70 mi li ju -na eu ra (85 mi li ju na ame riË kih do -la ra) mo der ni zi rat Êe se bor be nisus ta vi na Ëe ti ri fre ga te F-122 (kla -sa Bre men) i osam fre ga ta F-123(kla sa Bran den burg) nje maË ke rat -ne mor na ri ce.

No vi bor be ni sus tav i pri pa da ju Êimu ra Ëu nal ni pro gra mi za mi je nit Êepras ta ri SA TIR sus tav i pod sus ta veko ji su tre nu taË no ne o vis ni, ukl ju -Ëu ju Êi za mje nu plat for me MSP 500elek troop tiË kog sen zo ra tvrt keRhein me tall i la kog mor na riË kog to -pa ka li bra 27 mm, a bit Êe u pot pu -

nos ti in te gri ra ni u no vibor be ni sus tav. Sa daπ -nje brod ske kon zo le bitÊe za mi je nje ne no vimMOC Mk 3 vi πe nam -jen skim ope ra tiv nimkon zo la ma tvrt keTha les.

Vaæ no je na po me nu tika ko Êe mo der ni za ci jafre ga ta F-122 i F-123 po ve Êa ti broj -nost ak tiv ne flo te uz tri no ve F-124fre ga te (kla sa Sach sen), ko ji su usluæ bi nje maË ke mor na ri ce. Glas no -go vor nik tvrt ke Tha les iz ja vio je ka -

ko je no vi bor be ni sus -tav ko ji Êe se tek ugra -di ti na fre ga te una pri -je e ni bor be ni sus tavka kav se na la zi u sluæ -bi na fre ga ta ma F-124,a tre nu taË no se pri pre -ma is po ru ka pr vog tak -vog no vog sus ta va.

Osim to ga, ugrad -njom no vog bor be nogsus ta va bro do vi ma Êese omo gu Êi ti oba vlja -

nje ve Êeg ras po na bor be nih za da Êa.Tre nu taË na apli ka ci ja ra Ëu nal nogpro gra ma bit Êe mo der ni zi ra na no -vim ili do dat nim op ci ja ma ko jeuglav nom ra be pos to je Êe mo du leopre me fre ga ta F-124 i Tac ti cos sus -ta ve uprav lja nja palj bom.

Ra do vi na sta ri joj kla si fre ga taBre men za po Ëet Êe 2008. go di ne teÊe se ra do vi na mo der ni za ci ji bor -be nog sus ta va uklo pi ti u re do vi teci klu se odræ a va nja bro da. Mo der -ni za ci ja bor be nog sus ta va na Ëe ti rifre ga te bi t Êe is to dob no u jed nojgo di ni te se oËe ku je da Êe svih12 fre ga ta bi ti mo der ni zi ra no do2011. go di ne.

M. PTIΔ GR ÆELJ


Novi borbeni sustav za njemaËke fregate

NKB vozilo za UAE

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKER

hein

me ta

ll

19

AUS TRAL SKI mi nis tar obra ne Ro -bert Hill dao je pi sa nu iz ja vu ka kopr va od πest di zelskih elek triË nihpod mor ni ca kla se Co llins aus tral skeKra ljev ske rat ne mor na ri ce do bi vano vi bor be ni sus tav i no va mo der ni -zi ra na teπ ka tor pe da.

Opre ma nje no vim bor be nim sus ta -vom i Mk 48 teπ kim tor pe di ma na -pred nih mo guÊ nos ti ide pre ma pla -nu mo der ni za ci je. Pro gram mo der -ni za ci je vri je dan 628 mi li ju na ame -riË kih do la ra pos ta vit Êe pr vu mo -der ni zi ra nu pod mor ni cu HMASWal ler i pre os ta lih pet (HMAS Co -

llins, Farn comb,De chai ne ux,Shee han iHMAS Ran kin)u sam vrh di zel -sko-elek triË nepod mor niË keteh no lo gi je.

Bor be ni sus tavtvrt ke Ra yt he onIn te gra ted De -feen ce Sys temtre nu taË no sedo gra u je s aus -tral skim kom po -

nen ta ma i sen zo ri ma ka ko bi ih do -ve la na ra zi nu pos to je Êih teh niË kihstan dar da. Pod mor ni ca HMAS Wal -ler bit Êe sprem na za po kus nu plo -vid bu s no vim bor be nim sus ta vompo Ëet kom 2007. Bor be ni sus tav ino va tor pe da u svih πest pod mor ni -ca ugra dit Êe se do 2010.

Pod mor ni ce kla se Co llins gra e nesu u skla du s pro jek tom Tip 471tvrt ke Koc kums (kla sa Go tland), alisu pri la go e ne aus tral skim zah tje -vi ma. Pro jek ti ra ne za au to no mi judu lju od dva mje se ca, ti je kom ko jihve Êi nu vre me na mo gu pro ves ti pod

mo rem, pod mor ni ce kla se Co llinssma tra ju se jed nom od naj suv re me -ni jih, vi so ko au to ma ti zi ra nih i naj ve -Êih kla sa dizelsko-elek triË nih pod -mor ni ca na svi je tu. Glav ne ka rak te -ris ti ke pod mor ni ce su pod vod na is -tis ni na 3353 t, du lji na 77,5 m i pro -mjer tru pa ve Êi od 7 m. Po gon osi -gu ra va ju tri di zelska mo to ra He de -mo ra-Gar den Is land V18B/14, ko jiomo gu Êu ju pod vod nu br zi nu od 21Ëvo ro va.

M. PTIΔ GRÆELJ

VE LI KA BRI TA NI JA je po Ëe lapri ma ti sli ku s Top sat sa te li ta. Ri jeËje o teh no lo π kom de mons tra to rulow cost ge ne ra ci je sa te li ta, ko jegpro iz vo di bri tan ska tvrt ka Qi ne tiQ.Na web stra ni ci pro iz vo a Ëa i vo di -

te lja ci je log pro jek ta ne dav no jepos tav lje na jed na od pr vih pri mlje -nih sli ka na ko joj se vi di most Dart -ford pre ko ri je ke Tem ze, u pred gra -u Lon do na. Sa te lit je lan si ran 27.lis to pa da pro πle go di ne, s koz mo -dro ma u Ple set sku na sje ve ru Ru si -je. Pro gram Top sat uz Qi ne tiQ fi -nan ci ra ju bri tan sko mi nis tar stvoobra ne i Bri tish Na tio nal Spa ceCen ter (Bri tan sko na cio nal no sve -mir sko sre diπ te). Proc je ne go vo reda je u pro gram do sad utro πe no vi -πe od 24 mi li ju na ame riË kih do la ra.

