danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

br. 2travanj2017.

Tradicijsko umijeće trgovanjana tržnicama - Nematerijalnokulturno dobro RH

Tradicijsko umijeće trgovanjana tržnicama - Nematerijalnokulturno dobro RH

Šetnja tržnicoms književnicomIvanom Šojat

Šetnja tržnicoms književnicomIvanom Šojat

Drago Šerić, predsjednikNO Tržnica d.o.o.: Dobri poslovni

rezultati i novi planovi

Drago Šerić, predsjednikNO Tržnica d.o.o.: Dobri poslovni

rezultati i novi planovi

2informativno zabavni mjesečni magazin

sadržaj2. Riječ direktora3. Tradicijsko umijeće trgovanja na tržnicama – nematerijalno kulturno dobro RH4.-5. Drago Šerić, predsjednik NO Tržnica d.o.o. Osijek: Dobri poslovni rezultati i novi planovi6. Bivši direktor Tržnice - Emil Pravdić:

Za mog je mandata napravljena današnja Autotržnica7. Braniteljska zadruga ''Šokac'': Upornost i stalno učenje;

OPG Kresić Mato: Biljni čajevi i kreme protiv svake tegobe8. OPG Tabain Nada: Optimističan stav unatoč pesimističnoj stvarnosti;

Cvjećarsko-aranžerske usluge ''Tera'': Pravnica zaljubljena u cvjećarstvo9. Trgovački obrt ''Jasmina'': Kvalitetna i povoljna odjeća;

OPG Nikšić Mirko: Uzgoj povrća kao posao i rekreacija za cijelu obitelj10.-11. Šetnja tržnicom s poznatim Osječanima: Književnica Ivana Šojat

- Tržnica mi je mjesto nadahnuća i susreta s divnim ljudima12. Ekološki OPG Mirela Kovačević:

Ne vrijedi govoriti o ekološkim namirnicama, treba ih kušati!13. Umirovljenički utorak - Aniko j.d.o.o: Utorkom nam se promet trostruko poveća;

Frizerski salon ''Twins'': Ugodno iznenađenje za klijente14. Recepti s tržnice15. Ćećin kutak

Poštovani čitatelji,obično se kaže da se prvimačići bacaju u vodu, noto ne vrijedi za prvi brojn a š e g m j e s e č n i k a .R e a k c i j e č i t a t e l j a s uizuzetno dobre, što namdaje volje i elana danastavimo u istom ritmu.Pored Umirovljeničkogutorka koji privlači svev e ć i b r o j k u p a c a n aGornjogradsku tržnicu,posebno bih apostrofiraoS k u p š t i n u U d r u g ehrvatskih tržnica održanu24. ožujka u Osijeku.

Ugostili smo članove Skupštine iz raznih krajeva, odDubrovnika do istoka Hrvatske i svi su bez iznimke bilizadovoljni organizacijom Skupštine te gastronomskimdijelom na restoran-brodu Galija. U službenom dijelu

Skupštine usvojili smo financijski plan i plan rada za ovugodinu, dogovorili početak certifikacije proizvođača voća ipovrća kao i aktivnosti oko izrade Zakona o tržnicama.Proljeće je u punom zamahu, unatoč kraćem zahladnjenju,a u proljeće tržnica živne, ponuda povrća i cvjetnihpresadnica bolja je no ikada. Stoga se uputite na najbližuvam tržnicu, uvjeren sam da nećete zažaliti. Gužve preduskrsne blagdane su iza nas, a upravo su u to vrijeme velikepotražnje naši proizvođači i prodavači bili na razini zadatkai dobro nas opskrbili jajima, mesom, povrćem, voćem, eko-igračkama…Posebna priča je Auto sajam, popularna Autopija, gdjenedjeljom tisuće naših sugrađana hrle nešto povoljnokupiti, družiti se, ubiti vrijeme do nedjeljnog ručka, neštopopiti ili pojesti. Razmišljamo o uređenju tog prostora kakobi mogao biti multifunkcionalan te u uporabi i radnimdanima, kada se ne prodaju automobili. Da bi to postigli bitće potrebno uložiti značajna financijska sredstva koja valjanamaknuti iz EU fondova.Do skorog viđenja na nekoj od osječkih tržnica,direktor mr. sc. Ante Šimić, dipl. iur

3informativno zabavni mjesečni magazin

Tradicijsko umijeće trgovanjana tržnicama - nematerijalnokulturno dobro RH

Udruga hrvatskih tržnica uputila je početkom godine Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske Elaborat o proglašenjuTradicijskog umijeća trgovanja na tržnicama nematerijalnimkulturnim dobrom. Želja nam je zaštititi tržnice kakve su nekada bile i način trgovanja na njima tesačuvati te kulturne vrijednosti za buduće naraštaje.

Tržnice predstavljaju najstariji organizirani oblik trgovanja,koji se razvijao i doživljavao promjene kroz povijest, alinikada nije prestao postojati. Danas se prodaja na tržnicamasmatra jednim od posljednjih mjesta gdje postoji kulturahrane, odnosno gdje hrana nije tek obična roba koja seuzima s polica, već predstavlja dobro koje ima vrijednost uporijeklu te načinu proizvodnje i prodaje.

Dobrobit za ruralne i urbane prostore

Nositelji tradicije prodaje na tržnicama su, s jedne straneseljaci odnosno proizvođači dobara sa sela i organizatoritržnica u gradovima i općinama te s druge strane građani –kupci tih dobara. Taj je odnos izgrađivan stoljećima,bezuvjetan je i krajnje iskren jer jedni bez drugih ne moguopstati. Radi se o trgovini koja se odvija izravno iz ruke uruku, oči u oči i u kojoj kreditne kartice i drugi oblici odgodeplaćanja ne postoje. Povjerenje je osnovni uvjet takve vrstetrgovanja, a intimizirana kupnja (koja se gradi u interakcijiprodavača i kupaca) jedan od njegovih oblika.

Seljaci ovdje ostvaruju svoju izravnu egzistenciju čime sedoprinosi održivosti malih obiteljskih poljoprivrednihgospodarstava te obiteljskih obrta koji su, iako brojni,prilično ugroženi u svom opstanku. Kao što trgovanjedomaćim proizvodima na tržnicama predstavlja održivostruralnog prostora, isto tako predstavlja korist za urbaneprostore. Prije svega oni se ogledaju u dostupnosti domaće,svježe i sezonske hrane svim građanima čime im se ujednojamči kvaliteta proizvoda. Dostupnost domaće hrane svimabez obzira na platežnu sposobnost utječe i na smanjenjedruštvene nejednakosti jer na tržnicama ne vrijedi sustavekskluzivnih ponuda i cijena koji često zna biti potenciran uspecijaliziranim trgovinama domaćim proizvodima.

