radiologija Radiološki vjesnik - hdimr.hr · neinvazivna metoda ima mnogo prednosti u odnosu na invazivne tehnike, ali i neke nedostake koje će nove tehnologije i aplikacije sigurno

Radiološkivjesnik ISSN: 0352-9835

MR angiografije

Kvaliteta MSCT snimke

Medavis RIS i PACS

r a d i o l o g i j a � r a d i o t e r a p i j a � n u k l e a r n a m e d i c i n a

teme broja

Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologijeGodina XXXVIII; broj 1/2008

Radon u zatvorenim prostorima

MSCT artefakati

MR srca

K O N G R E SHRVATSKOG DRUŠTVA INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJEs međunarodnim sudjelovanjem

Opatija, Grand Hotel Adriatic Opatija, Grand Hotel Adriatic 22. – 25. svibnja 2008.22. – 25. svibnja 2008.Generalni sponzorMedavis I&I d.o.o., Hondlova 2, Zagreb

Zlatni sponzori

Sponzori: Infomedica Merus Newport Medical Oriana-Invatec Siemens Simon Art Zuccon

20 years of clinical experience

used in over 11 million patientslicensed in 60 countries

indicated for use in adults, children and infants

Because Gd3+

can bite ... ... Control it !

8.

lobitridol

www.guerbet.comXENETIX

Base your Choice on a Wide Published Experience

®

No NSF Reported !

NEWPORT MEDICAL GmbHRepresentative office CroatiaKsaverska cesta 16

10000 ZagrebPhone: +385(0)1 45 00 055Fax: +385(0)1 46 46 160

Bayer d.o.o., Bayer Schering Pharma, R.Cimermana 64 a, 10 020 Zagreb

The Power of Contrast

Magnevist®Gadopentetate dimeglumine

Ultravist®Iopromide

CR2007.0046

3

radiološki vjesnik 02/2003

k a z alo13 MR3T u Poliklinici Neuron – Siemens Magnetom Trio

Siemens

14 Morfološki i funkcionalni mri srcaPamela Maras, ing.medicinske radiologijeKBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju, Odjel opće i specijalne dijagnostike Sušak

21 Nova generacija artefakata – Multislice computed tomography (MSCT)Domagoj Mihaldinec, inž. med. rad.; Morana Čapeta, inž. med. rad.; Mario Zrno, inž. med rad.Poliklinika Sunce, Trnjanska cesta 108, Zagreb

27 Kvaliteta slike MSCT uređaja i njezino praćenje kroz tehnološki razvojMorana Čapeta, inž. med. radiologije; Domagoj Mihaldinec, inž. med. radiologije; Mario Zrno, inž. med radiologije

31 Medavis RIS i PACS – integralna radiološka informatička rješenjaDenis Bičanić, Medavis GmbH, I&I d.o.o. Zagreb, Hondlova 2

35 Mamografije spašavaju živote ali povećavaju lažno pozitivne nalaze Pripremio: Julio Pirović, inž. med. rad.

39 Problem radona u zatvorenim prostorimaValerija Žager, dipl. inž. rad.Onkološki institut, Odjel za teleradioterapiju, Ljubljana

43 Kako smanjiti stres?

44 ECR-Europski kongres radiologije Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.GE Healthcare

46 Europski kongres radiologije, Beč, 2008.Benaković Tomislav, inž. med. rad., Ćorković Ljuboja inž. med. rad., Labor Željko inž. med. rad.Klinička bolnica Osijek, Odjel za radiologiju, UIMRSiB


5 MR angiografijeMilan Gržan, inž. med. radiologije, Igor Fučkan, inž.

med. radiologije, Katavić Helena, inž. med.radiologije, Tihomir Mandić, inž. med. radiologije

Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju K.B. ”Dubrava”

R A D I O L O Š K I V J E S N I KISSN: 0352-9835

IzdavačHRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38fax: 01 466 80 80žiro račun: 2360000-1101213577, MB: 3241343

Za izdavača: Marko Čupić inž. med. radiol. e-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik: Nikola Gačić inž. med. radiol.e-mail: [email protected]

Zamjenici glavnog urednika: Damir Ciprić inž. med. [email protected] Medvedec inž. med. [email protected]

Urednički kolegij: Domagoj Boban, Andrija Čop, Igor Fučkan, Dražen Horvatinec, Maja Karić, Hrvoje Laušić, Frane Mihanović, Julio Pirović, Demir Puljizović, Nenad Vodopija

Stručni suradnici: Neven Carev, Stipan Janković, Siniša Kardum, Dragan Kubelka, Zoran Klanfar, Mario Medvedec, Mladen Novaković, Krunoslav Pavlinek, Renata Plahutnik Borić, Goran Roić, Sandra Senečić, Petar Strugačevac, Miroslav Šaban, Damir Zuccon

Grafičko uređenje: Željko Podoreški

Lektorica: Danijela Lugarić, prof.

Grafička priprema za tisak: Tko zna zna d.o.o.

Tisak: Alfacommerce d.o.o.

Adresa uredništva: HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38

E-mail adresa: Internet adresa: [email protected] http://www.hdimr.hr

Riječ urednika

Časopis izlazi dva puta godišnje. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Izneseni stavovi predstavljaju stavove autora i ne predstavljaju nužno stav uredništva. Očekujemo nove materijale i zahvaljujemo na suradnji.

Sljedeći broj izlazi u studenome 2008.Rok za prijavu materijala za objavljivanje je 10. listopada 2008.

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

pred nama je 3. Kongres Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije sa međunarodnim sudjelovanjem, koji se održava u Opatiji od 22. do 25. svibnja 2008. Kongres je u stručnom dijelu programa sadržajno ispunjen kvalitetnim temama inženjera medicinske radiologije, pozvanih predavača specijalista radiologije i podržanim predavanjima dobavljača medicinske opreme i sredstava. Sudionici kongresa zasigurno će imati priliku obnoviti i usvojiti nova znanja i vještine iz područja radiologije, i primjeniti ih u svakodnevnoj medicinskoj praksi na korist pacijenata.

Radiološki vjesnik nam i u ovom broju donosi niz kvalitetnih stručnih tema, među kojima su; MR angiografija je u posljednjih deset godina doživjela značajan razvoj zahvaljujući novim hardverskim i softverskim rješenjima, te poboljšanim kontrastnim sredstvima. Kao neinvazivna metoda ima mnogo prednosti u odnosu na invazivne tehnike, ali i neke nedostake koje će nove tehnologije i aplikacije sigurno uskoro nadići. Više o tome pročitajte u temi broja.

MR srca zahtjevna je i složena dijagostička metoda, njezina neinvazivnost i vrijednost podataka koje daje nameće je kao metodu izbora, osobito kod djece. Kao potpuno neinvazivan pregled koji daje mnoštvo prostornih, morfoloških i funkcionalnih podataka svakako zaslužuje značajniju ulogu u dijagnostici srčanih grešaka, poremećaja funkcije i ostalih morfoloških promjena srca i velikih krvnih žila.

Radiološki informatizacijski sustav, RIS, putem mnogobrojnih konfiguracijskih opcija optimizira radni tijek svih poznatih radioloških postupaka na radiologiji. Jednostavna integracija dodatnih modula omogućava prilagodbu sustava prema zahtjevima korisnika na radiološkim odjelima i bolnicama. Novi PACS sustavi poboljšavaju mogućnosti akvizicije i arhiviranja, digitalne dijagnostike, kao i distribuciju snimaka i nalaza, uz potpunu podršku DICOM standarda. Putem integrirane distribucije slika i nalaza slikovni podaci mogu biti dostupni na svim radnim stanicama u sustavu zajedno s nalazom i ostalim dokumentima.

Predstavljamo studije o radonu kao onečišćivaču zatvorenih prostora. Radon (222Rn) je prirodni radioaktivni plin. Kemijski je neutralan i ne možemo ga vidjeti ni okusiti jer je bez boje i mirisa. U zraku se pojavljuju uglavnom kao aerosoli i naša ih pluća pri disanju odvoje od zraka te tako ostanu na stijenkama dišnih putova. Na tim mjestima ozrače obližnje tkivo i time mu nanesu štetu. Proces može dovesti i do kancerogenog oboljenja pluća. Za sveukupnu populaciju potrebni su preventivni edukacijski tečajevi o radonu jer nas prati kroz cijeli život i može postati prilično opasnim suputnikom na našem putu. Zato oprez, i poznavanje te problematike biti će korisno.

Srdačno Vaš, Nikola Gačić Glavni urednik

5


MR angiografija (u daljnjem tekstu MRA) je u poslje-dnjih deset godina zahvaljujući napretku u području MR softvera i hardvera (jačine polja, novi gradijen-ti) te poboljšanim kontrastnim sredstvima postala ne samo moguća već i teži prema izboru broj jedan kad se radi o dijagnosticiranju vaskularnih bolesti.

Kao neinvazivna metoda ima mnogo prednosti naspram invazivnih tehnika ali i neke nedostake koje će nove tehnologije i aplikacije nadamo se ubrza-no nadići.

MR arteriogram uvelike nas podsjeća na konven-cionalni DSA arteriogram ali sličnost je samo u prikazanim strukturama sve ostalo je u potpunosti drugačije i to treba imati na umu jer je bitno shva-titi kako su te slike nastale kako ne bi došlo do kri-vog interpretiranja nalaza. Jedna od bitnih prednost MRA naspram DSA je što kod MRA dobijemo 3D volumen i možemo ga naknadno obrađivati i analizi-rati iz svih potrebnih projekcija te različitim softver-skim alatima dok kod DSA imamo 2D sliku u neko-liko projekcija što ponekad nije dovoljno.

Kad govorimo o MRA značajno je razgraničiti osno-vne kategorije po kojima se dijele, pa tako danas imamo TOF (time-of-flight) MRA, PCA (phase con-trast angiography), te CE (contrast-enhanced) MRA. Kao što im i imena govore može se naslutiti da je u osnovi razlika u fizikalnim fenomenima nastanka signala te neapliciranju ili apliciranju GD-DTPA kontrasta.

I. TOF (time-of-flight) MRA

TOF angiografija (u daljnjem tekstu TOFa) je najčešće korištena MRA tehnika snimanja. Prven-stveno iz razloga što bez kontrastnog sredstva i nekog dodatnog fizičkog angažmana dobivamo izni-mno kvalitetne i dijagnostički pouzdane podatke u kratkom vremenu. TOFa se zasniva na osnovi nesa-

turiranih spinova u tekućoj krvi koja utječe u tkivo sa saturiranim stacionarnim spinovima. Slika 1.

Sloj snimanja je saturiran sa TR vremenom mnogo kraćim od T1 relaksacijskog vremena stacionarnih spinova. Krv koja utječe ima puno veći signal od sta-cionarnog saturiranog tkiva i stoga je kasnije prika-zana kao svjetla uz niski signal okolnog tkiva.

TOF tehnike snimanja

Danas poznajemo i u praksi koristimo 2D i 3D tehnike snimanja i svaka ima svoje prednosti ali i mane, tako da se određene tehnike najčešće koriste za određene regije.

Primjerice 2D tehnika kod intracerebralnog venskog sustava dok se 3D tehnika koristi za snimanje karoti-da te intracerebralnog arterijskog sustava.

Kako ne bi stvorili krivi utisak bitno je napomenuti da TOF ima i nedostatke na koje treba obratiti pozor-nost kad se ova tehnika odabire kao izbor za MRA.

TOFa je iznimno osjetljiva na kompleksni protok ili turbulencije koji daju niski signal, u nemogućnosti je pokriti duge krvne žile te je iznimno osjeljiva na pomicanje pacijenta prilikom snimanja.

Milan Gržan, inž. med. radiologije, Igor Fučkan, inž. med. radiologije, Katavić Helena, inž. med.radiologije, Tihomir Mandić, inž. med. radiologije

Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju K.B. ”Dubrava”

[email protected]

MR angiografije

6


TOFa zasad ima nezahvalnu ali učinkovitu ulogu kao “screening” meotoda u dijagnostici cerebro-vaskularnih poremećaja, aneurizma,insuficijencija, AVM. Slika 2.

II. PCA (phase contrast angiography)

Metoda koja se zasniva na razlici u faznom pomaku koji nastaje primjenom gradijentnih polja, između pokretnih (tekuća krv) i stacionarnih (okolno tkivo)protona. Jačina signala pritom je proporcio-nalna brzini protoka. Ovisno o odabiru brzine pro-toka (velocity) određujemo prikaz arterijskog (40-80ml/sec), ili venskog sustava (do 20ml/sec).

U primjeni su 2D, te 3D PCA. 3D PCA najčešće se koriste za prikaz cerebralnog venskog sustava (ali i dijagnosticiranje AVM, tromboza venskih sinusa, prikazivanje varikoziteta, kavernosnih hemangioma, te vrlo često za lokalizator vasculature kod planiran-ja CE MRA). Slika 3.

2D PCA primjenujemo kao orijentacijsku metodu za kvalitetno planiranje, te izvođenje metode TEST BOLUS kod CE MRA. Slika 4.

III. CE MR angiografije

CE MRA se kao metoda koristi od otprilike 1993 g. ali je postala korisna tek 1996 g. dolaskom novih iznimno brzih sekvenci, gradijenata visokih per-formansi te novih “coil”-ova. Od tada do danas MRI sistemi su znatno poboljšani i CE MRA danas postaje jedna od važnijih dijagnostičkih metoda kod vaskularnih bolesti.

Uz već opisane i vrlo dobro poznate MRA teh-nike snimanja postavlja se pitanje kada i u kojim slučajevima koristiti CE MRA. Kad usporedimo s DSA ili CT angiografijom prvo nam se nameće pomi-sao na smanjenu invazivnost kod CE MRA (nema potrebe za ulazak u arteriju, nema ionizirajučeg zračenja, nema hospitalizacije).

Slika 4.

Slika 2.

Slika 3.

7


Pa prije svega kod pacijenata za koje znamo da su imali alergijsku reakciju na jodno kontrastno sre-dstvo (mala vjerojatnost da će imati i na parama-gnetsko kont. sreds.)

CE MRA treba koristiti svaki put kada nam ta teh-nika može dati suvislu informaciju u kojem smjeru valja nastaviti liječenje. Ukoliko je neophodno da se učini angiografija za vrijeme trudnoće CE MRA je metoda izbora.

Primjena CE MRA• Angio. luka aorte i karotida• Angio. renalnih arterija• Pulmonalna angiografija• Angio. mezenteričnih arterija• Angio. perifernih arterija

Priprema pacijenta

Iznimno važan prvi korak je ispunjavanje upitnika i usmeno uzimanje anamnestičkih podataka kako bi se izbjegli problemi kod pacijenata sa eventualnim kontraindikacijama za pretragu s MR-om. Iznimna se pozornost polaže na stentove, klipse ili implatante (npr. pacemaker, pokožna punpica za ljekove) koji bi mogli biti kontraindikacija za MR pretragu!!!

Tu se naravno upliću i administrativno pravni aspek-ti koji imaju izrazito velik značaj.

Pacijent 4 do 6 sati prije pretrage ne konzumira ništa na usta kako bi crijeva bila što mirnija tokom pre-trage (ukoliko se radi o toj regiji). Prije pretrage od pacijenata tražimo da obave nuždu kako bi osigurali nesmetan pregled do kraja.

Prilikom postavljanja venskog puta za injiciranje kontrastnog sredstva pacijentu objasnimo kako izgle-da pretraga, upozorimo ga na bitne aspekte ponašanja za vrijeme pretrage i ohrabrimo one kojima to tre-ba, a ujedno i skrenemo pažnju sa postavljanja ven-skog puta ( 20 G braunila). Kao i kod drugih pretra-ga tako i kod MRA naša tendencija je da isti kole-ga vodi cijelu pretragu (primanje povijesti bolesti, provjeravanja ispravnosti uputnice i popunjavanje upitnika pa do samog kraja kada se pacijent otpušta iz dijagnostike) kako bi se izgradilo povjerenje kod pacijenta i pretraga što lakše obavila.