Top sat ra bi optiË ke ka me re, po mo -Êu ko jih moæe da va ti cr no-bi je li pri -kaz re zo lu ci je od 2,86 m, od nos nopri kaz u bo ji re zo lu ci je od 5 m. Top -sat je je dan od tri pro gra ma ko je fi -

nan ci ra BNSC (os ta li pro gra mi suGe mi ni com mu ni ca tion sa tel li tepro gram i Di sas ter mo ni to ring con -stel la tion pro gram), a u Top sat pro -gra mu su ra u je s bri tan skim mi nis -tar stvom obra ne ko je je za in te re si -ra no za raz voj mik ro sa te li ta ko ji bise ra bio za iz vi a nje i nad zor iz zra -ka, od nos no za obav jeπ taj ne za da Êe.

I. SKEN DE RO VIΔ

27. sijeËnja 2006.

Modernizacija podmornica klase Collins


Topsat postao operativan

Kavkaski razlom (II. dio)

Dru gi oblik ot po ra ko ji su po bu -nje ni ci po Ëe li pri mje nji va tiveÊ ti je kom II. Ëe Ëen skog ra ta,

te nas ta vi li do da nas, su iz ne nad nei vr lo uËin ko vi te te ro ris tiË ke ak ci je,ukl ju Ëu ju Êi i sa mo u bi laË ke na pa de,Ëi me se rat nas ta vio vo di ti na “arap -ski na Ëin” i ti me do æ i vio vaæ ne kva -li ta tiv ne pro mje ne. U tom kon tek -stu, naj ve Êi pro blem ko ji joπ uvi jekzbu nju je rus ke struËnja ke za pro tu -te ro ris tiË ku bor bu je po ja va te ro ris -ta-sa mo u bo ji ca, πto je do ne dav nobi lo ka rak te ris tiË no is klju Ëi vo zaarap ske vah ha bis te. Nai me, u tra di -ci ji i unu tar njem so ci o lo π ko-reli -gioz nom us troj stvu »eËe na vah ha -bi zam i ideo lo gi ja sa moæ rt vo va nja

odu vi jek su bi li stra ni i ne prih vat-lji vi. Ti je kom I. Ëe Ëen skog ra ta1994. - 1996. go di ne ni je bi lo ni tijed nog slu Ëa ja sa mo u bi laË kog te ro -riz ma. Po miπ l je nju rus kih struËnja -ka i poz na va te lja si tua ci je “»eËe nisu odu vi jek bi li hra bri bor ci, Ëak ika da se to gra ni Ëi lo s bez um ljem,ali ni ka da ni su oprav da va li sa mo u -boj stvo - ni ti u mi ru ni ti u ra tu. Onisu uvi jek te æ i li sla vi u ovom æi vo tu”(cit.). Dru gim ri je Ëi ma, nji ma je bi lovaæ no na pra vi ti he roj sko dje lo i pre -æ iv je ti, pa npr. pri li kom na pa da naBud jon novsk 1995. go di ne ni je bi loni ti jed nog sa mo u bo ji ce - svi su ra -Ëu na li da Êe se vra ti ti æi vi. Po gi nu liu tom na pa du vr lo br zo su za bo -

ravlje ni, a pre æ iv je li su pos ta li ido limla dim na raπ ta ji ma.

Lo kal ni “ka mi ka ze” po ja vi li su setek u II. Ëe Ëen skom ra tu, a nji ho vikor ije ni leæe u in ten ziv nom ut je ca justra nih vah ha bi ta ko ji su doπ li izarap skih ze ma lja. U stva ri, ri jeË je odu bo kim pro mje na ma dru πt ve no--so ci jal nog us tro ja »eËe na jer u tra -di cio nal noj Ëe Ëen skoj obi te lji au to ri -tet oca je ne pri je po ran, dok je zavah ha bit sko po i ma nje dru πt va nje -go va obi telj dæ a maat, a bez uv jet niau to ri tet ima amir dæ a maa ta ko ji nemo ra Ëak ni ti bi ti Ëlan obi te lji.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr


TeroristiËki napadi planiraju se vrlo pozorno, u najveÊoj konspirativnosti, a izvode krajnje brutalno i beskompro-

misno, kako bi izazvali πto πokantniji uËinak. Primjeri uËinkovitosti takvih akcija je teroristiËki Ëin koji se dogodio

na sam Dan pobjede 2002. u gradu Kaspijsk, Republika Dagestan Marinko OGOREC

Kavkaski razlom (II. dio)

SVIJET

27. sijeËnja 2006. 21

Na kon kra ja Hlad no ga ra ta iras pa da Sov jet skog Sa ve zabroj ne su tvrt ke na Is to ku za -

pa le u teπ ko Êe. Na ru dæ be su dras -tiË no sma nje ne, tra di cio nal ni na ru -Ëi te lji su za pa li u du go roË ne fi nan -cij ske teπ ko Êe ko je su se br zo pre ni -je le i na pro iz vo a Ëe.

Uk ra jin ska tvrt ka Mo ro zov iz Har -ko va ima go le mo is kust vo u iz ra diten ko va, bi la je je dan od vo de Êihpro iz vo a Ëa ten ko va u biv πem Sov -jet skom Sa ve zu. Na ru dæ be bi vπesov jet ske voj ske osi gu ra va le su po -sao i sredstva za raz voj no vih mo de -la. Ras pa dom Sov jet skog Sa ve zane sta lo je si gur nih na ru dæ bi pa setvrt ka ok re nu la raz vo ju no vih pro iz -vo da i traæ e nju no vih træ iπ ta.

©to se ti Ëe no vih pro iz vo da, tvrt kaje na kon is traæ i va nja træ iπ ta zak lju -

Ëi la ka ko se la ka vi πe nam jen ska vo -zi la mo gu naj jed nos tav ni je pro da -va ti, jer za nji ma vla da i naj ve Êa po -traæ nja. Mno ge su voj ske da nas an -gaæ i ra ne u raz nim mi rov nim mi si ja -ma di ljem svi je ta. Tvrt ka je zak lju Ëi -la ka ko pos to ji po tre ba za vi πe nam -jen skim vo zi lom mo der ne kon cep ci -je i prih vat lji ve ci je ne.

Svo je su is kust vo, vi πe od 70 go di -na pro iz vo de raz na teπ ka vojna vo zi -la, od lu Ëi li pre to Ëi ti u jed no stav no itræ iπ tu za nim lji vo rje πe nje. Je dan odvaæ nih ele me na ta u raz vo ju vo zi la jenje go va mul ti funk cio nal nost i mo -guÊ nost oba vlja nja raz nih za da Êa.

