Upload
coy
View
55
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
SREDA, 7. mart. Prvo i drugo poglavlje. INVESTICIJE. U MAKROEKONOMIJI SE INVESTICIJAMA SMATRAJU SAMO ONI TOKOVI KOJI VODE STVARANJU NOVOG KAPITALA (I=∆K) Dakle, pazite! U investicije će spadati: - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
SREDA, 7. mart
INVESTICIJE
U MAKROEKONOMIJI SE INVESTICIJAMA SMATRAJU SAMO ONI TOKOVI KOJI VODE STVARANJU NOVOG KAPITALA (I=∆K)
Dakle, pazite! U investicije će spadati: investicije u osnovna sredstva, to je kada preduzeća
kupuju (u zemlji ili inostranstvu, svejedno) postrojenja i opremu;
investicije u stambeni prostor, to je kad domaćinstva kupuju nove stanove, kuće, itd.
investicije u zalihe (ako se zalihe smanje, ova komponenta biće negativna)
u dnevoj štampi se u “investicije” ubraja i kupovina postojeće
imovine ili finansijskih instrumenata. to je preraspodela, a ne investicija dakle, ni strane direktne investicije - ne
moraju biti investicije u makroekonomskom smislu! Preciznije, ako je reč o kupovini nove opreme i
novih postrojenja, jedino tada je transakcija tekuća i dolazi do rasta BDP, usled rasta I iz izraza Y=C+I+G+NX. Sve druge kupovine, samo predstavljaju prenos vlasništva! Tehnički, to se beleži ovako.
Portfolio investicije
predstavljaju kupovinu ili prodaju inostranih obveznica, akcija ili drugih hartija
od vrednosti,
što spada u trgovinu finansijskom imovinom i nikada ne uvećava BDP
dakle, to nisu investicije u makroekonomskom smislu
ali zabuna nastaje jer se one pod tim imenom beleže u kapitalnom delu platnog bilansa ... tu ima i teškoća druge vrste... ali ide nekako ,,,
Dinamika
Pravilo 72 Ako podelite broj 72 sa nekom stopom
rasta dobijate vreme za koje će se originalna veličina udvostručiti
t = 72/r Ako uzimam kredit na 10 godina uz
kamatu 7%, iznos kredita koji vraćam je dvostruko veći od pozajmljenog iznosa
. r
dostizanje
Primer: Srbija i Grčka
60004400
A tek što su rezultati nestabilni…
Kina - bila najrazvijenija na svetu prenekih 700 godina.
U normalnim vremenima, inflacija je tesnovezana za fazu privrednog ciklusa
Stopa inflacije je obično prociklična:raste u periodima ubrzanja privredne aktivnosti i pada sa njenim usporavanjem.
Stepen iskorišćenosti kapaciteta- dobar indikator cikličnih kretanja.
Nasuprot tome, stopa nezaposlenosti je kontraciklična
Kolika će biti stopa inflacije Ako zamrzavate cene? Limitirate marže? Putin Petrović
DVA KANALA UTICAJA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA NA REALNU EKONOMIJU investicije su prvi kanal Drugi je potrošnja domaćinstava. Kada cene
akcija rastu ljudi smatraju da su bogatiji i troše više.
Šta je osnovna karakteristika finansijskih tržišta?
izrazita fleksibilnost cena
Koje još poznajete tržište na kome su cene fleksibilne? Tržište nekretnina Devizni kursevi Kamatne stope Cene akcija
Dinamika: Hoće li zemljotres, tj. predstojeća rekonstrukcija u Australiji povećati BDP?
Kratak odgovor je – neće. Pitanje je u stvari ie li razaranje dobro za privredu "Are
Wars Good for the Economy? Ili na linku broken window
Ovih 200 milijardi dolara za rekonstrukciju MORAJU ODNEKUD DA DOĐU – oni nisu rezultat tehničkog progresa
Novac za rekonstrukciju je novac koji NIJE POTROŠEN NEGE DRUGDE, svaki dolar ima oportunitetni trošak, tj. neku izgubljenu dobit
Prvi –rast u eur, drugi- stope rasta
Vidim trend
I još nešto
Vidim cikluse
Nezaposlenost:kontraciklična, zaostajuća varijabla
Inflacija je prociklična ali zaostajuća varijabla,
dostiže vrhjedan kvartal nakon što ga BDP već dostigne.
