SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVENE INFORMACIJE U FUNKCIJI UPRAVLJANJA PROMJENAMA U MALOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo Mentor: dr. sc. Davor Vašiček Student: Anita Milardović

Financije i bankarstvo 0081111384

Rijeka, Lipanj 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVENE INFORMACIJE U FUNKCIJI UPRAVLJANJA PROMJENAMA U MALOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo Mentor: dr. sc. Davor Vašiček Student: Anita Milardović

Financije i bankarstvo 0081111384

Rijeka, Lipanj 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i cilj istraživanja ................................................................................................ 2

1.2. Znanstvene metode ........................................................................................................ 2

1.3. Struktura rada .................................................................................................................. 3

2. POSLOVANJE MALIH PODUZEĆA ................................................................................... 4

2.1. Obilježja poslovanja malih poduzeća.............................................................................. 4

2.1.1. Pojam malih poduzeća ............................................................................................ 5

2.1.2. Pozitivne i negativne strane malog poduzeća.......................................................... 8

2.2. Upravljanje malim poduzećem ..................................................................................... 10

2.2.1. Elementi uspješnog upravljanja malog poduzeća ................................................ 10

2.2.2. Osnovne funkcije menadžmenta malog poduzeća ............................................... 13

2.2.3. Upravljanje promjenama u malom poduzeću ........................................................ 16

2.3. Računovodstvo u upravljanju malim poduzećima ........................................................ 17

3. RAČUNOVODSTVENA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA

GROHOVAC VOLAN D.O.O ............................................................................................. 19

3.1. Općenito o poduzeću ..................................................................................................... 19

3.2. Tržište nabave ............................................................................................................... 20

3.3. Tržište prodaje............................................................................................................... 24

3.4. Analiza bilance za razdoblje od 2009. do 2012. godine

Grohovac volan d.o.o. ................................................................................................... 25

3.5. Analiza računa dobiti i gubitka za razdoblje od 2009. do 2012. godine

Grohovac volan d.o.o. ................................................................................................... 32

3.6. Financijska analiza poslovanja ...................................................................................... 36

3.6.1. Korporativni financijski izvještaji ......................................................................... 37

3.6.2. Strukturni financijski izvještaji ............................................................................ 37

3.6.3. Pokazatelji financijske analize .............................................................................. 38

3.6.3.1. Pokazatelji likvidnosti ..................................................................... 38

3.6.3.2. Pkazatelji zaduženosti ..................................................................... 41

3.6.3.2. Pokazatelji ekonomičnosti .............................................................. 43

4. PLANIRANE PROMJENE U PODUZEĆU GROHOVAC VOLAN d.o.o.. ....................... 44

5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 46

LITERATURA ............................................................................................................................ 48

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 50

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................................. 50

1

1. UVOD

Upravljanje preduzećem predstavlja stalno prilagođavanje poduzeća promjenjivom

poslovnom okruženju. Računovodstvene informacije iznesene u financijskim

izvještajima vrlo su značajne u sagledavanju ostvarenih rezultata i analize uspješnosti i

financijskog položaja ukazujući na nužnost pokretanja promjena u područjima

upravljanja i vođenja poslovnog subjekta.

Riječ analiza potječe od grčke riječi anlysis što znači rastavljanje, raščlanjivanje neke

cjeline na njezine sastavne dijelove, dok se ne dođe do njezinih elemenata koji su dalje

nedjeljivi. Analiza financijskih izvješća najvažniji je dio cjelokupne analize poslovanja

društva. Mnogi korisnici financijskih izvješća često kažu da iz njih ne mogu ocijeniti

bonitet društva i da izvješća služe samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Međutim,

na temelju dobre analize može se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog

društva.

Analiza omogućava odgovor na pitanje kako je poduzeće poslovalo u prethodnom

razdoblju i kako poboljšati rezultat u narednom razdoblju. Analiza je preduvjet

racionalnog upravljanja poslovanjem i razvojem društva, dok je cilj društva ostvarivanje

što veće dobiti.

Financijski rezultat pokazuje opći bonitet poslovanja društva, a ocjena boniteta najčešće

utječe na vrstu i obujam analize. Analitičar obično na temelju opće spoznaje o

poslovanju društva izrađuje svoj redoslijed analitičkih postupaka. Financijski rezultat

predstavlja analitički postupak, odnosno polazište analize poslovanja društva. Analiza

financijskog rezultata se, kao i analiza drugih relevantnih pojava u poduzeću, obavlja za

kraći i za duži period. Analizira se nastanak prihoda i rashoda, odnosno troškova te svih

čimbenika koji utječu na veličinu i dinamiku poslovnih segmenata, kao i na financijski

rezultat općenito.

2

1.1. Predmet i cilj istraživanja

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada jest poslovanje poduzeća Grohovac volan

d.o.o. kao primjer malog hrvatskog poduzeća uz naglašenu važnost računovodstvenog

praćenja poslovanja te ulogu menadžera, a ujedno i vlasnika u odlučivanju i upravljanju

promjenama.

Svrha ovoga istraživanja jest prikazati važnost i ulogu računovodstvenih informacija u

procesu odlučivanja. Isticanjem važnosti menadžerskog računovodstva nastoji se

ukazati na probleme malih poduzeća te zahtijevanje sve većeg stupnja inovacija s ciljem

opstanka i daljnjeg razvoja u današnjim ne baš „svijetlim“ vremenima. U tom smislu

radom će se dokazati radna hipoteza da su računovodstvene informacije prezentirane u

financijskim izvještajima vrlo značajne u sagledavanju ostvarenih rezultata uspješnosti i

financijskog položaja te ukazuju na nužnost pokretanja promjena u područjima

upravljanja i vođenja ostalih segmenata poslovanja

1.2. Znanstvene metode

Ovaj diplomski rad je sistematiziran temeljem dostupne literature na temu navedenog

predmeta istraživanja uz njezino sustavno proučavanje.

Tijekom praćenja poslovanja poduzeća Grohovac volan d.o.o. poslužile su razne

znanstvene metode koje su ponajprije stvorile određenu pozadinu shvaćanja pojedinih

dijelova. Kao teorijsko, misaono i praktično raščlanjivanje dijela te spoznaje segmenta

sastavnih dijelova i aspekata nekog složenog predmeta navodimo analitičko sintetičku

metodu. Također, korištena je i metoda apstrakcije. Apstrakcija podrazumijeva

razdvajanje nečega što je nebitno i sporedno od onoga što je bitno, opće i zakonito a sve

to sa ciljem sagledavanja i spoznaje suštine istraživanja i ključnih obilježja. Prilikom

prezentiranja spoznaje i dokazivanja hipoteze korištene su metoda analiza i sinteze,

metoda deskripcije te matematička i statistička metoda.

3

1.3. Struktura rada

Diplomski je rad strukturiran kroz pet tematskih i međusobno povezanih cjelina.

Prvi dio, UVOD polazi od pojma analize i važnosti financijskih izvještaja pri ocjeni

boniteta društva a odnosi se na predmet, svrhu i cilj istraživanja. Iznesena je struktura

rada te znanstvene metode korištene u obradi tematike.

Drugi se dio odnosi na POSLOVANJE MALIH PODUZEĆA, navodeći njihova

obilježja poslovanja te općenito definirajući pojam malog poduzeća ističući pri tome

njegove pozitivne i negativne strane.

Nadovezujući se na upravljanje malim poduzećem navode se elementi i osnovne

funkcije njegova uspješnog upravljanja. Spominje se uloga računovodstva u upravljanju

malim poduzećem kao jedan od elemenata njegovog uspješnog vođenja. Upravljanje

promjenama u malom poduzeću također je obuhvaćeno drugim dijelom ovog

diplomskog rada.

RAČUNOVODSTVENA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA GROHOVAC

VOLAN d.o.o. treći je dio rada a nakon općenitih informacija o samom poduzeća

navodi se analiza tržišta nabave i prodaje. Prikazivanjem bilance te računa dobiti i

gubitka slijedi analiza uspješnosti poslovanja poduzeća Grohovac volan d.o.o.

Četvrti dio odnosi se na UPRAVLJANJE PROMJENAMA U PODUZEĆU

GROHOVAC VOLAN D.O.O.

U ZAKLJUČKU, kao petom dijelu ovoga rada iznesena je cjelokupna sinteza rada.

Na kraju rada nalazi se popis tablica i grafikona, kao i popis korištene literature.

4

2. POSLOVANJE MALIH PODUZEĆA

2.1. Obilježja poslovanja malih poduzeća

Većina nacionalnih gospodarstava, osobito onih razvijenih ima u svom sastavu veliki

broj i veliki udio ukupno zaposlenih u malim gospodarskim subjektima, drugim

riječima u malim poduzećima. Navedena situacija je uglavnom i u zemljama koje se

nalaze u velikim strukturalnim promjenama čija su gospodarstva u tranziciji. U takvim

se gospodarstvima događa niz promjena, sadašnjost im je bolna dok je budućnost

neizvjesna. Na putu problematične prošlosti u još nedovoljno predvidivu budućnost kao

nužnost promjena javlja se proces restrukturiranja. U takvim je uvjetima potrebno

ponajprije utvrditi optimum gospodarskih subjekata s obzirom na njihovu veličinu a u

skladu sa temeljnim pretpostavkama gospodarskog razvoja, mali će subjekti u svakom

slučaju imati svoje mjesto te im kao takvima treba posvetiti pozornost. Prema više

autora prvi poznati zapisi o malim poduzećima pojavili su se prije 4000 godina

opisujući kako su bankari pozajmljivali novac uz kamate. Malo poduzeće i

poduzetništvo bilo je razvijeno i u starom Egiptu i Grčkoj, u tome su izuzetni bili stari

Rimljani, Babilonci, Židovi i Feničani. Njihovi proizvodi nisu bili dostatne kvalitete,

potrošače se često varalo i kao rezultat toga mala su poduzeća bila rezultat prezira. I u

tim starim vremenima pojedini su vladari pokušali napraviti reda, ustrojavajući kakve

takve zakone te iz 2100. godine imamo dva primjera najvažnijih zakona babilonskog

kralja Hamurabija, koji glase:

„Ako izgrednik stvara urotu u kući prodavača vina, a on ga uhiti i ne dovede u palaču,

prodavač vina ima se kazniti smrću.

Ako graditelj čovjeku sagradi kuću i svoj posao ne obavi dobro, pa se kuća sruši i

prouzroči smrt vlasnika, graditelj se ima kazniti smrću.“ ( Lacković, 2004, p.24 )

Mala poduzeća i mali poduzetnici postojali su još u srednjem vijeku, veliki je problem

bio što su oficijelni vladari osobito Crkva male poduzetnike smatrali svojevrsnim

grešnicima i trgovce spaljivali.

Razvoj poduzeća i poduzetništva definirale su brojne tehnološke promjene i ekonomske

revolucije u području proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. Fenomen malog

5

poduzeća sve više dolazi do izražaja te su već u 19. stoljeću počele sve veće promjene.

Uvažavanje potrošača i vlasti zahvaljujući ponudi širokog asortimana proizvoda i

usluga a omogućeno je i zapošljavanje stanovništva. Razvijena gospodarstva omogućila

su malim poduzećima ravnopravnost i mogućnost zakonskog reguliranja njihovog

statusa. Tako je 1980. godine održana Konferencija Bijele kuće o malom poduzeću,

sazvana na poticaj tadašnjeg predsjednika Jimmya Cartera. Okupljeno je 1683 delegata

iz 50 država SAD-a uglavnom malih poduzetnika, načinjeno je 60 preporuka koje su

pokrivale područje školstva, poreza i inovacija. U zakone je pretočeno 40, od ukupno 60

preporuka.

2.1.1. Pojam malih poduzeća

Malo se poduzeće ne može definirati stereotipno, potrebno je uvažavanje više

elemenata, te ga promatrati u različitim okruženjima i stupnjevima razvijenosti

pojedinog nacionalnog gospodarstva. Definirati malo poduzeće znači utvrditi njegove

bitne značajke kao što su broj zaposlenih, veličinu ukupnog godišnjeg prihoda te

veličinu temeljnog kapitala. Naime, sve to ovisi o vrsti djelatnosti i posebnostima

nacionalnog gospodarstva. Prilikom definiranja malog poduzeća osim već navedenog

potrebno je obratiti pozornost i na njegovu organizaciju, financiranje te proizvodnju.

Uvažavajući činjenično stanje, te temeljne elemente definiranja, američki je Kongres

već 1953. godine stvorio agenciju kao i upravu za mala poduzeća koja je postavila

sljedeće kriterije za definiranje malih poduzeća: (Lacković,2004, p.25 )

ukupna imovina

dionički kapital

godišnji prihod od prodaje

broj zaposlenika

Kao najznačajniji kriterij možemo navesti broj zaposlenika, obično mali broj

zaposlenika raspolaže manjom imovinom i ostvaruje manji godišnji prihod.