Aparatura

U KBD se CE MRA obavljaju na Siemens Magne-tom Avanto (Bo = 1.5 Tesla,

I-class gradijenti). Uz sistem dolazi i Medtron Accu-tron MR automatski injektor s dva spremnika (CE i fiziološka otopina). Automatski injektor kompatibi-lan sa MR (komponente od nemagnetičnih materi-jala) ima ugrađenu bateriju te “wireless” (bežićni komunikator) tako da je iznimno mobilan što uve-like olakšava CE MRA pretrage. Slika 5.

Upravo je automatski injektor jedan od važnijih faktora za kvalitetnu MRA. Naime izrazito je teško da ne kažemo gotovo nemoguće ravnomjerno u određenom vremenskom periodu predati određenu količinu kontrasta i fiziološke otopine na “ruku”. Taj naoko jednostavan ali ključni segment izvrsno odrađuje automatski injector.

Ovisno o pregledavanom segmentu koristi se kombi-nacija različitih “coil-ova”(Body, Spine, Head, Head and Neck, CP PA Array – periferija).

Na Siemens Avanto MR sistemu u KBD na dva načina se izvode CE MRA• Care Bolus tehnika• Test Bolus tehnika

CARE BOLUS TEHNIKA

Koristeći se ovom tehnikom možemo vidjeti u stvarnom vremenu na fluoroskopski način dolazak kontrasta u određenu regiju uz pomoć “INLINE DISPLAY”-a ( prikaz 2D slika u realnom vremenu 1 slika / 1 sekundi) i potom proizvoljno startati akvi-ziciju 3D mjerenja.

8


Na neki način ovdje možemo izbjeći kašnjenje kon-trasta ukoliko je pacijent kardiološko lošijeg stanja, primjetiti ukoliko je kontrast istekao u okolno tkivo a ne u venu. Ali isto tako ovaj način ukoliko nije jako dobro uvježban i isproban može dovesti vrlo lako do propale pretrage. Prekasno ili prerano startanje izra-vno će se odraziti na kvalitetu pretrage (u smislu pre-rane arterijske ili kasne arterijske tj. venske faze). Po sekvencama predstavljamo klasični CARE BOLUS protokol za karotide.1. Localizer (lokalizator)2. Vessel_neck (lokalizator luka aorte i karotida

primjer slika 6.).

3. Fl3d-cor_pre ( “flash” 3d sekvenca prije kontrasta za subtrakciju)

4. Care_Bolus_cor (koronarni presjeci u području luka aorte i karotida)

5. Fl3d-cor_post (“flash” 3d sekvenca poslje kontrasta)

Slika 7. Primjer CE MRA KAROTIDA

Slika 6.

Slika 7.

9


TEST BOLUS TEHNIKA

Za razliku od CARE BOLUS tehnike test bolus tehni-ka je proračunata i za svakog pacijenta prilagođena prema njegovom “Transit Time-u” (vremenu put-ovanja kontrasta do ciljane regije).

Test bolus se provodi sa smanjenom količinom kon-trasta. Uglavnom se radi o količini od 2 ml kontrasta koje potom potiskuje 15 do 25 ml fiziološke otopine kako bi bili sigurni da je kontrast napustio konektor automatskog injektora.

Ovisno o regiji snimanja radi se dinamičko snimanje arterije (axialni ili koronarni slojevi) gdje nam je iznimno važno da vidimo koje vrijeme je potrebno kontrastnom mediju da dodje do planirane vasku-lature. U tome nam pomaže “Mean Curve” pro-gramski modul gdje kroz vremenski period mjeri-mo maksimalni intezitet kontrasta u određenoj regiji (slika 8.).

Kako to funkcionira je iznimno jednostavno i kori-sno. MR sistem počne snimanje određene regije i radi po jednu sliku u sekundi kroz planiranu regiju (ugla-vnom polazište planirane arterije, na slici prikazan položaj aksijalnog sloja za “Test Bolus”). Slika 9.

Automatski injektor se starta u isto vrijeme (2 ml CM + 15-25 ml fiz. otopine).

Jednom kad dobijemo vrijeme maksimalnog intez-iteta kontrasta “Time to peak” do dane nam vasku-lature sve ostalo je samo rutina.

Koristimo provjerenu formulu kako bi izračunali točan “delay” za kontrast kako bi kod akvizicije u određenoj regiji u centru “k-spacea” imali maksi-malni intezitet.

FORMULA

„Scan delay = time-to-peak + ˝(injection time) – time-to-center of k-space“• SCAN DELAY – odgođeno vrijeme skeniranja od

startanja automatskog injektora• TTP – time-to-peak – vrijeme potrebno da kontrast

dosegne određenu regiju i u njoj izmjereni maksimalni intezitet (dobiven iz „Mean Curve“)

• TTC – vrijeme do popunjavanja središta „k-space“ prostora (lako se može isčitati u angio parametrima) Slika 10.

Slika 8.

Slika 9.

10


Po sekvencama predstavljamo klasični TEST BOLUS protokol za abdominalnu aortu, zdjelične arterije i arterije nogu.1. I_Scout_pelvis_800 mm (800 mm iznad centra

potkoljenica)2. II_Scout_upper_leg_400mm3. III_Scout_lower_leg_0 mm ( lokaliz. pot-

koljenica)4. Vessel-pelvis ( lokaliz. abd. aorte i zdjeličnih

arterija)5. Vessel-upper-leggs ( lokaliz. arterija natkoljeni-

ca)6. Test_bolus_cor (otprilike infrarenalno)7. I_Fl3d-cor_pelvis_pre_800mm (“flash” 3d

sekvenca prije kontrasta za subtrakciju)8. II_Fl3d_cor_upper-leg 400mm9. III_Fl3d_cor_lower-leg10. I_Fl3d-cor_pelvis_post_800mm (postkontrast-

na sekvenca)11. II_Fl3d_cor_upper-leg_post400mm12. III_Fl3d_cor_lower-leg_post

ZAKLJUČAK

Znajuči da je gotovo nemoguće ukratko opisati sve metode i načine izvođenja MRA ( različiti uređaji imaju sebi specifične protokole) namjera nam je bila napraviti napraviti što kvalitetniji presjek kroz dodir-ne točke s posebnim osvrtom na protokole i metode koje se rade u KBD. U nadi da će Vam ovaj tekst biti koristan prikazat ćemo Vam i rezultate nekih pre-gleda.

Reference: 1. M.R.Prince, T.M.Grist, J.F.Debatin – 3D Contrast

MR Angiography2. MR Angiography, Siemens Medical Application

Brochure3. MAGNETIC RESONANCE ANGIOGRAPHY

(MRA) Greg Brown SMRT Royal Adelaide Hospital

4. SIEMENS MAGNETOM Avanto syngo MR B15 manual0

Slika 11, 12, 13, 14.

MEDICEM SERVIS d.o.o.Zagreb, Lašćinska c. 102t. 01 234 7337f. 01 234 7921e-mail: [email protected]

13


U Poliklinici Neuron u Zagrebu, u rujnu 2007.svečano je započeo s radom uređaj za magnetsku rezonancu 3 Tesla, Magnetom Trio 3.0 T tvrtke Sie-mens.

Ovaj događaj predstavlja zajednički poduhvat Medi-cinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u okviru ustanove Polikli-nike Neuron osnovane od Centra za kliničku primje-nu neuroznanosti. Novi uređaj, s novom moćnom tehnologijom, omogućit će suradnju s vodećim cen-trima u području neuroimaginga i neurogenomike.

TIM tehnologija i koncept matričnih zavojnica podržava kombinaciju i do 102 elementa zavoj-nice s najviše 32 radiofrekfencijska kanala, što omogućava brže dobivanje i bolju kvalitetu snimke. TIM omogućava paralelno snimanje cijelog tijela duž tri osi do dužine od 181cm.

Uređaj 3 T, koji radi na u Poliklinikci Neuron, uz znanstvenu podršku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Medicinskog fakulteta i klinika Medicinskog fakulteta, jedini je takav uređaj u Hrva-tskoj i spada u tehnički najnaprednije i najmoder-nije dijagnostičke uređaje u svijetu. Istodobno je i najskuplji uređaj koji će se koristiti u zdravstvu i znanosti na razini Hrvatske. Tek sada je Hrvatska izjednačena sa susjednim državama, jer su dosad preko državnih investicija nabavljeni takvi uređaji u Sloveniji, Srbiji i BiH, a najveći broj uređaja ima Mađarska.

MR3T u Poliklinici Neuron veliki je doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj. Zahvaljujući inova-tivnim i naprednim programimaomogućit će znan-stvenom osoblju da uđe u istraživačke sfere prikaza nekih aplikacija mozga i ostalih dijelova tijela koji dosadašnjom tehnologijom nisu mogli biti prikaza-ni. Poboljšat će se razina dijagnostike pacijenata jer će se ,osim u znanstvene svrhe, upotrebljavati i za svakodnevnu MR dijagnostiku.

Siemens

MR3T u Poliklinici Neuron – Siemens Magnetom Trio info

Siemens Magnetom Trio 3.0 T

14


Pamela Maras, ing.medicinske radiologije

KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju, Odjel opće i specijalne dijagnostike Sušak

[email protected]

MORFOLOŠKI I FUNKCIONALNI MRI SRCAPetogodišnji dječak sa recidivnom neoplazmom srčanog septuma – Prikaz slučaja

MRI srca zahtjevna je i složena dijagostička metoda, njezina neinvazivnost i vrijednost podataka koje daje nameće je kao metodu izbora, osobito kod djece.

Instaliranjem novog MRI uređaja jačine 1.5 T, krajem 2007. godine na Kliničkom zavodu za radio-logiju KBC-a Rijeka na lokalitetu Sušak, otvaraju se nove mogućnosti i pristup složenijim MRI pre-gledima. Jedan od takvih pregleda je svakako i MRI srca.

Srce je mišićni organ u pokretu, veličine stisnute šake, smješten unutar koštanog dijela prsišta između dva plućna krila.(Slika 1)

Sastoji se od dvije predklijetke (desnog i lijevog atrija) i dvije klijetke (desnog i lijevog ventrikula). Iz srca se granaju velike krvne žile koje dovode ili odvode krv iz srčanih šupljina. To su gornja i donja šuplja vena, plućna arterija, plućne vene i aorta.

Srce možemo podjeliti na lijevo i desno, a podjelje-no je srčanom pregradom ili septumom.

Srčane šupljine (predklijetke i klijetke) i izlazišta velikih krvnih žila pregrađena su uvjetno propu-snim pregradama tzv. zaliscima (valvulama). Tako je desna predklijetka odvojena od desne klijetke trikuspidalnim zaliskom, lijeva predklijetka od lije-ve klijetke mitralnim zaliskom, plućna arterija od desne klijetke plućnim zaliskom i aorta od lijeve klijetke aortalnim zaliskom.(Slika 2)

Opskrbu srčanog mišića krvlju omogućava mreža tzv. koronarnih krvnih žila koja se širi površinom srca, a sastoji se od dvije glavne koronarne arterije koje polaze iz aorte i dijele se na manje žile koje pro-laze kroz srčani mišić. Koronarne vene vensku krv odvode u desnu predklijetku.

Složeni krug cirkulacije kroz srce uvjetovan je kontrakcijama srčanog mišića koje nastaju usljed električnih impulsa koje vizualiziramo pomoću elek-

Slika 1

Slika 2

15


trokardiograma (EKG-a). Jedan srčani otkucaj ima tri faze: dijastola – srce se opušta i krv iz plućnih vena utječe u predklijetke, sistola predklijetki – kon-trakcija obje predklijetke čime se krv potiskuje u klijetke, sistola klijetki – kontrakcija obiju klijetki i potiskivanje krvi u aortu i plućnu arteriju. Zbog razlike tlakova sistemskog i plućnog optoka, odno-sno razlike tlakova između arterija i vena klijetke imaju deblju stijenku od predklijetki, osobito lijeva. Zašto je to bitno? U daljnjem opisu pregleda srca MRI-om pokazati ću da se najviše presjeka i tehnika prikaza odnosi na što bolji prikaz lijeve klijetke, nje-zine morfologije i funkcije.

Kvaliteta učinjenog MRI srca uvjetovana je srčanim ritmom, odnosno usklađivanjem prikupljanja poda-taka (MRI) i EKG-a. Ako usporedimo brzi rad srca, nastanak MRI slike je prilično spor, te je potrebno sinkronizirati prikupljanje podataka (MRI) i srčani ritam (pomicanje).To postižemo tzv. Triggering-om ili mjerenjem u istoj točki srčanog ciklusa (trigger-referentna točka u fiziološkom signalu).

Kod djece i osoba s poremećajem srčanog ritma znat-no bolji prikaz postižemo tzv. Gating-om (retrospec-tive gating), odnosno retrospektivnim usklađivanjem prikupljenih podataka i srčanog ritma. To nam omogućava snimanje cjelokupnog srčanog ciklusa.

Na kvalitetu pregleda svakako utječe i disanje. Da bi dobili kvalitetnije podatke tamo gdje je to moguće koristimo Respiratory breath-hold tehniku (kod dje-ce to najčešće nije moguće).

Prostorni smještaj (localization) «u 4 koraka»

Položaj, oblik i veličina srca znatno varira od pacijen-ta do pacijenta, stoga je prostorni smještaj osno-va dobrog MRI pregleda. Što je prostorni smještaj točniji to imamo vjerniji i točniji prikaz patoloških promjena i smetnji u funkciji.

Da bi učinili dobar prostorni smještaj koristimo 4 vrste localizer-a, odnosno učinimo 4 različite locali-zer sekvence po Fast single-shot protokolima (True-FISP, TurboFLASH i HASTE): Orthogonal multi-slice localizer, 2-chamber localizer, 4-chamber loca-lizer i Short-axis localizer.

Ortogonalnim multi-slice localizer-om dobijemo presjek srca u 3 ravnine.

2-chamber localizer planiramo po transverzalnom presjeku, kroz apeks lijevog ventrikula i paralelno sa srčanim septumom, čime dobijemo vertikalni long-axis view lijevog atrija i lijevog ventrikula.

4-chamber localizer planiramo kroz srčani apeks i sredinu mitralne valvule na 2-chamber localizer-u. Rezultat je horizontalni long axis view, odnosno 4-chamber view (localizer).

Short-axis localizer planiramo paralelno sa projekcijom srčanih valvula, okomito na septum na 4-chamber localizer-u, obuhvaćajući dio atrija, cirkulacijski put iz lijevog ventrikula i oba ventriku-la.Položaj provjeravamo i na 2-chamber localizer-u gdje planiramo okomito na long axis.

Standardni presjeci

Najčešće određeni standardni presjeci su osnova dobrog MRI pregleda koji kasnije možemo proširiti nekim drugim dodatnim presjecima i sekvencama.

4-chamber view prikazuje lijevi i desni ventrikul u njihovoj punoj dužini, te oba atrija - Horizontalni long-axis view. Planiramo ga po short-axis localizer-u, vertikalno na septum, kroz sredinu oba ven-trikula. Na 2-chamber localizer-u planiramo kroz sredinu mitralne valvule i apexa srca.Slika 3 a,b,c

Drugi, nezanemariv način plani-ranja je po 2-chamber view-u, i Short-axis view-u. U tom slučaju redosljed planiranja je drugačiji i ovisi o području interesa i stanju pacijenta.

2-chamber view (left ventri-cle view) prikazuje lijevi ven-trikl, njegovu prednju i stražnju stijenku, mitralnu valvulu i srčani apex. Planiramo ga po short-axis localizer-u, paralelno sa linijom

Slika 3a. Short-axis loc.

Slika 3b. 2-chamber loc.

Slika 3c. 4-chamber view

16


koja povezuje prednju i stražnju spojnu točku desnog ventrikla i prolazi sredinom lijevog ventrikla. Na 4-chamber view planiramo kroz srčani apex i sredinom mitralne valvule. Slika 4 a,b,c.

Short-axis view istovremeno prikazuje oba ven-trikula okomito na septum, uključujući prednju, postraničnu i stražnju srčanu stijenku.

Značajan za naknadnu obradu podataka (Argus) i analizu funkcije lijevog ventrikula.

Planiramo ga po 2-chamber view-u, okomito na ver-tikalni long-axis i 4-chamber localizer-u okomito na septum. Ovim presjekom obuhvaćamo oba ventriku-la od visine AV valvula do apexa. Slika 5 a,b,c,d,e

3-chamber view (LVIOT) prikazuje lijevi ventrikul, lijevi atrij, prednji dio septuma, stražnju stijenku lijevog ventrikula, aortu, aortalnu i mitralnu valvulu, cirkulacijski put desnog ventrikla i plućnu arteriju.

