ZAGORKA BOSKOV-STAJNER

. MIKROF AUNA PLIOCEN A I Z DUBOKIH

BUSOTINA JUGOZAPADNOG DIJELA PANONSKOG BASENA NA TERITORIJU

NR HRVATSKE

S dijagramom i tabelom u tekstu i dvije table u prilogu

Kratak izvadak: brakifoi i slatkovodni sedimenti pliocena jugozapad­nog dijela Panonskog basena su siromafoi mikrofaunom. Cetiri vrste silikoplacentina, sedam vrsta ostrakoda i riblji ostaci (otoliti, zubi i lju­ske) nalaze se u tim sedimentima. Pregledala sam veliki broj jezgara iz dubokih bu5otina sa tog podrucja i pratila vertikalnu rasprostranjenost navedene mikrof aune kroz pliocen. Zapazila sam da je mikrofauna naj­brojnija u donjem pontu - abichi slojevima.

UVOD

Stratifikaciju s]ojeva pliocena iz dubokih bufotina u Hrvatskoj vdili su geolozi F. 0 z ego vi c, A. Rubin i c, N. GI um i c i c i I.So­k Ii c u razdoblju od 1944.-1949. godine, na osnovu makrofaune. Skupo jezgrovanje, a UStO Ceste jezgre bez makrofaune navele SU geologe A. Rubin i ca i N . Glum i c i c na potrebu vr5enja mikropaleontolo­skih analiza, jer je primjenjena mikropaleontologija u to vrijeme za uzela vidno mjesto u mnogim naftnirn institutima izvan nase zemlje. Tako u razdoblju od 1949.-1956. god. rnikropaleontoloske analize uzo­raka sa ovog podrucja vde paleontolozi u Geoloskom zavodu N. R. S. Geoloskom institutu SAN, Geoloskorn zavodu N. R.H. i Geolo5kom za­vodu L. R. S. Koncem 1956. g. A. Rubin i c i N. G 1 um i c i c osnivaju mikropaleontoloski laboratorij u poduzeeu ,.Naftaplin«. Od toga vremena do danas izvrsila sam u istom pregled 3200 pliocenskih uzoraka od kojih je 1180 sadrfavalo mikrofaunu. · Pliocenski sedimenti na ovom teritoriju talo.Zili su se u brakicnoj i

s]atkovodnoj sredini. Mikrofauna pliocena sastoji se od slijedel:ih sku­pina: silikoplacentina, ostrakoda, otolita, ribljih zubi i ribljih ljusaka. Za stratifikaciju slojeva najva!nije su silicoplacentine i ostrakodi. Oto-

271

GeoloUi vjeanik 14 (1960)

liti, riblji zubi i riblje ljuske su malobrojne, te je za sada prerano izvla­citi zakljucke o njihovoj vertikalnoj rasprostranjenosti i vrijednosti kao provodnih fosila. . .

I ovom prilikom zelim se zahvaliti glavnom geologil »Naftaplina« A. Rubin i cu i svom sefu odjela N. G 1 um i c i cu na savjetiina i dozvoli za objavliivanje ovog clanka. Za nesebienu pomoc i prve sa­vjete pri obradi mikrofaune zahvaljujem se S. Mu 1 din i - Mam u­z i c, naufoom suradniku Zavoda za geol. istraZivanje Hrvatske. Kandi­datu Geolosko-mineraloskih nauka » VNIGRI« (Leningrad) M. J. M e n d e 1 s t am u du!na sam zahvalnost za posebne upute u odrediva­nju ostrakoda.

HISTORIJ.AT PROUCAVANJA

C. A. Wicher (1949) jc prvi zapazio; rla se u donjopliocenskim uzorcima iz Sedlarice nalaze mikroskopski sitm diskolitni oblici i nazvao ih je »bijelim foraminiferama«. Isti je autor smatrao, da su »bijele fo­raminifere« vapnene i klasificirao ih je prema velicini u cetiri grupe, od najveCih u sloju abichi »l« do najmanjih u sloju abichi »3a«. Isto tako autor nabraja i nalaz slatkovodnih tankih glatkih ostrakoda iz pa­ludinskih slojeva Hrvatske.

