PROLJETNE OBVEZE KORISNIKA LOVIŠTA Svaki lovac u proljeće ... · u BiH, zaštite ugroženih vrsta divljači, utemeljenja lovišta u Županiji Središnja Bosna, krivolova, Savjeta

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

SIJEČANJ - VELJAČA 2017. GOD. XX. • BR. 107

SLAVKO MARINPREDSJEDNIK LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

LOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANA

LOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANA

PROLJETNE OBVEZE KORISNIKA LOVIŠTA

Svaki lovac u proljeće ima pune ruke posla u lovištu

3www.lovackisavez-hb.ba

INTERVJU: SLAVKO MARIN, PREDSJEDNIK SAVEZA


NA LOVAČKOJ ZABAVI U ORAŠJU BLIZU TISUĆU UZVANIKA

LO “VITEZ” VITEZBACANJE PRAŠINE U OČI

ČAGALJ U LIVANJSKIM LOVIŠTIMA

SAVEZNA NATJECANJA U ORAŠJU I ŠIROKOM BRIJEGU

ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE ORUŽJA

PSI KRIŽANCI U KINOLOGIJI NEMAJU MJESTA

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

04

09

14

24

38

39

40

43

Ovo je prvi broj Hoopa! u 2017., sljedeći je planiran za poče-tak svibnja, kad nova sezona

već bude u tijeku. Stoga, držeći se one, „nova godina, novi početak“, možda u ovome broju valja reći pokoju o posti-gnutim rezultatima, pa i pohvaliti se, ali jednako tako i o onome što tek treba učiniti ili je već trebalo biti učinjeno. I jednoga je i drugoga poprilično, a kako je prostor ograničen, „čast“ da se ne-što više kaže o njemu pripala je dobro poznatom problemu ustanovljivanja i dodjele lovišta prema Zakonu o lovstvu. Proces ustanovljivanja i dodjele lovišta na upravljanje i gospodarenje našim lovačkim udrugama traje, ni manje ni više, desetak godina. Predugo, ponajvi-še zahvaljujući uzaludnim pokušajima (nekih) političara da i „lovci igraju, kako oni sviraju“. Sad je to, srećom, uglavnom riješeno. Sve naše udruge, osim onih u Županiji Središnja Bosna, dobile su lovišta u zakup i priliku u idućih deset godina upravljati i gospodariti njima. Predsjednik našeg Saveza Slavko Ma-rin, s kojim smo razgovarali za ovaj broj Hoopa!, u odgovoru na jedno od pitanja baš je to istaknuo kao najveći uspjeh i Saveza, i svoj i svojih suradnika, u pro-teklih nekoliko godina, očekujući da će se i u Županiji Središnja Bosna lovišta ustanoviti do kraja ove godine. Dakle, u ovom trenutku oko devedeset posto naših lovaca ima priliku loviti u svojim lovištima i to je doista velik napredak.No, pogledajmo to i s jedne druge stra-ne. Udruge su potpisale ugovore o zaku-pu lovišta i to je u redu, ali sada postoji opasnost da njihova vodstva pomisle, to je – to, gotovo je, zakon smo zadovolji-

li, a mi ćemo nastaviti po starom, tako nam je lakše. Ima takvih naznaka, treba to otvoreno reći. One ne donose ništa dobro lovstvu i u samom bi se startu netko ozbiljno trebao pobrinuti da to ne postane normalom. U trenutku kad su s razine Saveza, sa županijske razine pa i s razine lovačkih udruga učinjeni kakvi-takvi koraci ka poboljšanju prili-ka u lovstvu, sada bi se trebalo odlučni-je postaviti ponajprije prema onim, ne tako malobrojnim voluntaristima, prije svega u lovačkim udrugama i sekcija-ma, koji se stjecajem okolnosti namet-nu kao vođe i nerijetko povedu članstvo u posve krivom smjeru. Kako to učiniti? Ne treba im dati priliku da odlučuju. Drugim riječima, nužno je uozbiljiti izborni proces na svim razinama, dakle i u lovnim sekcijama, što dosad uvijek nije bio slučaj. U protivnom, sve će, još jednom, ostati mrtvo slovo na papiru, a problemi će se i dalje gomilati. Među njima i krivolov kao jedan od najvećih. Kao i na mnogim drugim područjima, država je zakazala i na ovom. „Krivolov u društvu mora dobiti status sramote“, reče predsjednik Marin u spomenutom razgovoru, „a izgleda da sada nije tako“. Kad će se to dogoditi, teško je reći, ali dok se ne dogodi, od države se s pravom očekuje učinkovito djelovanje u zaštiti divljači kao njezina dobra. Lovci svoju „Novu godinu“ proslavljaju 1. travnja, s otvaranjem nove lovne se-zone. Tako će biti i ove godine. Lijepo je i potrebno imati ideje i planove za nove, uzbudljive lovove i nova lovačka druže-nja. Ali jedno pritom nikad ne treba za-boraviti: ljubav prema prirodi. Bez toga lov nije lov, lovac nije lovac.

Uspjesi i opasnostiPogled s čeke

Dragan Naletilić

4

Spredsjednikom Saveza razgovarali smo o broj-nim temama, od onih koje se tiču problema i statusa lovstva u BiH, zaštite ugroženih vrsta divljači, utemeljenja lovišta u Županiji Središnja Bosna, krivolova, Savjeta lovačkih saveza u BiH, financijskih i prostornih problema Saveza, informatizacije, pa do proslave 25. obljetnice Saveza.Na početku smo ga podsjetili na jednu bitnu rečenicu koju je izrekao u razgovoru za Hoop! prije dvije godine: Ako omogućimo lovcima loviti, sve smo uradili, i zamolili ga da nam kaže, je li Savez uspio u toj nakani i želji.– Drago mi je da me to pitate jer je to bit postojanja Saveza. U tome smo zasigurno uspjeli, pa danas naše članice, njih oko devedeset posto, imaju svoja lovišta, gospodare njima i to je zaista velik napredak. Kao čelnik Saveza, neke sam stvari inicirao i koordinirao, ali je to ponajprije rezultat rada mojih suradnika i ljudi iz stručne

službe Saveza.U ovoj prigodi pohvalit ću sve lovačke udruge i njihova vod-stva, županijska vijeća za lov-stvo te vlasti u Hercegbosan-skoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Posavskoj i Zeničko-doboj-skoj županiji. Neću zaobići ni Županiju Središnja Bosna gdje vlast ulaže velik napor u poku-šaju pronalaženja najobjektiv-nijeg i najpravičnijeg modela ustanovljenja i dodjele lovišta na upravljanje i gospodarenje. Zahvaljujući svim tim subjek-tima, lovci Lovačkog saveza Herceg Bosne danas gospoda-re lovištima onako kako je to uredio Zakon o lovstvu.

U već spomenutom razgovoru, gospodine predsjedniče, dali ste još neka obećanja. Primjerice, rekli ste da ćete se zalagati za institucionalizaciju lovstva?– Puno smo na tome radili, no to je posao koji se ne može završiti, on traje i trajat će. Donekle smo uspjeli lovstvo ugraditi u programe rada županijskih vlasti, ali federal-nu razinu vlasti nismo uspjeli dovoljno uključiti u segment lovstva, iako smo, zajedno

s partnerskim savezom iz Sarajeva, pokušavali utjecati na to inicijativama, prijed-lozima i sl. U razgovorima s najvišim dužnosnicima BiH i Federacije BiH naišli smo na razumijevanje, međutim, usudit ću se reći da je ovdje glavni problem nedovoljna zainteresiranost za lovstvo od strane resornoga federalnog ministarstva. Sadašnji fede-ralni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ni mene niti mog kolegu iz Sarajeva još nije primio ni na kurtoazni razgovor, a kamoli da pokušamo ostvariti ono što bi lovstvo trebalo biti u Fede-raciji BiH i što ono jest diljem svijeta. Njegov prethodnik, Jerko Ivanković Lijanović, ta-kođer nije pokazao potrebnu volju i spremnost da potičemo i razvijamo lovstvo. Dok su bili drugi ministri, osobito gospoda Božić i Ljubić, bila je posve drukčija situacija, za lovstvo mnogo povoljnija. Žu-panijske se vlasti trude nešto učiniti, ali je moj dojam da tamo nema dovoljno stručnih ljudi za lovstvo. U sadašnjem trenutku lovstvo kao gospo-darska grana živi isključivo zahvaljujući nama kao nevla-dinu sektoru, tj. zahvaljujući ponajprije lovačkim udruga-ma diljem BiH.

Jeste li pokušali proniknuti u razloge takvog odnosa aktual-nog ministra?– Nisam, ali pretpostavljam da je ministarstvo na čijem se čelu nalazi vrlo složeno ministar-stvo, u njemu je poljoprivreda sa svim svojim problemima

koji pritišću ministra. Vje-rujem da ministar nema ni dovoljno stručnih suradnika za lovstvo koji bi mu pomo-gli. Ali, sve to ne može biti valjan argument i opravdanje. Zahvaljujući samo dvama savezima te lovcima na terenu i njihovim lovačkim udru-gama, lovstvo još uvijek ima svoje mjesto u Federaciji BiH u javnom obliku. Pokušavali smo se „ugurati“ u proračun Federacije BiH za 2017., da to bude poticaj lovstvu kao dje-latnosti i gospodarskoj grani, ne administraciji u lovstvu. I naš i sarajevski savez potpisali su taj dokument. I predsjednik Federacije BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH izrazili su spremnost to podržati, ali je netko negdje, vjerojatno u toj sveopćoj financijskoj krizi, procijenio da lovstvo to ne zaslužuje i nije bilo ništa od toga. Ponavljam, lovstvo se ne doživljava kao državno dobro i gospodarska grana kojoj treba naći mjesto i koja već sutra može biti značajan brend. Treba jasno reći da su lovački savezi najznačajniji partneri federalnoj vladi i vlasti, kad je riječ o lovstvu. Ta vlada i vlast ne smije lovačke saveze tretirati kao podređene, nego kao ravnopravne partnere. Mi smo nevladin sektor, nismo u sustavu ministarstva pa da ministarstvo upravlja nama po vlastitoj želji. Mi trebamo biti partneri. Samo takav odnos donijet će dobar rezultat.

Zakon o lovstvu Federacije BiH dugo je, glede svoje cjelovite provedbe, bio „na čekanju“. Go-

U sadašnjem trenUtkU lovstvo kao gos-podarska grana živi isključivo zahvaljujući nama kao nevladinu sektoru ● vlada i vlast ne smiju lovačke saveze tretirati kao podređene, nego kao ravnopravne partnere ● sa strane države i entiteta nema sustav-ne skrbi za lovstvo i divljač ● krivolov u društvu mora dobiti status sramote ● rje-šenje problema lovstva u središnjoj bosni ustanovljenje je dvadeset dva ili više lovišta ● financijska situacija u savezu pomalo se stabilizira ● hrvati kroz instituciju lovač-kog saveza herceg bosne najsnažnije po-kazuju svoje zajedništvo

SLAVKO MARINPREDSJEDNIK LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

razgovarao Dragan Naletilić

LOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANALOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANA

INTERVJU

Broj 107, siječanj - veljača 2017.

INTERVJU

dine 2014. učinjene su promjene koje su „otkočile“ proces njegove primjene. Trenutačno stanje?– Implementacija Zakona o lovstvu naša je trajna misija, uvijek se tu ima što uraditi i do-graditi. Na početku razgovora rekoh, napravili smo velik korak ka cilju da naši lovci dobiju lo-višta na upravljanje. Formalno-pravno, proceduralno imple-mentirali smo, dakle, 90 posto onoga što Zakon o lovstvu traži. Sada se može govoriti o kvaliteti rada, upravljanja i gospodarenja lovištima. Zakon

o lovstvu propisuje utemeljenje lovišta, natječaj i dodjelu lovišta na upravljanje i gospodarenje. U tom je segmentu implemen-tiran u svim županijama, osim u Županiji Središnja Bosna. U idućih deset godina, a to je razdoblje na koje su lovačke udruge dobile lovišta u zakup, trebamo se baviti kvalitetom i unaprjeđenjem organizacije i ukupnih aktivnosti oko lovstva. Kao Savez, osposobili smo dovoljan broj lovočuvara, pa danas sve naše udruge koje su dobile lovišta u zakup imaju

lovočuvare profesionalce kva-lificirane za taj posao. Zaslužni smo i za jednu olakšicu svim članicama Saveza – da one upravljaju i gospodare lovišti-ma, a ne da se lovišta dodjeljuju na koncesijski oblik, što bi lo-vačke udruge dovelo u nezavi-dan financijski položaj. Nađena je, dakle, jedna prihvatljiva forma, koja je ujedno i europski standard i proces je zaokružen. Učinjen je, dakle, ključan ko-rak u implementaciji Zakona o lovstvu, ušli smo u te proce-se i sada o nama ovisi koliko ćemo kvalitetan rezultat u konačnici imati.

BiH se 2009. službeno obvezala na provedbu CITES konvencije. Od tada do danas, jako se malo uči-nilo na njezinoj provedbi, što za posljedicu ima brojne negativne pojave. Jesmo li napravili barem početne korake na putu koji nas može dovesti do uspostave CITES-a u BiH? – Istina, konkretnih rezultata još uvijek nema, ali su sva tri lovačka saveza u BiH dala svoj doprinos da se ta aktivnost po-krene. Dobru poziciju našega Saveza u CIC-u iskoristili smo da nominiramo taj problem i od prijatelja iz CIC-a tražimo pomoć. Oni su nam to obećali i dijelom pokrenuli proces. Rezultat toga je određena ak-tivnost Ministarstva trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nekolicina sastanaka, formira-na su povjerenstva u kojima i naš Savez ima svoje predstav-nike itd. Na tragu smo, dakle, da se ovo pitanje riješi i na tome poslu predano rade sva

tri lovačka saveza iz BiH. No bez države, u ovome slučaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, to se ne može uraditi. Ima indicija da bi to u ovoj godini moglo biti završeno. Nije, dakle, do nas, do lovačkih saveza. Ako država nije u stanju tome odgovoriti, mi smo tu nemoćni.

Država zakazala

BiH je poznata kao zemlja s bogatim i očuvanim staništima u kojima obitavaju brojne vrste divljači, pa i one najugroženije: smeđi medvjed, vuk, ris i veliki tetrijeb. Tko se i na koji način brine o očuvanju tih dragocjenih vrsta?– Volio bih da se varam, no moj je dojam da se institucije u BiH uopće ne bave tom pro-blematikom. Jedini koji dotiču ta pitanja su lovački savezi u BiH. Upravo je naš Savez na prošloj konferenciji CIC-a nominirao to kao pitanje, kao potrebu i tražili smo pomoć od europskih saveznika kako bismo ugrožene vrste pokušali bolje zaštititi. Što mi konkretno možemo? Na Upravnom odboru Saveza i na Savjetu za lovstvo BiH raspravljali smo o mogućnosti da globaliziramo pitanje zaštite ugroženih vrsta divljači, da s tim pitanjem izađemo izvan BiH. Postoji ideja da budemo inicijatori jedne konferencije kojoj bi domaćin bila BiH, možda i naš Savez, na kojoj bismo razgovarali o tim pita-njima. Uključili bismo eksperte iz te oblasti koji bi prezentirali tu problematiku, dali ideje i vizije. Što će od toga biti, vidjet ćemo. Mi još uvijek imamo ozbiljnih organizacijsko-teh-ničkih problema u sustavu lovstva. Primarno nam je omogućiti da naše članice koje još uvijek nisu dobile lovišta u zakup, da ih dobiju. A ovo je jedna nadgradnja koja uvijek dobro dođe.

LOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANALOVSTVO U BiH NE DOŽIVLJAVA SE KAO DRŽAVNO DOBRO I GOSPODARSKA GRANA


Krupni su predatori također naše golemo bogat-stvo, ali se ni njima ne gospodari planski?– Odgovor na ovo pitanje sadržan je u prethod-nom odgovoru, jako je to slična problematika. Činjenica je da su lovci, lovačke udruge i lovač-ki savezi u ovome trenutku jedini koji se brinu o divljači. S razine države, entiteta i županija nema institucionalne skrbi za ugrožene vrste, niti za bilo koje druge vrste divljači. Među-narodna je zajednica spremna pomoći, međutim, ako država šuti, ako država ne reagira, onda međunarodna zajednica ne pokazuje volju, čak nas zaobilazi u nekim projektima koji su rađeni u Hrvatskoj, Srbiji, Albaniji, Makedo-niji. U tim je zemljama financirala određene projekte zaštite ugroženih vrsta divljači, osobito balkanskoga risa, ali BiH je zaobiđena zato što od strane države i entiteta nema sustavne skrbi za lovstvo i divljač.

Od Saveza se, s pravom, očekuje učin-kovitija pomoć u suzbijanju krivolova?– Kao Savez, dali smo golem doprinos u osposobljavanju dovoljnog broja lovočuvara, pa sada na prostoru koji pokriva naš Savez imamo preko dvjesto certificiranih lovočuvara. Ti lovočuva-ri kao pojedinci zasigurno neće moći sami, to je svima jasno. Ali će zato udruge napraviti svojevrsnu mrežu lovočuvara od profesionalca i volontera i na taj način „pokriti“ svoja lovišta.Osobno držim da je naš Savez inicijator i najveći zagovornik borbe protiv krivolova. Primjerice, s posljednjeg smo Upravnog od-bora poslali dopis ministru unutarnjih poslova Federacije BiH, svim županijskim ministrima policije i svim zapovjednicima policijskih posta-ja, u kojem pozivamo na bolju suradnju policije s lovačkim udrugama. Sugeriram i da Hoop! još češće piše o ovoj temi, da navodi primjere, jer samo stalnim pritiskom, ukazivanjem na tu štetnu pojavu možemo nešto učiniti. U ovoj fazi ne vidim da Savez ima ovlasti i kapaciteta nešto više uraditi. Na lovačkim je udrugama, njihovim vodstvima i policijskim postajama da komuni-ciraju što češće, po mogućnosti svakodnevno i razmjenjuju informacije. Nama su problem krivolovci, ne lovci, jer krivolovom se najčešće bave oni koji su izgubili status lovca te ih kao takve najčešće ne možemo ni sankcionirati. Bilo bi također jako bitno da se sankcije za prekršitelje maksimaliziraju, koliko to zakon dopušta. Država bi tako nedvojbeno pokazala da se želi i može obračunati s krivolovom.I još nešto: nečasne radnje u lovištu, a krivolov to nedvojbeno jest, u društvu moraju dobiti sta-

tus sramote. A izgleda da sada nije tako. Dokle god to ne bude sramota, dokle se god ja ne budem stidio ako me tko uhvati u krivolovu, dotle će divljač stradavati.

različiti pogleDi i stavovi

Agonija lovstva u Županiji Središnja Bosna se nastavlja. Temeljna je točka nesporazuma

ustanovljenje lovišta. S toga ste područja, odlično poznajete situaciju, pa nam recite

što se događa i što očekujete?– Dobro ste rekli, to je agonija, po meni bez potrebe, uzrokovana nere-alnim i neobjektivnim pristupom iznalaženju modela utemeljenja lo-višta na području Središnje Bosne. Kao predsjednik Saveza, zajedno sa stručnom službom Saveza, najmanje sam pola svoga ukupnog angažmana u lovstvu i Savezu posvetio ovom problemu. Zajedno sa suradnicima, posebno s tajnikom i predsjednikom ŽVL-a Županije Središnja Bosna, predsjednicima lovačkih udruga i predstavnicima vlasti, održao sam niz sastanaka.