Slika 4a. Short-axis loc.

Slika 4c. 2-chamber (LV) view.

Slika 4b. 4-chamber view.

Slika 5a. 2-chamber view.

Slika 5b. 4-chamber view.

Slika 5c. Short-axis view - «Snowman view»

Slika 5d. Short-axis view

Slika 6a. Short-axis view – «Snowman view»

Slika 6b. 2-chamber (LV) view

Slika 6c. 4-chamber view

Slika 6d. 3-chamber view (LVIOT)

17


Planiramo ga po Short-axis view-u (baza Short-axis view-a, «snowman view») sredinom «snješka», odnosno kroz aortu i sredinom lijevog ventrikula, po 2-chamber view, sredinom mitralne valvule i kroz apex srca, te po 4-chamber view , paralelno sa sep-tumom kroz apex srca. Slika 6 a,b,c,d

Dodatni presjeci

Od dodatnih presjeka svakako treba spomenuti presjeke kojima prikazujemo srčane valvule, pre-sjeke za prikaz desnog atrija i ventrikula (2-cham-ber view (RV), vertical Long-axis), te presjeke koji-ma prikazujemo cirkulacijski put lijevog ventrikula i aortalnu valvulu (LVOT)

Tehnike snimanja i prikaza

Sve navedene presjeke moguće je prikazati različitim tehnikama ovisno o regiji interesa, odnosno uputnoj dijagnozi.

Za morfološki prikaz srčanog mišića i velikih krvnih žila najčešće se koriste TrueFISP (Trufi)-True Fast Imaging with Steady Precession, HASTE – Half-Fourier Acquisition Single-Shot TurboSE, TIRM- Turbo Inversion Recovery Magnitude, TSE i FLASH – Fast Low Angle Shot tehnike (high speed techni-ques) u kombinaciji sa Dark blood (DIR – Double Inversion Recovery) i Bright blood tehnikom. Obje tehnike nam omogućavaju bolje razlučivanje mio-karda i krvi. Kod Dark blood tehnike krv je prikaza-na kao potpuna crnina, dok je kod Bright blood teh-nike krv prikazana visokim signalom.Slika 7a,b.

Iako je prvi MRI srca učinjen još davne 1983.godi-ne, do prije nekoliko godina bio je ograničen na morfološki prikaz. Tek nakon uvođenja brzih sekven-ci započelo se sa prikazom funkcije srca.

Za funkcionalni prikaz srčanog mišića i velikih krv-nih žila koristi se Cine tehnika sa gradient-echo sekvencama FLASH i TrueFISP kombinirana sa iPAT, Segmentation i Phase sharing tehnikama, dok se TrueFISP sekvence mogu kombinirati još i sa Radial i Real time tehnikama. Najčešće se za Cine tehniku i koriste TrueFISP sekvence baš iz razloga prikaza srčanog mišića u Real time-u bez upotre-be Triggering-a i Breath-hold-a, što je od izričitog značaja kod djece i nekooperabilnih pacijenata.

Cine tehnika nam omogućava prikaz kompletnog srčanog ciklusa u Real time-u, odnosno kontrakcije srčanih komora i funkciju srčanih valvula.

Podaci nastali Cine tehnikom upotrebljavaju se i u post procesingu, odnosno pri analizi pomoću Argus-a.

Od ostalih tehnika koje se upotrebljavaju spomenu-la bih još i Tags grig T2 tehniku, gradijentnu mjer-nu tehniku sa upotrebom mreže, kojom prikazuje-mo napetost, pokretljivost i snagu srčanog mišića Slika 8a,b.

Za dobar funkcionalni prikaz često se rade i postkon-trastne sekvence (MR angio) – Fast gradient echo, u 3D T1 mjernoj slici.

Spomenula bih još i First pass perfusion tehniku za prikaz cirkulacijske insuficijencije i područja nekroze miokarda, te Delayed Enhancement (Late Enhancement) tehniku za procjenu vitalnosti tkiva myocard-a u periodu do 90 minuta po intravenski datom kontrastnom sredstvu.

Obrada podataka

Osim klasičnih tehnika obrade MRI podataka kao što su mjerenje dimenzija, MPR, SSD, MIP i slično, Sie-

Slika 7a. Dark blood tech.

Slika 7b. Bright blood technique

18


mens-ov Syngo MR software nudi sustav programa za obradu podataka. On se sastoji od Argus Viewer-a kojim pregledavamo i uspoređujemo napravljene snimke, odnosno serije, programa za obradu ven-trikula (syngo Ventricular Analysis), programa za 4D obradu lijevog ventrikula (4D Ventricular Analysis), programa za obradu protoka, odnosno srčane cirku-lacije (syngo Flow Analysis) i programa za obradu perfuzijske opskrbe srčanog tkiva arterijskom krvi (syngo Dynamic Signal Analysis).

Program za obradu ventrikula omogućava nam volu-mnu analizu ventrikula i uvid u promjenu deblji-ne srčane stijenke lije-vog ventrikula. Program za 4D obradu lijevog ven-trikula omogućava ana-lizu funkcije lijevog ven-trikula, odnosno njegovih funkcijskih parametara. Program za obradu proto-ka koristi se za procjenu brzine protoka krvi (mini-malne i maksimalne) na određenom presjeku kroz krvnu žilu u određenom

trenutku. Program za obradu perfuzijske opskr-be srčanog tkiva arterijskom krvi omogućava nam da usporedimo protok i opskrbu različitih dijelova myocard-a.

ZAKLJUČAK:MRI srca – ZAŠTO?

MRI srca je potpuno neinvazivna metoda pregle-da koja u relativno kratkom vremenu daje mnoštvo

Slika 8a. Tags grid 2-chamber

Slika 8b. Tags grid Short-axis

podataka o morfologiji i funkciji srca i velikih krv-nih žila. Omogućava karakterizaciju tkiva miokar-da, vizualizaciju i mjerenje protoka krvi unutar srca i velikih krvnih žila, a sve to uz dobru kontrastnost i odličnu prostornu orjentaciju.

Petogodišnji dječak sa recidivnom neoplazmom srčanog septuma – Prikaz slučaja

Instalacijom novog MRI uređaja jačine 1.5 T, na Kliničkom zavodu za radiologiju na lokalitetu Sušak

19


započeli smo sa MRI pregledima srca i još uvijek dorađujemo tehnike pregleda.

Petogodišnjem dječaku indiciran je pregled srca MR-om s ciljem evaluacije od ranije poznate neo-plazme septuma koja je predhodno operacijski redu-cirana.

Pregled se učini bez sedacije, odnosno anesteziranja dječaka, ali uz stalno prisustvo roditelja (oca).

Za sinkronizaciju i praćenje rada srca upotrijebili smo dječje EKG elektrode i PERU sustav za prije-nos signala.

Upotrebom Body matrix-a i Spine matrix-a obuhva-tili smo znatno veći dio tijela nego što je stvarno potrebno, ali u nedostatku manjeg Body matrix-a (za

upotrebu u pedijatrijskoj radiologiji), dostupni smo prilagodili dijelu tijela kojeg snimamo.

Iz Siemens-ove liste pregleda odabrali smo pregled dječjeg srca bez breath-hold tehnike, prilagođen uzrastu djeteta od 2-7 godina – Pediatric heart non breath-hold.

Pregled se započinje TrueFISP Orthogonal multi-sli-ce localizer-om, kojim dobijemo prikaz prsnog koša u 3 ravnine (po 3 slice-a u svakoj ravnini). Slika 11a,b,c

Pregled smo prilagodili dobi pacijenta i uputnoj dija-gnozi, te smo odstupili od uobičajenih presjeka. Na učinjenom TrueFISP Orthogonal multi-slice loca-lizer-u planirali smo SE multi-slice sekvencu u T1 Dark blood tehnici, u mirnoj fazi srčanog ritma. Obuhvatili smo cjelokupni volumen srca i prika-zali ga u transverzalnim presjecima. Na kojima se prikazala neoplastična solidna lezija koja zahvaća dio interventrikularnog septuma i mjeri cca. 7,0 x 4,2 cm u najvećem presjeku. Slika12.

Slika 11a

Slika 11b

Slika 11c. Orthogonal localizers

Slika 12. SE multi-slice T1 Dark blood

Učinili smo po jedan transverzalni presjek kroz ranije opisanu leziju u različitim mjernim vreme-nima (T1 i T2) TSE Dark blood tehnikom. Presje-ci učinjeni u T1 mjernoj slici pokazuju da je cen-tralni dio lezije pretežito niskog signala, hipointe-zivan, a periferni izointezivnu čahuru što odgovara patohistološkom nalazu fibroma.

Funkcionalni prikaz učinjen je u 4 standardna pre-sjeka, Cine tehnikom sa Trufi gradient-echo sekven-cama i Real time tehnici.

20


4-chamber view (horizontal long-axis view) planiran je kroz sredinu mitralne valvule i apex srca na sagi-talnom localizer-u, Short-axis view planiran je oko-mito na septum u visini valvula i neoplastične tvorbe na transverzalnom localizer-u, 2-chamber (vertical long-axis) view planiran je paralelno sa septumom kroz sredinu mitralne valvule na transverzalnom localizer-u, dok je prikaz cirkulacijskog puta lije-vog ventrikula i aortalne valvule (LVOT) planiran na 3-chamber view slice, koju smo planirali na osnovi short-axis i 4-chamber localizer-a . Slika13a,b,c,d.

Učinjeni presjeci pokazuju izostanak kontrakcije lijeve i desne klijetke u području neoplazme, dok je prikaz oba atrija i njihovih kontrakcija uobičajen.

Sve učinjene sekvence pokazuju neoplazmu septu-ma koja se prati sve do izlazišta aorte kojeg ipak ne kompromitira. Lezija je također u neposrednoj blizi-ni pulmonalnog trunkusa koji također nije značajno kompromitiran.

Ovako planiran pregled (prilagođen dobi pacijenta i uputnoj dijagnozi) od ulaska pacijenta u «magnetni kavez», uz pripremu EKG-a i matrixa, te samo sni-manje traje nešto više od 40 minuta.

Je li 40 minuta predugo vrijeme u odnosu na količinu dobivenih podataka?!

ZAKLJUČAK:

MRI srca kod djece, kao potpuno neinvazivan pregled koji daje mnoštvo prostornih, morfoloških i funkcio-nalnih podataka svakako zaslužuje značajniju ulogu u dijagnostici srčanih grešaka, poremečaja funkcije i ostalih morfoloških promjena srca i velikih krv-nih žila.

Slika 13a. Trufi Cine GE – 4-chamber view

Slika 13b.Trufi Cine GE – Short-axis view

Slika 13c. Trufi Cine GE – Horizontal Long-axis view

Slika 13d. Trufi Cine GE – LVOT

21


Domagoj Mihaldinec, inž. med. rad.; Morana Čapeta, inž. med. rad.; Mario Zrno, inž. med rad.

Poliklinika Sunce, Trnjanska cesta 108, Zagreb

[email protected]

Nova generacija artefakata – Multislice computed tomography (MSCT)

Somatom definition multi slice CT (dual sour-ce) zvuči jako moćno. I jest! Napretkom tehnolo-gije došli smo u jednu posve novu sferu oslikavanja koja sa sobom donosi nevjerojatne prikaze ljudskog organizma i njegove nutrine, te također i neke nove artefakte koji zahtijevaju da se njima pozabavimo kao zasebnom cjelinom. Prednosti multislice CT-a su njegova brzina akvizicije, pokrivenost volumena, 3D vizualizacija i post-procesing. Mane koje dono-si sa sobom a koje su neminovne; specifični arte-fakti (multislice artefacts i cone-beam artefacts), te također povećanje doze zračenja prema pacijentu zbog geometrijske nepravilnosti pri akviziciji poda-taka na detektorima.

Svi uobičajeni artefakti koji se pojavljuju kod SSCT-a (single slice CT) mogu zadesiti i MSCT. Uz njih, tu su i neki novi puno veći „neprijatelji“ kvalitete prikaza koje ćemo pokušati približiti i objasniti u nastavku teksta.

Tipovi artefakata koji se mogu javiti na SSCT I MSCT jesu:

Streaking (linijski artefakti) – uglavnom nastaju zbog nepravilnosti u mjerenju jednog detektorskog elementa.

Shading (artefakt zasjenjenja) – nastaje zbog odstu-panja u mjerenju signala na grupi detektora.

Rings (prstenasti artefakti) – nastaju zbog grešaka u individualnoj detektorskoj kalibraciji.

Distortion (izobličenje) – nastaju prilikom spiralnih rekonstrukcija (javljaju se samo kod MSCT-a)

Porijeklo ovih artefakata moguće je grupirati u 4 kategorije a to su:

Artefakti nastali zbog fizičkih procesa samog CT uređaja

Artefakti uzrokovani od strane snimanog objekta

Artefakti uzrokovani zbog odstupanja detektora od kalibriranih vrijednosti

Spiralni i multi-slices artefakti nastali zbog nesavršenosti u samom procesu rekonstrukcije

Specifični MSCT artefakti jesu:– Artefakti stožastog snopa (eng. cone beam

artefacts)– spiralni artefati (eng. helical artefacts)

STOŽASTI SNOP (eng. cone beam) I NASTANAK ARTEFAKATA

Stožasti snop uzrokuje linijske artefakte koji se povećavaju sa brojem akvizicijskih slojeva samog MSCT uređaja.

Sekvencijalne detektorske sisteme opisujemo N brojem detektora koji su posloženi u jednom redu po x osi. Izvor zračenja potiče iz jedne točke koja na putu do detektora zbog divergencije zraka stva-ra lepezasti snop „fan beam“. Detektorski sistem za MSCT akviziciju sastoje se od dvodimenzionalne matrice detektora (detekori poredani i po z-osi). Sam izvor X-zraka divergira u dvije dimenzije stvarajući snop u obliku stožca koji ima svoj promjer i pada na detektore poredane po x i z-osi. Proces u kojem vršimo akviziciju podataka iz tri dimenzije naziva se „cone-beam scaning“. Zbog kretanja snimanog

Slika 1.

22


objekta po z-osi i geometrije snopa x zraka (spiralna akvizicija) gotovo niti jedan akvizicijski sloj nema paralelnu projekcijsku ravninu. Geometrijski gleda-no akvizicijski sloj gdje x zrake padaju na središte kruga koji opisuje stožasti snop x zraka predstavlja centralni akvizicijski sloj (centralna ravnina). Ako zamislimo dva stožasta snopa x zraka jedan nasu-prot drugom pod kutom od 180 stupnjeva (zrcalna projekcija). Slika 1.

Njihovim preklapanjem akvizicija podataka na detektorima biti će najkvalitetnija u području oko centralne ravnine. Povećanjem broja slojeva dolazi do veće divergencije po z-osi, te na udaljenije detek-

tore X zrake padaju pod sve većim kutom. Što se više udaljavamo od centralne ravnine akvizicija na detektorima je siromašnija a samim tim dobivamo artefakte izobličenja (distortion artefacts). Slika 2.

Razvijene su posebne rekonstrukcijske tehnike kao npr. ASSR (Advanced single-slice rebinning) i FEL-DKAMP 3D rekontrukcija koje nam pomažu u otk-lanjanu navedeni nepovoljnih učinaka.

Postoje i spiralni artefakti koje nećemo pokušati objasnit u ovom članku jer zahtijevaju svu silu matematičke znanosti. Bitno je za znati da osobe koje su radile na rješavanju spiralnih rekonstrukcija i njihovih artefakata slove kao najveći matematičari našeg doba. Oni su ti kojima trebamo zahvaliti za tako zorne prikaze našeg organizma.

Slika 2.

Hrvatsko Društvo Inženjera Medicinske Radiologije web: www.hdimr.hr e-mail: [email protected]

Događaj Mjesto i Datum Organizator Kontakt

3. Kongres Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije

Opatija Hotel A driatic,22.-25. svibnja 2008.

