RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi (RiPup) - unovodstvo ......u tranzitu kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko. Za obavljanje trgovine

52

Računovodstv

o Primjena novog Primjena novog Zakona o trgoviniZakona o trgoviniNovi Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 – u nastavku: Zakon) te njegova izmjena i dopuna Uredbom (Nar. nov., br. 96/08) stupio je na snagu 2. kolovoza 2008., odnosno izmjena Uredbom stupila je na snagu danom njezine objave 21. kolovoza 2008. S obzirom na neke značajne razlike u odnosu na raniji Zakon o trgovini, u ovom se članku prikazuju sustavno pojedine njegove odredbe, u skladu s važećim provedbenim propisima koji se primjenjuju do donošenja novih propisa od strane Vlade Republike Hrvatske i ministra nadležnog za gospodarstvo (u nastavku: ministar), odnosno drugog nadležnog tijela.

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

1. Pristupna razmatranjaNovim Zakonom uređuju se uvjeti:

za obavljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu te

za obavljanje trgovine s inozemstvom.

Nadalje, uređuje se sljedeće: zaštitne mjere pri uvozu i izvozu,

mjere ograničenja obavljanja trgovine,

radno vrijeme u djelatnosti trgovine,

mjere zabrane nepoštenog trgovanja,

nadzor i upravne mjere te

kaznene i prijelazne i završne odredbe.

Važni dio Zakona čine pojedine odrednice koje nije sadržavao raniji Zakon o trgovini, od kojih u nastavku iznosimo neke najznačajnije za primjenu novog Zakona, što slijede:

a) Značenje izraza sadržanih u Zakonu (čl. 2. Zakona)U smislu Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

»prodajni objekt«1) je prodavaonica, skladište, tržnica na veli-ko, tržnica na malo ili drugi oblici prodaje robe izvan proda-vaonice;»prodavaonica«2) je posebno uređen prodajni objekt u kojem se obavlja djelatnost trgovine, a sastoji se od prodajnog pro-stora i pomoćnih prostorija;»specijalizirana prodavaonica«3) je prodavaonica koja pretežito prodaje jednu vrstu robe;»skladište« 4) je prodajni objekt (otvoren, natkriven ili zatvoren) namijenjen za smještaj i čuvanje robe te za obavljanje ostalih aktivnosti skladištenja, odnosno prodajni objekt u kojem se obavlja trgovina;»radno vrijeme u djelatnosti trgovine«5) je dnevno i tjedno rad-no vrijeme u kojem su prodavaonice i drugi oblici trgovine otvoreni za kupce;

»nabavna cijena«6) je jedinična cijena koštanja po kojoj se kupuju robe i usluge čiju strukturu čine fakturirana cijena dobavljača umanjena za eventualne popuste i zavisni troš-kovi nabave koji su vezani uz konkretnu nabavu materijala i sredstava za rad;»direktna prodaja«7) je prodaja proizvoda kupcima izravno od proizvođača ili registriranog trgovca, na mjestu proizvodnje ili putem zastupnika, najčešće u njihovim domovima ili do-movima drugih osoba te na ostalim mjestima izvan stalnih maloprodajnih mjesta;»blagdani«8) su svi blagdani određeni Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima;»domaća proizvodnja«9) je proizvodnja iste ili izravno konkuret-ne robe na carinskom području Republike Hrvatske, koju čine svi proizvođači te robe ili proizvođači čija proizvodnja te robe čini pretežan dio njezine ukupne proizvodnje;»šteta«10) je značajno slabljenje položaja domaće proizvodnje, materijalna šteta domaćoj proizvodnji, prijetnja štete ili mate-rijalno zaostajanje razvoja takve proizvodnje;»ista roba«11) je roba koja je po svojim svojstvima identična, ili ako takve robe nema, druga roba koja nije identična po svoj-stvima, ali ima svojstva koja su većim dijelom slična;»ispitni postupak«12) je postupak kojim se utvrđuje postojanje, obujam i učinak uvoza koji se ispituje na domaću proizvod-nju te uzročnu vezu između takvog uvoza i štete za domaću proizvodnju;»dampinški uvoz«13) je uvoz robe na carinsko područje Republi-ke Hrvatske po cijeni nižoj od njezine stvarne vrijednosti;»subvencionirani uvoz«14) je uvoz na carinsko područje Repu-blike Hrvatske robe koja je primila potporu u proizvodnji ili pri izvozu, posredno ili neposredno u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza.

RiPup10_2008.indb 52RiPup10_2008.indb 52 9.10.2008 21:46:279.10.2008 21:46:27

5310 / 2008

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

Trgovac može obavljati i dodatne djelatnosti koje služe obavlja-b) nju trgovine u manjem opsegu bez doregistracije (primjerice, dorada robe i sl.).Proširuje se obuhvaćanje subjekata koji mogu obavljati prodaju c) robe, osim registriranih trgovaca.Ministar propisuje uvjete stručne spreme za poslove prodava-d) ča, blagajnika i trgovačkog poslovođe.Propisuje se osiguravanje podataka o stanju robe u prodajnom e) objektu za ovlaštene osobe nadzora (u maloprodaji i za prodaju na veliko) umjesto ranije knjige popisa robe u prodaji na malo.Nepoštenim trgovanjem određuje se i prodaja robe ispod na-f) bavne cijene.Propisuje se određena zaštita radnika, itd.g)

Pobliža objašnjenja pojedinih od navedenih odrednica daju se u nastavku u odgovarajućim točkama članka.

2. Obavljanje trgovine

2.1. Općenite odredniceTrgovina je, u smislu Zakona, gospodarska djelatnost kupnje i pro-

daje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka na domaćem ili inozemnom tržištu.

Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo.

Glede usluga posredovanja u trgovini, na ugovorne odnose koji nastaju na toj osnovi u dijelu koji nije uređen Zakonom, primjenju-ju se odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08).

Trgovac je, u smislu Zakona, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.

Takva definicija trgovca uža je od pojma trgovca iz odredbe članka 1. Zakona o trgovačkim društvima, koji trgovca određuje kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno trajno obavlja gospodarsku dje-latnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanja usluga na tržištu, s time da individualni poljodjelci nisu trgovci, u smislu tog Zakona.

U daljnjem izlaganju koristit ćemo se izrazom trgovac isključivo u smislu Zakona o trgovini.

Trgovac može, bez upisa u registar, obavljati i druge poslove u manjem opsegu, koji služe obavljanju djelatnosti trgovine, a koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnost trgovine. Tipična djelatnost ove vrste je, primjerice, dorada robe (pakiranje, prepakiranje u manja pa-kovanja, dostava robe vlastitim ili unajmljenim vozilima i sl.).

2.2. Obavljanje djelatnosti trgovine drugih osoba

Odredbom članka 5. Zakona propisano je da djelatnost trgovine mogu obavljati i:

Nositelj i/ili član seljačkog gospodarstva ili obiteljskog po-a) ljoprivrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, u skladu s posebnim propisima, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavak 1. podstavaka koji se odnose na prodaju:na štandovima i klupama na tržnici na malo (podst. 1.),

na štandovima i klupama izvan tržnice na malo (podst. 2.),

pokretnom prodajom (podst. 5.),

prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.) (podst. 9.) te

u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava (podst. 10.).

Osim toga, ovim subjektima dopuštena je prodaja navedenih proi-zvoda i na tržnicama na veliko.

Pravna ili fizička osoba koja nema obvezu upisa u Upisnik b) dobavljača sadnog materijala, u skladu s posebnim propisi-ma, kad poljoprivredni sadni materijal prodaje na malo izvan prodavaonica na način opisan prethodno pod a) (bez podst. 10.) i u spremištima, trapilištima i sl. koja prodaju poljoprivred-ni sadni materijal (podst. 12. čl. 10. Zakona), kao i na tržnicama na veliko.Pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlasticu za gos-c) podarski ribolov na moru, povlasticu za gospodarski ribolov na slatkim vodama, povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama i povlasticu za akvakulturu, kada ribe i druge mor-ske organizme prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavak 1. podstavaka koji se odnose na prodaju: na štandovima i klupama na tržnici na malo (podst. 1.),

putem kioska (podst. 4.),

pokretnom prodajom (podst. 5.),

prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.) te

u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjedu-

ju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama (podst. 11.), kao i na tržnicama na veliko ribom iz članka 7. stavak 6. Zakona (Vlada RH propisuje uvjete za organiziranje, način poslovanja te postupak prodaje ribe na tržnicama na veliko ribom u roku šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, tj. Do 2. veljače 2009.).Pravna ili fizička osoba upisana u Upisnik šumoposjednika,d) kad šumske proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način opisan prethodno pod a) (bez podst. 10.), kao i na draž-bama i tržnicama na veliko.Zastupnik koji obavlja direktnu prodajue) za registriranog tr-govca ili proizvođača.

U novom Zakonu nije određen status i svojstvo zastupnika kao ni vrsta ugovora o obavljanju posla zastupnika. Prema tome, zastupnik može biti pravna ili fizička osoba samostalni poduzetnik ili fizička osoba (građanin). Pritom zastupnik fizička osoba (građanin) može obavljati takve poslove na temelju ugovora o radu, jer se radi o re-dovitim poslovima trgovca (osobni rad prema uputama poslodavca uz isplatu plaće).

Pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne f) djelatnosti kad svoje proizvode prodaje na malo.

Osobe iz ove točke pod a), b), c), d) i f) mogu obavljati djelatnost trgovine ako ispunjavaju propisane uvjete iz članka 12. Zakona (vi-djeti kasnije na odgovarajućem mjestu opis minimalnih tehničkih i sanitarnih uvjeta za obavljanje trgovine).

2.3. DražbeOdredbom članka 6. Zakona propisana je dražba kao poseban oblik

prodaje robe, što je prema toj odrednici organizirana prodaja robe najboljem kupcu na temelju javnog nadmetanja na određenom mje-stu i u određeno vrijeme.

Dražbe mogu biti stalne i povremene.Vlada RH – uredbom propisuje za određenu robu uvjete za orga-

nizaciju dražbe, način poslovanja te postupak prodaje robe putem dražbe (rok za donošenje uredbe Vlade RH je šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, tj. 2. veljače 2009.).

Na temelju odredbe članka 78. Zakona ostaje na snazi do donoše-nja novih propisa Uredba o dražbama (javnim nadmetanjima) odre-đenih drvnih proizvoda (Nar. nov., br. 7/99 do 112/07).


54 10 / 2008

Računovodstv

o

Primjena novog Zakona o trgovini

2.4. Trgovina na velikoOdredbom članka 7. Zakona propisano je da je trgovina na veliko

kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili Zakonom određenu djelatnost.

Trgovina na veliko obavlja se u prodajnim objektima, ako su za ta-kav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima, te na tržnicama na veliko.

U vezi s tom odredbom, člankom 8. Zakona propisano je da Vlada RH za određenu robu uredbom propisuje uvjete za obavljanje trgovi-ne na veliko samo u posebno uređenim i opremljenim skladištima.

Uredbom se propisuju i uvjeti za organiziranje, način poslovanja te postupak prodaje ribe na tržnicama na veliko ribom.

Rok za donošenje navedenih uredaba je šest mjeseci od dana stu-panja na snagu Zakona (2. veljače 2009.).

Do donošenja navedenih uredaba ostaje na snazi Uredba o uvje-tima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu koja se odnosi na naftne derivate (Nar. nov., br. 16/02 do 20/07).

Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko. Za obavljanje trgovine na veliko u tranzi-tu nije potreban prodajni objekt.

2.5. Trgovina na malo

2.5.1. Uvodne odredniceOdredbom članka 9. Zakona propisano je da je trgovina na malo

kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehnič-kih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

U svezi s navedenom odredbom potrebno je napomenuti da je do-puštanje prodaje na malo profesionalnim korisnicima novost u odno-su na dosadašnje uređenje ovog načina prodaje. To, praktično, znači da je u prodaji na malo načelno dopuštena i prodaja robe na veliko, osim za slučajeve u kojima su za takvu prodaju propisani dodatni uvjeti u skladu s posebnim propisima.

Radi ilustracije dodatnih uvjeta prodaje iznosimo primjer već spo-menute Uredbe o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu koja se odnosi na naftne derivate.

Praktična primjena odredbe članka 9. Zakona odnosila bi se, pri-mjerice, na slučaj da benzinska crpka koja ima samo uvjete za pro-daju na malo ne bi mogla legalno prodavati gorivo profesionalnim korisnicima bez ispunjenja dodatnih uvjeta. (Jedan od propisanih uvjeta za trgovinu na veliko naftnim derivatima je posjedovanje teh-nički podobnog skladišta (cisterne) od jednog milijuna litara, što je za malog trgovca teško zamisliva investicija da bi ispunio uvjet za prodaju na veliko naftnih derivata, itd.).