Međutim, imamo jedan problem i tu je ključ rješenja: naši partneri Bošnjaci

u svojim su zahtjevima isključivi. A čim imate element isključivosti, teško

je doći do rješenja. U ime naših udruga i Saveza ponudili smo jedno kompromisno

rješenje koje je odraz dvadesetogodišnjeg stanja na terenu, praktično ga treba samo

pretvoriti u normu i utvrditi odgovornost budućim korisnicima lovišta. A odgovornost ćemo utvrditi tako što ćemo ustanoviti lovne površine. Sve je to po zakonu, naše rješenje ni-komu ništa ne „uzima“, nikomu ništa ne „daje“. Mislim da je ovaj prijedlog jako teško odbiti, praktički nitko nije ni dao konkretnu primjed-bu na nj. Međutim, negdje se u međuvremenu rodila jedna „ideja“, fraza, smicalica koje nema ni u jednom zakonu. Političkim silovanjem, na županijskoj vladi progurana je nekakva odluka u kojoj se govori o „jednoj općini i jednom lovi-štu“. To je recidiv bivšeg sustava, to je prošlost. No na sreću, ta odluka više nije aktualna. Onog momenta kad svi shvatimo da je rješenje problema lovstva u Središnjoj Bosni ustanov-ljenje dvadeset dva ili više lovišta, sve će biti u redu. Raspolažemo, nasreću, golemim lovnim

površinama, što olakšava provedbu ovoga koncepta i čini ga realnim. Drugi je koncept dvanaest lovišta. Ako imate dvanaest lovišta a dvadeset dvije udruge, onda unaprijed nekoga isključu-

INTERVJU

Broj 107, siječanj - veljača 2017.6

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

jete. Tim konceptom izravno utječete na građanske i ljudske slobode, na pravo i slobodu udruživanja. Naš koncept od dvadeset dva ili više lovi-šta nudila su sva povjerenstva od 2006. do danas, a u njima su bili i Bošnjaci i Hrvati. Međutim, sada je negdje netko zadao ljudima neodrživu i nezakonitu zadaću o „jednoj općini i jednom lovištu“. A to za-pravo ništa ne znači, to nigdje ne piše, to je isključivost i pokušaj stvaranja anarhije na terenu. Netko bi tada ostao bez lovišta. Zamislite, dvjesto-tristo lovaca dobije lovište, a drugih dvjesto-tristo ne dobije. To nam ne treba i to ne trebamo činiti. Sada u županijskom parlamentu ima-mo prijedlog od dvadeset četiri lovišta. Vidjet ćemo što će parlament reći. Ako ovo rješenje ne bude prihvaćeno, stvar će se vratiti u Ministarstvo. A onda ćemo morati sjesti i kao potpuno ravnopravni partneri ponuditi koncept koji će dovesti do rješenja. Ako Bog da, u 2017. lovišta u Središnjoj Bosni bit će ustanovljena, a do tada se zalažemo za rješenje koje će lovcima omogućiti lov.

Prošle godine održana su tri sastanka Savjeta lovačkih saveza BiH, jedan u Mostaru, jedan u Banjoj Luci, jedan u Sarajevu. Opet su svom snagom na površinu izbili različiti, pa i oprečni pogledi na ustroj i rad Savjeta. Nakon toliko godina, Savjet se još uvijek bavi sam sobom. Kakva mu je budućnost?– Osobno mislim, a to je i stav Lovačkog saveza Herceg Bosne, da Savjet lovačkih saveza treba lovcima u Bosni i Hercego-vini jer to je, ipak, mjesto gdje zajednički definiramo politike lovstva, kroz tu insti-tuciju prezentiramo državu, a prezentira-jući državu prezentiramo u svijetu i sebe i svoj savez.Različita poimanja ključnih procesa u BiH odražavaju se, naravno, i na lovstvo. Lovstvo nije lišeno različitih pogleda i isključivih stavova. No imamo jedan do-kument koji se zove Memorandum o radu Savjeta i zagovornik sam da se pozabavimo onim pitanjima koja su tamo naznačena. Memorandum nudi mogućnost da zajed-nički odlučujemo o svim bitnim pitanjima lovstva u BiH, neka smo spominjali i u ovom razgovoru, a da se pritom ni na koji način ne dovodi u pitanje identitet postoje-ćih lovačkih saveza u BiH. Dirati u bilo čiji identitet je nemoguće, to neće proći i to je gubljenje vremena. Svi oni koji promišljaju na takav način, neka se kane toga, od toga

nema ništa. Samo gube dragocjeno vrijeme. Naš će Savez dati pun doprinos Savje-tu, to smo činili i do sada. Mi moramo razgovarati, dogovarati se, a ako nemamo jedno takvo tijelo, gdje ćemo to raditi? Kao predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne, pokušat ću dati doprinos afirmaciji onoga što piše u Memorandumu. Koliko ću uspjeti, ne znam, nije samo do mene i našega Saveza.

novac i prostorije

Posljednjih se godina redovito spomi-nju dva problema našega Saveza: novac i prostorije. Lovačka javnost očekuje konkretne odgovore na ova pitanja. Je li Savez uspio u želji i namjeri uspostave učinkovitog sustava financiranja?– Moja je procjena da mi s prihodima koje sada imamo sustav možemo podržavati s otprilike 80 posto. Nedostaje nam, dakle, oko 20 posto novca kako bi sustav bio održiv i kako bismo u svaku financijsku godinu ulazili s razrađenim planovima aktivnosti, bez neke velike neizvjesno-sti glede financiranja preuzetih i novih obveza. Temeljni izvor financiranja Saveza je članski doprinos njegovih članica. Drugi oblik financiranja, koji ćemo pokušati unaprijediti, jesu naši sponzori koji u Savezu kao instituciji s desetak tisuća čla-nova vide zanimljiva partnera. Treći oblik financiranja, a to je ono gdje dosad nismo uspjeli jer to vlast nije prepoznala, jesu proračunska sredstva Federacije BiH. Za taj ćemo se dio još boriti, zajedno s našim kolegama iz Saveza lovačkih organizacija u BiH. U posljednjih pet-šest godina, na-žalost, ni marke nismo dobili iz tog izvora, iako smo vršili i vršimo javne ovlasti koje nam je država prenijela Zakonom o lov-stvu i nositelji smo svih lovnih aktivnosti u kojima predstavljamo i državu. Držim da se financijska situacija u Sa-vezu pomalo stabilizira. Naše su članice odgovornije nego dosad u ispunjavanju svojih financijskih obveza prema Savezu, premda tu još ima prostora za napredak. U tom kontekstu valja podsjetiti na činje-nicu da je doprinos naših članica Savezu daleko manji od doprinosa koji članice plaćaju u banjalučkom i sarajevskom lovačkom savezu. Naš Savez ima najracionalnije organizira-nu i najjeftiniju stručnu službu, ma što tko o tome mislio. Usporedimo li koliko ljudi radi profesionalno, za plaću s doprinosi-

ma, u Hrvatskom lovačkom savezu, Lo-vačkom savezu Republike Srpske, Savezu lovačkih organizacija u BiH, Lovačkom savezu Slovenije, a koliko u našem, lako ćemo se složiti da smo više nego racional-no organizirani.Ako naše članice budu uredno podmiri-vale svoje novčane obveze prema Savezu, bez obzira na sve probleme i povećane troškove, uz ona dodatna dva izvora novca o kojima sam govorio: sponzore i prora-čun, Savez može održati svoj financijski sustav. Bez održivog financijskog sustava Savez će imati probleme, bez obzira na to tko mu bio predsjednik i tko mu bio član Upravnog odbora.

Troši li Savez odgovorno i zakonito novac kojim raspolaže?– Koliko ja imam uvida u to, novac se tro-ši odgovorno i zakonito. Nadzorni odbor Saveza svake godine provjerava financij-sko poslovanje Saveza i o njemu izvještava Skupštinu. Očekujem da će Nadzorni odbor i ove godine potanko analizirati financije Saveza i ponuditi pravo izvješće Upravnom odboru i Skupštini. Da Savez radi transparentno, najbolje potvrđuju izvješća Nadzornog odbora koja se rade već dvadeset godina i odluke Skupštine koja već dvadeset godina zaredom usvaja financijska izvješća Saveza. Još se nije dogodila skupština Saveza na kojoj nije usvojeno financijsko izvješće. Imamo, također, knjigovodstveni servis koji obavlja za nas stručne poslove iz ove oblasti i svi oni koji, iz ovih ili onih razlo-ga, žele provjeriti financijsko poslovanje Saveza, ako to zatraže na primjeren način i s argumentima, mogu to učiniti.

Prostorije za smještaj i rad Saveza? I dan-danas Savez je u tuđim, zapuštenim podrum-skim prostorijama, bez osnovnih uvjeta za rad i boravak?– Slažem se, tako je. To je stvarnost, a da biste je promijenili, treba vam novac. Mi toga novca dosad nismo imali, a hoćemo li ga imati, ne znam. Da biste danas postali vlasnik čega, to morate platiti, vi ili netko drugi. Prošla su vremena kad se, možda, moglo i drukčije. Državnu imovinu danas nitko ne može dobiti besplatno. Mi smo, mislim na Savez, posljednjih desetak godina živjeli u nekim promišlja-njima o prostorijama koja su se temeljila na određenim ugovorima koje imamo i u

INTERVJU



kojima piše „99 godina“. Dok je firma koja je bila gospodar tih prostorija (JP „Šume Herceg Bosne“, op. a.) funkcionirala, bio je to održiv sustav i mi smo bili zadovoljni. Međutim, tržišni uvjeti poslovanja doveli su tu firmu u stečaj, stečajni je postupak vrlo rigorozan, pa mi kao ozbiljni ljudi sada vidimo da u budućnosti ne možemo računati na te prostorije. Na tragu toga, iznio sam tu problematiku na Upravni odbor i dobio ovlast da tražimo neko rje-šenje. Išli smo kod gradonačelnika Bešlića, njegov je odgovor bio, ne mogu vam dati ništa besplatno. Ostale su nam dvije mo-gućnosti. Jedna, da privremeno unajmimo prostorije, a druga, da pronađemo trajno rješenje u kapacitetu koji treba za rad Saveza. Uzimajući u obzir naše financijske mogućnosti, i sadašnje i buduće, jasno nam je da ne možemo kupiti neki adekva-tan prostor u gradu, preskup je. Jedino da članice Saveza kažu, kupite prostor, mi ćemo to financirati. No, mislim da to neće ići. Zato smo se okrenuli, po meni, jednom dugoročnom rješenju koje ćemo pokušati realizirati, a to su bivše prosto-rije Ministarstva obrane BiH u Rodoču,

površine preko 300 kvadrata. Prostorijama upravlja Vlada HNŽ-a, kontaktirali smo s njima, pripremili ugovor, međutim, te prostorije treba adaptirati, a to također košta. Ako bismo uzeli te prostorije, imali bismo i za urede i za arhivu i za lovački muzej, imali bismo svoje dvorište, svoj parking. Planiramo kontaktirati s više izvođača radova, tražiti od njih ponudu,

napraviti predračun i onda sve to prezen-tirati Upravnom odboru i Skupštini, radi konačne odluke. Dakle, Savez je još uvijek u sadašnjim pro-storijama, ali smo svjesni da tako više ne ide. Neko se rješenje mora naći. Ako bude novca za adaptaciju prostorija u Rodoču, možemo to učiniti za dva-tri mjeseca i reći, imamo svoju kuću. A kako je to teško očekivati, i zbog nedostatka novca i zbog proceduralnih razloga, u igri je opcija s unajmljivanjem prostorija, možda na godi-nu dana, kako bismo djelatnicima stručne službe omogućili normalan rad, a Savezu normalno funkcioniranje.

U rujnu 2015. Upravni odbor Saveza donio je sljedeću odluku: Sve članice Saveza u idućem razdoblju trebaju nabaviti informatičku opremu, izra-diti vlastite mrežne stranice i uvezati se u jedinstveni informatičku sustav na razini Saveza. Koliko znam, na tome se uradilo jako malo, skoro ništa, i veliko je pitanje kad će se i kako ta odluka uopće provesti?– To je naša potreba i naša budućnost. Ako mi kao Upravni odbor Saveza to

nećemo pokrenuti, tko će? Mislim da je to bila poželjna odluka i da je nismo donijeli, netko bi nas trebao upitati zašto to nismo učinili. Savez trasira ciljeve i zadat-ke te promišlja kako organizacijski i tehnički što bolje funkcionirati. Molim odgovorne ljude u našim članicama da ra-zumiju ovu potrebu, bez toga nema budućnosti. Mi moramo dovesti naše članstvo i naše članice u situaciju da se koriste svim kapacitetima infor-matičke tehnologije. Da-nas informatička oprema nije tako skupa, ako smo u stanju napraviti kva-drate i kvadrate lovačkih

kuća, u stanju smo kupiti i osnovnu infor-matičku opremu. Neke naše udruge već odavno to imaju i to je jako dobro, to je rezultat sposobnost ljudi koji ih vode. Naš je cilj, dakle, da svaka naša lovačka udruga ima svoj uredski prostor, osnovnu infor-matičku opremu i educiranu i sposobnu osobu koja će u radnom vremenu obavljati sve potrebne poslove.

Hoop! i zajeDništvo

Ove godine u listopadu Savez navršava 25 godina postojanja?– Ta činjenica zaslužuje biti jednom od točaka dnevnog reda sjednice Uprav-nog odbora, da čujemo što o tome misli članstvo i njegovi predstavnici. Obilježit ćemo, vjerujem, tu obljetnicu, vodeći računa o financijskoj strani. Imamo jedno lijepo iskustvo s proslave 100. broja Ho-opa!, gdje smo se plašili troškova, ali smo preživjeli jer su nam prijatelji pomogli. Interes nam je dostojno obilježiti 25. obljetnicu Saveza, ali to neće ići kao kod 10. i 20. obljetnice, kad smo izdali jednu, pa drugu monografiju. Ali vidjet ćemo, ipak, što će o tome reći Upravni odbor već na idućoj sjednici, a onda ćemo to dati na županijska vijeća za lovstvo i tek tada donijeti konačnu odluku.

Na proslavi u povodu 100. broja Hoopa!, rekli ste, otprilike, ovako: O svemu možemo razgovarati, ali jedno nikako ne smijemo: ne smijemo dovesti u pitanje naš Hoop!. Hoop! smo mi, bez njega smo ništa! Jako zanimljiva izjava?– To sam rekao jer tako mislim i sad kad sam predsjednik Saveza, tako sam mislio i kad sam bio predsjednik lokalne lovačke udruge, a tako ću misliti i sutra, kad bu-dem običan član udruge. Ja se dičim Hoo-pom! i ponosan sam na nj. Siguran sam da na sličan način razmišlja i naše članstvo. Vjerojatno nema novina da ih priprema manje ljudi i s manje novca, a da su tako efektne, pozitivne, da šalju više poruka. To nam kažu drugi, ja samo ponavljam ono što su mi rekli oni koji su u tom segmen-tu „jači“ od nas, ponajprije naši kolege u Hrvatskom lovačkom savezu.

Poruka članstvu?– Zamolit ću lovce, naše članstvo, za zajedništvo koje nam je tako potrebno. Mislim da Hrvati kroz instituciju Lovač-kog saveza Herceg Bosne najsnažnije, najvjerodostojnije pokazuju svoje zajed-ništvo. Jako sam ponosan kad dođem na lovačku večer te vidim i lovce i vlast i cr-kvu zajedno. Budimo svjesni i tolerantni, budimo i kritični prema lošim porukama i potezima, ali nemojmo kritizirati a ne nu-diti rješenja. Predsjednik jest odgovoran, jest prvi među jednakima, ali predsjednik sam ne znači ništa. Svi naši lovci i sve naše lovačke udruge čine naš Savez i ja sam ponosan što sam na njegovu čelu.

INTERVJU


LOVIŠTE

Mjerama uređenja lovišta u proljeće lovac nastoji poboljšati stanišne uvjete za pojedine vrste divljači i tako im povećati brojno stanje. Radove na ure-đenju lovišta u proljeće trebalo bi što je moguće više prilagoditi staništu, njego-vim posebnostima i karakteristikama. Osim uspješnog gospodarenja i očuvanja prirodnog ambijenta, radovima u lovištu želi se osigurati njegovo trajno korištenje. Uređivati lovište i graditi lovne objekte nužno je raditi na način koji neće nega-tivno utjecati na prirodno okružje. Treba, dakle, koristiti prirodne materijale, ne narušavajući pritom prirodni sklad i voditi računa o tome da se lovni objekti uklope u prirodni okoliš. Gradnjom se neminovno utječe na okoliš, on se mijenja, no cilj je taj utjecaj svesti na najmanju mjeru. Potrebno je materijal za gradnju koristiti od već po-nuđenog prirodnog materijala iz okoline u kojoj se gradi. Kao što godi lovčevu oku vidjeti lijepo hranilište za divljač naprav-ljeno od građe s toga prostora, tako godi i onima koji nisu lovci. Zapravo, sve što lovci grade ili unose u prirodu, trebalo bi se s njom uskladiti. Hranilišta su lovnogospodarski objekti za prihranu divljači. Prihranom u pro-ljeće osigurava se dobra tjelesna kondi-cija i zdravstveno stanje, a samim time i trofejnost divljači. Rasporedom hranilišta u lovištu i njihovim brojem osigurava-mo divljači normalno uzimanje hrane po vrsti i količini. Hranilišta trebaju biti stalna, izrađena od prirodnih materijala,

natkrivena, s krovom obično na dvije vode, ali ne s prevelikom nadstrešnicom jer ona plaši divljač i smeta mužjacima s rogovima. Grade se u proljeće, na priklad-nim mjestima u lovištu, ali se pritom ne zaboravljaju postojeća, ona se popravljaju i održavaju. Uz hranilišta se obično po-stavljaju solila. Solila su lovnogospodarski objekti koje divljač koristi radi podmirenja svojih potreba za soli (NaCl - natrijev klorid). Za krupnu divljač solila ponekad mogu biti značajnija i od hranilišta, posebno u proljeće za vrijeme rasta i razvoja tijela i organa (rogovlja). Solila služe i kao mjesta na kojima se divljači daju antiparazitici,

nakon duge zime. Proljeće je vrijeme kad je u lovištu potrebno izgraditi dovoljan broj solila iz kojih divljač može uzimati sol po volji, odnosno onoliko koliko joj treba da zadovolji osnovne životne potrebe. Solila se postavljaju na premetima divljači, u blizini hranilišta, pojilišta, obično na otvorenim i preglednim mjestima.Dužnost je i obveza svakog lovca u prolje-će održavati i dograđivati lovnotehničke objekte u lovištu, prihvatilišta i uzgajališta pernate divljači, održavati i čistiti stare bunare, održavati travnjake i proplanke da ne zarastaju kao i vodene površine u prirodnom obliku, sudjelovati u ophodnja-ma zbog suzbijanja krivolova, prebrojavati divljač, iznositi hranu u hranilišta, puniti pojilišta vodom, sudjelovati u hajkama na štetnike i predatore, izvještavati o nađe-nim lešinama vuka, risa, medvjeda, čaglja. Stalno se angažirati na uzgoju i zaštiti svih životinjskih vrsta (osobito zaštićenih i ugroženih), održavanju mira u lovištu, uklanjanju pasa i mačaka skitnica, proved-bi ekoloških i drugih akcija u lovištu, pro-micanju lovstva i sprječavanju krivolova, sprječavanju nezakonitog i neprimjerenog ponašanja u lovištu. Skrbiti o nabavljenoj divljači, prihvatu, uzgoju i podivljavanju kao i provoditi sve predviđene mjere zaštite prirode.