U raz vo ju Do zo ra, ka ko su ga naz -va li, oËi to je, ka ko je fi lo zo fi jomkon strui ra nja ta ko i iz gle dom ve li kuulo gu imao i Hum vee. Re zul tat jeza nim lji vo vo zi lo ko je se nu di u dvi -

je ina Ëi ce, te melj noj i oklop lje noj.Ta kav je pris tup da nas vr lo mo de rani za ma lo sva ko la ko tak tiË ko vo zi lomoæe se na ba vi ti u neo klop lje noj ioklop lje noj ina Ëi ci. Raz li ka je sa mou pris tu pu. Ne ki pro iz vo a Ëi su seod lu Ëi li na po seb ne oklop ne kom -ple te ko ji se pos tav lja ju na te melj no,neo klop lje no vo zi lo. Dru gi se pakod lu Ëu ju za raz voj po seb ne oklop -lje ne ina Ëi ce na te me lju os nov nogvo zi la, a re zul tat moæe bi ti vo zi loko je se vanj skim iz gle dom raz li ku jeod te melj nog mo de la. No, ta je raz -li ka sa mo vanj ska jer su os nov nikon struk cij ski ele men ti i pod sus ta viiden tiË ni. Upra vo se za ta kav pris -tup od lu Ëi la uk ra jin ska tvrt ka.



Na træiπte lakih viπenamjenskih taktiËkih vozila dovezao se novi izazivaË. Ukrajinska tvrtka Morozov razvila je

lako vozilo Dozor kao svojevrsni odgovor na globalno nazoËan Humvee Igor SKENDEROVIΔ


VOJNA TEHNIKA


Mo ro

zov

No vo for mi ra na kor po ra ci jaThys sen Krupp Ma ri ne Sys -tems u svom sas ta vu ima bro -

do gra ev ne ka pa ci te te HDW u Kie -lu, HDW-No bis krug GmbH uRendsbur gu, Blohm&Voss GmbH iBlohm&Voss re mont u Ham bur gu,Nord see wer ke u Em de nu, ali imave li ki ud jel i u πved skom AB Koc -kum su i grË kom SA Hel le nic Shi -pya r rds bro do gra di li π tu.

Udruæ i va njem ka pi ta la Thys sen -Krup pa (75%) i One Equi tya (25%)

no vi kon zor cij Thys sen Krupp Ma ri -ne Sys tems pos tao je vlas nik naj no -vi jih dos tig nu Êa i cje lo kup nih is kus -ta va u tri ma naj poz na ti jim teh no lo -gi ja ma zraË no ne ovis ne pro pul zi jeza kla siË ne pod mor ni ce: go ri vimÊe li ja ma Stir lin go va mo to ra i zat vo -re nog di zel skog ci klu sa.

Iz van tog kru ga za pad nih pro iz -vo a Ëa me u naj vaæ ni jih Ëim be ni ci -ma os ta la je sa mo fran cus ka DCN inje zi ni part ne ri ko ji sud je lju u pro -jek tu MES MA (Mo du le d_ Ener gie

Sous-Ma rin Au to no me).Ne iz bje æ no se na me Êe

slje de Êe pi ta nje: ho Êe li no -vi bro do gra ev ni div nas ta -vi ti na po re u raz vo ju sve triAIP teh no lo gi je u svo jimbro do gra di li π ti ma ili Êepred nost da ti sa mo jed nojili dvje ma ina Ëi ca ma?

Od svih kom pa ni ja ko jepar ti ci pi ra ju u no vo stvo re -nom kon zor ci ju sa mo je

HDW ost va rio eks port ni us pjeh sasvo jim PEM FC (Pol y mer Elec tro ly -te Mem bra ne Fuel Cell) pro pul zij -skim sus ta vom. ©ved ska kom pa ni jaKoc kum us pje la je svoj Stir ling mo -tor pro da ti πved skoj rat noj mor na ri -ci, ko ja je svo ju pod mor ni Ëar sku flo -ti lu pre mo di fi ci ra la na Stir ling AIP-pro pul zi ju. Osim is po ru ke do ma Êojmor na ri ci, Koc kums ni je us pio svo juteh no lo gi ju pro da ti na stra nom træ i -π tu. Nje maË ki Nord see wer ke, ko jiveÊ du go ra di na raz vo ju CCD (Clo -sed Cy cle Die sel) AIP po go nu joπuvi jek ni je po nu dio træ iπ no ope ra tiv -ni sus tav, una toË Ëi nje ni ci da je ne -dav no u raz voj tog pro jek ta ubriz ga -na no va fi nan cij ska injek ci ja. Ta ko- er i juæ no ko rej ska agen ci ja zaobram be ne ak tiv nos ti i raz voj nas -tav lja i da lje raz voj stu di ja pri mje neCCD na svo jim pod mor ni ca ma.




Po Ëet kom si jeË nja 2005. go di ne

doπ lo je do in te gra ci je dvi ju nje -

maË kih bro do gra ev nih kor po ra -

ci ja Thys sen Krupp i HDW u

Thys sen Krupp Ma ri ne Sys tems.

Naj ve Êa bro do gra ev na in te gra -

ci ja sa da u svom sas ta vu ima tri

naj zna Ëaj ni ja eu rop ska bro do -

gra di li π ta ko ja ras po la æu s

naj ve Êim is kust vom u raz vo ju i

pri mje ni zraË no ne o vis nog

po go na za pos ljed nju ge ne ra ci ju

kla siË nih pod mor ni ca

Igor SPI CI JA RIΔ

RATNA MORNARICA

Æes to ka bor ba na tr æiπtu AIP po go na

27. sijeËnja 2006. 23

Kao naj ve Êa dræ a va Juæ ne Ame -ri ke, Bra zil se odu vi jek os je Êaosi gur nim te mu raz voj oruæ a -

nih sna ga ni ka da ni je bio pri o ri tet,Ëak ni u vre me ni ma ka da su tomdræ a vom vla da le vojne hun te. U tak -vim se uv je ti ma raz voj bra zils ke rat -ne mor na ri ce ni je pre vi πe raz li ko vaood raz vo ja dru gih la ti no a me riË kihdræ a va. U prak si je to zna Ëi lo opre -ma nje ra blje nim rat nim bro do vi mako je su nji ho ve ma tiË ne rat ne mor -na ri ce pro gla si le ili pres ta rim ili zas -tar je lim, te ne pers pek tiv nim za dalj -nju ope ra tiv nu upo ra bu. Ta ko je, uskla du s tom po li ti kom opre ma nja,ti je kom se dam de se tih go di na pro π -log sto lje Êa u bra zil sku rat nu mor na -ri cu dos pje lo i pet ra za ra Ëa kla se Al -len M. Sum ner. Na taj je na Ëin bra -zil ska rat na mor na ri ca do bi la ve li kerat ne bro do ve spo sob ne za dje lo va -nje na pros tran stvi ma At lant skogocea na, da le ko od ma tiË nih lu ka.