2.5.2. Prodajna mjestaTrgovina na malo obavlja se u prodavaonicama ili izvan prodava-

onica ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima.

Ako se u prodavaonici obavlja i neka druga djelatnost, prostor na-mijenjen toj djelatnosti mora biti vidljivo odvojen od dijela prodavao-nice namijenjenog trgovačkoj djelatnosti.

Trgovac može u svojoj prodavaonici dodatno obrađivati hranu tako da bude primjerena za uporabu. Pritom trgovac ne smije potrošači-ma omogućiti konzumaciju hrane ili pića u prodavaonici.

U prodavaonici ili ispred nje dopuštene su besplatne degustacije pojedinih vrsta robe.

Klasifikaciju prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo pravil-nikom uređuje ministar nadležan za gospodarstvo u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, tj. do 2. studenoga 2008.

Uvjete, način te vrstu robe koja se može prodavati u trgovini na malo u vojnim objektima propisuje pravilnikom ministar nadležan za obranu.

2.5.3. Trgovina na malo izvan prodavaonica (čl. 10. Zakona)

Trgovina na malo izvan prodavaonica je takav oblik kada se proda-ja robe i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina:

na štandovima i klupama na tržnicama na malo,

na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,

na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova

i sl., putem kisoka,

pokretnom prodajom,

prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, pu-

tem interneta, prodaja putem telefona), direktnom prodajom putem zastupnika,

prodajom putem automata,

prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.),

u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava, u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjedu-

ju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama, u spremištima, trapilištima i sl. koja prodaju poljoprivredni sad-

ni materijal.Na navedene načine ne može se prodavati roba ako je takav način

prodaje zabranjen posebnim propisima.Prodaja robe na javno-prometnim površinama na štandovima i

klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem automata i prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine.

Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, pro-daja putem kisoka, prodaja putem automata i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je nadležno tijelo jedinice lo-kalne samouprave dalo odobrenje.

Nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave propisat će vanjski izgled prodajnog objekta iz svoje nadležnosti vodeći računa o lokal-nim ambijentalnim značajkama.

S obzirom na pojedine odredbe iz ove točke, u nastavku se daje prikaz značenja pojedinih izraza, u skladu s propisima o uvjetima za obavljanje trgovine (čl. 12. Zakona) i posebnim propisima, odnosno uzancama koje se primjenjuju u trgovini – primjerice, Posebne uzan-ce u trgovini na malo (Nar. nov., br. 16/95).

Kako je značenje pojedinih izraza iz ove točke pretežito veza-no uz odrednice o uvjetima za obavljanje trgovine (čl. 12. Zako-na), do donošenja Pravilnika ministra iz tog članka Zakona pri-mjenjuje se Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (Nar. nov., br. 37/98, 73/02, 153/02 i 12/06 – u nastavku: Pravilnik o uvjetima) (vidjeti prijelaznu odredbu iz čl. 78. Zakona).

Prikaz pojedinih izraza daje se kako slijedi:


5510 / 2008

Računovodstv


2.5.3.1. ŠtandoviZakon o trgovini, a niti dosadašnji propisi o uvjetima za obavljanje

trgovine ne određuju pojam štandova.Posebne uzance u trgovini na malo navode kao poseban oblik pro-

daje robe izvan prodavaonica, tzv. pokretne naprave (štandove).Takav pojam moguće je odrediti prema enciklopedijskim rječnici-

ma kao stalno mjesto na tržištu za određenog prodavača, odnosno kao tezgu, trgovački stol ili klupu (pobliže opise vidjeti pod c) klu-pe).

2.5.3.2. Tržnice na maloPrema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu pod trž-

nicom na malo podrazumijeva se upravljanje i održavanje prostora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samou-prave u kojima se, u skladu s tržnim redom, pružaju usluge obavlja-nja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima.

Djelatnost tržnice mogu obavljati samo subjeti određeni navede-nim Zakonom.

Na tržnici mogu prodavati proizvode i robu isključivo pravne i fi-zičke osobe koje imaju odgovarajuću registraciju, obrtnicu odnosno rješenje o upisu u odgovarajući upisnik, u skladu s tržnim redom.

2.5.3.3. KlupeVažećim propisima o trgovini nije određen oblik, izgled ili dimenzije

klupe, nego su klupe određene samo kao način prodaje na tržnici na malo i izvan tržnice na malo. Prodaja namirnica na klupama podrazu-mijeva osiguranje sljedećih uvjeta:

zaštitu klupa od štetnog djelovanja okoliša (prašine, ispušnih

plinova automobila, sunca, vjetra i sl.); čišćenje i pranje površina i prodajnih mjesta;

svakodnevno uklanjanje smeća.

Za prodaju lakopokvarljivih namirnica mora se osigurati odgova-rajući uređaj s niskim temperaturama radi njihovog čuvanja. Pobliži uvjeti propisuju se Pravilnikom o uvjetima.

2.5.3.4. KioskKiosk je, prema važečim propisima o trgovini, prostorija u kojoj se

prodaja na malo obavlja putem otvora na samom kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor. Pobliži uvjeti za kiosk uređuju se Pravilni-kom o uvjetima.

2.5.3.5. Pokretna prodajaPrema važećim propisima o trgovini pokretnim prodavačem po-

drazumijeva se prodaja robe bez stalnog prodajnog mjesta upo-rabom uređenog i opremljenog vozila za prodaju robe (primjerice, kombi vozilo), odnosno s pomoću kolica koja se kreću od mjesta do mjesta ili s pomoću plovnog objekta opremljenog za prodaju na malo određenih vrsta proizvoda.

Na pokretne prodavače odgovarajuće se odnose odredbe o proda-ji na klupama. Pobliži uvjeti uređuju se Pravilnikom o uvjetima.

2.5.3.6. AutomatiProdaja s pomoću automata obavlja se u skladu s tehničkim uvje-

tima opremljenosti automata ovisno o vrsti proizvoda. Prodavatelj robe s pomoću automata obvezatan je pratiti i osigurati ispravno funkcioniranje automata. Prodaja sladoleda i bezalkoholnih pića iz automata može se obavljati samo na način uređen propisima o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru namirnica.

Glede prodaje s pomoću automata potrebno je uvažavati i propise o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda.

Isto tako, potrebno je odvojeno tretirati automate na koje se odno-se propisi o ugostiteljstvu. Pobliži uvjeti prodaje s pomoću automata uređuju se Pravilnikom o uvjetima.

2.5.3.7. Prodaja na daljinuProdajom na daljinu podrazumijeva se prodaja putem kataloga, TV

prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona.Odredbom članka 36. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br.

79/07 – u nastavku: ZZP) uređuje se ugovor sklopljen na daljinu, tako da je to ugovor sklopljen između trgovca i potrošača u okviru organizirane prodaje proizvoda ili organiziranog obavljanja usluga trgovca koji za potrebe sklapanja takvih ugovora isključivo koristi jedno ili više sredstava daljinske komunikacije.

Sredstva daljinske komunikacije, prema odredbi članka 37. ZZP-a, jesu ona sredstva koja su pogodna za sklapanje ugovora između trgovca i potrošača bez istodobne fizičke nazočnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu. Prema toj odredbi ZZP-a sredstva daljinske komunikacije, između ostalog, jesu: adresirani i neadresira-ni tiskani materijali, standardna pisma i dopisnice, tiskana promidž-bena poruka s narudžbenicama, katalog, telefon s ljudskim posre-dovanjem i bez njega, radio, videofon, videotekst, telefaks uređaj, televizija i elektronička pošta.

Dosadašnji propisi o trgovini ne uređuju pobliže ovaj oblik prodaje robe, što upućuje na primjenu odredaba ZZP-a.

Glede ZZP-a upućujemo na njegove odredbe članka 36.-55. koji se primjenjuju supsidijarno uz Zakon o trgovini, ako njime ili pro-vedbenim propisom nije, niti bi u bilo kojem smislu, bilo što drugo propisano.

Važno je napomenuti da trgovac na malo za obavljanje prodaje na daljinu inače mora ispunjavati sve uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima.

2.5.3.8. Direktna prodaja putem zastupnikaDirektnom prodajom obuhvaćena je »prodaja od vrata do vrata«,

kao prodaja kupcima izravno, bilo od strane proizvođača ili trgovca ili putem zastupnika. To se obavlja u domovima kupaca ili drugih osoba te na ulici, u ugostiteljskom objektu, stadionu, ustanovama ili na radnim mjestima potrošača.

Propisima o trgovini nije određen sadržaj, način i uvjeti takvog obli-ka prodaje niti što se smatra prostorijom kupca, osim što je Pravilni-kom o uvjetima propisano da za prodaju robe u prostorijama kupaca trgovci i drugi registrirani prodavači moraju osigurati odgovarajuće skladištenje robe koju prodaju i robom rukovati na način kojim se osigurava očuvanje njezine kakvoće.

Takav način prodaje uređen je i ZZP-om, tako da je odredbom članka 30. (u okviru glave VI. Ugovori sklopljeni izvan poslovnih pro-storija trgovca) propisano da se odredbe te glave Zakona primjenjuju na ugovore koji su sklopljeni u vrijeme izleta koji je organizirao trgo-vac izvan njegovih poslovnih prostorija, u vrijeme posjeta trgovca domu potrošača, domu drugog potrošača ili radnome mjestu po-trošača.

Trgovac koji sklapa ugovor na opisani način mora se potrošaču legitimirati identifikacijskom karticom.

To znači da se i pri ovom načinu prodaje robe supsidijarno primje-njuje ZZP, te stoga upućujemo čitatelje na odrednice članka 30.-35. ZZP-a.

Ministar pravilnikom propisuje uvjete za obavljanje poslova direk-tne prodaje putem zastupnika (čl. 12. st. 4. Zakona) u roku šest mje-seci, tj. Do 2. veljače 2009.


56 10 / 2008

Računovodstv

o


2.5.3.9. Prigodna prodaja (sajmovi, izložbe i sl.)Uvjeti za sajmove uzoraka, gospodarske izložbe i stočne sajmove

propisani su pobliže Pravilnikom o uvjetima.

2.5.3.10. Sajmovi uzoraka odnosno gospodarske izložbe Sajmovi uzoraka odnosno gospodarske izložbe moraju imati

odgovarajuće zatvorene i otvorene sajamske i izložbene prostore. Pritom otvoreni sajamski i izložbeni prostori moraju biti ograđeni čvr-stom ogradom.

Izlagačima robe mora se osigurati upotreba telefona i teleprintera, a za njihov boravak moraju se u sastavu sajamskog odnosno izložbe-nog prostora osigurati posebne poslovne prostorije ili odgovarajući prostori kao i pomoćne prostorije za njihove higijensko-sanitarne potrebe.

U sastavu tog prostora moraju se osigurati posebne pomoćne pro-storije za zdravstveno-sanitarne potrebe posjetitelja sajma (izložbe) kao i za njihove zaposlenike.

Na stočne sajmove na odgovarajući se način primjenjuju uvjeti koji su Pravilnikom o uvjetima propisani za otkupne stanice uz uva-žavanje sanitarno-veterinarskih propisa.

2.5.3.11. Javno-prometne površineNovi Zakon o trgovini uređuje mjesta prodaje izvan prodavaonica,

ovisno o tome obavlja li se prodaja na javno-prometnim površi-nama ili na površinama koje imaju pristup s javno-prometnih površina.

Javno-prometne površine su površine kojima raspolažu općine i gradovi u skladu s propisima o komunalnom gospodarstvu.

Prema odredbama Zakona o naseljima (Nar. nov., br. 54/08) javno-prometnim površinama unutar naselja smatraju se ulice i trgovi.

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07) površinom javne namjene određena je svaka površina čije je kori-štenje namijenjeno svima pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovi i zelene površi-ne u naselju, rekreacijske površine i sl.). Odlukama općina i gradova o komunalnom redu obično su nabrojene javno-prometne površine, kao primjerice, Odlukom o komunalnom redu Grada Zagreba, u kojoj se javno-prometnim površinama podrazumijevaju: javne ceste, ne-razvrstane ceste, trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothod-nici, nathodnici, pješački prolazi, tuneli, parkirališta, javne garaže, pločnici, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, stajališta javnog gradskog prometa i sl.

Kao što je već spomenuto uvodno pod ovom točkom prodaja robe na javno-prometnim površinama (kao i načini prodaje) može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi pred-stavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine. Takva odlu-ka je opći akt i odnosi se na sve potencijalne korisnike prodajnog prostora neovisno o imenu odnosno nazivu ovlaštenog subjekta.