Razvoj društvenih zbivanja

Ovaj oblik trgovanja značajno doprinosi živosti gradskihsredišta posebno u većim gradovima Hrvatske. Zbog sveveće tendencije seljenja građana na periferije gradova, gdjese nalaze i veliki trgovački centri, povijesna središta gradovapostaju sve pustija. To ima za posljedicu i gašenjetradicionalnih obrtničkih zanimanja svojstvenih središtimagradova. Upravo tržnice koje održavaju svoju aktivnosttijekom cijele godine potiču živost oko sebe te razvojdruštvenog života u središtima gradova diljem Hrvatske.Treba istaknuti da takav oblik trgovanja hranom doprinosi iočuvanju biološke raznolikosti i zaštiti okoliša. Održavanjemtradicionalnih prehrambenih proizvoda, navika i običajavezanih uz tradicijsku prehranu potiče se i održivostukupne biološke raznolikosti , odnosno posebnopoljoprivredne biološke raznolikosti.To se ogleda u činjenicida se za proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednihproizvoda i hrane koriste stare sorte sjemenja i pasminadomaćih životinja. To su ukratko razlozi zašto valja tradicijutrgovanja na tržnicama proglasiti nematerijalnim kulturnimdobrom. Molimo sve koji cijene i prepoznaju tržnice kaokulturu življenja neka daju svoj doprinos očuvanju tržnicatakvima kakve su danas, kako bi zajedno sačuvali tradiciju zabudućnost.

dr. sc. Miljenko Ernoić, stručni tajnik UHT

Turistička zanimljivost

Sve više turista posjećuje tržnice u želji doživljavanjatradicije i kupnje tradicionalnih prehrambenihproizvoda. Turizam koji se temelji na tradicijskimvrijednostima svakako je velika prilika u očuvanjutržnica i prodavača koji svoju životnu egzistencijuostvaruju na svega dva metra klupe, koja predstavljacijeli njihov prodajni prostor.

4informativno zabavni mjesečni magazin

DRAGO ŠERIĆ,PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA TRŽNICA d.o.o. OSIJEK

Dobriposlovnirezultatiinoviplanovi

Dužnost predsjednika Nadzornog odbora Tržnica d.o.o.Osijek, Drago Šerić preuzeo je u lipnju 2013. godine. Od tadado danas u toj su gradskoj tvrtki načinjene brojne promjenei pomaci nabolje, a Šerić se jasno sjeća zatečenog stanja.- Podatke o stanju tvrtke dali su nam tadašnji pomoćnicidirektora te smo, između ostalog, doznali da je tvrtka u 2012.godini poslovala pozitivno s minimalnom dobiti i da jedozvoljeno prekoračenje na žiro-računu u tom trenutkuiznosilo tri milijuna kuna. Bila je upitna isplata plaće za srpanj2013. godine, a u planu je bilo i smanjenje plaća za 25 posto.Kasnilo je i plaćanje obveza prema dobavljačima pa je,primjerice, bilo računa koji nisu bili plaćeni čak 6 mjeseci oddospijeća. No pozitivno je bilo to da je tvrtka organizacijskibila dobro ustrojena te da nije bilo viška zaposlenih, rekao jeŠerić i dodao je tada bilo četrdeset i dvoje zaposlenika, kao idanas.

Pomaci nabolje

Nakon snimanja zatečenog stanja i razgovora srukovodstvom trgovačkog društva, poduzete su bileodređene mjere koje su dale vidljive rezultate. Radna jedisciplina vraćena u normalu, budući da je do tada, kako

kaže, vrijedilo fleksibilno radno vrijeme i razne drugepovlastice za pojedince. Također, u drugoj polovici 2013.godine znatno su povećani prihodi, što je omogućilonesmetano podmirivanje obveza prema dobavljačima iisplatu plaća zaposlenima bez posuđivanja sredstava, a dokraja godine svi su računi plaćani u roku dospijeća.- Rashodi su bili smanjeni, a da plaće ni broj zaposlenih nisusmanjivani, poboljšani su uvjeti rada prodavačima na tržnicikroz financijsku pomoć obveznicima fiskalizacije na načinda je Grad Osijek subvencionirao s dvije tisuće kunanabavku fiskalnih blagajni te im je osiguran besplatanpristup internetu, obnovljena je promidžbena akcija Zeleničetvrtak kako bi se promovirala zdrava hrana i zdrav načinživljenja, podsjetio je Šerić istaknuvši da je poslovna godina2013. završena s dobiti uz jasne pomake svih pokazateljaposlovanja nabolje te da su pozitivni trendovi nastavljenisve do sada. Dodao je da je Tržnica, među prvima uHrvatskoj, donirala 50 tisuća kuna za poplavljenu županjskuPosavinu.Građanima je dobro poznato da je tijekom 2016. godineriješen i problem parkiranja na Gornjogradskoj tržnici, nanačin da su izgrađena dva parkirališta sa 90 novih parkirnihmjesta, tako da ih je sada ukupno 210.

5informativno zabavni mjesečni magazin

Pomaci nabolje brojni su:• plaće i obveze prema dobavljačima podmiruju

se u roku,• na Gornjogradskoj tržnici pokrenuta je

eko-tržnica, a na tržnici u Industrijskojčetvrti GSR tržnica,

• smanjena je kreditna zaduženost,• postavljena je mrežu ispod natkrova tržnice kako

bi se spriječilo da ptice zagađuju tržni prostor,• nasipan je teren i saniran prostor Autosajma,• uređena je oronula fasada upravne zgrade,• fluorescentna rasvjetna tijela zamijenjena su

led rasvjetom i na taj je način prepolovljena potrošnjaelektrične energije za osvjetljavanjaprostora Gornjogradske tržnice,

• kupljena je nova informatička oprema i mreža,• montirane su nove ulazne rampe i instaliran

novi softver,• instaliran je novi računovodstveni softver,• obavljena je rekonstrukcija hladnjače,• nabavljen je novi kamion,• uređena je tržnice Retfala.

U navedena poboljšanja uloženo je 1,6 milijuna kuna.

Novi projekti

Drago Šerić najavio je i nekoliko projekata koji su upripremi, a čija se realizacija očekuje u iduće tri godine.Riječ je o projektu „Zelena energija za zelenu tržnicu“vrijednom 35,5 milijuna kuna i uređenju Autosajma što ćestajati 50 milijuna kuna, za što se planiraju povući sredstvaiz EU fondova.- Zbog velike konkurencije trgovačk ih lanaca,svakodnevno se provode različitepromidžbene akcije, a najpoznatije su Zeleni četvrtak iUmirovljenički utorak. Posebno bih naglasio stalnu akcijuu okviru koje se kiosci, štandovi i klupe daju u zakup pocijeni od samo kune mjesečno svima onima koji bi nudilirobu i usluge kojih nema na tržnici, istaknuo je Šerić inastavio: - U razdoblju od imenovanja Nadzornog odborado ožujka ove godine imali smo 33 sjednice na kojima su

obvezno prve dvije točke informacija o stanju iposlovanju Društva te informacija o iz vršenjuFinancijskog plana i Plana ulaganja za proteklo razdoblje.Na taj smo način u hodu rješavali tekuće problemezakupaca, primjene općih akata i propisa od interesa zaradnike i Društvo. Moram istaknuti veliki doprinos u radusvih članova Nadzornog odbora uključujući ipredstavnika radnika. Direktor Društva i njegovi najbližisuradnici stalno su nam na raspolaganju u izradi iprezentiranju traženih materijala što je također preduvjetdobrog rada Nadzornog odbora. Dobri poslovni rezultatiostvareni u proteklom četverogodišnjem razdobljuzasluga su sinergijskog rada i suradnje nas iz Nadzornogodbora, Uprave Tržnice i Gradske uprave, zaključio jeŠerić.