Katarina Ve I j k o vi c - ·Z a i e c (1952) je objavila. da je u abichi slojevima bu5otine Becej-1 nasla puno »hijelih foraminifera« u inter-valu od 107 5-1545 m. ·

Sultana 0 brad o vi c (1954) je iznijela rezultate analiza jezgara iz Sedlarice radenih u toku 1949., 1952. i 1953. g. Prema tim analizama »hijele foraminifere« se javljaju u abichi slojevima plitkih bufotina 1, 2, 3, 4, 6, 7, kao i u abichi slojevima duboke istrafoe bufotine Sedla­rica-7. lste godine navedeni autor objavljuje rezultate mikropaleonto­loske analize jezgara iz duboke istrafoe bufotine Velika Greda-21, te konstatira, da se u abichi slojevima u intervalu od 1030 do 1080,46 m nalaze »hijele foraminifere«. ·

Julijana R i j ave c (1954) je obradila uzorke fa donjeg ponta bu­fotine Filovci-2, Filovci-3, Klostar-13, 15, 16, i 17 i u njima ~a.Sla »J>i-jele foraminifere«. .· .

Slavica Mu Id in i - Mam u z i /; (1954-1956) obradiia je uzorke i odredila »bijele foraminifere« · i ostrakode iz pliocena bufotina Vuko­var-3, NG-1, Kozarica-1, Klo5tar-29, Glavnicica-2, 3, 5, Resnik-2, Ca-buna-1. ·

Vera Ams e 1 (1955-1957) u svojim mikropaleontoloskim izvjdta­jima navodi mnogobrojne »bijele foraminifere« i ostrakode iz bufotina Vukovar-1, Kurjakane-18, Klostar-61, Glavnicica-4, Resnik- I, Sesve­te-1, Cabuna-1, Nova Gradiska-2.

Madarski geolog Jozsef Kovar y (1956) daje rezultate odredivanja »mikrofosila u obliku diska«. Taj autor smatra da su »hijele foramini­fere« Obradoviceve (1954) identi~ne sa vrstom Silicoplacentina majzoni K ovary.

272

Bolkov-Stajncr: Mikrofauna plioccna

Josip Vu gr in e c (1957) u cijelosti je preveo rad J. Kovar y - a (1956) i upoznao je naftne geologe sa dotadafojim rezultatima mikro­paleontologa J. R i j ave c i K. Ve I j k o vi c - Z a j e c.

Na prvom savjetovanju naftafa (Zagreb. 1959) iznijela sam provod­nost silikoplacentina u abichi slojevima iz dubokih bufotina u Hrvat­skoj. U tom radu ostrakode i riblje ostatke spominjem samo tamo gdje se nalaze uz silikoplacentine.

OBRADA MATERIJALA

· U brakifoim i slatkovodnim sedimentima pliocena na ovom podrucju utvrdiia sam oskudnu mikrofaunu i po broju vrsta i po broju individua. Iako oskudna, ova mikrofauna mi je zadavaia dosta pote8kofa. Pri raz­muijivanju tvrdih pontskih sedimenata razbijali su se i tanki ostrakodi te je njihovo odredivanje na taj nacin znatno otefano. Posebnu pote­skoeu u radu predstavljaia mi je vrlo oskudna pliocenska literatura 0

mikrofauni u kojoj su upotrebljene razlicite sistematike. Smatram da je najpodesnija u biti za ostrakode sistematika V. Pok or no g (1954), te su u paleontoloskom dijeiu tako iznesene ostrakode. Buduci da se neki nazivi vrsta i rodova ne podudaraju sa V. Pok or n i m (1954) u pa­leontoloskom dijelu sam na to skrenula pafoju. Tako je upotrebljen sistematski niz M. J. Mende Is tam a (1956) i A. V. Suzi n a (1956). Radi dobijanja kompletnog utiska upoznaia sam se sa sistemati­kama G. 0. S a rs a (1922-1928) i · G. W. M ii I I er a (1894).

Donji pont na ovom podrucju zastupan je Iaporovitim i pjeskovitim facijesima sa Paradacna abichi (Horne s) - abichi siojevima po F. 0 z ego vi cu (1944). Mikrofauna je, u usporedbi s ostalim odjeljcima pliocena, ovdje najbrojnija. Zastupane su slijedeee vrste:

Silicoplacentina hungarica K o v a r y Silicoplacentina inflata K o v a r y Silicoplacentina irregularis K o v a r y Silicoplacentina majzoni K o v a r y Cyprideis littoralis Br ad y Pontoniella acuminata (Z a I a n y i) Caspiocypris candida (L i v en t a 1) Candona prochllzkai P o k o r n y Limnocythere sp. Loxoconcha sp.

· Cytheromorpha sp. H emicytere sp. Riblji zubi i ljuske

Dimenzije silikoplacentina se kreeu izmedu 0,25-2 mm. C. A. W i­c her (1949) i e prvi zapazio da su najmanje bijele foraminifere u abi-

18 GEOLOiKI VJES:NJlt 273

Geololki vjesnik 14 (1960)

chi 3a sloju, a najvece u abichi 1 sloju. Nafa mjerenja su to · potvrdila. Narocito su krupne i lijepo razvij ene forme u bu8otini Vukovar-2. Na prilozenom dijagramu vidljiv je odnos dubine i velicine roda Silicopla­centina.

zmm

0 I '

t200!'0 1100 1000 !O 900 800 m ~ ~ .flO ~ !O

g ~ ~ a '

.., IQ

~ i . .. !O .;t ... ... ...

