RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. · RABAC, ugostiteljstvo i turizam, dioničko društvo RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. vodeće je turističko trgovačko društvo u istočnom

1

SKRAĆENI PROSPEKT

RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d.

sa sjedištem u Rapcu, Rabac bb, organizirano po pravu Republike Hrvatske i upisano u

registar Trgovačkog suda u Rijeci, MBS 040015812

U v r š t e n j e s v i h 1 . 0 1 2 . 2 2 0 r e d o v n i h d i o n i c a i z d a v a t e l j a

R A B A C , u g o s t i t e l j s t v o i t u r i z a m , d . d . u K o t a c i j u j a v n i h d i o n i č k i h d r u š t a v a

V a r a ž d i n s k e b u r z e d . d .

Svih 1.012.220 redovnih dionica na ime izdavatelja RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. (dalje u

tekstu: "Društvo"), nominalne vrijednosti 100,00 DEM svaka, bit će uvrštene u Kotaciju javnih

dioničkih društava Varaždinske burze.

Zahtjev za uvrštenje 1.012.220. redovnih dionica Društva u Kotaciju javnih dioničkih društava

podnesen je Varaždinskoj burzi.

Poglavlje "Čimbenici rizika" potencijalni ulagatelji trebali bi pozorno razmotriti.

Zagreb, lipanj 2003.

2

Članovi Nadzornog odbora i Uprave Društva čija su imena navedena u ovom Skraćenom prospektu prihvaćaju odgovornost za sadržaj Skraćenog prospekta. Prema uvjerenju i u skladu sa svim saznanjima i podacima kojima članovi Nadzornog odbora i Uprave Društva raspolažu, podaci iz ovog Skraćenog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Društva, prava sadržanih u vrijednosnim papirima na koje se odnosi, a činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog Skraćenog prospekta nisu izostavljene. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02) te Pravilniku o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim izdanjem (Narodne novine broj 61/97), ovaj Skraćeni prospekt odobren je od strane Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Time je potvrđeno da Skraćeni prospekt sadrži sve podatke utvrđene propisima Republike Hrvatske, te isti može biti objavljen. Za istinitost i potpunost informacija koje sadrži Skraćeni prospekt odgovaraju Društvo i osobe koje su Skraćeni prospekt potpisale. Sukladno Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d., ovaj Skraćeni prospekt odobrila je Varaždinska burza d.d. Ovlašteni revizor Društva je revizorsko društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Alexandera von Humboldta 4, koje je obavilo reviziju financijskih izvješća za godinu koja je završila s 31. prosincem 2002. godine. Ovaj Skraćeni prospekt ne predstavlja ponudu za prodaju ili poziv za kupnju od strane ili za račun Društva, ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njim povezana, a svaki potencijalni ulagatelj upućuje se na vlastitu ocjenu financijskog položaja i poslovanja Društva.

3

SADRŽAJ

1. SAŽETAK ....................................................................................................................... 4

2. ČIMBENICI RIZIKA .................................................................................................... 7

3. DIONICE I SAŽETAK STATUTA ............................................................................ 10

4. KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST....................................................................... 13

5. DIVIDENDA I POLITIKA DIVIDENDE.................................................................. 14

6. OPIS DRUŠTVA........................................................................................................... 15 6.1. POVIJEST I RAZVOJ .................................................................................................... 15 6.2. MISIJA I STRATEGIJA DRUŠTVA ................................................................................. 16 6.3. TVRTKA, SJEDIŠTE I PREDMET POSLOVANJA .............................................................. 18 6.4. ORGANIZACIJSKA SHEMA DRUŠTVA.......................................................................... 19 6.5. HRVATSKA TURISTIČKA INDUSTRIJA ......................................................................... 20 6.6. TRŽIŠNI POLOŽAJ DRUŠTVA ...................................................................................... 23 6.7. PREGLED SMJEŠTAJNIH KAPACITETA ......................................................................... 24 6.8. MARKETING I PRODAJA ............................................................................................. 26 6.9. ZAPOSLENICI ............................................................................................................. 28 6.10. UPRAVA .................................................................................................................... 30 6.11. NADZORNI ODBOR..................................................................................................... 32 6.12. INTERES ČLANOVA UPRAVE ...................................................................................... 34 6.13. SUDSKI POSTUPCI ...................................................................................................... 35 6.14. MATERIJALNI UGOVORI............................................................................................. 37 6.15. OSIGURANJE.............................................................................................................. 38

7. OPOREZIVANJE......................................................................................................... 39

8. IZVJEŠĆE NEZAVISNIH REVIZORA ZA 2002. GODINU.................................. 41

9. REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU ........................... 42

10. BILJEŠKE UZ REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU 46

11. NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA RAZDOBLJE I. - III. 2003. GODINE.................................................................................................. 63

12. STRUKTURA DIONIČARA....................................................................................... 66

13. TRŽIŠNE INFORMACIJE ......................................................................................... 67

14. OPĆE INFORMACIJE................................................................................................ 68

15. POTPISNICI SKRAĆENOG PROSPEKTA............................................................. 70

4

1. SAŽETAK Podaci u ovom sažetku preuzeti su iz cjeline detaljnih podataka izloženih u drugim poglavljima ovog Skraćenog prospekta, s kojim podacima zajedno čine cjelinu, na što treba obratiti pozornost pri čitanju sažetka. Izrazi koji se koriste u sažetku, a u njemu nisu drugačije definirani, imaju značenje kao i drugdje u ovom Skraćenom prospektu. RABAC, ugostiteljstvo i turizam, dioničko društvo RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. vodeće je turističko trgovačko društvo u istočnom dijelu Istre, sa ostvarenih 554.253 noćenja u 2002. godini. Od ukupno ostvarenih noćenja u 2002. godini, gotovo 96% otpada na noćenja koja su ostvarili strani gosti, dok tek manji dio otpada na domaće goste. Po zakonima Republike Hrvatske i uz odobrenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, Društvo je 1994. godine pretvoreno iz društvenog vlasništva u dioničko društvo te registrirano pri Trgovačkom sudu u Rijeci. Osnovne djelatnosti Društva su ugostiteljstvo, turizam, te trgovina na veliko i malo. Prema podacima Središnje depozitarne agencije u vlasničkoj strukturi Društva najveći dioničari s pravom glasa su Korifej d.d. (31,57%), SZIF d.d. (15,3%) te SN Holding d.d.(14,2%). Temeljni kapital, dionice, pravo glasa Temeljni kapital Društva iznosi 101.222.000,00 DEM i podijeljen je na 1.012.220 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti od 100,00 DEM. Sve dionice Društva izdane su u nematerijaliziranom obliku i vode se u depozitoriju Središnje depozitarne agencije d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200. Dionice Društva u potpunosti su slobodno prenosive te se njima trgovalo na Slobodnom tržištu Varaždinske burze i TN kotaciji Zagrebačke burze do uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava. Temeljni kapital Društva u cijelosti je uplaćen. U odnosu prema Društvu vrijede kao dioničari oni na čijem se računu u Središnjoj depozitarnoj agenciji vode dionice. Prijenos dionica kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije. Pravo glasa na Glavnoj skupštini ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, na način da svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas. Odobreni, a neizdani temeljni kapital Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta Društvo nema odobrenog, a neizdanog temeljnog kapitala.

5

Dividenda Isplata i iznos dividende na dionice Društva odobrava se odlukom Glavne skupštine Društva. Uprava Društva može, uz suglasnost Nadzornog odbora, tijekom poslovne godine iz predvidivog dijela neto dobiti Društva isplatiti dioničarima Društva predujam na ime dividende. Uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d. Zahtjev za uvrštenje svih 1.012.220 redovnih dionica Društva u Kotaciju javnih dioničkih društava bit će podnesen Varaždinskoj burzi d.d., sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02) te Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze d.d. Čimbenici rizika Prije ulaganja u dionice Društva, potencijalni ulagatelji se pozivaju da pozorno razmotre poglavlje "Čimbenici rizika".

6

Sažetak financijskih informacija U sljedećim tablicama predočen je sažetak financijskih informacija Društva za poslovne godine koje su završile 31. prosinca 2001. i 2002. Svi podaci preuzeti su iz revidiranih financijskih izvješća PricewaterhouseCoopers iz Zagreba i valja ih čitati u kontekstu tih izvješća. Revizija je obavljena sukladno Međunarodnim revizijskim standardima, a financijska izvješća u skladu su s Međunarodnim računovodstvenim standardima. Rezultat poslovanja u tisućama kuna 2001. 2002. Poslovni prihodi Prihodi od prodaje 100.529 81.352Ostali poslovni prihodi 5.044 13.888 Ukupni poslovni prihodi 105.573 95.240 Poslovni rashodi Troškovi materijala i usluga -34.610 -25.841Troškovi osoblja -37.594 -31.645Amortizacija -15.288 -11.822Ostali poslovni rashodi -5.348 -18.069 Ukupni poslovni rashodi -92.840 -87.377 Dobit iz poslovanja 12.733 7.863 Neto financijski rashodi -7.984 -2.827 Dobit prije oporezivanja 4.749 5.036 Porez na dobit 0 0 Neto dobit 4.749 5.036 Sažetak neto imovine u tisućama kuna 2001. 2002.

Ukupno dionička glavnica

287.968 293.582 Neto povećanje (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata 4.101 -3.950

7

2. ČIMBENICI RIZIKA Rizik hrvatskog tržišta kapitala Hrvatsko tržište kapitala bitno je manje i nestabilnije, te znatno nelikvidnije u odnosu na razvijena zapadnoeuropska i svjetska tržišta. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi d.d. u 2002. godini iznosio je oko 5,9 milijardi kuna, od čega se na promet dionicama odnosi samo 1,17 milijardi kuna, dok preostali iznos čini promet obveznicama. Ukupan promet na Varaždinskoj burzi d.d. u istom razdoblju iznosio je 1,36 milijarde kuna. Na datum ovoga Skraćenog prospekta, samo tri vlasnička vrijednosna papira uvrštena su u Kotaciju I Zagrebačke burze, dok u prvoj kotaciji Varaždinske burze, nakon pripajanja Dom fonda Korifeju, nema uvrštenih dionica. Na svega nekoliko dionica otpada nesrazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što uvelike utječe na kretanja tržišta. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine broj 84/02), koji je stupio na snagu u srpnju 2002. godine, propisana je obveza uvrštenja dionica određenih društava u kotaciju javnih dioničkih društava, čime je stvorena pretpostavka za daljnji razvoj i povećanje transparentnosti hrvatskog tržišta kapitala. Očekuje se da će u kotaciju javnih dioničkih društava na obje hrvatske burze do isteka zakonskog roka (kraj srpnja 2003. godine) biti uvršteno oko 150 dionica. Rizik promjene trendova u turizmu Turizam je najtraženiji hrvatski izvozni proizvod. Iako istraživanja tržišta pokazuju da turizam ima značajan potencijal rasta, a time i značajan utjecaj na vrijednost dionica turističkih društava, ipak postoje za poduzeća brojni rizici koji su vezani uz poslovanje u turizmu. Najznačajniji rizik u turističkoj industriji je izrazito visok koeficijent elastičnosti turističke potražnje u uvjetima političke nestabilnosti i nesigurnosti. To znači da i najmanja naznaka nestabilnosti može u velikoj mjeri uzrokovati smanjenje broja gostiju, a time i prihoda od turističke djelatnosti. Da bi se smanjio utjecaj rizika konkurencije na poslovanje, Društvo mora biti sposobno brzo se prilagoditi sadašnjim, ali i nadolazećim tržišnim procesima te u kratkom vremenu razviti nove oblike turističke ponude. Društvo planira u narednom razdoblju uložiti znatna sredstva u kapitalne investicije koje će djelomično ili u cijelosti financirati kreditima. Ukoliko dođe do pada prihoda od turističkih djelatnosti tijekom investicijskog razdoblja, Društvo bi moglo imati poteškoće u smislu likvidnosti odnosno solventnosti. Također, makroekonomska kretanja, a poglavito inflacija i fluktuacija valutnog tečaja mogu imati negativan utjecaj na ostvarivanje prihoda Društva.

8

Rizik promjene zakonskih propisa Kao rezultat samostalnosti Republike Hrvatske i prijelaza u cijelosti na tržišno gospodarstvo zapadnoeuropskog tipa, u zemlji je zaživio gotovo potpuno novi pravni sustav. Nedvojbeno, Republika Hrvatska još uvijek prolazi proces tranzicije. Propisi koji uređuju područje trgovačkih društava, preuzimanja dioničkih društava, trgovine, obveznih odnosa, vlasništva, stečaja, tržišne utakmice, vrijednosnih papira, rada, poreza, privatizacije, investicijskih fondova, naknade prijašnjim vlasnicima za oduzetu imovinu, uglavnom su doneseni u posljednjih nekoliko godina. Mnogi od tih propisa su tijekom tranzicije jednom ili više puta mijenjani. Zbog toga još uvijek ne postoji, u dovoljnoj mjeri, stabilna, poznata i relevantna sudska i upravna praksa, pa nije moguće u cijelosti isključiti slučajeve eventualne različite primjene i tumačenja propisa. Politički rizik Trenutačni politički odnosi Republike Hrvatske sa susjednim zemljama, normalizacija odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom i sve brojniji sporazumi o uspostavljanju gospodarskih, kulturnih i drugih odnosa, upućuju na to da je vjerojatnost ponovnog izbijanja napetosti u regiji smanjena. Demokratski izbori i iskustvo mirne tranzicije vlasti, povećanje izravnih stranih ulaganja, usklađivanje zakonodavstva sa smjernicama Europske unije, članstvo u Partnerstvu za mir NATO pakta, a posebice Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, kao i podneseni službeni zahtjev za članstvom u Europskoj uniji politički rizik svode isključivo na potencijalnu, a ne stvarnu opasnost koja bi u budućnosti mogla negativno djelovati na poslovanje Društva. Zemljište Uslijed prelaska iz društvenog u privatno vlasništvo, odnosno pretvorbe i privatizacije, postoje određene nejasnoće i sporovi glede vlasništva dijela zemljišta u sastavu većine turističkih društava. Povoljno odnosno nepovoljno razrješenje vlasništva u znatnoj će mjeri utjecati na vrijednost imovine tih turističkih društava. U poglavlju 6.13. “Sudski postupci” sažeto su opisani bitni sudski postupci u kojima je stranka Društvo, a koji se odnose na zemljišno-knjižne predmete. Ishod spora s SCT d.d. Ljubljana, Republika Slovenija (I-841/95) Dana 29. 09. 1995. godine SCT d.d. Ljubljana kao ovrhovoditelj podnosi Općinskom sudu u Labinu Prijedlog za izvršenje na temelju ovršne isprave protiv Društva kao ovršenika, radi naplate novčanog potraživanja. Općinski sud u Labinu donio je dana 27. 11. 1995. godine Rješenje o izvršenju (broj I-841/95) u korist ovrhovoditelja, na koje je Društvo uložilo prigovor. Sud je prigovor prihvatio i zatražio sudsko vještačenje. Dana 22. 04. 1998. godine sudski vještak dao je nalaz u kojem se navodi da bi dug Društva prema ovrhovoditelju iznosio 12.186.629,20 kuna zaključno sa danom 30.04.1998. godine. Nakon prigovora Društva na nalaz vještaka, sud je prihvatio isti i zatražio novo vještačenje od strane Ekonomskog instituta u Zagrebu. Iz vještačkog nalaza i mišljenja kojeg je dao Ekonomski institut proizlazi da bi

9

dug Društva prema ovrhovoditelju iznosio 1.421.752,21 kunu zaključno sa danom 30.06.2002. godine. Zbog oprečnosti vještačkih nalaza, dana 27.01.2003. godine, bilo je zakazano suočenje vještaka financijske struke, ali je isto otkazano. Poziv za novo ročište odrediti će se naknadno. Najnepovoljnija varijanta za Društvo je isplata ovrhovoditelju novčanog potraživanja u iznosu određenom u vještačkom nalazu od 1998. godine, iako značajna razlika u vještačkim nalazima onemogućava točnu procjenu štete za Društvo. Ishod spora s MERKANT d.d. u stečaju iz Pula (VI P-1424/01-16) Merkant d.d. u stečaju, Pula, (dalje u tekstu: Merkant) je dana 25.07.2001. godine Trgovačkom sudu u Rijeci podnio tužbu protiv Društva radi isplate iznosa od 1.638.487,20 kuna. Nakon održane i zaključene rasprave, Trgovački sud u Rijeci je dana 09.07.2002. godine donio prvostupanjsku nepravomoćnu presudu, protiv koje je Društvo pravovremeno uložilo žalbu. Nepravomoćnom prvostupanjskom presudom presuđeno je da Društvo isplati Merkantu:

• iznos od 515.949,07 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama od 16.04.1998. godine do isplate (zatezne kamate obračunate do dana 30.11.2002 .godine iznose 579.475,52 kuna).

