Fiskalna politika i javni dug

(Proraĉunska potrošnja, fiskalna ravnoteţa)

Uloga drţave u gospodarskom

razvoju

• Zašto stanovništvo prihvaća da mu drţava

organizira podmirenje jednog dijela

njegovih potreba?

• Drţava posreduje kod pojedinih usluga:

Obrazovanje; zdravstvo; znanost; kultura;

socijalna skrb; obrana; javna sigurnost;

pravosuĎe; javna uprava; zaštita prirodne

sredine i td.

Dvije temeljne grupe drţavnog

posredovanja u potrošnji

OPĆA POTROŠNJA

• OBRANA

• JAVNA UPRAVA

• PRAVOSUĐE

• FUNDAMENTALNA ISTRAŢIVANJA

KOLEKTIVNA (ZAJEDNIĈKA)

POTROŠNJA

• OBRZOVANJE

• ZDRASTVO

• KOMUMALNA IFRASTRUKTURA

• PRIMJENJENA I RAZVOJNA ISTRAŢIVANJA

• OPĆA POTROŠNJA- izravno ne doprinosi razvoju gospodarstva, (od naknada se ne očekuje konkretna protučinidba)

• KOLEKTIVNA POTROŠNJA ima veliki utjecaj na gospodarski i ukupan razvoj (od naknada se očekuje konkretna protučinidba)

• Opća potrošnja se odnosi na jednako na sve članove društva

• Kolektivnom potrošnjom obuhvaćeni su pojedine kategorije stanovništva

• Uloga drţave u gospodarskom razvoju

mjeri se udjelom drţavnog proračuna i

javne potrošnje u BDP-u. (Vlada postaje

najveće poduzeće u drţavi)

• Drţave u razvijenim zemljama

preraspodjeljuje veći dio BDP-a u odnosu

na nerazvijene (15-30%).

FUNKCIJA FISKALNE POLITIKE

• Suština (1) alokacijske funkcije drţave

je u tome da se rashodima i porezima

preusmjeri dio sredstava od zadovoljenja

privatnih na podmirenje javnih potreba.

• Radi se o izboru izmeĎu alternativnih

korištenja sredstava

• Alokativna funkcija svodi se na

financiranje ponude javnih dobara i usluga

(2)Distribucija funkcija –

preraspodjela dohotka• PRIMARNA RASPODJELA DOHOTKA

ostvaruje se na trţištu faktora proizvodnje, na kojemu svaki sudionik ostvaruje odgovarajući dohodak: plaću, kamatu, dobit i rentu i sl.-

• Sekundarna raspodjela - DOHOCI, kao rezultat prvog kruga raspodjele, ponovo se raspodjeljuju i preraspodjeljuju, putem poreza i drugih instrumenata u cilju zadovoljenja javnih potreba.

• Interna raspodjela- raspodjela dohotka na plaće radnika i zaposlenika

• Kriteriji preraspodjele ne mogu biti

potpuno objektivizirani i uvijek su

arbitrirani voljom vladajuće političke

stranke i političkom odlukom.

(3) Osnovna zadaća

stabilizacijske politike

• Postići i odrţati stabilnu razinu cijena i zaposlenost

• Primarna uloga fiskalne i monetarne politike u stabilizacijskoj politici

• U situaciji gospodarske krize: drţava povećava javne rashode a smanjuje javne prihode i utječe na oţivljavanje gospodarstva

• U situaciji uzlaznog ciklusa i rastuće inflacije, drţava smanjuje javne rashode i povećava javne prihode

Financiranje javne potrošnje

• Javni prihodi i rashodi prikupljaju se i

koriste za javnu potrošnju putem

PRORAČUNA.

• PRORAČUN je sustavni, shematski

pregled (plan) javnih prihoda i rashoda na

razini središnje, regionalne i lokalne

drţavne vlasti, za jednu fiskalnu godinu.

• Drţavni proračun preraspodjeljuje više od

polovice BDP-a i bitno utječe na

gospodarski, socijalni i sveukupni razvoj.