PREBROJAVANJE DIVLJAČI

Prebrojavanje divljači je obveza korisni-ka lovišta koju je, prema dosadašnjim iskustvima, najbolje obaviti u „proljeće“, krajem veljače i u ožujku, odnosno po prestanku zime a prije kretanja vegetaci-je, dok je vidljivost i preglednost terena dobra. Brojenje divljači, odnosno utvrđivanje brojnog stanja uzgajanih vrsta divljači, preduvjet je za realnu ocjenu biološkog stanja divljači u lovištu i osnova za sva pla-niranja zaštite, uzgoja i korištenja divljači. Korisnici lovišta dužni su utvrditi stanje populacija divljači po vrstama i strukturi (spolna, starosna i trofejna), odnosno izvr-šiti brojenje divljači prije izrade godišnjeg plana gospodarenja lovištem za lovnu godinu (1. travnja tekuće godine do 31. ožujka iduće godine). Prije nego što se divljač počne brojiti, potrebno je izvršiti pripreme, odnosno izabrati odgovarajuće površine koje najbo-


Svaki lovac u proljeće ima pune ruke posla u lovištu

Održavati i dograđivati lovnotehničke objekte te prihvatilišta i uzgajali-šta pernate divljači, čistiti stare bunare, travnjake i proplanke, sudjelovati u ophodnjama zbog suzbija-nja krivolova, prebrojavati divljač, iznositi hranu u hranilišta, puniti pojilišta vodom, sudjelovati u haj-kama na štetnike, samo su neke od brojnih lovačkih obveza

piše Tomislav Mihaljević




lje reprezentiraju (predstavljaju) cijelo lo-vište. Treba izabrati najmanje tri različite površine: a) s najvećom „gustoćom“ divlja-či, b) sa srednjom „gustoćom“ divljači, c) s najmanjom „gustoćom“ divljači.Prebrojavanjem treba obuhvatiti što veću površinu lovišta i veći broj različitih re-prezentativnih površina, sve radi dobiva-nja realne brojnosti divljači. Utvrđivanje brojnog stanja divljači obavlja se brojenjem na oglednim površinama (pruge, kvadrati ili krugovi), kojima se obuhvaća najmanje 10 posto površine staništa, odnosno lovnoproduktivnih površina, brojenjem ili procjenom, ovisno o pojedinim vrstama divljači. VOĐENJE KATASTRA LOVIŠTA

Katastar lovišta osniva i vodi korisnik lovišta na temelju podataka prikupljenih neposredno na terenu. Katastar lovišta osniva se i vodi za svako lovište odvojeno. Podatci za katastar lovišta prikupljaju se neposredno u lovištu i vode se prema formularima „Opći podatci“ i „Praćenje promjena katastra lovišta“, koji su tiskani uz Pravilnik i čine njegov sastavni dio. Podatci koji se unose u „Opće podatke“ predstavljaju početno stanje katastra lo-višta i imaju trajniji karakter. Podatci koji se unose u „Praćenje promjena katastra lovišta“ evidentiraju promjene podataka i unose se svake godi-ne, najkasnije do 31. ožujka za proteklu lovnu godinu. Korisnik lovišta obvezno, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu, jedan primjerak katastra lovišta dostavlja mje-rodavnom županijskom ministarstvu, a za po-sebna lovišta Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

Lovnogospodarska osnova izrađuje se za svako lovište kao dugoročni plan gos-podarenja. Ona utvrđuje početno stanje u lovištu, buduće stanje lovišta (kroz

razdoblje trajanja lovnogospodarske osno-ve), upravljanje lovištem, katastar lovišta, kartu lovišta.Posebno poglavlje je bonitiranje lovi-šta. Bonitiranje je utvrđivanje realnih mogućnosti određenog staništa da zadovolji životne zahtjeve pojedinih vrsta

divljači. Jamstvo kvalitete izvođenja po-slova bonitiranja može dati stručna osoba (dipl. ing. šumarstva, agronom, veterinar, biolog i dr.), te stručnjaci iz lovstva čije se lovište bonitira. Bonitiraju se samo lovno produktivne površine lovišta, jer samo na njima možemo gospodariti divljači.

10

LOVIŠTE

Osnovni elementi o kojima ovisi opstanak divljači su: hrana i voda, vegetacija, tlo, klima, konfigura-cija zemljišta te mir u lovištu.Kapacitet lovišta označava gustoću optimalne naseljenosti neke vrste divljači na površini lovišta. Postoje dvije kategorije kapaciteta lovišta: gospo-darski kapacitet i biološki kapacitet.Gospodarski kapacitet je onaj broj divljači koji se može uzgajati na jedinici površine lovišta bez osjetnih šteta za druge gospodarske grane, a da se pritom održava željena kvaliteta grla i dobro zdravstveno stanje.Biološki kapacitet označava broj divljači koju je moguće uzgajati na određenoj površini lovišta, a da se to ne odražava na opadanje kvalitete ili pogoršanje zdravstvenog stanja divljači.Treba poznavati mogući prirast divljači u lovištu. Prirodni prirast svake divljači ovisi o velikom broju faktora, a oni su uglavnom promjenjivi. Prirast bi trebao biti što veći, kako bi i rezultati korištenja bili što povoljniji. Takav prirast treba očekivati u normalnim prirodnim uvjetima u lovištu na kraju reprodukcijskog ciklusa u odnosu na brojnost proljetnog fonda divljači. Zbog toga je obveza svake lovačke organizacije u proljeće, prije početka reprodukcijskog razdoblja, utvrditi brojno stanje svih vrsta uzgojne divljači u lovištu. Divljač koja ostaje u lovištu poslije lovne sezone zapravo je matično jato s kojim treba računati za iduće razdoblje. Način prebrojavanja pojedine divljači treba izvršiti po stručnom naputku korisnika lovišta, a prebrojavanje se može izvršiti na cijelom lovištu ili na njegovu dijelu.

GODIŠNJI PLAN GOSPODARENJA LOVIŠTEM

Godišnji plan gospodarenja lovištem donosi ko-risnik lovišta i to za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31. ožujka iduće godine (lovna godina). Donosi se na temelju lovnogospodarske osnove i utvrđe-nog brojnog stanja svake vrste divljači na početku lovne godine. Sastoji se iz nekoliko poglavlja od kojih su najvažnija: plan uzgoja i zaštite, plan uređenja lovišta, plan korištenja lovišta i financij-ski plan. U planu uzgoja i zaštite predviđaju se sve one mjere na koje obvezuje lovnogospodarska osnova za tekuću godinu, kao i one dodatne od posebnog značenja za bolje rezultate u gospodarenju. U plan uređenja lovišta treba unijeti podatke o ulaganjima u lovnouzgojne i lovnotehničke objek-te na koje obvezuje lovnogospodarska osnova, s točnom naznakom lokaliteta i načina rada. Plan korištenja lovišta zasniva se, načelno, na odredbama lovnogospodarske osnove, ali je u izravnoj ovisnosti o stanju proljetnog fonda svake vrste divljači, jer se za svaku vrstu posebno i izrađuje.

Za svako je lovište nužno donijeti financijski plan koji predviđa sve prihode i rashode u tijeku godine. Prethodno spomenuti planovi osnova su za financijski plan, s tim što u njemu treba predvidjeti troškove kao što su obrada površina za proizvodnju hrane za divljač, nabavka hrane za zimsko prehranjivanje, nabavka soli, izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata, kupnja pojedinih vrsta divljači, isplata plaća radnika i sve ostalo što je predviđeno lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom gospodarenja. Svi planovi moraju biti usvojeni od strane ovlašte-nih tijela korisnika lovišta, nakon čega su obvezni za izvršitelje. O planovima se vode uredne i propi-sane evidencije. Izvješće o realizaciji godišnjeg plana podnosi se skupštini lovačkog društva. Godišnji se plan dostavlja županijskom ministarstvu najkasnije do 30. travnja. Suglasnost na godišnji plan gospoda-renja lovištem daje županijsko ministarstvo, a na godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta federalno ministarstvo. Loviti se može tek nakon dobivene suglasnosti.

IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU GODIŠNJEG PLANA

Korisnici lovišta dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama pred-viđenim lovnogospodarskom osnovom i godiš-njim planom. Korisnik posebnih lovišta dužan je federalnom ministarstvu dostaviti izvješće o izvršenju godišnjeg plana gospodarenja za prote-klu godinu. Izvješća se dostavljaju do 31. svibnja tekuće godine. Evidencija izvršenih radova vodi se u propisanim formularima.

LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI

U lovnotehničke objekte spadaju staze, čeke, promatračnice i lovačke kuće. U svakom lovištu postoji više putova (šumskih, seoskih) i staza koje samo treba povremeno održavati radi kori-štenja. Solidniji objekti za praćenje i lov divljači su čeke i promatračnice. Za praćenje i lov divljači može se napraviti čeka na stupovima (otkrivena ili pokrivena), visine i do šest metara. Stupovi se ukopavaju do jedan metar i međusobno ih treba urezati te uvezati radi stabilnosti, a čeku maskirati. Zatvorene lovačke čeke se prave za lov čekanjem noću i u hladnije doba godine (lov na divlje svinje, medvjede, lisice i dr.). To može biti kontejner s prozorom, unutarnjih dimenzija najmanje 150x200 cm. Poželjno je toplinski ga izolirati. Lovačke kuće prave se u lovištima da bi se lovci ili lovočuvari mogli skloniti od nevreme-na ili da bi se moglo prenoćiti u njima. Svaka je sekcija dužna održavati lovnotehničke objekte na svome terenu.

11

12Broj 107, siječanj - veljača 2017.

IZ SAVEZA

Jedna od bitnih aktivnosti Lovačkog saveza Herceg Bosne jest provedba izobrazbe lovaca, ovlasti izričito propisane federalnim Zakonom o

lovstvu. Poštujući to, Savez je organizirao i proveo cjelovitu izobrazbu lovnih pri-pravnika, jednako tako i lovački ispit kao završni čin izobrazbe lovaca prije njihova uključivanja u punopravno članstvo svojih lovačkih udruga. Za Savez i sve njegove članice od velikog je značenja priljev novih članica kako bi se održala određena razina aktivnosti i nado-mjestio prirodni odlazak članstva. Prošla, 2016. godina u prosjeku je dosadašnjih glede broja lovnih pripravnika. Zanimljiv je podatak da je 2014. bilo pripravnika ko-liko i 2016. (384) i da LD „Risovac“ Bosan-sko Grahovo, LD „Jastreb“ Dobretići i LU „Lisac“ Ravno u obje te godine nisu imali ni jednog pripravnika. Najviše pripravnika koji su u 2016. položili lovački ispit imala je UL „Kuna“ Jajce (38), zatim HLU „Orao“ Čitluk (29), LD „Mosor“ Široki Brijeg (23), LU „Cincar“ Livno (22), LD „Jarebica kamenjarka“ Stolac (22) itd.Povjerenstvo za polaganje lovačkih ispita obavilo je značajan dio posla. Provelo je 14 polaganja lovačkih ispita na razini svih žu-panijskih vijeća za lovstvo. Na pojedinim mjestima ispitima je pristupalo članstvo iz više lovačkih udruga, sve radi racionali-zacije i smanjenja troškova ispita. Savez je lovnim pripravnicima u potpunosti osigu-rao logističku potporu. Svi su pripravnici dobili lovački priručnik „Osnove lovstva“, Dnevnik lovnog pripravnika i priprav-

ničku iskaznicu. Nakon položenog ispita dobili su diplomu o položenom lovačkom ispitu Lovačkog saveza Herceg Bosne i Uvjerenje o položenom ispitu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ovisno o njihovoj ažurnosti i tajnicima njihovih lovačkih udruga, većina ih je dobila i lovačku iskaznicu Saveza.

SLOŽEN I ZAHTJEVAN PROGRAM

Prije izlaska na ispit lovni su pripravnici odradili jednogodišnji pripravnički staž, uključujući provedbu praktičnog i teorij-skog dijela. Poduka pripravnika je izvršena u skladu s Pravilnikom o programu, uvje-tima i načinu polaganja lovačkog ispita u matičnoj udruzi svakog pripravnika, pod vodstvom imenovanih mentora. Većina programskog dijela nastave najčešće je organizirana zajednički, na razini ŽVL-a, kako bi se skratilo vrijeme i smanjili troš-kovi. Posebice je bitna poduka iz balistike i lovačkog oružja, lovnog streljaštva i lovač-ke opreme, gdje se osim teorijskog dijela na streljanama obavio i praktični dio. U provedbi izobrazbe lovnih pripravnika lovačke udruge nastoje angažirati najbolje stručnjake iz pojedinih programskih obla-sti. Rezultatima na ispitu zadovoljne su lovačke udruge, ali i članovi Povjerenstva za polaganje lovačkih ispita.– Ukupno gledano, mogu izraziti za-dovoljstvo općim znanjem lovnih pri-pravnika na lovačkim ispitima. Osobito sam zadovoljan činjenicom da ukupno znanje lovnih pripravnika kontinuirano,

iz godine u godinu raste i vjerujem da je postignut zadovoljavajući standard, što se odrazilo na veću prolaznost u nekoliko posljednjih godina. Potpuno sam siguran da dostignuti standard nije slučajan, on je posljedica sustavnog i programskog rada s lovnim pripravnicima. Treba, ipak, reći da u pojedinim udrugama još uvijek ima i loših primjera, iako su rijetki. Na ispitu se pojavi poneki „zalutali“ kandidat, koji je nedovoljno ili nikako pripremljen za polaganje lovačkog ispita. Osim što baca crnu „mrlju“ i ruši ugled cijeloga ispitnog procesa, takav čin dovodi u neugodan položaj i kandidata i Povjerenstvo. Sreća je da su ovi primjeri rijetki i svake ih je godine sve manje. Program za polaganje lovačkog ispita vrlo je složen i zahtjevan. Obuhvaća program-ska poglavlja iz nekoliko srodnih, ali po sadržaju različitih tematskih cjelina, koje dolaze iz različitih znanstvenih oblasti. Da bi položili lovački ispit, lovni pripravnici na ispitu moraju pokaza-ti osnovno znanje iz svih programskih cjelina: lovnoga zakonodavstva, biologije divljači, lovnoga gospodarstva, oružja i balistika, lovne kinologije, lovačke etike, bolesti divljači i dr. Povjerenstvo je u seriji nekoliko tipova testova pripremilo ispitna pitanja koja su po sadržaju prilagođena ostvarenju programskih tematskih ciljeva. Oko 90 posto svih pitanja u testovima, pitanja su iz domene osnovnoga program-skog znanja, a preostalih 10 posto pitanja vezano je za „prestižno“ znanje, koje i nije nužno za običnog lovca, ali se time pruža prilika za više znanja. Osim toga, Povjerenstvo čine eksperti iz različitih oblasti (lovstvo, šumarstvo, veterinarstvo, ekologija, agronomija...), i ti ljudi svojim znanjem pokrivaju sva tematska područja i mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i znanjem doprinijeti potpunijem razu-mijevanju složenijih upita. Na početku svakog ispita članovi Povjerenstva lovnim pripravnicima ukažu na ulogu i značenje ispita, kao i očekivanje nužno za polaga-nje lovačkog ispita. Na završetku ispita kandidatima koji su položili ispit daju se savjeti vezani za njihovu buduću ulogu i odnos prema oružju, prirodi, divljači, kolegama lovcima i ukazuje se na potrebu čitanja i izobrazbe i nakon položenog ispita. Poseban problem za Povjerenstvo je razli-čit obrazovni stupanj lovnih pripravnika i potreba za prilagodbom ispitnih kriterija, ali i tu nalazimo modele koji će na najbo-

Znanje lovnih pripravnikakontinuirano raste

Dostignuti standard u izobrazbi i znanju lovnih pripravnika nije slučajan, on je posljedica sustav-nog rada s budućim lovcima u njihovim lovačkim udrugama. No ima i loših primjera, iako su rijetki, kaže Vlado Soldo, predsjednik Povjerenstva za polaganje lovačkih ispita


IZ SAVEZA

Red br. Županijsko vijeće za lovstvo (ŽVL) Pripravnici

u 2016.Pripravnici ostali

iz 2015.Položilo

ispit

1. Županija Zapadnohercegovačka 71 3 70

2. Hercegovačko-neretvanska županija 112 12 111

3. Hercegbosanska županija 43 11 43

4. Županija Središnja Bosna 104 24 103

5. Zeničko-dobojska županija 26 5 24

6. Posavska županija 28 6 24

U k u p n o: 384 61 375

lji način dovesti do ispunjenja postavlje-nog obrazovnog programskog cilja – tako razmišlja Vlado Soldo, predsjednik Povje-renstva za polaganje lovačkih ispita. U kontekstu ove teme, bitno je postaviti i neka pitanja koja se tiču budućnosti lovnih pripravnika kad postanu lovci. Kako te, uglavnom mlade ljude, usmjeriti da daju očekivani doprinos radu svoje lovačke udruge? Nude li im stariji lovci, svojim pozitivnim primjerom, pravi putokaz na njihovu lovačkom putu? Kako ih uvesti u rad lovne grupe, sekcije, radnih tijela udruge…? Kako kod njih razvijati (a ne zatirati) iskren, etičan, pošten odnos prema lovstvu, prirodi, divljači? Kako ih

naučiti da uvijek slijede najbolje, a nikada najgore? Ovo su vrlo bitna pitanja za vodstvo svake lovačke udruge i od pristupa njima ovisi kakva smo lovca dobili. Nažalost, dosta je primjera gdje mladi lovci, ne svojom kriv-njom, nakon položenog lovačkog ispita ostanu „osamljeni“, što vrlo vješto koriste različite grupe neradnika, destruktivaca, pa i krivolovaca. Jedna mudroslovica kaže: „Uvijek ćeš se radovati večeri, ako korisno provedeš dan“. Valja je imati na umu kad je riječ o odnosu starijih lovaca prema mlađima…

Vlado Bošnjak

Sve usluge na jednom mjestu!