6

Gospodarstvo Republike Hrvatske kao tranzicijske zemlje karakterizira povećanje broja

malih poduzeća. Prema Zakonu o poticanju malog gospodarstva fizičke i pravne osobe

koje su dio sektora malog i srednjeg gospodarstva moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

prosječno godišnje zapošljavati manje od 250 zaposlenika;

biti neovisni u poslovanju, znači da druge fizičke ili pravne osobe

pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela u

vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva

ostvariti ukupni godišnji promet do 60.000.000 kuna ili imati

zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati

dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u

vrijednosti do 30.000.000 kuna.

Temeljem navedenog zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog

gospodarstva. Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje

prosječno godišnje zapošljavaju manje od 10 radnika, ostvaruju ukupan godišnji promet

14.000.000 kuna odnosno vrijednost dugotrajne imovine 7.000.000 kuna. Mali subjekti

su oni koji u prosjeku godišnje zapošljavaju manje od 50 zaposlenika, ostvaruju ukupan

godišnji promet od 54.000.000 kuna te im je vrijednost dugotrajne imovine ukoliko su

obveznici poreza na dohodak 27.000.000 kuna. Srednji su subjekti oni koji godišnje

zapošljavaju više od 50 a manje od 250 zaposlenika, ostvaruju godišnji promet od

54.000.000 kuna do 216.000.000 kuna i imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti od

27.000.000 do 108.000.000 kuna. (http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf )

Zakon o računovodstvu i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva nemaju

usuglašen kriterij broja zaposlenih za razvrstavanje malih i srednjih poduzeća u

Hrvatskoj.

Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva iz svibnja

2012. godine kategorizacija veličine u ovom Zakonu usklađena je s kriterijima koje

primjenjuje Europska unija čime je omogućena kvalitetnija analiza i usporedba sektora

malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj i zemljama EU, te bolje iskorištavanje

mehanizama potpore namijenjenih malim i srednjim poduzećima kroz programe EU.

7

Tablica 1. Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva

Tip subjekta Broj zaposlenih Godišnji prihod u

milijunima EUR-a

Imovina (aktiva / dugotrajna

imovina u milijunima EUR-a

EU/Hrvatska EU/Hrvatska EU/Hrvatska

Mikro 0 - 9 2 2

Mali 10 - 49 10 10

Srednji 50 - 249 50 43

Izvor: Izrada prema Izvješću o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2011.g.

( http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf )

Među izvornim značajkama malog poduzeća potrebno je naglasiti sljedeće:

decentralizirani učinak koji uzrokuju nove tehnologije u konačnici je

veći od centraliziranog uz istodobno smanjenje minimalnog obujma

poduzeća

zbog sve veće konkurencije rastuća je globalizacija učinila tržišta

nemirnima, zbog svoje fleksibilnosti mala poduzeća dobivaju na

značenju u cjelokupnom gospodarstvu

značajan porast broja žena kao pokretača i voditelja novih malih

poduzeća

promjene u potražnji u pitanju stiliziranih individualiziranih promjena

proizvoda bolje zadovoljavaju mala poduzeća, te ona prestaju biti

inferiorna

proces deregulacije u gotovo svim razvijenim zemljama omogućava

ulaz manjih poduzeća u niz novih oblasti: telekomunikacije,

bankarstvo, te razne intelektualne usluge.

Među bitna obilježja malih poduzeća navode se: (Grbac, 1984, p.8)

mala poduzeća zadovoljavaju onaj dio potražnje za robama i uslugama

koje velike jedinice teško mogu podmiriti. Male jedinice, ustvari,

8

nadopunjuju prazan prostor u podmirivanju raznovrsnih želja za

robama i uslugama

mala poduzeća mogu imati elastičan proizvodni program koji

omogućuje vrlo elastičnu ponudu i brzu prilagodbu kretanjima

potražnje na tržištu. Mala poduzeća nisu inertna na novonastale uvjete,

nego im se vrlo brzo prilagođavaju

tehnološki proces u malim poduzećima često označava relativno visok

stupanj zamjenjivosti rada i sredstava što proizlazi iz značajki

tehnologije. Mala poduzeća pokazuju veću spremnost da staro zamjene

novim i tu zamjenu brže obavljaju

mala poduzeća traže relativno univerzalni tip djelatnika i opreme koji

mogu obavljati raznovrsne poslove u procesu proizvodnje. Naime, u

malim poduzećima neki djelatnici mogu obavljati više poslova

uspješno, a do takvih nije lako doći kao ni do odgovarajuće

višenamjenske opreme

mala poduzeća pružaju šire mogućnosti primjene novih tehnoloških

rješenja. I to stoga što moderni tehnološki napredak omogućuje znatnu

decentralizaciju pojedinih dijelova proizvodnog procesa. Primjena

novih tehnoloških rješenja u malim poduzećima mnogo je lakša zato

što se pojedini dijelovi procesa poslovanja ne moraju centralizirati

ekonomski potencijal za samostalno snošenje rizika u poslovanju i

razvitku potiče mala poduzeća da se elastično povezuju s velikim

proizvodnim i trgovačkim sustavima radi ostvarivanja uspješnog

poslovanja, ali i lakšeg snošenja rizika

2.1.2. Pozitivne i negativne strane malog poduzeća

Mala se poduzeća u nacionalnom gospodarstvu očituju svojim temeljnim značajkama

kroz svoje snage ali i određene slabosti.

Tokom dosadašnjih istraživanja kao snage malih poduzeća navode se sljedeće:

lakše prilagođavanje tržištu zbog fleksibilnosti proizvodnih programa

9

mala su poduzeća privlačnija za individualistički stručni rad,

omogućuju brzu inkorporaciju individualnih sposobnosti u cilju

mogućih inovacija

visok stupanj učinkovitosti te velika konkurentnost u odnosu na velika

poduzeća, često su mala poduzeća kooperanti velikih tvrtki

potrebna su manja ulaganja u osnivanje malih poduzeća

veliki broj malih fleksibilnih tvrtki omogućuje snagu i vitalnost

nacionalnog gospodarstva

Pozitivan pristup manjih tvrtki temelji se na nastojanju da ostvare prednost pred velikim

zahvaljujući svojim glavnim svojstvima: (Lentz, 2000., p. 51.)

manje tvrtke mogu ponuditi mnogo „osobnije“ radno mjesto i radno

okruženje, gdje zaposlenik nije samo beznačajan kotačić među

mnogima, ne samo običan „broj“, nego osoba; tu svatko poznaje

svakoga

u vezi s prethodnim ističem činjenicu da se u manjim tvrtkama ljudi

često osjećaju dijelom skupine, da osjećaju kako zajedničkim radom

nešto postižu, a to im može stvarati veliko zadovoljstvo na poslu

u manjim poduzećima gotovo je svakome mnogo lakše shvatiti kakva

je strategija tvrtke i kako tvrtka zapravo posluje; drugim riječima,

komuniciranje je mnogo lakše, a zaposlenici se osjećaju više uključeni

u cjelokupno poslovanje

u manjim tvrtkama svaki djelatnik ima svoje odgovornosti i bolje

mogućnosti da ostvari vlastite zamisli i inicijative. U skladu s time

ovdje se brže uči „na samom poslu“ u praksi, što je također mnogo

povoljnije i za same voditelje.

Osim navedenih snaga i prednosti malih poduzeća prate ih i određene poteškoće i

slabosti kao što su:

visoki troškovi proizvodnje ili zaostajanje u kakvoći proizvoda zbog

zastarjele tehnologije

problemi u upravljanju i nadziranju zbog suviše djelatnosti kojima se

tvrtka bavi te samim time dolazi do rasipanja sredstava

visok stupanj ovisnosti o uvoznim proizvodima

10

Brojni su uzroci neuspjeha potvrđeni dosadašnjim istraživanjima, te su navedeni

čimbenici koji na to utječu: (Lacković, 2004., p. 36.)

nedostatak iskustva

nedovoljna tehnička znanja

slabo provedeno istraživanje tržišta

nesposobnost vođenja administrativnih poslova

neujednačenost toka poslovanja

nepripremljena predviđanja financijskog toka

podcjenjivanje tržišta

preoptimistične procjene potražnje na tržištu

odgođene naplate potraživanja

Analiza mogućih uzroka neuspjeha navodi kako je temeljni problem upravo ljudski

čimbenik, nedovoljna pripremljenost da se poduzeće osnuje na zdravim temeljima te

korištenje poznatih metoda uspješnog upravljanja. Prije osnivanja samog poduzeća

nužno je imati u vidu sve poteškoće, potrebno je postaviti poslovni plan i ono

najznačajnije cijelo-životno usavršavanje tijekom poslovanja.

2.2. Upravljanje malim poduzećem

2.2.1. Elementi uspješnog upravljanja malog poduzeća

U pokretanje posla i realizaciju poslovne ideje ne kreće se stihijski već planirano sa

jasno definiranom vizijom poduzeća.

Menadžment je proces rada s drugima i pomoću drugih na ostvarenju organizacijskih

ciljeva u promjenjivoj okolini, uz efikasnu i efektivnu uporabu ograničenih resursa.

(Dujanić, 2007., p.31) Kako u poslovanju multinacionalnih kompanija tako i u

poslovanju malih poduzeća menadžment igra vrlo važnu ulogu kao proces upravljanja u

skladu sa određenim pravilima, primjenom određenih tehnika i uvažavanjem

provjerenih načela.

Menadžer je osoba čiji primarni zadaci proizlaze iz procesa menadžmenta. On planira,

organizira rad i poslovanje, angažira i vodi ljude, kontrolira ljudske, materijalne i

11

informacijske resurse. Ciljeve ostvaruje angažiranjem drugih ljudi. Menadžer mora biti i

vođa. (Dujanić, 2007., p.15)

Općenito u malim poduzećima ulogu menadžera preuzima sam vlasnik za kojega je

potrebno vladanje određenim znanjima i vještinama, on je ujedno vođa i poduzetnik.

Naime, znatno je veća odgovornost te menadžer malog poduzeća obavlja više različitih

funkcija, ponajprije zbog financijske ograničenosti a samim time će uložiti i više truda i

odgovornosti u obavljanje potrebnih radnji iz razloga osobnog uspjeha i raspolaganja

vlastitim kapitalom o čijem načinu rada ovisi opstanak poduzeća i njega kao vlasnika.

Najvažnije sastavnice uspješnog vođenja malog poduzeća: (Horvat,Kovačić,2004., p.30)

plasiranje roba i usluga na primjereno, odnosno precizno utvrđeno

tržište

pribavljanje dovoljnog kapitala

učinkovito pribavljanje ljudskih potencijala

osiguranje potrebnih i pravodobnih informacija

uspješno suočavanje sa vladinim / upravnim mjerama

racionalno upravljanje vremenom

pribavljanje informacija o kupcima

analiziranje tržišta

nedopuštanje nepotizma

osiguranje tehničke / poslovne stručnosti

uspostava odgovarajućeg menadžmenta

U današnje vrijeme se postupno i sustavno marginalizira masovno tržište, marketinški

stručnjaci segmentiraju tržište te određuju instrumente mjerenja ciljanih tržišnih skupina

kako bi što bolje pozicionirali proizvod. Provode se različite vrste segmentacije: dobna,

spolna, bihevioralna,zemljopisna, demografska, platežna i sl.

Najznačajniji problem velikog broja malih poduzetnika je nedovoljna količina kapitala

potrebnog za redovito poslovanje. Upravljanje novcem jedna je od bitnih funkcija

menadžmenta ukoliko se želi ostvariti organizacijski rast.

Nadalje najvažnija karakteristika malog poduzetnika je pribavljanje ljudskih potencijala

i upravljanje njima, u pravilu je to i jedina konkurentnost.

12

Vlasnici, odnosno poduzetnici su u stalnom, neformalnom odnosu sa zaposlenicima koji

često rade nekoliko srodnih poslova. Podjela rada u malim gospodarskim subjektima i

nije toliko razvijena te je izuzetno važno pribaviti što kvalitetnije ljude.

Za uspješno je poslovanje nužno pribavljanje informacija iz različitih područja, bilo da

je riječ o operativnoj razini, razini znanja, menadžerskoj ili strateškoj razini. Nužno je

ustrojstvo upravljanja informacijskim sustavom koji služi kao potpora odlučivanju,

sustav je potrebno neprekidno redizajnirati i pogodan je za dugotrajne analize.

Normativno reguliranje znatno će olakšati ili otežati funkcioniranje malih poduzeća.

Pojedinačno su obično vrlo slabi i nemoćni u odnosu na državnu i lokalnu samoupravu.

Upravo iz tog razloga je potrebno njihovo udruživanje, mala poduzeća trebaju djelovati

organizirano namećući svoje interese zakonskoj regulativi.