• Uravnoteţeni proraĉun jedan je od

osnovnih preduvjeta makroekonomske

stabilnosti

• Proraĉunski deficit (neuravnoteţen

proračun) jedan je od instrumenata

ekonomske politike

• Proračunski deficit se financira

zaduţivanjem kod središnje banke bez

pokrića (tiskanje novca) tj. Prodajom

imoine ili zaduţivanjem

• U situaciji nezaposlenosti preporuča se

povećati proračunsku potrošnju, a u situaciji

inflacije smanjiti proračunsku potrošnju.

• Proračunski deficit moţe nastati kao razlika

tekućih prihoda i rashoda ili kao razlika

kapitalnih prihoda i rashoda na tzv. roračunu

kapitala

• Ako nastaje na tekućim javnih prihoda i rashoda

to znači da se sredstva javnog duga koriste za

tekuću potrošnju.

• Deficit na proračunu kapitalnih javnih prihoda i

rashoda znači da je deficit posljedica povećanja

društvenog kapitala koji ostaje na raspolaganju i

budućim generacijama.

Instrumenti (sredstva) fiskalne

politike• (1) Automatski stabilizator - javni prihodi i

rashodi koji automatski (bez drţave) reagiraju na

promjene u privrednoj sferi (porez na dohodak-

smanjuje mogući porast nac. dohotka u fazi

poleta i pad dohotka u fazi recesije

• (2) formule elastičnosti – propisima se utvrĎuju

odreĎene mjere politike javnih prihoda i rashoda

koje treba poduzeti ukoliko doĎe do promjena u

stopi zaposlenosti, razini cijena, rastu BDP-ai sl.

(3) Diskrecijske mjere – mjere koje

drţavna tijela poduzimaju prema vlastitoj

procjeni, a koje nisu unaprijed utvrĎrnr

Maastrichtski kriteriji konvergencije (EMU)

• 1. Stabilnost cijena – ne smije prelaziti 1,5% boda

prosječne stope inflacije triju drţava članica s najmanjom

inflacijom

• 2. Kamatne stope- prosječna dugoročna

nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2% boda

u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s

najniţom stopom inflacije

• 3. Deficit proračuna opće drţave- u BD-u ne smije

prelaziti 3%

• 4. Drţavni dug- bruto dug opće drţave ne smije prelaziti

60% u BD-u

• 5. Stabilnost tečaja- nacionalna valuta ne smije

devalvirati 2 godien i mora se nalaziti unutar tečajnih

raspona utvrĎenih EMU +- 2,25

Glavna načela Pakta o

stabilnosti i rastu• 1. zemlje su duţne zteţiti uravnoteţenom

proračunu

• 2. novčane kazne do visine od najviše

0,5% BDP-a za zemlje čiji proračunski

deficiti prelaze 3% BDP-a

• Izuzeće od kazni: „izvanredne okolnosti” tj.

Prirodne katastrofe ili pad BDP-a više od

2% godišnje

ZADAĆE VLADE

• Rast domaćeg proizvoda ili DP-a per

capita

• Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda

• Pravednija raspodjela dohotka

UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA

DOMAĆI PROIZVOD

• JAVNA (BUDŢETSKA ILI DRŢAVNA) POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedniĉkih i općih potreba društva.

• Prošireni model agregatne potraţnje u zatvorenoj privredi glasi:

AD = Y = C + I + G

• UvoĊenje G dovelo je do povećanja agregatne potraţnje i do povećanja ravnoteţnog domaćeg proizvoda.

Uvjet ravnoteţe u zatvorenoj

privredi

AS=AD=C+I+G

C, I, G

Y

AD=AS

C

C+I

C+I+G

Y1 Y2 Y3 Ymax

• UVOĐENJEM NOVIH KOMPONENTI AUTONOMNE POTROŠNJE AGREGATNOJ POTRAŢNJI POVEĆAVA SE RAVNOTEŢNI DOMAĆI PROIZVOD, UZ UVJET Ymax > Y. (nepotpuna zaposlenost)

• BUDŢETSKA POTROŠNJA se financira:

– Porezima

– Budţetskim deficitom koji se pokriva zaduţivanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora

Financiranje budţetske

potrošnje

• Porezi

• Budţetski deficit

• Uravnoteţen budţet T = G+TR

• Budţetski suficit T > G+TR

• Budţetski deficit T < G+TR

Načela proračuna

• Temeljna pravila kojih se treba pridrţavati pri sastavljanju, donošenju i ostvarivanju proračuna:

- načelo javnosti

- jedinstva

- potpunosti

- preglednosti

- ravnoteţe

- realnosti

- prethodnog odobrenja

- specifikacije

- periodičnosti

ĈETIRI INSTRUMENTALNE

VARIJABLE FISKALNE POLITIKE

• BUDŢETSKA POTROŠNJA (G)

• AUTONOMNI POREZI (Ta)

• TRANSFERI (TR)

• POREZNA STOPA (t)

Promjena budţetske potrošnje

• Rast budţetske

potrošnje raste i

agregatna potraţnja a

time bruto domaći

proizvod.