SL 1. Prikaz veminc silicoplact.lltina u d. pontu - abichi slojevima bufotine Vukovar 2 Fig. 1. Presentation of the size of Silicoplacentina in Lower Pontien - Abichi layers

from the well Vukovar 2

Osim vrste Silicoplacentina himgarica Kovar y, koju sam nailazila i u gomjem dijelu miopliocena - u facijesima sa Congeria banatica H o r n e s - sve ostale silikoplacentine su provodni mikrofosili .za abichi slojeve.

lskljucivo u abichi slojevima naUa sam ostrakode CaspiociiJris can­dida (Liven ta 1) i Candona prochazkai Pokorny.

U abichi slojevima su cesti riblji zubi i ljuske. Riblji zubi su I. i II. vrste po S. '()brad o vi. c (1954). ·

274

Bolkov-Stajner: Mikrofauna pliocena

Gornji pont na ovom podrucju je zastupan facijesima pijesaka, pje­skovitih lapora i glinenih lapora sa karakteristifoim makrofosilom Con:. geria rhomboitlea Hornes. Utvrdila sam da je u ovim slojevima mikrofauna vrlo oskudna. Najbrojnija je vrsta Cyprideis littoralis B r a d y i Pontoniella acuminata (Z a I a n y i). Silikoplacentina uopl:e nema, a riblji ostaci se vrlo rijetko nailaze.

Srednji i gornji pliocen razvijen je u facijesima paludinskih slojeva (Neu may r i Pa u 1 1875), koji su vrlo pjdeani i vrlo nepovoljni za oeuvanje tankih ostrakoda. U ovim slojevima dosada su utvrdene samo krhotine ostrakoda Cyprideis littoralis Br ad y i vjerojatno slu­foe koscice opisane u paleontoloskom dijelu kao Otolithus? sp. I i Oto­lithus? sp. 2.

lz prilozene tabele vidljivo je rasprostranjenje mikrofaune kroz odjeljke pliocena.

PALEONTOLOSKI DIO

Protozoa G o 1 d f u s Rhizopoda D u j a r d i n T estacea (S ch u 1 z e) iii Thecamoeba (Def I and r c).

Silicoplacentina hungarica K o v a r y Tabla I al. 2a, 2b i Sa, !b

1956 Silicoplacentina hungarica Kovar y ].

Foldt. kozlfuiy 86, 3, tab. XXXV., fig. 3-6; tab. XXXVI. fig. 1-5.

Plosnata je i gotovo okrugla. Na trbu5noj strani saddi slabije istak­nutu pseudostomu kruinog oblika. Na lednoj strani ima polukruino uto­nul:e. Od Kovarijevih vrsta razlikuje se vel:im dimenzijama.

R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. Ovaj oblik je mnogobrojan u donjem dijelu ponta u naslagama sa

Paradacna abichi (Hornes) u busotinama struktura Sesvete, Koreno­vo, Mramor brdo, Kletiste, Vukovar, Pitomaca, Filovci. Pojedinaeno se jvlja u gomje01 dijelu miopliocena u facijesima sa Congeria banati<;(l. H o:r n es u bu!otinama antiklinale Lepavina i Vukovar. ,ur·." ~

Silicoplacentina inflata K ova r y , I. Tabla I. sl. 5a, 5b

1956 Silicoplacentina inflata. Kovar y J. Foldtani kozlony 86, 3, tab. XXXVIII. fig. 1-3.

Obieno je sitna sa polusferifoim uzdignucem na lednoj strani i sa zatvorenom krufoom brazdom na trbufooj strani. Nejasno izraiena

275

Geololki vjeanik 14 (1960)

pseudostoma nalazi se na rubu trbufoe strane. Povr5ina kucic~ je glat­ka. Od tipienog oblika se razlikuju oblici iz Mramor brda. Oni ima.iu valovitu ispupcenu lednu stranu ,a pseudostoma nije vidljiva. Ovi oblici su vjerojatno rezultat specifienih uslova.

Rasprostranjenost i starost.

Nalazi se u donjem dijelu ponta u slojevima sa Paradacna abichi !H or n es) u busotinama struktura Glavnicica, Osekovo, Mramor brdo, Kletiste, Nova Gradiska, Korenovo i Filovci.