Najjednostavniji način plaćanja računaHP Mostar nudi Vam najbrži način plaćanja računa na jednom mjestu!Sve Vaše račune možete platiti tijekom cijelog radnog vremena poštanskih ureda na brz i jednostavan način.Izaberite najbliži poštanski ured i sve račune platite na jednom mjestu!Za više informacija nazovite besplatni info telefon 080 088 088.

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

DOBITNICI ODLIČJA

Odličje prvoga reda dobili su: Jakob Lukačević iz LU-a „Sava“ Orašje; Ilija Musa iz HLU-a „Orao“ Čitluk, posmrtno; Slavko Mlakić iz LO-a „Vitez“ Vitez.Odličje drugoga reda dobili su: Mirko Porobić, Đuro Kopić i Jasmin Redžepović iz LU-a „Sava“ Orašje.Odličje trećega reda dobili su: Miro Galić, Marinko Bešlić, Željko Jukić, Božo Ćorić, Radoslav Kovač, Ivan Begić, Vinko Knezović, Pere Martić, Ante Petric i Mario Ćuk iz LD-a „Radovanj“ Posušje; Srećko Marošević, Pejo Pejić, Joso Brezović, Dragan Živković, Vinko Tomašević i Mirko Filipović iz LU-a „Sava“ Orašje; Božo Džida i Bože Prusina iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Vla-do Čalić iz LO-a „Vitez“ Vitez.



Lovačka udruga „Sava“ najmasovnija je na prostoru Posavine, a u Lovač-kom savezu Herceg Bosne koji broji

43 članice, treća je po veličini. Od davne 1950. godine datira najprije kao društvo, „Sava“ Orašje, a pod novim imenom ponovno je zaživjela nakon rata, 1997. godine. Udruga je djelovala i u Domovin-skom ratu i prve puške na crti obrane bile su lovačke. Lovci su se također istaknuli i tijekom poplava 2014. godine svojim humanitarnim radom spašavajući ljude, materijalna dobra i divljač u lovištu.

ZEČEVI, SRNE, DIVLJE SVINJE...

Udruga trenutačno broji 378 članova plus pripravnici koji svake godine povećava-ju brojnost i uvijek se traži mjesto više. Pod lovištem je oko 10 tisuća hektara koje koristi 10 lovačkih sekcija. U lovištu prevladava nekoliko vrsta divljači i lovci kažu da nedostaju samo vuk i medvjed. „Najbrojniji su zečevi, srne, divlje svinje, lisice, kune, čagalj, zatim fazani, više vrsta pataka i gusaka, jarebice i jazavci. Za po-hvalu je istaknuti da svaka sekcija ima svo-ju lovačku kuću, a u Boku su dvije. Sve su građene uz pomoć općine i županije, do-

bro su opremljene i na raspolaganju su mještanima za različite prigodne skupove. Lovačka kuća u Donjoj Mahali specifično je građena zbog blizine rijeke Save i zbog eventualnih poplava podignuta je na stupove“, kaže Marinko Džoić, predsjednik LU-a „Sava“.

DESET LOVAČ-KIH SEKCIJA

Iza vrlo dobrog rada udruge stoji Upravni odbor na čelu s predsjed-

nikom Markom Džijanom, zatim su tu predsjednici 10 lovačkih sekcija, tajnik Blaž Živković, lovočuvar Dejan Baotić i predsjednik udruge Marinko Džoić. Lovci za sebe nikada ne žele čuti da su u udruzi samo zbog ulova, ubijanja ili mesa. Kažu da ih privlači druženje i istinska ljubav prema prirodi. Ne biraju vrijeme kad će izaći u lovište, makar samo prohodali stazama i snimili stanje na terenu. „Lovci su se pokazali za niskih temperatura i na prvom je mjestu prehrana divljači, jer bez ljudske ruke nema šansi da divljač opsta-ne. Da bi nešto uzeo iz prirode, moraš i doprinijeti. Iznosili smo hranu, popravljali hranilišta i čeke. Svaki veći snijeg i niske temperature su neprijatelji, kako nama lovcima tako i divljači. Prije nekoliko dana smo podijelili 250 kg soli za divljač, iznijeli sijeno i kukuruz u klipu i zrnu i štete u lovištu su neznatne“, kazao je Džoić.

NAJSTARIJI LOVAC - 85-GODIŠNJAK

Lovci znaju kazati da je svaki izlazak u lovište ili boravak u lovačkoj kući za njih zabava u kojoj prepričavaju dogodovštine, zbrajaju plijen, ali nerijetko ga i uveličava-ju. Znaju se kažu, uvrijediti kad im netko kaže da su uz ribolovce najveći lažovi kad je u pitanju ulov. Puno zanimljivih lovač-kih priča moglo se čuti na tradicionalnoj lovačkoj zabavi za koju se redovito traži ulaznica više. Bila je to ponovno zabava za pamćenje i jedna od najposjećenijih, što potvrđuje respektabilan ugled ove udruge. Okupilo se blizu 1000 posjetitelja, ljubi-telja lova, prijatelja lovaca, gostiju iz BiH, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske i

Na lovačkoj zabavi u Orašju blizu tisuću uzvanika

LU „Sava“ Orašje

Marinko Džoić, predsjednik Udruge


Slovenije i domaćini su slobodni kazati da je to jedna od najvećih lovačkih zabava u BiH. „Svi su uživali u lijepom druženju, dobroj glazbi, a najsretniji su na tradicionalnoj tomboli osvojili tri lovačke puške. Hrane je bilo u izobilju, a na meniju je prevladala tradicija čobanca s 5-6 vrsta divljači, zatim prasetina, vruća janjetina i sve je bilo za-liveno domaćom šljivovicom i vrhunskim iločkim vinom“, istaknuo je predsjednik Marinko Džoić i dodao da su posebnim jubilarnim plaketama nagrađena tri lovca koji su članovi udruge preko 50 godina. Najstariji među njima je 85-godišnji Mato Katić iz Kopanica koji je lovac od 1960. godine. Redovit je na svim zabavama, živi za lov, jer u njemu, kaže, osjeti istinsko zadovoljstvo i snagu prirode.

LOVCI I HUMANISTI

Na lovačkoj zabavi lovačke priče dominiraju. Izdvojili smo ipak jednu, naravno istinitu (svjedoče i fotografije), o primjeru humanosti lovaca sekcije iz Donje Mahale (Orašje) kada su spasili od sigurnog utapanja 20-ak primjeraka mlade srneće divljači koja se zadesila na poplavljenom terenu. Nije bilo niti malo bezopasno u čamac ubacivati srnu koja je izmrcvarena plivanjem u nabujaloj i hladnoj rijeci, pa je ta akcija spašavanja bila tim vrjednija. Mještani su pomogli u zbrinjavanju divljači, hranili su je, čuvali, a onda i pustili u prirodu.

Nada Koturić

U subotu 21. siječnja 2017. u svadbenom salonu „Ana-Marija“

u Rakitnu održana je jeda-naesta lovačka večer „LD-a „Jarebinjak“ Rakitno.Na početku zabave uzvani-ke je pozdravio i zaželio im ugodnu večer Zvonko Sabljo – Dakić, predsjednik Društva.Organizator se maksimal-no potrudio u pripremi ove lovačke večeri. Hrane i pića u izobilju, tombola jako bogata:

sto trideset dvije nagrade, među kojima i šest lovačkih pušaka te još mnogo drugih vrijednih nagrada. Lovce i njihove goste za-bavljala je grupa „Prima“ iz Mostara.LD „Jarebinjak“ i ovim putem zahvaljuje svim sponzorima i pojedincima koji su na bilo koji način pridonijeli uspjehu ove lovačke večeri.

Josip Vukoja

Jedanaesta lovačka večerLD „Jarebinjak“ Rakitno

Na večeri u svečanoj lovačkoj odori Donjomahalski lovci spasili srne iz naabujale rijeke

Blizu tisuću uzvanika na lovačkoj večeri

Imali su sreće i “zaradili” po lovačku pušku



16

Među kršćanima je posebna radost „Božić bijeli“. Sada već prošle godine to se nije dogo-

dilo, ali nedugo poslije snježni je pokrivač prekrio veći dio Bosne i Hercegovine. Sni-jeg ima i pozitivnih i negativnih utjecaja na prirodu. Lovci ga posebno vole, jer on dobrim poznavateljima lovišta nudi prigodu da izvrše inventuru. Posebice ako se zna da su lovci na području Središnje Bosne već drugu godinu izopćeni iz lovišta, pa u njemu provode daleko manje vremena. Stara narodna poslovica kaže: „Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da zvijeri pokažu svoje tragove“.

ČETRDESET ČETIRI DANA MINUSA

Katastrofalno stanje blaga je riječ za ono što je viđeno. Smanjeno je brojno stanje svih glavnih vrsta divljači koje obitavaju u lovištu. Lovištem krstare brojni „predatori“, što na

„Ledeno doba“Viteški lovci sa zebnjom iščekuju bo-lje dane za lovstvo kada će se vratiti u svoje lovište i utvrditi stvarne poslje-dice kako vremenskih neprilika, tako i sada već skoro dvogodišnjeg prisilnog izopćenja iz lovišta

dvije, što na četiri noge, kao i psi skit-nice. Nije zabilježen niti jedan trag srneće divljači, divljih svinja i zeca koji nisu pratile ljudske stope, tragovi vuka, lisice, kune ili pasa skitnica.Nakon što se sva priroda zabijelila, sa sjevera i sjeveroistoka došla je anticiklona i donijela uglavnom stabilno, ali izuzetno hladno vrijeme. Interesantno je napome-nuti da se val hladnoće dugo zadržao, tako da su jutarnje temperature u Lašvanskoj dolini tijekom 44 dana bile ispod ništice. Najviša zabilježena jutarnja temperatura iznosila je -3 °C, a najniža -30 °C. Do-datni problem bio je vjetar promjenljiva smjera, koji je pojačavao osjet hladnoće. Ovakvu pojavu ne pamte ni mnogo stariji mještani. Uz niske temperature formi-ran je i snježni pokrivač visine do 40 cm, izuzev u gorju gdje ga je mjestimice bilo i preko jednoga metra. Mnogi su pomišljali

LO „Vitez“ Vitez

da će se ponoviti scenarij iz 2012. godine, što se i dogodilo.

NAJVEĆI GUBITNICI RIBIČI I LOVCI

Veći dio vodotoka na području Viteza bio je zaleđen. Svakako najveća i najznačajnija rijeka ove kotline je Lašva. Čak i mlađi stanovnici ovog kraja pamte da se Lašva nije ledila. Danas, ponajprije zbog antropoloških čimbenika (izgradnja akumulacije, brane i mini hidroelektrane), to više nije tako. Relativno mala dubina vode i mala brzina strujanja vode najprije uzrokuju zaleđivanja rubova, koji služe kao jezgra za daljnju kristalizaciju, sve dok se led s jedne obale ne spoji s onim s druge obale. Tada nastaju najveći prob-lemi za biljne i životinjske vrste koje tu

Nije prvi put da se lovci „Sokola“ Nova Bila-Travnik i „Prepelice“ Šag-Nard (Valpovo, Hrvatska)

međusobno posjećuju i idu u zajedničke lovove. Već dugi niz godina ove dvije lo-vačke udruge njeguju suradnju i prijatelj-stvo, što se još jednom potvrdilo tradici-

Božićni lov u Slavoniji

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

U nesvakidašnjem ambijentu

Neuobičajen dekor - božićne kape na glavama lovaca



17

obitavaju, bilo stalno ili samo privremeno. A ovo je područje poznato kao zimovalište brojnih vrsta ptica močvarica. Stoga će na najvećem gubitku biti ribiči zbog sman-jenja ribljeg fondu, kao i lovci zbog gubi-taka na fondu ptica močvarica. Najveći problemi ogledaju se u nemogućnosti izmjene zraka, otežanom hranjenju te pretjeranoj koncentraciji divljači na relativno malom prostoru. Voda, koja je do jučer bila zapreka za većinu predatora, više nije bila nikakva zapreka.Snijeg je napravio velike probleme i ostaloj divljači u brdskom i planinskom dijelu lovišta. Dugotrajne niske temperature duboko su zaledile gornji sloj zemlje i apsolutno isključile mogućnost traženja hrane pod zemljom. Ako se zna da je u prethodnom razdoblju sasječena velika

površina hrastovih i bukovih šuma, znači da nema niti žira. Jedina mogućnost za većinu životinja bila je posjetiti neko od izgrađenih hranilišta i nadati se da su ih lovci napunili. No i ta je mogućnost sada otpala, jer je lovcima i ta aktivnost zabranjena odlukom Vlade Županije Središnja Bosna.

MEDVJED U SIJEČNJU

Bosna i Hercegovina poznata je kao zemlja paradoksa. U gradskom dijelu općine Vitez moglo se vidjeti napravljeno i sijenom napunjeno hranilište za dlakavu divljač. Nepoznato je tko ga je napravio i čemu je ono namijenjeno. Paradoks je da je hranilište puno tamo gdje ga nema tko koristiti, a vjerojatno prazno u samom lovištu. Zanimljivo je napomenuti da ni

Vlada, ni Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ni Uprava za šumarstvo, kojoj je trenutačno povjereno lovište, nisu povukli niti jedan potez u svezi s nastalom situacijom. A divljač je iscrpljena, gladna i u lošoj kondiciji te kao takva može postati lak plijen predatora, čovjeka ili pasa skitnica. O stanju divljači najbolje svjedoči primjer nađenih tragova medvjeda, koji je već krajem siječnja, vje-rojatno zbog nepripremljenosti, prekinuo svoju hibernaciju. Stoga viteški lovci sa zebnjom iščekuju bolje dane za lovstvo kada će se vratiti u svoje lovište i utvrditi stvarne posljedice kako vremenskih ne-prilika, tako i sada već skoro dvogodišnjeg prisilnog izopćenja iz lovišta.

Ivica Drmić

onalnim božićnim lovom koji je organiziralo LD „Prepelica“ Šag-Nard 26. prosinca 2016. godine.U lovištu Nard okupilo se tridesetak lovaca, među njima i šest lovaca LD-a „Sokol“ iz Nove Bile: Miroslav Marić, Miroslav-Mićko Sučić, Josip Sučić, Božo Bikić, Drago Marjanović i Dario Sučić. Lovila se fazanska divljač, koke, divlje svinje i štetnici. Jako uspješan lov okrunjen je jednim lovačkim krštenjem, za prvi ulov. Posebno obilježje ovoga lova bile su božićne kape na glavama lovaca.Organizator lova, ljudi iz LD-a „Prepelica“, zaslužili su visoku ocjenu za lov, ali i za ono što je uslijedilo poslije lova. Pose-ban ugođaj bio je pokraj ledom okovanog umjetnog jezera, uz lovačku vatru i bogat izbor jela i pića.Na koncu ispraćaj, razmjena lovačkih kalendara i božićnih darova, uz lovački pozdrav i „doviđenja“ do idućeg susreta.

Ružica Bajo

Psi skitnice u potrazi

Lov je završen, evo rezultata

www.lovackisavez-hb.ba



Oštra bura s Radovnja donijela je sibirsku hladnoću u Posušje.

Temperatura se spuštala čak do dvadeset stupnjeva ispod ništice.Po takvu vremenu i još sa sni-jegom na zemlji, LU „Milan Mikulić – Bikan“ iz Vira upri-ličila je svoju ovogodišnju lo-vačku večer. Tristotinjak uzva-nika, među kojima i značajan

LU „M. M. Bikan“ Vir

Lovačka večer u „sibirskom“ ugođaju

broj gostiju iz drugih lovač-kih udruga, pa i iz Dalmacije, uživalo je u druženju i toplini svadbenog salona „Viktorija“ u Posušju. Zna li se da virska lovačka udruga ima tek nešto više od stotinu članova, tri-stotinjak uzvanika na njezinoj lovačkoj večeri ipak govori o ugledu i posebnostima njezi-nih ljudi. Lovačku zabavu otvorio je

Ante Galić – Pasarela, pred-sjednik Udruge, a molitvu i blagoslov predvodili su virski župnik don Ilija Drmić i bogo-slov Ante Jukić.Tijekom večeri podijeljene su diplome o položenom lovač-kom ispitu novopečenim lov-cima, a Vlado Petričušić, jedan od osnivača Udruge, dobio je zahvalnicu za izuzetan dosa-dašnji doprinos njezinu uspje-hu i ugledu.Naravno, tombola je bila sa-stavni dio programa. Među osamdesetak vrijednih nagra-da, najatraktivnije su bile lo-vačke puške.Uzvanike na lovačkoj večeri zabavljali su „Mokarski tambu-

raši“ sa Širokog Brijega, a glav-ni pokrovitelj priredbe bilo je Central osiguranje.

Mladen Bešlić

Prodaja lovačke tombole Molitva i blagoslov: don Ilija Drmić i bogoslov Ante Jukić

Zahvalnica Vladi Petričušiću

Dobitnici glavnih nagrada na lovačkoj tomboli Načelnik Bago čest je gost na lovačkiim zabavama



Sredinom prosinca prošle godine, u organizaciji HKD-a „Napredak“,

Podružnica Vitez, na pros-toru Gradskog trga održana je trodnevna manifestacija obilježavanja adventa. Uz potporu Općine Vitez, bro-jni građani, udruge, sportski kolektivi, kao i jedan broj viteških poslodavaca, dali su svoj obol održavanju ove manifestacije. Tom prigodom organiziran je bogat kulturno-zabavni program, uz pjevanje božićnih pjesama i zanimljiv zabavni program. Postavljen je i velik broj izložbeno-prodajnih štandova, na kojim su se mogli vidjeti i/ili kupiti različiti proizvodi, ponajprije suveniri, umjetnine, razne rukotvorine, kao i kuhano vino, čaj, čobanac, kobasice, kolači i razne druge božićne delicije.Viteški lovci rado su se odaz-vali pozivu za sudjelovanje na ovoj manifestaciji. U tu svrhu

priređen je pun kotao čobanca, koji je besplatno podijeljen posjetiteljima. Vlado Čalić donirao je dvije vrste mesa, a čobanac je pripremio Milko Omazić uz pomoć Ivice Jukića i Ivice Drmića. Među posjetitelji-ma bio je i velik broj lovaca, članova LO-a „Vitez“, koji su došli „s obrazom“, donijevši pića i suhomesnatih proizvoda, što je štand ove udruge učinilo još više privlačnim.Ovim su apsolutno ispun-jeni ciljevi ove manifestacije: druženje i uživanje u blagdan-skom ozračju najveselijega kršćanskog blagdana – Božića. Još ako se zna da je manifestaci-ja imala i humanitarni karakter, jer su prikupljeni novac i robe svih vrsta podijeljeni onima ko-jima je to najpotrebnije, za što najveće zasluge imaju viteški fratri, na čelu sa župnikom Velimirom Bavrkom.