2.5.3.12. Površine koje imaju pristup s javno-prometne površine

Površine koje imaju pristup s javno-prometne površine su one u vlasništvu ili posjedu pravnih i fizičkih osoba, na kojima proda-ju (uz označene načine prodaje) može obavljati samo pojedinačno određeni subjet kojem je izdano rješenje (odobrenje) od mjesno nad-ležnog tijela jedinica lokalne samouprave (općine ili grada).

Ovdje se, dakle, radi o pojedinačnom odobrenju koje se donosi u upravnom postupku (pojedinačni akt).

2.5.4. Zabrana prodaje alkohola i duhanskih proizvodaOdredbom članka 11. Zakona o trgovini na malo zabranjuje se pro-

daja alkoholnih pića i drugih pića koja sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina.

Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadržavaju alkohol mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina.

Ove se odredbe odgovarajuće primjenjuju i na duhan i duhanske proizvode u skladu s posebnim propisima.

Prodavač je obvezatan uskratiti prodaju navedenih proizvoda kup-cu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava.

2.6. Uvjeti za obavljanje trgovine

2.6.1. Uvodne napomeneOdredbom članka 12. Zakona propisani su sljedeći uvjeti za obav-

ljanje trgovine: minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni

objekti, oprema i sredstva s pomoću kojih se obavlja trgovi-na te drugi uvjeti propisani posebnim propisima, s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine; opći sanitarni i zdravstveni uvjeti sukladni propisima o hrani

kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

Pravilnikom ministra određuju se minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati prodajni objekti, oprema i sredstva u prodajnim objek-tima trgovine na veliko i trgovine na malo, uvjeti koji se odnose na vanjske površine prodajnog objekta, uvjeti za prodaju robe izvan prodavaonica, postupak utvrđivanja uvjeta, kao i vrsta robe koja se može prodavati izvan prodavaonica.

Rok za donošenje navedenog pravilnika je šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, tj. 2. veljače 2009.

Do donošenja navedenog pravilnika ostaje na snazi u prethodnoj točki spomenuti Pravilnik o uvjetima, u skladu s prijelaznom odred-bom iz članka 78. Zakona.

2.6.2. Postupak za izdavanje rješenja o uvjetimaOdredbom članka 13. Zakona propisano je da se zahtjev za izdava-

nje rješenja o uvjetima podnosi mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nad-ležnom za gospodarstvo prema mjestu gdje se nalazi prodajni objekt i mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

o pravu korištenja poslovnog prostora,

da prodajni objekt ispunjava uvjete propisane tim Zakonom i

propisima donesenim na temelju toga Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisima.

Djelatnost trgovine ne može se započeti obavljati prije nego što mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za gospodarstvo izda rješenje da pro-dajni objekt, oprema i sredstva s pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava uvjete propisane tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisi-ma.

U prodajnom objektu se ne smije obavljati oblik trgovine za koji mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za gospodarstvo nije izdao rje-šenje (st. 6. čl. 13. Zakona).


5710 / 2008

Računovodstv


Donošenju rješenja prethodi poseban ispitni postupak nadležnog tijela u skladu s važećim pravilima upravnog postupka, pri čemu izdano rješenje podliježe pravnim sredstvima iz Zakona o općem upravnom postupku.

Iznimno od stavka 6. članka 13. Zakona, djelatnost trgovine izvan prodajnog objekta može se obavljati povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredba i sl.), sukladno sanitar-nim propisima.

2.6.3. Posebni uvjeti za određene prodajne objekteOdredbom članka 14. Zakona propisano je da ministarstvo u

postupku izdavanja lokacijske dozvole određuje posebne uvjete za obavljanje trgovine u određenim vrstama prodajnih objekata.

Vrste prodajnih objekata i kriterije za određivanje posebnih uvje-ta za obavljanje trgovine iz prethodnog stavka određuje Vlada RH uredbom.

Valja napomenuti da nije precizirano na koju se lokacijsku dozvolu odnosi ova odredbe Zakona. Do donošenja vladine uredbe ostaje na snazi Uredba o posebnim uvjetima ... (Nar. nov., br. 105/07).

2.6.4. Uvjeti za određeno osoblje u trgoviniOdredbom članka 15. Zakona propisano je da osobe koje su na

temelju ugovora o radu zaposlene u trgovačkom društvu ili obrtu registriranom za obavljanje djelatnosti trgovine na radnim mjestima prodavača, blagajnika ili trgovačkog poslovođe, moraju ispunjavati poseban uvjet stručne spreme.

Posebne uvjete za obavljanje navedenih poslova propisuje mini-star pravilnikom.

Dosadašnjim propisima o trgovini nije bila izričito propisana struč-na sprema za osoblje u trgovini.

U skladu s prijelaznim odredbama ranijeg Zakona o trgovini iz 1996., trgovci su, glede stručne spreme osoblja, bili upućeni na pri-mjenu Zakona o trgovini iz bivše SRH, u kojem je bilo propisano da poslovni subjekti autonomno svojim općim aktima uređuju pitanja stručne spreme osoblja, što se u strukovnoj praksi uglavnom pri-mjenjivalo.

Djelomično uređenje stručne spreme osoblja u trgovini bilo je ure-đeno Zakonom o obrtu (Nar. nov., br. 77/93 do 79/07), za trgovce obrtnike, a koji se na temelju odredbe članka 1. stavak 2. toga Zako-na odnosi i na pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost navedenu u popisu vezanih obrta iz članka 2. stavak 2. toga Zako-na i Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (Nar. nov., br. 87/01 do 47/05 i 42/08) pod uvjetom da djelatnost ne obavljaju na industrijski način. Kako je očito da se dje-latnost trgovine ne obavlja na industrijski način valja zaključiti da se navedeni propis odnosi ina trgovce pravne osobe.

Spomenutim pravilnikom propisani su vezani obrti kao i stupanj i vrste stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje, gdje je u po-pisu vezanih obrta (kao prilogu) u razredu 47.00.01 – Trgovina na malo u specijaliziranoj prodavaonici, 47.10.01 – Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonciama te 47.10.02 – Prodaja robe na kiosku propisana srednja stručna sprema odgovarajućeg trajanja za prodavača, odnosno stručna osposobljenost prema određenom is-pitnom programu za pomoćnog prodavača.

Ista sprema u razredu 45.10.01 – Trgovina motornim vozilima na malo propisana je za prodavača.

Prema tome, do donošenja pravilnika o posebnim uvjetima za pro-davača u određenoj vrsti trgovine vrijedi stručna sprema propisana za vezani obrt, u smislu prethodno navedenih određenja.

Prijelaznom odredbom iz članka 79. Zakona propisano je da se odredbe o stručnoj spremi iz članka 15. Zakona ne odnose na osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona, na temelju ugovora o radu, bile zaposlene na radnim mjestima prodavača, blagajnika ili trgovačkog poslovođe. To praktično znači da se u tom smislu zakonski priznaje stanje zatečeno na dan 2. kolovoza 2008.

2.6.5. Osiguravanje podataka o stanju robeOdredbom članka 16. Zakona propisano je da trgovac mora nad-

ležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu na temelju isprava iz kojih se može spoznati poslovni događaj.

Podatke o robi mora osigurati samo trgovac, a ne i druge oso-be iz članka 5. Zakona (toč. 2.2.).

Pritom je u nastavku propisan sadržaj isprava, u smislu da isprava o robi u prodajnom objektu moraju imati osobito podatke o:

imenu ili nazivu dobavljača,

broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe,

nazivu, mjernoj jedinici i količini robe,

prodajnoj cijeni robe,

promjeni cijene robe.

Navedene odrednice kao cjelina nisu sadržajno potpuno jasne, po-sebno u odnosu na pojam »stanje robe«. Naime, navedenom odred-bom nije precizirano što se podrazumijeva tim pojmom. Stanje neke imovine (kao, primjerice, roba, novac i sl.) uobičajeno podrazumijeva razliku između ulaza i izlaza, u pravilu u količinskom i vrijednosnom iskazu, što u ovom slučaju nije potpuno jasno određeno.

Međutim, jasnija je odredba o ispravama o robi u prodajnom objek-tu, tako što su taksativno navedeni podaci koje moraju sadržavati.

S obzirom na uvodnu rečenicu ove odredbe da se navedeni poda-ci osiguravaju inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi, valja utvrditi da su se u dosadašnjoj nadzornoj praksi podaci o robi osiguravali s pomoću knjige popisa, koja se morala voditi na temelju isprava propisanih sada nevažećim Pravilnikom o načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo (Nar. nov., br. 122/07). Navedena okolnost upućuje na zaključak da odredbe u novom Zakonu o osiguranju po-dataka o stanju robe ima praktično istovjetan cilj koji je bio postignut vođenjem knjige popisa robe na temelju propisanih isprava prema dosadašnjim propisima.

Zakon propisuje obvezu trgovca da osigura podatke o stanju robe s pomoću propisanih isprava o robi tako da je trgovcu kao obvezni-ku osiguranja propisanih podataka prepušteno da samostalno odabere oblik u kojem će takve podatke osigurati.

Stoga, u konačnici valja zaključiti da trgovci mogu propisane po-datke osigurati i tako da i dalje vode popis robe (knjigu popisa) i time praktično riješiti ispunjenje svoje obveze iz članka 16. Zakona.

Osiguravanje podataka moguće je obaviti i u drugom obliku (i pod drugim nazivom) uz postizanje sadržaja na koji upućuje spomenuta zakonska odrednica. U bitnom potrebno je u podacima o robi obli-kovati stupce zaduženja i razduženja prodajnog objekta, kao i ostale potrebne podatke.

www.ripupripup.hr


58 10 / 2008

Računovodstv

o


Primjer mogućeg oblika (obrasca) podataka o robi:

_______________________________(naziv i sjedište pravne – fizičke osobe)____________________________________________(naziv, broj i sjedište prodavaonice – prodajnog mjesta)

PODACI O ROBI U TRGOVINI

Red. broj Datum upisa ispraveNaziv i broj isprave o zaduženju i

razduženjuIznos – vrijednost robe

zaduženje kn razduženje kn1. 2. 3. 4. 5.

Obrazac je moguće proširiti i na druge podatke prema potrebama trgovca.Ako se podaci o stanju robe ne vode u prodajnom objektu, trgovac je obvezatan dostaviti navedene podatke najkasnije 24 sata nakon

zahtjeva nadležnog inspektora i druge ovlaštene osobe.U nastavku prikazujemo, radi podsjećanja i ilustracije pojedine isprave o robi koje bi, prema ovoj zakonskoj odrednici bilo potrebno osigu-

rati za konkretni prodajni objekt u trgovini na veliko i u trgovini na malo, kako slijedi:Isprave o zaduženju robea)

Uobičajena isprava o zaduženju robe bila je do sada, a može i dalje biti, kalkulacija koja se sastavlja na temelju ulaznog računa dobavljača, odnosno interne dostavnice (za robu iz vlastitog skladišta trgovca) ili druge isprave o ulazu robe koja sadržava sve podatke propisane za ispravu o robi u prodajnom objektu iz članka 16. Zakona. Prijedlog oblika kalkulacije prikazujemo u nastavku što slijedi:

NAZIV I SJEDIŠTE TRGOVCA: TRANSKOMERC ZAGREBPRODAVAONICA BR. 3 – TREŠNJEVKA ZAGREB, 10. 08. 2008.

ZADUŽENJE – KALKULACIJA BR. 65DOBAVLJAČ: TRGOPROMET d.o.o. ZAGREB, ŽITANJAK bb, M. B. __________NA TEMELJU: RAČUNA (R-1) BR. 102 OD 7. 08. 2008.

Red.br.

Naziv robeBrojčanaoznaka

Jed.mjere

Koli-čina

Fakturna vrijednost dobavljača

kn

Ovisni troškovi

kn

Nabavna vrijednost

(6+7)kn

Razlika u cijeniProdajna vrijed.

(8+10)kn

Obračun PDV-a Povrat. naknada za ambal.

kn

Ukupno zaduženje

% iznoskn

prodajnavrijednost

(11+13+14+15)

pojedin.(16-:5)

0%(11x0%)

22%(11+22%)

10%(11x10%)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

1. Pereci 213579 kom 60 150,00 31,00 181,00 6 11,00 192,00 192,00 3,20

2.Čokoladni vafli 500 g

312805 kom 200 3.000,00 619,00 3.619,00 15 543,00 4.162,00 916,00 5.078,00 25,39

3.Omekšivač Kvaritu 1,5 l

005835 kom 150 1.500,00 310,00 1.810,00 18 326,00 2.136,00 470,00 2.606,00 17,37

4. Deo sprej 139284 kom 350 4.200,00 868,00 5.068,00 20 1.014,00 6.082,00 1.338,00 7.420,00 21,20

5.Vreće za smeće – pak.

