Ponedjeljak

03.09.2018. sv. Grgur Veliki

07:00 + Brigita i Slavko Turina

18:00 + Zorica i Josip Kovačevid

Utorak

04.09.2018. Mojsije pr.

07:00 Na čast muke Isusove od ob. Pavid

18:00 MISA NA NAKANE KOJE STE DALI UPISATI

Srijeda

05.09.2018.

Majka Terezija iz Kalkute

07:00 + Kaja Drmid

18:00 + Filip, Ana i Dane Rosandid

Četvrtak

06.09.2018. Zaharija pr.

07:00 Na čast muke Isusove od ob. Pavid

18:00 + Vladimir Blaženka

Petak

07.09.2018.

sv. Marko

Križevčanin

07:00 + vlč. Filip Lukenda

18:00 MISA NA NAKANE KOJE STE DALI UPISATI

Subota

08.09.2018.

Mala Gospa- Rođenje BDM

07:00 + ob. Peres i Popovid

09:00 + Josip Vinkovid

18:00 + Pavo Pandža; Kata i Niko Curid

Nedjelja

09.09.2018.

XXIII.

NEDJELJA

KROZ GODINU

07:00 ZA SVE ŽIVE I POKOJNE ŽUPLJANE

09:00 + Dalibor Crnkovid

10:30 + Nevenka i Blaž Šarid

18:00 Na čast i zahvalu Majci Božjoj za sve primljene milosti ob. Živko

RASPORED SVETIH MISA KROZ TJEDAN od 03. 09. do 09. 09. 2018.

RADNO VRIJEME ŽUPNOG UREDA Utorak, srijeda, četvrtak i petak 09:00-10:00 i 17:00-17:30 sati

te nakon jutarnje i večernje sv. mise.

Ponedjeljkom i subotom nakon svetih misa Tel.: 043/638-639 web. adresa: www.zupa-sta.hr e-mail: zupni.uredbj@gmail.com

Pastoralni listić katedralne župe

sv. Terezije Avilske, Bjelovar

God. IX. br. 35 22. nedjelja kroz godinu

02. rujan 2018.

Iz evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Skupe se oko Isusa farizeji i neki od pismoznanaca koji dođoše iz Jeruzalema. I opaze da neki njegovi učenici jedu kruh nečistih, to jest neopranih ruku. A farizeji i svi Židovi ne jedu ako prije temeljito ne operu ruke; drže se predaje starih. Niti s trga što jedu ako prije ne operu. Mnogo toga još ima što zbog predaje drže: pranje čaša, vrčeva i lonaca. Zato farizeji i pismoznanci upitaju Isusa: »Zašto tvoji učenici ne postupaju po predaji starih, nego nečistih ruku blaguju?« A on im reče: »Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa: Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene. Uzalud me štuju naučavajudi nauke – uredbe ljudske. Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.« Tada ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: »Poslušajte me svi i razumijte! Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi – to ga onečišduje. Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišduju čovjeka.«

Riječ Gospodnja

Nakon pet "Ivanovih nedjelja" u Markovoj godini, u kojoj smo za evanđelje imali šesto poglavlje četvrtog evanđelja o Isusu kao kruhu života, danas se opet vradamo drugom evanđelisti. Marko u 7, 1-23 donosi drugi dugački Isusov govor (prvi je bio govor parabola u 4, 1-35). Ovdje se zapravo radi o polemičkom razgovoru između Isusa i farizeja te o pouci mnoštvu i učenicima o vanjskoj i unutarnjoj religioznosti. Kritika Isusa i učenika što ne peru ruke prije jela povod je Isusu da istakne kako je religioznost nutrine ili srca važnija od obdržavanja izvanjskih propisa. Obaveza pranja ruku nije u vezi s higijenskim navikama djece i odraslih nego udovoljavanje jednome od brojnih propisa o takozvanoj obrednoj ili ritualnoj čistodi. Jelo se smatralo svetim činom uživanja Božjeg blagoslova i plodova ljudskog rada. Pranjem ruku pred jelo pobožni Izraelci izdvajaju se od prljave svagdašnjice pred sveti čin. Tako naši muslimani pred ulazak na molitvu u džamiju obavljaju obredno pranje. Obdržavanjem toga i sličnih propisa farizeji su često zaboravljali unutarnju bit vjerskih čina i pridonosili formalističkoj religioznosti učedi da je važno obdržavati vanjske propise i obrede, a da nutrina nije važna. Isusu je kritika zbog nepranja ruku prije jela povod da uzvrati kritikom koju je povijesni Izaija uputio svedenicima, kralju, ministrima i običnom puku u Jeruzalemu u vrijeme pred propast Samarije god. 721. pr. Kr.: "Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene. Uzalud me štuju naučavajudi nauke - uredbe ljudske!" (r. 6-7, Usp. Iz 29, 13). Time se Isus pridružuje prorocima staroga saveza koji su isticali da vanjsku religioznost treba pratiti unutarnje izvršavanje Božjih zapovijedi, moral srca. Zato je Ezekiel uvidio potrebu novog srca (usp. Ez 36, 26).