• Rastom poreza

smanjuje se domaći

proizvod

• Efekat je u igri na

razlici

Promjena autonomnih poreza

• Povećanje aut.

poreza smanjuje se

osobna potrošnja C a

time i agregatna

potraţnja AD a time i

BDP

• Povećanjem

autonomnih poreza

smanjuje se domaći

proizvod

•

Promjena porezne stope

• Povećanje porezne

stope smanjuje se

osobna potrošnja C a

time i agregatna

potraţnja AD a time i

BDP

• Povećanjem porezne

stope smanjuje se

domaći proizvod

Promjena transfera

• Raste osobna

potrošnja C

• Raste agregatna

potraţnja i BDP

• Povećanjem

transfera koji ulaze

u osobnu potrošnju

povećava se i BDP

•

DRŢAVNO OPOREZIVANJE

• TEORIJA- smatra da su porezi negativno korelirani s ekonomskim rastom

• Veći porezi donose niţe stope rasta gospodarstva

• Oporezivanje uvodi neefikasnost u gospodarstvo

• Porezi stvaraju poticaje da ljudi promjene svoje ponašanje

• Rade više-ne smanjuju svoju potrošnju

• Rade isto-smanjuju svoju potrošnju

POSLJEDICE POVEĆANJA POREZA

• AKO SE POVEĆAJU POREZI:

– Porezi utjeĉu na veliĉinu ponude i potraţnje dobara i usluga

– Ravnoteţa se na trţištu uspostavlja na niţoj razini outputa i višoj razini cijena

– U sustav ulazi neefikasnost koja dovodi do niţeg rasta

– Oporezivanje dovodi u lošiji poloţaj i potrošaĉe i proizvoĊaĉe

– Cijena koju nakon poreza plaćaju potrošaĉi je viša, a koju ostvaruju proizvoĊaĉi je niţa od cijene prije poreza

– Trţište se je suzilo jer se razmjenjuje manje dobara

– Smanjenje blagostanja i potrošaĉa i proizvoĊaĉa pretvara se u porezni prihod drţave

– Smanjenje blagostanja kod potrošaĉa i proizvoĊaĉa nadilazi prihod od poreza koji ubire drţava.

RAVNOTEŢA NA TRŢIŠTU

BEZ POREZA

P

Q

E

AS

AD

P1

Q1

1. UVOĐENJE POREZA SMANJUJE PONUDU

2. IZAZIVA PORAST CIJENA

3. SMANJENJE NUĐENIH PROIZVODA

P2

P1

Q2 Q1

E

E`

AS

AS`

• POVEĆANJE POREZA ZNAĈI SMANJENJE POTRAŢNJE(POTROŠNJE)

• TO ZNAĈI PAD PROIZVODNJE I PAD CIJENA

AD

P

Q

E

AS

AD`

P1

P2

Q1Q2

• POTROŠAĈKI VIŠAK

(A+B+C)

To je površina izmeĊu

krivulje potraţnje i cijene

u toĉki ravnoteţe

/A+B+C/

– PROIZVOĐAĈKI VIŠAK

(D+F+E)

To je površina izmeĊu

krivulje ponude i cijene u

toĉki ravnoteţe (D+F+E)

– UKUPNI VIŠAK

BLAGOSTANJA

(A+B+C+D+E+F)

Zbroj potrošaĉkog i

proizvoĊaĉkog viška

8/16

34

P

Q

E

AS`

AD

AS

AD`

A

B C

D

F

E

Pa

P1

Pb

• Kada drţava uvede porez /T/ cijena koju

plaćaju potrošači raste a cijena koju

dobivaju proizvoĎači pada

• Porez je doveo do promjene u

potrošačkom i proizvoĎačkom višku

• Potrošački višak sada više ne

predstavlja površinu A+B+C, već se

smanjio samo na površinu A

• ProizvoĎački višak više nije D+E+F, već

samo površina F.