184583 kom 300 1.800,00 372,00 2.172,00 16 347,00 2.519,00 554,00 3.073,00 10,24

6.Voda ne-gaz. 0,5 l

005527 kom 500 1.225,00 0 1.225,00 10 122,50 1.347,50 296,00 250,00 1.893,50 3,79

UKUPNO 11.875,00 2.200,00 14.075,00 2.363,50 16.438,50 3.574,00 250,00 20.262,50

Preuzimatelj robe: Sastavio kalkulant:

________________ ________________

Napomena:Povratna naknada za ambalažu čini prolaznu stavku koja ne podliježe PDV-u (u računu je posebno iskazana za negaziranu vodu – 500 boca x 0,50 kn).1) Stupac 14 u kalkulaciji odnosi se na obračun PDV-a uz stopu od 10% za novine i časopise propisanoj izmjenom Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 76/07) i izmjenom 2) Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/07).Kalkulacija se prilaže i ulaznom računu kao ispravi za knjiženje u računovodstvu.3)


5910 / 2008

Računovodstv


Navedeni model kalkulacije zaduženja robe jedan je od mogućih alternativnih postupaka, tako da čitatelji mogu potpuno slobodno kreirati vlastiti model uz sve elemente koji su potrebni za bilježenje podataka o robi u prodajnom objektu.

Valja posebno napomenuti da je ovaj model kalkulacije upotre-bljiv i za zaduženje skladišta trgovine na veliko, tako da se pritom za-nemare stupci 12, 13 i 14, jer prodajna cijena pri zaduženju skladišta ne sadržava PDV.

Isprave o zaduženju robe bilježe se u podacima o robi u stupcu zaduženja.

Isprave o razduženju robeb) Uobičajene isprave o razduženju robe u prodajnom objektu, kao i

do sada, i dalje su vrpce registar blagajne, iskazi pojedinačno izdanih računa, odnosno paragon blokova, kako u prodavaonici trgovine na malo, tako i u skladištu trgovine na veliko, uz odgovarajuće prilagod-be podataka iz isprava za konkretnu vrstu prodajnog objekta. Isprave o razduženju robe bilježe se u podacima o robi u stupcu razduženja.

Isprave o promjeni prodajne cijene robec) Kod promjene cijena trgovac je obvezatan sastaviti zapisnik koji

treba sadržavati: naziv i sjedište trgovca,

naziv i sjedište prodajnog objekta,

redni broj i datum sastavljanja zapisnika,

naziv robe i količinu, staru i novu prodajnu cijenu s PDV-om

(odnosno u trgovini na veliko bez PDV-a), iznos prodajne vrijed-nosti robe za koji se vrijednost robe povećava odnosno sma-njuje, te potpis odgovorne osobe.

Sniženje cijena obavlja se prema odluci trgovca u pravilu u sljede-ćim slučajevima:

nivelacije cijena zbog nove nabave po nižim cijenama od onih

na zalihi, sezonskog sniženja,

sniženja zbog demodiranja robe, odnosno gubitka kakvoće

robe i nekurentnosti na tržištu te prigodnog sniženja sijena.

U povodu sniženja cijena trgovac je obvezatan obaviti popis zaliha robe čija se cijena smanjuje i o tome sastaviti zapisnik o promjeni cijena.

Cijene se obično snižavaju do visine ukalkulirane razlike u cijeni i u takvom se slučaju obavlja korektura zaduženja razlike u cijeni i odgovarajućeg iznosa ukalkuliranog PDV-a (ako se odnosi na prodavaonicu robe na malo).

Prikazujemo primjer sniženja cijena na temelju odluke trgovca radi nekurentnosti preostalih zaliha određenih odjevnih predmeta u pro-davaonici za koje je obavljen popis i načinjen zapisnik.

U maloprodaji trgovci se glede sniženja cijena moraju strogo pridr-žavati odgovarajućih odredaba Zakona o zaštiti potrošača.

Primjer – zapisnik:

NAZIV TRGOVCA: KOMERC PROM ZAGREBPRODAVAONICA BR. 4 ZAGREB ZAGREB, 10. 09. 2008.

Na temelju popisa robe načinjen jeZAPISNIK O PROMJENI CIJENE br. 3

Red.

br. Naziv robe i brojčana

oznaka

Jedin

ica m

jere

Količ

ina

Prodajna cijena s PDV-om po jedinici

Ukupno prodajna vrijednost Razlika

u kn+/-stara kn nova kn stara kn

(4x5)nova kn

(4x6)1 2 3 4 5 6 7 8 9

1Odijela »Leni« 032865

kom 12 1.400,00 1.200,00 16.800,00 14.400,00 -2400,00

2Sako M 400 033568

kom 10 600,00 500,00 6.000,00 5.000,00 -1.000,00

3Balon ogrtač »Des« 038567

kom 10 800,00 700,00 8.000,00 7.000,00 -1.000,00

Ukupno 30.800,00 26.400,00 -4.400,00

SMANJENJE PDV-a: 4.400,00 x 18,0328% 793,44

Odgovorna osoba:Mato Matić

M.P.

Napomene:1. Pretpostavka je da se cijena snižava u okviru visine ukalkulirane razlike

u cijeni.2. Primjenjuje se preračunana stopa PDV-a jer je obračun obavljen po

cijenama s uključenim PDV-om.U slučaju skladišta trgovine na veliko u zapisniku u stupcima 5 i 6

označila bi se prodajna cijena bez PDV-a.Posebna napomena glede sniženja ispod nabavne cijene robe

- s obzirom na odredbu članka 64. Zakona da se nepoštenim trgo-vanjem, u smislu ovog Zakona, smatra i prodaja robe ispod nje-zine nabavne cijene, upućujemo čitatelje na prikaz pod točkom 5.2. u ovom članku na odgovarajućem mjestu.

Promjene cijena bilježe se u podacima o robi u odgovarajućem stupcu, tako da se sniženje cijena iskazuje kao odbitna stavka (stor-no) zaduženja.

Popusti i rabati u računima trgovacad) Popusti i rabati koji se odobravaju kupcima u trenutku prodaje

iskazuju se u računima kao odbitne stavke, tako da konačnu pro-dajnu vrijednost robe čini iznos nakon odobrenog popusta odnosno rabata.

Popusti i rabati u trgovini odobravaju se na temelju ugovora. U maloprodaji se ugovorni uvjeti objavljuju kupcima na vidljivom mje-stu u prodavaonici ili drugom prodajnom objektu, a u prodaji na veli-ko rabati se uglavljuju u općim uvjetima prodaje, odnosno u samom ugovoru, ako se oni sklapaju u pisanom obliku. Moguće je ugovorne popuste i rabate uglavljivati i na druge uobičajene načine, pod uvje-tom da su takvi uvjeti bili dostupni kupcima prije sklapanja ugovora. U maloprodaji trgovci se, glede popusta, moraju strogo pridržavati odgovarajućih odredaba Zakona o zaštiti potrošača.

U konačnici, popusti i rabati odobreni u trenutku prodaje čine u bitnom smislu smanjenje prodajnih cijena robe, pa je zbog toga po-trebno sastaviti isprave o promjeni cijena.

Pretplatnicimawww.propisipropisi.hr

40% jeftiniji


60 10 / 2008

Računovodstv

o


Prema stajalištu Državnog inspektorata od 14. travnja 2000. proizlazi da su izdani računi za kupljenu robu za koju trgovac odobrava popust ujedno i dokumenti (isprave) o obavljenoj pro-mjeni cijene robe kojom je prodajni objekt bio zadužen, jer iz-dani račun za robu na koju je odobren popust svojim sadržajem udovoljava elementima zapisnika o promjeni cijene robe.

Zapisnik o promjeni cijene u ovom se slučaju sastoji od dnev-nog iskaza odobrenih popusta (rabata) s oznakama računa po kojima je odobren popust uz navođenje ukupnog iznosa popusta te odgovarajuće smanjenje PDV-a kada se radi o popustima u malo-prodaji. U prodaji na veliko na odgovarajući način iskazuju se u ispra-vi (zapisniku) odobreni rabati kupcima na temelju izdanih računa. Navedena isprava bilježi se u podacima o robi kao odbitna (storno) stavka u stupcu zaduženja robe.

Valja napomenuti da naknadno odobreni popusti ili rabati, od-nosno kasaskonti ne čine promjene cijena robe koje bi trebalo bilježiti u podacima o robi jer oni ne znače promjenu vrijednosti zaliha robe, nego tekuće prihode ili rashode poslovanja.

2.6.6. Uvjeti za obavljanje trgovine s inozemstvom (čl. 17.-23. Zakona)

Prema odredbi članka 17. Zakona, trgovina s inozemstvom obavlja se na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u RH i osoba sa sjedištem u inozemstvu, sukladno propisima RH te međunarodnim sporazumima i ugovorima.

2.6.6.1. Izvoz i uvoz robe i uslugaIzvoz i uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinjena i

kada je roba prešla carinsku crtu, odnosno kada je usluga pru-žena.

Danom izvoza, odnosno uvoza robe smatra se dan kada je roba ocarinjena.

Trgovina uslugama s inozemstvom, u smislu ovog Zakona, je pru-žanje usluga:

s područja RH na područje druge države, odnosno s područja

druge države na područje RH, domaće pravne ili fizičke osobe stranoj osobi na području RH,

domaće pravne ili fizičke osobe putem komercijalne prisutno-

sti u drugoj državi, odnosno strane osobe putem komercijalne prisutnosti u RH, domaće fizičke osobe na području druge države, odnosno stra-

ne fizičke osobe na području RH.Izvoznik je, u smislu ovog Zakona, trgovac te druga pravna ili fi-

zička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu i usluge iz zemlje.

Uvoznik je, u smislu ovog Zakona, trgovac te druga pravna ili fi-zička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu i usluge u zemlju.

2.6.6.2. Uvjeti koje mora ispunjavati roba pri uvozuOdredbom članka 19. i 20. Zakona propisani su uvjeti koje mora

ispunjavati roba pri uvozu.Roba koja se uvozi ili privremeno uvozi mora glede zdravstvene,

veterinarske ili fitosanitarne ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.

Roba koja se uvozi može biti stavljena na tržište ako je sukladna s propisanim zahtjevima, označena u skladu s odgovarajućim pro-pisima te ako su za robu osigurane propisane isprave o sukladnosti.

Motorna vozila koja se uvoze u Republiku Hrvatsku moraju biti tehnički ispravna u skladu s propisima o tehničkoj ispravnosti vozila na cestama, a prije njihovog stavljanja na tržište ili prve registracije

u Republici Hrvatskoj moraju odgovarati propisanim zahtjevima o homologaciji.

Trgovac koji uvozi motorna vozila i druga vozila, njihove dijelove i tehničke proizvode, dužan je osigurati jamstveni list, popis servisa, kao i rezervne dijelove pri stavljanju te robe na hrvatsko tržište.

Za robu čija svojstva zahtijevaju posebno rukovanje i čuvanje, a za koju su propisani posebni uvjeti za obavljanje trgovine na veliko na domaćem tržištu, sukladno članku 8. ovog Zakona, Vlada može odrediti iste uvjete i za uvoz te robe.

2.6.6.3. Provoz robeVlada na prijedlog nadležnog ministarstva, u skladu s posebnim

propisima i međunarodnim konvecijama, može zabraniti provoz određene robe kroz carinsko područje Republike Hrvatske ili propi-sati uvjete pod kojima se takva robe može prevoziti u tranzitu, radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i očuvanja i zaštite prirode i okoliša.

2.6.6.4. Isprave koje prate robu pri izvozu i uvozuPravila o podrijetlu robe i način izdavanja potvrda o podrijetlu robe

utvrđuju se carinskim propisima i međunarodnim ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska.

Potvrde o hrvatskom podrijetlu robe izdaje Hrvatska gospodarska komora, a potvrde o povlaštenom podrijetlu robe Ministarstvo finan-cija – Carinska uprava.

Kad je propisima strane države, međunarodnim sporazumom ili propisom Republike Hrvatske predviđeno da robu pri izvozu i uvozu moraju pratiti određene potvrde, odnosno određene ovjerene ispra-ve, takve potvrde izdaje ili ovjerava Ministarstvo, osim za pojedine robe za koje se potvrde, odnosno određene isprave izdaju ili ovjera-vaju u upravnom postupku sukladno posebnim propisima Republike Hrvatske.

2.6.6.5. Izvoz i uvoz bez naplate i plaćanja protuvrijednosti

Izvoznik može izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti, a uvoznik uvoziti robu i usluge bez plaćanja protuvrijednosti:

ako je to u svezi s obavljanjem njegove gospodarske djelatno-

sti i ako roba koja se izvozi, odnosno uvozi ne služi za daljnju prodaju ili ako je to predviđeno međunarodnim ugovorima i konvecija-

ma.Bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, mogu slati odno-

sno primati robu te pružati i koristiti usluge u humanitarne, obrazov-ne, znanstvene, prosvjetne, kulturne, zdravstvene, socijalne, šport-ske, vjerske i druge slične svrhe, udruge, zaklade odnosno ustanove registrirane za te djelatnosti.