• kamate u iznosu od 1.166.108,42 kune, uvećane za zakonske zatezne kamate od 26.07.2001. godine do isplate (zatezne kamate obračunate do dana 30.11.2002. godine iznose 275.264,64 kune).

• trošak parničnog postupka u iznosu od 142.442,00 kuna, uvećan za zakonske zatezne kamate od 09.07.2002. godine do isplate (zatezne kamate obračunate do dana 30.11.2002. godine iznose 8.017,64 kuna)

Prema mišljenju odvjetničkog ureda koji zastupa Društvo u ovom predmetu, najnepovoljnija varijanta za Društvu bila bi isplata Merkantu iznosa navedenog u nepravomoćnoj prvostupanjskoj presudi u visini od 2.687.257,63 kuna, a kojeg čini presuđeni glavni dug i troškovi postupka sa zateznim kamatama izračunatim do naprijed navedenih datuma.

10

3. DIONICE I SAŽETAK STATUTA Ovo poglavlje sadrži neke značajne informacije o odredbama Statuta Društva, te relevantnim propisima Republike Hrvatske s tim u svezi. Namjera ovog poglavlja nije cjelovit prikaz, već isticanje bitnih podataka o temeljnom kapitalu i dionicama Društva. Potpune informacije mogu se dobiti uvidom u Statut Društva i u relevantne propise Republike Hrvatske koji su na snazi na datum ovog Skraćenog prospekta. Općenito Statut Društva donesen je dana 05. ožujka 1994. godine. Odlukom Glavne skupštine Društva, dana 23. prosinca 1995. godine, Statut je usklađen sa Zakonom o trgovačkim društvima. Zadnja izmjena Statuta učinjena je 23. lipnja 2001. godine, kojom su izmijenjene odredbe o predmetu poslovanja, trajanju Društva, dionicama, odredbe o Glavnoj skupštini, Nadzornom odboru, Upravi Društva te završne odredbe. Temeljni kapital i dionice Na datum ovog Skraćenog prospekta temeljni kapital Društva iznosi 101.222.000,00 DEM i podijeljen je na 1.012.220 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 DEM. Dionice su u potpunosti slobodno prenosive i njihov prijenos ne podliježe bilo kakvim ograničenjima. Na datum ovog Skraćenog prospekta Društvo nema odobrenog, a neizdanog temeljnog kapitala. Dionice Društva izdane su u nematerijaliziranom obliku u skladu sa zakonom, te se nalaze u depozitoriju Središnje depozitarne agencije. Međunarodni identifikacijski broj dionice (ISIN) Društva je HRHRBCRA0000. Priopćenja Svi podaci i priopćenja Društva u svezi s temeljnim kapitalom, dionicama, Statutom i Glavnom skupštinom objavljuju se u Narodnim novinama Republike Hrvatske. Uprava Društva može, sukladno Statutu, odlučiti da se važni podaci i priopćenja objave i u "Glasu Istre", kao i u jednom ili više glasila s visokom nakladom, dok će ostala priopćenja objavljivati na oglasnoj ploči u sjedištu Društva. Glavna skupština Glavnu skupštinu Društva saziva Uprava ili, u skladu sa Statutom, Nadzorni odbor. Dioničari Društva koji drže ukupno najmanje 5% temeljnog kapitala Društva mogu zahtijevati od Uprave sazivanje Glavne skupštine. Pravo sudjelovanja i glasovanja na Glavnoj skupštini

11

imaju samo oni dioničari na čijim su računima u depozitoriju Središnje depozitarne agencije upisane dionice Društva i koji unaprijed, najkasnije deseti dan prije dana održavanja Glavne skupštine, prijave Upravi svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini. Dan održavanja Glavne skupštine ne uračunava se u taj rok. Poziv za Glavnu skupštinu mora se objaviti u Narodnim novinama najmanje mjesec dana prije isteka naprijed navedenog roka za prijavu sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva. (Dan objave i dan kada istječe rok za prijavu ne uračunavaju se u taj rok.) Dioničare mogu na Glavnoj skupštini zastupati punomoćnici na temelju valjane punomoći. Punomoć mora biti dana u pisanom obliku, sukladno Statutu Društva propisanim sadržajem. Glavna skupština može valjano odlučivati ako su na njoj nazočni dioničari ili njihovi punomoćnici koji zajedno imaju dionice čija nominalna vrijednost prelazi 50% (pedeset posto) iznosa temeljnog kapitala Društva u vrijeme održavanja Glavne skupštine. Ako na Glavnoj skupštini ne bude kvoruma, organ koji saziva Glavnu skupštinu ponovo će dioničarima uputiti poziv s istovjetnim dnevnim redom, u kojem će zakazati novu sjednicu Glavne skupštine. Ako niti na ponovo sazvanoj sjednici ne bude kvoruma Glavna skupština će se ipak održati ako u njenom radu sudjeluju dioničari ili njihovi punomoćnici koji zajedno imaju dionice čija nominalna vrijednost iznosi najmanje 20% iznosa temeljnog kapitala Društva u vrijeme održavanja Glavne skupštine. Glavnoj skupštini predsjedava predsjednik Nadzornog odbora Društva. Na Glavnoj skupštini može se odlučivati samo o predmetima koji su stavljeni na dnevni red i koji su valjano objavljeni. Pravo glasa Pravo glasa na Glavnoj skupštini ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, na način da svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas. Na sjednici Glavne skupštine glasa se javno, osim ako Glavna skupština javnim glasovanjem i običnom većinom prisutnih glasova ne odluči da se glasuje tajno. Ako drugačije nije određeno zakonom ili Statutom, sve odluke Glavne skupštine donose se običnom većinom danih glasova. Dividenda U skladu sa Statutom, nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća, Glavna skupština odlučuje o upotrebi dobiti, odnosno o iznosu, rokovima i načinu isplate dividende. Uprava Društva, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, ovlaštena je tijekom tekuće poslovne godine, a u skladu s prisilnim propisima, iz predvidivog dijela neto dobiti dioničarima isplatiti predujam na ime dividende. Ako raspolaže s privremenim izvješćima o iznosu očekivane dobiti, Upravi Društva dopuštena je tromjesečna isplata predujma na ime dividende. Likvidacija U skladu sa zakonom i Statutom, Društvo može biti likvidirano temeljem odluke Glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine

12

temeljnoga kapitala zastupljenoga na Glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Nakon podmirenja tražbina vjerovnika, dioničari imaju pravo na raspodjelu likvidacijske mase razmjerno nominalnoj vrijednosti njihovih dionica. Stjecanje vlastitih dionica Društvo može stjecati i držati vlastite dionice samo u slučajevima, pod uvjetima i u rokovima određenim zakonom. Na datum Skraćenog prospekta Društvo nema u vlasništvu niti jednu vlastitu dionicu. Knjiga dionica - prijenos dionica Društvo je sve podatke iz knjige dionica dostavio Središnjoj depozitarnoj agenciji. Dionice Društva postoje samo u obliku elektroničkog zapisa u računalnom sustavu Središnje depozitarne agencije. Prijenos dionica, prijeboj i namira, kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije. Trgovanje dionicama Do datuma uvrštenja u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze dionicama Društva trgovalo se na Varaždinskoj i Zagrebačkoj burzi. Nakon uvrštenja, dionicama Društva trgovati će se u Kotaciji javnih dioničkih društava na Varaždinskoj burzi u skladu s Pravilima članstva i trgovine. Cijena će se iskazivati u kunama na trgovinskom sustavu Varaždinske burze, s plaćanjem na bazi T+4 dana.

13

4. KAPITALIZACIJA I ZADUŽENOST Kapitalizacija U sljedećoj tablici iskazana je kapitalizacija Društva na dan 31. 12. 2002. godine: u tisućama kuna 31.12.2002. Temeljni kapital 375.119Kumulirani gubitak (86.573)Dobit tekuće godine 5.036 Ukupna kapitalizacija 293.582 Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta, temeljni kapital Društva iznosi 101.222.000,00 DEM i podijeljen je na 1.012.220 redovnih dionica na ime, svaka nominalne vrijednosti 100,00 DEM . Zaduženost Ukupna zaduženost Društva iskazana je na dan 31. 12. 2002. godine: u tisućama kuna 31.12.2002. Dugoročni krediti 1 37.148Kratkoročni krediti 6.206 Ukupna zaduženost 43.354

1 U dugoročne kredite uključene su i obveze po robnom kreditu iz inozemstva SCT-a, Ljubljana, iz 1988. i 1989. godine, za koji se vodi sudski spor (vidjeti poglavlje "Čimbenici rizika")

14

5. DIVIDENDA I POLITIKA DIVIDENDE Isplata i iznos dividende na dionice Društva utvrđuje se odlukom Glavne skupštine Društva. Uprava može, tijekom poslovne godine, iz predvidivog dijela neto dobiti Društva isplatiti dioničarima Društva predujam na ime dividende. Sve isplate dioničarima Društvo obavlja putem Središnje depozitarne agencije. Pravo na dividendu imaju oni dioničari Društva čije se dionice nalaze na njihovim računima u Središnjoj depozitarnoj agenciji na dan donošenja odluke o isplati dividende odnosno predujma dividende. U sljedećim godinama Društvo namjerava ostvarenu dobit reinvestirati u daljnji razvoj i jačanje tržišne pozicije Društva, sve temeljem Odluke dioničara na Glavnoj skupštini te prema usvojenom Planu upravljanja imovinom Društva.

15

6. OPIS DRUŠTVA

6.1. Povijest i razvoj Prvi začeci nastanka današnjeg Društva datiraju od 28. prosinca 1968. godine. Tadašnje poduzeće je pri osnivanju preuzelo hotele «Marina» i «Mediteran« od strane Istarskih ugljenokopa «Raša». Početkom 1963. godine pripajaju se ugostiteljsko poduzeće «Jadran», te 1965. godine autokamp u Rapcu, koji je do tada bio u vlasništvu Turističkog društva Rabac. U razdoblju od 1976. do 1989. godine Društvo je doživjelo niz organizacijskih promjena, prilagođavajući svoje poslovanje ovisno o promjenama u gospodarskoj i pravnoj regulativi u navedenom razdoblju. Dana 15.12. 1989. godine Društvo je registrirano kao "RABAC", društveno poduzeće za ugostiteljstvo i turizam, s p.o., Rabac, Rabac bb. Proces privatizacije u Republici Hrvatskoj započeo je 1991. godine usvajanjem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, čime je i za Društvo nastala obveza pretvorbe u dioničko društvo. Na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Uredbe o dopuni Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Hrvatski fond za privatizaciju je donio rješenje, dana 05. kolovoza 1993. godine, kojim se društveno poduzeće "RABAC" p.o., Rabac pretvara u dioničko društvo. Rješenjem od 25. ožujka 1994. godine izvršen je upis pretvorbe društvenog poduzeća u dioničko društvo pod tvrtkom: RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d., Rabac, Rabac bb. Opći akti Društva su dana 19. siječnja 1996. godine usklađeni sa Zakonom o trgovačkim društvima te su isti upisani u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci. U travnju 1995. godine Upravni odbor Društva, uz suglasnost Hrvatskog fonda za privatizaciju, usvojio je Program restrukturiranja i privatizacije Društva. Program je sadržavao podatke o Društvu, analizu tržišne pozicije, prijedlog nove organizacije i politike upravljanja portfeljem te strategiju daljnjeg razvitka Društva. Programom je predložena prodaja nekoliko manjih objekata, i to onih, za čiju su obnovu bila potrebna značajna ulaganja ili nisu činila temelj osnovne djelatnosti Društva. Tijekom 2001. godine realizirana je prodaja gospodarske cjeline "Maslinica", kupcu Maslinica d.o.o. sa sjedištem u Rapcu, čiji su osnivači - članovi osobe iz talijanske grupacije "Horstmann". Početkom 2002. godine prodaja hotela Apollo domaćem kupcu MB ALONA d.o.o. Prodajom ove imovine nastavljen je proces restrukturiranja portfelja Društva u cilju koncentracije na imovinu koja čini temelj osnovne djelatnosti, kao i restrukturiranje kratkoročnih i dugoročnih obveza radi ekonomsko – financijske konsolidacije Društva. Prijevremenim povratom i refinanciranjem nekoliko dugoročnih i kratkoročnih kredita, povećala se likvidnost Društva i postigla financijska stabilnost Društva. Posljednjih nekoliko godina poslovanje Društva obilježavaju pozitivni trendovi u poslovanju, kako s aspekta fizičkog obujma tako i vrijednosnih rezultata, te u skladu s tim vrlo intenzivna investicijska aktivnost, usmjerena prvenstveno na podizanje razine kvalitete smještajnih kapaciteta.

16

Investicijska aktivnost, izgradnja i unapređenje kvalitete turističkih objekata Društva, u razdoblju od osnivanja do danas prikazana je u slijedećoj tablici:

Razdoblje izgradnje / povećanja smještajnih kapaciteta

Investicijske aktivnosti

1961 - 1970 Najdinamičnije razdoblje rasta ponude smještajnih kapaciteta, obilježeno kvantitativnim, a ne kvalitativnim povećanjem ponude

1971 - 1977 Stagnacija investicijskih aktivnosti

1978 - 1985 Izgradnja APP Pluton B i APP Lanterna Rekonstrukcija nekoliko ostalih objekata

1986 - 1990 Gradnja kvalitetnijih turističkih objekata, te unapređenje kvalitete turističke ponude

1990 - 1994 Krizno razdoblje uzrokovano nepovoljnom globalnom političkom i makroekonomskom situacijom

1995 Programom restrukturiranja i privatizacije Društva, kojeg je u donijela Uprava, uz suglasnost HFP, započeo je proces utvrđivanja strategije za daljnji razvitak Društva

1998 - 1999 Rekonstrukcija hotela Lanterne

2001 - 2002 Rekonstrukcija hotela Castor Realizirana ideja održivog rasta i zaštite okoliša (projekt «Plava zastava») u suradnji privatnog i javnog sektora

2002 - 2003 Rekonstrukcija hotela Pollux i APP Pluton

6.2. Misija i strategija Društva Misija Društva je postati jedno od vodećih turističkih društava u ponudi smještaja i usluga u Hrvatskoj. Ostvarivanje tako definirane misije temelji se na:

• razvojnoj strategiji koja podrazumijeva temeljito restrukturiranje objekata Društva uz cjelovito organizacijsko operativno i marketinško restrukturiranje, poglavito temeljem novih investicija koje su preduvjet nove tržišne pozicije Društva

• razvoju znanja i vještina domaćih kadrova koji će pružiti vrhunsku profesionalnu uslugu i kontinuirano udovoljavati tržišnim izazovima

• uporabi vodećih tehnologija uz poštivanje standarda održivog razvoja i zaštite okoliša, te

• maksimiranju vrijednosti imovine i stvaranju dodatne koristi za vlasnike, zaposlenike i širu društvenu zajednicu.