ŽUPNI OGLASI ŢENIDBENI NAVJEŠTAJ

Sakrament ţenidbe ţele sklopiti zaručnici: Marinko Orak i Dalila Jurić iz Bjelovara. Ţele se

vjenčati 22. rujna 2018. u ţupi Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu. Ukoliko netko zna za

kakvu ţenidbenu zapreku duţan ju je javiti ţupniku.

U petak 7. rujna slavimo zaštitnika naše biskupije, sv. Marka Kriţevčanina. Ovu svetkovinu

proslavit ćemo na osobito svečani način u Kriţevcima gdje će svečano euharistijsko slavlje u 11

sati predslaviti mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. Tko ţeli ići na hodočašće u

Kriţevce neka se prijavi u Ţupni ured. Polazak je u 9 sati.

Na blagdan Rođenja BDM, 8. rujna, dekanatsko je hodočašće u naše marijansko svetište u Novu

Raču. Svečanu svetu misu u 11 sati predslavi naš biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Tradicionalno

hodočašće pješaka započinje u 5 sati blagoslovom ispred Katedrale. Ukoliko postoje

zainteresirani za autobusni prijevoz, neka se jave u ţupni ured.

Započinje školska godina pa molimo roditelje djece trećih i osmih razreda da dođu prijaviti

svoju djecu za pripremu na primanje sakramenata svete pričesti i svete potvrde.

I dalje mislimo na sve naše potrebite kroz akciju PET obitelji pomaţe JEDNU. Svima koji do

sada redovito pomaţu iskreno zahvaljujemo.

Preporučamo i danas Ţupni listić, Glas koncila, Mak – mali koncil, i drugi katolički tisak.

XXII. nedjelja kroz godinu, god. B

Prvo čitanje: Pnz 4,1-2.6-8

Psalam: Ps 15,2-4ab.5ab

Drugo čitanje: Jak 1,17-18.21b-22.27

Evanđelje: Mk 7,1-8.14-15.21-23

I. ČITANJE:

Zakon koji danas stavljam pred vas

Ovaj odlomak je dio prvog Mojsijeva govora u

Knjizi ponovljenog zakona. U cijelom govoru

prikazani je put Izraela od svete gore Horeba

do Moaba te upute o gradovima utočištima u

svetoj zemlji. U današnjem odlomku su

upozorenja pred proglašenje Boţjeg zakona

koji sadrţi zapovijedi za ispravan odnos

prema Bogu i pripadnicima Boţjeg naroda.

II. ČITANJE:

Vršitelji riječi, a ne samo slušatelji

Za drugo čitanje ove nedjelje, i slijedeće četiri,

imamo odlomke iz Jakovljeve poslanice koja

unutar Novoga zavjeta spada medu sedam

takozvanih "katoličkih" (uz tri Ivanove, dvije

Petrove i Judinu). Ona sadrţi niz poticaja i

opomena na ţivot usklađen s vjerom, osobito

na području socijalne pravde, grijeha jezika,

izbjegavanja svadljivosti i molitve za

bolesnike.