Hrvatsko društvo inženjera medi-cinske radiologije

[email protected]

8. Srednje-Europski simpozij radio-grafera i radioloških tehnologa

SarajevoHotel Hollywood13. – 15. 06. 2008.

www.uvrt.ba

36. MEDICINA I TEHNIKA Međunarodni sajam

medicine,farmacije laboratorijske i rehabilitacijske opreme, optike i dentala

ZagrebZagrebački velesajam22.-25. svibnja 2008.

Zagrebački vele-sajam

www.zv.hr/[email protected]

25. Međunarodni kongres radiologije Marrakes, Maroko5.-8. 06. 2008.

Međunarodna organizacija radiologije

www.icr.2008.org

3. X-ray regata Listopad 2008. Hrvatsko društvo inženjera medi-cinske radiologije

[email protected]

RADIOLOŠKI KALENDAR DOGAĐANJA 2008.

Pola stoljeća strukovnog djelovanja

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

1957. – 2008.

Društvo započinje organiziranim radom 1957.g. kao strukovno udruženje Hrvatske. Danas je u Hrvatskom zdravstvenom sustavu ukupno uposlenih 800 inženjera medicinske ra diologije, a od toga Društvo broji 500 članova. Misija Društva je stručno usavršavanje članova, unapređenje, razvoj i poboljšanje profesional-nog i društvenog statusa struke, uvođenje visoke kvali-tete stručnog rada na dobrobit bolesnika, unapređenje obrazovanja sukladno standardima zemalja Europske unije, te aktivno sudjelovanje u Europskim i Svjetskim udruženjima.

Predsjednici DruštvaZvonko Pribudić 1957 – 1961Ante Rukavina 1961 – 1962Đuka Cerenko 1962 – 1964Ante Rukavina 1971 – 1981Ivan Lubina 1981 – 1985Zvonimir Došen 1985 – 1987Miroslav Jirsa 1987 – 1991Alen Bartoš 1991 – 1995Luka Šokić 1995 – 1999Marko Čupić 1999 – 2008

Tajnici Mirjana Tomeković 1971 – 1985Albina Tonšetić 1985 – 1987Katarina Pervan 1987 – 1991Bernarda Margeta 1991 – 1995Nenad Javorić 1995 – 1999Ana Malbašić 1999 – 2003Nikola Gačić 2003 – 2007Demir Puljizović 2007 – 2008

BlagajniciVjekoslav Božić 1971 – 1987Luka Šokić 1987 – 1995Igor Fučkan 1995 – 1999Dražen Horvatinec 1999 – 2008

Urednici Radiološkog vjesnikaBlaženka NovoselMirjana TomekovićBernarda MargetaZlatko JankovićNikola ŠkegroNeven KrivecNedjeljka DuvnjakDemir PuljizovićNikola Gačić

Tajnici za međunarodnu suradnjuMirjana TomekovićBernarda MargetaIvica BogadiNenad VodopijaIgor FučkanFrane Mihanović

HDIMR je punopravni član i aktivni sudionik međunarodnog udruženja radiografera i radioloških tehnologa (ISRRT), europskog udruženja radiografe-ra i radioloških tehnologa (EFRS) te srednjeeuropske strukovne regije radiografera i radioloških tehnologa.

Organizacija kongresa, simpozija, seminara

Kongresi HDIMR 1. Kongres HDIMR Osijek 1999.2. Kongres HDIMR Cavtat 2000.3. Kongres HDIMR Opatija 2008.

Srednjeeuropski kongres Brijuni 2004.

Strukovni simpoziji i seminari;1. Stubičke Toplice 1972.2. Zagreb – Brezovica 1973.3. Stubičke Toplice 1974.4. Crikvenica 1975.5. Malinska – Haludovo 1977.6. Stubičke Toplice 1978.7. Selce 1979.8. Čakovec 1980.9. Crikvenica 1982.10. Karlovac 1985.11. Pula 1986.12. Vukovar 1989.13. Split 1990.14. Stubičke Toplice 1991.15. Varaždin 1993.16. Dubrovnik 1995.17. Zadar 1996.18. Crikvenica 1997.19. Split – Kaštel Stari 1998.20. Čakovec 2001.21. Opatija 2003.22. Brijuni 2004.23. Zagreb 2006.

Onkološki simpoziji1. Opatija 2004.2. Zagreb 2006.3. Zagreb 2008.

Radiološki vjesnik stručni je časopis HDIMR, i ima tra-diciju izlaženja 38 godina. Časopis izlazi dva puta godišnje, i jedini je na hrvatskom području koji se cilja-no bavi radiološkom strukom. Otvoren je za suradnju svima čije je područje djelovanja vezano za radiologiju, radioterapiju i nuklearnu medicinu.

Društvo je bilo glavni inicijator osnivanja strukovnog Sindikata djelatnika s područja ionizirajućeg zračenja koji je osnovan 1997. godine u Crikvenici, u vrije-me održavanja Stručnog seminara HDIMR. Suradnja Društva i strukovnog Sindikata intenzivna je u cilju zaštite interesa struke.

U cilju unapređenja i razvoja struke HDIMR ima djelotvornu suradnju i s Ministarstvom zdravstva, Državnim zavodom za zaštitu od zračenja, Zdravstve-nim veleučilištem u Zagrebu i Hrvatskim društvom ra-diologa.

Putem Internet stranice i elektronske pošte HDIMR je odgovorilo izazovima moderne komunikacije i postalo još dostupnije s informacijama članovima i svima koje interesira ovo područje djelovanja.

Herausragend!Bis zu 24 ZollDetektordiagonale

RADspeedUltra moderan radiološki uređaj

Opet ispred vremenaHeartspeedKardiološki sustav

• za kardiologiju i radiološke intervencije• najbrža rotacija DSA (60°/sec)• najviša akvizicija slike• brz, regulacija doze zračenja

OpescopeMobilni kirurški RTG uređaj s C-lukom

MobileArtMobilni motorizirani RTG-sistem

SonialvisionTeledirigirani RF-Multifunkcionalni, sistem najviše klase

Shimadzu konstantno izrađuje tehnologije koje su ispred vremena i koje otvaraju nove mogućnosti za lakšu dijagnozu: još od vremena prvog RTG uređaja u Japanu. Bezbrojni patenti i svijetske inovacije, koje su danas postale standard u postavljanju što bolje dijagnoze postavljaju Shimadzu u svijetski vrh.

Shimadzu je predvodnik u tehnologijiravnih detektora (FPD) sa direktnom konverzijom:

• direktna konverzija RTG zraka u digitalne podatke• kazete i RTG filmovi postaju stvar prošlosti• daleko najbolja kvaliteta slike za najkvalitetniju dijagnozu• prepolovljena doza zračenja• potpuno digitaliziran s brzom obradom slike• potpuno DICOM kompatibilan

Dijagnostika pomoću ravnih detektora s direktnom konverzijom jetehnika 21. stoljeća. To je sadašnjost i budučnost.

Radiološki i dijaskopski Shimadzu sistemi ekonomični su, ispunjavajunajvise dijagnostičke kriterije te su jednostavni za održavanje.

Shimadzu d.o.o.Zavrtnica 17, 10000 ZagrebTel: 01/6185-777, Fax: 01/6185-207

www.shimadzu.hr

27


UVOD

Još davne 1973.godine u klinici Mayo instaliran je prvi CT uređaj. Koristio se samo za dijagno-stiku mozga jer su njegove mogućnosti bile prilično ograničene. Princip rada CT uređaja bazira se na roti-ranju RTG cijevi oko pacijenta na čijoj suprotnoj stra-ni su postavljeni detektori. Kompjuterizirana tomo-grafija je metoda mjerenja atenuiranih x zraka koje prolazeći kroz pacijentovo tijelo oslabljuju i padaju na detektore. Tokom godina bilježimo razvoj i modi-fikaciju CT-a u MSCT metodu zahvaljujući razvoju višeslojnih detektora. 1991.godine bilježimo prvi 2-slojni, 1998.god. 4-slojni, 2002.god. 16-slojni, 2003.god. 32-slojni dok se danas susrećemo sa 64-slojnim MSCT uređajima.

KVALITETA SLIKE

Tokom razvoja svih MSCT uređaja kvaliteta slike je uvijek ovisila o nekoliko parametara;– filterima za oblikovanje x-zrake

(beam shaping filter)– mA– vremenu skeniranja– kV

Ako ovi parametri nisu dobro podešeni direktno utječu na stvaranje šuma u slici.

Filter za oblikovanje zrake osim što ima funkciju for-miranja također smanjuje broj artefakata od rasapa kao i što utječe na smanjenje doze za oko 20%. S vreme-nom se mijenjao i oblik filtera ovisno o broju redova detektora koji su rasli. Ekspozicija tj. mA su produkt struje cijevi i vremena rotacije. Manjim mA postižemo veliki broj artefakata zbog nedovoljno informacija koje je zraka sakupila prolazeći kroz tijelo.

Voltaža cijevi također utječe na kvalitetu slike jer danas poznajemo nisko-voltažne cijevi (80-100kV)

i visokovoltažne cijevi (100-140Kv). Niskovoltažne se primjenjuju kod MSCT angiografija, zbog boljeg prikaza kontrastnosti, jodnog kontrastnog sred-stva od okolnog tkiva, ili kod MSCT kolonogra-fija, kontrastnost zraka u crijevima od okolnog tki-va. Ali nižim kV povećavamo šum na slici i tako kvalitetu slike možemo pogoršati do dijagnostičke neiskoristivosti. Zbog toga nisku voltažu koristimo samo u akvizicijama za torax, vrat i mozak, te kod pediajtrijskih MSCT metoda.

Slika br.1

Slika br.2 (slika a. sa idealnom ekspozicijom i slika b. sa nedovoljnom ekspozicijom)– konvolucijski filter– veličina detektora– broj uzoraka

Sljedeća tri parametra direktno utječu kako na šum tako i na plošnu rezoluciju uređaja.

Postoji pet različitih konvolucijskih filtera podjelje-nih po djelovima tijela. Tako je H za glavu, B za tije-

Morana Čapeta, inž. med. radiologije; Domagoj Mihaldinec, inž. med. radiologije; Mario Zrno, inž. med radiologije

[email protected]

Kvaliteta slike MSCT uređaja i njezino praćenje kroz tehnološki razvoj

28


lo, C za djecu, S za specijalne aplikacije a svi oni su podjeljeni još po brojevima čime se postiže oštrina slike, pa što je veći broj to je i oštrina izraženija.

Veličina detektora se mijenjala s godinama, a danas govorimo o detektorima veličine 0.6mm. Smanjenjem veličine detektora postigli smo puno veću rezoluciju.

Slika br.3– debljina slike– širina zrake– pitch

Ostali parametri koji utječu na šum i na rezolucij po Z-osi

Tijekom MSCT akvizicije pacijent se kontinuiranom brzinom kreće kroz gentrij. Brzina stola, vrijeme rotacije gentrija i debljina sloja određuju hoće li se aksijalni slojevi preklapati, biti dodirni ili će postojati prostor odstupanja između njih. Ti akvizicijski para-metri određuju „pitch“. Za preklapajuće slojeve CT pitch je manji od 1, za dodirne je jednak 1, a one kod kojih postoji razmak CT pitch je veći od 1.

Slika br.4

CT pitch je u korelaciji i sa mA.

Spomenuli smo da o ovim parametrima ovisi i pro-storna rezolucija tj. rezolucija po z-osi. Do nedavno

smo gledajući prostornu rezoluciju imali hrpu štapića, jer je po z-osi bilo nemoguće dobiti manju debljinu sloja od nekoliko milimetara, a danas smo postigli idealnu prostornu rezoluciju jer smo volumne ele-mente – voxele promjenili iz štapića u kockice.

Slika br.5 ( primjer promjene „pitcha“)

Slika br.6 Kod jednoslojnog CT-a povećavajući „pitch“ uz konstantnu količinu mA povećava se i debljina sloja.

Slika br.7 Kod MSCT-a povećavajući pitch uz konstantnu količinu mA dolazi do šuma na slici.

29


Dakle, svi navedeni parametri međusobno više ili manje koreliraju. Pa tako kako bi održali artefak-te na minimumu neophodno je uzeti pitch manji od 1. Tako kod 4-slojnog CT-a, kako bi dobili kvali-tetu slike kao kod 1-slojnog nećemo povećati brzi-nu rotacije 4, nego 3 puta kako bi došlo do „over-lapinga“. Uz to se može koristiti niža struja cijevi. Međutim, sistemi koji koriste z-filter interpolacije kako bi održali debljinu sloja konstantnu s pitch-em, sistem će automatski prilagoditi mA kako se pitch mijenja, što rezultira konstantom doze, šuma i debljine sloja.

Siemens Somatom Definition-dual source

Međutim, većina ranije navedenog potpuno pada u zaborav na samu pomisao o ovom uređaju.

Početkom 2007. godine u Poliklinici Sunce Zagreb-Trnje instaliran je jedan od prvih takvih 100 proizve-denih uređaja u svijetu. Malo je reći da se radi o teh-nologiji bližoj onoj „space shuttle-u“. Tako smo ga i prozvali.

Naš ljubimac momentalno nema kokuren-cije u svijetu MSCT-a. Sa dvostrukom cijevi i dvostrukom“bananom“ detektora, Definition rutin-ski proizvodi slike dvostruke temporalne rezolu-cije, dvostruko brže i sa dvostrukom energijom svakog pojedinog izvora zračenja, a svoju kvalitetu slike bazira na nekoliko sofisticiranih izuma koji su vlasništvo samog Siemensa.

Stratonova x-cijev je novitet u MSCT tehnologiji. Proizvedena je u Siemensu i ubačena u kompjuteri-ziranu tomografiju zbog njezinih visokih tehnoloških perfomansi. Karakteristika te cijevi i ono što je razlikuje od prijašnjih je anodni disk koji je čvrsto povezan sa stijenkom cijevi tako da je u direktnom kontaktu s uljem za hlađenje, dakle nije anoda ta koja rotira, već rotira cijela cijev. To omogućuje puno veću izdržljivost anode bez negativnih efeka-ta, kao i dvije ekspozicije iz dva različita fokusa, a time čini uvod u z-sharp tehnologiju. Ne smijemo zaboraviti naglasiti da se radi o trenutno najlakšoj cijevi koja se koristi u proizvodnji MSCT uređaja, što ovom uređaju omogućuje nevjerojatnu brzu rota-ciju od 0.33 sekunde.

Z-Sharp je tehnologija u kojoj su se prvi put pri-mjenile karakteristike Stratonove cijevi. Funkcioni-ra tako što cijev generira dvije preklapajuće x-zrake koje dupliraju informacije prolazeći kroz tijelo. To omogućuje bolju rezoluciju slike jer dvostruka x-zraka pretvara 32 detektora u 64, tj. 32-slojni u 64-slojni MSCT. Ovdje govorimo o izotropnoj rezolu-ciji, rezoluciji koja je jednaka u sve tri ravnine, po x,y i z-osi i postiže 0.33mm.

Slika br.8 Povećavajući pitch i mA kvaliteta slike se ne gubi uz istu debljinu sloja.

Slika br.9

Slika br.10

30


Četvrta stavka ovog uređaja kojom se uvelike razlikuje od ostalih je AEC-sistem ili automatska kontrola ekspozicije. Ova funkcija je olakšala posti-zanje idealne kvalitete slike tako što kontrolira izmje-nu parametara mA ovisno o veličini pacijenta tj. ovi-sno o snimanom dijelu tijela. Sistem AEC podešava ekspoziciju tokom rotacije, povećava ekspoziciju u lateralnoj projekciji odnosno smanjuje u frontalnoj projekciji. Dakle, AEC omogućuje standardnu kva-litetu slike za pacijente različitih veličina.

I na kraju zadnje ali ne i manje važno je sustav Ultra Fast Ceramic Detectors. Visoko efikasni detektori zahtjevaju najmanju moguću dozu kako bi ostvarili prihvatljivu kvalitetu slike čak i kod niskih mA. U detektorimak eramički konverteri x-zrake mijenjaju u svjetlosne fotone koji se dalje u fotodiodama tran-sformiraju u elektronski puls.

Osnovne karakteristike ovih detektora su;– ne mijenjaju kemijska svojstva nakon izloženosti

zračenju– ne proizvode dodatni puls nakon prestanka

zračenja– dobro apsorbiraju x-zrake i brzo reagiraju na

promjenu intenziteta zračenja (kost-mast) – tj. moraju imati minimalni after-glow efect. After-glow efekt UFC detektora opada četristo puta brže nego kod prijašnjih detektora.