Silicoplacentina irregularis K o v a r y Tabla I. slika 4a, 4b

19.56 Silicoplacentina irregularis. Kovar y J. Foldtani kozlooy 86, 3, tab. XXXIX., fig. 1-3.

Ovaj oblik je nepravilan, krupnozrnast. Trbufoa i ledna strana su -splostene. Pseudostoma je slabo vidljiva. U potpunosti odgovara tipic­noj vrsti.

R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. . Nade se pojedinafoo µ donjem dijelu ponta u naslagama sa Para-

4acna abichi (H o r n e s) u bufotinama struktura Glavnicica i Filovci.

Silicoplacentina majzoni K o v a r y Tabla I. slika la, lb

1954 »Bi}ele foraminifere« 0 brad o vi c S.

Zbornik radova Geol. inst. ,. J . .Zujovic{(, 7, Beograd, str.

1956 Silicoplacentina majzoni. Kovar y J. Foldtani k&zlony, 86, 3, tab. XXXVII, fig. 1-3.

Oblika je diskolitifoog. Ledna strana ima brazdu paralelnu obodu. Pseudostoma je vidljiva u centru trbufoe strane. Od tipifoog oblika razlikuje se po krupnijim razmjerima. lzuzetak su uzorci iz Vukovara · koji SU eliptifoi (odnos duzine i sirine je 1,5) i splo:Steni. Vjerojatno SU

apecififoi uvjeti doveli do razlike unutar ove vrste.

R a s p r o s t r a n j e n o s t i s t a r o s t. Nalazi se u donjem dijelu ponta u naslagama sa Paradacna abichi

(Hornes) u bufotinama struktura Sesvete, Kletiste, Nova GradiSka, Vukovar, Filovci ~ S. 0 brad o vi c (19.54) ju je naSla u Velikoj Gre-di u Vojvodini. ·

276

Boakov-Stajner: Mikrofauna pliocena

Arthropoda

Crustacea C. Brong n i art & A. Des mares t, 1822 Ostracoda P. La tr e.i 11 e, 1806 Podocopida Fok or n y, 1954 Cyprididae Baird, 1846 Candoninae Kaufmann, 1900 Candona Ba i rd, 1845

Candona cf. prochazkai Pokorny Tabla I. al. 7

1955 Candona prochtlzkai, Pokorny. Universitas Carolina, Gcolo­gica, vol. 1, No. 2, pag. 265-284, tabl. I., fig. 1-4.

Spolja8nji izgled ovog oblika je izduzen sa zaobljenim prednjim kra­jem ljusture i ostrijim zadnjim krajem. Dorzalni kraj je blago ugnut po sredini. Odnos dl1Zine i Sirine iznosi 2,2: 1. Ljwtura je tanka. Na povr­Sini su vidljivi mnogobrojni radijalni kanalici. ·

Od tipifoog oblika razlikuje se po slabo vidljivim otiscima misifa.

!R a s pro s t r an j en o s t i s t a r o s t. Za na8e podrucje ovaj oblik je karakteristiean za donji dio ponta - abichi slojeve. Nalazi se u dubokim bu5otinama savskog rova na strukturama Klostar i Osekovo.

Cyprididae B air d, 1846 Disopontocyprinae Mendel st am, 19.'>6 Pontonella Mende Is tam, 1956

Pontonella acuminata (Z a l a n y i) Tabla II. al. 2a, 2b

1929 Paracypris acuminata part., Z a I any i B. Geologica Hunga­rica, Ser. paleontologica, 1Sas. 57 , s. 57-01, taf. 11, fig. 10, text. fig. 22.

1956 Pontonella acuminata (Z a I any i) Mendel st am M. Rod Pontonella - Vs e g e i. Paleontolog. vp. 12. Gostoptehizdat, str. 104 tab. XXV, fig. 5-7 ., ris .. 25. Paleontolog. vp. 12. Gostoptehizdat, str. 104 tab. XXV, fig. 5-7, ris. 25.

1956 Pontonella acuminata (Z a I any i) Suzi n A. Groz. ord. trud. krasn. zna.m neft. inst. Gostoptehizdat, str. 27, tab. XII, fig. 13, 14:.

Spolja8nji izgled ovog oblika je izduzeo. Duzina jc oko 0,8 mm, a 5i­rina oko 0,3 mm, te je odnos duzine i sirine gotovo 3 : 1. Dorzalna stra­na je obifoo ugnuta, ventraloa bla~o zaobljena. Gornji dio kapka je

277

Boskov-Stajncr: Mikrofauna plioccna

pontu o naslagama sa Congeria rhomboidea u Posavini (Visoka Greda zaobljen, a donji smen, tako da se prednji i strafoji rub pribli.Zuju pod kutem oko 45° .. Vrh zadnjega kraja je zaobljen. Povdina kapka je glat­ka. Unutrafoja plocica je prilieno siroka, .narocito kod prednj~g · i zad­njeg dijela. Otisci misifa su tipifoi za porodicu Cyprididae. :Brava je ravna, uska, adontna.

