1
METODSKI PRISTUP Radi kvalitetnog ostvarenja planiranih ciljeva, u procesu obnove i revitali- zacije naselja u prostoru Dubrovačkog primorja, prije svega treba: • A. Utvrdi prirodne odrednice i izvorne pološke arhitektonske mod- ele, te urbanisčke principe organizacije naselja kroz: • A.1. idenfikaciju povijesnih cjelina i ocjenu stanja svakog naselja za sebe i u okviru pripadnog antropogenog krajolika • A.2. valorizaciju zatečenog stanja graditeljskih struktura i pripadnog an- tropogenog krajolika. • B. Odabra činjenice koje ne smiju alterira (mijenja, preinači, ili pogorša) doživljaj kulturnog krajobraza, t.j. svake povijesne graditeljske cjeline (sela ili zaselka) u jedinstvu s pripadnim poljodjelskim površinama (poljima, terasama i dr.). • B.1. Programira niz poboljšanja kroz regulatornu osnovu svakog naselja ili funkcionalno povezane grupe naselja, da se omogući postupnu afir - maciju ruralnog turizma i njemu komplementarnih poslovnih, proizvod- nih i društvenih djelatnos u naseljima. • B.2. Odredi provedbene parametre koji osiguravaju da se mjerilo naselja drasčno ne naruši me da se pojedine zgrade ili sklopovi mogu osposo- bi prema suvremenim standardima uz generalnu odredbu da se mora pošva tlocrtna matrica postojećih zgrada i sklopova na postojećoj nivele iznad plodnih površina (ne zadira u plodne površine). Visine interpoliranih ili uklopljenih novih volumena ne smiju visinski preći geo- detsku niveletu najviših objekata u naselju. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE - [email protected] MINERVA D.O.O. DUBROVNIK (dr.sc. Ivana Tutek, dipl.ing.arh. - [email protected] i Nedjeljka Bobanović, dipl.ing.arh.) Drugi Hrvatski ruralni parlament, 20. - 22. travnja 2017., Sve Marn na Muri POSTER SEKCIJA - Interdisciplinarnom suradnjom do bolje kvalitete života u ruralnim prostorima RASPROSTRANJENOST I TIPOLOŠKA OBILJEŽJA POVIJESNIH GRADITELJSKIH STRUKTURA U KULTURNOM KRAJOLIKU DUBROVAČKOG PRIMORJA (Podloga za regulaciju malih naselja) UVOD Prostor Dubrovačkog primorja je tradicijski ruralni prostor koji u 20. st. doživljuje transformaciju nakon sigurnih šest stoljeća relavno skladnog razvoja. U mreži naselja (sela) Dubrovačkog primorja, povezanoj s prethodnim pretpovijesnim, ančkim, ranosrednjovjekovnim i srednjovjekovnim slo- jevima dominiraju karakterisčni planski elemen (načela) tradicijske kul- ture (načina života i načina gradnje). Tradicionalan je ruralni obrazac Dubrovačkog primorja prepoznatljiv po pri- rodnom kulviranom prostoru krša, tradicionalnoj (organskoj, biološkoj) poljoprivredi, slaboj obrazovanos, tehničkoj zaostalos, siromaštvu i teškom životu žitelja, te običajnos i romančnom krajoliku. Na mreži glavnih i sporednih putova postavljenoj u vrijeme Rimskog Carstva osnovane su sve kasnije komunikacije duž Jadranske obale, pa i Napoleonova cesta Klek-Dubrovnik koja prolazi među brdima i dira sela Trsteno-Dubravica-Majkovi-Slano-Mravinca-Visočani i dalje prema gran- ici put Kleka. Ta je tradicionalna mreža putova longitudinalna i paralel- na s obalnom crtom i prometno je povezivala Dubrovnik s gradovima i područjima sjeverno na istočnoj jadranskoj obali sve do 60-ih godina 20. stoljeća kad je izgrađena JTC na trasi u samom obalnom pojasu. Litorizacija jadranske obale (i izgradnja JTC) je donijela razvoj turizma u priobalnom dijelu općine i povećanje razlike u kvalite života između uvjetno rečeno, urbanih i ruralnih prostora, što je dovelo do napuštanja sela kao mjesta stanovanja. Tako su povijesna „gornja” sela postala pro- metno izolirana, s pretežim udjelom staračkog i ženskog stanovništva, i stekla su sva obilježja izrazitog nazadovanja u razvitku ruralnog prostora, a Domovinski rat je te negavne procese toliko osnažio da se može go- vori o procesu izumiranja sela. Danas je izvjesno, da održivost ovog ruralnog, ujedno i pograničnog pros- tora, ovisi o politci razvoja, jer demografska i ekonomska revitalizacija nije moguća vlasm resursima rurisa (sela). Prostornim planovima je podudarno s trasom rimske i Napoleonove ces- te predviđena izgradnja autoceste, te zračne luke na Lisačkim rudinama, poslovnih zona i svih energetskih sustava (vodoopskrba, elektroenergija, plinovod i dr.) sve približeno „gornjim selima”, pa u ruralnom prostoru Dubrovačkog primorja turizam može ima bitnu ulogu u obnovi i održivom razvitku sela, i u tom smislu sve preporuke, planovi i akvnos mogu se sves pod moto: ”RURALNI PROSTOR IMA BUDUĆNOST”. ZAKLJUČAK ovom metodom se želi afirmira tradicijsko graditeljstvo kao dio ukupne kulturne tradicije, koje ne predstavlja perpetuiranje uvijek ish, „starih”, „izvornih” oblika i sadržaja, već je to konnuirani proces, pa ni pologiju graditeljskih struktura ne treba shva kao stačnu kategoriju, već kao razvoj oblikovanja na jednom području u različim razdobljima za različite potrebe, bez promjene mjerila cjeline. U skladu s m shvaćanjem treba ostvari konnuitet tradicije u planiranim i očekivanim promjenama. ČEPIKUĆE - NEPRIHVATLJIVO TRNOVA - NEPRIHVATLJIVO TOPOLO - NEPRIHVATLJIVO OŠLJE - NEPRIHVATLJIVO A. FREUDENREICH, Narod gradi na ogoljenom krasu, (1962.) Zapažanja, snimci i crteži arhitekta, Savezni instut za zaštu spomenika kulture, Zagreb — Beograd ŠTAMBUK, M. (1991): Društvene mijene ruralnog prostora Hrvatske, Sociologija sela god. 29, (111/114) str.1-10.