Ivica Drmić

Advent u VitezuLO „Vitez“ Vitez

Nedjelja jutro, 18. prosinca 2016. godine. Na zbornome mjestu zvanom Tabla minus je jedanaest

stupnjeva. Za kratkog dogovora i uputa gdje, kako i što loviti, tapkali smo u mjestu pokušavajući se bar malo zagrijali. U bukovini Zavelima, minus je bio jači za najmanje stupanj-dva. Odlučio sam „potegnuti“ na vrh Zavelima. Na cilju sam bio oko osam i dvadeset. Gore me je dočekala još veća hladnoća. Štipala mi obraze i uši, još više nosnice ili, kako bi znao reći moj pokojni susjed zvonar Mijo, mrzgavce. Sunce se tek bilo izdiglo iznad Kolakovca, a na drugoj strani, zapadno od Zvizdina poda, na plavetnom nebeskom svodu lebdio je pun Mjesec u odlasku na zasluženi odmor. Svuda uokolo mir i tišina. Prekrasni,

očaravajući krajolik zaokupio me toliko, da sam tu, na vrhu Zavelima, ostao skoro dva sata.Bio je to neuobičajeno miran lovni dan, bez grmljavine pušaka i šteka pasa. I bez

Miran lovni dan, bez pucanja i lavežaLU „Zavelim“ Roško Polje

ulova. Zaokružili smo ga povratkom u lovačku kuću u Rogovima, gdje smo se ugodno družili do večernjih sati.

Ante Đikić

Kuhanje čobanca

Štand LO-a Vitez

Neobičan lovni dan



U lovištu kojim gospodari HLU „Malič“ Grude, 29. siječnja 2017. upriličena je opsežna hajka na

štetnike. Hajku je vodio domaćin Doni Mikulić, uz pomoć Ivana Bobana i ostalih članova Udruge. Osim domaćina, u hajci su sudjelovali gosti iz susjednih i prijateljskih lovačkih udruga: „Rujan“ Kočerin, „Kravica“ Ljubuški, „Mosor“ Široki Brijeg, „Radovanj“ Posušje, „Divo-koza“ Fojnica, „Orao“ Čitluk, te lovci iz dalmatinskih lovačkih društava „Kame-njarka“ Zmijavci i „Rastok“ Vrgorac sa svojim glavnim lovcem Matom Herce-gom. Ulovljene su dvije lisice i dogodilo se pet promašaja. Lisice su ulovili Boro Kolobarić iz „Rujna“ Kočerin i Frano Marijanović iz „Maliča“ Grude i za to su pred svima pohvaljeni, a oni koji su se javno hvalili promašajima „nagrađeni“ su valjanjem po ledini.Nakon hajke lovci su se okupili na zbor-nome mjestu u Roškom Polju, gdje je upriličena roštiljada i zabava.U potezanju konopa najbolji su bili čla-

Oko dvjesto lovaca uživalo u lovu i druženjuHLU „Malič“ Grude

novi LD-a „Radovanj“ Posušje i za taj ih je uspjeh organizator nagradio večerom za deset osoba u popularnom lovačkom restoranu.Deset kuhanih jaja najbrže je pojeo Mate Vukoja, član HLU-a „Malič“ Grude. Njega je za pobjedu organizator nagradio jednogodišnjom članarinom u njegovoj lovačkoj udruzi.Sva natjecanja pošteno je sudio Ivan Boban.Jedan od gostiju bio je i kinološki sudac Mirko Čolak, predstavnik Kinološkog saveza Herceg-Bosne, koji je ljubazno davao savjete lovcima koji su doveli pse, komentirao ponašanje njihovih ljubima-ca, čak ih i usmeno ocjenjivao.U dobru raspoloženju, u duhu prijatelj-stva i zajedništva, druženje je nastavljeno do kasnih popodnevnih sati. Sve na po-nos i diku organizatoru i svim nazočnim lovcima. Što bi stari ljudi u ovome kraju rekli, „niko nikom nije reka’ tamo se“.

Ivan Mikulić

Mate je najbrže pojeo deset jaja

“Nagrade” za promašenu lisicu

“Tegljači” konopa

Zadovoljno društvo


Vjerojatno je već mnogima pomalo dojadilo pisanje s

Mostarskog blata i okolo njega. Ali, vjerujte, to je prirodni rezervat o koje-mu se uvijek ima što novo napisati. Pun je različitosti i fenomena. Izazovan je u svakom smislu riječi, s mnogih aspekata nerazu-mljiv i zagonetan i zacijelo će se o Mostarskom blatu još mnogo puta čuti i otkrit će se mnoge pojedinosti i zanimljivosti iz područja lova i ekosustava.I ovoga puta donosimo zanimljivosti iz dijela Blata koje pripada sekciji „Ljuti Do-lac“, krajnja linija prema mo-starskom lovačkom društvu. A kada se piše i govori o ljutodo-čkim lovcima valja imati dosta sluha i pažnje, ta ne zove se to mjesto bez razloga „ljuti“. No, šalu na stranu, ljutodočki lovci su u ovom trenutku, možebit, i najorganiziraniji u smislu čuvanja i nadzora nad svojim dijelom lovišta.

"MALI VUK"

Zadnjih dana ledenog siječ-nja, u sumrak pođoše Stipić i Ivo malo na prelet barskih ljepotica, a to im je najdraži način lovačkog užitka, i usput povedoše dva mlada goniča da se malo protegnu i možda nešto i nanjuše (potjeraju). Kad se već poprilično smračilo psi se počeše neobično oglaša-vati, što je više sličilo na plač i cviljenje nego na normalan gon. Iskusnim lovcima odmah bijaše jasno da je riječ o vuku ili čemu drugom u blizini što je psima ulijevalo strah i oni su neobično reagirali. Malo su se primakli mjestu odakle su se psi vratili i sa snažnim svjetiljkama, na nekih stotinjak

metara opaze četiri zvijeri kako se motaju pred svjetlima, tražeći zaklon u nekakvoj sjeni. Lovci se složiše da je riječ o vukovima, i odmah im dođe ideja zvati kolege u pomoć. Mobiteli zazujaše i nije prošlo ni desetak minuta kada su se pojavili: Tomo, Damir, lovoču-var Damac i Kićo s terencima i napunjenim karabinom. Sve su to iskusni lovci i nije im trebalo posebno objašnjavati o čemu je riječ. Odmah zadu-žiše Kiću kao dobra strijelca da bude egzekutor, a ostali će, svatko prema svojim zadu-ženjima, motriti i eventualno pomoći kada se dogodi susret sa zvijerima. Nije dugo trebalo, na svjetlima džipa se pojavila zvijer s podmotanim repom i sa strahom je pokušala izbjeći pogled u izvor svjetlosti. Kićo nije imao potrebe čekati pa je prvim hicem zakoprcao životinju i za tili čas su sva petorica bili pokraj strvine, za koju su odmah utvrdili da je riječ o nekom „malom vuku“. Ipak, premda je bila noć i kada su vidjeli cijelu figuru bijaše im jasno da nije vuk, jer se dosta razlikovao osim po veličini od provikanoga vuka.

SURADNJA ILI PRATNJA

Još su nekoliko puta opkru-žili terencem po livadi, ne bi li susreli i ostale životinje. Pucanj i svjetla natjerali su ostatak čopora čagljeva (šakala) koji su se uvukli negdje u gustiš blizu ledina. (A valja kazati da su jednoga psa gotovo udavili prije nego su uma-kli u mrak, kako priča Ivo). Kada su sutradan obilazili taj lokalitet osim tragova čaglja bilo je vrlo razvidno da su se miješali i novi tra-govi vuka, što je upućivalo na neku njihovu „surad-

nju“, ili je, pak, vuk kasnije pratio čopor čagljeva. Vrlo je zanimljivo da se tijekom lovne sezone nisu zamijetili barem tragovi pa se može za-ključiti da im je to bio upravo prvi dolazak na opisani teren, premda su nam neki proma-trači blatskog lovišta skrenuli pozornost da se viđaju jedin-ke ove divljači. Sada, zacijelo, nisu više jedinke već je riječ o znatnijem broju zvijeri, na koje domaći lovci moraju ozbiljno računati i planirati kako zaštititi svoje ljubimce i, naravno, divljač. Jer, naivna je legenda kako čagljevi nisu tako opasni. Riječ je o izuzet-no brzim i krvoločnim zvijeri-ma koje ne prezaju ni pred kakvim zaprekama, a čuli smo priču od staroga lovca prije desetak godina da je čagalj po lukavstvu daleko ispred lisice i vuka, i da mu zečja divljač teško umakne tamo gdje je otkrije. Moguće da je i to dio rješenja zagonetke zašto u pojedinim dijelovima naše-ga lovišta uopće nema zečje divljači. Lovcima ovih terena na znanje i ravnanje!

Blago Lasić

Niti lav se ne bi bolje proveoLD „Mosor“ Široki Brijeg

Novogodišnji lov u sek-ciji „Podhum“ ubrzo nakon početka pretvo-

rio se u hajku na lisicu, divljač koje u lovištu ove sekcije ima „kol’ko ‘oćeš“. Rijetko je koja divljač tako uporno lovljena i uništavana, a ipak se uspjela održati pa čak i proširiti. Tko god je imao zadovoljstvo loviti lisicu i još k tome obučene pse koji će „stati na rep“ ovoj vrlo lukavoj, mudroj, okret-noj, snalažljivoj i domišljatoj životinji, složit će se da je riječ o vrhunskom lovu i uživanju. Baš to zadovoljstvo osjetio je lovac Amel Žunić, član sekcije „Podhum“, koji je uz pomoć svojih pasa na Tušnici uspio nadmudriti i odstrijeliti čak dvije lisice.

Ilija Bandov

Amel nadmudrio dvije lije

LU „Cincar“ Livno

Kićo s “malim vukom”

Amel Žunić - uspjeh iznad očekivanja

21




Ustaljena je tradicija ve-ćine lovačkih udruga da jedanput u godi-

ni organiziraju veliku feštu ili kako je ovdje lovci radije zovu „lovačku večer“. Tako je i Lo-vačka udruga „Orlov kuk“ To-

panijskih vlasti, kao i simpa-tizera lova i lovstva. Uz bogat stol i dobru zabavu za koju se pobrinuo Tamburaški sastav „Zlatne strune“, organizatori su pripremili bogatu tombo-lu. Da program ove večeri ide svojim tijekom pobrinuo se voditelj Denis Šabić, koji je svojim voditeljskim umijećem i iskustvom, šalama i doskočicama još više obogatio ovu večer. Na samom početku pri-redbe sve je nazočne po-zdravio općinski načelnik mr. sc. Ivan Vukadin koji je istaknuo značenje sva-ke udruge, osobito udruge lovaca, istaknuvši njihovu društvenu odgovornost, osobito brigu za okoliš i zaštitu flore i faune. Na-kon općinskog načelnika, nazočnima se obratio i Mate Buntić, predsjednik Lovačke udruge „Orlov kuk“ Tomislavgrad. U svom je obraćanju zahvalio svima koji su i po ovako lošem vremenu i snježnoj vijavici došli sudjelo-vati u ovome skupu i time po-kazali svoje poštovanje prema ovoj udruzi i njezinu radu koji nije i ne treba biti samo od-strel divljači, nego prije svega

njezina zaštita, briga za oko-liš, izgradnja lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, a uz to i sudjelovanje u građenju dobrih međuljudskih odnosa, odgovornost za opće dobro te promocija hrvatskog iden-

titeta i izgradnja jedinstvene lovne politike. Predsjednik je prenio pozdrave vodstva Lo-vačkog saveza Herceg Bosne koji zbog lošeg vremena nisu mogli nazočiti ovome skupu. Na kraju svog obraćanja, pred-sjednik Buntić je zahvalio svim sponzorima koji su podržali

Prva lovačka večerLU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

ovu priredbu, kao i svima oni-ma koji su sudjelovali u orga-nizaciji lovačke večeri. Osim tamburaša iz „Zlatnih struna“, za glazbeni dio su se pobrinuli i guslari Jozo Radoš – Marić i Marijan Bagarić – Šućetović.

Da sve ne padne u zaborav, pobrinuo se Ivica Šarac koji je fotoaparatom bilježio zanimlji-ve trenutke ove večeri. Nakon objeda, uslijedilo je izvlačenje i dodjela nagradnih tombola od kojih su najvrjednije bile lo-vačke puške. Pokrovitelj glavne nagradne tombole bilo je Cen-

mislavgrad, 5. siječnja 2017. u svadbenom salonu „Čađo“ u Mesihovini, organizirala svoju prvu lovačku večer. Usprkos činjenici što je taj dan bila pra-va duvanjska mećava, priredbi se odazvalo oko 250 uzvanika, što domaćih lovaca, što lovaca iz susjednih lovačkih udruga, predstavnika općinskih i žu-

Za dobru zabavu brinuli su se tamburaši “Zlatnih struna” Nagradne tombole

Večer je otvorio načelnik Ivan Vukadin

Predsjednik u iskazivanju dobrodošlice gostima


tral osiguranje. Iako je jednu od glavnih nagrada trebao uručiti načelnik Ivan Vuka-din, ipak to nije mogao jer je večer morao napustiti ranije zbog akcije spašavanja put-nika koji su tu noć ostali za-meteni u snježnoj vijavici na putu Tomislavgrad – Rama. I nakon izvlačenja glavne nagradne tombole ostalo se slaviti još dugo u noć, a što je bitno, svi su se sudionici živi i zdravi vratili u toplinu svoga doma. Vodstvo LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad zahvaljuje

svima koji su bili dragi gosti na lovačkoj večeri. Također, zahvale idu i sponzorima koji su ovu priredbu podržali novčanim ili nekim drugima donacijama, kao i duvanjskim portalima tomislavcity.com i mandino-selo.com koji su medijski popratili ovaj doga-đaj. Nadamo se da će održa-vanje lovačke večeri postati tradicijom, i u toj vjeri želimo svako dobro svima, a lovcima dobru kob!

Mate Buntić

O suradnji ramskih i uskopaljskih lovaca nismo davno pisali.

Treba reći da je to iskren, do-brosusjedski i prijateljski odnos koji se manifestira dugi niz go-dina kroz lovna druženja u vidu društvenog lova, lovačkih večeri te grupnih i pojedinačnih posje-ta i ugošćavanja. Svjesni činjeni-ce da u Uskoplju odobrenja za lov još nema, druženja su sve učestalija. Lovačka sekcija „Lug“ iz Rame i sekcija „Ždrimci“ iz Uskoplja najbolji su primjer sve-ga navedenog. Početkom prosinca 2016. ko-lona terenaca se uputila prema Lugu s ciljem da, nakon skoro godinu dana, provedu u prirodi i uživaju sve blagodati koje šuma nudi. Tog jutra s friško naulje-nim puškama, novim i uredno ispeglanim lovačkim odorama (Grgi kupila kćer u Njemačkoj, a Pero dobio na tomboli lovačkog bala) Ždrimačani su „okupira-li“ mjesni kafić kako bi zagrijali grlo i istrenirali ruku za ono što je trebalo uslijediti. Osim njih tu su bili i prijatelji iz Čapljine i Mostara uz, naravno, nezaobi-lazne domaćine s Luga. U poslijepodnevnim satima na mjestu za fotografiranje, kod lo-vačke kuće, kao dokaz uspješno-

sti lova našle su se odstrijeljene četiri divlje svinje, a o samom ti-jeku događaja svjedočio nam je Tomislav Katović-Hojkin: „Ni-sam davno položio lovački ispit, a kako je lov kod nas zabranjen, ovo mi je prvi put da sam sudje-lovao u ovako interesantnom lovu. Bogato lovište i dobra organizacija razlog su ovom uspjehu, a nadam se i poticaj za odličnu feštu“. I dok se ždrimač-ki lovnik Goran fotografirao sa svojim trofejom, za domaćina je ta aktivnost bila nebitna. Kod njih je zasjedao odbor za utvr-đivanje činjenica koji je trebao ustanoviti čiji su kerovi gonili odstrijeljenu divljač. Na kraju, s nekoliko vidno razočaranih čla-nova, odlučeno je da su prvi na tragu bili Mariov i Benzin ljubi-mac, a za njima Vinkov, Pilotov i šumara Lovrića. Na platou ispred lovačke kuće na Lugu se toga dana barem malo zaboravilo na sve nedaće uskopaljskih lovaca. Očito je da su gostoljubivost domaćina i uspješan lov tomu pogodovali, a sve je začinjeno dogovorom za nova druženja, roštiljem i pje-smom koja je odjekivala ram-skim šumama dugo u noć.

Velimir Šekerija

Bogato lovište, dobri ljudi i odlična feštaLD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

Predsjednik s dobitnicima glavnih nagrada

Dobar ulov dodatno je oraspoložio ramske i uskopaljske lovce


Drugog veljače 2017. u sali Općinskog vijeća Buso-vača održan je sastanak

o temi rješavanja problematike lovstva na području Županije Središnja Bosna (ŽSB). Treba istaknuti da je, od donošenja zakona, formirano više struč-nih povjerenstava koja su imala zadaću napraviti prijedlog za formiranje lovišta na području ŽSB-a. Ne zna se koliko je nov-ca poreznih obveznika potroše-no za ovu namjenu, ali se zna da 2012. godine u skupštinsku proceduru nije otišao prijedlog niti jednog stručnog povjeren-stva, već model iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, gdje je korišteno načelo „jedna općina – jedno lovište“. Prošle je godi-ne Savez lovačkih organizacija SBK donio zaključak i predložio ga Ministarstvu poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva ŽSB-a (MPViŠ), a Ministarstvo je prihvatilo taj prijedlog te je u saborsku proceduru pustilo prijedlog Odluke o formiranju lovišta prema modelu iz 2012. godine. Ovim bi prijedlogom bila prevarena većina lovačkih udruga članica Lovačkog save-za Herceg Bosne, zbog čega su Saboru upućeni amandmani na prijedlog sporne Odluke, koji-ma se u proceduru vraća prijed-log Odluke o formiranju preko 20 lovišta na području ŽSB-a. Taj prijedlog odluke, uz ostalo, prihvaća stvarno stanje na tere-nu, gdje u većini općina postoji više lovačkih udruga.Sastanku su prisustvovali pred-

sjednici Saveza lovačkih organi-zacija u BiH Salem Alihodžić i Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin, predsjednici Sa-veza lovačkih organizacija SBK Sakib Bešo i Županijskog vijeća za lovstvo Jako Čavara, Muha-med Hodžić, glavni federalni šumarski inspektor, Jasmina Mezildžić, pomoćnica ministra za oblast šumarstva i lovstva u Ministarstvu poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva ŽSB-a, najodgovornije osobe iz 20 lo-vačkih udruga s područja ŽSB-a (svi osim predstavnika UL-a „Jastreb“ Dobretići), još tri člana Upravnog odbora SLOuBiH , kao i nekoliko članova lovačkih udruga u svojstvu gostiju. Za dnevni red predložene su toč-ke: (1) Aktualna problematika lovstva na području ŽSB-a s posebnim osvrtom na proved-bu Zakona o lovstvu vezano za osnivanje lovišta, (2) Stavljanje izvan snage Odluke Vlade ŽSB-a i davanje suglasnosti na pri-vremene planove gospodarenja.Dnevni red sastanka jedno-glasno je usvojen. Sam naziv sastanka bio je obećavajući, pokazivao je da među lovcima postoji dobra volja za konačnim rješenjem pitanja formiranja lo-višta. Međutim, rasprave koje su uslijedile pokazale su uglav-nom dijametralno suprotna promišljanja.