Rasprostranjenost i starost. Za nase podruje je karakteristi~an za pont. Najce8ci je u gornjem

pontu u naslagama sa Congeria rhomboi'dea u ·Posavini (Visoka Greda i Klostar). Rjedi je u donjem pontu.

C yprididae B a i r d, 1846 Disopontocyprinae Mende 1st am, 1956 Caspriocypris Mend e 1st am, 1956

Caspiocypris candida . (L i v e n t a 1)

1929 Bairdia candida Liven ta 1, lzd. Azerb. polithen. instituta, str. 46, tabl. II, ris. 30-32.

1956 Caspiocypris candida Suzi n A. Ostrakodi tretifoih otlozenij Severnogo Predkavkazja. Gostoptehizdat. 25, tab. XIII, fig. 3, 4.

Spoljafoji izgled ovog oblika je izduzeno ovalan sa ugnutim dorzal­nim dijelom. Povrsina kapka je glatka sa tankim kanalima. Unutrafoja plocica je jako razvijena na prednjem dijelu, ali ne saddi nikakvih ukrasa.

Prednji kraj kapka je zaobljen, a zadnji neznatno kos. Lijevi kapak Jc veci od desnog.

Kapak je krupan: dufina 0,8-1,2 mm, a sirina 0,4-0,6 mm, dakle od­nos je 2: 1.

Brava se vidi, ako se kapak nagne u stranu. To je ravna, adontna brava sa Zljebom na lijevom kapku i ostricom na desnom kapku. To .ie, po Z a I a n y i u, desmodontni tip brave. Otisci misiea su tipicni za po­rodicu C yprididae.

Rasprostranjenost i starost. Za nase podrucje ovaj je oblik karakteristiean za donji pliocen-pont.

U miopliocenu nije naden, kao ni u srednjem pliocenu, te nam sluzi kao provodni fosil za pont. Cest je u donjem pontu u naslagama sa Para­dacna abichi Ho rnes, a znatno je rjedi i tanji u gornjem pontu u slojevima sa Congeria rhomboidea Hornes.

Cytheridae Ba i_r d, 1850 Cytherideinae ~ 0. S a rs, 1925 Cyprideis Jone s, 1856

278

_J

Gcolo§ki vjeanik 14·(1960)

.Cyprideis littoralis ,B:;ea d y Tabla II. al. Sa, 5b .

1829 Cyprideis littoralis Sar s G." ' Bergens Museum, vol. 4, p. 155, pl. 122, fig. 1.

1956 Cyprideis. littoralis Suzi n A. Groz, ord. trud. krasn. znam. neft. inst., Gostoptehizdat, str. 121, tab. IX, fig. 1, 2. · · Gostoptehizdat, str. 121, tab. IX, fig. 1, 2.

Spolja8nji izgled mu je izduzeno-ovalan. DuZina mu je 0,5 mm, a si­rina 0,25 mm. Odnos duzine i sirine je 2: 1. Prednji kraj kapka je ndto ~iri, a zadnji je neznatno suzen. Povrsina kapka je glatka sa ja.<mo izra­zenim porama. Kapak je tanak, proziran. Brava se samo naslueuje. U prolaznom svjetlu vide se otisci misiea. ·

Od tipienog oblika razlikuje se, jer jc tanji, sto povlaci za sobom i slabije izrazene elemente, na pr. bravu i skulpturu.

Rasp r o st ran j en o st i star o st. Ovaj oblik nalaz1 sc naj­c~ce u pontskim naslagama Ferdinandovca u Podravim, te u pontu Po­savine. Pojedinaeno se nade u srednjem pliocenu (donjim ·paludinskim slojevima) Posavine.

Osim navedenih vrsta u donjem pontu nasla sam i vrste Cytherornor­pha sp., Limnocythere sp., Hemicytherc· sp. i Loxoconcha sp. U ovom radu ove vrste nisu opisane, jer sam ih do sada nailazila pojedinafoo i na malom arealu. Buduci radovi u tom pravcu ce mi dati potpuniji uti­sak o njihovoj provodnosti. Cypridea cf. pannonica Me hes cesta je u gornjem dijelu miopliocena i donjem pliocenu.

Riblji zubi

Riblji zubi SU dosta cesti u pliocenskim slojevima ispitivanog pod­rucja. Prema klasifikaciji S. 0 brad o v i c (1954) uspjeli smo konsta­tirati riblje zube I. i II. vrste.

