SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ANALIZA RASKRIŽJA
„ ULICE STJEPAN RADIĆ – OBILAZNICE“
U POŽEGI
Kolegij: Prometno tehnološlo projektiranje
Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ivan Dadić
Student: Josip Ciglar
JMBAG: 0135208037
Zagreb, siječanj 2012.
SADRŽAJ
1.Uvod.........................................................................................................................................1
2. Analiza postojećeg stanja.......................................................................................................2
3. Prijedlog rješenja....................................................................................................................5
4. Zakljućak.................................................................................................................................6
6. Literatura.................................................................................................................................7
1. Uvod
Ulica Stjepana Radića jedna je od opterećenijih prometnica u prometnoj mreži Grada
Požege jer povezuje dva grada te snosi veliko prometno opterečenje, pruža se u smijeru istok-
zapad. Na Dubrovačku ulicu priključuje se obilaznica koja dolazi iz smjera sjever.
Raskrižje „Ulice Stjepana Radića i obilaznice“ je jedno od opterećenijih raskrižija na
kojemu su prisutne gužve, posebice u vršnim satima gdje dolazi do zagušenja prometa. Ovo
raskrižje sam odabrao za analizu kako bi utvrdio da se repovi čekanja u Ulici Stjepan Radić
stvaraju zbog nepravilne konstrukicijre raskrižja. Lijevi skretaći koje se kreću iz smjera zapad
„Ulica Stjepana Radića“ i skreču lijevo na obilaznicu te prave zastoj.
1
2. Analiza postojećeg stanja
Raskrižije ˝Radićeve i Obilaznice˝ je pravilno trokrako raskrižije. Regulirano je
vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Stvaranja gužve dolazi u vršnim satim, kada ljudi
odlaze odnosno dolaze s posla. Problem nastaje u Radićevoj ulici gdje se stvara kolona vozila
i dolazi do repa čekanja.
Problem zbog kojeg nastaju kolone se događa jer vozila koja žele izvršiti operaciju lijevog
skretanja s glavne ulice iz smjera zapad dugo čekaju da izvrše svoj manevar. Također
problem povečavaju vozila koja dolaze iz suprotnoga smjera s velikom brzinom, time mora
biti velika vremenska praznina kako bi lijevi skretaći uspijeli izvršiti svoj manevar. Ako je
mala vremenska praznina produžuje se vrijeme čekanja lijevih skretaća koji time iza sebe
stvaraju kolonu. Kolona se stvara jer su traka za lijevo skretanje i ravno nisu odvojeni
prometni trakovi. Stoga vozila koja imaju namjeru ići ravno moraju dugo čekati jer im
problem prave lijevi skretaći.
Slika 1. Prikaz raskrižija na digitalnoj ortofoto karti (DOF)
2
Slika 2. Postojeće stanje na zapadnom privozu ulice Stjepan Radić
Slika 3. Postojeće stanje na istočnom privozu ulice Stjepan Radić
3
Slika 4. Postojeće stanje na sjevernom privozu obilaznice
Slika 5. Ortofoto prikaz raskrižija crtano u AutoCAD2011
4
3. Prijedlog rješenja
Kao optimalno prometno riješenje odabrana je rekonstrukcija raskrižija tako da svojim
geometrijskima karakteristikama zadovoljava prometno opterečenje i jamči sigurnost
odvijanja prometa. Na raskrižiju se planira izgradnja dodatnog traka za lijevo skretanja i
odvajanja traka za ravno s glavnog privoza iz smjera zapad. Time zahvatom bi se u
potpunosti trebao riješiti problem prometnog zagušenja u vršnim satima, te povečala
sigurnost odvijanja prometa. Kao rezultat poboljšanja će biti povečana propusna moć i veća
sigurnost prometa u raskrižju. Raskrižije se nalazi na samom ulasku u grad i na nnjega se
priključuje obilaznica. Stoga bi ovo rješenje bilo idealno jer nam jamči veću propusnu moć i
sigurnost odvijanja prometa.
Slika 6. Prijedlog riješenja u programu AutoCAD
5
4. Zakljućak
U ovom radu dan je prijedlog riješenja raskrižija “ Ulice Stjepan Radić i Obilaznice“ u
Požegi. Pojednostavljenjem i rješavanjem problema na raskrižijima smanjujemo broj
konfliktnih toćaka, smanjujemo mogučnost nastanka sudara što utjeće na sigurnost sudionika
u prometu. Dapaće bitnu ulogu u samome odvijanju prometa ima karakter vozaća i situacija
raskrižija. Stoga pojednostavljenjem raskrižija osiguravamo odvijanje prometa sa večim
stupnjem sigurnosti.
U ovome slućaju najpogodnije riješenje bi bilo raskrižije s kružnim tokom jer pruža
veću propusnu moć u odnosu na klasično raskrižje, osim toga i estetski je prilagodljivije.
Raskrižije s kružnim tokm u ovome slućaju nije moguće jer se tehnički nebi moglo izgraditi
zbog male površine, a time nebi bio osiguran prolazak svih mjerodavnih vozila s obzirom da
je to prometnica koja spaja dva grada.
6. Literatura
6
1. Zabilješke s predavanja Prometno tehnološko projektiranje, ak.god 2011/12
2. Google maps http://maps.google.com/
3. http://www.arkod.hr/
7