Akteri dobre sinergije

Brojna poboljšanja

Osječanin Emil Pravdić bio je direktor osječke Tržnice od1987. do 1991. godine. Ekonomist po struci, na to je radnomjesto došao iz Lesnine gdje je također bio direktor. I danasse rado sjeća vremena provedenog na čelu Tržnice ipromjena koje su napravljene za njegova mandata.- Na Tržnici je bilo određenih problema u to doba pa samangažiran kako bih napravio reda. Osječka je tržnica uvijekbila lijepa, a ja sam suradnicima ponudio svoju viziju kako ju

renovirati i urediti. Naravno, sve je ovisilo o financijskimsredstvima. Primjerice, ostvarena je moja zamisao da se uzjužni dio tržnice, uza sadašnji park postave kiosci, kao što jeto sada u Radićevoj ulici. Izgledalo je to vrlo zanimljivo i biloje dobro prihvaćeno i od prodavača i od posjetitelja tržnice,prisjetio se Pravdić.

Preseljenje

Ipak, najznačajniji projekt u to doba bilo je preseljenjeAutotržnice, koja se do tada nalazila na Zelenom polju. Tadaje izmještena i veletržnica iz središta grada.- I tada je veliki problem bilo parkiranje, a kako je u to vrijemeglavna tržnica funkcionirala i kao veletržnica, u okolini su separkirali i kamioni. Nastojali smo u dogovoru s nadležnima izGrada zabraniti taj način parkiranja, a zamisao je bila danapravimo funkcionalnu Autotržnicu. Obilazili smo svedijelove grada kako bismo našli odgovarajući prostor ipronašli smo ga te otkupili od tvrtke Opeka. Relativno smojeftino kupili to zemljište koje je bilo prilično zapušteno i nakojem se nalazila iskopina, golema rupa koju je trebalozatrpati. Poklopilo se da se u to vrijeme izgrađivaopodvožnjak u Vinkovačkoj ulici pa smo zemlju od tamoiskoristili za zatrpavanje te iskopine. Nakon nekoliko mjeseciposla, prostor smo poravnali, uredili i asfaltirali i tako smodobili Autotržnicu na mjestu na kojem je i sada, ispričao jePravdić i rekao da je ta tržnica donijela i određeni profit tepostala vrlo popularna. Dodao je da je Autotržnica i sadapomalo zapuštena te da bi ju trebalo urediti.

Neostvarene zamisli

Naravno, bilo je i zamisli koje su ostale nerealizirane.Primjerice, ovaj se bivši direktor sjeća kako su vođenirazgovori da se tadašnja Gajeva vojarna iseli iz grada, a da sezgrada vojarne otkupi i tamo preseli cijela tržnica.Istovremeno bi se objekt tržnice iznajmio obrtnicima,agencijama i sl. No projekt nije realiziran zbog početkaDomovinskog rata.- Jedan od neostvarenih planova je i postavljanje štandovau prolazu pored zatvora, kao što je to sada napravljeno.Osim toga, planirali smo da u unutarnjem dijelu tržnicebude poseban dio za mliječnu tržnicu, odvojen od mesnica iostalih štandova, no to nije zaživjelo vjerojatno i zato što u todoba nije bilo toliko proizvođača mlijeka i sira, otkrio je EmilPravdić i dodao kako je tržnica i tada bila vrlo lijepa, premanjegovom mišljenju jedna od ljepših tržnica u bivšoj državi išire. Zadovoljno je zaključio da je osječka tržnica i sada vrlolijepa i rado ju posjećuje.

6informativno zabavni mjesečni magazin

Bez zamjerke

- Sviđa mi se kako Gornjogradskatržnica danas izgleda, ima svoj

prepoznatljiv imidž i šarm, ali i dobruponudu. Drago mi je da ima dosta noviteta.Dobro je osmišljeno novo parkiralište jer su

gužve uvijek bile problem. Redovito dolazim jersam kućni dobavljač, a blizu i stanujem. I danas

kada gdje otputujem, obvezno posjetim lokalnutržnicu, a drago mi je i što turisti dolaze na našu.Nemam zamjerku, ni kao bivši direktor niti kao

kupac, jedino bih možda napravio više redauz park, da tržnica bude vidljivije

odvojena od parka. No to je sitnica,zaključio je Emil Pravdić.

SPOMENAR: BIVŠI DIREKTOR TRŽNICE - EMIL PRAVDIĆ

Za mog je mandata napravljenadanašnja Autotržnica

7

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICEBRANITELJSKA ZADRUGA ''ŠOKAC''

GRAĐANI O TRŽNICI

Dolazim na tržnicu redovito petkom ilisubotom i kupujem sve što je sezonsko.Trenutačno u ponudi ima puno rotkvice,mladog luka, mladog krumpira i kupusa,što sam danas i kupila. Katkad kupim imeso, mlijeko i sir.

Ivana Đuras, nezaposlena

Svakodnevno dolazim na tržnicu, aosim zbog kupovine dođem i na kavu.Nema šanse da kupujem povrće utrgovačkim centrima. Ovdje poznajemdevedeset posto prodavača i znam dasu namirnice svježe i domaće.

Zlatko Primorac, umirovljenik

Na tržnicu dolazim barem dva putatjedno, najčešće petkom. Kupujem sve– mlijeko, jaja, voće, povrće, meso icvijeće. A poseban je gušt šetatitržnicom i pogledati što se nudi. Čakako ništa i ne kupim, lijepo je prošetati.