Krajnji proizvod za UFC detektore je žuta, kruta materija koja teži kao zlato, a toliko otprilike i vrije-di i to je jedino što je Siemens za sada ponudio. Dakle, recept ostaje i dalje tajna. Šef odjela za razvoj CT detektora dr.Thomas von der Haar je usporedio taj recept kao i onaj Coca-Cole.

Detektori Somatom Definitiona po z-osi formiraju centralno 32 detektora po 0.6mm te sa svake stra-ne 4 vanjska po 1.2mm. Dakle, po z-osi imaju širinu 28.8mm, dok cijela „banana“je dužine 1.5m.

Automatskim biranjem kolimacije bira se i debljina sloja koja je kod Definitiona neovisna o pitch-u tj. ono što izabereš je uvijek ono što ćeš dobiti. Dakle, ne moraš brinuti o vrijednostima pitcha jer ga sof-tware bira sam.

Pitch = pomak stola po rotaciji / z-pokrivanje(broj detektora x kolimacija sloja)

Podaci dobiveni sa pitch faktorom od 1.5-2 se mogu koristiti za rekonstrukciju debljine sloja ispod 7mm (kod kolimacije 1.2mm), i debljine sloja ispod 5mm (kod kolmacije 0.6mm).

ZAKLJUČAK:

Krenuli smo s jednoslojnim CT-om čija brzina rotacije je bila 1 sekunda. Kroz određene stepenice razvoja susretali smo se sa sve boljim preformansama. Tako je npr. 4-slojni MSCT ima brzinu rotacije 0.5 sekundi, što je osam puta brže od onog prvog. Danas govorimo o uređajima koji su sto puta brži. Uz to smo CT metodu promijenili iz slojnog u volumno skeniranje. Kvaliteta slike nam je danas rutinski izotropna. Većim pokrivanjem po z-osi i bržom rotacijom smo dobili nevjerojatnu brzinu skeniranja sa temporalnom rezolucijom od 83ms. I danas nakon odrađenih preko tisuću MSCT koronarografija i isto toliko ostalih MSCT metoda možemo sa sigurnošću jednoglasno ustvrditi da je nama korisnicima užitak raditi na takvom uređaju.

Slika br.11

31


Denis Bičanić

Medavis GmbH, I&I d.o.o. Zagreb, Hondlova 2

[email protected]

Medavis RIS i PACS – integralna radiološka informatička rješenja

Tvrtka Medavis specijalizirana je software tvrtka za RIS i PACS sustave. Danas samo u Njemačkoj broji preko dvije stotine instaliranih sustava, te je prisutan u cijeloj Europi, SAD, Bliskom Istoku i Kini s više od stotinu instalacija. Medavis RIS i PACS zado-voljava sve potrebne standarde u radiologiji i komu-nikaciji (DICOM, HL7, IHE, TUV, CE) što ga čini jednim od najpouzdanijih sustava ove vrste u svijetu. Jedini je sustav ove vrste u svijetu koji omogućava potpunu vertikalnu i horizontalnu komunikaciju i

integraciju s drugim sustavima i podsustavima. U Hrvatskoj i regiji preko svog partnera tvrtke I&I iz Zagreba pruža integralna radiološka informatička rješenja, visokokvalitetnu uslugu i edukaciju kori-snika kroz 7/24 organiziranu logističku i operati-vnu podršku. Software je u potpunosti lokaliziran na hrvatski jezik i razvijen u suradnji radiologa, inženjera medicinske radiologije i informatičara, i predstavlja vrh u ovim sustavima.

32


godljiva vremenska traka , kao i markiranje bojom trenutnog statusa pretrage, osigurava da korisnik nikada ne gubi pregled situacije u dijagnostici.Kako bi zadovoljili posebne zahtjeve u radiologiji, Medavis je integrirao slijedeće funkcije u svom rasporedu. Tako je moguće predefinirati trajanje pre-trage, vrijeme pripreme za pretragu, vrijeme potreb-no za transport pacijenta s odjela na radiologiju, kao i jednostavno traženje/pretraživanje slobodnih ter-mina pretraga.

Integrirane tarife/šifre

Medavis RIS podržava u potpunosti prilago-dljiv i automatiziran obračun izvedenih pretra-ga i korištenog potrošnog materijala, tako da je razduživanje svedeno na minimum.

Klijent-server arhitektura

Medavis RIS arhitektura omogućava pristup svim podacima sa svih radnih stanica. Sve funkcije su dostupne (ovisno o razini korisničke autorizacije) na svim Medavis RIS radnim stanicama u bilo koje vrijeme jednostavnom prijavom korisnika u sustav. Centralno upravljanje podacima omogućava brzu izmjenu podataka između individualnih radnih sta-nica. Npr. čim administrator unese novu pretragu u raspored, ista je odmah vidljiva na Medavis RIS rad-noj stanici u odabranoj dijagnostici.

Medavis RIS – standardni moduli– medavis Digital Dictating (s podrškom za

Philips SpeechMike) – digitalni diktat dostupan svim korisnicima u sustavu i prije pisanja nalaza kao audio datoteka (urgentna medicina)

– medavis Call Center – brzo naručivanje putem telefona i određivanje termina pretrage

– medavis Mail – interna mail komunikacija– medavis WEB – elektronsko naručivanje/

uputnica, distribucija nalaza i slika putem web aplikacije, osnovna funkcionalnost u naknadnoj obradi radioloških slika,...

– medavis Statistics – statistički modul s preko 800 predefiniranih standardnih statistika s mogućnošću grafičkog prikaza

Medavis RISMedavis RIS je moderan, fleksibilan radiološki informatički sustav koji optimizira radni tijek na radiologiji. Svi poznati radiološki postupci optimizi-rani su putem mnogobrojnih konfiguracijskih opcija. Jednostavna integracija dodatnih modula u Medavis RIS omogućava prilagodbu sustava prema zahtjevi-ma korisnika na radiološkim odjelima i bolnicama.

Korisničko sučelje

Medavis RIS standardizirano korisničko grafičko sučelje našim korisnicima omogućava brzo i lagano privikavanje na korištenje sustava. Specifičan prikaz na radnoj stanici s predefiniranim funkcijskim tipka-ma omogućava brz pristup svim važnim funkcijama radne stanice.

Obrada teksta

Integrirani procesor za unos i obradu teksta može biti korišten za transfer teksta iz baze podataka direkt-no u nalaz. Svaka radna stanica može biti korisnički ovisno individualno konfigurirana i personalizirana s generiranjem osobnim predlošcima dokumenata.

Mail sustav

Informacije između korisnicima medavis RIS susta-va mogu biti izmjenjivane putem integriranog RIS sustava elektronske pošte. Poruke možete slati indi-vidualno ili prema grupama.

Konfiguracija sustava

Medavis RIS je prilagodljiv zahtjevima svojih kori-snika. Dostupne su mnogobrojne konfiguracijske mogućnosti koje osiguravaju prilagodbu susta-va promjenjivim uvjetima radnog tijeka na Vašem radiološkom odjelu.

Arhitektura sustava

Medavis RIS sistemska arhitektura bazirana je na Microsoft Windows NT ili XP client-server rješenju. Medavis RIS nije ovisan o broju radnih stanica u susta-vu, te ostavlja mogućnost proširenja broja radnih stani-ca jednostavnim dodavanjem u bilo kojem trenutku.

RasporedKako kvalitetno upravljanje radnim tijekom radi-ološkog odjela započinje s rasporedom i s pretraga-ma povezanim dijagnostikama, Medavis je razvio grafički prikaz rasporeda gdje pretrage mogu biti unesene direktno u odabranu dijagnostiku. Prikazana dijagnostika može biti definirana za određenu radnu stanicu tako da je raspored rada u određenoj dijagno-stici s određenim terminima odmah prikazan. Prila-

33


– medavis DICOM Worklist – transfer podataka o pacijentu i pretrazi iz RIS na modalitet (radiografski uređaj) – izostanak mogućnosti krivog unosa podataka u sustav

– medavis PACS Interface – potpuna integracija s PACS sustavom, prijava u RIS ujedno je prijava na PACS sustav (pokretanje PACS sustava) – medavis RIS može se povezati i s drugim PACS sustavima (IHE)

– medavis PACS Patient Synchronisation – održanje konzistencije podataka o pacijentima i pretragama u RIS i PACS sustavu (IHE, HL7 ADT, HL7 ORM)

– medavis Framegrabber i medavis Scanner Interface – interirano medavis RIS rješenje za preuzimanje slika s analognih i non-DICOM uređaja (UZV, skeneri, digitalne kamere). Zajedno s medavis Image Gateway, snimljene slike mogu biti pohranjene u PACS sustav

– medavis MPPS (DICOM Modality Performed Procedure Steps) – svi podaci vezani za provedenu pretragu ili postupak pohranjeni su i mogu biti automatski transferirani u arhivu. Ovo rješenje osigurava smanjenu potrošnju vremena i izostanak grešaka pri ponovnom unosu.

– Medavis Billing – modul za obračun usluga i potrošenog materijala kompatibilan s bolničkim informatičkim sustavima

– Medavis DB direct

– Medavis DICOM Importer Pro – brz i lagan način unosa slikovnih podataka različitih formata u PACS arhivu uz održanje konzistencije podataka u sustavu

Medavis PACSZadnja generacija medavis PACS sustava. Naše rješenje poboljšava mogućnosti akvizicije i arhivi-ranja, digitalne dijagnostike, kao i distribuciju slika i nalaza.

Brz i fleksibilan

Medavis PACS karakterizira njegova konzistentna integracija s medavis RIS sustavom i njegova brzi-na u radu. Modularna struktura i moderna sistemska arhitektura omogućavaju slobodno skaliranje sukla-dno pojedinačnim zahtjevima u bilo koje vrijeme.Zbog svoje potpune podrške DICOM standarda, sustav je neovisan od većina većih proizvođača opreme. medavis PACS je instaliran na najmoder-nijem hardware-u i operativnim sustavima i svojim konceptom administriranja u jednoj točki maksimal-no pojednostavljuje sistemsku podršku. Putem inte-grirane distribucije slika i nalaza, svi slikovni poda-ci ili po želji samo slike bitne za nalaz (Key Image) mogu biti dostupne na svim radnim stanicama u susta-vu zajedno s nalazom i ostalim dokumentima.

Optimum zaštite i dostupnosti podataka

Sukladno redundantnom konceptu upravljanja poda-cima, operabilnost i mogućnost sigurnog dugoročnog arhiviranja je zagarantirana. Moderni postupak kom-presije slika osigurava brz pristup ranijim pretra-gama. Arhivska strategija može biti prilagođena pojedinačnim zahtjevima.

Pravo rješenje za svaki zahtjev– medavis Entry – entry-level rješenje u

upravljanju digitalnim slikama. Bazične funkcije mogu biti proširene i prilagođene Vašim zahtjevima. Brza online arhiva i potpuna

34


integracija medavis RIS i medavis PACS radne stanice standardna su konfiguracija.

– medavis PACS Professional – konfiguracija koja zadovoljava zahtjeve od digitalnog arhiviranja do integralne distribucije slika i nalaza

– medavis PACS Premium – PACS konfiguracija koja zadovoljava najzahtjevnije. Omogućava olakšanu podatkovnu integraciju sukladno smjernicama IHE Inicijative (Integrating the Healthcare Enterprise). S digitalnim rtg prikazima kao i integriranom distribucijom slika i nalaza, uvijek ćete ostaviti dobar dojam.

Medavis PACS – sadržaj standardnog paketa– medavis PACS Diagnostic Client – bazične

funk cionalnosti: prikaz (siva skala) u realnom vre menu, image annotation, rotating, mirroring, inversion, filtar (edge enhancement, interpolation etc.), mjerenja i statistike, varijabilno uvećanje i ROI zoom, Cine mod (film), MIP/MPR, odabir Key Images, podjela pogleda/prikaza (2x2, 4x5,...), viseći izbornici, eksport slika, podrška za DUAL monitor sustave (do 5MP rezolucije), standardni 3D alati (system integration tool kit 3D), DICOM print, visoka kvaliteta non-DICOM ispisa

– medavis PACS Review Client – slične funkcionalnosti kao i dijagnostički klijent, ali prilagođen za prikaz slika na jednom monitoru

– medavis PACS Referrer Client – klijent za radiološki pristup slikama na drugoj lokaciji (dislocirane dijagnostike)

– medavis PACS Web Review Client – pregled slika preko interneta

– medavis PACS QA Client – klijent koji omogućava administrativni pristup svim podacima o pacijentima i studijama u svrhu ručnog editiranja, zamjene ili ispravljanja podataka

Medavis PACS – dodatni moduli– medavis PACS 3D PLUS modul – napredni 3D

alati,– medavis PACS ORTHO modul – alati u

ortopediji,– medavis PACS MAMMO modul – alati za

mamografije,– medavis PACS OP modul – alati za operacije,– dostupni i drugi moduli (kardio, radioterapija,...)

Medavis WEB

Medavis WEB koristi najsuvremenija i uobičajena sučelja kombinirajući HTTP i HTML www Inter-net tehnologije i posjeduje IHE 2006 certifikat. Zahvaljujući širokoj zastupljenosti web pretraživača

(IE 5 i više) i njihovoj dostupnosti na svakoj računalnoj platformi, svaki vanjski uputni liječnik i bolnica mogu pristupiti medavis RIS podacima koji se odnose na njih.

Raspored/naručivanje– prikaz dostupnih dijagnostika i termina,– termini pretraga mogu biti zakazani bez prikaza

imena i prezimena pacijenta, tako da je vidljiv samo termin kao pretraga u dijagnostici,

– korisnici mogu vidjeti svoje privatne pacijente preko medavis WEB-a,

– jednostavno vremensko skaliranje za jednostavan pregled rada u dijagnostikama,

– grupiranje dijagnostika i brza promjena između grupa

Sučelje prema drugim informatičkim sustavima– nalazi i podaci o pretrazi dostupni su iz PACS

sustava putem DICOM šifri (HTML, ANSI ili RTF),

– nalazi i podaci o pretrazi dostupni su HIS i EMR po šifri pretrage,

– XDTML podrška

Radiološki EPA– pristup podacima o pacijentu, uputnici i

pojedinostima o pretrazi ograničen na uputnog liječnika ili grupu liječnika,

– prikaz svih nalaza pacijenta i uz nalaz vezanih slika i serija,

– hyperlink prema PACS slikama u nalazu,– pristup digitalnom diktatu (ako nalaz nije

napisan),

Transport lista– pregled dolazećih pretraga i o njima ovisnog

transporta pacijenta– prikaz termina s pojedinostima o pacijentu,

liječniku, tipu transporta i lokaciji dijagnostike

Sustav naručivanja– direktni link prema medavis RIS ili vanjskim

podsustavima putem HL7 protokola,– odabir pacijenata iz HIS baze pacijenata,– pregled dolazećih termina pretraga, prioriteta,

organizacije transporta, tipa transporta, radiologa, uneseno prema (imenu), šifra opasnosti, klinička informacija, dijagnoza, bilo koji broj pretrage,...

Za sva dodatna pitanja obratite nam se na:http://[email protected]

35


Pripremio: Julio Pirović, inž. med. rad.

[email protected]

Mamografije spašavaju živote ali povećavaju lažno pozitivne nalaze X-pressPregled studije koja osigurava dobre i loše novosti za žene koje su suočene sa pitanjem da li napra-viti mamografiju.

Dobra je ta da skrining mamografija smanjuje mor-talitet od raka dojke u žena. Pregled otkriva da žene koje češće rade mamografiju 15% manje umiru od raka dojke za razliku od žena koje nisu bile na mamografiji. Loša vijest je ta da se u žena koje idu redovito na mamografiju 30% češće dijagnosticira i liječi tumor koji nikada nebi predstavljao ozbiljnu prijetnju za njihovo zdravlje, no u žena koje ne idu na mamografiju.

„Vjerojatnije je da skrining mamografija smanjuje mortalitet od raka dojke, ali druga strana medalje je šteta koja nastaje lažnom dijagnozom i nepotreb-nim liječenjem.“ kaže autor Peter Gotzsche, direktor Nordic Cohrane Centre.