Riblje zube I. vrste srecemo pojedinafoo u gomjem d~jelu mioplio­cena u busotinama monokline bore Prkos u Savskom rovu. Riblji zubi I. vrste su cdci i brojniji u donjem pontu u naslagama sa Paradacna abi­chi (Hornes) u busotinama struktura Cabuna. Osekovo, Vukovar.

Riblje zube II. vrste nalazimo u donjem pontu u naslagama sa Pora­dacna abichi (Hornes) u bufotinama struktura Lepavina, Cabuna, Kriz. Prema S. 0 brad o vi c (1954) riblji zubi II. vrste poznati su iz pliocena Sapca, Beceja, Orlovata. Dakle, rnozemo reci da SU poznati na citavom podru~ju Panonskog ba~ena na teritoriju nase drfave.

Riblje ljuske

U pliocenu ispitivanog podrucja zastupan je cikloidni tip ribljih lju­saka. L juske su uglavnom sa izrazitim gustim koncentrienim linij ama. Nadeni su i pojedinafoi oblici sa rjedim koncentrienim i radijalnim linijama ..

279

N) 00 0

IME FOSILA

NAME OF FOSSILS

K6v6ry

Silicoplacentina inf/4ta Ko" 6 r y

Silicop/acmtina irr•i,.laris K 6" 6 r y

Silir.op/4cenlina mai•mri K o " 6 r y Cyprid.ris lit1orali1 B rad y

Pontonella acuminala (Z a ·I a D y i)

Caspocypris cmulida (L i v c n t a I)

Cypridta cf. 1Jannonit11 M ~ L c 1

Candona /Jrocluf:iai P o k o r n y

Cythtromorpha 1p.

Limnocyth.,• sp.

Hmiicyth.,• sp.

Lo:rocottcha 1p.

Riblji rubi I. vrste (po S. 0 b r a d o " i t u)

Riblji zttbi II. vrstc (po S. 0 b r a do" i tu)

T t•lh of fish., I. clan (after 0 b r a d o v i t)

T ••th of fish., II. cla11 (after 0 b r a d o v i t)

I - rare

+ - frequcna

Mio-Plioccn Gornjl dio

(Up/J., /JMt)

+ +

Tabela - Table II

Donj i plioccn

Low., Pliocm•

Doi;ji pont

Loww Pontien I Gornji pont

U/1/1., Pontim

+ +

+ + I

+

+ + I

I

I

I

+ +

+ +

+

Srednj1 I goroji plioccn

Middl• and Up/J., Plioc~

Donji palu- I Srcdnji palu- 1 Gomjl palu­dimkl slojcvi dinski slojcyl dlmkl llojcvl

Lowtr Middlir Upper Paladin• layns PallUliM lay.,1 Paludis«• layn1

:::so I» "' ::d ac~ .... 0 0 0-Cll -< c: n F n t:S s::..::: t."' e c: I» :;o;"' ... 8 n c: 0 "' ., c: 0 0- < "' "I ., it~-. :::~o o a ~i:r ~c:"' ~·c.:?. (ti ....... !» (!... :;o;"' c: 0 I»~ ::. t:I 0 s .!' ~ I» <o· 'Q c: a :=: ~ oo-g n < n I» ::S ::s "I .... I» ~ c: . l:J

• a"

s::~ ......... ::r" .... 0 ::s -1» ....... I» ::s n I» ...

"' ~ ..... :1 a ~~ 0 c: ._ ....... n I» e:a I I»

~ 0 0 ... ~

~. .. I'll e. """ :; ~

;;; ~

Bo§kov-Sta,iner: Mikrofauna plioccna

ZAKLJUCAK

Preglcd 1180 uzoraka mikrofaune iz dubokih bu5otina jugo-zapadnog di.iela Panonskog basena na teritoriju NR Hrvatske dao je slijedete rezultate:

I. Mikrofauna je siromasna i vrstama i individuima. 2. U abichi slojevima nalazi sc najvi§e mikrofosila. Po§to su ti sloievi

naftonosni na ovom podrucju mogufoost stratifikacije na osnovu mikro­faune je od velike koristi.

S. Srednii i gomji pliocen je vrlo sirornafan mikrofaunom. Medutim, uslovi za Zivot slatkovodnih ostrakoda u to vriieme su ·postojali, te temo ih vjerojatno nali u manje pjdtanim facijesima. ·

Primljeno SO. 06. 1960.

LITERATURA

•N aftaplin« Zagreb, Kumiliceva 5.