Vrijeme je jedan od nematerijalnih izvora, izuzetno važan u današnjoj ekonomiji znanja.

Kašnjenje za konkurencijom smanjuje tržišni udio, vrijeme se ne može kupiti niti

množiti. Racionalna uporaba vremena odnosi se na raspodjelu zadaća i odgovornosti, a

omogućuje ga racionalna raspodjela radnih procesa.

Kupci svakodnevno postaju sve važniji segment tržišta, nužno je kupce sustavno

analizirati, pogotovo njihov model odlučivanja.

Analiza tržišta kao preduvjet velikih i malih poduzetnika provodi revolucionarne

tehnološke inovacije te stalne preinake.

U velikom broju slučajeva uspješno posluju obiteljski subjekti, rodbinske su veze

učinkovite u neobaveznim odnosima a takav je tip organizacije izuzetno uspješan u

Japanu.

Poznavanje tehnologije proizvodnih i uslužnih sektora od izuzetne je važnosti dok

tehnička odnosno poslovna stručnost omogućuje razumijevanje cjelokupnog radnog

procesa.

Za stabilno poslovanje i kontinuirani rast bitna je menadžerska sposobnost vlasnika,

menadžment omogućuje racionalnu uporabu resursa pri ostvarivanju ciljeva, dok

menadžeri između ostaloga vode brigu o učinkovitosti koja se odnosi na uporabu

resursa za ostvarivanje profitabilnih ciljeva te djelotvornosti koja se mjeri udjelom

ukupnih resursa u proizvodnom procesu.

13

2.2.2. Osnovne funkcije menadžmenta malog poduzeća

Aktivnosti se u procesu menadžmenta nazivaju njegovim funkcijama, a komparacija

Fayolove i Druckerove koncepcije menadžmenta je sljedeća: ( Buble, 2006., p.12)

Tablica 2. Fayolove i Druckerove koncepcije menadžmenta

H. Fayol P. Drucker

1. Planiranje 1. Postavljanje ciljeva

2. Organiziranje 2. Organiziranje

3. Naređivanje 3. Motiviranje i komunikacija

4. Koordiniranje 4. Mjerenje i ocjenjivanje postignutih rezultata

5. Kontroliranje 5. Razvoj kadrova

Izvor: Osnove menadžmenta, p. 12

Druckerova je koncepcija nastala pola stoljeća nakon Fayolove, znatno više inzistira na

komuniciranju, formiranju osoblja te motiviranju i kontroliranju, uglavnom se odnosi na

unutarnje odnose u samom poduzeću.

Planiranje kao i njegovi prateći planovi trebaju pridonositi ostvarivanju svrhe i ciljeva

malog poduzetnika. Plan daje odgovore na pitanja što, zašto, čime, kada i uz koje

pretpostavke treba postići. Navode se osnovne faze u procesu planiranja:

14

Slika 1: Osnovne faze procesa planiranja

Izvor: Osnove menadžmenta, p.16

Planiranje u malim gospodarskim subjektima započinje definiranjem poslovnih ciljeva,

politike, metoda i procedura te izradom proračuna. Politike su obično vodič za akciju, a

poduzetnici često imaju više politika djelovanja. Proračun financijskim planiranjem

predviđa potreban kapital za ostvarivanje planiranih strategija i poslovnih ciljeva.

Ozbiljan pristup planiranju jamstvo je razvoja i opstanka malih poduzetnika, pojedinci

su kao nositelji funkcije planiranja u malim gospodarskim subjektima zaduženi za

pojedine funkcije, pripremaju podlogu za planiranje i sastavljaju konačan poslovni plan.

Zadatak nositelja pojedinih poslovnih funkcija u malim subjektima je stalno

sudjelovanje u organizaciji planiranja. Nužne osobine menadžera u malim

gospodarskim subjektima su: (Horvat, 2004., p.128)

sposobnost cjelovitog mišljenja kao bitnog za razumijevanje cjeline

poslovanja

sposobnost kreativnog mišljenja kako bi razvijali nove strukture

sposobnost apstraktnog mišljenja radi mogućeg oblikovanja stavova o

budućim događajima

sposobnost komunikacije i suradnje

sposobnost motiviranja sebe i suradnika što jamči uspješno poslovno

planiranje

15

Ostvarivanje zadanih ciljeva zasigurno je glavni cilj i dugoročna zadaća poduzetnika.

Planiranje profita i njegovo ostvarivanje kod malih poduzetnika omogućuju njihov

razvoj i određuju položaj na tržištu, održiva se konkurentnost postiže samo ukoliko je

poduzetnik profitabilan. Sastavni su dio plana svakako i neprofitabilni ciljevi kao što su

prepoznatljivost poduzetnika, njegovih proizvoda, porast tržišnog udjela i redizajniranje

proizvoda. Uspješan se razvoj postiže kombinacijom profitabilnih i neprofitabilnih

ciljeva, a to je i glavni cilj malih poduzetnika.

Organiziranje se može poistovjetiti sa menadžmentom jer predstavlja povezivanje ljudi

sa odgovarajućim sredstvima u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva. Dobra organizacija

omogućava optimalno korištenje svih resursa uz uspješno odvijanje poslovnog procesa,

da se ljudi pri radu ne preklapaju, te da vrijeme ne troše na nepotrebne poslove. Obično

se loša organizacija i nedostatak znanja često pokušavaju zamijeniti pretjeranom

žurbom i nervozom, što rezultira neučinkovitošću. Mala poduzeća raspolažu malim

brojem radnika, a nasuprot tome ima puno poslova koje moraju učinkovito obaviti. U

malom poduzeću se mora organizirati posao, za razliku od velikog gdje se organizira

veliki broj ljudi koji će zadane poslove obaviti. Dobre rezultate donosi organizirani rad.

Bitno je znati razlikovati važne stvari od žurnih, kreativne od rutinskih zadataka,

definirati prioritete i planirati dnevne, tjedne i mjesečne aktivnosti. Ukoliko se ne uspije

kroz izvjesno vrijeme poslovanja steći rutina organiziranja, nakon nekog vremena mali

poduzetnik će biti pretrpan manje važnim poslom, te neće uspjeti obavljati poslove od

važnosti za nastavak poslovanja malog poduzeća.

Zaposlenici predstavljaju jedan od najvažnijih resursa u poduzeću. No razlika od ostalih

resursa kojima malo poduzeće raspolaže je u načinu iskazivanja vrijednosti. Svi resursi

poduzeća koji su neophodni za obavljanje poslovnog procesa vrijednosno su iskazani u

bilanci poduzeća, dok se ljudski resursi spominju u slučajevima troška školovanja i sl.

Bez obzira na činjenicu da malo poduzeće ima relativno malo zaposlenika, ne treba

zanemariti važnost ove funkcije. Način vođenja dvoje ili stotinu ljudi zahtjeva od vođe

iste sposobnosti poticanja i motiviranja zaposlenika, ovladavanje sukobima koji se

mogu pojaviti u poslovanju itd. Glavni razlog slabe produktivnosti zaposlenih u

hrvatskom gospodarstvu nije nedostatak znanja i sposobnosti, već neadekvatan način

16

vođenja zaposlenih i neulaganje u stručno usavršavanje za određeni dio posla, jer

potreba ulaganja u proizvodnu tehnologiju zahtjeva kontinuirano ulaganje u

obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenih. Malim poduzećima na raspolaganju je

uglavnom dobra motivacija zaposlenih, budući da iz financijskih razloga obično zbog

ulaganja u stalni razvoj tehnologije ne postoje sredstva koja bi se uložila u usavršavanje

djelatnika.

2.2.3. Upravljanje promjenama u malom poduzeću

Razvojne mogućnosti prikazuju u kojem pravcu poduzeće treba usmjeravati svoje

poslovanje kako bi bilo što uspješnije. Gotovo sva poduzeća karakteriziraju promjene,

no za njih su sigurne samo stalne promjene.

Promjene se događaju u svakoj organizaciji dok je njihov nositelj menadžment

poduzeća. Promjene su obilježje života svake organizacije, no u novije vrijeme postaju i

način njihova života. Organizacijske promjene u prvom redu podrazumijevaju

prihvaćanje novih ideja, dok sam proces promjena traje duže ili kraće vremensko

razdoblje ovisno o vrsti promjena te njihovoj složenosti. Iz navedenog proizlazi da

prijelaz iz sadašnjeg stanja u neko buduće stanje možemo nazvati promjenom. Unatoč

brojnim promjenama svakoj organizaciji je bitna i stabilnost, iako su promjene i

stabilnost obično pojmovi koji se međusobno isključuju svakom je poduzeću bitno i

jedno i drugo kako ne bi došlo do konfuzije i kaosa unutar organizacije.

Promjene same po sebi ne jamče uspjeh, ali bez njih nema ni dugotrajnog opstanka

organizacije. Smatra se da je promjena uspješno provedena ako je: organizacija

pomaknuta iz sadašnjeg u buduće stanje, ako je funkcioniranje organizacije u novom

stanju ispunilo očekivanja te ako je prijelaz iz sadašnjeg u buduće stanje ostao bez

pretjerano loših posljedica. Promjene su nužne zbog potreba poduzeća da bude

uspješnije, jer želja za uspjehom, više od bilo čega drugoga, potiče na mijenjanje. Svaka

se organizacija mora neprestano mijenjati da bi odgovorila na potrebe kupaca,

tehnološke promjene i vladine mjere. (Bahtjerević-Šiber i suradnici, 2008, p.218.)

Promjene unutar poduzeća uvjetovane su unutarnjim i vanjskim čimbenicima okoline.

Upravo promjene u okolini izazivaju promjene u poduzeću kako bi se ono prilagodilo

17

novim okolnostima i kako bi opstalo na tržištu. Promjene u tehnologiji, međunarodne

ekonomske integracije, sazrijevanje tržišta u zemljama u razvoju i slično samo su neki

od čimbenika okoline. Ključnu ulogu u provođenju promjena ima menadžment

poduzeća, dok su menadžeri nositelji tih promjena.

2.3. Uloga računovodstva u upravljanju malim poduzećima

Računovodstvo je uslužna funkcija funkciji upravljanja, prati i proučava podatke

pretvarajući ih u informacije neophodne u procesu odlučivanja. Osnovna mu je funkcija

prikupljanje, obrada i prezentiranje računovodstvenih informacija koje se odnose na

poslovanje poduzeća i koje su usmjerene korisnicima. Posebna vrsta evidencije budućih

događaja jest računovodstveno planiranje. Ono što je razlikuje od ostalih planskih

evidencija je novčano izražavanje promjena i stanja prvenstveno onih koji će kasnije biti

predmet knjigovodstvene evidencije. Od posebne su važnosti različiti predračuni i

predkalkulacije, dok su najznačajniji rezultat procesa planiranja i sintetizirani iskazi kao

što su planski ili budžetirani financijski izvještaji.

Knjigovodstvo kao najvažniji dio računovodstva orijentirano je na prošlost te evidentira

povijest poduzeća. Kao što računovodstveno planiranje prethodi knjigovodstvu tako i

knjigovodstvo prethodi računovodstvenoj kontroli i analizi. Računovodstvena kontrola

brine o ispravnosti i pouzdanosti računovodstvenih podataka i informacija proizašlih iz

procesa planiranja. Računovodstvena analiza nadovezuje se na prethodne faze

računovodstvenog obuhvata te na osnovi provjerenih podataka utvrđuje povezanost

između ostvarenih poslovnih aktivnosti zabilježenih u knjigovodstvenoj evidenciji i

onih postavljenih planom.

Prva faza procesa obrade podataka sastoji se u prikupljanju podataka o nastalim

poslovnim događajima na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Potom

slijedi analiza poslovnih događaja koji nastaju u gotovo svim fazama poslovanja. Četiri

su uvjeta koje poslovni događaji moraju zadovoljiti da bi bili predmetom

knjigovodstvene evidencije:

da je poslovni događaj stvarno nastao

da se može vrijednosno izraziti

da mijenja postojeće stanje imovine, prihoda ili rashoda te

18

da postoji isprava koja potvrđuje nastanak promjene

Računovodstveni je proces prije svega usmjeren na financijsko računovodstvo čiji su

finalni proizvod financijski izvještaji.

Za siguran rast i uspješan razvitak poduzeća neophodno je razumijevanje poslovanja

i postizanje zadovoljavajućih poslovnih rezultata. Ostvarenje tih ciljeva pretpostavlja

kvalitetnu informacijsku podlogu. U tom smislu nezaobilazni izvor informacija o

financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tokovima su financijski

izvještaji. Da bi financijski izvještaji udovoljili svojoj svrsi moraju biti pouzdani,

razumljivi, usporedivi i sastavljeni u skladu sa računovodstvenim načelima i

standardima. Zakon o računovodstvu u Republici Hrvatskoj za mala i srednja poduzeća

propisuje obvezu sastavljanja cjelovitog seta financijskih izvještaja: bilanca, račun

dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke

uz financijske izvještaje.