LOVCI NISU KRIVI

Svi sudionici sastanka slažu se da je trenutačna Odluka Vla-

de ŽSB-a nanijela nesagledivu štetu u lovištima. U lovištima cvjeta krivolov. Brojno sta-nje većine divljači drastično je smanjeno, osim predatora, koji negdje čak dvostruko nad-mašuju gospodarski kapacitet lovišta. Izgrađeni lovnogospo-darski i lovnotehnički objekti, u koje je uložen golem novac lovaca, propadaju. Gospodar-ska lovišta na području općina u ovom trenutku nisu izvediva jer nitko ne želi preuzeti rizik nesigurnog ulaganja kroz dugo vremensko razdoblje, uz upit-nu dobit. Smatra se da upravo MPViŠ ŽSB-a snosi najveću odgovornost što zakon u skoro 11 godina postojanja nije pro-veden do kraja. Uprava za šu-marstvo, kojoj su povjerena lo-višta nakon donošenja sporne odluke, djelomice je odgovorna za sadašnje stanje u lovištima. Ona nije izvršila zadaće koje su joj dodijeljene i nije opravdala očekivanja. Lovačke udruge i lovci nisu krivi za sadašnje pro-bleme u lovstvu i treba im čim prije omogućiti da se vrate u lovišta.

DVA NAČELA

Lovačke udruge članice SLO-uBiH gotovo su jednoglasne u svojim stavovima, zalažući se za načelo „jedna općina – jedno lovište“. Veći dio ovih lovačkih udruga, osim prijedloga da u jednoj općini bude jedno lovi-šte, predlaže i načelo „jedna lo-vačka udruga u jednoj općini“.

Od ovog stava odstupaju LD „Divokoza“ iz Fojnice, koje drži da je teško postići dogovor o jednom društvu i LD „Zahor“ koje je za jedno lovište, a nije se izjasnilo za broj lovačkih udru-ga. Stav LD-a „Tetrijeb Gunjani“ nedorečen je. Bliži je opciji po-djele na dva lovišta, ali podržava prijedlog „jedna općina – jed-no lovište“. Interesantan je stav LD-a „Zec“ Kaćuni – Busovača. U 2006. godini dogovorili su ukidanje treće lovačke udruge i dogovorili se da ostanu dvije lovačke udruge i da se formiraju dva lovišta. U međuvremenu su promijenili mišljenje oko broja lovišta. Oni predlažu formira-nje trećeg, kako ga oni nazivaju „tijela“, koje bi nastupalo prema MPViŠ, a postojeće bi udruge lovištem gospodarile na temelju međusobnog sporazuma.Lovačke udruge članice Lo-vačkog saveza Herceg Bosne gotovo su jednoglasne u stavu da se u ŽSB-u prihvati situacija na terenu i da se na području svake općine, gdje postoji više lovačkih udruga koje to žele, formiraju dva ili više lovišta. LD „Sokol“ Nova Bila tako predlaže formiranje tri lovišta na području općine Travnik, od čega bi dva pripala njima, s tim da je ukupna površina tih lovišta svega oko 20 posto pro-stora općine. Različit stav ima-ju LD „Tetrijeb“ Kreševo (jedno lovište i jedna lovačka udruga na području općine, te da se omogući svakom članu da pla-ća obveze prema savezu kojem želi) i LD „Lještarka“ Kiseljak (smatraju da se općina Kiseljak ne može podijeliti na dva lovi-šta te predlažu jedno lovište, uz postizanje sporazuma s LD-om „Zahor“).

ČUDAN PRIJEDLOG

Federalni inspektor za lovstvo istaknuo je presude Ustavnog suda u vezi sa slučajevima da se na području jedne općine formi-ra više lovišta, zbog počinjenih

Bacanje prašine u očiLovačke udruge članice Saveza lovačkih organizacija u BiH gotovo se jednoglasno zalažu za načelo „jedna općina – jedno lovište – jedna lovačka udruga“. Nasuprot tome, članice Lovačkog saveza Herceg Bosne čvrste su u stavu da treba prihvatiti situaciju na terenu i na području svake općine, gdje postoji više lovačkih udru-ga koje to žele, formirati dva ili više lovišta

LO „Vitez“ Vitez




proceduralnih pogrešaka, pri čemu nije došlo do izjašnjavanja općinskih vijeća prije donošenja odluke Sabora. Šlag na sve ovo bio je prijedlog MPViŠ ŽSB-a, koji je u ime ministra ponudila Jasmina Mezildžić. Prema tom prijedlogu lovišta bi se dala na korištenje po načelu „jedna opći-na – jedno lovište, s tim da ispred općine može biti ugovarač jedno treće tijelo, asocijacija ili radna grupa, što bi trebala dogovoriti lovačka društva“.Na ovo je reagirao Slavko Ma-

rin, rekavši da je to „bacanje prašine u oči od strane mi-nistra i pokušaj da se na mala vrata uvede načelo jedna op-ćina – jedno lovište“. Nadalje je zatražio da amandmani idu u daljnju proceduru, kao i da Vlada prihvati stanje na terenu glede lovstva.Salem Alihodžić predložio je donošenje sljedećih zaključaka:1. Da mjerodavno ministarstvo

odmah pokrene inicijativu za ustanovljenje lovišta (razra-diti inicijativu ministarstva i

uskladiti je sa ZOL-om)2. Da mjerodavno ministarstvo

dadne suglasnost na privre-mene planove gospodarenja za lovnu 2017./2018., koje treba izraditi u zakonskom roku

3. Odmah omogućiti lovcima ulazak u lovište radi prikuplja-nja podataka za izradu privre-menih planova gospodarenja

4. Obvezuju se savezi da izmje-nama svojih statuta omoguće lovcima pojedinačna dvojna članstva.

O predloženim bi se zaključ-cima trebalo još razgovarati. Sastanak je završio nefor-malnim razgovorima vođe-nim tijekom protokolarne večere u restoranu „Oskar“ u Busovači.Lovci se iskreno nadaju da će biti poštovani interesi svih, a ne dijela lovaca te da se neće morati posezati za drugim instrumentima koji jamče za-štitu ustavnih prava.

Ivica Drmić

Još jedna uspješna sezona lova sa psima za lovce s fotografija. Odstrijeljena su tri savršeno lijepa vepra i ovi su pri-

mjerci jedni od boljih trofeja u karijeri ove lovačke družine. Veprovi su odstrijeljeni u tri različita lovišta: dva vepra u lovištima Donji Rujani i Radanovci unutar LU-a „Li-vanjsko polje“ te jedan u lovištu Nuglašica u LU-u „Risovac“ Grahovo. Vepar odstri-jeljen u lovištu Radanovci ocijenjen je sa 101,6 točaka, vepar odstrijeljen u lovištu Donji Rujani ocijenjen je sa 114,6 točaka te je brončana medalja kojoj je falilo samo pola točke do srebra. Treći vepar ujedno je najbolji trofej posljednjih lovova te je ocijenjen sa 115,25 točaka. Ovi su lovci prezadovoljni ovosezonskim ulovom te brojnosti divljači na ovim područjima, i lovnu će sezonu uglavnom privesti kraju uz prihranu divljači, radove u lovištu i odmor uz roštilj.

Davor Barać

LU „Livanjsko polje“ Lištani

Tri lova, tri kapitalca

Vepar odstrijeljen u lovištu Nuglašica

Veprovi iz domaćeg lovišta

Zadovoljstvo ovosezonskim ulovom




DAREŽLJIVA GOLIJA

Dobro raspoložena lovačka družina okupila se u nedjeljno jutro 18. prosinca prošle godine u lovištu sekcije „Čelebić“. Hladno je, minus dvanaest. Po dogovoru, lovci su zauzeli pozicije i čekali u tišini. Poneki, malo nervozniji pas ipak bi zalajao

i narušio taj idilični mir, nestrpljivo čeka-jući da ga „gazda“ pusti u teren. Tek što je sunce izronilo i svojom toplinom počelo „milovati“ hladnu Goliju, začuli su se prvi pucnji, lov je počeo. Poslije se pokazalo da je pucnjeva bilo više nego pogodaka,

ali to ne vrijedi za Anđelka Rimca Neđu, Mirka Kovača i Milu Mitrovića, koji su bili sretne i spretne ruke. Posebno je lovačka sreća poslužila Milu, koji je odstrijelio

LU „Livanjsko polje“ Lištani

Dobar ulov u sekcijama „Čelebić“ i „Ljubunčić“

ZATVARANJE SEZONE

Sekcija „Čelebić“ LU-a „Livanjsko polje“ Lištani ovogodišnju je sezonu zatvorila zajedničkim lovom s goničima. Na zbor-

nome mjestu okupio se velik broj lovaca, a glavnu riječ u pripremi lova, njegovu trajanju i druženju poslije lova, dakle o cjelokupnoj organizaciji, vodio je Mirko Kovač, predsjednik sekcije „Čelebić“.

Kao što je cijela ova lovna sezona u sekciji „Čelebić“ bila uspješna, jednako je uspješ-no bilo i njezino zatvaranje. Lovci Josip i Marko imali su sreću koja se ne osmjehuje tako često: odstrijelili su dva albin vepra, a trećega je odstrijelio Matko Gelo.

JOSIPOVO "ZLATO"

Još jedan trofejni vepar odstrijeljen je u LU-u „Livanjsko polje“, ovaj put u sekciji „Ljubunčić“. Josip Kovač, mladi lovac i veliki ljubitelj prirode i lova, odstrijelio je vepra od 120 kg. Jedan njegov sjekač bio je dugačak 25,5 cm, a drugi 26 cm. Vrijede

121,1 poena, što znači da su u zlatu. Pri-roda je na najbolji mogući način uzvratila mladom lovcu za njegovu ljubav i brigu za divljač te ga pozvala da takav bude i dalje.

Hrvoje Križan

vepra od 218 kg. Njegove su kljove virile vani 9,5 cm, a bile su duge 24 cm.Nakon uspješnog lova ekipa je nastavila cjelodnevno druže-nje uz vatru i okrepu. Još se jednom pokazalo da Golija zna biti darežljiva prema lovcima i ljubiteljima prirode uopće. A ovako kapitalan ulov kao Milin, pokazatelj je uspješnog gospodarenja ovim lovištem i dokaz da u njemu obitava divljač visoke trofejne vrijednosti. Druženje uz priče, hranu i piće potrajalo

je do kasno u noć, a domaćin je zbog svoje gostoljubivosti izmamio brojne zahvale zadovoljnih aktera ove uspješne lovačke priče.

Josip, Matko i Marko

Jorga, Mate i Mirko, družina koja zna kako divljač diše i gdje se skriva

Josip Kovač

Mile, Mirko i Neđo

Lovačke udruge s područja Her-cegbosanske županije (LU „Livanj-sko polje“ Lištani, LU „Cincar“ Liv-

no, LU „Vran“ Tomislavgrad, LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad, LU „Zavelim“ Roško Polje, LD „Tetrijeb“ Kupres, LD „Tetri-jeb“ Glamoč i LD „Risovac“ Bosansko Grahovo) za svoje su članove, prijatelje i goste 6. siječnja 2017. u Svadbenom salonu „Panorama“ u Livnu organizira-

ZAJEDNIČKA LOVAČKA VEČER LOVAČKIH UDRUGA IZ HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Prihod u humanitarne svrhele lovačku večer. Organizacijski odbor odlučio je da sav prihod ide u humani-tarne svrhe, što je naišlo na odobravanje cjelokupnog članstva, pa niti vrlo loše vrijeme te poznata livanjska bura koja je tjerala temperaturu u debele minuse nisu spriječili da se na druženju okupi preko 450 lovaca, njihovih prijatelja i gostiju.Nakon „Lijepe naše“ i minute šutnje za sve preminule članove spomenutih

udruga, te nakon što je livanjski gvardi-jan Pero Kuliš blagoslovio jela i uzvanike, nazočne je biranim riječima pozdravio Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne.Za ugodno ozračje i zabavu pobrinuo se „Martini Bend“, a sve pohvale za kvalite-tu hrane i pića kao i vrhunsku uslugu idu osoblju salona „Panorama“.Tijekom večeri uručena su prigodna odličja lovcima Milanu Mihaljeviću i Peri

Kelavi, članovima LU-a „Cincar“ Livno.Uspjeh organizacijskog odbora ogleda se i u tome da je uspio prikupiti preko 100 vrlo vrijednih nagrada na tomboli, među kojima i 10 pušaka. Prva nagrada bio je vrlo vrijedan karabin „Benelli Argo“.Večer je protekla u ugodnoj atmosferi i druženju kako i priliči, što treba biti na čast svim uzvanicima i sudionicima u organizaciji ove lovačke zabave, k tome i humanitarne.

Ilija Bandov

Dobitnici odličja: Milan Mihaljević i Pero Kelava

Glavne nagrade u sretnim rukama

Ozračje u svadbenom salonu “Panorama” u Livnu




Srnjak. Ovogodišnji lov na srnjaka tra-jao je četiri tjedna, odnosno do ispunje-nja plana odstrela za ovu lovnu godinu.

Kvaliteta ocijenjenih trofeja je vrlo dobra.

LD „Fazan“ Odžak

Izvješće o lovnoj sezoni 2016./17.

Prepelica, divlji golub i grlica. Lov na ovu divljač odvijao se kao i prošlih godina, uz napomenu da je ove godine bio dobar prelet prepelica. Ova je divljač

sve atraktivnija našim lovcima, ali i onima iz okruženja, pa se na tome može graditi lovni turizam.Divlja svinja. U lovu divljih svinja čeka-njem na mjestima gdje čine štetu na usje-vima te pogonom i prigonom, ispunjen je planirani odstrel ove divljači.Fazan i zec. Uspjeh je bilo loviti 15 lovnih dana fazana i dva lovna dana zeca i biti više nego zadovoljan. Još je veći uspjeh što je ostao matični fond fazanskih koka i fazana poslije završene lovne sezone.Močvarice. U usporedbi s proteklim go-dinama, ovogodišnji lov močvarica slabiji je od očekivanog, što se može opravdati promjenjivim vremenskim prilikama. Protekao je samo jedan tjedan uživanja u ovom lovu po zimskim uvjetima. Lisica. Svake nedjelje u organizaciji sekcija i na razini Društva traju aktivnosti na čišćenju terena od predatora, prebrojavanje divljači, kontrola terena i iznošenje hrane i

soli u lovište. Smanji-vanjem broja predatora priprema se teren za is-puštanje matičnog jata fazana u omjeru 1:3 u korist koka, sredinom ožujka ove godine. Konačne analize napravit će se nakon sjednica sekcija i skup-štine Društva u ožujku i poslužit će kao dobra osnova za planiranje lovne 2017./18. godine.

Nedžad Garić

Da je Grabovica puna iznenađenja potvrđuje i ono što su Mario Zvoni-mir Bagarić i Tade Ćerdić doživjeli u

lovu 8. siječnja ove godine. U popodnevnim satima, na Mideni, gazeći oprezno lovištem i iščekujući lisicu, u jednome ovećem dolcu Mario je osjetio nekakvo kretanje i pomislio da je riječ o lisici. No trenutak kasnije pred njim se stvorilo šest vukova, osjetili su lovce i pokušavali se izvući. Prvim pucnjem iz lovačkog karabina Mario je promašio, ali na-doknadio je to drugim i trećim, odstrijelivši dva odrasla vuka. Uloviti vuka želja je i san svakog lovca, a Mario je i dosad u tome bio uspješan te se, premda mlad, već dokazao

kao vrhunski lovac.Mariev kolega Tade nosio je sačmaricu te, zbog velike udaljenosti, nije mogao pucati, ali je sve pozorno promatrao dalekozorom i uživao. Početkom ovogodišnje lovne sezone brojni su lovci iz LU-a „Vran“ pretrpjeli štete od vukova, ponajviše na psima. Neki su psi stradali na kućnome pragu, tj. na lancu, a drugi kroz lovove stazama ovih zvijeri. Nakon Marieva lovačkog uspjeha, za koji je zaslužio čestitke, očekivati je manje napada vukova na pse u ovome kraju.

Ivan Mladina

Tri hitca, dva vukaLU „Vran“ Tomislavgrad

Ručak poslije lova na divlju svinju

Dogovor prije lova

Mario Zvonimir Bagarić, vrhunski mladi lovac




U pravom zimskom ugođaju održan je cjelovečernji skup lovaca i prija-telja posuškoga lovačkog društva

“Radovanj”. Okupljeno mnoštvo ljubitelja prirode i lova zabavljalo se uz bogat stol i ugodnu glazbu sastava „Sunce“ iz Neuma. Na početku druženja prisutne je pozdra-vio predsjednik Društva Mario Ćuk, te najavio program večeri koji će nakon niza točaka završiti bogatom lovačkom tombo-lom od 150 nagrada. Opuštena i ugodna atmosfera širila se svadbenim salonom „Viktorija“ u Posušju, a uzbuđenje je započelo s izvlačenjem dobitnika 12 lovačkih pušaka. Vrhunac večeri bio je izvlačenje dobitnika lovačkog terenca ISUZY TROPER, čije je ključeve na kraju u džep stavio Jozo Crnogorac – Perušković. U tijeku večeri dodijeljena su odličja, za-hvalnice i diplome o položenim lovačkim ispitima, a nekoliko je lovaca proglašeno počasnim članovima Društva.Zahvalnice za predan rad u Društvu dobili su: Josip Budimir - Lovna jedinica Vinjani, Boro Galić - L. J. Vinjani, Jerko Ćuk - L. J. Zapad, Krunoslav Mandurić - L. J. Zapad, Ivan Kovač - L. J. Jug, Mario Bakula - L. J. Jug, Tomislav Bakula - L. J. Jug, Stipe Mitar - L. J. Jug, Ivan Gavran - L. J. Sjever i Marinko Duspara - L. J. Vranić.Počasnim članovima LD-a „Radovanj“ proglašeni su: Marin (Veselko) Begić, Jer-ko (Ivan) Miličević, Davor (Mate) Martić i Ivan (Mate) Begić.Imena dobitnika Odličja trećeg reda na-laze se u rubrici „Iz Saveza“, zajedno s dru-gim dobitnicima toga vrijednog lovačkog priznanja.