Kratkoročna kamatna stopa i zaposlenost su strogo prociklični.
P – peak,vrh; T-through, dolja
Proizvodnja, zaposlenost, plate, velikoprodajne cene i kamatne stope su prociklične i koincidirajuće,
dok su maloprodajne cene blago kasneća varijabla.
“Morski” i “slatkovodni” ekonomisti Kejnzove stavove zastupaju „morski”
ekonomisti - (Harvard, MIT, Jejl, Stanford, Berkli).
„Slatkovodni” – monetaristi iz Čikaga, Ročestera ili Minesote.
U Evropi manje očigledno: britanski i francuski ekonomisti više naginju kejnzijancima nemački i švedski ekonomisti -
monetaristi
Poslednjih godina – renesansa kejnzijanizma
političari u Francuskoj i Nemačkoj se zalažu za aktivniju fiskalnu i monetarnu politiku.
Kasnije ćete u ovoj knjizi naći objašnjenje zbog čega novi naglasak na aktivističke politike u stvari predstavlja posledicu zajedničke evropske valute, evra, koji je uveden 1999. godine.
(S-I)(X-Z)
(T-G)
Ostatak sveta
Država
Privatnisektor
Kružni tok dohotka
Figure 2.3 (a)
C
I
G
X-Z
Počinjemo tako što sabiramo (agregiramo) sve na finalna dobra i usluge proizvedene u zemlji
Figure 2.3 (b)
GDP
C
I
G
X-Z
Ovu sumu nazivamo bruto domaćim proizvodom (BDP)
NDP
BDP
C
Amortizacija
I
G
X-Z
Kada oduzmemo amortizaciju, dobijamo neto domaći proizvod
NDP
BDP
C
Posredni porezi
Amortizacija
I
G
X-Z
Tržišne cene razlikuju se od faktorskih cena za iznos posrednih poreza (i subvencija)
Nacionalnidohodak
NDP
BDP
C
Posredni porezi
Amortizacija
I
G
X-Z
Nacionalni dohodak je dohodak proizvodnih faktora
Lični dohodakNacionalni
dohodak
NDP
BDP
C
Posredni porezi
Amortizacija
I
G
X-Z
Da
(minus neisplaće-ne zara-de, korpo-rativni porezi, doprinosi za soci-jalno osiguranje)
Ličniraspoloživi
dohodak
Lični dohodakNacionalni
dohodak
NDP
BDP
C
Posredniporezi
Amortizacija
I
G
X-Z
...
Lični raspoloživi
dohodakC
...koji se
S
Ličniraspoloživi
dohodak
Lični dohodakNacionalni
dohodak
NDP
BDP
C
Posredni porezi
Amortizacija
I
G
X-Z
1) da li je budžetski deficit izazvan pozitivnom neto privatnom štednjom,
2) da li je rastom izvoza stvoren dohodak koji rezidenti jednostavno stavljaju na štednju, odnosno
3) da li je pad domaće investicione potrošnje izazvao recesiju koja je smanjila uvoz i poreske prihode, stvarajući tako suficit tekućeg bilansa i/ili budžetski deficit.
Tabela 2.7Bilansne jednačine u 1999 (% of GDP)
S-I T-G CA
USA -4.7 1.0 -3.7 Japan 10.3 -7.6 2.7 European Union 2.8 -2.5 0.3
Belgium 4.2 -1.0 3.2 Denmark -3.2 2.9 -0.3 France 4.6 -2.2 2.4
Germany -1.6 1.6 0.0 Italy 2.9 -2.3 0.6 Netherlands 4.2 -0.6 3.6
Spain 0.3 -1.4 -1.1 Sweden -0.6 2.3 1.7 UK -2.2 0.7 -1.5
2006 S-I T-G CA
SAD -3.6 -2.5 -6.1
Japan 6.1 -2.2 3.9
Belgija 1.2 0.8 2
Danska -1.3 3.7 2.4
Francuska 0.5 -1.7 -1.2
Nemačka 6.2 -1.1 5.1
Italija 1 -3.4 -2.4
Holandija 7.2 1.8 9
Španija -
10.6 1.9 -8.7
Švedska 4.7 2 6.7
V. Britanija -0.6 -2.8 -3.4
Evrozona 1.1 -1 0.1
Tabela 2.7 Ključna bilansna jednakost 2006. godine(% BDP)