Studija je objavljena 18. listopada 2006. u članku „The Cohrane Library“, u izdanju The Cohrane Col-laboration-internacionalne organizacije koja potiče istraživanje svih vidova zdravlja. Cjelokupni pregled studije prikazuje zaključke temeljene na dokazima u medicinskoj praksi nakon čega razmatra sadržaj i kvalitetu istraživanja predmeta.

Mamogram može prikazati tumor koji je premali da bi se mogao napipati, hipotetski prepoznaje rak u njegovu najranijem i najizliječivijem stadiju. U SAD-u je preporuka da žene započnu sa redovitom mamografijom sa 40 godina. Dok je u većini Europ-skih zemalja preporuka da se započne sa skrining mamografijom u dobi od 50 godina.

Da odluče koji su mamogrami zaslužni za smanjenje mortaliteta kod žena koje nemaju simptome raka dojke, istraživači su uspoređivali nalaze u šest slučajno odabranih kontrolnih ispitivanja koje obuhvaća pola miliona žena. Istraživači su izdvojili sedmo istraživanje iz analize zato jer je zaključeno da je previše pristrano da bi osiguralo pouzdane podatke. Većina ispitivanja obuhvaća žene u dobi od 45-64 godine, takođe jedno Kanadsko ispitivanje obuhvaća žene u dobi 40-49 godina.

Nakon sedam godina, žene u skrining grupi su 2% manje bile sklone umiranju od raka dojke nego žene u kontrolnoj grupi. Isto smanjenje mortaliteta od raka dojke je primjećeno i slijedećih 13 godina.

Slijedeći istraživače ovo 20% smanjenje nije sasvim pouzdano zato jer svih šest ispitivanja nije bilo jed-nake kvalitete. Ocijenili su da su četiri ispitivanja slabije kvalitete te su bili od najveće koristi za skri-ning mamografiju- 29% smanjenje mortaliteta od raka dojke nakon sedam godina i 25% smanjenje nakon 13 godina.

Za razliku od toga, u dva istraživanja za koja su zaključili da su vrhunske kvalitete, nisu uvidjeli značajne koristi od skrininga. Nakon sedam godi-na relativni rizik od smrti je bio malo veći u pro-matranoj populaciji; nakon 13 godina je bio malo manji. Ni u jedno doba razlika nije bila statistički značajna.

Dr Gotzsche je rekao: „Mi više vjerujemo dobrim istraživanjima, ali smo u obzir uzeli i druga istraživanja te smo došli do kompromisa od 15%. Ne nalazimo da je veći od ovoga.“

Slijedeći dr Stephen Taplina, starijeg znanstvenika u SAD National Cancer Institute, procjenom kvalitete ovih istraživanja- od kojih su neka započeta prije 30 ili 40 godina- procjena uključuje ocjenu i malo dru-gih pretpostavki. On je rekao: „Bitno je napomenu-ti da je to subjektivna interpretacija. No najvažnije pitanje je da li je previše temeljnih grešaka koje dovode do krivih zaključaka?“

Sa iznimkom ispitivanja koje su kritičari isključili iz analize, dr Taplin se ne slaže. Dr Wiliam Barlow sta-riji biostatističar u Istraživanjima tumora i Biostati-stici je također zaključio da je greška pronađena kod ispitivanja, za veći dio istraživanja manji problem. On je rekao: „Iako je smanjenje rizika za 15%, za mene je to značajno smanjenje mortaliteta od raka dojke. Tada pravo rješenje postaje ustupak između smanjenja mortaliteta od raka dojke i štetnih poslje-dica uzrokovanih detektiranjem tumora dojki koji nebi trebali ići na daljnju obradu.“

36


Istraživači su ustanovili da za svaku od 2000 žena koja je imala mamografiju kroz 10 godina , jednoj ženi će život biti produžen kao rezultat detektiranja i liječenja potencijalno smrtonosnog raka. Također daljnjih 10 zdravih žena će postati žene oboljele od raka dojke i nepotrebno će se liječiti od istog. Nadalje 200 žena će imati iskustvo sa tjeskobom uzrokovanom lažno pozitivnim nalazom- misli se na suspektne nalaze na mamogramu za koje daljnja testiranja dokažu da su neekspanzivni procesi.

„Skrining mamografija je jasno mač sa dvije oštrice“, kaže dr Lisa Schwartz doravnatelj Veterans Admini-stration Outcomes Group. „Skrining mamografija će spasiti neke živote, ali će uzrokovati više štete za više žena kroz nepotrebnu dijagnostiku i liječenje raka koji nikad nebi naštetili njihovom zdravlju da nije bilo skrininga.“

Mnogi od ovih karcinoma su vrsta tzv. duktalni kar-cinomi in situ (DCIS). DCIS je premali da bi se osje-tio kao kvržica i skoro uvijek se otkrije na mamo-grafiji. Otprilike jedan od pet tumora detektiranih na mamografiji su ovog tipa – 60 000 slučajeva godišnje u SAD-u.

U većem broju slučajeva, ove abnormalne stanice

pronađene u mliječnim kanalićima, neće nikad napa-sti okolna tkiva. Poteškoća je što istraživači ne znaju koji će od ovih tumora progredirati, a koji neće. Kao rezultat ovoga svim ženama kojima se dijagnosticira DCIS preporučuje se da uklone leziju.

Dr Barlow smatra da problem ne leži u mamogra-fiji. „Kada bi bolje prosuđivali o tumorima tada nebi imali problema sa lažno pozitivnim nalazi-ma.“ – kaže on. „Ne optužujem skrining za to. Ja optužujem našu nesposobnost da odlučimo koji tumori su prijetnja po život, a koji nisu. Dakle izazov je u boljem odlučivanju prognostičkog potencijala dotičnog tumora, radije nego bespotrebno optuživati skrining poradi njegovog otkrivanja.“

Bolje predviđajući testovi će možda biti dostupni jednog dana. Za sada , slijedeći dr Schwartz, žene su suočene sa teškom odlukom, i, dodala je, to je izbor. „Naš pristup skriningu za rak dojki je potican općim raspoloženjem gdje su žene smatrane neod-govornima ukoliko mu ne pristupe. Ali skrining čini važne ustupke.“, kaže ona. „Trebamo biti sigurni da žene razumiju da je ovo stvarna odluka zato jer sno-si realne konsekvence u oba smjera.“.

Članak preuzet iz: „Medical Imaging International“ broj 1-2/2007

Članovi Glavnog odbora HDIMR

1. Marko Čupić, [email protected]

2. Demir Puljizović, [email protected]

3. Dražen Horvatinec, [email protected]

4. Igor Fučkan, tajnik za međunarodnu suradnju [email protected]

5. Frane Mihanović, tajnik za obrazovanje i edukaciju [email protected]

6. Nikola Gačić, urednik Radiološkog vjesnika [email protected]

7. Damir Ciprić, voditelj sekcije radioterapiju i nuklearnu [email protected]

8. Mirela Blat [email protected]

9. Domagoj Boban [email protected]

10. Andrija Čop [email protected]

11. Maja Karić [email protected]

12. Hrvoje Laušić [email protected]

13. Helena [email protected]

14. Julio Pirović [email protected]

15. Nenad [email protected]

Članovi Nadzornog odbora su:

1. Tomislav Benaković 2. Damir Legčević 3. Jadranka Novaković

Glavni odbor HDIMR

PRESCRIBING INFORMATION VISIPAQUE™ iodixanolIndications and approvals may vary in different countries. Please refer to the local Summary of Product Characteristics [SPC] before prescribing. Further information available on request.PRESENTATION An isotonic, aqueous solution containing iodixanol, a non-ionic, dimeric contrast medium, available in three strengths containing either 150 mg, 270 mg or 320 mg iodine per ml. INDICATIONS X-ray contrast medium for use in adults in cardioangiography, cerebral angiography, peripheral arteriogra-phy, abdominal angiography, urography, venography, CT enhancement, studies of the upper gastro-intestinal tract, arthrography, hysterosalpi-nography (HSG) and endoscopic retrograde cholangiopancreato-graphy (ERCP). Lumbar, thoracic and cervical myelography in adults. In children for cardioangiography, uro-graphy, CT enhancement and studies of the upper gastrointestinal tract. DOSAGE AND ADMINISTRATION Adults and children: Dosage for intravascular and oral use varies depending on the type of examination, age, weight, cardiac output, general condition of patient and the technique used (see SPC and package leaflet). CON-TRAINDICATIONS Hypersensitivity to the active substance or to any of the excipients. Manifest thyro-toxicosis. History of serious hypersensitivity reaction to Visipaque. PRECAUTIONS, WARNINGS, ETC A positive history of allergy, asthma, or reaction to iodinated contrast media indicates need for special caution. Premedication with corticosteroids or H1 and H2 antagonists should be considered in these cases. Although the risk of serious reactions with Visipaque is regarded as low, iodinated contrast media may provoke anaphylactoid reactions or other manifestations of hypersensitivity. Therefore the necessary drugs and equipment must be available for immediate treatment. Patients should be observed for at least 30 minutes following administration of contrast medium, however delayed reactions may occur. Non-ionic contrast media have less effect on the coagulation system in vitro, compared to ionic contrast media. When performing vascular catheterization procedures one should pay meticulous attention to the angiographic technique and flush the cath-eter frequently (e.g. with heparinised saline) so as to minimize the risk of procedure-related thrombosis and embolism. Ensure adequate hydration before and after examination especially in patients with renal dysfunc-tion, diabetes mellitus, paraproteinemias, the elderly, children and infants.

Special care should also be taken in patients with hyperthyroidism, serious cardiac disease, pulmonary hypertension, patients predisposed to seizures (acute cerebral pathology, tumours, epilepsy, alcoholics and drug addicts), and patients with myasthenia gravis or phaeochromocy-toma. Particular care is required in patients with severe disturbance of both renal and hepatic function as they may have significantly delayed contrast medium clear-ance. All iodinated contrast media may interfere with laboratory tests for thyroid function, bilirubin, proteins, or inorganic substances (e.g. iron, copper, calcium, and phosphate). To prevent lactic acidosis, serum creatinine level should be measured in diabetic patients treated with metformin prior to intravascular administration of iodinated contrast medium. Normal serum creatinine/renal function: Administration of metformin should be stopped at the time of administration of contrast medium and not resumed for 48 hours or until renal function/serum creatinine is normal. The timing of this should be amended based upon serum creatinine/renal function levels. (Refer to SPC). An increased risk of delayed reactions (flulike or skin reactions) has been associated with patients treated with interleukin-2 up to two weeks previously. The safety of Visipaque in pregnancy has not been established. The degree of excre-tion into human milk is not known. Breast feeding should be discontinued prior to administration and not recommenced until at least 24 hours after administration. SIDE EFFECTS Usually mild to moderate, and transient in nature, they include discomfort, general sensation of warmth or cold, pain at the injection site or distally. Serious reactions are only seen on very rare occasions. Nausea, vomiting, and abdominal discomfort are rare. Hypersensitivity reactions occur occasionally with symp-toms such as rash, urticaria and pruritus (immediate or delayed). Severe reactions such as bronchospasm, angioedema, dyspnoea and fatal anaphylaxis are very rare. Anaphylactoid reactions may occur irrespectively of the dose and mode of administration and mild symptoms of hypersensitivity may represent the first signs of a serious reaction. Neurological reactions, headache, dizziness, seizures, and transient motor or sensory distur-bance (e.g. taste or smell alteration) are very rare. Severe respiratory symptoms and signs (including dyspnoea and non-cardiogenic pulmo-nary oedema), and cough may occur. Also reported very rarely; vagal reactions, cardiac arrhythmia, hypertension and ‘iodide mumps’. Arterial

spasm may follow injection. A minor transient rise in creatinine is com-mon. Renal failure is very rare. Post phlebographic phlebitis or thrombosis is very rare. Gastrointestinal disturbances including diarrhoea, nausea/vomiting and abdominal pain and systemic hyper-sensitivity reactions occur occasionally (<1:10, >1:100). Endoscopic Retrograde Cholangiopan-creatography (ERCP): Some elevation of amylase and lipase is common. Pancreatitis has occasionally been observed; however, pancreatitis is a well known complication with ERCP. Fever, abdominal pain, nausea and vomiting occur occa-sionally. Intrathecal use: Headache, nausea, vomiting or dizziness. Mild local pain and pain at the site of injection may occur. Meningeal irritation giving photophobia and meningism and frank chemical meningitis have been observed with other nonionic iodinated contrast media. The possibility of an infective meningitis should also be considered. Use in body cavities: Endoscopic Retrograde Cholangiopan-creatography (ERCP): Elevation of amylase levels, pancreatitis. Oral use: diarrhoea, nausea, vomiting, abdominal pain. Hysterosalpingography (HSG): Tran-sient pain in the lower abdomen. Vaginal bleeding/discharge, nausea, vomiting, headache, fever. Arthrography: Pressure sensation and post procedural pain. OVERDOSE In the event of accidental overdosing, renal function should be monitored for at least 3 days in addition to sup-portive measures. Haemodialysis should be considered if needed.MARKETING AUTHORISATION HOLDER GE Healthcare AS, Nycoveien 1-2, Postboks 4220 Nydalen, NO-0401 Oslo, Norway. CLASSIFICATION FOR SUPPLY Subject to medical prescription (POM). DATE OF REVISION OF TEXT 20 October 2006

© 2007 General Electric Company – All rights reserved.GE and GE Monogram are trademarks of General Electric Company.

Visipaque is a trademark of GE Healthcare Limited.

GE Healthcare Limited, Amersham Place, Little Chalfont, Buckinghamshire, England HP7 9NAwww.gehealthcare.com

03-2007 JB2599/MB002807/OS INT ENGLISH

GE Healthcare

When one thing might lead to another

Contrast medium-induced nephropathy can have many far-reaching consequences for patients. Considering the choice of contrast medium is one of a number of measures that may help to reduce their risk of developing CIN now - meaning you can help patients.

www.gehealthcare.com

Uvoznik i ekskluzivni distributer:

10000 ZagrebOzaljska 95tel.: 01/3650 111fax: 01/3650 110

PJ OsijekVinkovačka cesta 61a31 000 Osijektel.: 031/275 300fax: 031/24 101

PJ SolinDon Frane Bulića b.b.21 210 Solintel.: 021/218 122fax: 021/218 133

PJ RijekaViškovo 13851216 Viškovotel: 051 257 678fax: 051 257 679

d.o.o. za unutrašnju, vanjsku trgovinu i zastupanje Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb Tel: +385 1 48 00 111, Fax: +385 1 48 43 626 Email: [email protected], Web: www.medic.hr

RTG filmovi

Kazete

Kemikalije

Komore

Laserski printeri

CR sustavi

PACS sustavi

RIS sustav

HIS sustav

NXRIS (HIS)Cassette

& Plate

oSooffftcot py

Digitizer

Hardcopy

39


1 UVOD

1.1 Što je radon?

Radon je prirodni radioaktivni plin s vremenom poluraspada 3,85 dana. Kemijski je neutralan i ne možemo ga vidjeti ni okusiti jer je bez boje i miri-sa. Radon nastaje u prirodi kao produkt triju raspad-nih lanaca: od urana (238U) gdje nastaje radon – 222 (222Rn), od torija (232Th) gdje nastaje – radon 220 (220Rn) i od aktinija (235U), gdje nastaje aktinon – radon 219 (219Rn). To su izotopi plina radona.

Kako toron i aktinon imaju kratko vrijeme poluraspa-da (55,6 sekunde i 4,0 sekunde), u velikoj se mjeri raspadnu u zemlji i ne dospiju na površinu. A radon – 222, s vremenom poluraspada od 3,85 dana, usprkos radioaktivnom raspadu difuzijom i konvekcijom iz zemlje prelazi u atmosferu. Zato, ako drugačije nije navedeno, kada govorimo o radonu, mislimo na radon – 222. Dalje se radon raspada u polonij - 214 (214Po), polonij - 218 (218Po), bizmut - 214 (214Bi) i olovo - 214 (214Pb) koji su također radioaktivni. Nazivamo ih radonovim kratkoživućim raspadnim produktima jer imaju vrlo kratko vrijeme poluraspa-da (3 do 26 minuta).