Iznimka gore navedenom pravilu su mala poduzeća koja nisu dužna sastaviti izvještaj o

promjenama vlasničke glavnice i izvještaj o novčanom toku. Financijski izvještaji u

malim i srednjim poduzećima dominantno se sastavljaju za potrebe eksternih korisnika,

prije svega radi zadovoljenja poreznih propisa, dok su s druge strane interni izvještaji za

potrebe odlučivanja i upravljanja nedovoljno zastupljeni ili ih uopće nema. To ujedno

znači da se računovodstvene informacije nedovoljno koriste za potrebe upravljanja

poslovanjem malih i srednjih poduzeća. Uvažavanjem i intenzivnijim korištenjem

mogla bi se osigurati uspješnost i sigurnost poslovanja kao jedna od pretpostavki

dugoročnog rasta i razvoja poduzeća.

Temelj donošenja zaključaka o sigurnosti i uspješnosti poslovanja jest poznavanje

računovodstvenih kategorija te razumijevanje temeljnih financijskih izvještaja. Važno je

da se svi financijski izvještaji moraju promatrati povezano i ovisno jedan o drugome jer

u suprotnom korisnici računovodstvenih informacija mogu stvoriti pogrešnu sliku o

kvaliteti poslovanja poduzeća. Financijski izvještaji u prvom redu bilanca i račun dobiti

i gubitka čine informacijsku podlogu za izračun financijskih pokazatelja a time se

omogućava veća kvaliteta prezentiranih informacija.

19

Često se analiza financijskih izvještaja poistovjećuje s analizom financijskih

pokazatelja. Potrebno je naglasiti da je analiza pomoću pokazatelja samo jedan od

instrumenata pomoću kojih se provodi analiza financijskih izvještaja. Slično kao i kod

financijskih izvještaja alate, tehnike i postupke analize financijskih izvještaja potrebno

je promatrati u međuovisnosti jer bi izdvajanje bilo koje informacije iz konteksta moglo

dovesti korisnike do zablude prilikom ocijene kvalitete poslovanja. Usporedbom

kvalitete poslovanja dvaju poduzeća vrlo je važno imati na umu kriterij veličine

poduzeća uzimajući u obzir broj zaposlenih, veličina aktive te visinu ostvarenih prihoda.

Usporedba poduzeća različite veličine može biti mnogo teža nego usporedba poduzeća

iste veličine s obzirom da velika poduzeća često imaju jednostavniji pristup izvorima

financiranja na tržištu kapitala. Velika poduzeća nisu nužno orijentirana samo na

bankovne kredite, u mogućnosti su kupovati veće količine inputa, i posluju na širem

tržištu. Uporaba financijskih pokazatelja i vertikalna analiza financijskih izvještaja

poduzeća može pomoći eliminirati potencijalne probleme povezane sa uporabom

apsolutnih brojeva

3. RAČUNOVODSTVENA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEĆA GROHOVAC

VOLAN D.O.O.

3.1. Općenito o poduzeću

Tvrtka Grohovac-volan sa sjedištem u Viškovu društvo je s ograničenom odgovornošću

za usluge te vanjsku i unutarnju trgovinu. U sudski registar kod Trgovačkog suda u

Rijeci upisana je 13. 06. 1997. godine, dok je sa poslovanjem započela 01. 01. 1998.

godine. Zbog promjene strukture poslovanja GM Daewoo od 01.12.2003. u Hrvatskoj

prodaje korejska vozila pod imenom Chevrolet.

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u kojem jedna ili više

pravnih ili fizičkih osoba ulaže temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed

dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Ni jedan

osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnog uloga. Poslovni udjeli se

ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima, a članovi ne odgovaraju za obveze društva.

(Narodne novine, 1993, čl. 385)

20

Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači to je društveni ugovor.

Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke

isprave. Ako društvo s ograničenom odgovornošću osniva jedan osnivač, društveni

ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću

dana kod javnog bilježnika.

U strukturi vlasništva kao i upravljanja sudjeluju Damir Grohovac i Tatjana Grohovac,

svaki samostalno i pojedinačno, s 50 % udjela. Danas tvrtka uz vlasnike, broji devet

stalno zaposlenih djelatnika.

Tvrtka je poslovala na dvije lokacije, prodajno - servisni centar sa sjedištem u

Saršonima i autosalon na Gornjoj Vežici. Kao što će biti i navedeno u daljnjoj analizi

autosalon na Gornjoj Vežici se zatvara krajem svibnja 2013. godine. Osim kupnje novih

vozila, tvrtka nudi i zamjenu staro za novo, servis vozila, mobilno jamstvo, testne

vožnje, prodaju rezervnih dijelova te mogućnost osiguranja vozila.

3.2. Tržište nabave

Pojam nabave u literaturi se definira u širem ili užem smislu, prema tome koji se

obujam poslovanja podrazumijeva pod nabavljanjem. U širem smislu nabava obuhvaća

poslove i radnje pribavljanja opreme, sirovina i roba za poslovni proces. U užem smislu

nabava obuhvaća naručivanje, zaključivanje i izvršavanja ugovora te plaćanje

ugovorene cijene za pribavljenu robu i usluge. Nabavna funkcija je jedna od izvršnih

funkcija poduzeća čiji je zadatak da nabavi potrebne predmete rada u potrebnoj količini

i zadovoljavajućoj kvaliteti po ekonomski opravdanim cijenama uz što niže troškove.

(Ekonomski leksikon, 1995., p.552)

Sam proces nabave vrlo je kompleksan i složen, te angažira velike količine novca.

Važno je da proces nabave bude što učinkovitiji i uspješniji budući da uvjetuje i rokove

isporuke a samim time i odnose sa kupcima. Nabava nekvalitetne i skupe robe kao i

nepravovremena nabava stvara relativno visoke troškove koji se ne mogu pokriti

prodajom. Posljedica neprimjerene nabave može biti i stvaranje prekomjernih zaliha

koje također iziskuju novac i povećavaju troškove.

21

U klasičnim uvjetima menadžment nabave je bio orijentiran nabavom dobara i usluga u

potrebnoj količini, odgovarajuće kvalitete, po povoljnim cijenama, u pravo vrijeme i na

pravome mjestu te uz najpovoljnije uvjete plaćanja. U suvremenim uvjetima znatno se

proširuje paleta funkcija nabave pa uz navedene zadatke menadžment nabave mora

voditi računa i o sustavima nabavljanja, uvjetima isporuke, pouzdanosti isporuke,

rokovima isporuke, fleksibilnosti isporuke, vezanju kapitala, vezanim poslovima, zaštiti

okoliša, kalkulaciji nabavnih cijena, troškovima nabave, popustima u nabavi, suradnji s

dobavljačima, organizaciji nabave, donošenju odluka uz odgovarajuće strategije

smanjenja rizika i još mnogo toga. (Ferišak, 1999., p.2)

Odluke o nabavi u suvremenom su poslovanju sve važnije, jer se posljedice rješavanja

odražavaju na cjelokupno poduzeće i održavanje poslovanja. Organizaciju nabave u

poduzeću Grohovac volan d.o.o. vodi menadžer koji je ujedno i direktor. Budući da

osim prodaje vozila tvrtka nudi i servis i prodaju rezervnih dijelova potrebna je stalna

nabava kako materijala tako i ostalih dijelova te je samim time i struktura dobavljača

kao i prodajnog asortimana vrlo raznolika.

Grohovac volan d.o.o. tvrtka je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine

automobilima i motornim vozilima lake kategorije. U sklopu svoje djelatnosti nabava je

svakodnevni dio poslovanja, te kao direktni uvoznik za Chevrolet vozila i dijelove,

Grohovac volan svakodnevno vrši nabavu za veleprodaju i maloprodaju.

Nabava originalnih Chevrolet dijelova vrši se od inozemnog dobavljača Opel Southeast

Europe LLC sa sjedištem u Mađarskoj (Budaors) gdje se nalazi centralno skladište za

sve originalne dijelove Opela i Chevroleta, budući da su Opel i Chevrolet zajedno u

grupaciji General Motorsa.

Narudžba za dijelove izvršava se u programu softvera Global Connect on line putem i

to svakodnevno, a isporuka istih je preko špedicije Englmayer u Zagrebu u roku 4 radna

dana iz Mađarske. Dijelovi se isporučuju krajnjim kupcima te poduzetnicima za daljnju

prodaju kao i limarija limarskim radionicama. Ostali dijelovi kao što su filtri, ulja,

svjećice, kočnice i ostalo nabavljaju se u većim količinama po 20 - 30 komada u jednoj

narudžbi jer se oni prodaju svakodnevno kroz servise, dok se asortiman dijelova poput

22

elektronike, zatim dijelovi koje se mijenjaju u garanciji i sl. naručuju po potrebi.

Plaćanja se inozemnom partneru izvršavaju bankovnom doznakom jednom mjesečno

putem Erste banke.

Osim originalnih dijelova tu su i zamjenski dijelovi u manjoj količini kao i dijelovi za

ostala vozila svih marki koja se također servisiraju u Grohovac volan d.o.o. Nabava tih

dijelova od lokalnih dobavljača vrši se svakodnevno, najčešće telefonski ili u slučaju

veće količine faksom ili e-mailom. Takvi dijelovi od lokalnih dobavljača ne postoje na

zalihama stoga ih se nabavlja svakodnevno po potrebi ovisno o vozilu koje je naručeno

za taj dan. Nema potrebe za stvaranjem zaliha budući su dobavljači relativno blizu te je

samim time veći obrtaj zaliha a kapital je iskoristiv na drugi način.

Dobavljači od kojih se najčešće nabavljaju takvi dijelovi su na području Viškova i

Rijeke:

Autocentar Marinići, Inter cars, Velepromet, Blatobran Marinići, Autolimarija Suzi,

Bild trade, Auto Hrvatska dijelovi, a postoji i suradnja sa dobavljačima iz Zagreba: Nss

studio, Hofer, Jasmin maziva, Foerch, Wurth i mnogi drugi.

Chevrolet vozila također se nabavljaju preko softvera Global Connect (GC) ali i

mjesečnom narudžbom menadžeru za prodaju u centralnom uredu u Zagrebu koji

mjesečno šalje tablicu svakom uvozniku za Chevrolet vozila u Hrvatskoj, riječ je o 24

uvoznika.

Tablica se šalje u excel formatu koja se vraća natrag njima te na posljetku sastavljaju

konačnu narudžbu za proizvodnju te se ista šalje u tvornicu u Koreji.

Status narudžbe prati se putem GC-a, kada vozilo dobije šasiju ono je u statusu 33

(proizvodnja), nakon toga prelazi u različite statuse 40 (brod), 43 (luka Kopar), 48

(izdana faktura), itd. sve do statusa isporuke na skladište a to je status 58.

Kao što je već spomenuto naručena vozila dolaze brodom iz Koreje u luku Kopar, iz

Kopra se putem špeditera Lagermax dostavljaju do poduzeća. Navedeni proces traje 15

radnih dana od trenutka polaska iz Kopra preko Zagreba do Rijeke. Ulaskom u

Europsku uniju vozila će biti ocarinjena te će se cjelokupan postupak potpuno

promijeniti.

23

Narudžba Chevrolet vozila, planiranje narudžbi

Za razliku od dijelova gdje je planiranje narudžbi dosta jednostavno i jasno, planiranje

odnosno naručivanje vozila se uvelike razlikuje. S obzirom na činjenicu da je planiranje

narudžbe dijelova svedeno na minimalno, prate se određene akcije putem cirkulara koji

izlaze u GC od strane centrale u Budaorsu. Kada su određeni artikli na količinskom

popustu ili je akcija npr. na metlice brisača u određenom vremenskom periodu, tada se

to i nabavlja odnosno planira se veća količina nabave istih.

Isto tako postoji godišnji plan prema ugovoru sa Opel Southeast Europe LLC prema

kojemu u određenom kvartalu mora svaki uvoznik uzeti određenu količinu originalnih

dijelova. Ukoliko plan bude premašen uvoznik će biti nagrađen a u protivnom mora

vratiti unaprijed odobren bonus (popust) na fakturama.

Planiranje prodaje vozila, odnosno narudžbi u tvornici je vrlo različito iz razloga što

prodavač ne naručuje vozilo po želji budući da od trenutka narudžbe koja se šalje

menadžeru do trenutka isporuke vozila prođe 4 - 5 mjeseci. Vozila se naručuju po

modelima za koje se pretpostavi da će postojati potražnja u tom razdoblju. Normalno je

da se unaprijed teško može pretpostaviti koje su želje i potrebe budućih kupaca

koje modele preferiraju, koju opremu i boje.