Iz ovako definirane misije proizlaze i primarni ciljevi Društva:

• povećanje prihoda i dobiti • povećanje tržišnog udjela • produljenje sezone i • daljnji kontinuiran razvoj ljudskih potencijala.

Stečeno znanje i iskustvo zaposlenih u Društvu, uz uvođenje sustava kontinuiranog usavršavanja i razvoja kadrova, kojim se podržavaju novi obrasci razmišljanja, daju Društvu konkurentsku prednost u odgovoru na sve složenije izazove turističke industrije. Stoga je, za budućnost Društva ključan kapacitet stjecanja novih znanja i vještina zaposlenih, potrebnih za kvalitetan i pravovremen odgovor na sve veće zahtjeve iz njihovog poslovnog okruženja.

17

Ključne aktivnosti, koje su definirane u strategiji razvoja Društva, nastavit će se u pravcu:

• daljnjeg organizacijskog razvoja • nadogradnje korporativne kulture • poboljšanja interne i externe komunikacije • povećanja motivacije i zadovoljstva zaposlenika • izbora ključnih kadrova za Društvo (managera i stručnjaka iz turističkog okruženja) • ulaganja u kontinuiranu edukaciju i usavršavanje • praćenja efikasnosti rada i razvoja najboljeg sustava nagrađivanja.

Društvo u ostvarivanju svojih ciljeva punu pozornost pridaje implementaciji najnovije informatičke tehnologije, kojom će u potpunosti preispitati i redizajnirati poslovne procese. Već od ove godine započela je primjena Total Quality Management (TQM) koncepta koja će omogućiti kontinuirano unaprjeđenje svih procesa rada, povećanje kvalitete proizvoda i usluga, uz minimalno korištenje resursa i uz najniže troškove. Razvoj i ulaganja Društva usmjerena su na stvaranje novog tržišnog identiteta, na suvremenu tehnologiju uz poštivanje kriterija održivog razvoja i zaštite okoliša, na razvoj intelektualnog potencijala i u konačnici najvažnije na razvoj kadrovskog potencijala, koji u najvećoj mjeri i određuje vrijednost pojedinog društva. Vizija Društva je postati destinacija koja će nuditi aktivan odmor, nenametljivu zabavu i animaciju, te poglavito iskustvo atributa Istre kao jedinstvene europske turističke destinacije. U realizaciji svoje vizije, Društvo mora dosljedno unapređivati smještajnu ponudu, unositi nove sadržaje, aktivnosti i emocije, te na jedan srednji rok dostići internacionalne konkurentske standarde.

18

6.3. Tvrtka, sjedište i predmet poslovanja Tvrtka Društva glasi: RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. Skraćena tvrtka Društva glasi RABAC d.d. Sjedište Društva je u Rapcu, Rabac bb. Osnovnu djelatnost Društva čine:

• Ugostiteljstvo • Djelatnost putničkih agencija i turoperatora • Turistički poslovi s inozemstvom • Usluge posredovanja i zastupanja u vanjskotrgovinskom prometu roba i usluga;

zastupanje stranih osoba u Hrvatskoj • Pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, sportskom,

lovnom i drugim oblicima turizma.

19

6.4. Organizacijska shema Društva

PJ HOTEL CASTORPJ DEPADANSA ADRIATIC

PJ RESTORAN I PIVNICA SLAVIJAPJ PLAVA ZASTAVA PLAŽA ST. ANDREA

PC CASTOR

PJ HOTEL POLLUXPJ DISCO KLUB ST. ANDREA

PC POLLUX

PJ ISTRA - FORTUNA

PC ISTRA - FORTUNA

PJ HOTEL LANTERNAPJ OBJEKT BRZE PREHRANE - PINIA

PJ PLAVA ZASTAVA LANTERNA

PC LANTERNA

PJ HOTEL MARINAPJ HOTEL MEDITERAN

PC MARINA - MEDITERAN

PJ APARTHOTEL PLUTON

PC PLUTON

PJ HOTEL NEPTUNPJ OBJEKT BRZE PREHRANE- EXOTIC

PC NEPTUN

PJ HOT. NAS. GIRANDELLAPJ APP LANTERNA S VILLAMA- APP

PJ PLAVA ZASTAVA -PLAZA GIRANDELLA

PC GIRANDELLA

PJ KAMP MARINA

PC KAMPOVI

PJ PUT. AGENCIJA RIVA

PC PUT. AGENCIJA RIVA

PJ SLUŽBA PROIZVODNJE

PC CENTRALNA PRIPREMNICA HRANE

PJ PRAONICA

PC SERVISNE USLUGE

ODJEL PRODAJE

ODJEL MARKETINGA

SEKTOR MARKETINGA I PRODAJE

ODJEL HRANE I PIĆA

ODJEL SMJEŠTAJA

ODJEL ANIMACIJE, SPORTA I ZABAVE

SEKTOR HOTELSKIH OPERACIJA

ODJEL FINANCIJA

ODJEL KONTROLINGA

ODJEL NABAVE I TEHN. PRIPREME

ODJEL INFORMATIKE

SEKTOR FINANCIJA I KONTROLINGA

ODJEL LJUDSKIH RESURSA

ODJEL PRAVNIH POSLOVA

ODJEL OPĆIH POSLOVA

SEKTOR LJUDSKIH RESURSA

ODJEL RAZVOJA I INVESTICIJA

ODJEL ODRŽAVANJA

ODJEL HORTIKULTURE

SEKTOR TEHNIČKIH USLUGA

URED UPRAVE

20

6.5. Hrvatska turistička industrija Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.

Kao najvažnije prednosti hrvatskog turizma mogu se navesti: blizina destinacija vodećim europskim turističkim emitivnim tržištima, očuvanost prirodnog okoliša, autentičnost obalnih (mediteranskih) sredina i stila života, privlačnost "zemlje s 1000 otoka". Glavni hrvatski turistički proizvod je "odmor na moru i suncu" namijenjen uglavnom masovnom turističkom tržištu. Slabije razvijeni proizvodi su: zdravstveni turizam, nautički, kongresni, ruralni, lovni, kulturni. U zadnjem desetljeću 20. stoljeća broj turističkih dolazaka u svijetu se stalno povećavao, a prosječna stopa rasta bila je 4,3% godišnje. Ipak, zbog ekonomske kriza u gospodarski najsnažnijim zemljama te terorističkih napada u SAD-u, 2001. godina ostat će zapamćena kao jedna od najlošijih godina u turističkoj industriji. Potvrda takvih rezultata je značajan pad turističkog prometa u svjetskom turizmu, gdje je u 2001. godini zabilježeno 689 milijuna turističkih dolazaka u odnosu na 697 milijuna u 2000.godini. Suprotno svjetskim trendovima, hrvatski turizam je 2001. godine zabilježio porast u broju noćenja za 13% u odnosu na 2000. godinu, a kriza koja se počela osjećati potkraj 2001. godine nije mogla negativno utjecati na rezultate, jer je većini mediteranskih zemalja taj dio godine sezonski neatraktivan. Fizički pokazatelji, broj turista i ostvarena noćenja, su u 2001. godini ostvarili porast od 19% odnosno 13% u odnosu na prethodnu godinu. Tako je u Hrvatskoj u promatranom razdoblju boravilo 7,85 milijuna turista, koji su ostvarili ukupno 43,4 milijuna noćenja. Turisti i noćenja u Republici Hrvatskoj u 2000. i 2001. godini.

u tisućama 2000. 2001. Indeks Turisti domaći 1.282 1.315 103 strani 5.337 6.544 123 Ukupno turisti 6.619 7.859 119

Noćenja domaći turisti 5.098 5.020 98 strani turisti 33.307 38.384 115 Ukupno noćenja 38.405 43.404 113 Izvor: Hrvatska gospodarska komora Najveći broj noćenja u 2001. godini ostvarili su: Istra 37%, Kvarner 23%, Dalmacija 27%, Dubrovnik 7% i Zagreb 2%. Različite hrvatske turističke regije Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska imaju specifične oblike ponude, a daljnji razvitak njihovih posebnosti glavni je zadatak turističke koncepcije razvitka zemlje.

21

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska raspolaže s ukupno 1.172 smještajna objekta te brojnim privatnim kućama sa sobama za iznajmljivanje, nudeći ukupno 672.533 ležaja / mjesta u kampovima. Vrste i broj smještajnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj

Vrste smještaja Broj objekataBroj soba / jedinica u

kampovima

Broj ležaja / mjesta u

kampovima

Struktura ležaja / mjesta u kampovima

Hoteli 476 45.728 95.428 14,20% Turistička naselja 87 19.807 54.407 8,10% Kampovi 198 56.703 171.039 25,40% Privatni smještaj - 99.992 314.841 46,80% Ostali smještajni kapaciteti 411 12.170 36.818 5,50%

Ukupno 1.172 234.400 672.533 100,00% Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002 Od ukupne smještajne ponude u Hrvatskoj, gotovo polovicu čini privatni smještaj, oko 1/3 kampovi, dok hoteli predstavljaju tek 14%, a turistička naselja manje od 9% ukupnih raspoloživih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Iskorištenost hotela u Hrvatskoj manja je prosječno 40% od međunarodnog standarda, dok su prosječne cijene niže za 60%. Najznačajnija pojedinačna emitivna tržišta za hrvatski turizam danas su: Njemačka, Slovenija, domaće tržište, Češka, Italija i Austrija. Od ukupnog godišnjeg turističkog prometa u Hrvatskoj najveći udjel otpada na zemlje srednje Europe (41,5%). Ostatak se odnosi na istočnoeuropske zemlje sa 23,8%, područje bivše Jugoslavije 13,7%, te zapadnoeuropske zemlje sa udjelom od 4,9%. Turizam u Hrvatskoj je jedan od ključnih i trajnih razvojnih odrednica i temeljnih oslonaca ukupnog gospodarskog razvitka. Njegova važnost proizlazi najviše zbog nezamjenjiva doprinosa ostvarenju deviznih prihoda i uravnoteženju platne bilance te održavanju vanjske likvidnosti zemlje. To potvrđuju i podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima je ukupan prihod od međunarodnog turizma za 2001. godinu iznosio 3,3 milijarde USD, što je činilo 16,3% vrijednosti društvenog bruto proizvoda zemlje. Turistički trendovi Istre Zbog povoljnog zemljopisnog položaja odnosno blizine najznačajnijih emitivnih tržišta, Istra predstavlja izuzetno važno turističko područje Hrvatske. Na području Istre nalazi se ukupno 205 smještajnih jedinica i veliki broj obiteljskih kuća sa privatnim smještajem. Prema podacima za 2001. godinu, najveći broj smještajnih kapaciteta Istre odnosi se na kampove, koji u ukupnoj smještajnoj ponudi Istre čine gotovo polovicu ponude. Također, značajan segment ponude Istre predstavlja privatni smještaj, sa gotovo četvrtinom ponude, dok hoteli i turistička naselja čine svaki po 14%. Kapaciteti kampova i turističkih naselja na području Istre predstavljaju više od polovice ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske.

22

Vrste i broj smještajnih kapaciteta u Istri 2000. 2001.

Vrsta smještaja Br.ležaja/osoba u kampovima % Br.ležaja/osoba

u kampovima %

Smještajni kapaciteti Istre u

ukupnim kapacitetima RH (2001.)

Hoteli 31.538 15,23 28.609 14,04 29,98% Turistička naselja 35.824 17,29 28.233 13,86 51,89% Kampovi 106.157 51,25 100.148 49,15 55,77% Privatni smještaj 31.231 15,08 46.344 22,75 15,13% Ostali smještajni objekti 2.386 1,15 414 0,20 1,25% Ukupno 207.136 100,00 203.748 100,00 29,11% Najznačajnija pojedinačna emitivna tržišta za istarski turizam su: Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija. Domaće tržište za istarski turizam danas ima mali značaj, budući da čini manje od 5% ukupne turističke potražnje za Istrom. Srednjeeuropske zemlje generiraju 54,9% tržišnog volumena Istre, istočnoeuropske zemlje 15,4%, a zapadnoeuropske zemlje 5,9% ukupnog godišnjeg turističkog prometa u Istri. Prema pokazatelju indeksa tržišne penetracije, na Istru otpada i do 40% ukupnih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj, što Istru čini najuspješnijom hrvatskom turističkom regijom.

23

6.6. Tržišni položaj Društva Rabac je destinacija koja raspolaže s najkvalitetnijim lokacijama hotela u borovim šumama neposredno uz more, te uz to posjeduje najkvalitetnije i najzaštićenije ekološke vrijednosti obale i zaleđa u Istri. Ključna prednost Rapca u odnosu na istarsku konkurenciju predstavlja ekološki vrijedan zeleni pojas u neposrednom spoju s morem. Zbog izravnog spoja borove šume, obale i ekologije mora, ova destinacija prije svega pruža mogućnost individualizacije tematiziranih hotelskih objekata uz more. U Istri, Društvo uglavnom konkurira u segmentu hotela i naselja, budući da vlastiti kapaciteti kampova čine tek 16% ukupnih raspoloživih kapaciteta Društva. Društvo je u 2002. godini ostvarilo ukupno 554.253 noćenja, od čega su više od 96% ostvarili strani gosti, dok su noćenja domaćih gostiju u ukupnoj potražnji činila tek mali dio (3,71% u 2002. godini). Prema smještajnim objektima najznačajnija emitivna tržišta Društva su:

• za hotele: Njemačka, Češka, Italija, Austrija i Poljska, • za apartmane: Češka, Njemačka, Poljska i Austrija, • za naselja: Češka, Poljska, Slovačka i Slovenija, te • za kampove: Njemačka, Češka, Austrija, Nizozemska i Mađarska.

Struktura smještajnih kapaciteta Društva razlikuje se od prosjeka Istre zbog znatno manjeg udjela kampova u ukupnoj smještajnoj ponudi. Društvo i njegovi objekti su snažnije orijentirani na tržišta Češke, Poljske i Italije, a manje na tržišta Hrvatske, Slovenije i Austrije, nego što je to u prosjeku Istre slučaj. Poslovni partneri, s kojima je Društvo uspostavilo kvalitetne i dobre odnose, najveći su i vodeći svjetski turoperatori, kao i niz manjih agencija iz Hrvatske i inozemstva. Neki od njih su: TUI Hannover, SAGA – United Kingdom, Schumann – Triptis, Uniline – Germany, Firo Tour Chomutov, Terra Salzburg, ITS Koeln, DerTour France/ ADAC Muenchen, Vitkovice Ostrava, Globtour - Ljubljana, Kompas - Ljubljana, Generalturist-Zagreb, i Atlas-Dubrovnik. U narednom razdoblju Društvo će svoj tržišni položaj uspješno povećati ispunjavanjem ciljeva iz strategiji razvoja, u kojoj je Društvo:

• definirano kao odmorišna destinacija u standardu 3 do 4 internacionalne zvjezdice, koja za europske odmorišne goste osigurava kvalitetan smještaj i stalne inovacije na području hrane i pića te animacije

• orijentirano na razvoj profesionalnih proizvoda, kao što su specijalni interesi (šetnje, biciklizam, ronjenje, wellness, manji kongresi i konferencije), te

• osigurava prosječno trajanje turističkog poslovanja od 6-8 mjeseci, pri čemu će dva do tri objekta težiti cjelogodišnjem poslovanju.

U funkciji podizanja vlastite konkurentnosti Društvo sudjeluje u mnogim projektima u partnerstvu sa javnim sektorom. Dostizanje internacionalne konkurentnosti zajednički je cilj privatnog i javnog sektoru, te se u mnogobrojnim projektima stvorilo kreativno partnerstvo u cilju ostvarivanja vizije i tržišnog pozicioniranja Društva.