1.2 Radon i radioaktivna ravnoteža

U slučaju mirne atmosfere radioaktivna ravnoteža bi se mogla uspostaviti, na primjer, kad bi aktivnosti radona i njegovih kratkoživućih raspadnih produkata bile jednake. Ali kako je radon plin, njegovi raspadni produkti su metali koji se u zraku pojavljuju uglav-nom kao aerosoli, a radioaktivna ravnoteža praktično nikad nije postignuta. To je posljedica različite pri-rode radona i njegovih raspadnih produkata. Stu-panj ravnoteže dobivamo ravnotežnim faktorom koji u različitim sredinama može biti vrlo različit, a u okolišu u kojem živimo njegove su vrijednosti od 0,20 do 0,60 (20% do 60%).

1.3 Izvori i koncentracije radona

Izvori radona mogu biti različiti, a o tome ovisi i kon-centracija radona u zatvorenim prostorima. Među izvore radona ubrajamo zemaljsku koru (koncentra-cije od 1.000 do 100.000 Bq/m3, uz tlo je njegova

koncentracija obično od 100.000 do 500.000 Bq/m3, u vanjskom zraku – a u atmosferi se brzo razrijedi i koncentracije rijetko prelaze 50 Bq/m3), podzemne i površinske vode (koncentracije od nekoliko 100 do 10.000 Bq/m3; faktor prelaska iz vode u zrak je 10-4, što znači da je 10.000 Bq/l radona u vodi jednako kao 1 dodan Bq/m3 radona u zraku), zemaljski plin (kon-centracije od nekoliko 10 do 1000 Bq/m3), stambe-ni okoliš (koncentracije od nekoliko 10 do 1.000 Bq/m3). Radon prolazi kroz zemaljsku koru na različite načine i s različitim intenzitetom. Sve to ovisi od mnogih čimbenika kao što su: koncentracija urana i radija u zemlji i stijenama, sastav i propusnost sloje-va zemlje te količina vode (vlažnost) u zemlji.

Valerija Žager, dipl. inž. rad.

Onkološki institut, Odjel za teleradioterapiju, Vrazov trg 3, 1000 Ljubljana

Problem radona u zatvorenim prostorima

Slika 1: Raspadni lanci plina radona

Slika 2: Načini prelaska radona u zatvorene prostore i u atmosferu

40


1.4 Zašto je radon opasan za čovjeka?

Problem radona odnosno opasnost za zdravlje čovjeka zapravo ne leži u njemu jer ga pri disanju izdišemo. Opasni su njegovi kratkoživući radioakti-vni raspadni produkti (polonij – 214, polonij – 218, olovo – 218 i bizmut – 214) koji su alfa emiteri i u zraku se uglavnom nalaze kao aerosoli. A naša ih pluća pri disanju profiltriraju od zraka te oni osta-nu na stijenkama dišnih putova. Na mjestima gdje se ti produkti deponiraju ozrače obližnje tkivo i na taj mu način štete. Cijeli proces može dovesti do kan-cerogenog oboljenja. Studije su dokazale da su na radon najosjetljivije bazalne i sekretorne stanice u plućima. U nekim studijama pronašli su i poveza-nost s izloženošću povećanim koncentracijama rado-na i određenim vrstama leukemija i raka u području trbuha. Sljedeća bitna činjenica je veza između radona i pušenja. Ako su ljudi pušači i istodobno izloženi povećanim koncentracijama radona, vrlo je preporučljivo da prestanu pušiti, (primjer su reci-mo rudari). Radon je na ljestvici, kao uzročnik raka pluća, drugi po redu. Odmah iza pušenja.

2 PRIMJERI STUDIJA O MJERENJIMA RADONA

2.1 Mjerenja radona u eksperimentalnoj zgradi u Milanu, Italija

Studija govori o mjerenjima radona u eksperimen-talnoj zgradi u Milanu u Italiji. Zgrada je izgrađena na području koje po svojem geološkom sastavu tla sadržava niske koncentracije radona. Radon su mje-rili u zatvorenim prostorima, vani oko zgrade, u građevnom materijalu, u podovima i u podrumskim prostorima, da bi utvrdili povećane koncentracije radona i njihov glavni izvor.

2.1.1 Mjerenja radona u zgradi

Mjerenja radona u prostorima izveli su s četirima različitim stupnjevima ventilacije u 24 sata i to od 0,0 vol/h protoka zraka – air exchange - AE (potpu-no zatvoreni prozori i bez ventilacije) do 1,3 vol/h protoka zraka (uključena ventilacija na položaj 2). Rezultati mjerenja koje su dobili pod tim uvjetima bili su sljedeći:

Graf 1: Koncentracije radona u zatvorenim prostorima u različitim uvjetima ventilacije (P. Orlando i sur., 2004: 262)

Rezultati su pokazali da su koncentracije radona u prva dva slučaja bile visoke (od 1600 Bq/m3 do 1700 Bq/m3), a u druga dva slučaja su se vrijednosti prilično snizile (od 600 Bq/m3 do 700 Bq/m3), iako su ostale još uvijek iznad dopuštene granice (u Ita-liji je granična vrijednost za radon za radno okružje 500 Bq/m3). Iz dobivenih rezultata u grafu 1 možemo zaključiti da već i jednostavna ventilacija prostora prilično smanjuje koncentracije radona u prostoru.

2.1.2 Mjerenja unutarnjega i vanjskog tlaka, mjerenja vanjskih koncentracija radona, koncentracije radona u radionuklidima, mjerenja radona vani u tlu oko zgrade te u podrumskim prostorima

Osim ostalih mjerenja proveli su i mjerenja mikro-klimatskih parametara, kao što su temperatura, tlak i relativna vlažnost, koji također mogu utjecati na

Slika 3: Radon i njegovi raspadni produkti kao mogući uzročnici oboljenja od raka pluća

Graf 2: Mjerenja unutarnjega i vanjskog tlaka u usporedbi s vremenom (P. Orlando i sur., 2004: 263)

41


povećane koncentracije radona u prostoru. Na grafu 2 možemo pogledati rezultate mjerenja unutarnjega i vanjskoga tlaka u usporedbi s vremenom. Možemo zaključiti da se krivulje međusobno gotovo potpuno prekrivaju, vrlo se malo razlikuju i to je pokazatelj da tlak nije čimbenik koji bi utjecao na povećane vrije-dnosti radona u prostorima.

Kao mogući uzrok povećanih koncentracija radona u prostorima mjerili su i radon u vanjskom zraku. Na grafu 3 možemo vidjeti da su dobivene vrijednosti niske i time nevažne za ukupno mjerenje.

Graf 3: Mjerenja vanjskih koncentracija radona (P. Orlando i sur., 2004: 264)

Radionuklide prisutne u građevnom materijalu mje-rili su gama spektrometrom. Mjerenja su pokazala da je radioaktivnost u tim materijalima dosta niska i njezin doprinos akumulaciji radona u prostorima na njihov račun vrlo je mali.

Mjerenja radona provodili su i vani u tlu oko zgra-de te podrumskim prostorijama. Dobiveni rezultati ukazuju na visoke koncentracije radona podrumskim prostorijama (od 15.000 Bq/m3 do 16.100 Bq/m3). Isto tako dobivamo i usporedive vrijednosti radona vani oko zgrade (tablica 1).

Koncentracije Rn (Bq/m3)

TLA

1

2

3

4

KLET

S1

S2

15 000 ± 1430

16 100 ± 1590

15 700 ± 1550

15 950 ± 1580

15 900 ± 1580

15870 ± 1540

Tablica 1: Mjerenja radona vani oko zgrade i u pod-rumskim prostorijama (P. Orlando i sur., 2004: 263)

2.1.3 Sustav ventilacije u podrumskim pros-torijama

S obzirom na sva provedena mjerenja pokazalo se da se glavni izvor povećanih koncentracija radona nalazi u podrumskim prostorijama. Zato su proveli sanacijsku mjeru i to dodatnu ventilaciju tih prosto-rija. Namjestili su četiri zračnika i to dva na južnoj i dva na sjevernoj strani podruma s promjerom od 16 cm i 20 cm iznad tla. U tablici 2 možemo vidje-ti kako su se pod različitim ventilacijskim uvjetima koncentracije radona bitno smanjile (od 93 Bq/m3 do 194 Bq/m3).

UZORAK AE = 0,3 vol./h

AE = 1,0 vol./h

AE = 1,2 vol./h

Radon (Bq/m3) 155 ± 10 194 ± 5 93 ± 10

Tablica 2: Koncentracije radona s dodatnom ventilacijom podrumskih prostorija (P. Orlando i sur., 2004: 265)

To je primjer studije o mjerenjima radona kad su nakon otkrića povećanih koncentracija otkrili njihov izvor i primjernim ih sanacijskim mjerama smanjili do okvira dopuštenih vrijednosti.

2.2 Mjerenja radona na Onkološkom institutu

Mjerenja radona na Onkološkom institutu provede-na su 2002. godine u sklopu mjerenja radona u slo-venskim bolnicama. U deset prostorija mjerili su trenutačne koncentracije radona alfa scintilacijskim stanicama, a prosječne koncentracije radona detek-torima tragova jezgri. Koncentracije radona u zraku bile su niske, a samo u dvjema od svih istraženih prostorija trenutačne i također prosječne vrijednosti bile su nešto više od 200 Bq/m3 (u praonici u zgra-di C Onkološkog instituta i u kuhinji u zgradi B). U Sloveniji su granične propisane vrijednosti za radon za stambeno okružje 400 Bq/m3, s preporučenom vrijednošću 200 Bq/m3. Za radno okružje granične su propisane vrijednosti 1.000 Bq/m3. U tablici 3 su vidljivi rezultati mjerenja trenutačnih i prosječnih koncentracija radona.Godišnje efektivne doze kod radnika na Onkološkom institutu zbog udisanja raspadnih produkata radona u prostorima gdje su se provodila mjerenja bile su izračunane za 92 osobe. U prosjeku su primljene doze bile niske, a samo na radnim mjestima kuhar – pomoćnik, kuhar i voditelj kuhinje prelazile su 1 mSv na godinu. (J. Vaupotič i sur., 2005: 7)U tablici 4 su rezultati mjerenja godišnjih efektivnih doza zbog udisanja raspadnih produkata radona na Onkološkom institutu.

3 ZAKLJUČCI O RADONU KAO ONEČIŠĆIVAČU ZATVORENIH PROSTORA

Za smanjenje povećanih koncentracija radona u zatvorenim prostorijama u nekim slučajevima dovolj-na je tek jednostavna ventilacija (otvaranje prozo-

ra i vrata). Zbog povećanih koncentracija radona noću, preporučljivo je također prozračivanje pro-storija posebno ujutro (škole, vrtići…). Kod novo-gradnja je preporučljivo provesti mjerenja radona

na tim područjima (geološki sastav tla). Potrebno je imati znanje o tome kako spriječiti ulazak radona u prostore te znanje o načinima smanjenja povećanih koncentracija radona kad je već u prostoru. U tim slučajevima potrebno je provesti i odgovarajuće popravke (popravak umivaonika pri odvodnim cije-vima, bolja izolacija podova, začepljivanje rupa u podovima, začepljivanje napuklina u zidovima, popravak napuklina između podova i zidova…) i nakon njihova završetka izvršiti ponovna mjerenja novih (obično smanjenih) koncentracija radona.

Za sveukupnu populaciju potrebni su preventivni edukacijski tečajevi o radonu jer on nas prati kroz cijeli život i može postati prilično opasnim suput-nikom na našem putu. Zato oprez i poznavanje te problematike neće biti suvišno.

4 LITERATURA1. Abbady A., Abbady Adel G.E., Rolf Michel. 2004. Indoor radon

measurement with the Lucas cell technique. Applied Radiation and Isotopes, 61 (6): 1469-1475.

http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_aset=B-WA-A-B-AUUU-MsSAYVA-UUA-AAUBUVWAVV-AAUUZWWEVV-DVCYACDYU-WDCA-U&_rdoc=4&_fmt=summary&_udi=B6TJ0-4CBDB5C-1&_coverDate=12%2F31%2F2004&_cdi=5296&_orig=search&_st=13&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=cca98a6668d7339146c08b2d5ac31bf2 (12.11.2004.)

2. Bossew P. 2003. The radon emanation power of building materials, soils and rocks. Applied Radiation and Isotopes, 59 (5-6): 389-392.

http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6TJ0-49H1HGX-1&_coverDate=12%2F31%2F2003&_alid=221842571&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_qd=1&_cdi=5296&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=5d647e26941687703c16527d12ab4133 ( 12.11.2004)

3. Frumkin H., Samet JM. 2001. Radon. CA Cancer J Clin, 51 (6): 337-44, 322; quiz 345-8.

h ttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=11760568 (8.11.2004.)

4. Orlando P., Trenta R., Bruno M., Orlando C., Ratti A., Ferrari S., Piardi S. 2004. A study about remedial measures to reduce 222Rn concentration in an experimental building. Journal of Environmental Radioactivity, 73 (3): 257-266.

http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_aset=B-WA-A-B-AUUU-MsSAYVA-UUA-AAUBUVWAVV-AAUUZWWEVV-DVCYACDYU-WDCA-U&_rdoc=141&_fmt=summary&_udi=B6VB2-4B1SKFP-3&_coverDate=12%2F31%2F2004&_cdi=5914&_orig=search&_st=13&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=096db98af60000ec2528898f87f206c4 (10.11.2004.)

5. Polpong P., Bovornkitti S. 1998. Indoor radon. J Med. Assoc. Thai, 81 (1): 47-57.


6. Sundell J. 2004. On the history of indoor air quality and health. Indoor Air, 14 ( 7): 51-8.


7. Vaupotič J., Roglič A., Dujmovič P., Kobal I. Radon v slovenskih bolnišnicah: Onkološki institut Ljubljana, Institut Jožef Stefan, Ljubljana, Slovenija. Ljubljana, siječanj 2005; 1-11.

42


Tablica 4: Godišnje efektivne doze kod radnika na Onkološkom institutu zbog udisanja raspadnih produkata radona (J. Vaupotič i sur., 2005:10)

Tablica 3: Trenutačne i prosječne koncentracije radona na Onkološkom institutu

43


Kako smanjiti stres?

Kada nas uobičajene situacije koje nas nikad nisu smetale počnu uzrujavati, kada osjećamo stal-ni umor, kada nas sitnice počnu ljutiti, kada se osjećamo nezadovoljni , nismo u stanju uživati u malim stvarima koje su nas ranije veselile , kada se ne možemo rješiti tjeskobe - vrijeme je da te znako-ve prepoznamo kao stanje stresa i pronađemo pra-ve nefarmakološke odgovore. U prevenciji stresa djelotvorno je:1. restrukturirati prioritete2. naći vremena za relaksaciju3. prakticirati redovito tjelesnu aktivnost4. osigurati tijelu kvalitetnu hranu

5. osigurati dnevni i tjedni odmor

Svi imamo na raspolaganju istu količinu vreme-na od 24 sata dnevno. Povremeno je korisno učiniti malu analizu na što trošimo svoje vrijeme , gdje ga najčešće provodimo, čime smo zaokupljeni veći dio vremena tijekom dana .Možda ćemo se iznena-diti i ustanoviti da na stvari za koje mislimo da su nam prioritet potrošimo najmanje vremena.Vrlo je važno učiniti listu prioriteta u kući i na poslu, te one manje važne stvari staviti u drugi plan. To uključuje i naučiti reći NE kad se na nas postave nerealni zahtijevi, bilo da ih postavimo sami ili netko drugi.

Vrijeme za svakodnevnu relaksaciju u mirnoj okoli-ni je neophodno.Ti su trenuci prikladni za donošenje važnih odluka koje će usmjeriti budući život i povećati našu efikasnost.Tjelesna aktivnost uko-liko se provodi redovito djeluje višestruko poziti-vno. Pri laganoj tjelesnoj aktivnosti, šetnja i slično, u mozgu se luče endorfini koji djeluju umirujuće. Osim toga cirkulacija se poboljšava , krvni tlak i tje-lesna težina se bolje reguliraju, razina «zdravog» kolesterola (HDL) u krvi raste.