U Kopru postoji također skladište vozila koja su slobodna što uvelike olakšava da u

slučaju traženog modela kojeg Grohovac volan kao i bilo koji drugi prodavatelj u

traženom trenutku nema na lageru može naručiti za kupca, naravno ukoliko je isti

dostupan.

Skladište vozila u Kopru je nekad bilo jedino, no kako su vozila i tamo stajala dosta

vremena prešlo se na prethodno spomenuti sistem naručivanja 4 - 5 mjeseci unaprijed.

Na taj se način broj vozila u Kopru drastično smanjio te kako bi dobavljač za vozila

Central and Eastern Europe LLC sveo svoju zalihu koja je ujedno i ogroman trošak za

principala Central and Eastern Europe na minimalnu.

24

Plaćanje vozila vrši se bankovnom doznakom putem Raiffeisen banke jer postoji

garancija banke u protivnom se vrši po predračunu, znači ukoliko garancija banke ne

postoji.

Osim nabave dijelova i vozila spomenuti će se i nabava sredstva za rad: računala,

printeri te ostala informatička oprema. Približno svakih 5 - 8 godina se nabavljaju

računala dok se printeri nabavljaju svake 2 - 3 godine.

Uredski pribor ( tinte, olovke, papir, koverte i dr.) kao i sredstva za čišćenje naručuju se

po potrebi također on line putem. Limes plus ima svoj softver na internet stranicama

preko kojega se u vrlo kratkom vremenu naruči sve potrebno. Dostava naručenog

pribora je u razdoblju od 1 – 2 radna dana, dostava je za poduzeće besplatna jer sa

dostavljačem imaju sklopljen ugovor. Navedeno se obično naručuje po potrebi, najčešće

2 do 3 puta mjesečno, a plaćanje je uz odgodu od 30 dana.

3.3. Tržište prodaje

Funkcija prodaje omogućuje plasman proizvoda poduzeća na tržište te omoguće njihovu

transformaciju u novac i novčane ekvivalente. Niz je čimbenika koji utječu na prodaju a

to su stanje na tržištu, prodajne aktivnosti i prodajne mogućnosti poduzeća. U

suvremenim uvjetima prodaja mora brzo reagirati zahtjevima tržišta, s obzirom na

zahtjeve tržišta koji se na konkretnom primjeru automobilske kompanije i ne mijenjaju

toliko često budući da je riječ o velikim investicijama. Bitno je pravovremeno reagirati s

obzirom na konkurenciju te trend napretka i razvoja pojedinih serija i klasa.

Tržište označava skupinu ljudi, kao pojedince ili organizacije, koji imaju potrebe za

određenim proizvodima ili uslugama. Tržište se može podijeliti na tržište krajnje

potrošnje i tržište poslovne ili industrijske potrošnje. Tržište krajnje potrošnje čine

kupci koji se namjeravaju koristiti kupljenim proizvodima, a ne kupuju ih sa svrhom

ostvarivanja dobiti. Tržište poslovne ili industrijske potrošnje čine osobe ili skupine

koje kupuju određenu vrstu proizvoda radi preprodaje, izravne uporabe u proizvodnji i u

svakodnevnom poslovanju (Dibb i suradnici, 1995., p.105)

25

Grafikon 1. Prihodi od prodaje Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012.

Izvor: Račun dobiti i gubitka Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Kao što je prikazano na grafikonu 1. prihodi od prodaje su oscilirali što je i za očekivati

s obzirom na stanje svjetske ekonomije. Kroz promatrano razdoblje najveći prihodi od

prodaje ostvareni su u 2010. godini 12.794.446 kn, dok je drastičan pad zabilježen u

2012. godini kada je tvrtka poslovala sa gubitkom na što ukazuje i kasniji izračun

pojedinih pokazatelja. Prihodi od prodaje u 2012. godini u odnosu na 2010. smanjeni su

za 67.85%.

3.4. Analiza bilance za razdoblje od 2009. do 2012. godine Grohovac volan d.o.o.

Bilanca kao temeljni financijski izvještaj prikazuje stanje imovine, kapitala i obveza na

određeni dan, te se na temelju bilance mogu spoznati brojna činjenična stanja o

poslovanju poduzeća. Služi kao podloga analize financijskog položaja.

Prema Međunarodnim računovodstvenima standardima elementi koji su u izravnom

odnosu sa mjerenjem financijskog položaja su imovina odnosno sredstva i glavnica, tj.

kapital. Bilanca prikazuje imovinu kojom poduzeće raspolaže i obveze prema izvorima

u točno određenom trenutku.

U bilanci stanja iskazuje se vrijednost imovine poduzeća, i to prvi put po pojavnom

obliku i funkciji u aktivi te drugi put po vlasništvu i ročnosti u pasivi. U aktivi bilance

0 kn

5.000.000 kn

10.000.000 kn

15.000.000 kn

2009. 2010. 2011. 2012.

Prihod od prodaje

Prihod od prodaje

26

bilježi se imovina koja se najčešće raščlanjuje na tekuću imovinu, dugoročna financijska

ulaganja i fiksnu imovinu, dok se u pasivi bilježe kratkoročne i dugoročne obveze, te

vlastiti kapital. Kao osnovne elemente bilance navodimo imovinu, obveze i kapital.

Prilikom razmatranja financijskog položaja posebnu važnost imaju veze i međuodnosi

koji postoje među osnovnim elementima bilance, posebno je važna struktura imovine,

obveza i kapitala kao i međusobna povezanost i uvjetovanost pojedinih dijelova

imovine i njezinih izvora.

Imovinu čine ekonomski resursi od kojih poduzeće može ostvariti određene ekonomske

koristi, obično se imovina prikazuje u pojavnom obliku i prema funkciji koju obavlja

odnosno prema vremenu moguće transformacije u novac. Raščlanjivanje imovine na

dugotrajnu i kratkotrajnu odrađuje se prema vremenskim kriterijima u kojima se

očekuje da će se određeni oblik imovine pretvoriti u novac, obično kroz godinu dana. U

poduzećima u kojima proizvodni ciklus traje duže od godine dana, navedeni se kriterij

korigira sa dužinom proizvodnog ciklusa.

Pojavni oblici kratkotrajne imovine su:

novac u blagajni, na žiro računu, na deviznom računu te

vrijednosni papiri

stvari odnosno zalihe kratkotrajne imovine, uključujući zalihe

materijala, sitnog inventara i sl.

prava kao potraživanja kratkotrajne imovine, a to su potraživanja

od kupaca i od zaposlenih

Kratkotrajnu imovinu čini onaj dio ukupne imovine za koju se očekuje da je korisni

vijek trajanja kraći od godine dana, koja se troši odjednom ili postepeno, pojedinačna

cijena je manja od 2000 kn a trošeći se mijenja svoj oblik u poluproizvode ili gotove

proizvode.

Dugotrajna imovina ima ograničen vijek trajanja, no duži je od godine dana, postupno

se troši prenoseći svoju vrijednost na učinke, na proizvode i usluge. Nije namijenjena

prodaji, ne mijenja svoj oblik te je pojedinačna vrijednost veća od 2000 kn.

Svaka imovina kojom poduzeće raspolaže ima svoj put i način pritjecanja u poduzeće,

ima svoje izvore pribavljanja. Izvore imovine čine pravne i fizičke osobe koje ulažu u

imovinu poduzeća, to su u prvom redu vlasnici, a mogu biti i druga poduzeća te banke i

27

slične financijske institucije. Nabavom imovine od određenih izvora stvaraju se obveze

prema vlasnicima, uglavnom se sastoje u davanju novčane protuvrijednosti ili uvećanju

vrijednosti unovčene imovine.

Razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza čini vlasničku glavnicu, odnosno

kapital samoga poduzeća i upravo je to onaj dio imovine koji pripada vlasnicima. Ne

misli se pri tome na neku točno odrađenu imovinu, već sve što ostaje po namirenju

obveza. Riječ je o rezidualnoj vrijednosti koja ovisi o veličini imovine i veličini obveza

te se određuje tek nakon što se iz ukupne imovine podmire sve obveze.

Ako poduzeće posluje pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak bilježi kao

saldo izravnanja u pasivi i to čini izvor za povećanje imovine iskazane u pasivi.

Obrnuto, kada poduzeće posluje negativno, bilanca je pasivna, a ostvareni se gubitak

bilježi kao saldo izravnanja u aktivi te se tumači kao smanjenje imovine.

Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i

profitabilnosti i kao najvažniji financijski izvještaj predmet je revizije.

Tablica 3. Bilanca poduzeća Grohovac volan d.o.o. za razdoblje od 2009. do 2012.

godine

Obveznik: 31362552887; GROHOVAC VOLAN D.O.O.

Naziv pozicije 2009. 2010 2011 2012

AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI

A NEUPLAĆENI KAPITAL 001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA

(003+010+020+029+033) 002 1.147.733 1.030.087 908.767 796.529

I. NEMATERIJALNA IMOVINA

(004 do 009) 003 0 0 0 0

1. Izdaci za razvoj 004

2.

Koncesije, patenti,

licencije, robne i uslužne

marke, softver i ostala

prava

005

3. Goodwill 006

4. Predujmovi za nabavu

nematerijalne imovine 007

5. Nematerijalna imovina

u pripremi 008

6. Ostala nematerijalna

imovina 009

28

II. MATERIJALNA IMOVINA (011

do 019) 010 1.147.733 1.030.087 908.767 796.529

1. Zemljište 011 416.400 416.400 416.400 416.400

2. Građevinski objekti 012 488.748 405.468 322.188 324.312

3. Postrojenja i oprema 013

4. Alati, pogonski inventar i

transportna imovina 014 167.682 133.316 84.776 55.817

5. Biološka imovina 015

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016

7. Materijalna imovina u pripremi 017 74.903 74.903 85.403

8. Ostala materijalna imovina 018

9. Ulaganje u nekretnine 019

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA (021 do 028) 020 0 0 0 0

1. Udjeli (dionice) kod

povezanih poduzetnika 021

2.

Dani zajmovi

povezanim

poduzetnicima

022

3. Sudjelujući interesi

(udjeli) 023

4.

Zajmovi dani

poduzetnicima u kojima

postoje sudjelujući

interesi

024

5. Ulaganja u vrijednosne

papire 025

6. Dani zajmovi, depoziti i

slično 026

7. Ostala dugotrajna

financijska imovina 027

8.

Ulaganja koja se

obračunavaju metodom

udjela

028

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 0 0 0 0

1. Potraživanja od

povezanih poduzetnika 030

2. Potraživanja po osnovi

prodaje na kredit 031

3. Ostala potraživanja 032

V. ODGOĐENA POREZNA

IMOVINA 033

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA

(035+043+050+058) 034 3.916.285 4.238.657 4.530.128 5.138.561

I. ZALIHE (036 do 042) 035 1.723.923 2.130.063 2.558.887 1.868.653

1. Sirovine i materijal 036

29

2. Proizvodnja u tijeku 037

3. Gotovi proizvodi 038

4. Trgovačka roba 039 976.191 1.332.395 1.674.247 1.530.558

5. Predujmovi za zalihe 040 747.732 797.668 884.640 338.503

6. Dugotrajna imovina

namijenjena prodaji 041

7. Biološka imovina 042

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 293.763 322.611 290.808 1.111.957

1. Potraživanja od

povezanih poduzetnika 044

2. Potraživanja od kupaca 045 286.790 294.543 226.657 330.503

3.

Potraživanja od

sudjelujućih

poduzetnika

046

4.

Potraživanja od

zaposlenika i članova

poduzetnika

047

5. Potraživanja od države i

drugih institucija 048 6.973 28.068 64.151 442.947

6. Ostala potraživanja 049

III. KRATKOTRAJNA

FINANCIJSKA IMOVINA (051 do

057)

050 0 0 0 0

1. Udjeli (dionice) kod

povezanih poduzetnika 051

2.

Dani zajmovi

povezanim

poduzetnicima

052

3. Sudjelujući interesi

(udjeli) 053

4.

Zajmovi dani

poduzetnicima u kojima

postoje sudjelujući

interesi

054

5. Ulaganja u vrijednosne

papire 055

6. Dani zajmovi, depoziti i

slično 056

7. Ostala financijska

imovina 057

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 1.898.599 1.785.983 1.680.433 2.157.951

D) PLAĆENI TROŠKOVI

BUDUĆEG RAZDOBLJA I

OBRAČUNATI PRIHODI

059 14.436 8.306 15.702 6.575

E) UKUPNO AKTIVA

(001+002+034+059) 060 5.078.454 5.277.050 5.454.597 5.941.665

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE

(063+064+065+071+072+075+078) 062 4.605.750 4.831.565 4.804.689 4.192.070

30

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 2.100.600 2.100.600 2.100.600 2.100.600

II. KAPITALNE REZERVE 064

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-

068+069+070) 065 0 0 0 0

1. Zakonske rezerve 066

2. Rezerve za vlastite dionice 067

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna

stavka) 068

4. Statutarne rezerve 069

5. Ostale rezerve 070

IV. REVALORIZACIJSKE

REZERVE 071

V. ZADRŽANA DOBIT ILI

PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 2.135.808 2.505.150 2.630.965 2.349.869

1. Zadržana dobit 073 2.135.808 2.505.150 2.630.965 2.349.869

2. Preneseni gubitak 074

VI. DOBIT ILI GUBITAK

POSLOVNE GODINE (076-077) 075 369.342 225.815 73.124 -258.399

1. Dobit poslovne godine 076 369.342 225.815 73.124

2. Gubitak poslovne godine 077 258.399

VII. MANJINSKI INTERES 078

B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 0 0 0 0

1.