Kla sa Al len M. Sum nerKla sa Al len M. Sum ner (ko ja je

Ëes to u struË noj li te ra tu ri oz na Ëe nai kao kla sa Sum ner), pro jek ti ra na jesre di nom II. svjet skog ra ta kao os -nov ni vi πe nam jen ski brod ame riË kerat ne mor na ri ce na mi je njen pro tuz -raË noj i pro tu pod mor niË koj zaπ ti tino sa Ëa zra ko plo va. Nas ta la je naos no va ma kla se Flet cher, ko ja se ni -je po ka za la naj po god ni jom za dje lo -va nje na pros tran stvi ma Pa ci fi ka.Po se bi ce je po ja Ëa na top niË ka kom -po nen ta. Ta ko su um jes to pet jed no -ci jev nih ku po la s to po vi ma ka li bra 5in Ëa (127 mm) ugra e ne tri dvo ci -jev ne ku po le s to po vi ma is tog ka li -bra. Oso bi ta je po zor nost pos ve Êe napro tuz raË noj obra ni, te su sto ga ra -za ra Ëi kla se Al len M. Sum ner do bi lisnaæ no top niË ko pro tuz raË no na o -ruæ a nje ko je se sas to ja lo od dva Ëe -tve ro ci jev na i dva dvo ci jev na top -niË ka sus ta va ka li bra 40 mm i Ëak

de set to po va ka li bra 20 mm. Na os -nov ni trup kla se Flet cher do dan jemno go ve Êi za pov jed ni most u ko -jem je bi lo do volj no pros to ra zaugrad nju ta da naj suv re me ni jeg bor -be nog ope ra tiv nog sre diπ ta (Com batIn for ma tion Cen ter - CIC).

Ia ko je za dræan is ti po gon ski sus -tav kao i kod kla se Flet cher, no vooruæ je i opre ma za hti je va li su ve Êuko li Ëi nu elek triË ne ener gi je. Zbogto ga su na ra za ra Ëi ma kla se Al lenM. Sum ner ugra e ni ja Ëi di zel skige ne ra to ri ko ji su da va li 400 kWstru je. Po ve Êa nje bro ja po sa de za -hti je va lo je i ugrad nju dru gog eva -po ra to ra. Sve je to do ve lo do po ve -Êa nja is tis ni ne za 150 to na, πto jepak za pos lje di cu ima lo sma nje njevr π ne br zi ne za 3 Ëvo ra u od no su nara za ra Ëe kla se Flet cher.



VOJNA POVIJEST

Brazilski razaraËi klase Allen M. SumnerBrazilski su razaraËi klase Allen M. Sumner, iako nisu proπli projekte modernizacija, ostali u operativnoj uporabi

viπe od Ëetrdeset godina Siniπa RADAKOVIΔ

Una toË Ëi nje ni ci da je Irak ti je -kom de ve de se tih go di na bioteπ ko os lab ljen eko nom skim

sank ci ja ma i me u na rod nom izo la -ci jom, u Wa shing to nu je re æ im Sa -da ma Hu sei na bio per ci pi ran kaopr vo raz red na pri jet nja ame riË kojna cio nal noj si gur nos ti, zbog Ëe ga jeod kra ja 2001. raz ma tra na mo guÊ -nost na pa da na Irak. U do no πe njuod lu ke o pok re ta nju in va zi je od ne -ma le je vaæ nos ti bio ut je caj ame riË -kog naft nog lo bi ja iz nim no za in te -re si ra nog za bo ga te iraË ke naft nere zer ve pro ci je nje ne na 114 mi li jar -di ba re la, ko je su od mah iza Sau dij -ske Ara bi je, dru ge po ve li Ëi ni u svi -je tu. Na kon du ge di plo mat ske pri -pre me, an gloa me riË ka in va zi ja Ira -ka po Ëe la je 20. oæuj ka 2003. Iz nim -no br zo na pre du ju Êi kroz jug Ira kaame riË ki ten ko vi do la ze do pred gra -a Bag da da, a 9. trav nja ula ze u sa -mo sre diπ te gra da. Svjet ske TV pos -ta je u svi jet πa lju snim ke okup lje nesvje ti ne ko ja ru πi sta tuu Sa da maHu sei na, Ëi me je Hus sei nov re æ im isim bo liË ki sru πen. U to je vri je meSa dam Hu sein sa su rad ni ci ma iobi te lji na pus tio Bag dad te je nje go -vo bo ra viπ te bi lo ne poz na to do ko -naË nog hva ta nja u pro sin cu 2003.

Una toË raz mjer no la koj rat noj pob -je di, pos li je rat na oku pa ci ja Ira kapo ka za la se iz nim no teπ kom. U tre -nut ku ru πe nja Hu sei no vog re æ i maFal lu ja je bi la je dan od mir ni jih ku -ta ka u zem lji. Grad je uglav nom biopoπ te en pljaË ke i pa leæa, a no vigra do na Ëel nik Bi day wi Ha medimao je Ëvrs ti pro a me riË ki stav. Fal -lu ja se na la zi u pro vin ci ji Al An baru tzv. su nit skom tro ku tu, se dam de -se tak ki lo me ta ra za pad no od glav -

nog gra da Bag da da. S dvi je sto ti nemi na re ta, Fal lu ja je bi la poz na takao “grad dæ a mi ja” te je za su nit skemus li ma ne vaæ no re li gioz no i po li -tiË ko sre diπ te. Tre ba na po me nu ti daje Fal lu ja i ti je kom Za ljev skog ra ta1991. uz Bag dad bi la mjes to s naj vi -πe ci vil nih ær ta va, πto lo kal no sta -nov niπt vo ni je za bo ra vi lo. Ti je komra ta 2003. u sa mom gra du ni je bi lobor bi, a na kon pa da Bag da da pos -troj be iraË ke voj ske sta cio ni ra ne bli -zu gra da sto pi le su se s lo kal nimsta nov niπt vom zbog Ëe ga su i ve li keko li Ëi ne na o ruæ a nja doπ le u ru keci vi la.