Elizabeta Kaluđer, umirovljenica

Blago nahereni šokački šešir svojevrsni je zaštitni znak prodavača Damira Vukelića,upravitelja Braniteljske zadruge ''Šokac''. Na štandu nudi salatu, mladi luk, krumpir,peršin, rajčicu, papriku, kelj, kupus i ostalo povrće čijim se uzgojem, zajedno sadesetoricom kolega branitelja, bavi od 2011. godine kada je zadruga osnovana. UBrođancima su kupili kuću sa zemljištem i tako je počelo. Kaže da još uvijek uče iistražuju.- Još uvijek dosta toga isprobavamo, osmišljavamo, još traju naše porođajne muke.Da bi se kvalitetno radilo treba iskustva i znanja te treba proći određeno vremenskorazdoblje da bi otkrili koja kultura uspijeva na konkretnom zemljištu. Mnogo togaovisi i o vremenskim prilikama, recimo prošli smo puta povrće tri puta sadili. Prvo jebilo hladno, zatim kiša pa je sve istrunulo, a treći je put naglo zatoplilo. Tu je inavodnjavanje pa razne bolesti… A mi volimo saditi na slamu da se stvara prirodnihumus. Dobili smo i neka sredstva za plastenik, ne mislimo odustati od ovog posla,rekao je Vukelić i dodao da na tržnicu dolazi četiri, pet dana tjedno te da se timepokrivaju troškovi struje i neke tehničke stvari, nema značajnije zarade. Kaže da jerazlog lošoj prodaji nizak standard građana, ali da ipak ima stalne kupce koji cijeneokuse i kvalitetu domaćeg povrća te se uzajamno tješe i nadaju da će biti bolje.

Obrazovni salaš

- Plan je zadruge napraviti veliko seosko domaćinstvo poput salaša na koje bi školska djeca dolazila vidjeti tradicionalneseoske poljoprivredne radove i domaće životinje. Nešto poput etno-gospodarstva, ali s obrazovnom svrhom. Nevjerojatno,ali još ima djece koja ne znaju kako domaće životinje izgledaju, još nisu uživo vidjela kokoš ili kravu. Nadam se da bi na tajnačin od njih petnaestero barem dvoje to zavoljelo i možda otišlo živjeti na selo, rekao jeVukelić.

Upornost i stalno učenje

OPG KRESIĆ MATOBiljni čajevi i kreme protiv svake tegobeVeć 23 godine Mato Kresić, travar iz Nuštra svojim proizvodimaublažava zdravstvene tegobe mnogim Osječanima. U ponudi ima velikizbor čajeva i ljekovitih krema.- Dosta bilja skupljamo u brdovitom kraju gdje uspijevaju pojedinevrste, a ono čega nema u prirodi sadimo sami. Najviše uzgajamo neven,bosiljak, metvicu, kamilicu, a biljke tretiramo samo stajskim gnojivom.Sedmero nas je u zajedničkom kućanstvu, sva kućna čeljad jeuključena u posao jer od toga živimo. Mnogi ljudi imaju navikuredovito piti čajeve, a neki ih piju isključivo radi poboljšanja zdravlja ilizbog čišćenja organizma nakon uzimanja lijekova i antibiotika jer setad imunitet malo naruši. Odlični su i protiv alergija. Zadovoljan samkad od kupaca čujem da su im naši čajevi pomogli, a dajem i garanciju.Primjerice, ako čaj protiv dijabetesa ne pomogne, vraćam novac. Takoje i kod čaja za mršavljenje. Nema smisla nekome uzeti novac, a nepomoći mu, kaže Kresić i dodaje da su biljne kreme također vrlotražene, a takozvana Biljna travnata masa pravi je hit. Riječ je odomaćem lijeku protiv raznih tegoba, sa stogodišnjom tradicijom, asastoji se od čak 36 vrsta eteričnih ulja i korijenja. Krema, izmeđuostalog, liječi reumu, išijas, vene, sinuse, glavobolju, utrnutost,lumbago i ukočenost vrata. Susretljivi travar rado će svakom kupcudati savjet i pobliže ga upoznati sa svakim proizvodom.

Bogataponuda

U ponudi su čajevi i kremeprotiv mnogih tegoba: protivupale debelog crijeva i želuca,

šećerne bolesti, visokog krvnogtlaka, za regulaciju lučenja žuči,protiv nesanice i malokrvnosti,protiv upale prostate, migrene,

za smirenje, protiv peruti, zapoboljšanje teka, protiv

znojenja nogu…

8informativno zabavni mjesečni magazin

GRAĐANI O TRŽNICI

Stanujem blizu tržnice i dolazak natržnicu mi je navika. U proljeće jeponuda povrća stvarno bogata,oduševljena sam šarenilom i svježinomnamirnica. Svaki dan prošećem i neštokupim. Jučer sam kupila krumpir, adanas blitvu i cvijeće.

Jelena Dragojlović, umirovljenica

Povremeno dolazim u nabavku natržnicu, otprilike jednom tjedno. Sviđami se što je voće i povrće pravodomaće, svježe i ukusno, a to najčešće ikupujem. Zadovoljan sam bogatimizborom i kvalitetom ponuđenog.

Franjo Kuruc, umirovljenik

Na glavnu osječku tržnicu najčešćedolazim opskrbiti se mesom i vrlo samzadovoljna ponudom u mesnicamakoje se nalaze u krugu tržnice. Ponudaj e r a z n ov r s n a , a m e s o s v j e ž e ikvalitetno. Usput uvijek kupim i voće.

Vilma Baban, laborantica

OPG TABAIN NADARITAM TRŽNICE

Optimističan stav unatoč pesimističnoj stvarnostiOsim povrća, uobičajen dio ponude na štandu Antuna Tabaina su dobroraspoloženje i pošalice. Desetak se godina Tabain bavi poljoprivredom,zajedno sa suprugom Nadom te u Tvrđavici uzgajaju celer, korabu, mrkvu,peršin, špinat, kelj, kupus, prokulicu, mrkvu i drugo povrće.- Za dobru prodaju važni su lijepo vrijeme i lijepa roba. Imamo dobruponudu povrća, a također nastojim uvijek biti vedar i nasmijan. Ako si ljutit inervozan, nitko neće kod tebe kupovati. Kupci cijene dobro raspoloženje,mnoge žene kažu da dolaze na tržnicu samo zbog mene. Meni je tokompliment pa im rado dajem i puse. Subotom mi u prodaji pomaže isupruga, no ona se pravi da to ne primjećuje, ali kada dođemo kućidobijem jezikovu juhu, kaže Tabain uza smijeh. Zafrkancija je njegov izborjer, kaže, nema se smisla prepuštati lošoj volji i razmišljati samo oproblemima.- Stvarnost baš i nije optimistična. Nema budućnosti u poljoprivredi, nitivelike zarade. Mi smo najčešće na nuli jer su režije velike. Možemo dostatoga proizvesti, ali je problem što se sve to ne može prodati. Recimo, akocvjetaču i kupus ne prodam na vrijeme, mogu ih samo zatanjurati jerprerastu. Čak i kada glavica pukne zbog kiše, nitko neće takvu kupiti, rekaoje Tabain. Ipak, veseli ga rad na polju, kao i dolasci na tržnicu koje doživljavai kao svojevrsni izlazak, odlazak na druženje.

