of 12 /12
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI ANALIZA RASKRIŽJA „ ULICE STJEPAN RADIĆ – OBILAZNICE“ U POŽEGI Kolegij: Prometno tehnološlo projektiranje Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ivan Dadić Student: Josip Ciglar JMBAG: 0135208037

PTP Seminar

Embed Size (px)

Text of PTP Seminar

SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ANALIZA RASKRIJA ULICE STJEPAN RADI OBILAZNICEU POEGI

Kolegij: Prometno tehnololo projektiranjeNositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ivan DadiStudent: Josip CiglarJMBAG: 0135208037

Zagreb, sijeanj 2012.

SADRAJ

1.Uvod12. Analiza postojeeg stanja23. Prijedlog rjeenja54. Zakljuak66. Literatura7

1.

2. Uvod Ulica Stjepana Radia jedna je od optereenijih prometnica u prometnoj mrei Grada Poege jer povezuje dva grada te snosi veliko prometno optereenje, prua se u smijeru istok- zapad. Na Dubrovaku ulicu prikljuuje se obilaznica koja dolazi iz smjera sjever.

Raskrije Ulice Stjepana Radia i obilaznice je jedno od optereenijih raskriija na kojemu su prisutne guve, posebice u vrnim satima gdje dolazi do zaguenja prometa. Ovo raskrije sam odabrao za analizu kako bi utvrdio da se repovi ekanja u Ulici Stjepan Radi stvaraju zbog nepravilne konstrukicijre raskrija. Lijevi skretai koje se kreu iz smjera zapad Ulica Stjepana Radia i skreu lijevo na obilaznicu te prave zastoj.

2. Analiza postojeeg stanja

Raskriije Radieve i Obilaznice je pravilno trokrako raskriije. Regulirano je vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Stvaranja guve dolazi u vrnim satim, kada ljudi odlaze odnosno dolaze s posla. Problem nastaje u Radievoj ulici gdje se stvara kolona vozila i dolazi do repa ekanja.

Problem zbog kojeg nastaju kolone se dogaa jer vozila koja ele izvriti operaciju lijevog skretanja s glavne ulice iz smjera zapad dugo ekaju da izvre svoj manevar. Takoer problem poveavaju vozila koja dolaze iz suprotnoga smjera s velikom brzinom, time mora biti velika vremenska praznina kako bi lijevi skretai uspijeli izvriti svoj manevar. Ako je mala vremenska praznina produuje se vrijeme ekanja lijevih skretaa koji time iza sebe stvaraju kolonu. Kolona se stvara jer su traka za lijevo skretanje i ravno nisu odvojeni prometni trakovi. Stoga vozila koja imaju namjeru ii ravno moraju dugo ekati jer im problem prave lijevi skretai.

Slika 1. Prikaz raskriija na digitalnoj ortofoto karti (DOF)

Slika 2. Postojee stanje na zapadnom privozu ulice Stjepan Radi

Slika 3. Postojee stanje na istonom privozu ulice Stjepan Radi

Slika 4. Postojee stanje na sjevernom privozu obilaznice

Slika 5. Ortofoto prikaz raskriija crtano u AutoCAD2011

3. Prijedlog rjeenja

Kao optimalno prometno rijeenje odabrana je rekonstrukcija raskriija tako da svojim geometrijskima karakteristikama zadovoljava prometno optereenje i jami sigurnost odvijanja prometa. Na raskriiju se planira izgradnja dodatnog traka za lijevo skretanja i odvajanja traka za ravno s glavnog privoza iz smjera zapad. Time zahvatom bi se u potpunosti trebao rijeiti problem prometnog zaguenja u vrnim satima, te poveala sigurnost odvijanja prometa. Kao rezultat poboljanja e biti poveana propusna mo i vea sigurnost prometa u raskriju. Raskriije se nalazi na samom ulasku u grad i na nnjega se prikljuuje obilaznica. Stoga bi ovo rjeenje bilo idealno jer nam jami veu propusnu mo i sigurnost odvijanja prometa.

Slika 6. Prijedlog rijeenja u programu AutoCAD

4. Zakljuak

U ovom radu dan je prijedlog rijeenja raskriija Ulice Stjepan Radi i Obilaznice u Poegi. Pojednostavljenjem i rjeavanjem problema na raskriijima smanjujemo broj konfliktnih toaka, smanjujemo mogunost nastanka sudara to utjee na sigurnost sudionika u prometu. Dapae bitnu ulogu u samome odvijanju prometa ima karakter vozaa i situacija raskriija. Stoga pojednostavljenjem raskriija osiguravamo odvijanje prometa sa veim stupnjem sigurnosti.U ovome sluaju najpogodnije rijeenje bi bilo raskriije s krunim tokom jer prua veu propusnu mo u odnosu na klasino raskrije, osim toga i estetski je prilagodljivije. Raskriije s krunim tokm u ovome sluaju nije mogue jer se tehniki nebi moglo izgraditi zbog male povrine, a time nebi bio osiguran prolazak svih mjerodavnih vozila s obzirom da je to prometnica koja spaja dva grada.

6. Literatura

1. Zabiljeke s predavanja Prometno tehnoloko projektiranje, ak.god 2011/122. Google maps http://maps.google.com/3. http://www.arkod.hr/2