• Drţava je ubrala porez (B+D) koji mjeri

blagostanje drţave. 9/16

35

• Ukupni višak blagostanja sada

iznosi (A+B+D+F) tj. on obuhvaća

potrošački višak (A), proizvoĎački

višak( F) i drţavni porez (B+D)

• Nakon uvoĎenja poreza ukupno

blagostanje je manje za C+E.

To je mrtvi teret oporezivanja

10/16

36

Mrtvi teret oporezivanja

• To je blagostanje (C+E) koje je zauvijek

izgubljeno. To je neefikasnost.

• Taj (C+E) mrtvi teret oporezivanja odreĎen

je nagibom krivulje AD i AS tj. cjenovnom

elastičnošću tih krivulja.

• Što su krivulje elastičnije to je

neefikasnost koju porezi unose na trţištu

veća.11/16

37

Deficitno financiranje proraĉuna

• Anticipirana potrošnja drţave - ostvaruje

se zaduţivanjem drţave u zemlji ili

inozemstvu

• Proračunski suficit javlja se uslijed

progresivnog oporezivanja u uvjetima

visokih stopa rasta gospodarstva

Javni prihodi

• POREZI su najvaţniji prihodi drţavnog proračuna

• Udio pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima (zadnje desetljeće):

- Povećao se udio neizravnih poreza (porez na promet-PDV, trošarine i carine) sa 60,9 na 83,8%

- Smanjila se zastupljenost izravnih poreza (porez na dohodak i dobit) sa 39,0% na 14,5%

- Neizravni porezi djeluju regresivno, tj. više opterećuju siromašnije i oni su nepravedniji nego izravni porezi

Porez na dohodak

• Izravni porez

- 15% prvi dohodovni razred

- 25% drugi dohodovni razred

- 35% treći dohodovni razred

Porez na dobit

• Plaćaju pravne i fizičke osobe koje

samostalno i trajno obavljaju djelatnost

radi stjecanja dobiti.

• Stope su se mijenjale (domaći poduzetnici

17% strani 35%), do jedinstvene stope od

35-20%. (promjene stopa- stvaraju

neizvjesnost u poduzetničkim pothvatima)

Porez na dodanu vrijednost PDV

• Jedinstvena stopa (22-23%) na poreznu

osnovicu koju čini vrijednost ukupne

osobne potrošnje.

• Kasnije uvedena nulta stopa PDV-a(kruh,

mlijeko, knjige, lijekovi+ neke usluge

(turističke).

Trošarine

• Pitanje pravednosti ove vrste poreza?

• Naftni derivati 60,4%, duhanske

preraĎevine 27,0%.

Carine

• Prihodi od carina se od 1997. kontinuirano

smanjuju i u nominalnom izrazu

• Stupanjem na snagu Sporazuma o

stabilizaciji i pridruţivanju EU-u, kao i

zaključivanjem ugovora o slobodnoj

trgovini s pojedinim zemljama, carine će u

budućnosti gubiti svoju fiskalnu vaţnost

KONSOLIDIRANI PRORAĈUN

SREDIŠNJE DRŢAVE• Spajanjem drţavnog proračuna i izvan-

proračunskih fondova provodi se posebnim postupkom konsolidacije.

• Konsolidacija se provodi na dvije razine:

1. unutra izvan-proračunskih fondova

2. izmeĎu drţavnog proračuna i izvan-proračunskih fondova.

• Kao rezultat tih eliminacija (izostavljanja meĎusobnih transakcija novca), odnosno konsolidacije, dobiva se konsolidirani proračun središnje drţave.

PRIHODI I RASHODI DRŢAVNOG

PRORAĈUNA (milijardama .HRK)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

UKUPNO PRIHODI

DRŢAVNOG

PRORAĈUNA

80,4 85,7 95,2 108,3 115,7 110,3

UKUPNIO RASHODI

DRŢAVNOG

PRORAĈUNA

83,1 87,9 95,9 108,0 115,3 117,9

BUDŢETSKI

DEFICIT/suficit

Izvor: Ekonomska politika RH u

2011. , DEH, str.516

-2,7 -2,2 -0,7 0,3 0,4 -7,6

Izvan-proraĉunski fondovi:

• Mirovinsko osiguranje

• Zdravstveno osiguranje

• Zapošljavanje

• Doplatak za djecu

• Hrvatske vode

• Svi izvan-proračunski fondovi ostvaruju manjak

a posebno mirovinski osiguranje (57%) i

zdravstveno osiguranje (32%).