Am I cl V .• 1955-1957: Mikropalcontolo§ka obrada iezgara iz bu§otina Vukovar-1 , Kuriakane-18, Kloltar-61, Glavni~ica-4 , Resnik-I, Sesvcte-1 , Cabuna-1, N. Gradi­lka-2. Fond. str. dok. pod. »Naftaplin«, Zagreb.

Bo I k o v - St a in er Z., 1959: Provodno~t silikoplacentina· u abichi slojevima (d. dio ponta) iz dubokih bu§otina u Hrvatsko,i. - Rcfcrat s I. savjctovanja nafta§a u Zagrcbu. - Fond str. dok. pod. »Naftaplin« , Zagreb. ·

Jones J. D., 1956: Introduction to microfossils Harper's gcosciencc series, New York. Kovar v T., 1956: Thckamcbak (Tcstaccak) a Magyarorszagi als6panoniai kon'i iile­

dekckbOl. - Foldtani kozlony 86, S. Budapest.

Mende Is tam M. I., 1956: 'Rod Pontonella i Caspiocypris. V s cg e i Vip 12, str. 104-106. Gostoptchizdat, Moskva.

Mu Id in i - Mam. u ! i c S., 1954-1956: lzvjc§taji o mikropalcontololko.i obradi uzo­raka iz bulotina: Vukovar-S, N. Gradi§ka-1 , Kozarica-1 , Klo§tar-29, Glavni~ica-2, S i 5, Rcsnik-2_ Cabuna-1. - Fond str. dok. pod. »Naftaplin«, Zagreb.

M ii 11 er G. W ., 1894: Fauna und Flora des Golf es von Neapcl und der angrenzen­den Meeresabschnitte. Herausgegeben von der zoologischen Station zu Neapel, 21. Monographie: Ostracoden. Berlin, Verlag von R. Friedlander und Sohn.

Neu may r M. &: Pa u I G., 1875: Die Congcricn- und Paludincnschichten Slawo­nicns. AbhandL d. geol. Rcichsanst., 7, S. 81. Wien.

0 brad o vi c S., 1954: Kratak osvrt na slojeve jednog dijela buJotine Velika Gre- · da-21 na osnovu mikropalcontolo5ke analize. Zbornik radova Geolo§kog Instituta »J. Zujovicc 7, Beograd.

0 ! ego v iC F., 1944: Prilog geologiji mladeg tercijara na temelju podataka iz no­vijih dubokih bu§otina u Hrvatskoj. - V,iest. hrv. dd. gcol. zavoda i hrv. dri. geol. muzcja, 2/S, Zagreb.

Pokorny V., 1954: Zaklady :z:oolgickc mikropalcontologic. Naki. Ccskoslovcnske akademie ved, Praha.

281

Bo§kov-Stajner: Mikrofauna pliocena

Pokorny V., 1955: The specicnif tht groop of t:andona labata (Z al a n y i 1929) (Ostracoda, Crustacea) in the pannonian of Moravia. Univcrsitas Carolina, Gcolo-

. gica, vol. l, no. 2, pag. 265.-284~ : . . .. S a rs G. 0 .. 1925: Account of the Cmstacea of Norway Bergcns O_stracocla .. Bergens

Museum, Book I, II, III. · , S z ~ l cs M., 1960: Az ost.racodak morfologiai cs okologiai kapcsolatai. Foldtani' koz-

lony 90, Kot. 1, fuz. ol. 1S2-1!6. Budapest, 1960. . . • • - ~ ·

Su z'i n· A. V., 1956: Ostrakodi trctienih cltlo!cnij scvcrnogo Prcdkavkazja.· Neftjanoj institut grozn. ord. trud. krasn. znam. Gostoptchizdat, Moskva. . ·. .

Sch v c j c r A. V., 1949: Osnovi morfologii i sistematiki plioccnovih -i postplioce­novih 9strakod. V n i gr i, vp. 30. G~stop~ehizdat, Lcnjingrad-Moskva.

Van . d c n Bold W. A., 1946:· Contributions to the. Study of. O~tracoda, wit~ Spe­cial Reference ·to the Tertiary and Crelaceus Microfaunas of the Caribean Region. Amsterdam, J. H. De Bussy pp. l-167, pis. 1-18. · •

V cl .i k o vi t - Z a j cc K., 1952: Paleontolo§ki prikaz mikrofaunc iz duboke bu8o-tine B~c.H. - Zbornik radova SAN, 7, Beograd. · · .. ··

Vu grin e c .J ... 1957: Silicoplaccntine, provodni fosili donjopanonskih scdimcnata . (Abichi slojeva). - F,ond str. dok. pod. •Naftaplin«, Zagreb.