RASPROSTRANJENOST I TIPOLOŠKA OBILJEŽJA …ovom metodom se želi afirmirati tradicijsko graditeljstvo kao dio ukupne kulturne tradicije, koje ne predstavlja perpetuiranje uvijek

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: RASPROSTRANJENOST I TIPOLOŠKA OBILJEŽJA …ovom metodom se želi afirmirati tradicijsko graditeljstvo kao dio ukupne kulturne tradicije, koje ne predstavlja perpetuiranje uvijek

METODSKI PRISTUPRadi kvalitetnog ostvarenja planiranih ciljeva, u procesu obnove i revitali-zacije naselja u prostoru Dubrovačkog primorja, prije svega treba:

• A. Utvrditi prirodne odrednice i izvorne tipološke arhitektonske mod-ele, te urbanističke principe organizacije naselja kroz:

• A.1. identifikaciju povijesnih cjelina i ocjenu stanja svakog naselja za sebe i u okviru pripadnog antropogenog krajolika

• A.2. valorizaciju zatečenog stanja graditeljskih struktura i pripadnog an-tropogenog krajolika.

• B. Odabrati činjenice koje ne smiju alterirati (mijenjati, preinačiti, ili pogoršati) doživljaj kulturnog krajobraza, t.j. svake povijesne graditeljske cjeline (sela ili zaselka) u jedinstvu s pripadnim poljodjelskim površinama (poljima, terasama i dr.).

• B.1. Programirati niz poboljšanja kroz regulatornu osnovu svakog naselja ili funkcionalno povezane grupe naselja, da se omogući postupnu afir-maciju ruralnog turizma i njemu komplementarnih poslovnih, proizvod-nih i društvenih djelatnosti u naseljima.

• B.2. Odrediti provedbene parametre koji osiguravaju da se mjerilo naselja drastično ne naruši time da se pojedine zgrade ili sklopovi mogu osposo-biti prema suvremenim standardima uz generalnu odredbu da se mora poštivati tlocrtna matrica postojećih zgrada i sklopova na postojećoj niveleti iznad plodnih površina (ne zadirati u plodne površine). Visine interpoliranih ili uklopljenih novih volumena ne smiju visinski preći geo-detsku niveletu najviših objekata u naselju.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE - [email protected] D.O.O. DUBROVNIK (dr.sc. Ivana Tutek, dipl.ing.arh. - [email protected] i Nedjeljka Bobanović, dipl.ing.arh.)