Izvoz i uvoz, odnosno slanje i primanje robe te pružanje i korištenje navedenih usluga obavlja se slobodno.

Nadležnoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se dokaz o izvozu bez naplate, odnosno uvozu bez plaćanja protuvrijednosti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika, odnosno uvoznika da se radi o izvozu i uvozu bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, odnosno dokaz o pozivu na međunarodni ugovor.

2.7. Privremeni izvoz i uvoz (čl. 24. i 25. Zakona)

Roba se može privremeno izvoziti i uvoziti u skladu s ovim Zako-nom i carinskim propisima, posebnim zakonima i na temelju njih do-nesenim propisima i međunarodnim konvencijama i ugovorima.


6110 / 2008

Računovodstv


Na robu koja se privremeno izvozi, odnosno uvozi, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona te posebnih zakona i na temelju njih done-senih propisa, a carinski postupak provodi se u skladu s carinskim propisima.

Iznimno, na privremeni izvoz i uvoz robe ne odnose se odredbe o kontingentima iz ovoga Zakona niti zabrane ili druga ograničenja izvoza i uvoza određena iz gospodarskih razloga.

Ako je za robu koja se privremeno izvozi ili uvozi propisana dozvola na temelju ovoga Zakona ili posebnih zakona, roba se privremeno izvozi ili uvozi uz dozvolu ili odgovarajuću ispravu.

2.8. Posebni oblici trgovine s inozemstvom (čl.2 6.-28. Zakona)

2.8.1. Poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvomTrgovac može slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvo-

ziti ili privremeno uvoziti radi ponovnog izvoza, odnosno robu kuplje-nu u inozemstvu neposredno prodavati u inozemstvu (poslovi posre-dovanja), sukladno ograničenjima propisanim posebnim propisima.

Vlada na prijedlog Ministarstva, može ograničiti obavljanje nave-denih poslova, odnosno propisati potanje uvjete za njihovo obav-ljanje, osobito ako država iz koje se roba kupuje ili država u koju se roba prodaje, to izričito zahtijeva ili ako ocijeni da su ti poslovi pro-tivni sklopljenim međunarodnim ugovorima ili da nanose ili prijete nanošenjem štete gospodarstvu Republike Hrvatske, odnosno pred-stavljaju opasnost po prirodu i okoliš ili onečišćuju prirodu i okoliš u Republici Hrvatskoj ili ugrožavaju izvršavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske.

2.8.2. Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet

Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet, izvoznik, odnosno uvoznik može obavljati sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima, sklopljenim međunarodnim ugovorima, carinskim propisi-ma te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Malogranično i susjedno prekomorsko područje, u smislu ovoga Zakona, je područje utvrđeno međudržavnim ugovorom.

Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograničnom i susjednom prekomorskom prometu može obavljati izvoznik, odnosno uvoznik sa sjedištem u označenom području.

2.8.3. Prodaja strane robe s carinskog skladištaPosebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe s

carinskog skladišta.Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladišta te posebne

oblike carinskoga postupanja pri prodaji robe s carinskog skladišta uređuju se carinskim propisima.

2.9. Trgovinski zaštitni mehanizmi (čl. 29.-51. Zakona)

2.9.1. Mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza

Ako se u kratkom razdoblju poveća uvoz određene robe, u ap-solutnim količinama ili relativno u odnosu na domaću proizvodnju i ako takav uvoz nanosi štetu ili prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji iste robe, Vlada će poduzeti odgovarajuće mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza s ciljem otklanjanja šte-te i poremećaja nastalih takvim uvozom.

Mjere zaštite domaće prozvodnje primjenjivat će se na svu robu koja se uvozi neovisno o zemlji podrijetla ili zemlji uvoza.

Mjere zaštite domaće proizvodnje su količinsko ograničenje uvoza određene robe (kontingent) ili povećanje carine za određenu robu.

Mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza provode se sukladno međunarodnim obvezama Republike Hrvatske.

Mjere zaštite domaće proizvodnje iz ovoga Zakona mogu se podu-zeti samo ako se u ispitnom postupku dokaže uzročna veza između povećanog uvoza određene robe i štete, odnosno mogućnosti na-stanka štete za domaću proizvodnju.

Ako se u ispitnom postupku utvrdi da su štetu domaćoj proizvodnj prouzročili drugi čimbenici, a na povećani uvoz određene robe, ostvaren u istom razdoblju, neće se propisivati navedene mjere iz ovoga Zakona.

Zahtjev za pokretanje ispitnog postupka podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba odnosno gospdoarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način i kriterije za provedbu ispitnog postupka propisuje Vlada uredbom.

Odluka o pokretanju ispitnog postupka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ako kao mjeru zaštite iz ovoga Zakona Vlada propiše količinsko ograničenje uvoza određene robe (kontingent) opseg tog kontingen-ta za određenu robu ne smije biti manji od prosječnoga godišnjeg uvoza te robe ostvarenog u proteklom trogodišnjem razdoblju, osim u slučaju potrebe otklanjanja ili sprječavanja nastanka štete.

Ako se raspodjela utvrđenog kontingenta obavlja između više zemalja, Vlada može sa zemljama članicama Sjvetske trgovinske organizacije, osobito zainteresiranima za izvoz te robe u Republiku Hrvatsku, usuglasiti način raspodjele kontingenata i njihove udjele u toj raspodjeli. Ako utvrdi da takav način raspodjele kontingenta nije prikladan, utvrđen opseg kontingenta raspodijelit će se razmjer-no udjelima zemalja izvoznica u ukupnom uvozu određene robe u Republiku Hrvatsku u promatranom razdoblju, vodeći pritom računa i o drugim bitnim čimbenicima, koji su utjecali ili mogu utjecati na uvoz te robe.

Iznimno, Vlada može izmijeniti način raspodjele kontingenata: ako uvoz iz određene zemlje članice Svjetske trgovinske orga-

nizacija poraste nerazmjerno ukupnom povećanju uvoza odre-đene robe u promatranom razdoblju, ako postoje opravdani razlozi za odstupanje i

ako su uvjeti za odstupanje jednaki prema svim dobavljačima

određene robe.U iznimnim okolnostima, kad bi odgoda poduzimanja mjera zaštite

iz ovoga Zakona prouzročila teško otklonjivu štetu domaćoj prozvod-nji, Vlada može, na prijedlog Ministarstva propisati privremene mjere zaštite, ako utvrdi postojanje pouzdanih pokazatelja da je povećani uvoz nanio štetu ili da prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji.

Kao privremenu mjeru zaštite Vlada može propisati zaštitnu pri-stojbu u obliku povećanja carine za određenu robu.

Način provedbe, primjenu, trajanje te ponovno uvođenje mjera zaštite iz ovoga Zakona propisuje Vlada uredbom na prijedlog Mi-nistarstva.

2.9.2. KontingentiVlada može odrediti količinsko ograničenje uvoza određivanjem

uvoznog kontingenta, radi otklanja poremećaja u platnoj bilanci Re-publike Hrvatske i radi provedbe mjera zaštite domaće proizvodnje iz ovoga Zakona.


62 10 / 2008

Računovodstv

o


Količinsko ograničavanje uvoza i izvoza provodi se sukladno među-narodnim obvezama Republike Hrvatske.

Robu za koju se pri uvozu i izvozu određuje kontingent propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva.

Kontigentima se određuje opseg izvoza i uvoza određene robe naj-duže za razdoblje do jedne godine.

Propis kojim se određuje opseg kontingenta Vlada je dužna donijeti do 1. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

Spomenutim propisom Vlada određuje, osim opsega kontingenata za izvoz i uvoz robe, kriterije, rokove i uvjete za raspodjelu kontinge-nata.

Raspodjelu kontingenata obavlja Ministarstvo.Raspodjela kontingenata obavlja se putem javnog natječaja. Na-

tječaj se mora objaviti najmanje 15 dana prije raspodjele kontinge-nata u javnim glasilima.

Pri raspodjeli kontingenata osigurava se najmanje 10% za dodatnu raspodjelu za potrebe nove proizvodnje čije se potrebe nisu mogle predvidjeti pri redovitoj raspodjeli kontingenata.

Carinska uprava Republike Hrvatske dužna je jedanput godišnje dostaviti Ministarstvu podatke o izvozu i uvozu robe na temelju kon-tingenata.

Ministarstvo može iznimno pojedinim gospodarskim subjektima odobriti uvoz i izvoz iznad kontingenta utvrđenog i raspodijeljenog na temelju ovoga Zakona, i to za:

uvoz robe radi zamjene za robu uništenu djelovanjem više

sile,uvoz opreme na temelju kredita međunarodnih financijskih in-

stitucija,izvoz robe, ako se time ne remeti opskrba na domaćem trži-

štu.

2.9.3. Izuzeća od primjene kontingentaNeovisno o propisanom kontigentu slobodan je uvoz, odnosno

izvoz: opreme radi zamjene za opremu uništenu djelovanjem više sile

ili u prometnoj nezgodi, koja se nabavlja na temelju reosigura-nja, opreme koja predstavlja ulog strane osobe ili povećanje toga

uloga, a koja se uvozi na temelju ugovora o osnivanju, odnosno ulaganju, opreme i sredstava preostalih nakon smanjivanja opsega po-

slovanja, odnosno nakon likvidacije tvrtke u inozemstvu uz do-kaz da su bila u uporabi u tvrtki osnovanoj u inozemstvu, rezervnih dijelova za održavanje ranije uvezene opreme kao i

dijelova već uvezene opreme i trajnih potrošnih dobara, opreme, dijelova opreme i materijala radi ugradnje u opremu

namijenjenu investicijskom objektu u inozemstvu sukladno ugovoru o izvođenju investicijskih radova, koji će se nakon roka potrebnog za kompletiranje opreme ili radi ugradnje izve-sti u inozemstvo, opreme i rezervnih dijelova za tu opremu kupljenih u inozem-

stvu, kojima se izvoznik, odnosno uvoznik koristio tijekom izvo-đenja investicijskih radova u inozemstvu, komercijalnih uzoraka i drugih prigodnih predmeta koji se uvo-

ze bez plaćanja protuvrijednosti.Robu iz podstavka 6. uvoznik može slobodno uvesti nakon završet-

ka investicijskih radova u inozemstvu uz predočenje dokaza o kupnji te robe te uz posebnu izjavu da su oprema i rezervni dijelovi za tu opremu upotrijebljeni isključivo za izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Izvoznik, odnosno uvoznik, može slobodno sukladno sklopljenom ugovoru o izvozu i uvozu, izvoziti i uvoziti robu radi zamjene za ranije isporučenu robu za koju je tijekom jamstvenog roka ili ako taj rok nije ugovoren, utvrđeno da nije ispravna ili da ne udovoljava ugovorenim uvjetima.

Roba za koju izvoznik, odnosno uvoznik utvrdi da nije isporučena s glavnom pošiljkom može se slobodno izvesti, odnosno uvesti.

Pri izvozu, odnosno uvozu navedene robe izvoznik, odnosno uvo-znik dužan je nadležnoj carinarnici predočiti ugovor, kao i druge do-kaze da se radi o zamjeni za ranije isporučenu robu, odnosno o robi koja nije isporučena s glavnom pošiljkom.

Vlada može, osim količinskog ograničenja uvoza iz ovoga Zakona, odrediti i uvođenje uvozne pristojbe u obliku carine, radi otklanjanja poremećaja u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Uvozne pristojbe Vlada će postupno ublažiti kako se uvjeti pobolj-šavaju, odnosno ukinuti kada uvjeti više ne opravdavaju njihovo uvođenje ili provedbu.

2.9.4. Antidampinške mjereAko se roba uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske po ci-

jeni nižoj od njezine stvarne vrijednosti (dampinški uvoz), i ako se u ispitnom postupku, koji provodi Ministarstvo, utvrdi da takav uvoz nanosi ili prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji, Vlada će pro-pisati antidampinšku pristojbu na uvoz te robe.

Antidampinška pristojba može se propisati zbog otklanjanja učina-ka dampinga za robu čije puštanje u slobodan promet na carinsko područje Republike Hrvatske uzrokuje štetu ili prijetnju štetom.

Antidampinška pristojba propisuje se nakon provedenog ispitnog postupka kojim se utvrđuje postojanje dampinškog uvoza, štete na-stale takvim uvozom te uzročne veze između takvog uvoza i štete za domaću proizvodnju.

Zahtjev za propisivanjem antidampinške pristojbe podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba, odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način provedbe navede mjere propisuje Vlada uredbom na prijed-log Ministarstva.