Po Ëe tak bor biZa tiπ je u Fal lu ji ni je du go tra ja lo -

28. trav nja 2003. na glav nom grad -skom tr gu oku pi lo se dvjes to ti njakci vi la ko ji su pro tes ti ra li zbog ame -

riË ke na zoË nos ti u gra du. Ti je komde mon stra ci ja doπ lo je do su ko ba same riË kim vojni ci ma u ko jem jeubi je no pet na est ci vi la, dok u in ci -den tu ni je bi lo ra nje nih ni ubi je nihAme ri ka na ca. Na kon vi πe mje se cire la tiv nog za tiπ ja kra jem oæuj ka2004. u gra du su ubi je na Ëe ti riame riË ka rad ni ka iz kom pa ni jeBlack wa ter, a nji ho va una kaæ e na ti -je la svje ti na je vu kla uli ca ma Fal lu -je. Do ga aj je do bio mno go po zor -nos ti u za pad nim me di ji ma te je biona gov jeπ taj se ri je ot mi ca i uboj sta vaza pad nih ci vi la ko ja su us li je di la di -ljem Ira ka. Broj iraË kih mi li ta na ta uFal lu ji po Ëet kom 2004. proc je nji vaose na dvi je do pet ti su Êa. Ka ko bisuz bi la nji hov ut je caj, ame riË ka jevoj ska 4. trav nja 2004. po Ëe la ope -ra ci ju pod na zi vom Bud ni od go vor.No, una toË po Ëet nom us pje hu, ope -ra ci ja je bi la za us tav lje na na kon πtosu lo kal ne voe obe Êa li ame riË kimpredstav ni ci ma da Êe zau zda ti po -bu nje niË ke ak tiv nos ti. Ra di za us tav -lja nja dalj njih ne mi ra i oruæ a nih in -ci de na ta, u gra du su or ga ni zi ra nezaπ tit ne sna ge u ko ji ma su bi li lo -kal ni Ira Ëa ni, na kon Ëe ga se u svib -nju 2004. ame riË ka voj ska po vu klaiz Fal lu je.

No, ak tiv nos ti mi li ta na ta u Fal lu jisu se nas ta vi le, a grad se pret vo riou sre diπ te su nit skih mi li ta na ta, odko jih su mno gi ino zem ni bor ci, i po -laz nu toË ku al-Zar qa wi je vih bo ra ca,te je ame riË ko za pov jed niπt vo od lu -Ëi lo po du ze ti no vu oruæ a nu ak ci ju.No, op sa du i na pad na grad ve li Ëi -ne Spli ta ni je bi lo mo gu Êe po du ze tibez du ljih pri pre ma. Ame riË ko jeza pov jed niπt vo oku pi lo ve li ke sna geko je su tre ba le sud je lo va ti u na pa du

24 27. sijeËnja 2006.

Opsada grada u suvremenom ratovanju (X)

Falluja 2004.Nakon πto se iraËki grad Falluja pretvorio u srediπte aktivnosti militanata, ameriËka je vojska sa snagama nove

iraËke vojske u studenom 2004. poduzela operaciju Fantomski bijes. Borbe za grad zavrπile su nakon πest dana,

a u njima je poginulo viπe od tisuÊu militanata i civila te sedamdesetak ameriËkih vojnika

DOSSIER

Hrvoje BAR BE RIΔ

Op sa da Fal lu je je u ci je loj

do sa daπ njoj iraË koj kam pa nji

naj te æa bit ka i naj ve Êi an gaæ man

ame riË ke voj ske u ur ba nom

ra to va nju od bor bi za grad Hue u

Vi jet nam skom ra tu

na grad, a u πi ru zo nu gra da s ju gaIra ka pre ba Ëe no je i osam sto ti nabri tan skih vojni ka, ko ji ni su iz rav nosud je lo va li u na pa du. Pri je po Ëet kana pa da na grad, ame riË ka voj ska iiraË ke sna ge si gur nos ti pos ta vi le sukon trol ne toË ke oko gra da ka ko biiz bje gle iz vla Ëe nje mi li ta na ta izgra da u dru ge di je lo ve Ira ka ili do -vo e nje po ja Ëa nja u grad, te se ta koFal lu ja naπ la u op sa di. Od lu ka oblo ka di bi la je re zul tat is kust va ste -Ëe nog u pr vom na pa du na grad, ka -da su bi le os tav lje ne ve li ke praz ni -ne ko je su broj nim mi li tan ti maomo gu Êi le iz vla Ëe nje. IraË ki pre mi -jer Ala wi pro gla sio je iz van red nosta nje u zem lji, s iz nim kom sje ve raIra ka, a vla da je ne us pjeπ no po ku -πa la s predstav ni ci ma gra da do go -vo ri ti is tje ri va nje stra nih mi li ta na taiz Fal lu je. U oËe ki va nju po Ëet kabor bi, iz gra da je pob je gla ve Êi naod ot pri li ke 350 ti su Êa ci vil nihsta nov ni ka, ko li ko je æiv je lo u Fal -lu ji pri je bor bi.

Ne ko li ko tje da na uo Ëi po Ëet kakop ne nog na pa da ame riË ki zra ko -plo vi su bom bar di ra li cil je ve ugra du za ko je se pret pos tav lja loda su upo ri π ta mi li ta na ta. Ope ra -ci ja naz va na Fan tom ski bi jes ili alFajr (Zo ra), ka ko ju je ime no vaosto æer no ve iraË ke voj ske, po Ëe laje 8. stu de nog 2004. Za na pad naFal lu ju an gaæ i ra no je 6000 ame riË -kih i 1300 iraË kih vojni ka. Ame riË kei iraË ke tru pe prod rle su u grad saza pad nih i juæ nih pri la za. Bu du Êida iraË ki mi li tan ti ni su ima li do volj -no va tre ne mo Êi da bi za us ta vi liame riË ki oklop pri je pr vih zgra da,ula zak u grad pro πao je raz mjer nola ko. Pr va je bez bor be zau ze ta

grad ska bol ni ca. Una toË Ëi nje ni cida ni je bi lo ot po ra, ame riË ke su sesna ge po ni je le iz ra zi to bru tal nopre ma pa ci jen ti ma i osob lju. Na -kon bol ni ce ame riË ke su tru pe zau -ze le i most pre ko Eu fra ta Jurf KasSukr. Sa sje ver nih su pri la za pre koæe ljez niË ke pru ge na pa le ame riË kesna ge ja Ëi ne πest boj ni. Ti je komidu Êeg da na æe ljez niË ka pos ta ja pa -la je u ru ke Ame ri ka na ca, a is ti dansu i Ëe tvr ti Hay Naib i al-Na zi zadoπ le pod ame riË ki nad zor. Tre Êegda na bor bi pos troj be ame riË ke iiraË ke voj ske po Ëe le su ula zi ti usre diπ te Fal lu je po tis ku ju Êi mi li tan -te u juæ ne di je lo ve gra da, Ëi me se iot por pri bli æ io kra ju.