Konsolidirani proraĉun opće

drţave

• Dio javnih potreba financira se na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• Konsolidiranjem proračuna središnje drţave (drţavnog proračuna i izvan-proračunskih fondova) i proračuna jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, dobiva se konsolidirani proračun opće drţave(konsolidirana opća drţava)

• Proračun opće drţave pruţa cjelovit uvid u veličinu javnog sektora, njegove prihode i rashode.

Konsolidirana opća drţava

• Drţavni (središnja drţava) proračun

• Izvan-proračunski fondovi

• Lokalna i područna samouprava

SALDO KONSOLIDIRANE

SREDIŠNJE DRŢAVE (u % BDP-a)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Saldo

konsolidirane

središnje

drţave

-4,2 -3,5 -2,6 -2,0 -1,8 -4,3

Izvor: Ekonomska politika RH u 2011. , DEH, str.516

Prihodi i rashodi konsolidirane

opće drţave

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.

Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države.Izvor: MF

Sukladno ESA 95 metodologiji. Podaci za Hrvatsku procjena su HNB-a na temelju preliminarnih podataka MF-a prikazanih u skladu s GFS 2001 metodologijom.Izvori: Eurostat, MF

0

10

20

30

40

50

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

% B

DP

-a

Prihodi Rashodi

0

10

20

30

40

50

60

Ĉe

šk

a

Ma

dţa

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

ĉk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Prihodi Rashodi

Saldo konsolidirane opće

drţave

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.

Ukupni fiskalni saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. HAC, HC, HFP i DAB uključeni su od 2001., pri čemu je HAC isključen od 2008. U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.). Neto pozajmljivanje/zaduživanje prema ESA 95 metodologiji za 2010 procjena je HNB-a na temelju preliminarnih podataka MF-a prikazanih u skladu s GFS 2001 metodologijomIzvori: Eurostat, MF, HNB

Sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat, MF

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

% B

DP

-a

Ukupni fiskalni saldo, GFS 2001

Neto pozajmljivanje/zaduţivanje, ESA 95

-9

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

Ĉe

šk

a

Ma

dţa

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

ĉk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Dug opće drţave

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.

Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a isključen je iz duga opće države.Izvor: HNB

Izvori: Eurostat, HNB

0

10

20

30

40

50

60

70

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

% B

DP

-a

Dug opće drţave

Dug opće drţave ukljuĉujući izdana drţavna jamstva

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Ĉe

šk

a

Ma

dţa

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

ĉk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Proračun RH

• Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrĎeni iznos izdataka i drugih plaćanja drţave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave.

• Proračun sadrţi detaljnu procjenu prihoda koje drţava očekuje ostvariti u fiskalnoj godini za koju se proračun donosi, te detaljan raspored trošenja tih sredstava

• Sadrţaj, način izrade, donošenja i

izvršavanje drţavnog proračuna,

proračuna JLS i uprave, proračuna izvan

proračunskih fondova utrĎeni su Zakonom

o proračunu.

Osnovne faze izrade drţavnog

proračunaPrva faza:

Priprema prijedloga fiskalne politike za iduću godinu što se u praksi realizira kao prijedlog trogodišnje fiskalne politike (trogodišnja projekcija osnovnih proračunskih agregata)

Druga faza:

“Okruţnica drţavnog proračuna” ministra finacija, kojom se poziva da se pristupi planiranju svog dijela proračunskih izdataka. Proračunski korisnici izraĎuju detaljan prijedlog zahtjeva za proračunskim resursima.

Treća faza:

faza pregovora i usklaĎivanje zahtijeva korisnika

(poštivanje ciljeva i načela fiskalne politike).

U ovoj fazi nakon usklaĎivanja, ministarstvo

financija sastavlja prijedlog proračuna za

narednu godinu i dostavlja ga Vladi RH (do 15.

listopada).

Vlada RH podnosi prijedlog saboru (do 15.

studenog).