Rezerviranja za

mirovine, otpremnine i

slične obveze

080

2. Rezerviranja za porezne

obveze 081

3. Druga rezerviranja 082

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do

092) 083 0 0 0 0

1.

Obveze prema

povezanim

poduzetnicima

084

2. Obveze za zajmove,

depozite i slično 085

3.

Obveze prema bankama

i drugim financijskim

institucijama

086

4. Obveze za predujmove 087

5. Obveze prema

dobavljačima 088

6. Obveze po vrijednosnim

papirima 089

7.

Obveze prema

poduzetnicima u kojima

postoje sudjelujući

interesi

090

8. Ostale dugoročne

obveze 091

31

9. Odgođena porezna

obveza 092

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094

do 105) 093 470.972 439.450 649.908 1.746.723

1.

Obveze prema

povezanim

poduzetnicima

094

2. Obveze za zajmove,

depozite i slično 095 107.000 60.300 177.088 71.589

3.

Obveze prema bankama

i drugim financijskim

institucijama

100

4. Obveze za predujmove 101 56.531 62.499 1.807

5. Obveze prema

dobavljačima 102 166.215 146.305 200.542 550.141

6. Obveze po vrijednosnim

papirima 103

7.

Obveze prema

poduzetnicima u kojima

postoje sudjelujući

interesi

100

8. Obveze prema

zaposlenicima 101 47.441 56.408 46.551 54.202

9.

Obveze za poreze,

doprinose i slična

davanja

102 129.757 100.117 159.155 721.464

10. Obveze s osnove udjela

u rezultatu 103 19.789 19.789 347.520

11.

Obveze po osnovi

dugotrajne imovine

namijenjene prodaji

104

12. Ostale kratkoročne

obveze 105 770 0 4.073

E) ODGOĐENO PLAĆANJE

TROŠKOVA I PRIHOD BUDU

ĆEGA RAZDOBLJA

106 1.732 6.035 0 2.872

F) UKUPNO – PASIVA

(062+079+083+093+106) 107 5.078.454 5.277.050 5.454.597 5.941.665

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 108

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala

matice 109

2. Pripisano manjinskom interesu 110

Izvor: Izrada prema originalnim izvještajima poduzeća Grohovac volan d.o.o.

32

3.5.Analiza računa dobiti i gubitka za razdoblje od 2009. do 2012. godine Grohovac

volan d.o.o.

Sastavljanje izvještaja koji daje iskaz uspješnosti poslovanja ovisi o odredbama

računovodstvene regulative. Struktura izvještaja ovisi o metodi obračuna troškova, a

sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog financijskog rezultata poslovanja za

promatrano obračunsko razdoblje. Prihodi i rashodi se promatraju s obzirom na njihov

utjecaj na povećanja ili smanjenje ekonomske koristi.

Tablica 4. Nastanak prihoda i rashoda

Koristi PRIHODI RASHODI

Imovina povećanje smanjenje

Obveze smanjenje povećanje

Izvor: Analiza financijskih izvještaja, p.45

Nadalje, prihodi su prodajne vrijednosti poslovnih učinaka kao i svi drugi oblici

dobivenih naknada te bilo koji drugi učinak povećanja imovine ili smanjenja obveza čiji

je krajnji efekt povećanje financijskog rezultata. Redoviti prihodi nastaju redovitom

prodajom proizvoda ili njihovom realizacijom na tržištu. Takvi se prihodi javljaju

gotovo svakodnevno i nazivaju se poslovnim prihodima, dok su financijski prihodi

rezultat plasiranja viška slobodno raspoloživog novca. Izvanredni prihodi ne nastaju u

svakodnevnim aktivnostima i ne mogu se planirati niti predvidjeti.

Rashodi nastaju kao posljedica trošenja i negativna su komponenta financijskog

rezultata, poznavanje rashoda od osobite je važnosti za poduzetnika.

Prihodi i rashodi kao obračunske kategorije razlikuju se od primitaka i izdataka novca.

Prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja i priznaju se kada su zarađeni,

kada su nastali a ne kada je novac stvarno primljen ili isplaćen. Postoji nekoliko uvjeta

za priznavanje prihoda te za njihovu evidenciju u poslovnim knjigama:

33

da su roba i proizvod stvarno predani kupcu, odnosno da je usluga

izvršena

da se vrijednost prihoda može mjeriti

da ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraživanja.

Najvažniji i najčešći uvjet za nastanak prihoda jest stvarna prodaja robe, proizvoda ili

usluga te na temelju toga slijedi novčana naknada kao primitak novca.2

Iz svega navedenog slijedi kako uspješnost poduzeća te njegovo stanje ne možemo

promatrati samo kroz prihode i rashode već u međusobnoj interakciji sa primicima i

izdacima novca.

Tablica 5. Prikaz računa dobiti i gubitka za poduzeće Grohovac volan d.o.o. u razdoblju

od 2009. do 2012. godine

Obveznik: 31362552887; GROHOVAC VOLAN D.O.O.

Naziv pozicije 2009. 2010. 2011. 2012.

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 9.259.992 12.754.507 11.032.660 8.790.102

1. Prihodi od prodaje 112 8.686.093 12.421.851 10.983.050 8.738.229

2. Ostali poslovni prihodi 113 573.899 332.656 49.610 51.873

II. POSLOVNI RASHODI

(115+116+120+124+125+126+129+130) 114 8.508.918 12.221.696 10.930.689 8.759.719

1. Promjene vrijednosti zaliha

proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 115

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 7.201.766 10.806.297 9.543.672 7.469.137

a) Troškovi sirovina i materijala 117 111.051 135.478 148.082 125.962

b) Troškovi prodane robe 118 6.526.672 10.051.702 8.823.196 6.871.038

c) Ostali vanjski troškovi 119 564.043 619.117 563.394 472.137

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 911.345 1.005.190 999.571 922.035

a) Neto plaće i nadnice 121 541.232 606.110 607.088 554.453

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 236.321 251.437 245.677 241.457

c) Doprinosi na plaće 123 133.792 147.643 146.806 126.125

4. Amortizacija 124 142.033 138.471 131.821 125.176

5. Ostali troškovi 125 198.632 210.045 264.625 243.371

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 0 0 0 0

2 Postoji vremenska nepodudarnost prihoda i primitaka no moguće su sljedeće situacije: 1. Primitci

prethode prihodima, 2. Primici su vremenski usklađeni sa prihodima te 3. Prihodi prethode primicima.

Slična je situacija i sa razlikovanjem rashoda i izdataka.

34

a) dugotrajne imovine (osim financijske

imovine) 127

b) kratkotrajne imovine (osim

financijske imovine) 128

7. Rezerviranja 129

8. Ostali poslovni rashodi 130 55.142 61.693

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do

136) 131 56.640 39.939 26.575 18.635

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i

slični prihodi iz odnosa s povezanim

poduzetnicima

132

2. Kamate, tečajne razlike, dividende,

slični prihodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama

133 43.142 17.141 18.220 16.772

3. Dio prihoda od pridruženih

poduzetnika i su djelujućih interesa 134

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od

financijske imovine 135

5. Ostali financijski prihodi 136 13.498 22.798 8.355 1.863

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do

141) 137 342.071 285.290 30.532 307.417

1. Kamate, tečajne razlike i drugi

rashodi s povezanim poduzetnicima 138

2. Kamate, tečajne razlike i drugi

rashodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama

139 16.542 39.919 28.995 298.149

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od

financijske imovine 140

4. Ostali financijski rashodi 141 325.529 245.371 1.537 9.268

V. UDIO U DOBITI OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 142

VI. UDIO U GUBITKU OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 143

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144

VIII. IZVANREDNI - OSTALI

RASHODI 145

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 +

144) 146 9.316.632 12.794.446 11.059.235 8.808.737

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 +

145) 147 8.850.989 12.506.986 10.961.221 9.067.136

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA (146-147) 148 465.643 287.460 98.014 -258.399

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 465.643 287.460 98.014 0

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150 0 0 0 258.399

XII. POREZ NA DOBIT 151 96.302 61.645 24.890

XIII. DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA (148-151) 152 369.341 225.815 73.124 -258.399

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 369.341 225.815 73.124 0

35

2. Gubitak razdoblja (151-148) 154 0 0 0 258.399

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice 155

2. Pripisana manjinskom interesu 156

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

(= 152) 157

II. OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159

do 165)

158 0 0 0 0

1. Tečajne razlike iz preračuna

inozemnog poslovanja 159

2. Promjene revalorizacijskih rezervi

dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine

160

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog

vrednovanja financijske imovine

raspoložive za prodaju

161

4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite

zaštite novčanog toka 162

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite

zaštite neto ulaganja u inozemstvu 163

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika 164

7. Aktuarski dobici/gubici po

planovima definiranih primanja 165

III. POREZ NA OSTALU

SVEOBUHVATNU DOBIT

RAZDOBLJA

166

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

(158-166)

167 0 0 0 0

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA (157+167) 168 0 0 0 0

DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani

godišnji financijski izvještaj)

VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice 169

2. Pripisana manjinskom interesu 170

Izvor: Izrada prema financijskim izvještajima poduzeća Grohovac volan d.o.o.

36

3.6. Financijska analiza poslovanja

Značaj analize poslovanja poduzeća proizlazi iz pružanja informacija potrebnih za

upravljane kao i osiguranjem uvjeta koji će omogućiti razvoj poduzeća i njegov

opstanak. Cjelovitom se analizom teži obuhvatu svih relevantnih podataka i informacija

bez obzira radi li se o vrijednosnim ili količinskim. Analiza je usmjerena na

kvantitativne financijske informacije. Tri su aktivnosti koje određuju analizu

financijskih izvještaja: (Žager, 1999, p.156)

financijsko upravljanje

upravljačko računovodstvo

financijsko računovodstvo

Analizom financijskih izvještaja teži se pogledu u budućnost naglašavajući aspekte

poslovanja bitne za preživljavanje a to su prije svega sigurnost i efikasnost poslovanja.

Analiza financijskih izvještaja opisuje se kao proces primjene različitih analitičkih

sredstava i tehnika pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u

informacije relevantne za upravljanje.

Uobičajena analitička sredstva i postupci koji se koriste pri analizi financijskih

izvještaja su: (Žagar, 1999, p.157)

komparativni financijski izvještaji koji omogućuju sagledavanje

promjena u toku vremena (više obračunskih razdoblja)

sagledavanje tendencija promjena pomoću serije indeksa

strukturni financijski izvještaji

analiza pomoću pokazatelja

specijalizirane analize (predviđanje toka gotovine, analiza

promjena u financijskom položaju, izvještaj o promjenama bruto

profita, analiza točke pokrića).

Navedena analiza prethodi procesu planiranja kao ključa uspjeha financijskih

menadžera, koja čini sastavni dio upravljanja. Zadatak analize financijskih izvještaja je

prepoznati prednosti poduzeća koje bi se mogle iskoristiti kao i slabosti istoga radi

poduzimanja korektivnih mjera. U procesu analize financijskih izvještaja moguće je

koristiti više različitih postupaka temeljenih na uspoređivanju i raščlanjivanju.

37

Analiza prethodi procesu planiranja kao sastavnom dijelu upravljanja i možemo reći da

stvara informacijsku podlogu za potrebe odlučivanja.

Važno je naglasiti kako je ovaj pristup analizi financijskih izvještaja parcijalan i ne

obuhvaća cjelinu te je prilikom daljnjeg odlučivanja potrebno voditi računa o tome.

3.6.1. Korporativni financijski izvještaji

Analiza financijskih izvještaja koja omogućava uspoređivanje podataka kroz duže

razdoblje. Komparativni financijski izvještaji služe za provedbu horizontalne analize,

kako bi se sagledale te otklonile tendencije i dinamika promjena pojedinih financijskih

izvještaja. Sagledavanje tendencija promjena obično se provodi pomoću serije baznih

indeksa.