Mladen Bešlić

Terenac glavni zgoditak na lovačkoj večeri

LD „Radovanj“ Posušje

Dobitnici glavnih nagrada na lovačkoj tomboli

Dobitnik terenca, Jozo Crnogorac - Perušković, s predsjednikom DruštvaPredsjednik Mario Ćuk

Opuštenost i zabava na jednome mjestu



Siječanjska ekstremna hladnoća i snijeg ozbiljno su zaprijetili opstanku divljači, pa je više nego razumna odluka Društva

o zatvaranju lova na predatore progonom i hajkom koji se tradicionalno odvija u siječnju i veljači. Odžački su lovci ponajprije zaštitari prirode i divljači i to su na najbolji mogući na-čin dokazali i ovaj put.Umjesto lova, lovci su organizirano, po lovnim grupama, pristupili iznošenju hrane za fazan-sku i srneću divljač. Za srneću divljač sijeno, a hranilišta za fazansku divljač dopunjavali su zr-natom hranom. Uz to, pravili su pomoćna hra-nilišta za fazansku divljač, kako bi se ona što manje okupljala na jednome mjestu i tako bila idealnom metom za brojne predatore. Akciji su se odazvali svi lovci Društva, bez obzira na doista teške vremenske uvjete. Krećući se lovi-štem, lovci su ostavljali iza sebe staze u snijegu koje je divljač poslije koristila da bi lakše i brže došla do hrane. Posebne pohvale za sudjelova-nje u ovim akcijama zaslužuju članovi našega lovačkog pomlatka, oni su također pokazali vi-soku svijest i značajno pomogli svojim starijim kolegama.Lovci su, dakle, učinili svoje, no nigdje ne vi-djesmo one brojne „zaštitare prirode i divljači u lovištu“ da iznose hranu i spašavaju divljač. Oni, kojima je lov disciplina koju treba zako-nom zabraniti, vjerojatno su tada u kakvoj to-ploj prostoriji pisali članke o „nehumanim lju-dima koji s puškom u ruci traže Bambija da ga odstrijele…“.Doista nema razloga ni potrebe tako pisati i govoriti o ljudima koji svojim novcem kupuju i unose divljač u lovište, iznose hranu i vodu divljači, prave lovnouzgojne objekte, oru njive i siju žitarice itd. Ove fotografije iz lovišta govore više od tisu-ću riječi. Na njima je samo jedna od trideset lovnih grupa LD-a „Fazan“ Odžak koje su toga hladnog dana pošle u lovište sa za divljač dragocjenim teretom na leđima. Ovi su lovci ovjekovječili te trenutke fotoaparatom i neka im mala nagrada za to budu ove objavljene fo-tografije.U okviru planiranih aktivnosti na zaštiti i po-moći divljači, Društvo je od „Tetrijeba“ iz Sre-brenika kupilo oko tisuću kilograma tzv. hima-lajske soli. Cijelo je lovište pokriveno solilima i ona se redovito dopunjavaju potrebnim količi-nama soli.

Nedžad Garić

Savjesno obavljena zadaćaLD „Fazan“ Odžak



Vodstvo LU-a „Zavelim“ i ove je godine u lovač-koj kući u Rogovima

upriličilo tradicionalno dru-ženje, između Božića i Nove godine. Pozivu se odazvalo pedesetak članova i simpatize-ra Udruge. Nakon što je pozdravio nazoč-ne, tajnik Udruge podnio je kratko izvješće o radu Udruge u 2016. godini, naglasivši da je Udruga konačno dobila lovište u desetogodišnji zakup. Marijo Sušilović, predsjednik Udruge, uručio je Dani Šimiću diplo-mu počasnog člana Udruge. Nazočni na ovom druženju upoznati su s humanitar-nom lovačkom večeri koju će organizirati Županijsko vijeće za lovstvo, obećavši pritom da će se odazvati ovoj hvale vrijednoj akciji. Kroz lovačke

priče, od Enke je potekla ideja da se stoljetni put koji vodi od Zaljića do Zidina uredi, budući da se na njemu nalazi i naša lovačka kuća. Za tu se nakanu prikupilo novca za desetak ka-miona materijala, a akcija teče i dalje. Ante Šapina (Štefanov) dao je svoj novčani prilog za realizirani projekt postavljanja solarne rasvjete u lovačkoj kući. U donaciji za tu namjenu pridružili su mu se stalni do-natori naše Udruge, Branimir Šapina i Ante Purkić. Na kraju druženja svim su uzvanicima podijeljeni lovački kalendari i izuzetno lijepi upaljači u aranžmanu Branke Sučića, a predsjednik Sušilo-vić zaželio je svima sretnu i uspješnu novu, 2017. godinu.

Radovan Serdarušić

Božićno-novogodišnji domjenak

LU „Zavelim“ Roško Polje

Lovačko-sportska udruga građana „Ja-rebica“ Štrepci u novu je godinu kre-nula s većim intenzitetom aktivnosti,

u skladu s odlukom Vlade Brčko distrikta BiH iz 2009. o zabrani lova na cijelom po-

Intenzivirana prihrana divljačiLSUG „Jarebica“ Štrepci

dručju općine Brčko.Zbog iznimno niskih temperatura i snjež-nog pokrivača od preko 20 cm, u svim je lovačkim sekcijama upriličeno iznošenja kukuruza, baliranog sijena i soli u lovište. Lovci koji su sudjelovali u akcijama nisu krili nezadovoljstvo što, usprkos donese-nom Zakonu o lovstvu Brčko distrikta, LSUG „Jarebica“ još uvijek nije dobila lovi-šte na gospodarenje i što u tome lovištu još uvijek nije do-pušten lov. No, to ih nije obeshrabri-lo u poslu prihrane divljači i stvaranja uvjeta da se ba-rem održi postojeći fond.Naknadnom kon-trolom hranilišta utvrđena je stalna

prisutnost vepra, srneće divljači, zeca i druge divljači te je dogovorena kontinuira-na prihrana divljači dok traju niske tempe-rature i snježne padaline. Svaka od dogovo-renih akcija završavala je lijepim lovačkim druženjem u nekom od brojnih lovačkih objekata ove udruge.

Filip Filipović

Lijep rastanak s 2016.

Nije zgodno, ali treba pomoći divljači

Zadovoljstvo nakon obavljenog zadatka



U posljednje vrijeme na više smo duvanjskih portala mogli čitati o stradavanju domaćih životinja,

uglavnom od vukova. U nekoliko mjeseci stradalo je, barem što se zna, desetak pasa, većinom lovačkih, koji su otrgnuti s lanca ili izvučeni iz boksa i pojedeni nekoliko stotina metara dalje. Također je stradalo i dvoje junadi, jedno od medvjeda, a drugo od čopora vukova. U oba je slučaja do napada i usmrćivanja došlo zbog nemar-nosti pastira, odnosno ostavljanju stoke da noći sama u lovištu. Mnogi su laici iznosili svoja paušalna mišljenja o ovoj pojavi, a najčešće je bilo to da u lovištu vukovi ne-maju dovoljno hrane. Međutim, barem što se tiče lovišta „Orlov kuk“ i lovišta „Vran“, možemo na temelju pouzdanih podataka kazati da u tim lovištima vuk ima dovoljno hrane, a tumačiti ovu pojavu isključivo u smislu da su lovci i krivolovci sve potama-nili, pa vukovi nemaju što jesti i zbog toga napadaju domaće životinje, u najmanju je ruku smiješno i znak je neukosti i nepo-znavanja naravi ovih zvijeri. Vuk je prije svega oportunist i iskoristit će najlakšu prigodu da dođe do hrane, a svakako je jedna od lakših prilika pas zavezan u lancu, bez mogućnosti bijega i otpora koji

bi mogao pružiti vuku, ili stoka koja je preko noći ostavljena da sama noći usred šume. Nadalje, vukovi mogu dnevno migrirati po 200 kilometara, pa je jedno-stavno nemoguće pratiti njihovu putanju i smjer kretanja. No, praksa je postala da

se lovci prozivaju i za neodstrijeljenog i za odstrijeljenog vuka. To je rezultat iskriv-ljenog shvaćanja lova kao djelatnosti koja se odnosi isključivo na ubijanje divljači, međutim, od svih djelatnosti koje obuhva-ćaju lov, najmanje se odnosi ili bi se barem trebalo odnositi na ubijanje, odnosno odstrel divljači.Tjedan dana prije otvaranja lovne sezone vukovi su imali krvavi pir u Mesihovini, kada su rastrgali i pojeli lovačkog psa Lakija u vlasništvu Damira Buljana, člana LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad. Svaki lovac zna što je imati dobra psa, ulagati u njega trud, vrijeme i novce, no nažalost pojedini lovci znaju kako je preko noći ostati bez takva psa. Lov bez psa, nije više lov, kazat će mnogi, a kazao nam je i Damir. Laki, odnosno ostatci od Lakija, pronađeni su nekoliko stotina metara od kuće. Fotografije nam je poslao Damir, a one su doista jezive.No, barem malu zadovoljštinu Damir je dobio u nedjeljnome lovu (23. listopada) kada je iznad Ljubanove farme „Studena“ u Crvenicama odstrijelio vuka, odnosno vučicu. Prema procjeni vučica je stara oko dvije godine. Sretnom strijelcu čestitamo, iako znamo da to neće vratiti Lakija, ali će vjerojatno sačuvati pokoju domaću i divlju plemenitu životinju te umanjiti vučju populaciju.

Mate Buntić

Damir „osvetio“ LakijaLU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

Gotovo sibirske temperature i do -37 °C te snijeg visine šezdesetak centimetara, to su bile glavne

odlike vremena u siječnju ove godine u Središnjoj Bosni. Divljač je bila ozbiljno ugrožena te je glavni lovnik Društva, Draženko Jakić, reagirao zakazavši radnu akciju tijekom koje će se u lovište iznijeti potrebne količine hrane za divljač.U akciji su sudjelovale sve sekcije Društva. Dan prije akcije lovci su pripremili sijeno,

djetelinu, žitarice, stočnu repu, kupus, kukuruz, sol…, sve što treba divljači u lovištu.Lovnici sekcije „Sebešić“ Draženko Jakić,

sekcije „Mravinjac“ Fabijan Ramljak, sekcije „Gradina“ Vlado Marković, sekcije „Novi Travnik“ Slavko Čabro i sekcije „Bučići“ Anto Gabrić, sakupili su osamde-setak lovaca i rasporedili ih u pet skupina. Svaka je skupina dobila zadatak iznijeti hranu u svoj dio lovišta, na dogovorene lokacije, što nije bio nimalo lagan zadatak jer je s teretom na leđima i pri jako niskim temperaturama trebalo prtiti dubok snijeg do odredišta. Akcija je uspješno završena, a njezinu su uspjehu velik doprinos dali članovi lovačke mladeži.Okrepu za promrzle lovce pripremili su Marko Mlakić, Ivo Barnjak, Mijat Ivoš, Mijo Stanić i Jozo Zlatunić – Migan. Na-ravno, ni u ovoj prigodi nije moglo proći bez traženja odgovora na brojna pitanja koja već zabrinjavajuće dugo tište novo-travničke lovce, ali i sve njihove kolege u ovoj županiji.

Anto Cvitanović

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Akcija, koja život znači

Damir Buljan s vukom iz Crvenica

Na Mravinjcu



U subotu 11. veljače 2017. u hotelu „Euro“ u Odžaku mjesto je naš-lo oko šesto uzvanika, na tradi-

cionalnoj lovačkoj večeri LD-a „Fazan“, ujedno i središnjem događaju u proslavi Dana općine Odžak.Interes je bio daleko veći od kapaciteta hotela i mnogi nisu uspjeli osigurati mje-sto za stolom, ma koliko se organizator trudio svima udovoljiti. Uz predstavnike županijske i općinskih vlasti te domaće lovce i njihove goste iz drugih lovačkih udruga, ovoj lovačkoj proslavi nazočili su gosti praktično iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Večer je počela uz laganu glazbu i uvod-ne riječi voditelja Nerfida Džananovića, a zatim su se okupljenima riječima po-zdrava i dobrodošlice obratili Dragan Guberac, predsjednik Društva i Jakov Ivanković, općinski načelnik.Uzvanike je zabavljao „Rio Bend“, a ple-sni se podij praznio samo u stankama za uživanje u vrhunskim lovačkim specija-litetima.Oko ponoći je počelo izvlačenje dobit-nika nagrada na tomboli, a one su bile jako atraktivne: tri lovačke puške, malo-kalibarska i zračna puška, lovačka odjeća i oprema, LCD televizor, računalo, pisač, kameni stolić, ražanj za piliće, novčane nagrade, paketi, bonovi… Nakon tombole zabava je nastavljena do jutarnjih sati.Glavni sponzor lovačke večeri bilo je Central osiguranje. Zahvaljujemo Cen-tral osiguranju, ali i ostalim sponzorima lovačke tombole.

Nedžad Garić

Uobičajeno uspješna lovačka fešta




Dogovor oko lovačke kuće Humac

HUL „Kravica“ Ljubuški

Kad se spomenu lovci, većina neupućenih pomisli na ubijanje ne-

dužnih životinja i masakriranje prirode. Malo će tko reći, pa ti su ljudi doprinijeli da danas imamo i ovakvu prirodu, jer

da nije njih (lovaca), tko bi to štitio divljač u situaciji kad joj je zaštita više nego potrebna, bilo da je riječ o krivolovu, elementarnim nepogodama, štetnicima i sl.Pri kraju lovne sezone lovci se

obično pripremaju za sljedeću i dogovaraju se što, tko, kada i na koji način treba uraditi. A obveza u lovištu nikad ne manjka, od nabavke i zaštite divljači do popravka i izgradnje lovnogospodarskih i lovnoteh-ničkih objekata.U nedjelju 5. veljače, grupa Humčana iz lovačke sekcije „Ljubuški“ druženje je iskori-stila za dogovor oko daljnjih radova na svojoj lovačkoj kući. Poslije ukusnog jela koje su sami pripremili, uz čašicu dobrog vina pošla je priča o tome što još uskoro treba uraditi na lovačkoj kući. Pa je rečeno da treba srediti i kamenom obložiti kamin, za što se javio Veselko Milićević, pa napraviti spušteni strop, što su obećali Mate Vranješ i Ivan Milas. Miro Grgić, općinski vijećnik, obvezao se osigurati novac za sanitarni čvor. Zden-ko Akmadža evidentirao je sve lovce koji su dali novčanu donaciju da se kupi materijal za spušteni strop. Ljudi su se javljali i nudili svoje usluge,

sve u interesu zajedništva i općeg dobra. Gledajući jedno takvo nesebično zalaganje i požrtvovnost, zajedništvo i solidarnost, stječe se dojam da je među današnjim lovci-ma ostalo ono nešto od starih lovaca, da ne kažemo starih ljudi, kojima su žrtva i rad za zajedničko dobro bile tako normalne i svakidašnje.Predsjednik sekcije Slaven Šimović, kao pravi doma-ćin bio je svima na usluzi. U kraćem govoru zahvalio je svim bivšim predsjednicima sekcije te Davoru Muciću koji je umnogome pomogao da se ova lovačka kuća izgradi i dobije sadašnji izgled i sadržaj. Predsjednik je izrazio nadu da ima podršku svih članova sekcije i da će svi oni koji su preuzeli obveze biti od riječi. Jer, još bolja i ljepša lovačka kuća bit će na korist i ponos članstvu sekcije „Ljubuški“, ali će povećati i ugled čitave lovačke udruge.

Mario Herceg

Neki članovi LD-a „Sokol“ Nova Bila-Travnik rade u inozemstvu, ali to ih nimalo ne priječi ispunjavati sve svoje obveze prema Društvu.

Kada dođu kući na odmor, ma koliko kratak bio, dio vremena obvezno potroše družeći se sa svojim kole-gama lovcima.Jedan od njih je Božo Bikić, dugogodišnji član „Soko-la“. Božo je prošle godine pozvao svoje kolege lovce da mu za Božić budu gosti u njegovu domu u Ričicama, što su ovi rado prihvatili. Božina supruga Nada za tu je prigodu spremila lovačku gulaš kojim je oduševila goste, ali i pečenja, kolača, meze, pića… Ugođaj u Bo-žinoj konobi uz vatru s kamina i ljubaznost domaćina, to je nešto što će svim uzvanicima ostati u pamćenju.Usput rečeno, Božin sin Manuel pripravnik je u LD-u „Sokol“ i ove će godine polagati lovački ispit. To je jamstvo da će lovačko ozračje još dugo krasiti ovu obitelj i da će biti još puno ovako ugodnih lovačkih druženja.

Ružica Bajo

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

Lovačka nostalgija

Nitko ne sumnja da se obećano neće i izvršiti

Ugodno druženje u domu Bože Bikića



Stvari u lovstvu na području Brčko Dis-trikta BiH, čini se, krenule su u pozi-tivnom smjeru. Na inicijativu čelnika

naše udruge a zahvaljujući dr. Anti Domiću, tadašnjem gradonačelniku Brčkog, pred kraj prošle godine donesena je Odluka o privre-menom upošljavanju devet lovočuvara na cijelom području općine. Odluka je donese-na kako bi se barem djelomice suzbio krivo-lov koji je poprimio zabrinjavajuće razmjere, a koji je ponajviše posljedica osmogodišnje zabrane lova na području Brčko Distrikta BiH. Iz svakoga od tri konstitutivna naroda uposlena su po tri lovočuvara, a zona njiho-ve odgovornosti podijeljena je dogovorom lovačkih udruga i ovlaštenog Odjela Vlade Brčko Distrikta. Ugovor o obavljanju privremenih poslova cje-lovite zaštite divljači i lovnih resursa s lovoču-varima je potpisan 13. listopada 2016., produ-ljen je i traje do 31. ožujka 2017. godine. Već na početku obavljanja svoje dužnosti, lovočuvari su imali „pune ruke posla“, što pokazuje slučaj koji se dogodio 31. listopada 2016. na području sekcije „Boderište“, koje čuva lovočuvar iz naše udruge. Tog je dana,

naime, predsjednik sekcije „Boderište“ Slav-ko Blažević telefonom dojavio lovočuvaru LSUG-a „Jarebica“ da je od strane lovačkih pasa stradao jedan srnjak. U naselju, među kućama zatečen je uginuli mladi srnjaka, na kojem su bile vidljive rane od ugriza u pre-djelu vrata i noge te u predjelu tijela između stražnjih nogu, a nije bilo rana od oružja. Na licu mjesta zatečena su tri lovačka psa, bez ogrlica i bilo kakve oznake. Iako je naš lovo-čuvar imao pri ruci čitač čipova za pse, nije mogao utvrditi komu psi pripadaju. O slučaju su izviješteni šef Odjela za po-ljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu te policija Brčko Distrikta. Vođa sektora po-licije, na terenu gdje se dogodio incident, nije smatrao potrebnim da policija izađe na lice mjesta, budući da nije bilo tragova ko-rištenja oružja, niti je bilo moguće utvrditi vlasnike pasa. Leš uginulog srnjaka zbrinuli su članovi lovačke sekcije „Boderište-Donje Dubravice“.Ovaj incident ide u prilog ranijim izvješći-ma našega lovočuvara u kojima je molio mjerodavne da iznađu neko rješenje za pro-blem velikog broja lovačkih pasa i drugih štetnika u lovištu.Samo nekoliko mjeseci nakon što su angaži-rani lovočuvari, zamjetno je smanjen krivo-lova, a pojedinci iz drugih lovačkih udruga svojim otvorenim prosvjedima i pismima mjerodavnim službama Vlade Brčko Dis-trikta BiH kojima izražavaju nezadovoljstvo načinom upošljavanja i radom uposlenih lovočuvara, samo dokazuju da je ova mjera cjelovite zaštite divljači i lovnih resursa pri-jeko potrebna.