2.9.5. Kompenzacijske mjereKompenzacijska pristojba može se propisati zbog otklanjanja učin-

ka subvencioniranog uvoza, odnosno subvencije koja je odobrena izravno ili neizravno za proizvodnju, izvoz ili prijevoz robe u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza za robu čije puštanje u slobodan promet na carinsko područje Republike Hrvatske uzrokuje štetu ili prijetnju štetom.

Zahtjev za propisivanjem kompenzacijske pristojbe podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastiti za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način provedbe navedene mjere propisuje Vlada uredbom na pri-jedlog Ministarstva.

2.9.6. Dozvole za izvoz i uvoz robeRadi izvršavanja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigur-

nosti, zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka te zaštite prirode, okoliša i neobnovljivih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske, za-štite javnog morala, nadzora izvoza i uvoza kulturnih dobara i kultur-


6310 / 2008

Računovodstv


nih predmeta sukladno posebnim propisima i pojedinih plemenitih kovina, određena se robe može izvoziti i uvoziti na temelju dozvola.

Robu koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola te postupak izdava-nja dozvola propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva.

Navedene dozvole za izvoz i uvoz robe izdaje Ministarstvo, odno-sno drugo tijelo sukladno posebnim propisima.

2.9.7. Certifikat za izvoz i uvozIzvoz neobrađenih dijamanata iz Republike Hrvatske prati certifi-

kat koji je izdalo Ministarstvo i ovjerila nadležna ispostava Carinske uprave Republike Hrvatske.

Uvoz neobrađenih dijemanata na carinsko područje Republike Hrvatske prati certifikat izdan od strane nadležnih tijela zemlje izvo-znice, a ovjerava ga nadležna ispostava Carinske uprave Republike Hrvatske.

Vlada na prijedlog Ministarstva uredbom propisuje nadzor uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata.

2.10. Osnivanje stranih predstavništava u Republici Hrvatskoj (čl. 52. Zakona)

Strane osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, mogu osno-vati predstavništvo u Republici Hrvatskoj.

Osobe iz stavka 1. ovog članka mogu otvoriti jedan ili više ograna-ka predstavnitšva u Republici Hrvatskoj.

Predstavništvo nije pravna osoba i poslove obavlja po nalogu stra-ne osobe koja ga je osnovala.

Predstavništvo ne može obavljati gospodarsku djelatnost nego samo poslove istraživanja tržišta i predstavljanja strane osobe koja ga je osnovala.

Prije otvaranja predstavništva u Republici Hrvatskoj osoba iz stav-ka 1. dužna je predstavništvo upisati u Registar predstavništva stra-nih osoba koji se vodi u Ministarstvu.

Vlada na prijedlog Ministarstva uredbom propisuje uvjete za osni-vanje i rad predstavništva stranih osoba u Republici Hrvatskoj.

2.11. Prava fizičkih osoba pri uvozu i izvozu (čl. 53. i 54. Zakona)

Domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno unositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, hranu i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količi-nama koje nisu namijenjene preprodaji. Predmeti naslijeđeni u ino-zemstvu mogu se slobodno unositi, a iznositi – uz uvjet uzajamnosti. Predmeti predviđeni međudržavnim ugovorima mogu se slobodno unositi i iznositi u skladu s tim ugovorima.

Uvjet uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na na-slijeđene predmete državljana zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Domaće i strane fizičke osobe mogu iznositi i slati u inozemstvo robu, odnosno kulturna dobra i kulturne predmete prema posebnim propisima samo na temelju suglasnosti ministarstva nadležnog za kulturu.

Fizičke osobe koje radi preseljenja uvoze opremu namijenjenu za obavljanje djelatnosti, istu mogu uvoziti u skladu s carinskim propi-sima.

Ako se radi o zaštićenim divljim svojtama te njihovim dijelovima i derivatima radnje iz stavka 1. mogu se obavljati samo uz prethodno dopuštenje tijela nadležnog za poslove zaštite prirode.

Domaće i strane fizičke osobe koje dolaze privremeno u Republiku hrvatsku, odnosno odlaze privremeno u inozemstvo, mogu privre-

meno uvoziti, unositi ili primati iz inozemstva, odnosno privremeno izvoziti, iznositi ili slati u inozemstvo predmete koji su im potrebni za vrijeme privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, odnosno u inozemstvu u skladu s ovim Zakonom, carinskim propisima, poseb-nim propisima o zaštiti prirode i kulturnih dobara, međunarodnim konvecijama i ugovorima.

Navedeni predmeti mogu se uporabiti samo za namjene zbog kojih su privremeno uvezeni, uneseni ili primjeni, odnosno izvezeni, izne-seni ili poslani.

2.12. Prijelazne odredbe Zakona glede trgovine s inozemstvom

S obzirom na odredbe Zakona koje propisuju donošenje određenih propisa od strane Vlade RH i nadležnog ministarstva za koje su pro-pisani i rokovi, prijelaznim je odredbama članka 78. Zakona propisa-no koj propisi doneseni na temelju ranijeg Zakona o trgovini ostaju na snazi do donošenja novih propisa, u skladu s odredbama novog Zakona.

Glede trgovine s inozemstvom do donošenja novih provedbenih propisa ostaje na snazi Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (Nar. nov., br. 128/07 do 8/08).

Isto tako, do dana pristupanja RH Europskoj uniji ostaju na sna-zi:

Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjer-

nog uvoza (Nar. nov., br. 73/02 do 33/03) Uredba o nadzoru uvoza i izvoza neobrađenih dijemanata (Nar.

nov., br. 97/03 do 90/07), te Uredba o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kom-

penzacijske pristojbe (Nar. nov., br. 139/04).Na dan primanja RH u Europsku uniju prestaju važiti odredbe

o uvjetima iz članka 19.-22., o privremenom uvozu iz članka 24. i 25., o posebnim oblicima trgovine s inozemstvom i trgovinskim za-štitnim mehanizmima iz članka 53. i 54. Zakona, a odredbe članka 52., 55. i 56. Zakona o osnivanju stranih predstavništava u RH i o ograničenjima obavljanja trgovine prestaju važiti za države članice Europske unije.

3. Ograničenja obavljanja trgovine (čl. 55. i 56. Zakona)

Vlada može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju:

prirodnih i drugih nepogoda u Republici Hrvatskoj, kada nasta-

ne ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u opskrbi pučanstva ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju siguran i zdrav život građana; značajnijih poremećaja na domaćem tržištu radi pomanjkanja

robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građa-na; u slučaju ratnog stanja i neposredne ugroženosti, neovisnosti i

jedinstvenosti Republike Hrvatske; potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcijskog ma-

terijala od posebnoga strateškog značaja za obranu Republike Hrvatske; provedbe obveza utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti Uje-

dinjenih naroda.Vlada će propisati ograničenja obavljanja trgovine u navedenom

slučaju samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama


64 10 / 2008

Računovodstv

o


ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih zaliha, uvozom ili dru-gim mjerama gospodarske politike.

U navedenim slučajevima Vlada može propisati: ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za

trgovinu pojedinom robom, ograničenje uvoza ili izvoza pojedine robe ili posebne uvjete za

uvoz ili izvoz pojedine robe, zabranu trgovcu da obavlja trgovinu pojedinom robom,

obvezu trgovca pribavljanja i prodaje određene vrste i količine

pojedine robe te prodaju robe određenim utvrđenim potrošači-ma po propisanom redoslijedu, obvezu pojedinim trgovcima čuvanja određene količine i vrste

robe, zabranu obavljanja trgovine s određenim zemljama ili instituci-

jama.

4. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine (čl. 57.-62. Zakona)

4.1. Određenje radnog vremena i prava radnika

Trgovac određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika tr-govine na malo (u nastavku teksta: prodavaonica) u skladu s ovim Zakonom, pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštovanje njhovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim radnopravnim propisima, ko-lektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno glede plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodjele radnog vreme-na, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora.

Nadzor nad primjenom radnopravnih odnosa poslodavca i radnika obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada.

Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku pro-tiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

Obraćanje radnika, zbog osnovane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlež-nim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz.

Radniku koji zbog osnovane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji nadležnim tijelima jamči se anonimnost ako nadležno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraći-vanja ili ograničavanja prava utvrđenih propisima o radu te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.

Ako radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sum-nju da je poslodavac postupao protivno navedenim odredbama na poslodavcu je teret dokazivanja o opravdanom razlogu otkaza ugo-vora o radu.

4.2. Radno vrijeme prodavaonicaProdavaonice mogu od ponedjeljka do subote započeti s radom

najranije u 6,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21.00 sat, osim ako općim aktom nadležnog tijela općine, grada i Grada Zagreba nije drukčije određeno.

Spomenutim općim aktima nadležnog tijela početak radnog vre-mena prodavaonica ne može biti određen ranije od 6,00 sati, niti završetak kasnije od 24,00 sata.

Prodavaonice nedjeljom i u dane blagdana ne rade, osim ako je Zakonom drukčije određeno.

U razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca pro-davaonice mogu raditi nedjeljom tako da mogu započeti s radom najranije u 7,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14,00 sati.

Na dan uoči Uskrsa (Velika Subota), na dan 24. prosinca (Badnjak) i 31. prosinca (Stara godina), prodavaonice mogu završiti radom naj-kasnije do 15,00 sati ako taj dan pada u radni dan.

Ako dani 24. prosinca (Badnjak) i 31. prosinca (Stara godina) padaju u nedjelju, prodavaonice mogu završiti radom najkasnije do 14,00 sati.

Na dan 1. studenoga (Svi sveti) štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća i kiosci za prodaju cvijeća i svijeća mogu započeti s radom najranije u 6,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21,00 sat.

Na dan Uskrsni ponedjeljak i 26. prosinca sljedeće prodavaonice iz ovoga Zakona mogu započeti s radom najranije u 7,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14,00 sati: štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća, kiosci za prodaju tiska, cvijeća i svijeća, te specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, tiska, cvijeća i svijeća.

Iznimno od 0 do 24 sata mogu raditi: benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog

dijela benzinskih postaja, prodavaonice na graničnim prilazima, unutar zatvorenih po-

dručja autocesta na odmorištima, unutar zatvorenih područja kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa te luka nautič-kog turizma.

Iznimno nedjeljom tijekom cijele godine mogu raditi: štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svije-

ća, kiosci za prodaju tiska, cvijeća i svijeća,

specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proi-

zvoda, tiska, cvijeća i svijeća, benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog

dijela benzinskih postaja, prodavaonice na graničnim prilazima, unutar zatvorenih po-

dručja autocesta na odmorištima, unutar zatvorenih područja kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa, te luka nautič-kog turizma, specijalizirane prodavaonice za prodaju suvenira.

Prodavaonice iz podstavka 1., 2. i 3. prethodnog stavka mogu za-početi s radom najranije u 7,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14,00 sati, a prodavaonice iz podstavka 6. mogu započeti s radom najranije u 6,00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21,00 sat.

Prodavaonice i benzinske postaje iz podstavka 4. i 5. mogu raditi od 0 do 24 sata.

Nedjeljom tijekom cijele godine mogu raditi i: prodajni objekti u sklopu bolnica, lječilišta, toplica, hotela i

hotelskih kompleksa, autokampova, muzejsko-galerijskih objekata te nacionanih parkova i zooloških vrtova, a sukladno njihovom radnom vremenu; prodajni objekti u kojima se prodaju proizvodi namijenjeni pro-

midžbi i zabavi za vrijeme održavanja događanja u koncertnim dvoranama i kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objek-tima i igralištima; prodavaonice na brodovima – dva sata prije početka i za vrije-

me trajanja plovidbe.


6510 / 2008

Računovodstv


4.3. Rad nedjeljama do 31. prosinca 2008.

Prijelaznom odredbom članka 84. Zakona propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama (2. kolovoza 2008.), osim određenih odredaba koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica nedjeljama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Istovremeno je prijelaznom odredbom članka 78. stavak 3. Zakona propisano da u Pravilniku o radnom vremenu prodavaoni-ca i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 80/01) na dan 1. siječnja 2009. prestaju važiti odredbe koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica nedjeljom.

Iz ovih odredaba Zakona proizlazi da se glede rada nedjeljom prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo do 31 prosinca 2008. primjenjuje navedeni Pravilnik koji propisuje samo radno vrijeme trgovine na malo, što znači da trgovine na veliko do 31. prosinca 2008. nedjeljom mogu raditi bez ograničenja u vreme-nu. Istim je Pravilnikom propisano da nedjeljom prodavaonice mogu započeti s radom u 8,00 sati i završiti najkasnije u 13,00 sati, a od 8,00 do 18,00 sati u sve nedjelje u prosincu mjesecu i u nadjelje koje padaju na dan uopći državnih blagdana i neradnih dana.