3.6.2. Strukturni financijski izvještaji

Pod vertikalnom se analizom najčešće podrazumijeva uspoređivanje financijskih

podataka, odnosno pozicija iz financijskih izvještaja u jednoj godini za što su nam

potrebne podloge koje omogućuju uvid u strukturu bilance i izvještaja o dobiti obično se

aktiva i pasiva bilance izjednačavaju sa 100, dok se kod izvještaja o dobiti prihodi od

prodaje izjednačavaju sa 100. U određenim situacijama je moguće i ukupne prihode

izjednačiti sa 100.

Strukturni financijski izvještaji vrlo su korisni prilikom usporedbe sa drugim

poduzećima te za uspoređivanje podataka jednoga poduzeća ukoliko je u privredi

prisutna inflacija.

Kada je riječ o vertikalnoj financijskoj analizi strukturni financijski izvještaji temeljeni

na bilanci u osnovi su usmjereni na dva važna aspekta: (Žager, 1999, p.164.)

izvori kapitala poduzeća, koji mogu biti kratkoročne obveze, dugoročne

obveze i vlastiti izvori (vlasnička glavnica)

iznos ukupnog kapitala poduzeća uložen u tekuća, fiksna ili ostala

sredstva, a kombinacija tih ulaganja u razne oblike sredstava

determinirana je djelatnošću koju poduzeće obavlja.

38

3.6.3. Pokazatelji financijske analiza

3.6.3.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost poslovanja predstavlja sposobnost trgovačkog društva za pravodobno

namirenje obveza. U skladu s navedenim pokazatelji likvidnosti pokazuju koliko je

trgovačko društvo sposobno podmiriti dospjele kratkoročne obveze. Ukoliko je

trgovačko društvo nelikvidno znači da ne raspolaže dostatnom količinom novca i nije u

mogućnosti normalno poslovati. Dakle, čim ne postoje sredstva za podmirenje plaća,

radnika, poreza, doprinosa i drugih tekućih obveza jasno je da je društvo u krizi te je

vrlo vjerojatno da neće još dugo nastaviti poslovanje u takvim uvjetima.

Vrlo blizak pojmu likvidnosti je i pojam solventnosti, tada se govori o sposobnosti

trgovačkog društva da trajno ispunjava sve dospjele obveze kako kratkoročne tako i

dugoročne.

Koeficijent tekuće likvidnosti predstavlja ocjenu likvidnosti i solventnosti, ne bi smio

biti manji od dva. Kratkotrajna imovina bi makar dva puta trebala biti veća od

kratkoročnih obveza. Sigurnost podmirenja obveza je veća što je veća vrijednost

pokazatelja3.

Ubrzana likvidnost pokazuje sposobnost društva u podmirenju obveza u kratkom roku.

Referentna je vrijednost pokazatelja prema američkim zahtjevima 1, što bi značilo da

kratkoročne obveze ne bi smjele biti veće od zbroja svote novca na računima,

kratkotrajne financijske imovine te kratkoročnih potraživanja, dok se vrijednost

pokazatelja u europskoj praksi kreće između 0,7 i 0,8 neovisno o specifičnostima

pojedine djelatnosti.

Pokazatelj trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoročnih obveza

likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno novčanim sredstvima. Smatra se da ovaj

koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10; odnosno 10%.

3 U američkoj je praksi referentna vrijednost pokazatelja 2, dok je navedeni odnos u europskoj poslovnoj

praksi između 1,3 i 1,4

39

Pokazatelji financijske stabilnosti pružaju informacije o dugoročnim aspektima

likvidnosti, o sposobnosti društva za podmirenje dugoročnih obveza. Pokazatelji ove

grupe odnose se prije svega na utvrđivanje pokrića imovine vlastitim izvorima, odnosno

vlastitim i tuđim dugoročnim izvorima te utvrđivanje radnog kapitala. U praksi se

stupanj pokrića imovine vlastitim izvorima smatra zlatnim bilančnim pravilom, prema

kojemu bi se dugotrajna imovina trebala financirati iz vlastitih izvora. Referentna je

vrijednost ovoga pokazatelja 1.

Tablica 6. Izračun tekuće likvidnosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Tekuća aktiva (kratkotrajna

imovina) 3.916.285 4.238.657 4.530.128 5.138.561

Tekuće obveze (kratkoročne

obveze) 470.972 439.450 649.908 1.746.723

Koeficijent tekuće likvidnosti 8,32 9,65 6,97 2,94

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Tablica 7. Izračun ubrzane likvidnosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Novac + Potraživanja 2.192.362 2.108.594 1.971.241 3.269.908

Tekuće obveze (kratkoročne

obveze) 470.972 439.450 649.908 1.746.723

Koeficijent ubrzane likvidnosti 4,65 4,80 3,03 1,87

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Tablica 8. Izračun trenutne likvidnosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Novac 1.898.599 1.785.983 1.680.433 2.157.951

Tekuće obveze (kratkoročne

obveze) 470.972 439.450 649.908 1.746.723

Koeficijent trenutne likvidnosti 4,03 4,06 2,59 1,24

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

40

Tablica 9. Financijska stabilnost Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Dugotrajna imovina 1.147.733 1.030.087 908.767 796.529

Kapital + Dugoročne obveze 4.605.750 4.831.565 4.804.689 4.192.070

Koeficijent financijske stabilnosti 0,25 0,21 0,19 0,19

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Uvidom u izračun pojedinih financijskih pokazatelja koeficijent tekuće likvidnosti kao

ocjena likvidnosti i solventnosti kroz promatrano razdoblje varira od godine do godine.

No, u nijednom trenutku nije manji od 2. Nadalje, najveća sigurnost podmirenja

dospjelih obveza bila je tokom 2010. godine kada je koeficijent tekuće likvidnosti

iznosio 9,65. Nešto manji je bio u 2009. godini sa 8,32 dok je u 2011. iznosio 6,97.

Drastičan je pad zabilježen u 2012. godini, svega 2,94 kao posljedica velike krize i

recesije koja se u posljednje vrijeme osjetila gotovo u svim sektorima pa je i očekivano

da će rezultati biti uvelike različiti u odnosu na prethodno promatrana razdoblja.

Trend kretanja pokazatelja ubrzane likvidnosti temeljem kojega se prikazuje sposobnost

poduzeća za podmirivanje obveza u kratkom roku u skladu je sa prethodno spomenutim.

Najveća je vrijednost u 2010. godini 4,80, dok je najmanji koeficijent za 2012. godinu a

iznosi 1,87. Kao što je vidljivo iz tablica kratkoročne su obveze u svim promatranim

godinama manje od brzo unovčive imovine te je navedeno poduzeće u vrlo dobroj

poziciji što se tiče pravovremenog namirivanja obveza, cjelokupnim pregledom

pokazatelja likvidnosti u razdoblju od 2009. do 2012. godine poduzeće je likvidno.

Budući da koeficijent financijske stabilnosti uvijek mora biti manji od 1 jer se iz dijela

dugoročnih izvora treba financirati ne samo dugotrajna već i kratkotrajna imovina. Zato

je smanjenje ovoga koeficijenta pozitivna tendencija, jer ukoliko dugotrajna imovina

angažira likvidnu kratkoročnu imovinu može doći do smanjenja mogućnosti podmirenja

tekućih obveza. Koeficijent financijske stabilnost u Grohovac volan d.o.o. kretao se u

skladu sa navedenim, 2009. godine iznosio je 0,25; godinu nakon 0,21 dok je u 2011. i

2012. godini pao na 0,19

41

3.6.3.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti pokazuju koliko se trgovačko društvo financira iz tuđih izvora

sredstava, odnosno koliki je stupanj korištenja financijske poluge, te koliko je imovine

financirano iz vlastitog kapitala a koliko iz tuđeg.

Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzeće, odnosno

određuju stupanj korištenja posuđenih financijskih sredstava. Tvrtke sa značajno

visokim stupnjem zaduženosti gube financijsku fleksibilnost, mogu imati probleme pri

pronalaženju novih investitora, te se suočavaju s rizikom bankrota. Ipak, zaduženost nije

nužno loša. Ukoliko je stupanj zaduženosti pod kontrolom i redovno se prati kroz

vrijeme a posuđena sredstva se koriste na pravi način, zaduženost može rezultirati

porastom povrata na investirano.

Tablica 10. Koeficijent zaduženosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze 470.972 439.450 649.908 1.746.723

Ukupna aktiva (imovina) 5.078.454 5.277.050 5.454.597 5.941.665

Koeficijent zaduženosti 0,09 0,08 0,12 0,29

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Tablica 11. Odnos duga i glavnice Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupan dug (obveze) 470.972 439.450 649.908 1.746.723

Kapital 4.605.750 4.831.565 4.804.689 4.192.070

Odnos duga i obveza 0,10 0,09 0,14 0,42

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

42

Tablica 12. Koeficijent vlastitog financiranja Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012.

godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Glavnica 4.605.750 4.831.565 4.804.689 4.192.070

Ukupna imovina 5.078.454 5.277.050 5.454.597 5.941.665

Koeficijent vlastitog financiranja 0,91 0,92 0,88 0,71

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Tablica 12. Stupanj pokrića Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Vlastiti kapital 2.100.600 2.100.600 2.100.600 2.100.600

Dugotrajna imovina 1.147.733 1.030.087 908.767 796.529

Stupanj pokrića I. 1,83 2,04 2,31 2,64

Izvor: Bilanca Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

Stupanj zaduženosti poduzeća prikazuje koliko se poduzeće financira iz tuđih sredstava,

odnosno koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala. Pokazatelji se formiraju na

temelju bilance. Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja međusobno

su komplementarni, što znači da je njihov zbroj jednak 1 ili 100%. Zbog statičkog

karaktera bilance ti pokazatelji nazivaju se još i pokazateljima statičke zaduženosti. Oni

pokazuju strukturu kapitala društva na određeni dan što podrazumijeva odnos vlastitog i

tuđeg kapitala, odnos imovine i obveza.

Koeficijent zaduženosti Grohovac volan d.o.o. povećan je u odnosu na 2009. godinu

kada je iznosio 0,09 što znači da je 9% imovine financirano iz tuđeg kapitala. Naime,

postotak se povećao u 2011. (12%) a osobito u 2012. godini kada je 0,29 odnosno 29%

imovine financirano tuđim kapitalom.

Koeficijent vlastitog financiranja u svim je promatranim razdobljima veći od 50% iz

čega proizlazi da je veći dio imovine financiran iz vlastitih izvora. Najveća je vrijednost

koeficijenta u 2010. godine i iznosi 92%, dok je najmanja vrijednost sa 71% u 2012.

godini što je i za očekivati.

Najveća je vrijednost pokazatelja odnosa duga i glavnice u 2012. godini 0,42, tj 42%.

Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na veći financijski rizik kao moguće

43

poteškoće pri vraćanju posuđenih sredstava i plaćanju kamata. Stupanj rizika se

povećava usporedo sa stupnjem zaduženosti poduzeća.

Ukoliko se pokriće dugotrajne imovine glavnicom ili glavnicom uvećanom za

dugoročne obveze povećava, tada se zaduženost poduzeća u pravilu smanjuje te se

suprotno tome povećava njegova likvidnost.

3.6.3.3. Pokazatelji ekonomičnosti

Tablica 13. Ekonomičnost ukupnog poslovanja Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012.

godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupni prihodi 9.316.632 12.794.446 11.059.235 8.808.737

Ukupni rashodi 8.850.989 12.506.986 10.961.221 9.067.136

Ekonomičnost ukupnog

poslovanja 1,05 1,02 1,01 0,97

Izvor: Račun dobiti i gubitka Grohovac volan d.o.o.

Tablica 14. Ekonomičnost poslovanja Grohovac Volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Prihodi od prodaje 8.686.093 12.421.851 10.983.050 8.738.229

Rashodi prodaje 8.255.144 11.949.958 10.675.064 8.516.348

Ekonomičnost poslovanja 1,05 1,04 1,03 1,03

Izvor: Račun dobiti i gubitka Grohovac volan d.o.o.

Tablica 15. Ekonomičnost financiranja Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Financijski prihodi 56.640 39.939 26.575 18.635

Financijski rashodi 342.071 285.290 30.532 307.417

Ekonomičnost financiranja 0,17 0,14 0,87 0,06

Izvor: Račun dobiti i gubitka Grohovac volan d.o.o.

44

Temeljem podataka prikazanih u računu dobiti i gubitka izračunavaju se pokazatelji

ekonomičnosti koji predstavljaju odnos prihoda i rashoda, odnosno koliko je prihoda

ostvareno po jedinici rashoda. Pokazatelji ekonomičnosti moraju biti veći od 1, u

protivnom znači da poduzeće posluje sa gubitkom. Osim ekonomičnosti na razini

ukupnog poslovanja koja prikazuje zadovoljavajuće stanje ekonomičnosti s naglaskom

na 2009. godini kada je iznosila 1,05, dok je u narednim godinama zabilježen pad

(stanje i dalje zadovoljavajuće u 2010. i 2011. godini) pa čak i poslovanje sa gubitkom u

2012. godini.