Danas se puno govori i piše o principima zdrave , dobro izbalansirane prehrane kao uvjetu za dobro zdravlje i prevenciju mnogih kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i malignih bolesti, koje se nala-ze visoko na ljestvici morbiditeta i mortaliteta u svijetu i u Hrvatskoj. Zdrava hrana je uvjet za dobro funkcioniranje svih organa, pa i mozga.

Dobro planirati vrijeme znači osigurati dovoljno kvalitetnog sna kao i redoviti tjedni odmor . Odmor nije luksuz nego potreba tijela . Uskraćivanje odmo-ra remeti mnoge funkcije u organizmu i u konačnici dovodi do bolesti.

Navedene nefarmakološke mjere mogu biti dje-lotvorne jedino ako ih provodimo. Stresove ne možemo izbjeći ali ih možemo smanjiti svakodne-vnim pravilnim izborima.

infoPripremio: Andrija Čop, inž. med. rad.

44


Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.

GE Healthcare

[email protected]

ECR-Europski kongres radiologije Beč, 7. – 11. ožujak 2008.Izvještaj sa Simpozija GE Healthcare

Tijekom Europskog kongresa radiologije u Beču, u ožujku 2008. godine, bio je održan i simpozij kompanije GE Healthcare pod nazivom: «Kako se suočiti sa izazovom sve većeg broja visoko rizičnih pacijenata prilikom pretraga CT-om.»

Dr. Elliot K. Fishman, Profesor radiologije i onko-logije, iz bolnice Johns Hopkins Hospital, Baltimore, Maryland, USA, održao je uvodni govor te ukratko predstavio teme i ciljeve ovog simpozija. Naglasio je kako se uslijed kontinuiranog napretka tehnologije i farmakologije, broj radioloških pretraga znatno povećao, a sukladno tome u porastu je i broj sve složenijih pretraga. Obzirom na povećan broj visoko rizičnih pacijenata kod kojih postoji indikacija za CT pretragama, izuzetno je važna da su liječnici svjesni strategija kojima je moguće smanjiti rizik od komplikacija kod takvih pacijenata. Jedan od najznačajnijih rizika kod radioloških pretraga uz primjenu jodnih kontrastnih sredstava je kontrastnim sredstvom uzrokovana nefropatija (CIN), čija je učestalost niska kod opće populacije, međutim u značajnom je porastu ukoliko se radi o pacijentima visokog rizika. Tijekom simpozija prikazane su strategije kako smanjiti učestalost

kontrastnim sredstvom uzrokovane nefropatije, koje uključuju izbor protokola hidracije i izbor kontrastnog sredstva. Razmatrane su i strategije za postizanje optimalne kvalite prikaza, koje uključuju koncentraciju joda, otkucaje srca, sastav elektrolita u kontrastnom sredstvu, te bol i nelagodu pacijenta. Uzimajući u obzir najnovija klinička saznanja kojima se poboljšavaju ishodi i smanjuju rizici od komplikacija, moguće je osigurati visoko rizičnim pacijentima najbolju moguću skrb.

Dr. Fulvio Stacul, Predstojnik odjela za ultrazvuk na Radiološkom Institutu Kliničke bolnice u Trstu bio je prvi predavač simpozija, te je predstavio temu «Kako postići optimalnu učinkovitost u praksi i osigurati pravilnu njegu pacijenata».

Zahtjevi za pretragama CT-om značajno se povećavaju, te se procjenjuje da se godišnje u svijetu obavi 93 milijuna CT pretraga. Prednosti CT pretraga prilikom dijagnosticiranja bolesti i određivanja liječenja jako su dobro poznate, međutim kod takvih pretraga postoji i određeni rizik. Naime, mnogi su liječnici zabrinuti zbog izloženosti zračenju kojem je pacijent izložen prilikom CT pretraga, te se stoga ističe utvrđivanje neophodnosti takve pretrage, dok se alternativne metode mogu primjeniti ako su dostupne i učinkovite.

Obzirom na činjenicu da je broj pretraga kod kojih se primjenjuju kontrastna sredstva u značajnom porastu, razvoj kontrastnim sredstvom uzrokovane nefropatije jedna je od najozbiljnijih nuspojava povezanih sa primjenom kontrastnih sredstava. Premda je kod većine pacijenata nizak rizik od CIN-a, učestalost takvog rizika može doseći i 50% kod rizičnih pacijenata. Ukoliko pacijenati razviju CIN, veća je mogućnost komplikacija, vrijeme hospitalizacije je dulje, te je stopa mortaliteta viša u odnosu na pacijente koji ne razviju CIN.

45


U nekim situacijama, pretrage uz primjenu kon-trastnih sredstava su jedina opcija. Premda se nuspojave ponekad ne mogu predvidjeti, kod pacijenata sa kroničnom bolešću bubrega, a posebno ako boluju i od dijabetesa postoji povećan rizik od zatajenja bubrega nakon primjene kontrastnog sredstva. Ostali faktori rizika uključuju primjenu nefrotoksičnih lijekova, kongestivan zastoj srca te godine starosti. Što se više starijih pacijenata sa brojnim komorbiditetima upućuje na CT prerage, izuzetno je važno identificirati pacijente visokog rizika, kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere prije primjene kontrastnog sredstva.

Dr. Mark Downes, vodeći radiolog u vaskularnoj i intervencijskoj radiologiji u bolnici Kent and Canterbury Hospital, Canterbury, Kent, iz Velike Britanije prikazao je pregled najnovijih saznanja iz područja protokola hidracije i odabira kontrastnog sredstva.

Klinička ispitivanja nalažu da se nakon identifikacije pacijenata kod kojih postoji rizik od CIN-a primjeni nekoliko jednostavnih strategija kako bi se smanjio rizik od oštećenja bubrega povezan sa primjenom kontrastnih sredstava. Većina stručnjaka se slaže da je normalna fiziološka otopina bolja nego 45%-tna za hidraciju pacijenata, te da je intravenska hidracija učinkovitija nego peroralna za prevenciju CIN-a. Međutim, novija istraživanja pokazuju da peroralna primjena može biti podjednako učinkovita kao i intravenska za prevenciju CIN-a kod rizičnih paci-jenata koji se podvrgavaju radiološkim pretragama.

Količina i vrsta kontrastnog sredstva ima značajan utjecaj na razvoj CIN-a. Laskey i suradnici su prikazali da maksimalna količina kontrastnog sredstva koju pacijent smije primiti bez značajnijeg povećanja rizika za oštećenjem bubrega se može izračunati ako se pomnoži klirensa kreatinina sa 3,7. Osmolarnost kontrastnog sredstva ima velik značaj kod razvoja CIN-a. Visoko osmolarna kontrastna sredstva više su nefrotoksična nego nisko ili izoosmolarna kontrastna sredstva. Najnovija ispitivanja dokazuju da izoosmolarno kontrastno sredstva jodiksanol značajno smanjuje rizik od CIN-a kod rizičnih pacijenata koji imaju kroničnu bolest bubrega i dijabetes.

Dr. Elliot K. Fishman održao je osim uvodnog i posljednje predavanje u kojem je predstavio praktične savjete kojima je moguće poboljšati ishode CT i CTA pretraga kod visoko rizičnih pacijenata.

Prednosti CT pretraga uvelike su poznate, a značajno je pridonio toj činjenici i razvoj više slojnih CT aparata (MSCT) koji su postali nezamjenjivi za otkrivanje velikog broja bolesti. Premda je značajan razvoj neinvazivnih pretraga rezultirao povećanjem broja MSCT pretraga, ova vrsta pretraga ipak postavlja nove izazove pred liječnike. Naime, zračenje kojem je pacijent izložen prilikom CT pretrage znatno je veće u odnosu na druge pretrage koje također uključuju izloženost rendgenskim zrakama. Upravo stoga je izuzetno važno provesti pretragu na optimalan način i dobiti korisne informacije, kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje pretrage. Također, neophodno je definirati protokol, koji mora biti prilagođen određenoj kliničkoj primjeni, vrsti aparata i pacijentu. Protokoli kojima se definira primjena kontrastnih sredstava uzimaju u obzir koncentraciju joda, količinu kontrasta, brzinu injektiranja, vrijeme potrebno za obradu podataka, a osmišljeni su sa ciljem postizanja što boljeg prikaza uz primjenu što manje količine kontrastnog sredstva.

Idealno kontrastno sredstvo ne smije izazivati oštećenja bubrega kod rizičnih pacijenata, te ne smije izazivati oštećenje tkiva uslijed ekstravazacije. Nadalje kontrastno sredstvo smije imati vrlo mali utjecaj na stopu otkucaja srca i ne smije izazivati nelagodu prilikom aplikacije. Promjena brzine otkucaja srca i nelagoda mogu uzrokovati pomicanje pacijenta, što utječe na kvalitetu i interpretaciju prikaza.

Posjećenost ovog vrlo zanimljivog simpozija bila je velika, a sudionici simpozija su bili izuzetno zadovoljni kvalitetom predavanja i aktualnom tematikom koju su predstavili vrlo cijenjeni stručnjaci iz područja radiologije.

Osim simpozija koje je organizirala kompanije GE Healthcare, velik interes sudionika osigurao je i vrlo impresivan izložbeni prostor, koji je nudio brojne zanimljivosti kroz koje je bilo moguće saznati sve informacije o proizvodima, aktivnostima i viziji kompanije GE Healthcare.

46


Benaković Tomislav, inž. med. rad., Ćorković Ljuboja inž. med. rad., Labor Željko inž. med. rad.

Klinička bolnica Osijek, Odjel za radiologiju, UIMRSiB

[email protected]

EUROPSKI KONGRES RADIOLOGIJE Beč, 2008.

U organizaciji ESR-a (»European Society of Radiology«) i ove godine je organiziran ECR (»European Congress of Radiology«) u trajanju od 7. do 11. ožujka, tradicionalno u Beču, pod sloganom »Innovation builds talent«.

Sa preko 18000 sudionika iz 94 zemlje ovo je jedan od najvećih kongresa radiologije u svijetu. Ističe se svojim temama i novim idejama u radiologiji. Posebnu pažnju su nam privukla predavanja naših kolega radiografera i radioloških tehnologa iz različitih zemalja. Posebno su se isticala predavanja kolega iz Velike Britanije s Bra-dforskog sveučilišta, koje služi i nama za uzor u stva-ranju nastavka studija i podizanja struke na razinu viso-ke stručne spreme. Uz njih su još sudjelovali i kolege iz Češke, Danske, Estonije, Francuske, Grčke, Italije, Mađarske, Norveške, Njemačke, Poljske i SAD-a.

Predavanja su bila raznolika i zanimljiva. Ovdje ću spomenuti samo ona koja se odnose na struku inženjera medicinske radiologije. Prvo predavanje je bilo na temu magnetske rezonancije koje se sastojalo od dvije teme: »Napredne snimke kod neuroradologije« i »Artefakti kod prikaza slike magnetskom rezonancijom: njihovo prepoznavanje i uklanjanje«. Drugo predavanje je bilo pod nazivom »Razvoj i proširenje radiograferske struke« s temama »Mijenjanje struke u 21. stoljeću« i »Radiološka informatika: novo područje za istraživanje«. Idući dan je na rasporedu bilo predavanje o ulozi

radiografera u traumatološkoj dijagnostici: »Uvođenje digitalnog aparata u traumatološku jedinicu« i »Hitna radiografija«. Istog dana u popodnevnim satima se održalo predavanje o strategijama smanjenja doze zračenja s temama: »Omjer kvalitete dijagnostičkog podatka i ekspozicijskih parametara s filtriranjem rendgenskog snopa zračenja kod klasične radiografije i kod CT-a«, »Doze kod CT koronarografije s MDCTom (multi detection computed tomography)«. Nakon toga se održalo predavanje »Kompjuterizirana tomografija – CT i kontrast« s temama »Odabir optimalnog protokola za davane kontrasta kod MDCT-a, da li je brže uvijek i bolje?« i »Načini pojačanja signala kontrasta kod CT-a u žilama i tkivima pri intravenoznoj aplikaciji kontrasta«. Održano je i predavanje o nemedicinskim aplikacijama rendgenskog zračenja s temama: »Radiologija u arheologiji« i »Radiologija u umjetnosti«.

Osim predavanja, na kongresu radiologije vrijedilo je posjetiti i izložbene prostore radioloških društava raznih zemalja. Najveću pozornost privukli su izložbeni prostori sa suvremenom dijagnostičkom aparaturom vodećih svjetskih tvrtki.

Sudjelovanje na ECR-u je jedno izuzetno iskustvo i svatko kome se pruži mogućnost trebao bi posjetiti jedan od narednih Europskih kongresa radiologije u Beču. ECR je jedan od najboljih primjera kako spojiti ugodno s korisnim.

Sljedeće godine ECR će se održati u razdoblju od 6. do 10. ožujka 2009. godine, u Beču pod sloganom »The summit of sience«

Na kraju zahvaljujemo Udruzi inženjera medicinske radiologije Slavonije i Baranje, Odjelu za radiologiju Kliničke bolnice Osijek i rukovoditelju odjela mr. sc. Branki Kristek, te tvrtki »G. E. « na sponzorstvu, jer bez njih ovaj posjet kongresu ne bi si mogli priuštiti. Zahvaljujemo i našem kolegi Zlatku Abičiću, koji je u Beču već dugi niz godina, što nas je ugostio na ovoj posjeti metropoli Austrije.


Godina XXXII;broj 1/2002 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Mamografija

CR - kompjuterizirana radiografija

Krenula razlikovna godina

Osobna dozimetrija


Godina XXXII; broj 2/2002 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Spiralni CT

CT angiografija Willisovog kruga

MR spektroskopija

HDIMR na stručnim kongresima


Godina XXXIII; broj 1/2003 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Management u radiologiji

3D – Rotacijska angiografija

Radiografski FD digitalni sustav

Zahtjevi norme ISO 9001:2000


Godina XXXIII; broj 2/2003 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Radiološke metode u kardiologiji

Zakon o visokom obrazovanju

Oslikavanje u radioterapiji

vanjskim snopovima

Uvjeti za zvanje inž. radiologije u

srednje europskim zemljama


Godina XXXIV; broj 2/2004 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Intervencijska radiologija

Primjena stentova u intervencijskim zahvatima

6. centralno-europski simpozij inženjera radiologije

Novi plan i program stručnog studija


Godina XXXV; broj 1/2005 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

tema broja

Radioterapija

Postupak ozračenjacijelog tijela

ISRRT – Svjetski kongresHong Kong 3-6. veljače 2005.

Elektrostimulatori srca


Godina XXXV; broj 2/2005 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

Nuklearna medicina

Euro-Med kongres, Malta, 2005

Protokoli MRI pregleda

Opće smjernice nuklearno medicinskog oslikavanja


tema broja


Godina XXXVI; broj 1/2006 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

Suvremene tehnike slikovnog prikaza

MSCT kolonografija

Povijesni osvrt na Studij radiološke tehnologije

PACS – sustavi za pohranu slika i komunikaciju


tema broja


Godina XXXVI; broj 2/2006 Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

Protokoliranje postupaka u radioterapiji

1. X-ray regata

Problematika rada i ostvarivanje prava IMR

Simpozij HDIMR “Suvremene tehnike slikovnog prikaza”


tema broja


Dinamički spiralni CT u praćenju uspješnosti lokalne ablacije tumora jetre

50 godina srukovnog udruženja

Europski kongres radiologije Beč, 2007.

IT & RISPopis pojmova i kratica


tema broja

Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologijeGodina XXXVII; broj 1/2007

DUAL SOURCE CT Koronarografija


PET Mobile

CT artefakti

Metode dokazivanja lezija dojke


tema broja

Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologijeGodina XXXVII; broj 2/2007

Endovenozno liječenje varikoziteta

Molekularno oslikavanje

Korice-OK.indd 1 5.12.2007 12:32:06

L i s t o p a d 2 0 0 8 .

3. X-RAY 3. X-RAY REGATAREGATA

Informacije i kontakt i prijave: Damir Ciprić 091 500 73 [email protected] www.hdimr.hr [email protected]

Documents

radiologija Radiološki vjesnik - hdimr.hr · neinvazivna metoda ima mnogo prednosti u odnosu na invazivne tehnike, ali i neke nedostake koje će nove tehnologije i aplikacije sigurno