24

6.7. Pregled smještajnih kapaciteta Smještajni objekti u sastavu Društva posjeduju kapacitete od 2.196 smještajnih jedinica raspoređenih u hotelima, apartmanima, naseljima i kampovima. U hotelima Društvo raspolaže sa 1.398 smještajnih jedinica. Ostatak kapaciteta odnosi se na apartmane, na koje otpada 308 smještajnih jedinica, te autokampove Marina i Tunarica sa 490 smještajnih jedinica. Od ukupnih kapaciteta Društva, 115 smještajnih jedinica u hotelima Istra i Fortuna trenutno su izvan funkcije, zbog derutnosti i potrebe rekonstrukcije hotela, dok je 240 smještajnih jedinica u Autokampu Tunarica iznajmljeno. Najveće kapacitete mjerene prema broju postelja imaju hoteli (3.001 postelja), iza kojih slijede autokampovi s 1.350 mjesta, te apartmani sa kapacitetom od 1.110 postelja. Kapaciteti postelja u čvrstim objektima, koje čine hoteli i apartmani, predstavljaju oko 84% ukupnih kapaciteta Društva. Kategorizacija i kapaciteti objekata za smještaj po tipovima smještajnih jedinica

Opis Kapaciteti

(broj soba/ brojkamp jedinica)

Kapaciteti(broj postelja/

broj mjesta)

Kategorija (broj zvjezdica)

Iskorištenost kapaciteta u

danima 2002.

Castor 164 336 *** 162 Apartmani Castor 12 36 *** Pollux 165 336 *** 129 Apartmani Pollux 13 39 *** Depandansa ADRIATIC 65 106 ** 79 Istra1 43 94 Fortuna1 72 180 Marina 108 184 *** 116 Mediteran 110 224 * 96 Lanterna 138 353 *** 158 TN Girandella 353 816 * 102 Neptun 155 297 *** 160 UKUPNO HOTELI 1.398 3.001 127 APP Lanterna 102 312 ** 85 Ville Girandella2 30 150 ** APP Pluton A 176 648 *** 102 UKUPNO APARTMANI 308 1.110 97

UKUPNO ČVRSTI OBJEKTI 1.706 4.111 119

AC Marina 250 750 * 97 AC Tunarica 240 600 UKUPNO AUTOKAMPOVI 490 1.350 97

UKUPNO 2.196 5.461 113 Izvor: Rabac d.d., marketing, 25.travnja 2003. godine

1 Hoteli Istra i Fortuna izuzeti su iz komercijalne prodaje. 2 Nisu uključeni kapaciteti Ville AVE od 6 smještajnih jedinica i 18 postelja, jer su tek naknadno Ispravkom rješenja za kategorizaciju Ureda za turizam Grada Labina, od dana 26. lipnja 2003 . godine, uključene u kapacitete Ville Girandella.

25

Kategorizacija hotela Od trenutno osam (8) hotela u funkciji, pet ih je kategorizirano sa tri zvjezdice (***), jedan sa dvije zvjezdice (**), dok ostala dva zadovoljavaju razinu kvalitete od jedne zvjezdice (*). Hoteli Istra i Fortuna su, zbog svoje derutnosti i potrebe rekonstrukcije, izvan funkcije te zbog toga nisu ni kategorizirani. U apartmanskom smještaju kvalitetu usluge od tri zvjezdice (***) zadovoljava jedino APP Pluton, dok su ostali apartmani kategorizirani sa dvije zvjezdice (**). U autokampovima Društvo posjeduje ukupno 1.350 mjesta, od čega AC Marina raspolaže sa 750 mjesta te je kategorizirana s jednom zvjezdicom (*). AC Tunarica, sa 600 raspoloživih mjesta, dana je u najam.

26

6.8. Marketing i prodaja Od siječnja do kraja prosinca 2002. godine Društvo je ostvarilo 554.253 noćenja, od čega se na hotele i apartmane odnosi 468.398 noćenja, što čini 85% od ukupno ostvarenih noćenja u svim smještajnim objektima Društva. Broj noćenja po vrstama smještajnih kapaciteta R.b. OPIS 2000. 2001. 2002.1. Hoteli 447.196 520.970 361.7982. Apartmani 106.721 114.661 106.6003. UKUPNO ČVRSTI OBJEKTI (1+2) 553.917 635.631 468.3984. Autokampovi 210.948 150.112 72.7945. Privatni smještaj 11.361 11.431 13.061

6. UKUPNO NOĆENJA (3+4+5) 776.226 797.174 *554.253*Pad noćenja u 2002. godini prvenstveno je rezultat smanjenja kapaciteta Društva prodajom gospodarske cjeline Maslinica (Hoteli Mimosa, Hedera i Narcis te Kamp Oliva) i Hotela Apollo. Ukupan broj noćenja stranih gostiju u 2002. godini iznosio je 533.712, što predstavlja 96,29% ukupnog fizičkog prometa Društva. Najveći dio prometa ostvarili su gosti iz Njemačke (28,8%), Češke (27,9%), Italije (6,8%), Austrije (6,6%), Poljske (6,1%). Udjel noćenja domaćih gostiju u ukupnim noćenjima Društva za 2002. godinu iznosio je svega 3,7 %. Pregled ostvarenih noćenja prema zemlji emitentu Zemlja 2000. % 2001. % 2002. %

Njemačka 141.333 18,21 180.391 22,63 159.370 28,75 Češka 237.418 30,59 218.572 27,42 154.601 27,89 Italija 62.487 8,05 54.699 6,86 37.736 6,81 Austrija 57.699 7,43 51.803 6,50 36.435 6,57 Poljska 63.553 8,19 72.774 9,13 33.862 6,11 Mađarska 35.488 4,57 37.155 4,66 16.710 3,01 Slovenija 77.694 10,01 63.743 8,00 16.156 2,91 Slovačka 23.753 3,06 18.568 2,33 15.427 2,78 Velika Britanija 977 0,13 794 0,10 13.952 2,52 Rusija 7.480 0,96 28.913 3,63 12.515 2,26 Ostali 34.780 4,48 40.814 5,12 36.948 6,67 Ukupno noćenja stranih gostiju 742.662 95,68 768.226 96,37 533.712 96,29 Noćenja domaćih gostiju 33.564 4,32 28.948 3,63 20.541 3,71

UKUPNA NOĆENJA 776.226 100,00 797.174 100,00 554.253 100,00

27

U sljedećoj tablici prikazana je struktura gostiju i broj noćenja po vrstama smještajnih objekata Društva za 2002. godinu. Najveći broj noćenja u hotelima ostvaruju gosti iz Njemačke i Republike Češke, dok u kampovima osim njemačkih i čeških turista, značajan broj čine gosti iz Austrije.

Hoteli Apartmani Kampovi Privatni smještaj Zemlja

2002. % 2002. % 2002. % 2002. % Ukupno

Hrvatska 14.946 4,13 2.977 2,79 2.462 3,38 156 1,19 20.541Njemačka 107.327 29,66 22.206 20,83 23.511 32,30 6.326 48,43 159.370Češka 96.432 26,65 43.189 40,52 13.509 18,56 1.471 11,26 154.601Italija 25.328 7,00 6.607 6,20 3.454 4,74 2.347 17,97 37.736Austrija 15.881 4,39 6.658 6,25 13.260 18,22 636 4,87 36.435Poljska 22.099 6,11 7.928 7,44 3.409 4,68 426 3,26 33.862Mađarska 6.094 1,68 6.438 6,04 3.625 4,98 553 4,23 16.710Slovenija 8.194 2,26 4.206 3,95 3.645 5,01 111 0,85 16.156Slovačka 13.610 3,76 1.233 1,16 405 0,56 179 1,37 15.427Velika Britanija 13.516 3,74 256 0,24 120 0,16 60 0,46 13.952Rusija 11.651 3,22 822 0,77 26 0,04 16 0,12 12.515Ostali 26.720 7,39 4.080 3,83 5.368 7,37 780 5,97 36.948

Ukupno 361.798 100,00 106.600 100,00 72.794 100,00 13.061 100,00 554.253

28

6.9. Zaposlenici U Društvu je na dan 31. prosinca 2002. godine bilo ukupno 245 zaposlenika. Društvo svake godine u razdoblju od 01. travnja do 31. listopada zapošljava dodatnih 300 - 400 sezonskih radnika. Kvalifikacijska struktura zaposlenika na dan 31. prosinca 2002. godine vidljiva je iz tablice koja slijedi: Stručna sprema Broj zaposlenika %Dr (VIII) - -Mr (VII/2) 3 1,22%VSS (VII/1) 21 8,57%VŠS (VI) 24 9,80%VKV (V) 36 14,69%SSS (IV) 46 18,78%KV (III) 106 43,27%PKV (II) - -NKV (I) 9 3,67%

Ukupno 245 100,00% Dobna struktura zaposlenika Društva prikazana je u sljedećoj tablici: Dob (godine) Broj zaposlenika %< 30 15 6,12%31 - 40 76 31,02%41 - 50 96 39,18%51 - 60 58 23,67%> 61

Ukupno 245 100,00% Kolektivnim ugovorom i drugim aktima Društva te Zakonom o radu detaljno su uređeni radni odnosi između Društva i zaposlenika. Kolektivni ugovor uređuje područja radnog vremena, godišnjih odmora i dopusta, zaštite i sigurnosti pri radu. Također, njime su uređena pitanja plaća i naknada plaća, te sva ostala materijalna prava radnika i uvjeta za rad sindikata. Od ukupno 245 zaposlenika Društva, njih 225 su članovi Sindikata Istre i Kvarnera Sindikalna podružnica "Rabac", dok ostali ne pripadaju nijednom od sindikata. U okviru Društva djeluje Radničko vijeće koje je utemeljeno 1996. godine u skladu sa Zakonom o radu. Broj članova Radničkog vijeća utvrđuje se prema ukupnom broju zaposlenih, a trenutno broji 5 članova. Djelokrug rada Radničkog vijeća je zaštita i promidžba interesa zaposlenika, savjetovanje o pitanjima važnim za njihov položaj, praćenje i poštivanje Zakona o radu i Kolektivnog ugovora Društva. Društvo je u 2002. godini isplatilo prosječnu neto plaću u iznosu od 3.534,00 kuna, što predstavlja povećanje neto plaće u odnosu na 2001. godinu za 12,4%.

29

Društvo redovito podmiruje sve obveze te doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Društvo svojim gostima želi omogućiti kvalitetan odmor u svojim objektima, udahnjujući im prepoznatljivost podneblja i suvremenih trendova, uz neizostavnu osobnost usluge koju može pružiti samo visoko motiviran kadar. U skladu s tim Društvo je u svojoj strategiji razvitka posebnu pozornost posvetilo svojim zaposlenicima, odnosno cjelokupnom procesu upravljanja ljudskim potencijalima. U Društvu je identificiran određeni broj zaposlenika koji posjeduju potencijal za preuzimanje složenijih poslova i veće razine odgovornosti. Ova činjenica ukazuje na visoku razinu motivacije i spremnost zaposlenika na promjene.

30

6.10. Uprava U skladu sa Statutom, Uprava Društva može imati jednog do tri člana. Točan broj članova Uprave u pojedinom mandatu određuje Nadzorni odbor. Odlukom o imenovanju Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, čiji mandati, sukladno Statutu, traju najviše do pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Trenutno Uprava Društva ima dva člana. Uprava Društva vodi poslove zajednički i na vlastitu odgovornost, te donosi odluke većinom glasova svih članova Uprave. Kada Uprava ima tri člana, pa u situaciji kada su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Uprave. Društvo zastupaju dva člana Uprave zajedno ili jedan član Uprave zajedno sa prokuristom. Način rada i podjela poslova uređeni su Poslovnikom o radu koji donosi Uprava jednoglasno, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora. Određene vrste poslova, sukladno Statutu, Uprava može voditi samo uz prethodnu pisanu suglasnost Nadzornog odbora. Pisana suglasnost je potrebna i za poslove i pravne radnje čija pojedinačna vrijednost premašuje iznos kojeg odredi Nadzorni odbor svojom odlukom ili koji su određeni Statutom Društva. Sadašnji članovi Uprave Društva navedeni su u sljedećoj tablici: Ime i prezime Adresa JMBG * Edi Černjul, predsjednik Uprave Topid 27, Labin Vesna Franković - Musić, član Uprave Istarska 28, Labin * Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine matični broj nije javni podatak, te ga stoga nismo uvrstili u ovaj Skraćeni prospekt. Životopisi članova Uprave Edi Černjul Edi Černjul rođen je 1950. godine u Labinu. U Puli završava Višu ekonomsku školu. U dosadašnjoj je karijeri stekao bogato iskustvo na raznim poslovima u turističkom sektoru. U razdoblju od 1971. do 1976. godine radi na mjestu turističkog vodiča u agencijama Globtour, Kompas iz Ljubljane te Kvarner Expressa iz Rapca. Svoju profesionalnu karijeru nastavlja u Društvu gdje, u razdoblju od travnja 1976. godine do svibnja 1991. godine, obavlja poslove referenta u odjelu prodaje i marketinga. U razdoblju od svibnja 1995. do siječnja 2001. obavlja funkciju direktora PC Maslinica i PC Apollo. Prije imenovanja na funkciju predsjednika Uprave Društva obavljao je poslove direktora Društva. U razdoblju od travnja 1993. do travnja 1996. godine, zajedno sa ostalim članovima managementa Društva pohađa edukacijske seminare o modelima rukovođenja s ciljem umnogostručivanja dobiti.

31

U travnju 1994. godine sudjeluje na seminaru "Management u hotelijerstvu", te stječe diplomu Austrian Tourism Brain Trust-a, koji je u suradnji sa Horwath Consultingom i Poslovnom školom iz Zagreba, organizirao seminar. U dosadašnjoj karijeri obavljao je funkciju predsjednika Turističkog saveza Grada Labina, predsjednika Ženskog rukometnog kluba Rudar Labin, predsjednika Mjesne zajednice, funkciju zamjenika načelnika općine Raša. Trenutno je član vijeća TZ Grada Labina, TZ Općine Raša i TZ Istarske županije. Aktivno se služi njemačkim jezikom, a pasivno engleskim i talijanskim. Vesna Franković- Musić Vesna Franković - Musić rođena je 1952. godine u Labinu. Ekonomski fakultet završava u Rijeci te stječe zvanje diplomirani ekonomist. U siječnju 1974. godine zapošljava se u Društvu, na poslovima korespondenta u službi prodaje. Godine 1978. godine imenovana je voditeljem Odjela plana i analize. Tu funkciju obavlja sve do ožujka 1996. godine, kada je imenovana direktorom PC Controllinga, koji obuhvaća službu računovodstva, plana i analize i interne kontrole. U razdoblju od kolovoza 2001. do siječnja 2002. godine prokurista je Društva. Članom Uprave Društva imenovana je 01.02.2002. godine sa mandatom do 23.01.2006. godine. U razdoblju od travnja 1993. do travnja 1996. godine, zajedno sa ostalim članovima managementa Društva pohađa edukacijske seminare o modelima rukovođenja s ciljem umnogostručivanja dobiti. U travnju 1994. godine sudjeluje na seminaru "Management u hotelijerstvu", te stječe diplomu Austrian Tourism Brain Trust-a, koji je u suradnji sa Horwath Consultingom i Poslovnom školom iz Zagreba, organizirao seminar. Trenutno je član vijeća Grada Labina i TZ Općine Raša. Aktivno se služi njemačkim jezikom, te pasivno francuskim i talijanskim.