Pokazatelji ekonomičnosti financiranja Grohovac volan d.o.o. poduzeća kroz

promatrana razdoblja bilježe vrijednosti manje od 1, međutim to ne utječe bitno na

strukturu ukupne ekonomičnosti pošto financijski prihodi i rashodi čine samo mali udio

u strukturi ukupnih prihoda i rashoda.4

4. PLANIRANE PROMJENE U PODUZEĆU GROHOVAC VOLAN D.O.O.

Za svako je poduzeće da bi opstalo na tržištu potrebno da se prilagođava i upravlja

promjenama.

Upravljanje promjenama u Grohovac volan d.o.o. odnosi se u prvom redu na promijene

definirane principima Chevrolet-a, promjenama koje uvjetuje tržište, zakonima te

promjenama unutar samog poduzeća.

Prilagođavanje na tržištu u skladu je sa prethodno sklopljenim ugovorom sa Chevrolet

Central and Eastern Europe i Opel Southeast Europe. Određeno je poslovanje kako bi

se prilagodili Chevrolet standardima, očuvanju ugleda i marke Chevrolet. Grohovac

volan d.o.o. mora zadovoljiti standarde koje je odredio Chevrolet kako bi mogao

odraditi prodaju i ovlašteni servis te nastaviti svoju djelatnost.

Standardi i prilagođavanje odnose se na :

prostor i reklamu ( namještaj koji određuje Chevrolet, veličinu prostora,

boju zidova, broj parkirnih mjesta i dr).

4 Prilikom računanja pokazatelja ekonomičnosti moguće je izračunati ekonomičnost temeljem odnosa

izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda u ovom slučaju je to preskočeno budući da poduzeće Grohovac

volan d.o.o. u računu dobiti i gubitka nije iskazalo postojanje izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda.

45

Tako je sa 31.05.2013. godine zatvoren autosalon na adresi Zdravka Kučića zbog

novog ugovora prema kojemu novi prostor mora imati minimalno 125 m2, a navedeni se

prostire na 90 m2.

određeni izgled memoranduma, vizitki, omotnica, itd.

prilagođavanje zadanim ciljevima prodaje i postprodaje, odnosi se na

plan prodaje vozila i dijelova, pri čemu se nalaže ispunjavanje 75%

zadanog plana, u protivnom je moguća eskalacija

pitanja marketinga, oglašavanje po postojećim standardima (font slova,

već definiran i uvjetovan izgled oglasa)

Prilagođavanje i upravljanje promjenama u vremenima recesije u smislu pada potražnje

najveći je izazov za Grohovac volan d.o.o., odnosi se na smanjene prodaje vozila i

usluge servisa.

Upravljanje promjenama odnosi se na:

zahtjevniji pristup marketingu (izlaganje vozila, reklamiranje u

najčitanijim i najslušanijim medijima)

upravljanje cijenama nije moguće jer cijene određuje principal kao i

akcije, moguće je jedino smanjivanje cijene na bazi odricanja vlastite

marže što ne ide u korist poduzeća

„folow up“ praćenje zadovoljstva kupca kontakti nakon posjete, da li su

zadovoljni sa izvršenom uslugom i prodanim proizvodima

uvođenje tajnog kupca „mystery shoping“ kako bi povećali zadovoljstvo

uslugom prodavača.

Ulaskom u Europsku uniju poduzeće se mora prilagoditi svim zahtjevima u smislu

zakona te je potrebno prilagodit poslovanje tržištu. Vozila će tada biti već ocarinjena, a

obračun trošarina i PDV-a biti će po novom principu.

Upravljanje promjenama u vidi menadžmenta, edukacija zaposlenika i dodatno

obrazovanje u vezi sa nadolazećim promjenama od 1.07.2013. godine objediniti će

dodatna učenja i usavršavanja, prilagodbe te pohađanje razno raznih seminara.

46

5. ZAKLJUČAK

Računovodstvo nije samo sebi svrhom te je potrebno naglasiti kako je njegova zadaća

zadovoljavanje potreba korisnika, računovodstvo korisnicima mora osigurati sve

informacije potrebne za različite namjene. Računovodstvo se naziva „poslovnim

jezikom“ drugim riječima financijske je izvještaje potrebno prilagoditi potrebama

korisnika pri čemu je od velike važnosti razumijevanje financijskih izvještaja, odnosno

njihovo čitanje.

Da bi poduzeće opstalo u uvjetima tržišnog gospodarstva potrebno je prije svega pratiti

njegovo poslovanje i razvoj. Analiza poslovanja poduzeća pruža informacije potrebne

za upravljanje i upravo je u tome njezin značaj, cjelovitom se analizom teži obuhvatu

svih relevantnih podataka i informacija bez obzira radi li se o količinskim ili

vrijednosnim podacima. Analiza financijskih izvještaja bazirana je na analizi

vrijednosnih pokazatelja i teži pogledu u budućnost te naglašavanju onih aspekata

poslovanja bitnih za daljnji opstanak gospodarskog subjekta. Analiza prethodi procesu

planiranja kao sastavnom dijelu upravljanja i možemo reći da stvara informacijsku

podlogu za potrebe odlučivanja.

Pokazatelji su racionalni brojevi pri čemu se jedna ekonomska veličina stavlja u odnos

sa drugom, naglašavajući preduvjete ispravnosti pokazatelja jasno se ističe da nema

smisla dovoditi u vezu bilo koje dvije ekonomske veličine.

Dobro upravljanje podrazumijeva da su u poduzeću zadovoljena dva kriterija: sigurnost

i uspješnost. Pokazatelji likvidnosti se smatraju pokazateljima sigurnosti poslovanja i

opisuju financijski položaj poduzeća dok su pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti i

investiranja pokazatelji uspješnosti. Obično u kratkom roku ta dva kriterija mogu biti

suprotstavljena, no u dugom roku sigurnost uvjetuje uspješnost i obrnuto.

Analizom financijskih izvještaja za razdoblje od 2009. do 2012., te prikazom prihoda od

prodaje vidimo kako su smanjeni u 2012. u odnosu na 2010. godinu za 67.85%.

Uvidom u izračun pojedinih financijskih pokazatelja koeficijent tekuće likvidnosti kao

ocjena likvidnosti i solventnosti kroz promatrano razdoblje varira od godine do godine,

47

u nijednom trenutku nije manji od 2. Najveća sigurnost podmirenja dospjelih obveza

bila je tokom 2010. godine kada je koeficijent tekuće likvidnosti iznosio 9,65. Trend

kretanja pokazatelja ubrzane likvidnosti temeljem kojega se prikazuje sposobnost

poduzeća za podmirivanje obveza u kratkom roku u skladu je sa prethodno spomenutim.

Najveća je vrijednost u 2010. godini 4,80, dok je najmanji koeficijent za 2012. godinu a

iznosi 1,87. Kao što je vidljivo kroz financijske izvještaje kratkoročne su obveze u svim

promatranim godinama manje od brzo unovčive imovine te je navedeno poduzeće u vrlo

dobroj poziciji što se tiče pravovremenog podmirivanja obveza.

Koeficijent zaduženosti Grohovac volan d.o.o. povećan je u odnosu na 2009. godinu

kada je iznosio 0,09 što znači da je 9% imovine financirano iz tuđeg kapitala.

Vrijednost pokazatelja odnosa duga i glavnice najveća je u 2012. godini 0,42, tj 42%.

Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na veći financijski rizik kao moguće

poteškoće pri vraćanju posuđenih sredstava i plaćanju kamata. Stupanj rizika se

povećava usporedo sa stupnjem zaduženosti poduzeća.

Pokazatelji ekonomičnosti financiranja Grohovac volan d.o.o. poduzeća kroz

promatrana razdoblja bilježe vrijednosti manje od 1, međutim to ne utječe bitno na

strukturu ukupne ekonomičnosti pošto financijski prihodi i rashodi čine samo mali udio

u strukturi ukupnih prihoda i rashoda.

Računovodstvene informacije prezentirane kroz financijske izvještaje nužan su pokretač

promjena u Grohovac volanu d.o.o. Promjene se u prvom redu odnose na poslovanje

definirano principima Chevrolet-a i promjenama koje uvjetuje tržište, zakonima te

promjenama unutar samog poduzeća.

Prilagođavanje i upravljanje promjenama u vremenima recesije u smislu pada potražnje

najveći je izazov za Grohovac volan d.o.o. , konkretno se odnosi na smanjene prodaje

vozila i usluge servisa.

48

LITRETURA:

A) KNJIGE

1. Alpeza, M. i suradnici 2012, Izvješće o malim i srednjim poduzećima u

Hrvatskoj, MIT dizajn studio, Zagreb

2. Bahtijević-Šiber, F., Sikavica, P. i Pološki Vokić, N. 2008, Suvremeni

menadžment, Školska knjiga, Zagreb

3. Bubble, M. 2003, Management malog poduzeća I.dio, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Splitu, Split

4. Bubble, M. 2003, Management malog poduzeća II.dio, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Splitu, Split

5. Dibb, S. i suradnici 1995, Marketing, MATE, Zagreb

6. Dujanić, M., 2006, Osnove menadžmenta, Veleučilište, Rijeka

7. Ekonomski leksikon, 1995, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb

8. Ferišak, V., 1999, Elementi managementa nabave, vlastito izdanje, Trešnja,

Zagreb

9. Grbac, B., 1984, Marketing pristup u klasifikaciji malih i srednjih poduzeća u

Zborniku radova: Razvoj male privrede u Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb

10. Horvat, Đ., Kovačić, M., 2004, Menadžment u malom poduzetništvu, Cera Prom

d.o.o., Zagreb

11. Lacković, Z., 2004, Menadžment malog poduzeća, Grafika, Osijek

12. Siropolis Nicolas, C. 1995, Menadžment malog poduzeća, MATE, Zagreb

13. Smrekar, N. 2009, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomski

fakultet, Zagreb

14. Žager, K., Žager, L., 1999, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

B) ČLANCI

1. Horvat, Jurjec, K, Analiza financijskih izvještaja pmoću financijskih

pokazatelja, RRiF, br. 7/11., 18. - 26.

2. Nahteli, S, Menadžment malog poduzeća, Veleučilište „Nikola Tesla“ u

Gospiću, 5. - 10.

49

C) OSTALI IZVORI

1. Financijski izvještaji poduzeća Grohovac volan d.o.o.

2. Narodne novine br. 111/93, članak 385

3. Zakon o trgovačkim društvima, 2004, Organizator, Zagreb

4. Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2012

( http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_2013.pdf )

5. http://www.poslovniforum.hr/info/doo.asp

50

POPIS TABLICA

TABLICA 1: Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva ....................... 7

TABLICA 2: Fayolove i Druckerove koncepcije menadžmenta ............................................. 13

TABLICA 3: Bilanca poduzeća Grohovac volan d.o.o. za razdoblje

od 2009. do 2012. godine ......................................................................................................... 27

TABLICA 4: Nastanak prihoda i rashoda ................................................................................ 32

TABLICA 5: Prikaz računa dobiti i gubitka za poduzeće Grohovac volan d.o.o. u

razdoblju od 2009. do 2012. godine ......................................................................................... 33

TABLICA 6: Izračun tekuće likvidnosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine ........... 39

TABLICA 7: Izračun ubrzane likvidnosti Grodovac volan d.o.o. 2009. – 2012. godine ........ 39

TABLICA 8: Izračun trenutne likvidnosti Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine ......... 39

TABLICA 9: Financijska stabilnost Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine .................. 40

TABLICA 10. Koeficijent zaduženosti Grohovac volan d.o.o. 2009. – 2012. godine ............ 41

TABLICA 11: Odnos duga i glavnice Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine ............... 41

TABLICA 12: Koeficijent vlastitog financiranja Grohovac volan d.o.o.

2009. - 2012. godine ................................................................................................................. 42

TABLICA 13: Stupanj pokrića Grohovac volan d.o.o. 2009. - 2012. godine .......................... 42

TABLICA 14: Ekonomičnost ukupnog poslovanja Grohovac volan d.o.o.

2009. - 2012. godine ................................................................................................................. 43

TABLICA 15: Ekonomičnost poslovanja Grohovac Volan d.o.o.

2009. - 2012. godine ................................................................................................................ 43

TABLICA 16: Ekonomičnost financiranja Grohovac volan d.o.o.

2009. - 2012. godine ................................................................................................................. 43

POPIS GRAFIKONA I SLIKA

SLIKA 1: Osnovne faze procesa planiranja ................................................................................. 14

GRAFIKON 1: Prihodi od prodaje Grohovac volan d.o.o. 2009. – 2012 .................................... 25

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAČUNOVODSTVENE INFORMACIJE

U FUNKCIJI UPRAVLJANJA PROMJENAMA U MALOM PODUZEĆU izradila samostalno

pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela

u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s

korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Anita Milardović