Drugi Hrvatski ruralni parlament, 20. - 22. travnja 2017., Sveti Martin na MuriPOSTER SEKCIJA - Interdisciplinarnom suradnjom do bolje kvalitete života u ruralnim prostorima

RASPROSTRANJENOST I TIPOLOŠKA OBILJEŽJA POVIJESNIH GRADITELJSKIH STRUKTURAU KULTURNOM KRAJOLIKU DUBROVAČKOG PRIMORJA

(Podloga za regulaciju malih naselja)

UVODProstor Dubrovačkog primorja je tradicijski ruralni prostor koji u 20. st. doživljuje transformaciju nakon sigurnih šest stoljeća relativno skladnog razvoja.U mreži naselja (sela) Dubrovačkog primorja, povezanoj s prethodnim pretpovijesnim, antičkim, ranosrednjovjekovnim i srednjovjekovnim slo-jevima dominiraju karakteristični planski elementi (načela) tradicijske kul-ture (načina života i načina gradnje).Tradicionalan je ruralni obrazac Dubrovačkog primorja prepoznatljiv po pri-rodnom kultiviranom prostoru krša, tradicionalnoj (organskoj, biološkoj) poljoprivredi, slaboj obrazovanosti, tehničkoj zaostalosti, siromaštvu i teškom životu žitelja, te običajnosti i romantičnom krajoliku.Na mreži glavnih i sporednih putova postavljenoj u vrijeme Rimskog Carstva osnovane su sve kasnije komunikacije duž Jadranske obale, pa i Napoleonova cesta Klek-Dubrovnik koja prolazi među brdima i dira sela Trsteno-Dubravica-Majkovi-Slano-Mravinca-Visočani i dalje prema gran-ici put Kleka. Ta je tradicionalna mreža putova longitudinalna i paralel-na s obalnom crtom i prometno je povezivala Dubrovnik s gradovima i područjima sjeverno na istočnoj jadranskoj obali sve do 60-ih godina 20. stoljeća kad je izgrađena JTC na trasi u samom obalnom pojasu.Litorizacija jadranske obale (i izgradnja JTC) je donijela razvoj turizma u priobalnom dijelu općine i povećanje razlike u kvaliteti života između uvjetno rečeno, urbanih i ruralnih prostora, što je dovelo do napuštanja sela kao mjesta stanovanja. Tako su povijesna „gornja” sela postala pro-metno izolirana, s pretežitim udjelom staračkog i ženskog stanovništva, i stekla su sva obilježja izrazitog nazadovanja u razvitku ruralnog prostora, a Domovinski rat je te negativne procese toliko osnažio da se može go-voriti o procesu izumiranja sela.Danas je izvjesno, da održivost ovog ruralnog, ujedno i pograničnog pros-tora, ovisi o polititci razvoja, jer demografska i ekonomska revitalizacija nije moguća vlastitim resursima rurisa (sela).Prostornim planovima je podudarno s trasom rimske i Napoleonove ces-te predviđena izgradnja autoceste, te zračne luke na Lisačkim rudinama, poslovnih zona i svih energetskih sustava (vodoopskrba, elektroenergija, plinovod i dr.) sve približeno „gornjim selima”, pa u ruralnom prostoru Dubrovačkog primorja turizam može imati bitnu ulogu u obnovi i održivom razvitku sela, i u tom smislu sve preporuke, planovi i aktivnosti mogu se svesti pod moto: ”RURALNI PROSTOR IMA BUDUĆNOST”.

ZAKLJUČAKovom metodom se želi afirmirati tradicijsko graditeljstvo kao dio ukupne kulturne tradicije, koje ne predstavlja perpetuiranje uvijek istih, „starih”, „izvornih” oblika i sadržaja, već je to kontinuirani proces, pa ni tipologiju graditeljskih struktura ne treba shvatiti kao statičnu kategoriju, već kao razvoj oblikovanja na jednom području u različitim razdobljima za različite potrebe, bez promjene mjerila cjeline. U skladu s tim shvaćanjem treba ostvariti kontinuitet tradicije u planiranim i očekivanim promjenama.

ČEPIKUĆE - NEPRIHVATLJIVO

TRNOVA - NEPRIHVATLJIVO

TOPOLO - NEPRIHVATLJIVO OŠLJE - NEPRIHVATLJIVO

A. FREUDENREICH, Narod gradi na ogoljenom krasu, (1962.) Zapažanja, snimci i crteži arhitekta, Savezni institut za zaštitu spomenika kulture, Zagreb — BeogradŠTAMBUK, M. (1991): Društvene mijene ruralnog prostora Hrvatske, Sociologija sela god. 29, (111/114) str.1-10.