32

6.11. Nadzorni odbor Nadzorni odbor ima pet članova koje bira Glavna skupština. Sukladno Statutu, članovi Nadzornog odbora biraju se na četiri godine. Glavna skupština može prilikom izbora imenovati članove Nadzornog odbora na razdoblje kraće od četiri godine. Izbor članova Nadzornog odbora, provodi se na način da se najprije utvrđuje prijedlog za svakog člana posebno, a nakon toga glasuje se za svakog člana Nadzornog odbora ponaosob. Ako zakonom ili Statutom nije utvrđeno drugačije, Nadzorni odbor svoje odluke donosi većinom glasova svih svojih članova, a pod uvjetom da na sjednici mora biti prisutno najmanje većina ukupnog broja članova. Svaki član Nadzornog odbora ima jedan glas. Članovi Nadzornog odbora, većinom glasova, izabiru iz svojih redova predsjednika Nadzornog odbora i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora. Predsjednik Nadzornog odbora saziva i predsjedava sjednicama odbora, ovjerava zapisnike, proglašava odluke te komunicira u ime odbora s drugim osobama. Glavna skupština donosi odluku o opozivu člana Nadzornog odbora i to kvalificiranom većinom od najmanje 3/4 većine zastupljenih glasova na Glavnoj skupštini. Ako pojedinom članu Nadzornog odbora iz bilo kojih razloga (npr. ostavka, smrt, opoziv) prestane dužnost prije isteka mandata, novoizabranom članu mandat traje do isteka mandata člana umjesto kojeg je izabran. Član Nadzornog odbora može otkazati članstvo u Nadzornom odboru izjavom u pismenom obliku, koju dostavlja predsjedniku Nadzornog odbora i Upravi. Sadašnji članovi Nadzornog odbora Društva navedeni su u sljedećoj tablici: Ime i prezime Adresa JMBG * Ratko Bajakić, predsjednik Radićevo šetalište 21, Zagreb Ilija Nedić, zamjenik predsjednika Kneza Trpimira 1/c, Osijek Tulio Demetlika, član Presika bb, Labin Marko Čižmek, član Martićeva 70, Zagreb Anto Gubić, član Kaptolska 17, Zagreb * Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine matični broj nije javni podatak, te ga stoga nismo uvrstili u ovaj Skraćeni prospekt. Životopisi članova Nadzornog odbora Ratko Bajakić Ratko Bajakić rođen je 1965. godine u Zagrebu, gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju te diplomira na Ekonomskom fakultetu. U dosadašnjoj je profesionalnoj karijeri stekao bogato iskustvo na međunarodnim projektima investicijskog bankarstva. Od 1992. do 1994. godine radi za Giro Credit/Investmentbank Austria na poslovima korporativnih fuzija i akvizicija u centralnoj Europi te sudjeluje u nekoliko međunarodnih akvizicija, od kojih je najznačajnija bila akvizicija talijanske firme Merisinter u vlasništvu Fiat grupe od strane austrijske grupacije MIBA. U razdoblju od 1995. do srpnja 1996. godine direktor je odjela poslovnih financija u češkoj podružnici Investmentbank Austrie, gdje je zadužen za sve poslove vezane za fuzije,

33

akvizicije i emisije obveznica i dionica za klijente u Češkoj. Zajedno s centralom u Beču razvija odjel emisija i trgovanja obveznicama. Od kolovoza 1996. do kraja 1997. godine prokurist je i član Uprave IB Austria d.o.o., investicijske banke Bank Austria grupe za poslovanje vrijednosnim papirima. Uspostavlja odjel financijske analize, odjel trgovanja vrijednosnim papirima te odjel korporativnih financija. Upravlja projektima korporativnih fuzija i akvizicija na domaćem i inozemnim tržištima kapitala te sudjeluje u operacijama izdavanja vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira te njihovom plasmanu na organizirana tržišta. Između ostalog, bio je voditelj projekta izdavanja 259,990 redovnih dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar. Od početka 1998. radi kao savjetnik u austrijskoj tvrtki Multiline i Goldscheider te je ujedno i prokurist u I.C.F. d.o.o. s kojim sudjeluje u nekoliko projekata vezanih za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Koncem 2002. godine postaje direktor I.C.F.-a. 1998. godine upisuje znanstveni poslijediplomski studij Financije poduzeća na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u nekoliko znanstvenih projekata s područja istraživanja tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj, čiji se rezultati na stručnim skupovima prezentiraju domaćoj javnosti. Govori engleski i njemački jezik. Tulio Demetlika Tulio Demetlika rođen je 1958. godine u Labinu, gdje završava osnovnu školu. Srednju elektrotehničku školu završava u Puli, a diplomu inženjera elektrotehnike stječe 1980. godine u Mariboru na I stupnju Više elektrotehničke škole . Od 1980. do 1990. godine zaposlen je u Istarskim ugljenokopima «Raša» u Labinu. Radi na radnom mjestu rukovoditelja elektrostrojarske službe. Od kraja 1990. do 2000. godine radi u poduzeću «Elektra» Labin, u funkciji tehničkog direktora. Od 1991. do 1993. godine član je Izvršnog vijeća Skupštine općine Labin. Također, od 1993. do 1997. godine član je Gradskog vijeća Grada Labina. Godine 1997. postaje član Gradskog poglavarstva Grada Labina. Od 1. travnja 2000. godine obavlja funkciju gradonačelnika Grada Labina. Oženjen je i ima dvoje djece. Ilija Nedić Ilija Nedić rođen je 1971. godine. Po zanimanju je diplomirani ekonomist, smjer financije i računovodstvo. Od ukupno osam godini radnog staža četiri je proveo u banci, a četiri u društvu za upravljanje investicijskim fondovima, gdje i danas radi na mjestu suradnika na projektima.

34

Marko Čižmek Marko Čižmek diplomirao je 1996. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslovnu karijeru započinje u Hrvatskoj narodnoj banci. Krajem 1996. godine prelazi u poduzeće IB Austria d.o.o. za poslovanje vrijednosnim papirima, gdje u svojstvu zamjenika direktora aktivno sudjeluje u razvoju i uspostavljanju odjela financijske analize te korporativnih financija. Krajem 1997. godine zapošljava se u I.C.F. d.o.o. za poslovanje vrijednosnim papirima. Od 1998. godine član je Upravnog odbora Hrvatskog udruženja financijskih analitičara. Od listopada 2001. godine član je uprave EURO Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima. Anto Gubić Anto Gubić rođen je 1939. godine u Gradišci. U Sisku je završio Srednju ekonomsku školu, a na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1964. godine. Do danas je obavljao, uglavnom, gospodarstvene poslove, od referenta do direktora. Dužnost direktora banke obavljao je devet godina, nakon čega je osnovao privatnu građevinsku tvrtku, G.R. – PROMET d.o.o. Zagreb, Dobrilina 11.

6.12. Interes članova Uprave Član Uprave Interes

Edi Černjul vlasnik 216 dionica Društva Vesna Franković-Musić vlasnik 387 dionica Društva

35

6.13. Sudski postupci A. Društvo (protivnik predlagatelja) protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju

(predlagatelj upisa) (Z - 857/03)

• Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju (dalje u tekstu: HFP) od 05.08. 1993. godine dana je suglasnost na provedbu pretvorbe društvenom poduzeću Rabac s.p.o. Rabac. Rješenjem HFP od 27.02.1996. godine iskazane su nekretnine, temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN RH 19/91 i dr.), svojom procijenjenom vrijednošću uključene u vrijednost društvenog kapitala tog društvenog poduzeća. Navedenim Rješenjem od 27.02.1996. godine za lokaciju broj 40 "Sport PROHASKA" utvrđeno je, da su procijenjene čestice zemlje označene kao k.č. br. 517, 518, 519, 520, 521, sve upisane u zk.ul. 7, sve k.o. Rabac, u njihovoj ukupnoj površini od 39.020 m2 , i na njima izgrađeni gospodarski objekti s terasom i 10 teniskih terena. Postupajući po prijedlogu Društva, zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Labinu svojim Rješenjem (posl. br.: Z-466/96) od 06.05.1996. godine izvršio je prijenos navedenih čestica iz zk.ul.br. 7 k.o. Rabac u zk.ul.br. 496 k.o. Rabac, te na njima upisao pravo vlasništva u korist Društva u njihovoj punoj površini od 39.020 m2.

Dana 24.03. 2003. godine HFP zaprimio je od Ureda državne revizije primjedbu na postupak pretvorbe društvenog poduzeća Rabac s.p.o. Rabac. Državni ured za reviziju izvjestio je HFP o izvršenoj reviziji postupka pretvorbe i privatizacije Društva, te u svom izvješću za lokaciju "Sport PROHASKA" naveo da je na toj lokaciji u pretvorbi procijenjeno samo 7.399 m2 zemljišta, iako je u Rješenju HFP od 27.02.1996. godine iskazano 39.020 m2 procijenjenog zemljišta. Slijedom navedenog, HFP je dana 29. 04. 2003. godine donio Rješenje kojim je izvršio ispravak Rješenja o iskazu nekretnina te istog dostavio Općinskom sudu u Labinu, temeljem kojeg je od zemljišnjo-knjižnog odjela istog suda zatražio zabilježbu spora obnove postupka pretvorbe društvenog poduzeća "RABAC" p.o. Rabac, i to za sve nekretnine i zemljište na lokaciji "Sport PROHASKA". Protiv navedenog Rješenja HFP, Društvo je pokrenulo upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

• Dana 06.05. 2003. godine Općinski sud u Labinu donio je Rješenje (posl. br. Z-

857/03) kojim se dopušta:

a) otpis, katastarskih čestica 517, 518, 519, 520 i 521 iz z.k. ul. 496 k.o. Rabac i prijenos u novi z.k.ul. 678 iste k.o., uz uknjižbu prava vlasništva na ime Društva, te

b) zabilježba spora obnove postupka pretvorbe društvenog poduzeća Rabac s.p.o. Rabac, na teret katastarskih čestica 517, 518, 519, 520 i 521 upisanih u z.k.ul. 678 k.o. Rabac, vlasništvo Društva u cjelini.

Protiv navedenog Rješenja Općinskog suda u Labinu Društvo je uložilo žalbu.

36

B. Društvo (tužitelj) protiv Grada Labina (tuženik) radi utvrđivanja prava vlasništva (P-106/01)

Društvo je dana 12.04.2001. godine podnijelo tužbu na Općinskom sudu u Labinu protiv Grada Labina radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk.ul. 608 k.o. Rabac. Tužba je podnijeta iz razloga što su predmetne nekretnine prenesene iz zk.ul.7. k.o. Rabac u zk.ul. 608 k.o. Rabac uz istodobno brisanje društvenog vlasništva s pravom korištenja pravnog prednika tužitelja RABAC d.d., odnosno uz istodobno pretvaranje društvenog vlasništva u pravo vlasništva u korist i na ime tuženika (Grad Labin). Dana 15.10.2001. godine zaprimljena je presuda Općinskog suda u Labinu kojom se Društvo odbija sa tužbenim zahtjevom. Protiv nepravomoćne prvostupanjske presude, Društvo je podnijelo žalbu Županijskom sudu u Puli te se postupak vodi pod posl. br.: Gž -2994/01. Odluka po žalbi još nije donijeta te se ne može dati procjena uspjeha u sporu. C. Društvo (tužitelj) protiv Grada Labina (tuženik) radi brisanja nevaljane uknjižbe

(P-107/01) Društvo je dana 12.04.2001. godine podnijelo tužbu na Općinskom sudu u Labinu protiv Grada Labina radi brisanja nevaljane uknjižbe na nekretninama upisanim u zk.ul. 608 k.o. Rabac i uspostave prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja. Društvo je podnijelo brisovnu tužbu kao oštećeni nositelj knjižnog prava, tj. osoba čije je upisano knjižno pravo neposredno povrijeđeno nevaljanom uknjižbom i po mišljenju Društva kao univerzalni pravni sljednik. Nekretnine upisane u zk.ul. 608 k.o. Rabac u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu tuženika bile su upisane u zk.ul. 7 k.o. Rabac kao društveno vlasništvo s pravom korištenja na ime društvenog poduzeća Rabac p.o. Dana 08.11.2001. godine zaprimljena je presuda Općinskog suda u Labinu, kojom se odbija Društvo sa tužbenim zahtjevom. Protiv navedene presude Društvo je podnijelo žalbu Županijskom sudu u Puli, gdje se postupak vodi pod posl. br.: Gž -3057/01. Odluka o žalbi još nije donijeta, te se ne može dati procjena uspjeha u sporu. Osim navedene tužbe, podnesen je dana 19.04.2001. godine prijedlog radi zabilježbe brisovne tužbe. Dana 24.01.2002. godine primljeno je Rješenje Općinskog suda u Labinu (posl. br.: Z-641/01), kojim se dopušta upis zabilježbe spora po brisovnoj tužbi. D. Yacht Club Rabac d.o.o. (tužitelj) protiv: Tuženici: 1. Društvo 2. Maslinica d.o.o. Yacht Club Rabac d.o.o. podnijelo je dana 26.04.2002. godine tužbu protiv Društva i Maslinice d.o.o. radi utvrđivanja ništavnosti ugovora o kupoprodaji nekretnina od 19.07.2001. godine i činidbe. Odgovor na tužbu predan je dana 26.06.2002. godine kojim je osporena aktivna legitimacija tužitelja. Presudom, koja je primljena 06.11.2002. godine, odbijen je tužitelj sa tužbenim zahtjevom, čime je tužitelju osporena aktivna legitimacija. Na presudu je tužitelj uložio žalbu, na koju je Društvo dana 06.12.2002. godine odgovorilo. Predmet po žalbi nalazi se na Županisjkom sudu u Puli. Odluka po žalbi još nije donijeta, ali odvjetničko društvo koje u ovom predmetu zastupa Društvo izrazilo je mišljenje da bi drugostupanjski sud trebao potvrditi presudu prvostupanjskog suda, jer se u konkretnom slučaju radi o evidentnom nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja.

37

E. Društvo (protivnik predlagatelja) protiv Grada Labina (predlagatelj upisa)

• Predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Labinu pod posl.br.: Z - 1675/00

Dana 27.04.2001. godine Društvo je zaprimilo Rješenje Općinskog suda u Labinu (posl. br.: Z- 1675/00), od 27.11.2000. godine, kojim se dopušta otpis katastarskih čestica iz dosadašnjeg zk.ul. 7 k.o. Rabac u novi zk.ul. 608 k.o. Rabac, uz uknjižbu prava vlasništva sa društvenog vlasništva prava korištenja u korist Rabac p.o. na ime Grad Labin. Društvo je dana 03.05.2001. godine podnijelo žalbu Općinskom sudu u Labinu protiv navedenog Rješenja. Predmetna žalba dostavljena je, dana 25.06.2001. godine, Županijskom sudu u Puli kao drugostupanjskom sudu na rješavanje. Postupak je trenutno u tijeku.

• Predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Labinu pod posl.br.: Z - 1750/00

Dana 27.04.2001. godine Društvo je zaprimilo Rješenje Općinskog suda u Labinu (posl. br.: Z- 1750/00), od 19.12.2000. godine, kojim se dopušta otpis katastarskih čestica iz dosadašnjeg zk.ul. 7 k.o. Rabac u novi zk.ul. 608 k.o. Rabac, uz uknjižbu prava vlasništva sa društvenog vlasništva prava korištenja u korist Rabac p.o. na ime Grad Labin. Protiv navedenog Rješenja Društvo je, dana 03.05.2001. godine, podnijelo žalbu Općinskom sudu u Labinu. Predmetna žalba dostavljena je Županijskom sudu u Puli, kao drugostupanjskom sudu na rješavanje. Postupak je trenutno u tijeku.

Naprijed navedeni predmeti u ovoj točki vezani su za predmete naznačene pod točkom B. i C. F. Ostali postupci U posljednje tri godine Društvo je pokrenulo niz sudskih postupaka, koji se ponajviše odnose na trgovačke sporove radi naplate pruženih, a neplaćenih usluga.

6.14. Materijalni ugovori Društvo unatrag dvanaest mjeseci od datuma ovog Skraćenog prospekta nema nikakvih ugovora izvan uobičajene i redovne djelatnosti Društva. Također, ne postoje nikakve opcije na dionice Društva.