Krva vi is hod Ame riË ko je za pov jed niπt vo ob ja vi -

lo 13. stu de no ga da su bor be u Fal -

lu ji zavr πe ne te da je os ta la joπ sa -mo eli mi na ci ja po je di nih dæe po vaot po ra. No, sre di nom stu de no gaame riË ka TV ku Êa NBC je ob ja vi lasnim ku uboj stva ra nje nog iraË kogmi li tan ta ko je je po Ëi nio ame riË kivojnik. Na kon pro ve de ne is tra gevojnik je os lo bo en op tuæ bi s obraz -

lo æe njem da je uboj stvopo Ëi nje no u sa moo bra ni.Joπ jed na od kon tro ver zive za nih uz op sa du Fal lu -je bi la je i in for ma ci jako ju je ob ja vi la ta li jan skate le vi zi ja RAI, da seame riË ka voj ska u bor ba -ma ko ris ti la bom ba mapu nje nim bi je lim fos fo -rom ko ji je za bra njenpro to ko lom Æe nev skekon ven ci je iz 1980., azbog ko jeg je stra da lo i

ci vil no sta nov niπt vo. Ne o vis ni no vi -na ri ko ji su svjed oËi li bor ba ma go -vo re o ve li kom bro ju ubi je nih iraË -kih ci vi la ko ji ni su bi li po ka pa ni, apre ma proc je na ma arap skih me dij -skih ku Êa na uli ca ma Fal lu je ubi je -

no je vi πe od ti su Êu ci vi la.U bor ba ma za Fal lu ju po gi nuo

je 71 ame riË ki vojnik i osamvojni ka no ve iraË ke voj ske, dokse gu bi ci me u mi li tan ti ma proc -je nju ju na oko 1200 lju di. U bor -ba ma je za rob lje no vi πe sto ti nami li ta na ta, a nji hov voa Jor da -nac al-Zar qa wi us pio je pob je Êiiz gra da dru gi dan na kon po Ëet -ka bor bi. Na kon svr πet ka bor bipo Ëeo je pos tup ni po vra tak sta -nov niπt va u grad, no po lo vi cane ka daπ njih sta nov ni ka Fal lu je

ni je se vra ti la, veÊ je os ta la æiv je ti udru gim di je lo vi ma zem lje. Grad jepre tr pio ve li ka ra za ra nja - u bor ba -ma je oπ te Êe no oko po lo vi ce ukup -nih stam be nih je di ni ca, a pe de se takgrad skih dæ a mi ja je uniπ te no. Za -nim lji vo je da je ame riË ka voj skapo Ëe la pla Êa ti od πte tu vlas ni ci maku Êa uniπ te nih u op sa di gra da te jedo sad 2500 sta na ra do bi lo re pa ra ci -ju. Ope ra ci ja Fan tom ski bi jes ko -naË no je zavr πi la pot kraj si jeË nja2005., ka da se po vu kla glav ni naame riË kih sna ga, no ti me Fal lu ja ni -je traj no pa ci fi ci ra na. Broj te ro ris tiË -kih na pa da u Fal lu ji i oko nje idu -Êih se mje se ci po nov no po ve Êao.Naj vaæ ni ji se te ro ris tiË ki na pad na -kon op sa de do go dio u lip nju 2005.ka da je u eks plo zi ji au to mo bi labom be po gi nu lo πest ame riË kih ma -ri na ca.


DOSSIER

U bor ba ma za Fal lu ju po gi nuo je

71 ame riË ki vojnik

Fal lu ja se na la zi u sre diπ tu tzv. su nit skog

tro ku ta

Ti je kom op sa de gra da uniπ te na je ili oπ te Êe na

po lo vi ca stam be nih je di ni ca

26

Opsjednutost i egzorcizam postali su i kod nas vrlo profi -tabilna medijska tema. Ipak, iako je vrag sadræaj mnogihkul turnih uradaka, danas Êe na njegov spomen mnogi od -mahnuti rukom, nasmijeπiti se nekom krampuseku ili pakciniËno pogledati onoga tko o sotoni govori ozbiljno.

No, Biblija nam svjedoËi da je Isus neprestano bio u borbis de monima. Ne samo da nisu dobili ni jednu bitku, negoim nije dopuπtao ni da govore. Dobro su znali tko je on i tosu glasno svjedoËili. Ali Isus nije æelio ni vraæju hvalu ni nji-hovu reklamnu kampanju. Traæio je da ljudi vjeruju Nje go -voj rijeËi, da ga pri hvate ili slobodno odbace na temeljuonoga πto On govori i Ëini. I danas mnogi govore o Isusu.Mnogo filmova i knjiga na glo balnoj razini “ras krin kava”Isusa i “otkriva” ljudima Nje go vo “pravo lice”. De monskiinspirirani autori ljubazno nude “svete gralove”, pune “pra -ve istine” o svemu πto je “stoljeÊima is krivljeno”. Ipak, raz -bo rit Ëovjek treba imati na umu mudru opo me nu: Jao tebi,ako te tvoj neprijatelj hvali!

29. sijeËnja 1979. Ubojstvo ispred πkole u San Diegu©esnaestogodiπnja uËenica Brenda Spencer29. sijeËnja 1979. stigla je pred svoju πkolu, sa -Ëe kala da se otvore ulazna vrata i poËela pucatipre ma profesorima i uËenicima. Usmrtila je rav-natelja i domara πkole te ranila devetoro djece.Brenda Spencer i do tada je bila problematiËnauËenica sa Ëestim izljevima bijesa i problemimas drogom. Ostaloj djeci u razredu Ëesto je gov-

orila kako namjerava uËiniti neπto zbog Ëega Êe se pojaviti nateleviziji. Prije tog brutalnog napada nekoliko je puta zraËnompuπkom razbijala prozore πkole, a kada joj je otac za BoæiÊ1978. poklonio poluautomatsku puπku i 500 metaka Brenda jeod luËila kako je vrijeme da se probije do novinskih na s lovnica.Poslije uhiÊenja policija je traæila ob jaπ njenje za taj ne razumanËin. Brenda je odgovorila da ne voli po nedjeljke i da je to uËini-la iz zabave. Njezina mrænja pre ma pr vom danu u tjednu inspiri-rala je irskog glazbenika Boba Gel dofa koji je na pisao pjesmu“I don’t like Mondays”, Ëija je para fraza prenesena i u poznatijingle jednog zagrebaËkog radija “Zakaj ja ne volimponedelek”.