Wei I c r, W., 1950: Die Otolithcn aus dcm Jung-Tertiir Siid-Ruminicns v. Mittel­Miozin, Torton, Buglow and Sarmat. Senckenbergiana, 81, 8/4, 209-258, Frankfurt am Main.

Wicher C., 1949: Einig<: Bcmerkungcn iibcr das kroatischc Tcrtiir. .... Fond str . . dok. pod. •Naftaplin«, Zagreb. .. . . ...

Z al any i B., 1929: Morphosystematische Studien iiber fossilc Musschelkrebse. Geol. : Hung.,. Fasc. 5.

Z. B 0 S K 0 V - S T A J N ER ·

PLIOCENE MICROFAUNA FROM THE DEEP WELLS IN THE

SOUTH-WESTERN PART OF 1HE PANNONIAN BASIN ON THE TERRITORY OF THE PEOPLE'S REPUBLIC m· CROATIA·

This paper deals with the history of studies of Pliocene microfauna from the deep · wells in the south-western· part of the Pannonian Basin on the territory of the People's Republic of Croatia. Described arc four species of Silicoplacentina and species of Osti:acoda. Of greatest importance to the stratification of the !>eds arc Silicoplaccntina and Ostracods, their vertical development being very small, so they were used as key microfossils ~n determining the Pontien from both the cores and the drill cuttings.

Received 80. 06. 1960.

282

»N aftapl in« Zagreb, Kumibceva 5

TABLA I - PLATE I

la Silicoplacentina majzoni Kovar y - trbu!na atrana. Donji pont (AbdoJDinal side. Lower Pontien) X 26.

lb Silicoplacentina majzoni Kovar y - ledna strana. Donji pont. (Back side. Lo­wer Pontien) X 26.

2a Silicoplacentina hungarica Kovar y - ledna atrana. Gomji dio miopliocena i donji pont. (Back side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 24.

2b Silicoplacentina hungarica Kovar y - trbu§na strana. Gornji dio miopliocena i don.ii pont. (Abdominal side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) XU '

Sa Silicoplacentina hungarica Ko v a r y - trbulna strana. Gomji dio miop liocena i don.ii pont. (Abdominal side. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X24.

Sb Silicoplacentina· h.ungarica Kovar y - ledna strana. Gornji dio miopliocena i donji pont. (Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 24.

4a Silicofllacentina irregularis Kovar y -ledna strana. Donji pont. (Back side. Lo­wer Pontien) X 20.

4b Silicofllacentina irregularis Kovar y - trbu!na strana. Donji pont. (Abdominal side. Lower Pontien) X 20.

5a, 5b Silicofllacentina inflata Ko v a r y - Donji pont. (Lower Pontien) X 22.

6 Limnocythere sp. - Ledna strana. Gornji miopliocen i donji pont. (Upper Mio­pliocen and Lower Pontien) X 15.

7 Condana cf. proc/1azkai Pokorny - ledna strana. Donji pont. (Back side. Lo­wer Pontien) X 40.

284

Foto: M. M a I e z Photographs : M. Ma I e z

TABLA II - PLATE II

Ia Cypridea cf. pannonica Me hes - unutra8nji dio lju§ture. Gorn.i i dio m ioplio­cena i don.ii pont. (Internal part of the valve. Upper part of Mio-pliocenc and Lower Pontien) X 83.

lb Cypridea cf. pannonica Me hes -spoljafaji dio ljwture. Gornji dio miopliocena i don.ii pont. (External part of the valve. Upper part of Mio-pliocene and Lower Pontien) X 83.

le Cypridea cf. pannonica Me hes -· detalj unutra5njeg dijela ljusture. (Detail of internal part of the valve) X 83.

Id Cypridea cf. pannonica Me hes - detalj spoljafajeg dijela ljusture. Detail of external part of the vavle) X 83.

2a Pontoniella acuminata (Z al any i) - spoljafaji dio ljusture. Pont. (External part of the valve. Pontien) X 55.

2b Pontoniella aettminata (Z al any i) - detalj spoljafaj eg dijela ljusture. (Detail of external part of the valve) X 83.

3a Cyprideis littoralis Br ad y - unutrafaji dio lju§ture. Pont. (Internal part of the valve. Pontien) X 80.

!lb Cyprideis littoralis Br ad y - spoljafaji dio ljuHure_ Pont. (External part of the valve. Pontien) X 80.

4a Caspiocypris candida (Liven ta l) - unutrafoji dio ljusture. Pont. (Internal part of the valve. Pontien) X 22.

4b Caspiocy{Jris candida (Liven ta l) - spoljallnji dio lju§ture. Pont. (Internal part of the valve. Ponlien) X 22.

Foto: M. Malc z. Photographs: M. M a I c z

- - - -