RASHLADNI UREĐAJI

RASHLADNI UREĐAJI

Rashladni ureĎaji imaju zadaću održavati potrebnu i dovoljno nisku

temperaturu u nekom prostoru. Ta je temperatura gotovo uvijek niža od

temperature okoline. Zbog toga će toplina s okoline prelaziti u prostor

(tvar) koji se hladi i zagrijavati ga. Da bismo temperaturu prostora kojeg

hladimo održavali stalnom, neprekidno treba odvoditi toplinu koja iz

okoline prelazi na hlaĎeni prostor i tvar u njemu, te je predavati nekom

spremniku. Najčešće nemamo na raspolaganju takav spremnik, čija je

temperatura niža od temperature prostora kojeg hladimo.

DESNOKRETNI KRUŽNI PROCES

Kod takvih je procesa rad ekspanzije veći od utrošenog rada za

kompresiju,a njihova razlika predstavlja koristan rad procesa.Da bi se

proveo kružni proces nužna su najmanje dva toplinska spremnika, tj.

jedan ogrjevni spremnik (OS) i jedan rashladni spremnik (RS).

Naravno, može se koristiti i veći broj toplinskih spremnika. Kod tih

procesa je temperatura ogrjevnog spremnika, TOS, uvijek veća od

temperature rashladnog spremnika, TRS.

LJEVOKRETNI KURŽNI PROCES

Rad utrošen za kompresiju je veći od dobivenog rada pri ekspanziji

Na slici je prikazana shema najjednostavnijeg kompresorskog parnog rashladnog

ureĎaja. Prema kružnom ljevokretnom kružnom procesu kompresor (Ko) usisava mokru

paru rashladnog medija stanja 1 i adijabatski je tlači na viši tlak P2 i temperaturu T.

Rashladni medij stanja 2 odlazi u kondenzator gdje mu se rashladnom

vodom oduzima toplina do stanja 3. Zatim se rashladni

isparivać medij odvodi u ekspanzijski cilindar (EC) da bi mu se

ekspanzijom smanjio tlak i temperatura kako bi na sebe

mogao primati toplinu iz prostora kojeg hladimo. Nakon

ekspanzije rashladni medij stanja 4 odlazi u isparivač koji

je smješten u prostoru koji se hladi.

RASHLADNA TEHNIKA

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature. Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr. rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci i strojevi za hlađenje usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi.

VRSTE KRUŽNIH PROCESA KOD HLAĐENJA

Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi toplina s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Tredu vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi. Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.

OPIS I PRIKAZ NAČINA FUNKCIONIRANJA

RASHLADNOG UREĐAJA

Osnovni proces koji objašnjava njihov rad je lijevokretni Carnotov kružni proces. Rashladni uređaji najčešde koriste freone kao rashladni medij, a mogu i neke druge plinove (npr. amonijak). Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima uređaji koji griju i hlade, tzv. inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka, najlakši su za montažu i najjeftiniji. Složeniji oblici koji daju i više energije su sustavi koji se ukapaju pod zemlju gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja podiže temperaturu rashladnog medija.

SHEMA RADA RASHLADNOG UREĐAJA

DJELOVI RASHLADNOG UREĐAJA:

1.Kompresor

2.Kondenzator

3.Termo ekspanzijski ventil

4.Isparivač

5.Rashladni mediji (plinovi)

NAČIN RADA

Toplinska pumpa je sustav koji se bazira na lijevokretnom Carnotovom

kružnom procesu koji toplinu u stroju pretvara u rad, pri čemu se koristi

idealni plin, najčešće neki od freona ovisno o željenim temperaturama.

Način rada je gotovo identičan načinu rada kućnog hladnjaka, a razlika

je u tome što rashladni ureĎaj oduzima toplinu namirnicama i predaje je

okolini.Proces se sastoji od dvije adijabatske promjene i dvije

izotermne promjene koje zatvaraju ciklus.

RASHLADNI MEDIJ

Kao rashladni medij moraju se koristiti isključivo plinovi sa svojstvima

da na odreĎenoj temperaturi, ovisno o tlaku, mogu biti u svim

agregatnim stanjima. Rashladni medij ne smije reagirati niti s jednim

sastavom unutar sistema, gustoća bi mu trebala biti što veća, mora biti

hermetički zatvoren unutar sustava, najčešće u nehrĎajućim bakrenim

cijevima, mora biti neeksplozivan, tako da u slučaju ispuštanja ne bi

došlo do eksplozije, neotrovan i po mogućnosti što manje štetan za

okoliš. Rashladni medij se miješa sa mazivim uljem kojem rashladni

medij mora osigurati kontinuirano putovanje kroz čitav sustav. Ulje ne

smije mijenjati svojstva plina.

FAKTOR HLAĐENJA Za ekonomičnost svakog rashladnog ureĎaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj

iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za

neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti

veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski

nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno

ovakav slučaj nije moguć u nekom realnom postrojenju. Izrazi za faktor ekonomičnosti,

ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom

kružnom procesu.

Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos

topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.

Za odreĎivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora

ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa.

Faktor hlaĎenja je omjer topline Q i utrošenog mehaničkog rada. Taj faktor daje podatak

o toplini Q koja se može podići od temperature To na Tok utroškom jedinice mehaničkog

rada. Za razliku od drugih termodinamičkih stupnjeva djelovanja, faktor hlaĎenja poprima

vrijednosti veće od jedan.