30. sijeËnja 1948. Atentat na GandhijaMahatma Gandhi, veliki indijski duhovni vo a,poginuo je u atentatu izvedenom u nje go vomvrtu u poslijepodnevnim satima 30. si jeË nja1948. Cijeli se æivot borio protiv na si lja, asmrt je pronaπao boreÊi se za po mi re nje mu -slimana i hindusa u Indiji. Gandhi je pro veoukup no sedam godina u zatvoru, cijeli je æi votsanjao slobodnu Indiju, no os lo bo e nje od bri-

tanske vlasti dogodilo se uz krvavi graanski rat i raspad zem -lje na muslimanski Pakistan i hindusku Indiju. Gandhi, bo rac zaravnopravnost, joπ je jednom podigao glas i πtrajkom gla u tra -æio nenasilno rjeπenje, taj put protiv vjerskog i vojnog nasilja ifanatizma. Upravo je svojom starom po li tiË kom me to dom -πtraj kom glau pozivao na razgovor su kob ljene strane, ka da jefa natiËni hindus izvadio piπtolj i ispalio tri met ka u njega.

DUHOVNOST

27. sijeËnja 2006.

Leon RIZMAUL

• ame riË ki ho ror (119 min.)• dis tri bu ter: Con ti nen tal film• re da telj: Scott Der rick son• gl. glum ci: Lau ra Lin ney (Erin Bru ner), Tom Wil kin son(otac Moo re), Jen ni fer Car pen ter (Emily Ro se)Emily Ro se, jed na sas vim obiË na ti nej dæe r ka iz sas vim obiË -ne obi te lji, od jed nom po Ëi nje do bi va ti zas tra πu ju Êe vi zi je ve -za ne za op sjed nu tost de mo ni ma i vra gom. Ka ko joj se una -toË li je ko vi ma sta nje sve vi πe po gor πa va, nje zi na obi telj po -moÊ za traæi od ka to liË kog sve Êe ni ka, oca Moo ra. Sve Êe nikjoj od lu Ëi po mo Êi poz na tom i od crk ve Ëes to od bi ja nom me -to dom eg zor ciz ma. Una toË Moo re o vim nad ljud skim na po ri -ma Emily um ire, a nje ga op tuæ u ju za uboj stvo iz ne ha ja. Eg zor ciz am Emily Ro se sni mljen je pre ma is ti ni tom do ga a -ju, a re da telj ski kon cept gra di je zi vu pri Ëu kroz pris je Êa njasvjed oka i oca Moo rea. Film pra ti su e nje, a glav ni lik u fil -mu ni su ni otac Moo re, ni Emily, ne go am bi ci oz na od vjet ni -ca Erin Bru ner ko ja oca Moo rea bra ni na su du, us put ot kriv -πi da pos to ji ira cio nal no. Su e nje i od vjet ni ca naj sla bi ji sudio fil ma ko ji pod sje Êa na uo bi Ëa je ne fil mo ve iz sud ni ceame riË ke B-pro duk ci je. S dru ge stra ne, re da telj se mno gobo lje sna la zi u im pre siv nim opi si ma eg zor ciz ma i os ta lim“ak cij skim” sce na ma. Naj ve Êa vri jed nost fil ma je u Ëi nje ni -ci da je zas tra πu ju Êa at mos fe ra pos tig nu ta is klju Ëi vo ljud -skom glu mom, a ne (u da naπ nje vri je me Ëes to pret je ra nom)upo ra bom spe ci jal nih efe ka ta. U to me je re da te lju naj vi πepo mo gla iz vrs na Jen ni fer Car pen ter u ulo zi Emily Ro se. Zaraz li ku od poz na tog Fried ki no vog Eg zor cis ta, u ko jem op -sjed nu toj is ka Ëu oËi i gla va joj se vr ti oko osi, Emily Ro se nera di niπ ta nad ljud ski, ali je nje zi na bor ba s de mo ni ma to li kouv jer lji va da Êe sva ko me tko je vi di os ta ti ne iz bri si vo ure za -na u ne u god nom sje Êa nju.

BIBLIOTEKA

Go to vo πez de set go di na na kon ra ta u rus kimje ar hi vi ma ot kri ven iz nim no vaæ an po vi jes nido ku ment - knji ga o Hit le ru. Ri jeË je o taj nomdos jeu NKVD-a na mi je nje nom Jo si fu V. Stalji nu, sas tav lje -nom na te me lju za pis ni ka sas lu πa nja Hit le ro va osob nog po -sil nog Ot ta Gün schea i so ba ra Hein za Lin gea ti je kom nji ho -vog za rob lje niπt va u Mosk vi 1948/49. pod nad zo rom sov jet -ske taj ne sluæ be. Nai me, Staljin ni je vje ro vao u vi jest o Hit -le ro vom sa mo u boj stvu pa je po du zeo sve ka ko bi pro na πaopre æ iv je le ko ji su bi li bli ski na cis tiË kom voi te na te me lju nji -ho vih iz ja va ot krio is ti nu. Kao Ëas ni ci SS-a, Gün sche i Lin gesu go di na ma bi li u ne pos red noj bli zi ni Adol fa Hit le ra. Zna lisu nje gov dnev ni ras po red, pre hram be ne na vi ke, ras po lo æe -nja i bo les ti, a upoz na li su svo ga pos lo dav ca kao πe fa vla dete Ëu li nje go vo miπ l je nje o lju di ma ko ji su ga po s je Êi va li i ok -ruæ i va li. Pos ljed njih mje se ci pri je pro pas ti Tre Êeg Re i cha bi lisu uz nje ga u ber lin skom Füh re ro vu bun ke ru, gdje su gaupoz na li i kao vr hov nog za pov jed ni ka nje maË ke voj ske upob je di i po ra zu. Gün sche je sud je lo vao i na stra teπ kim sas -tan ci ma, ali zbog rat nog ka o sa ni je sa Ëu van ni je dan za pis niks tih sas ta na ka. Do ku men ti, u po Ëet ku na mi je nje ni Stalji nu,ne pos re dan su po vi jes ni iz vor o Tre Êem Re i chu i funk cio ni ra -nju Fü re ro ve dræ a ve. Nas ta li su ne du go na kon opi sa nih do -ga a ja te se od li ku ju vi so kom ra zi nom au ten tiË nos ti, πto sudo ka za la i is traæ i va nja ko ja su ti je kom pro π log de set lje Êapro ve la dva mla da nje maË ka pov jes ni Ëa ra, Eber le i Uhl. Knji -ga sad ræi i obi man bio graf ski do da tak, u ko jem su na ve de neoso be ko je se spo mi nju u knji zi i Hit le ro vi su v re me ni ci, teljest vi cu vojnih i po li cij skih Ëi no va u Tre Êem Re i chu.

Henrik Eberle i Mathias Uhl:

“Knjiga o Hitleru”, I. P. D., Rijeka, 2005.