38

6.15. Osiguranje Društvo osigurava svu imovinu, imovinske interese i radnike u skladu s odredbama politike osiguranja imovine i osoba Društva. Sva osiguranja ugovorena su kod osiguravajućeg društva Croatia osiguranje d.d. u Filijali Pula, Marulićeva 1. Vrlo jasno definirana prava i obveze iz Ugovora o osiguranju (police osiguranja) osiguravaju izuzetno korektan odnos sa osiguravateljem, te nije bilo spornih slučajeva glede rješavanja nastalih šteta pokrivenih osiguranjem. Rizici koji su pokriveni osiguranjem su slijedeći:

1. Požar – ovim je osiguranjem pokrivena sva imovina prema Općim uvjetima za osiguranje imovine i Uvjetima za osiguranjem od opasnosti požara i nekih drugih opasnosti

2. Osiguranje motornih vozila: potpuni kasko 3. Odgovornost iz djelatnosti prema trećima i vlastitim djelatnicima 4. Lom strojeva 5. Provala – prema Uvjetima za osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojstva 6. Kombinirano kolektivno osiguranje djelatnika – od nezgoda na radu i profesionalnih

bolesti Slijedi prikaz premija osiguranja Društva po osnovnim rizicima za razdoblje 1.1. – 31.12. 2002. godine: Rizik Svota osiguranja PremijaPožar 186.584.882,94 126.853,51Požar zalihe 1.788.918,00 1.556,36Odgovornost iz djelatnosti 129.634.902,00 72.951,81Lom strojeva 8.503.944,56 125.401,52Provala 20.361,61Nezgoda 80.000,00 109.200,00Kasko 15.470,43

Ukupno 471.795,24 Police osiguranja kojima je rok važenja istekao 31.12.2002. godine, odnosno 01.01.2003. godine, produžene su ili su sklopljene nove police osiguranja.

39

7. OPOREZIVANJE Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Skraćenog prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica. Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica, te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika dionica. Svaki sadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog Skraćenog prospekta, te o izmjenama relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Skraćenog prospekta. Od 1. siječnja 2001. godine na snazi su porezni propisi koji reguliraju i oporezivanje dohotka i dobiti od kapitala. Novi Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 127/2000) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 54/2001) reguliraju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 127/2002) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 54/ 2001) reguliraju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba. Oporezivanje dividende Sukladno važećim poreznim propisima prihod od dividendi i udjela u dobiti domaćim pravnim osobama ne oporezuje se temeljem članka 8. Zakona o porezu na dobit. Prilikom isplate dividende i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe društvo isplatitelj obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dobit po odbitku od 15%. Ako je s državom u kojoj inozemni primatelj ima sjedište u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjivati će se odredbe Ugovora (članak 22. Zakona o porezu na dobit i članak 16. i 17. Pravilnika o porezu na dobit). Dividenda isplaćena domaćoj fizičkoj osobi oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15% (članak 26. Zakona o porezu na dohodak i članak 45. Pravilnika o porezu na dohodak).

40

Inozemnim fizičkim osobama ne oporezuje se isplata dividende (članak 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak navodi oporezive dohotke inozemnih poreznih obveznika). Oporezivanje prodaje dionica Prihod o prodaje dionica domaće pravne osobe, poreznog obveznika, oporeziv je porezom na dobit (članak 4. stavak 9. Zakona o porezu na dobit). Prihod od prodaje dionica koji ostvare inozemni porezni obveznici, koji nisu fizičke osobe, ne podliježe oporezivanju porezom na dobit (članak 22. Zakona o porezu na dobit i članak 16. Pravilnika o porezu na dobit po odbitku propisuje oporezive prihode inozemnih osoba koje nisu fizičke osobe). Inozemnim fizičkim osobama prihod od prodaje dionica nije oporezivi prihod porezom na dohodak (članak 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak navodi oporezive prihode inozemnih poreznih obveznika).

41

8. IZVJEŠĆE NEZAVISNIH REVIZORA ZA 2002. GODINU Obavili smo reviziju priložene bilance Rabac d.d., Rabac, (Društvo) na dan 31. prosinca 2002. godine, pripadajućeg računa dobiti i gubitka, te izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila. Za ove financijske izvještaje prikazane od stranice 2 do 24 odgovorna je Uprava Društva. Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Ovi standardi zahtijevaju planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka. Revizija uključuje i ispitivanja, temeljem provjere podataka, koja potkrepljuju iznose i bilješke uz financijske izvještaje. Revizija isto tako uključuje i ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika i značajnih procjena koje je definirala uprava, kao i vrednovanja sveukupnog prikaza financijskih izvještaja. Uvjereni smo da obavljena revizija daje razumnu osnovu za izražavanje našeg mišljenja. Prema našem mišljenju, financijski izvještaji prikazuju realno i objektivno, u svim značajnim aspektima, financijsko stanje Društva na dan 31. prosinca 2002. godine, rezultate poslovanja, te novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb, 28. travnja 2003. godine.

42

9. REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU

RABAC d.d., RABAC RAČUN DOBITI I GUBITKA

(u tisućama kuna) 2001. 2002. Bilješke* Poslovni prihodi Prihodi od prodaje 100.529 81.352 3 Ostali poslovni prihodi 5.044 13.888 4 Ukupni poslovni prihodi 105.573 95.240 Poslovni rashodi Troškovi materijala i usluga (34.610) (25.841) 5 Troškovi osoblja (37.594) (31.645) 6 Amortizacija (15.288) (11.822) 11 Ostali poslovni rashodi (5.348) (18.069) 7 Ukupni poslovni rashodi (92.840) (87.377) Dobit iz poslovanja 12.733 7.863 Neto-financijski rashodi (7.984) -2827 8 Dobit prije oporezivanja 4.749 5.036 Porez na dobit 0 0 9 Neto-dobit za godinu 4.749 5.036 Dobit po dionici (u kunama) 4,72 4,99 10

Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvješća. * Bilješke se odnose na financijsko izvješće za 2002. godinu.

43

RABAC d.d., RABAC BILANCA

(u tisućama kuna) 31. prosinca

2001.31. prosinca

2002. Bilješke IMOVINA Dugotrajna imovina Nekretnine, postrojenja i oprema 328.128 330.119 11 Nematerijalna imovina 29 695 11 Ulaganja namijenjena prodaju 45 0 12 Ukupna dugotrajna imovina 328.202 330.814 Tekuća imovina Zalihe 1.510 1.677 13 Kupci i ostala potraživanja 5.640 6.074 14 Dani kratkoročni krediti i depoziti 5.933 3.409 15 Novac i novčani ekvivalenti 4.707 757 16 Ukupno tekuća imovina 17.790 11.917 UKUPNA IMOVINA 345.992 342.731 DIONIČKA GLAVNICA I OBVEZE Dionička glavnica Temeljni kapital 375.119 375.119 Vlastite dionice (2.477) 0 Kapitalne rezerve 1.899 0 Kumulirani gubitak (91.322) (86.573) Dobit tekuće godine 4.749 5.036 Ukupno dionička glavnica 287.968 293.582 19 Obveze Dugoročne obveze Obveze po kreditima 42.791 37.148 18 Tekuće obveze Dobavljači i ostale obveze 7.606 5.795 17 Obveze po kreditima 7.627 6.206 18 Ukupne tekuće obveze 15.233 12.001 Ukupne obveze 58.024 49.149 UKUPNO DIONIČKA GLAVNICA I OBVEZE 345.992 342.731

44

RABAC d.d., RABAC IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U DIONIČKOJ GLAVNICI

(u tisućama kuna) Temeljni

kapitalTrezorske

dioniceKapitalne

rezerveKumulirani

gubitak/dobitak Ukupno Bilješka 31. prosinca 2000. 375.119 (2.477) 1.899 (91.308) 283.233 Dobit za godinu 0 0 0 4.749 4.749 Ostalo 0 0 0 (14) (14) 31. prosinca 2001. 375.119 (2.477) 1.899 (86.573) 287.968 Prodaja vlastitih dionica 0 2.477 (1.899) 0 578 19/ii/ Dobit za godinu 0 0 0 5.036 5.036 31. prosinca 2002. 375.119 0 0 (81.537) 293.582 19/i/

45

RABAC d.d., RABAC IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

(u tisućama kuna) 2001. 2002. Bilješke Novčani tok od poslovnih aktivnosti Novčani priliv generiran poslovanjem 2.418 15.480 22 Plaćena kamata (8.177) (1.598) Neto novčani priliv/(odliv) od poslovnih aktivnosti (5.759) 13.882 Novčani tok od ulagačkih aktivnosti Nabava nekretnina, postrojenja i opreme (5.008) (23.358) Nabava nematerijalne imovine 0 (741) Plasiranje kredita (5.896) (3.372) Prodaja nekretnina, postrojenja i opreme 57.667 9.951 Prodaja ulaganja namijenjenog prodaji 671 51 Primici po kreditima 7 5.896 Primljena kamata 664 137 Primljena dividenda 37 0 Neto novčani (odliv)/priliv od ulagačke aktivnosti 48.142 (11.436) Novčani tok od financijske aktivnosti Prodaja vlastitih dionica 0 668 Otplata obveza po kreditima (38.282) (7.064) Neto novčani (odliv) iz financijskih aktivnosti (38.282) (6.396) Neto (smanjenje)/povećanje novca i novčanih ekvivalenata 4.101 (3.950) Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 606 4.707 Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 4.707 757 16

46

10. BILJEŠKE UZ REVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. GODINU

BILJEŠKA 1 – Opći podaci Rabac, dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam Rabac, (Društvo), osnovano je u Republici Hrvatskoj. Društvo je registrirano za ugostiteljstvo, turizam, trgovinu na veliko i malo, skladištenje robe i tehničke djelatnosti, međunarodni transport robe i putnika, proizvodnju hrane i pića te druge djelatnosti. Po zakonima Republike Hrvatske i uz odobrenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, Društvo je pretvoreno iz državnog vlasništva u dioničko društvo u 1994. godini. Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Rijeci. Vlasnička struktura kapitala na dan 31. prosinca 2002. godine prikazana je u bilješci 19. Sjedište Rapca d.d. nalazi se u Rapcu, Rabac bb, Hrvatska.

BILJEŠKA 2 – OSNOVNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE Osnovne računovodstvene politike usvojene za pripremu financijskih izvještaja navedene su niže u tekstu: a) Osnove sastavljanja Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, koji uključuju Međunarodne računovodstvene standarde i Tumačenja usvojena od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde. Nadalje, financijski izvještaji su pripremljeni sukladno načelu povijesnog troška, osim tamo gdje je drugačije napomenuto. Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane, osim tamo gdje je drugačije napomenuto. Priprema financijskih izvještaja prema opće prihvaćenim računovodstvenim principima zahtjeva procjene i ocjene iznosa sredstava i obveza i utječe na objavljeni iznos sredstava i obveza na datum financijskih izvještaja i objavljeni iznos prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja. Premda se ove procjene temelje na najboljem znanju Uprave Društva o tekućim događajima i aktivnostima, stvarni rezultati se mogu se razlikovati od tih procjena. U 2001. godini Društvo je primijenilo MRS 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. b) Strane valute Financijski izvještaji izraženi su u hrvatskoj valutnoj jedinici, kuni (kn), zaokružena na najbližu tisuću.

47

Transakcije u stranim valutama iskazuju se u hrvatskoj valutnoj jedinici primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke (HNB) važećeg na dan poslovnog događaja. Monetarne stavke koje proizlaze iz transakcija u stranoj valuti preračunavaju se u iznos izvještajne valute primjenom srednjeg tečaja HNB-e važećeg na dan plaćanja ili na datum bilance. Tečajne razlike priznaju se kao financijski rashod, odnosno prihod za razdoblje u kojem su nastale. c) Nekretnine, postrojenja i oprema Zemljišta i zgrade iskazani su u bilanci po procijenjenim vrijednostima utvrđenim metodom zamjenske vrijednosti. Nekretnine i oprema koja je nabavljena nakon 1. siječnja 1994. godine, evidentirana je po nabavnoj vrijednosti koja uključuje sve troškove neposredno povezane s dovođenjem sredstva u namjeravanu upotrebu. Stavke nekretnine, postrojenja i opreme koje su stavljene izvan uporabe ili su otuđene, isknjižene su iz bilance zajedno s pripadajućim ispravkom vrijednosti (ako ga je bilo). Svaki dobitak ili gubitak nastao iz takvog otuđivanja ili stavljanja izvan uporabe, uključen je u dobit tekućeg razdoblja. d) Amortizacija Ispravak vrijednosti iskazan je terećenjem prihoda izračunatim po pravocrtnoj metodi, kako bi se amortizirala nabavna ili revalorizirana vrijednost sredstava tijekom njihovog očekivanog vijeka uporabe. Procijenjeni vijek uporabe imovine je sljedeći:

2002. 2001. Zgrade 40 godina 40 godinaPostrojenja i oprema 5-14 godina 5-14 godina

Imovina u izgradnji i zemljište se ne amortiziraju, budući se smatra da zemljište ima neograničeni vijek trajanja. e) Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina uključuje osnivačke izdatke, projektnu i drugu dokumentaciju te ulaganja na tuđim nekretninama i opremom. Iskazuje se po trošku nabave, te amortizira pravocrtnom metodom. Procijenjeni vijek uporabe je 5 godina. f) Umanjenje imovine Knjigovodstvene vrijednosti imovine Društva pregledavaju se na dan bilance kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva indikacija o umanjenju njihove vrijednosti. U slučaju da ista postoji, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Trošak umanjenja imovine priznaje se za iznos knjigovodstvene vrijednosti koja prelazi njegovu nadoknadivu vrijednost koja je veća od neto prodajne cijene ili vrijednosti u upotrebi. Za potrebe procjene umanjenja, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok.

48

g) Ulaganja Ulaganja u vrijednosnice koja se namjeravaju držati neodređeno vrijeme, a koja se mogu prodati za potrebe likvidnosti ili kao reakcija na promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta ili cijene glavnice svrstani su kao sredstva raspoloživa za prodaju. Uprava svrstava ulaganja u odgovarajuće kategorije u trenutku kupovine. Ulaganja raspoloživa za prodaju početno se priznaju po trošku (koji uključuje troškove transakcije). Ulaganja raspoloživa za prodaju naknadno su ponovno mjerena po fer vrijednosti na temelju kotiranih tražišnih cijena. Fer vrijednosti za nekotirane glavničke iskazuju se po trošku. Nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti vrijednosnica klasificiranih kao vrijednosnice raspoložive za prodaju priznaju se kao glavnica. Prilikom prodaje ili u slučaju trajnog umanjenja vrijednosti ulaganja raspoloživih za prodaju, s njima povezana akumulirana usklađenja fer vrijednosti prenose se iz glavnice i priznaju kao dobici i gubici od prodaje ulaganja u računu dobiti i gubitka. h) Zalihe Zalihe sirovina i materijala iskazuju se po trošku nabave ili neto-prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Stanje i utrošci ovih zaliha izračunavaju se temeljem prosječnih nabavnih cijena. Sitan inventar iskazan je prema trošku nabave umanjen za ispravak vrijednosti i umanjenja prema bilješci 2-(f). i) Potraživanja iz poslovanja Potraživanja iz poslovanja su prikazana po fakturiranoj vrijednosti umanjenoj za potrebna rezerviranja opisana u bilješci 2(f) kako bi se prikazalo trajno smanjenje tih potraživanja. j) Komponente novca i novčanih ekvivalenata Novac obuhvaća stanja na računima u bankama i gotovinu u blagajnama. k) Dionički kapital i trezorske dionice Redovne dionice klasificirane su kao dionički kapital. Vanjski troškovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, osim onih koji proizlaze iz poslovnih kombinacija, odbijaju se od vlasničke glavnice umanjeno za sve povezane poreze. Dividende na redovne dionice priznaju se u okviru vlasničke glavnice u razdoblju u kojem su objavljene. Kada Društvo ili njegova povezana društva kupe dionički kapital Društva, plaćena naknada - uključujući sve troškove transakcije umanjeno za poreze - prikazuje se kao odbitak od ukupne vlasničke glavnice kao trezorske dionice sve dok se ne ponište. Dobici i gubici od prodaje tih dionica terete ili se knjiže u korist računa trezorskih dionica u okviru vlasničke glavnice.