• Četvrta faza:

faza rasprave u Hrvatskom saboru koja

završava usvajanjem proračuna.

Ako Sabor ne usvoji proračun do kraja

tekuće godine, pristupa se privremenom

financiranju (najdulje 3 mjeseca).

Javni dug

• Kumulirani deficit proračuna opće drţave

apsorbira sve veći dio BDP-a.

• Drţavni dug je dug središnjeg proračuna

• Javni dug predstavlja dug proračuna

opće drţave

• Javnim dugom upravlja Ministarstvo financija

(Uprava za upravljanje javnim dugom i suradnja

ministarstva finacija s HNB)

• Javni dug nastaje iz razloga:

- Financiranje kapitalne izgradnje

- Pokrivanje tekućih rashoda drţave

- Sanacija financijskih institucija i poduzeća,

umirovljenici, zdravstvo i dr.

- Od sredine 1990-ih drţava se zaduţuje

izdavanjem obveznica, od 2000. g. kreditima

kod poslovnih banaka

- Drţava je zaključivala kreditne aranţmane

uglavnom putem izvanproračunskih fondova (ili

javnih poduzeća- za izgradnju auto cesta)

- Odnos zaduţenja 40:60 u korist inozemnog

IZVOR HRVATSKE GOSPODARSKE

KRIZE (1)

• Industrijska revolucija zaobišla Hrvatsku

• Kratko razdoblje industrijalizacije (1950–1975)

IZVOR HRVATSKE GOSPODARSKE

KRIZE (2)

• Pogrešna politika tranzicije

- liberalizacija,

- privatizacija,

- deregulacija,

- neovisnost centralne banke ?

Bez restrukturiranja poduzeća i drţave

• Izostala tranzicija iz regionalnog u

nacionalno gospodarstvo

IZVOR HRVATSKE

GOSPODARSKE KRIZE (3)

• Pogrešan gospodarski model

- temeljen na liberalističkoj ideologiji

- sve rješava “nevidljiva ruka” i trţište

- drţavu, “vidljivu ruku” odmaknuti od gospodarstva

IZVORI HRVATSKE

GOSPODARSKE KRIZE (4)

ATIPIĈNI MODEL

GOSPODARSKOG

RAZVOJA

- Trgovina

- Zaduţenje

- Potrošnja

- Uvoz

TIPIĈNI MODEL

GOSPODARSKOG

RAZVOJA

- Proizvodnja

- Investicije

- Zapošljavanje

- Izvoz

IZVORI HRVATSKE GOSPODARSKE

KRIZE (5)

Pogrešna fiskalna politika

- alokativna uloga ?

promjena strukture gospodarstva

- redistributivna uloga ?

ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka

- stabilizacijska uloga ?

čuvanje domaće proizvodnje, radnih mjesta

UTJECAJ KRIZE NA PRORAĈUN

G - 20

0,0

- 6,0

- 3,0

POTPORE FINANCIJSKOM SEKTORU

FISKALNI STIMULANSI

AUTOMATSKI STABILIZATOR

IMOVINA, ROBE, KAMATE

PRORAČUNSKI DEFICIT % BDP

UTJECAJ KRIZE NA DUG DRŢAVE

G - 20.

5,0

10,0

15,0

OSTALO

IMOVINA, ROBE, KAMATE

AUTOMATSKI STABILIZATOR

FISKALNI STIMULANSI

POTPORE FINANCIJSKOM SEKTORU

Povećanje duga u % BDP

NEKE OD

ZABLUDA EKONOMSKE POLITIKE

1. Direktne strane investicije razviti će zemlju

2. Potreban je uvoz radne snage

3. Ulaskom u EU svi naši problemi biti će riješeni i

bolje ćemo ţivjeti

4. Smanjivanjem proračuna ostvarit ce se

gospodarski rast

5. Otpuštanjem zaposlenika iz javne uprave povećat

će se domaća proizvodnja

Izlaz iz recesije …(1)

VELIKA TRANSFORMACIJA

od postojećeg Atipiĉnog modela

ka provjerenom Tipiĉnom modelu

gospodarenja

Izlaz iz recesije …(2)

Ciljevi:

1.Društvo blagostanja

2.Povećanje domaće proizvodnje (Visoke

odrţive stope rasta)

3.Visoka zaposlenost

4.Izvoz