EVANĐELJE:

Iz srca izlaze zle namisli

U govor Isusov Marko je sabrao ovdje građu

iz različitih zgoda u kojoj su riječi-spone:

"obredno pranje, korban, propisi o čistoj i

nečistoj hrani". Govor je sloţen od slijedećih

elemenata:

- rasprava s farizejima o predajama starih (1-

13);

- pouka mnoštvu o vaţnosti čovjekove nutrine

(14-15);

- pouka učenicima o religioznosti srca kao

unutarnjeg središta čovjekova (17-23).

Iz ţivota naše ţupne zajednice

* * * * * * * * * * *

PREMINULI U GOSPODINU:

Mirjana Kraljević

* * * * * * * * * * * NAŠI POKOJNI

POČIVALI U MIRU BOŢJEM!

"Ja sam uskrsnuće i ţivot: tko u mene

vjeruje, ako i umre, ţivjet će. I tko god

ţivi i vjeruje u mene, neće umrijeti

nikada. Vjeruješ li ovo?" Iv 11, 27

* * * * * * * * * * *

Marko Križevčanin (07. rujan) Sveti Marko Križevčanin (Križevci, 1589. - Košice, 7. rujna 1619.), tredi kanonizirani hrvatski svetac Rimokatoličke Crkve, svedenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar. Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Rodio se u Križevcima, u biskupiji zagrebačkoj. Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu, gdje je stupio i u Marijinu kongregaciju. Kao kandidat zagrebačke biskupije bio je primljen u glasoviti rimski kolegij Germanicum et Hungaricum. Svojom je rukom tamo zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu zavoda. Kao student odlikovao se bistrinom uma i krepošdu. U Rimu se nalazio od 1611. do 1615. godine. Postavši svedenik, vratio se u svoju zavičajnu biskupiju u kojoj je djelovao kratko vrijeme. Kardinal Petar Pázmány pozvao ga je u Ugarsku, učinio ga ravnateljem sjemeništa u Trnavi i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije Széplak, kod Košica, koja je tada bila vlasništvo ostrogonskoga kaptola. Košice su u ono doba bile utvrda ugarskoga kalvinizma. Da bi ojačao položaj malobrojnih katolika, gradski je upravitelj, namjesnik kralja Matije II., Andrija Dóczi pozvao u Košice dva isusovca: Stjepana Pongrácza i Melkiora Grodzieckoga. Njihov je plodonosni rad ojačao svijest katolika, ali i izazvao bijes kalvina. Tako su kalvini potakli narod na bunu optuživši lažno katolike, da su 13. srpnja 1619., izazvali požar u gradu. Tada se u Košicama s isusovcima nalazio i sveti Marko. U tim teškim trenucima htjeli su zajedno pomodi katolicima u gradu. No kad je zapovjednik kalvinske vojske Juraj Rákóczi, 3. rujna 1619. sa svojim hajducima ušao u Košice, odmah su zatvorili trojicu katoličkih svedenika. Kroz 3 dana nisu im dali ni jesti ni piti. Zapovjednik je vojske obedao Marku Krizinu pokloniti crkveno imanje samo ako se odrekne katolicizma i postane kalvin. Marko je to najenergičnije odbio. Okrutno su ih mučili i pogubili. Kad su mjesni kalvini čuli kako su okrutno mučili tu trojicu katoličkih svedenika, zbunjeni su priznali da nisu zaslužili takav barbarski postupak. Vijest je o mučeništvu kao munja prohujala Ugarskom. Knez Bethlen nije ipak dopustio , iako su mu bile upravljene mnoge molbe, da mučenici budu dostojno i s počastima sahranjeni. Dopustit de to 6 mjeseci kasnije na molbu palatinove žene Kataline Pálffy. Relikvije košičkih mučenika nalaze se u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Kanonizacija trojice košičkih mučenika dogodila se 2. srpnja 1995. u Košicama, u Slovačkoj.*1+ Spomendan sv. Marka Križevčanina je 7. rujna, koji se posebno svečano obilježava u Križevcima. Posvedena mu je kapela sv. Marka Križevčanina u rodnome gradu, po njemu se zove i rimokatolička župa u Križevcima te župna crkva sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Zaštitnik je Bjelovarsko-križevačke biskupije.