Valja napomenuti da se odredbe navedenog Pravilnika ne od-nose na prodavaonice:

na graničnim prijelazima,

koje su smještene uz autoceste,

na kolodvorima,

u zračnim lukama,

brodskim pristaništima,

benzinskim postajama,

u koncertnim, kongresnim i kinodvoranama,

športskim objektima i igralištima u vrijeme održavanja prireda-

ba, školama i studentskim domovima te

na kioscima za prodaju novina, cigareta i sličnih proizvoda,

prigodnih prodaja knjiga, CD-a, gramofonskih ploča, magnet-nih vrpci, sladoleda i sličnih proizvoda, cvijeća, suvenira, slika i drugih predmeta umjetničkih obrta i sl., tako da oni mogu raditi do 31. prosinca 2008. nedjeljom bez ograničenja vre-mena.

4.4. Zaključno o radnom vremenu prodavaonica (čl. 61. i 62. Zakona)

Radno vrijeme prodavaonice trgovac je dužan istaknuti jasno, vid-ljivo i čitljivo na ulazu u prodavaonicu.

Trgovac i kupci dužni su se pridržavati radnog vremena prodava-onice. Trgovac je dužan 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice jednom ili više puta upozoriti kupce koji se zateknu u prostoru prodavaonice na kraj dnevnog radnog vremena prodavao-nice.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme proda-vaonica odnose se i na radno vrijeme skladišta i drugih oblika trgovine na veliko.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme prodava-onica, ne odnose se na radno vrijeme klupa na tržnicama na malo, prodavaonica unutar zatvorenog dijela tržnica na mnalo za proda-ju prehrambenih proizvoda, tiska, cvijeća, svijeća i suvenira, kao i prigodnu prodaju (sajmovi, izložbe i sl.), koji mogu raditi sukladno radnom vremenu tržnica na malo i prigodne prodaje.

Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme proda-vaonica, ne odnose na radno vrijeme pokretne prodaje, prodaje na daljinu, direktnu prodaju putem zastupnika i prodaju u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

5. Nepošteno trgovanje (čl. 63. - 65. Zakona)

Pod nepoštenim trgovanjem podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji.

Nepošteno trgovanje je zabranjeno.Nepoštenim trgovanjem, u smislu ovoga Zakona, smatra se

osobito: prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na doda-

nu vrijednost, reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođe-

njem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca, davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili

mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju

ili bi mogli stvoriti zabunu glede izvora, načina proizvodnje, ko-ličine, kakvoće ili drugih osobina robe, radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, izme-

đu drugih trgovaca ili koje sprječavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca, neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim

trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima, ugovaranje izvoza robe i usluga po nižoj cijeni ako je drugi trgo-

vac već ugovorio izvoz takve robe i usluge po višoj cijeni čime se nanosi šteta tom trgovcu, davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi dru-

gom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, kako bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača, neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog

predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili be-

spravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgov-ca.

5.1. Naknada štete i tužbaNaknada štete nastale zabranjenim radnjama nepoštenog trgova-

nja ostvaruje se u sudskom postupku.Tužbu može podnijeti trgovac koji je oštećen te komorska i intere-

sna udruženja trgovaca.Pravo na tužbu iz ove točke zastarijeva protekom roka od jedne

godine od dana kada tužitelj sazna za djelo i počinitelja, a najkasnije tri godine od dana izvršenja djela.

5.2. Prodaja robe ispod nabavne cijeneU sklopu ove točke, odredbom članka 64. stavak 1. podstavak 1.

Zakona propisano je da se nepoštenim trgovanjem smatra i prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om.

Pod točkom 2.6.5. u ovom članku u prikazu isprava o promjeni cijena robe prikazan je primjer slučajeva kao i zapisnika o sniženju ci-jena robe u prodavaonici (odnosno drugom prodajnom objektu), no pritom se polazilo od sniženja prodajnih cijena najviše do visine ukalkulirane razlike u cijeni (marže).


66 10 / 2008

Računovodstv

o


5.2.1. Neke ocjene (ne)dopuštenosti sniženja cijena robeZa sniženje cijena općenito, a za neke vrste sniženja posebno valja

uvažavati i odredbe Zakona o zaštiti potrošača (u nastavku teksta: ZZP), i to članka 19.-23., glave III. toga Zakona, kao i trgovačkih obi-čaja.

Spomenutim odredbama ZZP određuje akcijsku prodaju, sniženje, rasprodaju i prodaju proizvoda s greškom.

5.2.2. Akcijska prodajaKao akcijsku prodaju ZZP definira prodaju određene količine

proizvoda jednog proizvođača u određeno vrijeme na određe-nom mjestu, i to po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovitoj prodaji.

Pritom takav proizvod mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen riječima »akcija« ili »akcijska prodaja«. ZZP ne ograničava visinu sniženja cijena.

S obzirom na to da se u slučaju akcijske prodaje praktično radi o promociji određenih proizvoda, valja zaključiti da bi, u smi-slu nepoštenog trgovanja prema Zakonu, ako bi došlo do prodaje robe ispod nabavne cijene, to moglo predstavljati čin nepoštenog trgovanja, jer bi takvo sniženje cijene imalo bitno obilježje radnje trgovca kojom se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgo-vački običaji.

5.2.3. Sniženje cijena zbog bitne promjene zalihaOdredbe ZZP-a glede ove vrste sniženja obuhvaćaju sniženje ci-

jena nakon proteka sezone i prodaju proizvoda s greškom. Ovi slu-čajevi obuhvaćaju praktično i demodiranje određenog asortimana robe, protek vremena uporabljivosti, gubitka kakvoće i sl., u skladu s trgovačkim običajima.

Odredbe ZZP-a upotpunjene su s propisanim uvjetima, primjeri-ce, da proizvodi na sniženju moraju imati jasno, vidljivo i čitljivo istaknut najkraći ili krajnji rok uporabe, da moraju biti fizički odvojeni od drugih proizvoda, te imati jasnu, vidljivu i čitljivu oznaku da je riječ o sniženju.

Kod proizvoda s greškom propisano je također fizičko odvajanje od ostalih proizvoda i jasno, vidljivo i čitljivo obilježavanje na proizvodu ili na prodajnom mjestu da je riječ o prodaji proizvoda s greškom te upoznavanje potrošača u čemu se sastoji greška na proizvodu.

Za navedena sniženja cijena preporučljivo je da, osim popisa i za-pisnika, trgovac donese i odluku o sniženju cijena s podrobnim obra-zloženjem zbog čega se sniženje obavlja. Za slučaj nadzora potrebno je osigurati i odgovarajuće dokaze prema okolnostima slučaja.

Navedene slučajeve sniženja cijene koja bi bila i ispod nabav-ne cijene moglo bi se ocijeniti opravdanim i dopuštenim u odno-su na odredbu članka 64. Zakona o nepoštenom trgovanju, tako da takva radnja ne bi imala obilježje nepoštenog trgovanja koje bi bilo protivno Zakonu, uz ispunjenje spomenutih uvjeta.

Slična ocjena navedenih sniženja cijena ispod nabavne cijene pri-hvaćena je i od strane nekih odgovornih osoba Ministarstva gospo-darstva, te HGK-a koja je izražena i saopćena javnosti putem određe-nih medija, te stoga nije obvezujuća.

5.2.4. Sniženja cijena robe zbog rasprodaje, nekurentnosti, prigodne prodaje, nivelacije cijena i sl.

Kada se radi o sniženju cijena iz ove točke ostaje otvoreno pitanje dopuštenosti prodaje robe ispod nabavne cijene, jer su razlozi ta-kvih sniženja redovito usmjereni na tržišno natjecanje između trgovaca. Stoga valja pričekati strukovnu praksu (uključujući nadzor

i sudsku praksu) radi mogućnosti donošenja konačne ocjene o tom pitanju u odnosu na odrednicu o nepoštenom trgovanju iz članka 64. Zakona.

6. Nadzor i upravne mjere (čl. 66.- 69. Zakona)

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa done-senih na temelju ovoga Zakona provodi Državni inspektorat i druge inspekcije i carinska dijela, sukladno ovlastima utvrđenim posebnim zakonima.

Carinska tijela, prilikom carinjenja robe nadziru odgovara li stvarno stanje robe koja se izvozi ili uvozi propisanom obliku izvoza i drugim propisanim uvjetima za izvoz, odnosno uvoz robe. U obavljanju tog nadzora primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje obavljanje nadzora pri carinjenju robe.

6.1. Pečaćenje prodajnog objekta i »iskupljivanje« (čl. 68. st. 1.-6. Zakona)

Nadležni inspektor će u provedbi inspekcijskog nadzora usmenim rješenjem u zapisniku, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a naj-kraće na rok od 30 dana, zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanje djelatnosti trgovine ako:

djelatnost trgovine obavlja bez registracije, odobrenja ili dozvo-

le izdane od nadležnog tijela (čl. 7., 8. i 9.); trgovinu na veliko određene robe ne obavlja u posebno uređe-

nim i opremljenim skladištima (čl. 8.); prodaje proizvode čija je prodaja drugim propisima zabranjena

(čl. 10. st. 2.); djelatnost trgovine obavlja bez rješenja nadležnog tijela držav-

ne uprave kojim se utvrđuje da prodajni objekt, oprema i sred-stva udovoljavanju propisanim uvjetima djelatnosti (čl. 13.); predstavništvo strane osobe obavlja gospodarsku djelatnost ili

ako predstavništvo prije otvaranja nije upisano u Registar (čl. 52.); se ne pridržava propisanog radnog vremena (čl. 58.-62.);

se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći posebnim pro-

pisom predviđena upravna mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji opasnost od njezine prodaje, prikrivanja, zamjene ili uništenja.

Napomena: oznake u zagradama u navedenim podstavcima odno-se se na odredbe Zakona.

Navedeno rješenje izvršit će se pečaćenjem prodajnog objekta, opreme i sredstava s pomoću kojih se obavlja trgovina ili na drugi pogodan način.

Iznimno, mjera pečaćenja za radnje iz podstavka 1., 2., 4., 5., 6. i 7. neće se provesti ako trgovac najkasnije u roku pet radnih dana od dana donošenja usmenog rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine nadležnom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci iz podstavka 1., 2., 4. 5. i 6. otklonjeni, kao i o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna u državni proračun. U protivnom, rješenje će se provesti pečaćenjem sljedeći radni dan nakon isteka roka za dostavu propisanih dokaza.

Navedeno rješenje inspektor je dužan u pisanom obliku otpraviti stranci u roku osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješe-njem, osim ako u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja utvrdi da su u tom roku nedostaci otklonjeni. Žalba se može izjaviti samo na pisani


6710 / 2008

Računovodstv


otpravak rješenja. Inspektor je dužan na zahtjev stranke izdati pisano rješenje iako su nedostaci otklonjeni.

Ako se u poslovnim prostorijama nalaze pokvarljivi proizvodi, tr-govac može pisanim putem u roku 24 sata od dana pečaćenja pro-storija, zatražiti da se one privremeno otpečate i da se u prisutnosti inspektora iz njih odmah iznesu pokvarljivi proizvodi te poduzmu sigurnosne i druge mjere u cilju sprječavanja nastanka štete, nakon čega će inspektor poslovne prostorije ponovno zapečatiti.

Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

6.2. Mjera za otklanjenje utvrđenih nedostataka (čl. 68. st. 7. Zakona)

Nadležni će inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem narediti otklanjanje nadzorom utvrđenih nedostataka i odrediti pri-mjereni rok u kojem nedostatke treba otkloniti ili zabraniti prodaju robe ako:

nema istaknute oznake o zabrani prodaje alkoholnih pića i pića

koja sadržavaju alkohol ili duhanskih proizvoda osobama mla-đim od 18 godina (čl. 11.); prodajni objekt ne ispunjava propisane minimalne tehničke i

druge uvjete ili ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za prodaju izvan prodajnog objekta (čl. 12.); trgovac nema podatke o stanju robe (čl. 16.);

proizvodi stavljeni u promet nemaju osiguran servis i rezervne

dijelove (čl. 19.); trgovac učini neku radnju koja se smatra nepoštenim trgova-

njem (čl. 64.).Ako utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni u određenom roku,

nadležni će inspektor donijeti rješenje kojim će zabraniti obavljanje djealtnosti trgovine dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.

Prestanak izrečene mjere inspektor će utvrditi u zapisniku o kon-troli izvršenja rješenja.

Napomena: oznake u zagradi u navedenim podstavcima odnose se na odredbe Zakona.