49

l) Posudbe Posudbe su prvobitno iskazane po trošku nabave umanjenom za pripadajuće troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku i sve razlike između primitaka i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom trajanja posudbe. m) Porez na dobit Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% (2001.: 20%), a osnovicu za izračun čini razlika porezno priznatih prihoda i rashoda na kraju poslovne godine, uvećana za iznos porezno nepriznatih rashoda i umanjena za iznos ostvarenog prihoda od dividende i udjela u dobiti. n) Priznavanje prihoda Poslovni prihodi ostvareni prodajom usluga priznaju se na dan fakturiranja, po izvršenju usluga. Ostale prihode Društvo prikazuje na sljedeći način:

- prihodi od dividendi po osnovu udjela u nepovezanim društvima priznaju se kao prihod razdoblja u kojem su doznačeni.

- prihodi od kamata priznaju se kao prihod razdoblja u kojem su nastali. o) Usporedni podaci Određene stavke koje se odnose na 2001. godinu reklasificirane su zbog usporedivosti s ovogodišnjim prikazom. Dio troškovi zaposlenika reklasificirani su s ostalih poslovnih rashoda i prikazani u okviru bilješke “trošak zaposlenika”. Ostala potraživanja prikazana su u okviru bilješke “kupci i ostala potraživanja”. UPAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA (1) Faktori financijskog rizika

Aktivnosti kojima se Društvo bavi izlažu ga raznim financijskim rizicima, uključujući učinke promjena tržišnih cijena, promjena deviznog tečaja te kamatnih stopa.

(i) Valutni rizik

Prihod od prodaje u inozemstvu je ostvaren pretežno u eurima (EUR). Prihod od prodaje na domaćem tržištu je ostvaren u hrvatskim kunama. Valutni rizik prisutan je zbog mogućih promjena tečajeva stranih valuta.

(ii) Rizik kamatne stope

Prihod Društva i novčani tok od njegovih poslovnih aktivnosti ovise o promjenama tržišnih kamatnih stopa, jer su obveze po dugoročnim kreditima ugovorene po promjenjivim kamatnim stopama.

50

(iii) Kreditni rizik Financijska imovina koja potencijalno može dovesti Društvo u kreditni rizik obuhvaća novac te potraživanja od kupaca i potraživanja za dane kredite. Društvo svoj novac drži u velikim bankama. Potraživanja od kupaca su ispravljena za rezervacije za umanjenje vrijednosti.

(iv) Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca i obrtnog kapitala te osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstva u obliku kreditnih linija.

(2) Procjena fer vrijednost

Na dan 31. prosinca 2002. godine vrijednost kratkotrajne imovine (novca i potraživanja od kupaca) i kratkoročnih obveza (obveze prema dobavljačima i obračunati troškovi), bila je iskazana u približnim iznosima fer vrijednosti uslijed kratkoročnog dospijeća te imovine i obveza. Zalihe su iskazane po stvarnom trošku ili neto-ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Fer vrijednost ostalih dugoročnih posudbi nije materijalno različita od knjigovodstvene vrijednosti.

51

BILJEŠKA 3 – PRIHODI OD PRODAJE 2002. 2001. (u tisućama kuna) Prihodi od prodaje – smještaj 52.929 63.583Prihodi od hrane i pića 26.560 34.936Specifični prihodi – CPH i Praona 1.946 2.010

81.435 100.529

BILJEŠKA 4 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI 2002. 2001. (u tisućama kuna) Prihodi po prodaje nekretnina, postrojenja i opreme /i/ 9.857 77Prihodi od zakupnine 1.253 1.702Prihodi od vansudske nagodbe /ii/ - 1.406Viškovi sirovine, materijala i sitnog inventara 750 827Prihodi od prodaje robe 270 352Naplate štete 233 86Ostali prihodi /iii/ 1.525 594

13.888 5.044 /i/ U okviru prihoda od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme nalazi se iznos od 9.736

tisuća kuna koji se odnosi na prodaju hotel Apolo, neto knjigovodstvene vrijednosti 9.513 tisuća kuna (bilješka 11)

/ii/ Tijekom 2001. godine Društvo se vansudskom nagodbom dogovorilo s dobavljačem

Siemens o visini obveze koja je bila sporna. Razliku između knjigovodstvenog i dogovorenog iznosa Društvo je oprihodovalo.

/iii/ Ostale prihode čine, naknadno odobreni popusti, prihodi od turističke zajednice,

prihodi iz proteklih godina i ostali razni prihodi.

52

BILJEŠKA 5 – TROŠKOVI MATERIJALA I USLUGA 2002. 2001. (u tisućama kuna) Sirovine i materijal Utrošene sirovine i materijal 13.159 16.797Utrošena energija 4.673 6.900Otpis sitnog inventara 885 1.197 18.717 24.894Vanjske usluge Usluge održavanja 2.369 2.786Trošak animacije 1.306 1.095Komunalne usluge 743 1.070Telekomunikacija 616 741Bankarske usluge 268 1.169Reklama i propaganda 319 403Najamnine 68 292Ostale usluge 1.435 2.160 7.124 9.716 25.841 34.610

BILJEŠKA 6 – TROŠKOVI OSOBLJA 2002. 2001. (u tisućama kuna) Bruto plaće 30.848 36.808Ostala materijalna prava zaposlenika /i/ 797 786

31.645 37.594

/i/ U okviru ostalih materijalnih prava zaposlenih prikazani su neiskorišteni sati

preraspodjele iz tekuće godine u iznosu 487 tisuća kuna. Na dan 31. prosinca 2002. godine broj zaposlenih u društvu Rabac d.d. bio je 245 djelatnika (2001. godine 264 djelatnika).

53

BILJEŠKA 7 – OSTALI POSLOVNI PRIHODI 2002. 2001. (u tisućama kuna) Neotpisana vrijednost otuđenih nekretnina, postrojenja i opreme /i/ 9.620 120Doprinosi koji ne zavise od poslovanja 2.288 2.612Neproizvodne usluge 2.082 571Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 1.043 209Naknadno utvrđeni rashodi iz proteklih godina 864 143Premije osiguranja 401 445Putovanja i reprezentacija 769 575Ostalo /ii/ 1.002 673

18.069 5.348

/i/ U okviru neotpisane vrijednosti otuđenih nekretnina, postrojenja i opreme, iznos od 9.513

tisuća kuna odnosi se na prodani hotel Apolo (bilješka 11). /ii/ Ostale rashode čine porezi koji ne zavise od rezultata, pretplate, administrativne i sudske

takse i troškovi, manjkovi, naknadno odobreni popusti i ostali troškovi. BILJEŠKA 8 – NETO-FINANCIJSKI RASHODI 2002. 2001. (u tisućama kuna)

Rashod od kamata (2.391) (9.492)Neto negativne tečajne razlike (669) - Rashodi od efekta primjene MRS-a 39 - (84)Ostali financijski rashodi - (994) Prihod od kamate 137 664 Neto pozitivne tečajne razlike - 1.310 Prihodi od prodaje dionica 96 575 Prihodi od dividendi - 37

Neto-financijski rashodi (2.827) (7.984)

54

BILJEŠKA 9 – POREZ NA DOBIT Na dan 31. prosinca 2002. i 2001. godine nije bilo obveze plaćanja poreza na dobit kako slijedi: 2002. 2001.

(u tisućama kuna)

Dobit prije oporezivanja 5.036 4.749Neoporezivi prihodi - (37)Porezno nepriznati rashodi 603 560Dobit nakon uvećanja i umanjenja 5.639 5.272Preneseni porezni gubitak iz prethodnih godina (156.355) (253.933)Porezni gubitak za prijenos (150.716) (248.661)

Iznosi gubitaka koji se mogu prenijeti u sljedećih pet godina i datum njihovog isteka prikazani su u sljedećoj tabeli: Godina isteka 2002. 2001. (u tisućama kuna) 2002. - 30.1512003. 22.001 22.0012004. 75.557 75.5572005. 53.158 103.1582006. - 17.794

150.716 248.661

Društvo u ovim financijskim izvještajima nije koristilo mogućnost iskazivanja dijela prenesenog poreznog gubitka kao odgođena porezna imovina budući je izvjesno da isti neće biti iskorišten u navedenim iznosima. BILJEŠKA 10 – DOBIT PO DIONICI Dobit po dionici za 2002. godinu izračunat je na temelju neto-dobiti u iznosu od 5.036 tisuća kuna (2001.: 4.749 tisuća kuna), te na temelju prosječnog ponderiranog broja postojećih dionica od 1.007.206 (2001.: 1.005.535), bez vlastitih dionica.

55

BILJEŠKA 11 – NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA TE NEMATERIJALNA IMOVINA

(u tisućama kuna) Zemljište i građevinski

objekti Postrojenja i

oprema Nekretnine i oprema u izgradnji

Ukupno nekretnine, postrojenja

i oprema

Nemate-rijalna

imovina

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2001. Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 385.799 9.411 743 395.953 74

Povećanja 195 587 4.226 5.008 - Prijenos iz nekretnina i opreme u izgradnji (3.002) 6.591 (3.589) - -

Rashodovanje i prodaja /i/ (55.235) (2.338) - (57.573) (17)Amortizacija (bilješka 22) (12.020) (3.240) - (15.260) (28)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 315.737 11.011 1.380 328.128 29

Stanje na dan 31. prosinca 2001.

Nabavna vrijednost 460.355 71.034 1.380 532.769 2.378

Ispravak vrijednosti (144.618) (60.023) - (204.641) (2.349)

Neto knjigovodstvena vrijednost 315.737 11.011 1.380 328.128 29

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2002. Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 315.737 11.011 1.380 328.128 29

Povećanja 393 1.914 21.051 23.358 741 Prijenos iz nekretnina i opreme u izgradnji 19.594 1.308 (20.902) - -

Rashodovanje i prodaja /ii/ (9.484) (136) - (9.620) -

Amortizacija (bilješka 22) (8.695) (3.052) - (11.747) (75)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 317.545 11.045 1.529 330.119 695

Stanje na dan 31. prosinca 2002. Nabavna vrijednost 463.619 63.816 1.529 528.964 3.103 Ispravak vrijednosti (146.074) (52.771) - (198.845) (2.408)

Neto knjigovodstvena vrijednost 317.545 11.045 1.529 330.119 695

Građevinski objekti u iznosu od 111.276 tisuća kuna (2001.: 162.475 tisuća kuna) založeni su kao jamstvo za osiguranje povrata dobivenih pozajmljenih sredstava (vidi bilješku 18). /i/ Tijekom 2001. godine Društvo je prodalo gospodarsku cjelinu Maslinica po približno

neto-knjigovodstvenoj vrijednosti.

56

/ii/ Tijekom 2002. godine Društvo je prodalo hotel Apolo po cijeni od 9.736 tisuća kuna i ostvarilo dobitak u iznosu 223 tisuće kuna.

BILJEŠKA 12 - ULAGANJA NAMIJENJENA PRODAJI

Vlasništvo 2002. 2001.

(u tisućama kuna)

PBZ d.d., Zagreb /i/ - 40Riadria banka d.d., Rijeka /i/ - 5

- 45 BILJEŠKA 13 – ZALIHE Zalihe obuhvaćaju sljedeće: 2002. 2001. (u tisućama kuna) Sirovine i materijal 129 523Sitan inventar 1.415 848Zaliha rezervnih dijelova 133 139

1.677 1.510

BILJEŠKA 14 – KUPCI I OSTALA POTRAŽIVANJA 2002. 2001. (u tisućama kuna)

Potraživanja od kupaca u zemlji 2.709 3.643Potraživanja od kupaca u inozemstvu 5.196 3.478Rezerviranje za umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca

(3.147) (2.229)

Potraživanje od kupaca-neto 4.758 4.892

Predujmovi dobavljačima 20 25Troškovi budućeg razdoblja 9 35Potraživanja za više plaćeni PDV 599 251Ostala kratkoročna potraživanja 688 437

6.074 5.640

57

BILJEŠKA 15 – DANI KRATKOROČNI KREDITI I DEPOZITI 2002. 2001. (u tisućama kuna) Depozit kod Glumina banke 11.724 11.724Depozit kod Riječke banke - 5.896Depozit kod ICF Fixed income /i/ 3.385 -Kratkoročni krediti 889 902Rezerviranje za umanjenje vrijednosti kratkoročnih kredita i depozita (12.589) (12.589)

Dani kratkoročni krediti i depoziti 3.409 5.933

/i/ Dana 8. siječnja 2003. godine Društvo je povuklo svoja plasirana sredstva kod ICF Fixed

income. Vrijednost svih kredita i depozita smanjena je do vrijednosti iznosa koji se može vratiti. BILJEŠKA 16 – NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI 2002. 2001. (u tisućama kuna) Žiro računi i tekući računi 606 1.090Blagajna 16 28Devizni računi 135 3.589

757 4.707

58

BILJEŠKA 17 – DOBAVLJAČI I OSTALE OBVEZE 2002. 2001. (u tisućama kuna) Obveze prema dobavljačima 2.558 2.860Obveze prema zaposlenima/i/ 1.698 1.654Obveze za kamatu 793 1.315Prihodi budućih razdoblja 120 824Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 272 369Obveze za poreze i doprinose iz i na plaće 277 293Ostale kratkoročne obveze 77 291

5.795 7.606

/i/ U okviru ostalih materijalnih prava zaposlenih prikazani su ugovorene obveze za

neiskorištene sate iz tekuće godine u iznosu 487 tisuća kuna. BILJEŠKA 18 – OBVEZE PO KREDITIMA 2002. 2001. (u tisućama kuna) Kratkoročne Obveze po kreditima banaka 6.206 7.627 Dugoročne Obveze po kreditima banaka 19.410 25.053Ostalo /i/ 17.738 17.738

37.148 42.791

/i/ U okviru ostalih dugoročnih kredita prikazane su obveze po robnom kreditu iz

inozemstva SCT-a, Ljubljana, iz 1988. i 1989. godine za koji se vodi sudski spor (bilješka 20). Obveze Društva dospjele su 1993. i 1994. godine.

Vjerovnici su ostvarili založno pravo na građevinskim objektima Društva kao osiguranje povrata kredita (bilješka 11). Efektivne kamatne stope na datum bilance su sljedeće: 2002. 2001.Obveze po kreditima banaka - kratkoročno 8% 12,5-14%- dugoročno 7,5-8% 9-12,50% Ostalo: - dugoročno - 16-22%

59

Dospijeće dugoročnih obveze po kreditima je sljedeće: 2002. 2001. (u tisućama kuna) Od 1 do 2 godine 5.382 6.133Od 2 do 5 godina 14.028 18.920Preko 5 godina 17.738 17.738

37.148 42.791

BILJEŠKA 19 – KAPITAL I REZERVE /i/ Odobreni odnosno upisani temeljni kapital Društva iznosi 375.119 tisuća kuna ili

101.222 tisuće DEM i podijeljen je na 1.012.220 redovnih dionica, svaka s nominalnom vrijednošću od 100 DEM (1 DEM = 3,7059 kuna, na dan 31. prosinca 1995. godine po srednjem tečaju HNB).

/ii/ Na dan 31. prosinca 2002. godine nije bilo trezorskih dionica (2001.: 6.685) jer je

Društvo tijekom rujna 2002. godine izvršilo prodaju istih po cijeni od 100 kuna i ostvarilo dobit od 90 tisuća kuna, koja predstavlja razliku između kupovne i prodajne cijene trezorskih dionica.

/iii/ Kapitalne rezerve sastoje se od dobitaka i gubitaka od kupovine i prodaje vlastitih

dionica i one na dan 31. prosinca 2002. godine iznose 0 kuna (2001.: 1.899 tisuća kuna).