Mirela MENGES

Leon RIZMAUL Anelko KAΔUNKO

FILMOTEKA

Egzorcizam Emily Rose (kino)

Demonski privlaËan kod

VREMEPLOV

27. sijeËnja 2006.

WEB INFOMILITARIA

27

Ljubitelji oruæjako naËno su do -Ëekali site pos -

veÊen is kljuËivo nji-hovoj strasti. RijeË je ostranici www.gun.com,toËnije o siteu posve -Êenom knjigama, ma -gazinima i ostalim tis -ko vinama u svezi s pi -πto ljima, revolverima,

pa Ëak i lovaËkim naoruæanjem. Iako je stranica relativnoskrom nog grafiËkog izgleda, ne treba podcijeniti njezin sa -dr æaj razmiπljanjem iskljuËivo na temelju vizualnoga. Ispodsvake fotografije naslovnice knjige ili magazina nalazi selink prema nakladniku, a zatim, u nekim sluËajevima, i do -dat ni linkovi prema sadræaju.Naravno, kako je rijeË o komercijalnom sadræaju, potpunoje jasno da se sve predstavljene tiskovine mogu i naruËiti,a vrlo je dobro to πto se ne mora plaÊati iskljuËivo karticompreko neta (πto je, sloæit Êete se, u veÊini sluËajeva riziËnozbog moguÊe zloporabe raznih hackera), nego se to moæeuËiniti i pouzeÊem. No, te varijante ipak ovise o nakladniku.Ljubitelji oruæja, dakle, imaju prigodu saznati za neki novima gazin ili drugu struËnu literaturu koju su propustili. Ka -ko podstranice obiluju linkovima, pa Ëak i popisima na o ru -æanja koje neki magazin predstavlja u svojoj ediciji, vje ru -jemo da Êe www.gun.com imati mnogo novih posjetitelja izHr vat ske.

Ivan BELINEC

1. U svom prvom mandatu britanskog premi-jera, Winston Churchill je naslijedio:A Nevillea ChamberlainaB Phillipa SnowdenaC Clementa Attlea

2. Glasoviti dokument koji je Churchill1941. potpisao s Rooseveltom na palubibroda Prince Of Wales zvao se:A PacifiËka poveljaB Atlantska poveljaC Povelja Commonwealtha

3. Sovjeti su Churchilla poËastili nadimkom:A Britanski buldogB Britanski lavC Britanski orao

4. Godine 1953. Sir Winston je dobio Nobelovunagradu za:A mirB fizikuC knjiæevnost

5. Churchill je umro 24. sijeËnja 1965., u:A 78. godiniB 86. godiniC 91. godini

www.gun.com

Pa pi na©vi car -ska gar -

da je di ni jeos ta tak ne ka -daπ nje πvi car -ske vojne tra -di ci je, jer πvi -car ski us tavosim za Va ti -

kan no va Ëe nje svo jih gra a na u stra ne vojne pos troj bevi πe ne do puπ ta. Da naπ nju pos troj bu pa pin ske ©vi car -ske gar de u pra vi lu Ëi ne pet Ëas ni ka, 25 do Ëas ni ka i70 he le bar di ra, i je di na je na svi je tu ko joj se zas ta vami je nja, s ob zi rom na to da su joj sas tav ni di je lo vi gr -bo vi i tre nu taË nog pa pe i nji ho va za pov jed ni ka.

©vi car ci obo ruæ a ni kop lji ma ili he le bar da ma joπ su usred njem vi je ku kao pla Êe ni ci sluæ i li u voj ska ma mno -gih eu rop skih ze ma lja, su klad no ugo vo ri ma ko je suskla pa li po je di ni nji ho vi kan to ni. Me u naj poz na ti jimpla Êe niË kim pos troj ba ma bil e su one u sluæ bi fran cus -kog mo nar ha i pa pe. Ia ko su ©vi car ci kao vojni ci sluæ i -li pa pe joπ od po Ëet ka XIV. sto lje Êa, do nji ho va pra vogos nut ka kao voj ske pod lo æ ne iz rav no pa pi doπ lo je tekza pa pe Ju li ja II. (1503.-1513.). Na te me lju ugo vo ra skan to ni ma Zü ri cha i Lu zer na, on je za traæ io da u Rimdoe 200 vojni ka pod za pov jed niπt vom Pe te ra vonHer ten stei na kao con do ttie ra i Cas pa ra von Si le ne nakao ka pe ta na. U Rim su sti gli 22. si jeË nja 1506. i samih je pa pa bla go slo vio na Tr gu sv. Pe tra. Upra vo se tajda tum sma tra da nom sluæ be nog os nut ka te naj sta ri jevojne pos troj be na svi je tu, sluæ be nog na zi va CO HORSPE DES TRIS HEL VE TIO RUM A SA CRA CUS TO DIAPON TI FI CIS. Nje zi ni pri pad ni ci u pra vi lu su na o ruæ a -ni he le bar da ma i od je ve ni u æi vo pis ne pla vo-æute odo -re ko je ne ki u di zaj ner skom smis lu pri pi su ju sa momMi che lan ge lu, ia ko je mno go vje ro jat ni je da su nji hovkroj i bo je u us koj sve zi s obi te lji Me di ci.

Obi lje æa va ju Êi po la ti suÊ lje Êa pos to ja nja pa pi ne ©vi -car ske gar de, re vi ja Ka na je pri pre mi la do ti sak na do -pis ni ci HP s utis nu tom mar kom na ko joj se vi de di je lo -vi Pu le s are nom u krup nom pla nu. Do ti sak Ëi ni ilus -tra ci ja ka ci ge πvi car skog gar dis ta, poz na te pod na zi -vom mo rion, is pod ko je je tekst 1506.-2006. 500 GO -DI NA PA PIN SKE ©VI CAR SKE GAR DE, a pre ma li -kov nom rje πe nju pot pis ni ka ovih re da ka. Mar kov nidio do pis ni ce po niπ ten je æi gom za gre baË ke poπ te ZA -GREB - NO VI ZA GREB 10020 s da tu mom 22. si jeË nja2006. Na kla da je sa mo 50 ko ma da, a u slo bod noj pro -da ji na Êi Êe se ot pri li ke po la na kla de.

pripremio D. ©ANKOKVIZ

Rje

πenj

e: 1

a;2b

;3a;

4c;5

c

Papinska garda ima 500 godina

Jurica MILETIΔ

Documents

RAZGOVOR Napredujemo na svim podruËjima...U reportaæi koju je objavio New York Times tvrdi se da je stopa preæivlja-vanja me u ameriËkim vojnicima u Iraku viπa nego u bilo kojem