CVJEĆARSKO-ARANŽERSKE USLUGE TERA

Pravnica zaljubljena u cvjećarstvoPrivlačan kreativni kutak prodajno je mjesto osječanke EmešeBubanj, vlasnice Obrta za cvjećarsko-aranžerske usluge Tera. Ovazaljubljenica u cvijeće kaže da je cijeli život na tržnici jer su se injezini roditelji bavili cvjećarstvom. Prije dvadeset godina sasuprugom je registrirala vlastiti obrt, iako je po zanimanjupravnica.- Dvanaest sam se godina bavila pravom, no nisam se pronašla ustruci. Moj je prvi posao bio kod roditelja u cvjećarnici i ta mi jeljubav ostala. Mislim da je to – to. Zaista uživam u svom poslu,kako u aranžiranju cvijeća, tako i u izravnom kontaktu s ljudima,ovdje na tržnici. Završila sam tečaj aranžiranja u Amsterdamu, usklopu Programa cjeloživotnog učenja Erasmus. Znači, mi neprodajemo cvijeće, nego uslugu, budući da smo uslužnadjelatnost. To znači da ne mogu prodati niti jedan cvijet, a da nijeprošao moje ruke, odnosno da od njega nisam napravila buket,objasnila je Emeše Bubanj i nastavila:- Rad na tržnici nije lagan i to zaista treba voljeti. Zimi je hladno,ljeti vruće. Bez volje i entuzijazma nije lako izdržati jer je svakimdanom sve teže. Može se raditi i suhoparno, ali to nije to. Kontakts kupcima je dragocjen, a odnosi s ostalim prodavačima korektni,iako je konkurencija velika. Činjenica je da 90 posto aranžmanaradim za groblje, za pokope ili godišnjice smrti. Nažalost, ali tako

je. Ljudi za te prigode ne propuštaju kupiti cvijeće. No ja volimizrađivati te aranžmane, više nego za neke druge prigode, rekla jenaša sugovornica. Zanimljivo, kćerka i zet poći će njezinimstopama te su također otvorili cvjećarski obrt što možda ipaknagovješćuje vedriju budućnost uz nastavak obiteljske tradicije.

9

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICETRGOVAČKI OBRT ''JASMINA''

GRAĐANI O TRŽNICI

Volim posjetiti tržnicu i vidjeti što se utom trenutku nudi. Odabirem svježesezonske namirnice. Danas sam kupiošparoge i jagode, a obično kupujem imeso peradi. Sviđa mi se i živahnaatmosfera na tržnici.

Vanja Plevnik, ekonomist

Živim u Njemačkoj već 46 godina, asvaka dva mjeseca dolazim u Osijek.Tada obavezno kupujem na tržnici uDonjem gradu. Sviđa mi se jer je ovdjesve friško i fino, znam da u tom voću ipovrću nema štetnih dodataka.

Ankica Koch, kućanica

Redovito dolazim na tržnicu, običnosvakog četvrtka. To mi je rutina, aujedno i lijepa šetnja, osobito kada jevrijeme ugodno. Obvezno kupimdomaći svježi sir i vrhnje, suhomesnateproizvode te katkad gljive i voće.

Ivan Bradarić, umirovljenik

Kvalitetna i povoljna odjećaIzgled i šarm tržnice upotpunjuje dio s kioscima. U jednom od njih na gornjogradskojtržnici, odjeću prodaje Jasmina Palić, koja čak 46 godina radi na tržnici, od čega 33godine u vlastitom trgovačkom obrtu. Nedavno je taj obrt preuzeo njezin sin Denis, ai kćerka tu radi.- Slučajno sam počela s ovim poslom, najprije sam šivala dječju odjeću i prodavala,kasnije sam heklala i plela, što su kupovali uglavnom stranci, turisti. Nakon rata sam seprebacila na prodaju odjevnih predmeta. Odjeća koju prodajemo je lijepa ikvalitetna, svih veličina, trudimo se da ima nešto za svakoga, za mlađe i za starije.Robu nabavljamo u Zagrebu te u Italiji iTurskoj, rekla je gospođa Palić i istaknula da jenekada bilo mnogo lakše raditi jer je više ljudi dolazilo na tržnicu. Također drži da jeumjesto kioska trebalo ostaviti klupe jer je takva prodaja prema njezinom mišljenjuprimjerenija tržnici.- Pijaca je pijaca, trebali su ostaviti klupe. Tako bi nam i cijena najma bila niža, lakše biopstali jer mi od ovoga živimo. Najam je tijekom godina nakon raznih borbi i našegštrajka smanjen, ali još uvijek je previsok. Mislim da bi se više trebalo izići ususretnama koji smo tu desetljećima i čija će djeca to nastaviti. Tu smo četiri, pet satidnevno, ne možemo se nositi s trgovačkim centrima. Da nema ljudi koji nas cijene,naših stalnih mušterija, ništa ne bismo ni prodali, zaključila je Jasmina Palić, kojuunatoč pesimističnom tonu, ne napuštaju prepoznatljivi osmijeh i ljubaznost.

OPG NIKŠIĆ MIRKOUzgoj povrća kaoposao i rekreacijaza cijelu obitelj

Svježe povrće na tržnicu u Donjem gradu već desetak godina donosi MirkoNikšić. Iako živi u Brijestu gdje ima i poljoprivredno zemljište, voli Donji gradjer je tu odrastao te ima mnogo prijatelja i poznanika s kojima se rado susreće.- Još dok sam radio kao bravar u Šećerani, imao sam viziju da ćemo supruga ija jednog dana biti OPG-ovci. Odgajali smo troje djece, gradili kuću i naravno,imali svoj vrt. Još tada smo primijetili da nam to ide od ruke. Danasobrađujemo tisuću četvornih metara zemlje i imamo deset plastenika.Volimo boraviti u prirodi i baviti se uzgojem povrća, to nam je ujedno irekreacija. Ne može se obogatiti od toga, ali se može pristojno živjeti.Naravno, mora se i ulagati. Navodnjavamo sustavom ''kap na kap'', a suprugaupravlja ventilima što je puno lakše nego polijevati ručno. Također ikompostiramo, a povrće ne špricamo previše kako bi bilo kvalitetno i zdravo,rekao je Nikšić i dodao da im pomažu kćerka i zet, a sedmero unučadi takođerse voli igrati u vrtu pa imaju tamo svoj kutak gdje i oni sade. Istaknuo je kakoje lijepo kada djeca vide smisao vlastitog rada i truda te na taj način uče dakako bi se nešto imalo, treba raditi.- Na tržnicu dolazim svake subote, navečer uberemo ono što ujutroprodajemo. Mora biti svježe i ukusno, kupci prepoznaju kvalitetu. Ako se idogodi da kupac nađe nešto što mu se ne sviđa, primjerice ako nešto nije uredu s kupljenom salatom što se ne može vidjeti na prvi pogled, uvijek mudam drugu. Kupci ne smiju biti zakinuti. Uvijek dajemo i mali dar, jednu ilidvije ljute papričice koje inače nemamo u prodaji. To je naš ''gratis'', već smo ipoznati po tome, rekao je Nikšić i dodao da trenutačno u ponudi imaju četirivrste zelene salate – kristalku, putericu, zeleni i crveni hrastov list. Tu su ikoraba, špinat, blitva, mladi luk i rotkvica.