6.3. Mjera privremene zabrane posla (čl. 69. Zakona)

Ako nadležni inspektor utvrdi da postoji opasnost da izvršenjem određenog uvoza može nastati šteta za sigurnost, zdravlje ljudi i ži-votinja, prirodu ili okoliš, može rješenjem izreći mjeru privremene zabrane izvršenja toga posla.

Žalba protiv navedenog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.

7. Kaznene odredbe (čl. 70.-73. Zakona)

Za tzv. teže prekršaje odredbom članka 70. Zakona propisana su djela i kazne za pravne osobe u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kn, te za odgovorne osobe i fizičku osobu – obrtnika u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kn.

7.1. Djela i kazne za tzv. teže prekršajeNovčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kuna

kaznit će se za prekršaj pravna osoba: ako obavlja djelatnost trgovine, a nije registrirana za obavljanje

kupnje i prodaje robe i/ili obavljanje usluga u trgovini (čl. 4.); ako obavlja djelatnost trgovine ili promijeni uvjete obavljanja

djelatnosti trgovine bez rješeja nadležnog ureda državne upra-ve u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagre-ba o ispunjavanju uvjeta za obavljanje trgovine (čl. 13.);

ako obavlja trgovinu na malo u određenim vrstama prodajnih

objekata suprotno posebnim propisanim uvjetima (čl. 14.); ako osobe koje obavljaju određene poslove u trgovini ne ispu-

njavaju uvjete minimalne stručne spreme (čl. 15.); ako obavlja trgovinu s inozemstvom suprotno propisanim uvje-

tima (čl. 20.); ako kupuje robu u inozemstvu radi prodaje u inozemstvu ili

robu kupljenu u inozemstvu uvozi ili privremeno uvozi suprotno propisu o ograničavanju tih poslova (čl. 26.); ako se pri uvozu robe ne pridržava mjera zašite domaće proi-

zvodnje i zaštitnih pristojbi radi otklanjanja poremećaja (čl. 29.-34.); ako se ne pridržava mjera donesenih radi otklanjanja poreme-

ćaja na tržištu (čl. 56.); ako se u svom poslovanju ne pridržava odredaba kojima je pro-

pisano radno vrijeme u djelatnosti trgovine (čl. 58.-62.); ako postupa suprotno odredbama članka 64. ovog Zakona.

Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kn.

Za navedene prekršaje kaznit će se fizička osoba – obrtnik, a za prkešraj iz podstavka 1. i fizička osoba – građanin novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.


7.2. Djela i kazne za tzv. prekršaje manje težine (čl. 71. Zakona)

Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

prodaje određenu robu putem dražbe suprutno propisanim

uvjetima (čl. 6.); obavlja trgovinu na veliko suprotno propisanim uvjetima (čl

7.); obavlja trgovinu na veliko određene robe u prodajnim objekti-

ma koji ne odgovaraju posebno propisanim uvjetima (čl. 8.); obavlja trgovinu na malo suprotno propisanim uvjetima (čl.

9.); obavlja trgovinu na malo izvan prodavaonice, ako taj oblik tr-

govine obavlja na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata i prigodnim prodajnim izvan mjesta koje je svojom odlukom odredilo predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine (čl. 10. st. 3.); obavlja trgovinu na malo izvan prodavaonica ako taj oblik tr-

govine obavlja na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata i prigodnom prodajom na po-vršinama koje imaju pristup s javnoprometne površine, za koje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave nije dalo odobrenje (čl. 10. st. 4.); prodaje u trgovini na malo alkoholna pića i druga pića koja

sadržavaju alkohol te duhan i duhanske proizvode suprotno odredbama posebnog propisa osobama mlađim od 18 godina (čl. 11.); obavlja poslove direktne prodaje suprotno posebnim propisa-

nim uvjetima (čl. 12. st. 4.); ne vodi propisanu evidenciju u trgovini (čl. 16.);

ne osigura na propisan način servis i rezervne dijelove pri pro-

daji robe na hrvatskom tržištu (čl. 19. st. 4.); obavlja provoz suprotno propisanim uvjetima (čl. 21.);


68 10 / 2008

Računovodstv

o


suprotno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovo-

ga Zakona izvozi ili uvozi robu bez pribavljene određene potvrde ili ovjerene isprave (čl. 22.); privremeno izvezenu ili uvezenu robu uporabi za druge namje-

ne, a ne za namjene za koje je bila privremeno izvezena, odno-sno uvezena (čl. 24. st. 1. i čl. 26.); suprotno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovo-

ga Zakona izvozi ili uvozi neobrađene dijamante (čl. 51.); prije otvaranja predstavništva ili ogranka predstavništva u Re-

publici Hrvatskoj ne upiše predstavništvo ili ogranak predstav-ništva u Registar predstavnišva (čl. 52.); u radu predstavništva postupa suprotno odredbama ovoga

Zakona (čl. 52.).Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj

osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.Za navedene prekršaje kaznit će se fizička osoba – obtnik novča-

nom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.(Oznake u zagradi u navedenim podstavcima odnose se na odred-

be Zakona.)

7.3. Djela i kazne za domaću ili stranu fizičku osobu (čl. 72. Zakona)

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj domaća ili strana fizička osoba:

ako unese ili uveze robu suprotno odredbama ovoga Zakona

(čl. 53.); ako s predmetima privremeno izvezenim, iznesenim ili posla-

nim u inozemstvo, odnosno privremeno uvezenim, unesenim ili primljenim u Republiku Hrvatsku postupa suprotno odredba-ma ovoga Zakona (čl. 54.).


7.4. Djela i kazna za fizičku osobu koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac (čl. 73. Zakona)

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije obrtnik ili trgovac poje-dinac ako prodaje robu izvan prodavaonica (tržnice na malo, tržnice na veliko, štandovi, klupe izvan tržnica na malo, prigodne prodaje, putem pokretne prodaje i sl.) te ako prodaje proizvode koji se prema posebnim propisima ne mogu prodavati na otvorenim prostorima, te ako neposredno prodaje robu s uzgajališta i farmi, a nema otkupne stanice (čl. 10. Zakona).

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 25.000,00 kuna ka-znit će se za prekršaj pravna osoba koja upravlja navedenim prostorom izvan prodavaonica.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za navedene prekršaje i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Za prekršaj iz stavka 1. članka 73. Zakona uz novčanu kaznu izvr-šit će se i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

7.5. Posebne odredbe o prekršajima za »ponavljače« (čl. 74. Zakona)

Za prekršaje utvrđene člankom 70. i 71. Zakona počinjene u istom prodajnom objektu drugi put u roku dvije godine od pravomoćnosti prvog rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu, izreći će se trgovcu i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti trgovine u tom prodaj-nom objektu u trajaju od tri mjeseca.

Za prekršaje utvrđene člankom 70. i 71. Zakona počinjene u istom prodajnom objektu treći put u roku dvije godine od pravomoćosti drugog rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu, izreći će se trgovcu i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti trgovine u tom prodaj-nom objektu u trajanju od šest mjeseci.

7.6. Posebne odredbe o oduzimanju imovinske koristi odnosno predmeta (čl. 75. Zakona)

Za prekršaje iz članka 70. stavka 1. podstavka 1., 2., 5. 6., 7., 8. i 10. i članka 71. stavka 1. podstavka 2., 6., 7. i 13., članka 71. stavka 3., koji se odnosi na prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 1., 2., 5, 6, 7, 8. i 10. i članka 71. stavka 3. koji se odnosi na prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 2., 6., 7. i 13. Zakona, osim novčane kazne, izvršit će se i oduzimanje imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i oduzimanje predmeta koji su uporablje-ni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja.

Za prekršaj iz članka 71. stavka 1. podstavka 14. i članka 71. stav-ka 3. koji se odnosi na prekršaj iz članka 71. stavka 1. podstavka 14. Zakona, osim novčane kazne može se izvršiti i oduzimanje pred-meta koji su uporabljeni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja.

Predmeti iz stavka 1. koji se izvoze ili uvoze, mogu se staviti pod carinski nadzor, do okončanja prekršajnog postupka.

7.7. Posebne odredbe o nadležnosti za prekršajni postupak

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 70. stavka 1. podstavka 6. i članka 71. stavka 1. podstavka 14. Zakona, vodi Devizni inspek-torat Republike Hrvatske.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 12. i članka 72. Zakona vodi Carinska uprava.

8. Prijelazne i završne odredbe

Uz pojedine točke i podtočke ovoga članka prikazane su već neke prijelazne odredbe Zakona koje se odnose na rokove donošenja određenih provedbenih propisa, kao i na provedbene propise ranijeg Zakona o trgovini koji ostaju na snazi do donošenja novih provedbe-nih propisa.

No, bez obzira na navedeno, u nastavku dajemo prikaz prijelaznih i završnih odredaba sadržanih u članku 77.-84. Zakona, jer su te odredbe od bitnog značenja za njegovu provedbu.

8.1. Rokovi za donošenje određenih provedbnih propisa

Vlada će u roku šest mjeseci od dana stupanja snagu Zakona do-nijeti uredbe iz članka 6. stavka 3., članka 7. stavka 6., članka 8. stavka 1., članka 14. stavka 2., članka 49. stavka 2. i članka 52. stavka 6. Zakona.

Ministar će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona donijeti Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo iz članka 9. stavka 7. Zakona.

Ministar će u roku šest mjeseci od ddana stupanja na snagu Za-kona donijeti pravilnike iz članka 12. stavka 2. i 4. i članka 15. stavka 2. Zakona.

Ministar nadležan za obranu će u roku šest mjeseci od dana stupa-nja na snagu Zakona donijeti Pravilnik iz članka 9. stavka 8. Zakona.


6910 / 2008

Računovodstv


Predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine dužno je donijeti propis na osnovi ovlasti iz članka 10. stavka 3. Zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona.

8.2. Produženje važenja ranijih propisa (čl. 78. Zakona)

Sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01, 49/03, 96/03 i 103/03), ostaju na snazi do donošenja novih propisa, u skladu s odredbama ovoga Zakona:

Uredba o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s

inozemstvom za određenu robu (Nar. nov., br. 16/02, 129/04, 121/06 i 20/07); Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje trgovine na malo u

određenim vrstama prodavaonica (Nar. nov., br. 16/02, 129/04, 121/06 i 20/07); Uredba o dražbama (javnim nadmetanjima) određenih drvnih

proizvoda (Nar. nov., br.7/99, 16/02 i 112/07); Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju do-

zvola (Nar. nov., br. 128/07 i 8/08); Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne pro-

storije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (Nar. nov., br. 37/98, 73/02, 153/02 i 12/06).

Sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01, 49/03, 96/03 i 103/03), osta-ju na snazi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji:

Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjer-

nog uvoza (Nar. nov., br. 73/02 i 33/03); Uredba o nadzoru uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata (Nar.

nov., br. 97/3, 142/03, 176/04, 14/06 i 90/07); Uredba o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i ko-

menzacijske pristojbe (Nar. nov., br. 139/04).

U Pravilniku o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgo-vine na malo (Nar. nov., br. 80/01) 1. siječnja 2009. prestaju važiti odredbe koje se odnose na radno vrijeme prodavaonica nedjeljom.

8.3. Zaključne prijelazne i završne odredbe (čl. 79.-84. Zakona)

Odredbe članka 15. Zakona ne odnose se na osobe koje su prije stupanja ovoga Zakona na snagu, na temelju ugovora o radu bile zaposlene na radnim mjestima prodavača, blagajnika ili trgovačkog poslovođe.

Postupci započeti do stupanja na snagu Zakona dovršit će se pre-ma odredbama Zakona.

Trgovci koji na dan stupanja na snagu Zakona obavljaju djelatnost trgovine dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama pravilnika iz članka 12. stavka 2. Zakona u roku tri godine od dana stupanja na snagu tog pravilnika.

Trgovcu koji ne uskladi svoje poslovanje, sukladno prethodnom stavku, nadležni ured rješenjem će utvrditi prestanak važenja izda-nog rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih, općih sanitarnih i zdravstvenih uvjeta za poslovne prostorije, opremu i uređaje.

Danom stupanja na snagu Zakona prestaje važiti Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01, 49/03, 96/03 i 103/03).

Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju va-žiti odredbe članka 19.-22., članka 24., članka 25. članka 28.-48., članka 51., članka 53. i članka 54. Zakona, a odredbe članka 52., 55. i 56. Zakona prestaju važiti za države članice Europske unije.

8.3.1. Stupanje na snagu ZakonaZakon stupa na snagu osmog dana od dana obajve u Narodnim

novinama, tj. 2. kolovoza 2008., osim odredaba članka 58. stavka 2., 3. i 4., članka 60. i članka 70. stavka 1. podstavka 9. u dijelu koji se odnosi na radno vrijeme prodavaonica nedjeljom, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Bilješke


Documents

RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi (RiPup) - unovodstvo ......u tranzitu kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko. Za obavljanje trgovine