/iv/ Vlasnička struktura kapitala na dan 31. prosinca 2002. godine je sljedeća:

Broj dionica % Privatni investicijski fondovi (PIF) /*/ 613.541 60,61Domaće strane i fizičke osobe 234.775 23,20Domaće pravne osobe 96.352 9,52Hrvatski fond za privatizaciju 32.804 3,24Skrbničke banke 34.748 3,43

1.012.220 100,00

/*/ PIF-ove sačinjavaju:

- Dom fond 319.541 dionica - Slavonski PIF 154.888 dionica - SN Holding d.d. 139.112 dionica

60

BILJEŠKA 20 – POTENCIJALNE i preuzete OBVEZE Pravni sporovi. Društvo je tuženik i tužitelj u nekoliko sudskih sporova među kojima je sudski spor sa SCT-om Ljubljana. U financijskim izvještajima za godinu koja je završila 31. prosinca 2002. nisu učinjena rezerviranja za te parnice zbog neizvjesnosti njihovog ishoda i zbog procjene Uprave da te parnice neće imati nikakav značajan učinak na poslovanje Društva. Potencijalne obveze. Dana 21. lipnja 2002. godine Državni ured za reviziju, Područni ured Pazin izdao je Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Rabac, Rabac. U Izvješću je konstatirano da postupak pretvorbe i privatizacije nije obavljen u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama i to u dijelu unosa pojedinih nekretnina u procijenjenu vrijednost poduzeća. U dijelu postupka privatizacije dana je primjedba na pojedina stjecanja, prodaje i prijenose vlastitih dionica Rabac d.d. Dana 19. lipnja 2002. godine Društvo je dalo svoje očitovanje na navedeno Izvješće koje je sastavni dio ovog Izvješća. Do datuma izdavanja ovog izvješća nije stigao odgovor Državnog ureda za reviziju na prigovor Društva tako da se efekti obavljene revizije pretvorbe i privatizacije ne mogu sa sigurnošću predvidjeti niti kvantificirati. BILJEŠKA 21 – PREUZETE OBVEZE Preuzete obveze iz kapitala. Ugovorene buduće obveze za investicije u turističke objekte, po kojima nisu izvršena rezerviranja, na dan 31. prosinca 2002. godine iznose 18.401 tisuća kuna (2001.: 17.120 tisuća kuna). Preuzete obveze po poslovnom najam – gdje je Društvo najmodavac. Budući minimalni primici za neotkazivi poslovni najam su sljedeći: 2002. 2001. (u tisućama kuna) Do 1 godine 476 1.253Od 1 do 5 godina 1.850 2.725Preko 5 godina 32 36

2.358 4.014

61

BILJEŠKA 22 - NOVAC GENERIRAN POSLOVANJEM Usklađenje dobiti s novcem generiranim poslovanjem:

2002. 2001. (U tisućama kuna) Dobit prije oporezivanja 5.036 4.749 Usklađenje za: Amortizacija (bilješka 11) 11.822 15.288 Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme (331) (77)Rezerviranje za umanjenje vrijednosti imovine 918 54 Prihod od prodaje dionica (bilješka 8) (96) - Prihodi od kamata (bilješka 8) (137) (664)Prihodi od dividendi (bilješka 8) - (37)Rashodi od kamata (bilješka 8) 2.391 9.492 Ostale nenovčane stavke - (14) Promjene u obrtnom kapitalu (bez učinaka stjecanja i prodaje): - kupci i ostala potraživanja (1.352) (1.976)- zalihe (167) (88)- dobavljači i ostale obveze (2.604) (24.309) Novac generiran poslovanjem 15.480 2.418

62

BILJEŠKA 23 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM DRUŠTVIMA Povezanim strankama tumače se one stranke koje imaju sposobnost da kontroliraju drugu stranku ili koje imaju značajni utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih ili poslovnih odluka. Društvo nema podružnica niti pridruženih društava, ali je Uprava Društva u vlasničkim odnosima s društvima Alga Rabac d.o.o. i Temark d.o.o., Rabac. Tijekom redovitog poslovanja ostvareno je nekoliko transakcija s tim društvima. Te su transakcije obavljene pod komercijalnim uvjetima i rokovima, te uz primjenu tržišnih stopa. Transakcije s povezanim društvima na kraju godine su sljedeće: 2002. 2001. (u tisućama kuna)

a) Prodaja usluga Temark d.o.o., Rabac 44 282Alga Rabac d.o.o., Rabac 128 150

b) Kupovina usluga Alga Rabac d.o.o., Rabac 221 113

c) Potraživanja i obveze na kraju godine Temark d.o.o., Rabac 152 14Alga Rabac d.o.o., Rabac 8 -Obveze prema povezanim društvima: Alga Rabac d.o.o., Rabac - 12

d) Obveze po kreditima Na početku godine - 600Povećanje 150 500Smanjenje (150) (1.100)Na kraju godine - -

63

11. NEREVIDIRANA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA RAZDOBLJE I. - III. 2003. GODINE

RABAC d.d., RABAC RAČUN DOBITI I GUBITKA (u kunama) 1.1. - 31.3. 2002. 1.1. - 31.3. 2003. Poslovni prihodi Prihodi od prodaje u zemlji 1.582.985 252.772Ostali poslovni prihodi 173.537 148.413

Ukupni poslovni prihodi 1.756.522 401.185 Poslovni rashodi Materijalni troškovi 2.608.034 2.683.323Troškovi sirovina i materijala 1.280.814 2.130.096Troškovi prodane robe 878 0Ostali vanjski troškovi 1.326.342 553.227Troškovi osoblja 4.604.019 4.596.616Nadnice i plaće (neto) 2.851.313 2.763.024Troškovi poreza, soc. i mir. osiguranja i drugo 1.752.706 1.833.592Amortizacija 2.915.249 2.972.975Ostali troškovi poslovanja 974.064 1.387.798

Ukupni poslovni rashodi 11.101.366 11.640.711 Financijski prihodi 73.599 26.752Prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim poduzećima 2.930Prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s nepovezanim poduzećima 73.599 23.822Financijski rashodi 280.255 37.748Kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s nepovezanim poduzećima 280.255 37.748 Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja 1.830.121 427.937

Ukupni rashodi iz redovnog poslovanja 11.381.621 11.678.459

Izvanredni prihodi 63.389 265.536Izvanredni rashodi 324.080 47.312

Ukupni prihodi 1.893.510 693.472

Ukupni rashodi 11.705.701 11.725.771

Dobit / gubitak prije oporezivanja -9.812.191 -11.032.298

Porez na dobit 0 0

Dobit / gubitak nakon oporezivanja -9.812.191 -11.032.298

64

RABAC d.d., RABAC BILANCA

(u tisućama kuna) 31.03.2002. 31.03.2003. AKTIVA Dugotrajna imovina 344.025Nematerijalna imovina 833Materijalna imovina 343.192 Tekuća imovina 7.998Zalihe 422Potraživanja 7.395Financijska imovina 12Novac na računu i u blagajni 169 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 62 UKUPNA AKTIVA 352.085 PASIVA Ukupno kapital i rezerve 282.550Upisani kapital 375.119Zadržana dobit 5.036Preneseni gubitak 86.572Gubitak tekuće godine 11.032 Dugoročne obveze 42.679Obveze prema kreditnim institucijama 24.941Ostale dugoročne obveze, uključivši porez i socijalno osiguranje 17.739 Tekuće obveze 26.245Obveze s osnove zajmova 50Obveze prema kreditnim institucijama 15.000Obveze za predujmove, depozite i jamstva 916Obveze prema dobavljačima 8.211Obveze prema zaposlenima 1.101Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 622Ostale tekuće obveze 345

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 611 UKUPNA PASIVA 352.085

65

RABAC d.d., RABAC IZVJEŠĆE O NOVČANOM TIJEKU (u kunama) 31.3.2002. 31.3.2003. Poslovne aktivnosti Gubitak tekuće godine -9.812.191 -11.032.298 Rezerve za rizike 0 0 Potraživanje od kupaca -1.428.664 1.155.756 Potraživanje od zaposlenika -30.459 -14.291 Potraživanje od države -1.781.618 -2.699.614 Ostala potraživanja 83.834 207.637 Plaćeni troškovi i troš.bud. razdoblja 20.978 -32.334 Obveze za predujmove 2.552.824 855.213 Obveze prema dobavljačima 2.039.232 5.653.003 Obveze prema zaposlenima 1.019.730 -110.506 Obveze za poreze i doprinose 402.297 72.458 Ostale kratkoročne obveze 9.313.402 -447.784 Odgođeno plaćanje troškova 853.259 -13.452 Zalihe -614.557 1.258.353 Neto priljev/odljev iz poslovnih aktivnosti 2.618.066 -5.147.859 Financijske aktivnosti Dugoročna potraživanja 0 0 Kratkoročna potraživanja 3.947.290 3.396.813 Dugoročne obveze -1.998.088 -675.142 Kkratkoročne obveze -2.536.156 15.050.000 Neto priljev/odljev iz financijskih aktivnosti -586.954 17.771.671 Investicijske aktivnosti Nematerijalna imovina 0 -137.233 Zemljište 0 0 Građevinski objekti 2.915.249 3.089.708 Oprema 0 -358.690 Alati i i inv.i trans. strojevi 0 -626.966 Ulaganje u vrijednosne papire 0 0 Predujam za materijalna sredstva -6.144.978 -15.177.350 Neto priljev/odljev iz investicijskih aktivnosti -3.229.729 -13.210.532 Poslovne aktivnosti 2.618.066 -5.147.859 Financijske aktivnosti -586.954 17.771.671 Investicijske aktivnosti -3.229.729 -13.210.532 Neto povećanje/smanjenje novca -1.198.618 -586.720 Novac na početku godine 4.706.901 756.668 Novac na dan 31.ožujka 3.508.284 168.947

66

12. STRUKTURA DIONIČARA Vlasnička struktura Društva prema podacima Središnje depozitarne agencije na dan 30. svibnja 2003. godine:

Dioničar Broj dionica% u temeljnom

kapitaluTrgovačka društva 478.239 47,25Domaće fizičke osobe 296.283 29,27Financijske institucije 158.027 15,61Skrbničke banke 45.081 4,45Hrvatski fond za privatizaciju 32.893 3,25Strane osobe 1.697 0,17Ukupno 1.012.220 100,00Izvor: Rabac, Središnja depozitarna agencija d.d. Prema podacima iz Središnje depozitarne agencije na dan 30. svibnja 2003. godine, dioničari koji posjeduju 5% ili više dionica Društva su:

R. br. Dioničar Adresa % u temeljnom

kapitalu1. Korifej d.d. Alexandera von Humboldta 4b, Zagreb 31,572. SZIF d.d. Kapucinska 31/3, Osijek 15,303. SN HOLDING d.d. Alexandera von Humboldta 4b, Zagreb 14,22Izvor: Rabac, Središnja depozitarna agencija d.d. Ukupno je izdano 1.012.220 redovnih dionica, od kojih svaka daje pravo na jedan glas, odnosno u Glavnoj skupštini Društva ima ukupno 1.012.220 glasova. Prema podacima dobivenim iz Središnje depozitarne agencije na dan 30. svibnja 2003. godine, broj dioničara s pravom glasa je 1910. Na dan izdavanja ovog Skraćenog prospekta Društvo ne posjeduje niti jednu vlastitu dionicu.

67

13. TRŽIŠNE INFORMACIJE Temeljni kapital Društva sastoji se od jedne serije redovnih dionica na ime kojih je, na datum ovog Skraćenog prospekta, izdano ukupno 1.012.220. Dionicama se dosad trgovalo na Varaždinskoj burzi u kotaciji Slobodno tržište i Zagrebačkoj burzi u TN kotaciji. Prosječna cijena dionica Društva u razdoblju od 1. siječnja 2002. godine do zaključno 31. ožujka 2003. godine iznosila je 103,86 kuna. Najniža ostvarena cijena iznosila je 72,00 kune (2. siječnja 2002. godine), a najviša 129,00 kuna (7. veljače 2002. godine). Sljedeći grafikon prikazuje kretanje ostvarenog volumena trgovanja i prosječne ponderirane cijene dionica Društva na Varaždinskoj i Zagrebačkoj burzi od 1. siječnja 2002. godine do 31. ožujka 2003. godine.

RABAC D.D.Transakcije od 01.01.2002. do 31.03.2003.

Zagrebačka i Varaždinska burza (do 16.07.2002. Varaždinsko tržište vrijednosnica)

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

01.2002. 02.2002. 03.2002. 04.2002. 06.2002. 08.2002. 10.2002. 11.2002. 01.2003.

Volumen

40

60

80

100

120

140

Cijena (kn)

Volumen Prosječna ponderirana cijena (kn)

68

14. OPĆE INFORMACIJE Odobrenja Izdavanje ovog Skraćenog prospekta odobrili su Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Varaždinska burza. Isto tako Skraćeni prospekt su odobrili i potpisali njegovu kopiju svi članovi Nadzornog odbora i Uprave Društva. U tom su smislu sve suglasnosti, odobrenja i/ili ovlaštenja, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Pravilima kotacije javnih dioničkih društava Varaždinske burze izdana, odnosno pribavljena za ovaj Skraćeni prospekt. Uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze Očekuje se da će dionice Društva biti uvrštene u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze dana • 2003. godine. Plaćanje cijene i prijenos vlasništva nad dionicama za transakcije na Varaždinskoj burzi izvršavat će se u roku od četiri dana od dana transakcije (T+4). Bez značajnih promjena Od datuma posljednjeg revizorskog izvješća, a do dana objavljivanja ovog Skraćenog prospekta, nije bilo značajnijih promjena u financijskom i poslovnom položaju Društva, osim onih koje su već navedene u ovom Skraćenom prospektu. Revizori Revizor Društva za godinu koja je završila s 31. prosincem 2002. godine je PricewaterhouseCoopers d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Alexandera von Humboldta 4. Na financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2002. godine dano je pozitivno mišljenje revizora (vidi Izvješća revizora). Depozitorij, prijeboj i namira Dionice Društva upisane su i vode se u Depozitoriju nematerijalnih vrijednosnih papira u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Zagreb, Ksaver 200 pod ISIN oznakom HRHRBCRA0000. Prijenos dionica, prijeboj i namira, kao i svaka druga promjena stanja evidentira se na računu dioničara u Središnjoj depozitarnoj agenciji, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima Središnje depozitarne agencije.

69

Opcije i materijalni ugovori Društvo unatrag dvanaest mjeseci od datuma ovog Skraćenog prospekta nema nikakvih ugovora izvan uobičajene i redovne djelatnosti Društva. Također, ne postoje nikakve opcije na dionice Društva. Dokumenti na uvid Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u prostorijama Društva, Rabac bb, Rabac tijekom uobičajenog radnog vremena od ponedjeljka do petka, u razdoblju od 14 dana od datuma ovog Skraćenog prospekta:

1. Skraćeni Prospekt 2. Statut Društva 3. Izvod iz sudskog registra 4. Revidirana financijska izvješća za 2002. godinu 5. Nerevidirana financijska izvješća za razdoblje od I.-III. 2003. godine 6. Rješenje Komisije za vrijednosne papire o odobrenju Skraćenog prospekta za

uvrštenje dionica Društva u Kotaciju javnih dioničkih društava 7. Struktura dioničara na dan 30. svibnja 2003. godine

70

15. POTPISNICI SKRAĆENOG PROSPEKTA RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. Nadzorni odbor Ratko Bajakić, predsjednik Ilija Nedić, zamjenik predsjednika

Tulio Demetlika

Marko Čižmek

Anto Gubić RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. Uprava Edi Černjul, predsjednik

Vesna Franković-Musić, član

Documents

RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. · RABAC, ugostiteljstvo i turizam, dioničko društvo RABAC, ugostiteljstvo i turizam, d.d. vodeće je turističko trgovačko društvo u istočnom