10informativno zabavni mjesečni magazin

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA KNJIŽEVNICA IVANA ŠOJAT

Najlakše je otići povrće i voće kupiti u nekom trgovačkom centru. No to je tako sterilno inikako ne može nadomjestiti izravan ljudski kontakt, razgovor nasušni koji doista hranidušu. Osim toga, kupovanjem na tržnici izravno pružamo potporu proizvodačima, OPG-ovima kojima nije lako opstati, ističe Ivana

Tržnica mi je mjesto nadahnućai susreta s divnim ljudima

Osječku književnicu Ivanu Šojat za tržnicu vežu uspomeneod najranijeg djetinjstva. Rado se sjeća kako je sa svojombakom dolazila na tržnicu barem jednom tjedno i jasnopamti svaku dionicu te šetnje.

Hrana za dušu i tijelo

- I dan-danas pamtim kako sam s bakom Marijom izDunavske ulice, preko željezničkog mosta, Radićevomodlazila na tržnicu. Ondje su tad lončari još imali svoještandove raspoređene baš duž Radićeve. Bilo je mnogoštandova s košarama, igračkama, a cijeli dio uz nekadašnjuCrvenu vojarnu bio je prepun prodavača žive peradi. Osimsjećanja, tržnica mi je mjesto trajnog nadahnuća i susreta sdivnim ljudima. Najlakše je otići povrće i voće kupiti unekom trgovačkom centru. No to je tako sterilno i nikako nemože nadomjestiti izravan ljudski kontakt, razgovor nasušnikoji doista hrani dušu, rekla je Ivana nadahnuto inapomenula kako, osim toga, kupovanjem na tržnici izravnopružamo potporu proizvođačima, OPG-ovima kojima nijelako opstati.

- Često kupujem ekološki uzgojeno povrće koje se većizgledom razlikuje od onog „agresivno štićenog“, a o okusuda ne govorim, dodala je.

Tržnica kao turističko odredište

Na tržnici Ivana uvijek kupuje povrće, sezonsko voće, ali imliječne proizvode, domaću tjesteninu, domaći kruh. Kažeda većinu prodavača osobno poznaje, jer dolazi godinama itočno zna kod koga će što kupiti. Tako je i tijekom ovogposjeta tržnici kupila voće, povrće, cvijeće, domaće rezance isir, usput srdačno razgovarajući s prodavačima. Uza svježe,domaće namirnice brzo i lako smisli i što će kuhati toga dana.- Uživam u kuhanju. Kuhanje je za mene umjetnički izričaj,područje mašte gdje se balansira mirisima i okusima. Volimisprobavati nova jela, no volim i tradicionalnu kuhinju,recepte koje sam naučila od bake. Djeci poslužujem jela svihkultura: od woka do belgijskih i francuskih specijaliteta,otkrila je Ivana. Naglasila je da tržnica može biti i važnaturistička destinacija pa kamo god da ide, voli obići tržnicegradova koje posjećuje.

Slasne jabuke na štandu OPG-a Šunjić

Ivana ne propušta kupiti cvijeće

11informativno zabavni mjesečni magazin

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

- Tržnice govore o stanovnicima gradova koje hrane, i to nesamo o njihovim prehrambenim navikama, nego i omentalitetu, o životnoj filozofiji, načinu međusobnogophođenja. Tržnice mediteranskih zemalja uvelike serazlikuju od tržnica središnje i sjeverne Europe. Osijek se

treba dičiti svojim tržnicama, razvijati ih i modernizirati,omogućavati istinskim proizvođačima, OPG-ovima daplasiraju svoje proizvode i afirmiraju se u svijetu žestokeinozemne konkurencije koja niske cijene promiče nauštrbkakvoće, zaključila je Ivana.

Boje i mirisi

Tržnica mijenja mirise prema godišnjim dobima, mirise koje uvijekdoživljavam kroz boje: u proljeće je zelena i ljubičasta, s natruhama žute, uljeto je crvena i cičava, u jesen narančasta i tamnozelena, zimi je modra iprepuna inja. Tako to vidim i osjećam, možda nekima zvuči smiješno, nonikada ništa ne doživljavam jednoznačno, istaknula je Ivana.

Omiljeni objed

- U mlado ljeto mi je najdraži objed pečeni mladi krumpir, mladigrašak s mnogo kopra i peršinova lista, pohane tikvice i dobra starakupus-salata s češnjakom, kaže Ivana.

Grincajg Ivana uvijek kupuje od OPG-a Suljić

Domaći rezanci za finu juhicu

Ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom Miro Kovačević injegova supruga Mirela iz Koške, počeli su se baviti 2010. godine.Imaju 9,5 hektara voćnjaka i 2,5 tisuće četvornih metara zemljištaza uzgoj povrća te 400 četvornih metara plastenika. Uzgajaju čak17 vrsta jabuka, breskve, nektarine, kajsije te sezonsko povrćekoje prodaju na ekološkom dijelu tržnice.

Presadnice rajčice

- Od ove godine u ponudi imamo i presadnice rajčica uzgojenena ekološki način, od našeg sjemena. Vidi se da je ta rasada malodrukčija, nije visoka pola metra jer nije nabubana kemijom dabrzo raste i lijepo izgleda. No kada ovu rasadu stavimo u topluzemlju, brzo raste te stiže i prestiže sve ostale.To je činjenica.Takose radilo nekada, uvijek se čekalo da zemlja bude dovoljno topla.Kada takva rasada dođe u zemlju, nema problema i ne boluje odničega. Bake su govorile: ''onog trena kada možeš bosom nogomstati na zemlju, tada treba saditi'', podsjetio je Kovačević i naglasioda svoju rasadu ne drže non-stop u grijanom prostoru, postupnoju hlade pa kada biljke dođu van, prilagođene su uvjetima koji ihočekuju. Dodao je kako rajčicu i papriku nikada ne sade prije 10.svibnja, a iskustvo ih je naučilo da rasada zasađena između 10. i15. svibnja daje više ploda. Ovih dana prodaju i medvjeđi luk, kojisu predstavili posjetiteljima i na jednom od Zelenih četvrtaka.

Ljekoviti medvjeđi luk

- Medvjeđi luk ili srijemuš, namirnica je koja se vraća. Medvjedinakon zimskog sna nemilosrdno jedu taj luk, otud mu ime. Čistiorganizam od otrova, regulira tlak, čisti krvne žile, uspješan je uborbi protiv alergija i kod problema s vidom. Također je vrloukusan, podsjeća na češnjak, no nije toliko jak, ne ostavljadugotrajan zadah i puno je zdraviji. Međutim, čini se da je ljudimadanas lakše otići u ljekarnu po lijek protiv alergije, nego najesti sesrijemuša, kaže Miro Kovačević. Napomenuo je da je najvećaprepreka ekološkoj proizvodnji činjenica da njezine vrijednostikod nas još uvijek nisu prepoznate, ali da istovremeno ohrabruješto ima sve više mladih ljudi s djecom koji su odlučili konzumiratiekološki uzgojenu hranu.- Slažem se da mora postojati sumnja, ali ako se namirnica neproba, ta se sumnja ne može razbiti. Mogu do besvijesti pričati ihvaliti svoj proizvod, ali ako ga ne probate, nema od toga ništa.Jako su velike razlike u okusu konvencionalno uzgojenog voća ipovrća, i našeg ekološkog. Događalo se da ljudi kupe jabuke kodnas pa kasnije negdje drugdje i šokiraju se razlikom u okusu.Naše možda ne izgledaju prekrasno, no puno su zdravije, a okusje kao nebo i zemlja, zaključio je Kovačević.

12informativno zabavni mjesečni magazin

EKOLOGIJA PREDSTAVLJAMO- EKOLOŠKI OPG MIRELA KOVAČEVIĆ

GRAĐANI O EKO TRŽNICI

Slučajno sam jednom naišao naekološki dio tržnice za vrijeme Zelenogčetvrtka i to me oduševilo. Drago mi jeda i to imamo u Osijeku. Kušao samzdrave muffine s aronijom, a drugomprilikom limunadu s chia sjemenkama.

Davor Kolak, grafički dizajner

Kad god uhvatim vremena posjetimekološki dio tržnice, a posebno mi jezanimljiv Zeleni četvrtak. Tada seinformiram o zdravim namirnicama ikušam zanimljiva zdrava jela i napitke, ačesto nešto i kupim.

Tihana Brkić, trgovkinja

Redovito kupujem na tržnici, a nepropuštam priliku vidjeti što se nudi ina ekološkom dijelu. Mislim da jeZeleni četvrtak korisna manifestacija,primjerice, doznala sam više o aroniji imedvjeđem luku.

Andreja Orić, lektorica

Ne vrijedi govoriti o ekološkimnamirnicama, treba ih kušati!

Kobna kemija

- Ono što nas je potaknulo na ekološku proizvodnju ječinjenica da sam rođen 1961. godine, a bio sam već nasedam pokopa svojih vršnjaka koji su umrli od posljedicaraznih opakih bolesti. Truje nas ono što unosimo uorganizam. Zrak koji udišemo ne možemo promijeniti, alimožemo birati ono što jedemo i pijemo. U trgovinamaneće raditi ni sa čim što traje dva dana, njima trebajunamirnice koji će trajati bar deset dana pa se zbog toganemilice rabi kemija. Imao sam priliku vidjeti što se radi svoćem. Poljaci, primjerice, najveći proizvođači jabuka uEuropi, svakodnevno prskaju jabuke koje izgledaju kao daih je netko kopirao, ne oboljevaju i bez problema trajudvije, tri godine, ako treba. Također, mi u ekološkojproizvodnji sretni smo ako imamo urod od 25 tona pohektaru, a Poljaci imaju 90 tona po hektaru. To dovoljnogovori, rekao je Miro Kovačević.

Zdraveprerađevine

Osim svježeg voća i povrća,prodaju i prerađevine – voćne ipovrtne sokove, ocat, sataraš,ajvar te voćne namaze. Ovegodine uveli su i novinu –

ocat s medvjeđim lukomi medvjeđi luk u ulju.

13informativno zabavni mjesečni magazin

UMIROVLJENIČKI UTORAK

Akcija Umirovljenički utorak, zaživjela kao plod suradnje stranke Aktivni nezavisniumirovljenici i Tržnice d.o.o daje prve rezultate. Svakog utorka na štandovima i prodajnimmjestima s posebnom oznakom popusta, cijene za umirovljenike niže su za deset posto.Prodavači koji su se uključili u akciju primjećuju prve plodove ove zanimljive i korisneakcije. Za očekivati je da će se njihov broj postupno povećavati, kao i broj umirovljenikana tržnici utorkom.

ANIKO j.d.o.o. Utorkom nam se promettrostruko poveća

Akciji Umirovljenički utorak među prvima se priključilaAniko Pehli, koja je prije šest mjeseci otvorila mesnicu Anikoj.d.o.o. u zatvorenom dijelu tržnice, specijaliziranu zaprodaju pilećeg i purećeg mesa.- Na tržnici sam više od deset godina, a kad mi se pružilaprilika preuzeti ovu radnju od bivšeg gazde, nisam se punopremišljala. U suprotnom bi se radnja zatvorila, a ovako samsamo nastavila posao koji znam dobro raditi. Osim toga,zaposlila sam još jednog radnika s biroa. Kolega GoranVranović i ja dobro funkcioniramo zajedno, imamo i stalnemušterija pa se nadam da dolaze i zbog dobre usluge. Kodnas je specifično jer imamo kupce za sve, primjerice,umirovljenike koji kupuju nešto jeftinije meso, ali i mladeljude koji dolaze isključivo zbog puretine koja je dostaskuplja od piletine. Akcija Umirovljenički utorak pokazala sekao pun pogodak! Promet nam se tada poveća i tri puta.Ljudima popust puno znači, bude im drago, rekla je Aniko idodala da kako nije sve u novcima, katkad se mora ugoditiljudima. Napomenula je da primjećuje kako se ljudi sve viševraćaju na tržnicu, uvijek dolaze novi kupci i to joj ulijevanadu u bolju budućnost.

FRIZERSKI SALON ''TWINS''

Zanimljivo iznenađenje dočeka svakuumirovljenicu i umirovljenika koji se utorkomdođu ošišati u Frizerski salon Twins, u skloputržnice. Naime, vlasnica Antonela Idrizovićodlučila se uključiti u akciju Umirovljeničkiutorak čim je za nju čula.- Salon vodim nešto više od godinu dana imislim da je dobrodošla svaka akcija kojomćemo privući kupce. Umirovljenici su namionako najbrojniji klijenti, tako da im se ovajpopust sviđa. Mnogi još i ne znaju za tupogodnost pa se ugodno iznenade kada dođuutorkom na šišanje ili na frizuru. Nadam se daće nam doći još novih klijenata, a na mojojradnoj kolegici Suzani Žegarac i na meni je da idalje dajemo dobru uslugu te da se u našemsalonu svi dobro osjećaju i budu zadovoljni,rekla je Antonela.

Ugodno iznenadenjeza klijente

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica i prodavača…

14informativno zabavni mjesečni magazin

Maja Jurković – Volim fino jesti, ali ne kuham baš često, radije jedemono što mama skuha. Međutim, imam nekoliko omiljenih jela koja radopripremam, a vrlo su ukusna i jednostavna za pripremu, prilagođenaužurbanom načinu života. Ne volim kuhati jelo čija priprema oduzimapreviše vremena. Tjestenina s piletinom u umaku jedno je od tih jela.Najprije skuham tjesteninu. Zatim narežem pileće bijelo meso na sitnekomade i popržim ih s lukom na ulju. Kada se to ispirja, ulijem vrhnje zakuhanje, sve promiješam, dodam sol, papar i mješavinu začina pa ostavimda se okusi malo prožmu. Zatim u umak dodam kuhanu tjesteninu, dobrosve zajedno promiješam i jelo je spremno za serviranje. Može se dodati iribani sir.Taj je ručak gotov za 30minuta, a jako ukusan.

Ivan Černik – Budući da se supruga i ja bavimo uzgojem povrća, radoga i kuhamo. Sada je sezona špinata i volimo od njega napraviti zelenutjesteninu. Domaća tjestenina sa špinatom je vrlo ukusna, lijepo izgleda, alako ju je pripremiti. Prvo kratko skuham pola kilograma špinata pa gausitnim i pomiješam sa 800 g brašna. Dodam žlicu soli, jaje i oko 2 dl vodeu kojoj se špinat kuhao. Tijesto mijesim ručno dok ne bude glatko iprestane se lijepiti za ruke. Povremeno prema potrebi dodajem po malobrašna. Napravim kuglu od tijesta i ostavim da malo odstoji. Zatim juprepolovim i jedan po jedan dio valjam najprije valjkom, a kasnije gaprovlačim kroz aparat za tjesteninu da bude jako tanko pa izrežem širokerezance. Kuhana tjestenina ukusna je i samo prelivena vrućim maslinovimuljem s češnjakom i posipana parmezanom.

Tjestenina s piletinom

Zelena tjestenina

RezaTomljenović – Kiseljak je ukusna i zdrava biljka, a mnogi ne znajuza nju i nemaju je naviku pripremati. Sada mu je sezona, imam ga na svomštandu i kupcima uvijek objasnim kako ga pripremiti. Ja najradije pravimumak od kiseljaka, to je stari isprobani recept. Prvo napravim svijetluzapršku od malo ulja i brašna, važno je da jako ne potamni, tj. da se brašnopreviše ne isprži. Zatim dodam sitno narezani kiseljak, malo promiješam,dodam malo vode i posolim. Kuha se samo nekoliko minuta. To je takofino jelo, podsjeća na kopar sos, samo je još finije. Jede se uz meso, a akose skuha malo rjeđe odlično je kao preljev za tjesteninu. Na sličan način sepravi i juha od kiseljaka, samo se doda više vode, prilagodi se količina soli ina kraju se ukuhaju rezanci.

Umak od kiseljaka

Jelica Jurković – Volim pripremati slastice, a najdraži su mi jednostavnikolači čija priprema nije komplicirana. Omiljeni kolač mi je ledeni vjetar sjagodama. Taj se kolač inače pravi s bananama i kivijem, a ja ga pravim samo sjagodama, pogotovo sada kad im je sezona. Za biskvit istučem 9 bjelanjaka s 30dag šećera i žlicom jabučnog octa. Pečem ga u velikoj tepsiji koju prethodnoobložim papirom za pečenje i nauljim, oko sat vremena na 150 stupnjeva.Skuham žutu kremu od 9 žumanjaka, 4 žlice šećera, 4 žlice oštrog brašna, 3 dlmlijeka, 3 vanilin šećera pa u ohlađenu dodam 25 dag margarina. Ohlađenibiskvit prerežem na tri dijela i premazujem– prvo sloj žute kreme, na nju stavimploške jagoda, preko toga šlag, opet biskvit i postupak ponovim. Gornju korupremažem šlagom i ukrasim jagodama. e doda više vode, prilagodi se količinasoli i na kraju se ukuhaju rezanci.

Ledeni vjetar s jagodama

Bilo je svakakvih događanja, lijepih i zabavnih, ali i onih tužnih. Teško je zaboravitigodine Domovinskog rata kada je tržnica također neprekidno radila. Bio sam upograničnoj policiji i živo se sjećam Badnjaka 1991. kada su granatirali Osijek. Te sam

večeri jednog reportera poveo u strojarnicu dizala na zgradi Policijske uprave i od tamo smo gledali kako granate padajupo gradu. Gađali su katedralu, centar grada, a pogođena je bila i moja tržnica. Srce mi se stezalo od žalosti. Netko je tadupalio mali tranzistor da čujemo vijesti, a Radio Zagreb puštao je glazbu i baš je svirala pjesma Vice Vukova: Zvona mogagrada. To je bio baš neobičan, ironičan trenutak i pokazatelj nesklada između Osijeka i Zagreba. Tamo su slavili blagdane iveselili se, a nas su granatirali.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostoru realiziratiVašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici pod uvjetom daprodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici.Više informacija potražite u upraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Ante Šimić031/213-330www.trznica.hr

KVALITETNODOMAĆESVJEŽE

Tržnica Osijek

15

informativno zabavni mjesečni magazin

Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom će broju podijeliti i snama:

Nekada se godišnji zakup klupa obavljao licitacijom na licu mjesta. Zainteresirani bi se okupili i nudili iznose pa tkoponudi najviše – taj osvaja zakup. Sjećam se tako jedne bakice koja je imala široku suknju s puno podsuknji, a nadmetalase za klupu s jednim imućnim gospodinom, može se reći da je to bio ondašnji tajkun. Kad god bi on ponudio veći iznos,baka bi digla suknju i izvadila bunt novca iz gaća, ispod svih tih suknji. Tajkun joj je u jednom trenutku rekao – ''imam janovaca, ne možeš se natjecati sa mnom'', a ona je odgovorila: ''nemaš ti toliko novaca, koliko ja imam sukanja i gaća!''.

3informativno zabavni mjesecni magazin

Barometar cijenaBarometar cijena

Peršin

15 kn/kg

Kelj

Cvjetača

12 kn/kg

Jabuka

3-7 kn/kg

Limun

Mladi luk

15 kn/kg

20 kn/kg

12 kn/kg Kupus

10 kn/kg

Presadnicapaprika

2-4 kn/kom

Domaćakobasica

55-60 kn/kg

Čvarci

60 kn/kg

Svježi kravljisir

20-25 kn/kg

Šampinjoni

24 kn/kg

Rajčica

20 kn/kg

Domaćevrhnje

20 kn/kg

Rotkvica

20 kn/kg

Domaća jaja

0,99-1 kn/kg

Mrkva

8-10 kn/kg

Špinat

10 kn/kg

Blitva

15 kn/kg

Presadnicarajčica

2-4 kn/kom

Šparoge

40 kn/kg

Jagode

20-30 kn/kg