Filip Filipović

Devet novih lovočuvara

LSUG „Jarebica“ Štrepci

Složna ekipa ljubitelja lova na divlju svinju iz sekci-je „Vinica“ i ove je sezone bila uspješna. Ovi lovci zasluženo slove kao najjači „svinjari“ u LU-u „Vran“

Tomislavgrad, što i nije čudno ako se zna koliki napor ula-žu u uzgoj i obuku svojih pasa za lov divlje svinje.Tijekom jesenjeg dijela sezone lovci sekcije „Vinica“ imaju problema s vukom kojega je iz godine u godinu sve više, a drugi su im problem zmije, koje zbog klimatskih promje-na i zatopljenja prijete ugrizom do kasno u zimu.

Ivan Mladina

Specijalisti za divlje svinje

LU „Vran“ Tomislavgrad

Mladi srnjak stradao od ugriza pasa

Lovočuvar na zadatku

Lovci sekcije “Vinica” zasluženo nose epitet najjačih “svinjara”



U nedjelju 5. veljače 2017. lovci LD-a „Pavlovica“ Novi Travnik uprili-čili su akciju uništavanja štetnika

u lovištu. Akciji je prethodio sastanak gradonačelnika Novog Travnika s pred-stavnicima oba lovačka društva u Novom

Lovci pomogli građanima u obrani od pasa skitnica

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Travniku i predstavnicima P. P. Novi Travnik. Grado-načelnik Novog Travnika tom je prigodom ukazao na problem velikog broja pasa skitnica koji čine goleme štete na stoci, čak napadaju djecu i odrasle. Znajući za zabranu lova koju je izrekao resorni ministar, gradonačelnik je zamolio predstavnike oba društva da se njihovi lovci uključe u akciju uništava-nja pasa skitnica i ostalih štetnika, u koju će biti uključena i veterinarska stanica kroz eutanaziju pasa uhvaćenih na prosto-ru općine, a sve će pratiti komunalno poduzeće „Vilenica“ koje će vršiti

zakonom propisano zakopavanje odstrije-ljenih i eutanaziranih pasa skitnica. Provodeći prihvaćeni zadatak, predsjed-nik LD-a „Pavlovica“ Mirko-Mićo Lešić pozvao je predsjednike sekcija, glavnog lovnika i lovnike sekcija i upoznao ih s dogovorenim pravcima kretanja lovaca u lovištu. Sekcija „Mravinjac“ djelovala je na području mjesnih zajednica Ruda i Dijakovići, sekcija „Gradina“ na područ-ju mjesnih zajednica Pribilovići i Nević Polje, sekcija „Bučići“ na području mjesnih zajednica Bučići i Rankovići, te sekcija „Sebešić“ na području mjesnih zajedni-ca Rostovo i Sebešić. Tom je prigodom, podrazumijeva se, predsjednik skrenuo pozornost lovnicima i lovcima na potrebu poštovanja svih sigurnosnih standarda ti-jekom ove akcije, osobito stoga što se lovci nisu kretali lovištem u posljednje dvije lovne sezone pa bi se građani mogli nešto opuštenije kretati lovištem.U uspješno provedenoj akciji odstrijeljen je i eutanaziran veći broj pasa skitnica koji su svakodnevno napadali građane i činili štetu na stoci i divljači. A kolika bi tek bila šteta na divljači u proljeće, kad započne njezina reprodukcija. U zahvalu lovcima što su pomogli, građani su im poslije akcije pripremili ukusna i slasna jela i pića, uz dobre želje da lovačke udruge dobiju lovišta na gospodarenje, jer kako rekoše, dok su se lovci kretali lovištem, nije bilo toliko skitnica i štetnika u naseljima, a kamoli u lovištu.

Anto Cvitanović

Sekcija “Gradina”

Sekcija “Sebešić”

U uspješno provedenoj akciji odstrijeljen je i euta-naziran veći broj pasa skitnica koji su svakodnev-no napadali građane i činili štetu na stoci i divljači



Ovogodišnji siječanj obilježen je hladno-ćom koja se ne pamti

u posljednjih tridesetak godina. Divljač je bila u velikoj opasnosti, nesposobna preživjeti bez ljudske pomoći u hrani.Lovci, oni savjesni, potrudili su se

i u lovište iznijeli kukuruza, sijena i soli kako bi se divljač, osobito zečja i srneća te divlje svinje, imala čime prihraniti do proljeća. Lovci sekcije „Gorčevica“, na čelu sa svojim lovnikom Draženom Vidovićem, često obilaze lovište noseći hranu

Na minus 22, snijeg pod noge…LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

divljači koja tu obitava. To su, naravno, učinili i ovaj put. Lovci sekcije „Ponir“, čije se lovište nalazi na Vlašiću, morali su se uz goleme napore i po velikoj hladnoći probijati do svoga lovišta, no zadatak su uspješno odradili.

Akcijama zaštite i prihrane divljači priključili su se i lovci drugih sekcija Društva, pa je ljubav lovaca prema divljači i ovaj put bila jača od ekstre-mnih vremenskih neprilika.

Ružica Bajo

Iako je kruti stav Mini-starstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Županije Središnja Bosna oko ustanovljenja lovišta diskrimi-nirao ovdašnja lovačka društva

i doveo ih u nezgodan polo-žaj, život u LD-u „Lještarka“ Kiseljak nije stao. Dapače, lovci ovoga Društva kontinuirano su uređivali lovište i popravljali objekte u njemu.

Život nije staoLD „Lještarka“ Kiseljak

Lovačka sekcija „Lepenica“, nakon dugo vremena, uz nesebičan rad svojih članova, donacije te pomoć Izvršnog odbora Društva i lokalne za-jednice, u dijelu lovišta Čubren – „Vrijes“ uspjela je izgraditi lovačku kuću. Lovci ove sekcije oduševljeni su ovim uspjehom i drže ga golemim poticajem za još više rada i odricanja u

budućnosti.Lovačka sekcija „Brestovsko“ također je jako aktivna u ure-đenju svoga lovišta. Lovci ove sekcije, među ostalim, popra-vili su nadstrešnicu u dijelu lovišta Rauševac, poslije čega je uslijedilo druženje i dogovor o sljedećoj akciji.

Rade Tomić

Lovci sekcije “Ponir” u zimskoj idili Vlašića

Lovci sekcije “Lepenica” pred svojom lovačkom kućom Lovci sekcije “Brestovsko”


Čagalj (Canis aureus L.) se ubraja u zvijeri iz porodice pasa (Canide), a prema lovnom razvrstavanju

ubraja se u sitnu divljač. Po veličini je nešto između vuka i lisice. Do hrpta je visok oko 50 cm, tijelo mu je dugo 100 do 120 cm od čega na rep otpada 30 cm. Težina odraslih jedinki varira od 12 do 15 kilograma. Dlaka mu je sivkastožućkasta, na trbuhu prelazi u žutu, gotovo u bijelu boju. Na repu mu dlaka nije tako duga kao u lisice, pa mu je rep manje kitnjast od lisičjeg. Pari se u velja-či i ožujku, a jedinke su spolno zrele s nešto manje od godinu dana. Na svijet mogu donijeti 5 do 8 (12) mladunaca.U literaturi se navodi da je čagalj rasprostra-njen na malom dijelu južne Europe koji se svodi na Balkanski poluotok. Ima ga u Hr-vatskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj, Ma-kedoniji, Bugarskoj te u nekim dijelovima

Srbije. Ima ga i u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine. Postoje sigurne informacije o njegovu boravku u lovištima uzduž Posa-vine, zatim u Hercegovini, ali i na prostoru srednje Bosne. O tome govore i odstreli čaglja tijekom proteklih godina u Posavini, oko Travnika, na Manjači te na više mjesta u Hercegovini. Iz svih dosad poznatih poda-taka može se zaključiti da je čagalj u BiH stigao iz Hrvatske, pa mu je i zastupljenost veća u pograničnim prostorima.Iz godine u godinu čagalj širi svoj areal i pojavljuje se u lovištima gdje ga dotada nije bilo. Štete čini na lovnoj divljači, ali i na stoci ako se nađe u blizini naselja.

ODSTRELI U SEKCIJI ČELEBIĆ

U posljednje vrijeme, dijelovima livanjskoga lovišta pronijela bi se priča da se neki lovac ili stočar susreo s čagljem. No kako nije bilo dokaza za to, dakle odstrela, takva bi priča redovito završila u kategoriji „lovačkih“.

Nekoliko je pojedinaca tvrdilo da je vidjelo čaglja u lovištu sekcije „Čelebić“ LU-a „Livanjsko polje“ Lištani. Godine 2012., i osobno sam ga vidio, ali ga nisam uspio od-strijeliti. Nekoliko dana poslije u Strupniću, poviše svoje kuće, čaglja je odstrijelio sada već pokojni Tomislav Matković. Isprva je mislio da je riječ o lisici, ali kad se približio mrtvoj životinji, uvjerio se da je to čagalj.Godinama nakon toga nije bilo odstrela, a niti susreta s čagljem u našem lovištu, sve do ovoga ljeta. Ove je godine nadzorna kamera postavljena iznad sela Čelebića s ciljem snimanja divljih svinja na hranilištu, „uhvatila“ dva čaglja. Lovac Nedjeljko-Neđo Rimac, koji je postavio kameru, sumnjao je na lisice, ali na sljedećem, boljem snimku bilo je očito da je riječ o čagljevima. Dva mjeseca poslije jedan je lovac nedaleko od toga mjesta imao „blizak susret“ s tim ča-gljevima. Jednoga je teško ranio, ali ga zbog jake kiše koja je isprala krvni trag, nažalost, nije pronašao.U novogodišnjem lovu na divlje svinje u sekciji „Čelebić“, 2. siječnja 2017., odmah na početku lova čagalj je izletio pred lovca Miću koji ga je „položio na dlaku“ prvim hitcem. Ni njemu odmah nije bilo jasno što je odstrijelio, ali je ubrzo shvatio da je riječ o zrelom i zdravom mužjaku čaglja. Ovi susreti i sam odstrel pokazuju da je čagalj došao i u naše lovište. Ostaje samo pitanje je li ta zvijer slučajno zalutala u naša lovišta preko Dinare iz susjedne nam Dalmacije ili se ove zvijeri nastoje naseliti i na našim područjima. Raznolikost divljači bogatstvo je za svako lovište pa tako i za naše, ali je pitanje kako bi čagalj utjecao na ostalu divljač, budući da u nas već obitavaju medvjed, vuk i ris kao velika trojka, ali i mnoštvo lisica, kuna i divljih mačaka kao štetnici. Trebamo znati da su ove vrste bitne kao sanitarci u lovištu, ali njihov broj treba držati pod kontrolom. Lisica, čagalj i vuk jako su bitni za uklanjanje bolesnih i osla-bjelih jedinki, ali ako se namnože čine velike štete i na ostatku populacije. Hoće li se čagalj pokušati trajno naseliti u našim lovištima, teško je reći, ali za to po-stoje velike šanse. Dalmacija, njegovo stalno stanište, ovdje mu je blizu, odatle bi se lako mogao raširiti i u naša lovišta, ponajprije radi bogatstva njegova prirodnog plijena kod nas. Ono što nam u ovom slučaju ide u prilog je velika brojnost vuka na ovim pro-storima, a mnogi lovni stručnjaci tvrde da se vuk i čagalj ne podnose dobro te da teško ove dvije vrste obitavaju na istom prostoru.

Anton Barać

ČAGALJ U LIVANJSKIM LOVIŠTIMAZalutao ili se pokušava nastaniti

Hoće li se čagalj pokušati trajno naseliti u livanjskim lovištima, teško je reći, ali za to postoje velike šanse. Iz Dalmacije, njegova stalnog staništa, lako bi se mogao raširiti i u naša lovišta, ponaj-prije radi bogatstva njegova prirodnog plijena kod nas



LOVNO STRELJAŠTVO

6. svibnja 2017. Otvoreno prvenstvo LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (u povodu obljetnice zaustavljanja tenkova tzv. JNA)

20. i 21. svibnja 2017. Otvoreno prvenstvo LD-a „Tetrijeb“ Kreševo27. svibnja 2017. Otvoreno prvenstvo Saveza, LU „Sava“ Orašje17. lipnja 2017. Otvoreno prvenstvo HLU-a „Orao“ Čitluk 1. srpnja 2017. Županijsko prvenstvo HBŽ-a, LD „Tetrijeb“ Kupres 15. srpnja 2017. Otvoreno prvenstvo LD-a „Zec“ Busovača

22. srpnja 2017. Otvoreno prvenstvo LU-a „Kuna“ Domaljevac. Memorijal „Željko Pejić – Turo“

5. kolovoza 2017. Prvenstvo članica Saveza, LD „Mosor“ Široki Brijeg

27. kolovoza 2017.Turnir u lovnom streljaštvu, disciplina trap. Gater „Sv. Hubert“ Čitluk

2. rujna 2017. Otvoreno prvenstvo LU-a „Jadran“ Neum 24. rujna 2017. Prvenstvo LO-a „Vitez“ Vitez30. rujna 2017. Otvoreno prvenstvo LD-a „Galeb“ Čapljina

Iako je zatišje na streljana-ma, strijelci ne miruju. Tako je u konobi „Sveti Hubert“

u Donjem Malom Ograđeniku (Čitluk), 9. veljače 2017. održan zajednički sastanak članova Po-vjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne i predstavnika Hercegovačke lige u lovnom streljaštvu. Na dnevnom je redu bilo izvješće o natjecanjima u 2016. godini i donošenje kalendara natjecanja za 2017. godinu.

USPJEŠNA 2016.

Predsjednik Povjerenstva Ivi-ca Bačić kazao je da je prošla godina bila iznimno uspješna i po broju natjecanja, i po kva-liteti njihove organizacije, i po rezultatima strijelaca. Na razini Saveza održana su dva planira-na natjecanja: Prvenstvo članica

Saveza 6. kolovoza 2016. na Ku-presu i Otvoreno prvenstvo Sa-veza 28. svibnja 2016. u Čaplji-ni. Uspješno je okončana treća, uzastopna, sezona Hercegovač-ke lige u lovnom streljaštvu. Na-tjecanja u Čapljini, Domaljevcu i Neumu imala su međunarodni karakter. Sva su natjecanja bila medijski „pokrivena“, što je po-zitivno utjecalo na predstavlja-nje rada lovačkih udruga i status lovnoga streljaštva. Povjeren-stvo posebice zahvaljuje glasilu Hoop! koje je sva natjecanja, re-dovito, riječima i slikom pribli-žilo čitateljima.

PRIGOVOR MOSTARU

Na ovom je sastanku usvojen kalendar streljačkih natjecanja u Savezu u 2017. godini. Lovač-ka udruga „Sava“ iz Orašja bit će domaćin 9. Otvorenog pr-

venstva Saveza (27. svibnja na streljani „Jelineži“), a Lovačko društvo „Mosor“ Široki Brijeg 17. Prvenstva članica Saveza (5. listopada na streljani „Mostar-sko blato“). S obzirom na broj natjecanja, očekuje nas još jedna iznimno zanimljiva sezona, od Save do Neuma. Nastavlja se natjecanje i u Hercegovačkoj ligi. Sudioni-ci sastanka izrazili su žaljenje i određeni prigovor vodstvu LD-a „Jarebica“ Mostar zbog prošlo-godišnjeg neodržanog a plani-ranog natjecanja na streljani u Mostaru, a nema ga u planu ni za ovu godinu. Tradicija lovnog streljaštva u Mostaru je duga i iznimno bogata, „Jarebica“ i da-nas ima izuzetne strijelce i šteta je da se ovo događa. Ipak, nije izgubljena nada da će se naći mogućnost i dobra volja da se ove godine natjecanje u Mosta-ru ipak održi.

NOVI APEL UDRUGAMA

Na sastanku je dana potpora strijelcima i vodstvu HLU-a „Malič“ Grude, gdje su u tijeku aktivnosti oko izgradnje vlastite streljane. Također je bilo govora o uključivanju mlađih strijelaca na natjecanja, pa je odaslan još jedan apel vodstvima lovačkih udruga da daju konkretnu pot-poru lovnom streljaštvu. Predlo-ženo je također da se na natjeca-

njima u pojedinačnom poretku nagradi svih šest strijelaca koji uđu u finalnu serije: prva troji-ca pokalima, a ostali lovačkim rekvizitima po izboru domaćina natjecanja. Nakon sastanka nastavljeni su „slobodni“ razgovori, ponajvi-še o proteklim rezultatima, uz različita objašnjenja ili oprav-danja o promašajima, čudno pogođenim golubovima i sl. A tek o planovima za ovu godi-nu! Svi se vide na tronu, svatko očekuje da će ga baš ove godi-ne krenuti.

CJELODNEVNI TURNIR

Naš domaćin Mario Dugan-džić, strijelac i vlasnik streljane „Sveti Hubert“, ne samo da se u ovoj prigodi pobrinuo za bogat stol, nego je nazočne obrado-vao obećanjem da će, po uzoru na neke streljane u Hrvatskoj, organizirati cjelodnevni turnir u lovnom streljaštvu – discipli-na trap. Da ne bi ostalo samo na obećanju, odlučeno je da se taj turnir uvrsti u streljački kalen-dar (27. kolovoza).Bit će zaista „vruća“ streljačka sezona. Jedino što je sigurno, streljiva i glinenih golubova neće nedostajati. Tako je obe-ćao Zoran Obradović, čijoj je tvrtki to u opisu poslova.

Vlado Bošnjak

LOVNO STRELJAŠTVO U PROŠLOJ I OVOJ GODINI

Savezna natjecanja u Orašju i Širokom BrijeguLovačka udruga „Sava“ Orašje bit će domaćin 9. Otvorenog prvenstva Save-za, 27. svibnja na streljani „Jelineži“, a Lovačko društvo „Mosor“ Široki Brijeg 17. Prvenstva članica Saveza, 5. kolo-voza na streljani „Mostarsko blato“

NATJECANJA U LOVNOM STRELJAŠTVU U 2017. GODINI

Sastanak u konobi “Sveti Hubert” u D. M. Ograđeniku

LOVAČKO ORUŽJE

Na kraju lovne sezone svaki lovac zbraja svoje lovačke uspjehe, ali i neuspje-he. Zbrajajući lovačke doživljaje i rezul-tate, ne smijemo zaboraviti pregledati, očistiti i podmazati – za sljedeću sezonu – svoje oružje i streljivo. Oružje koje se rabi ili čuva u skladištima stalno je izloženo vanjskim utjecajima. Riječ je o nečistoći, vlazi i naglim promjenama temperature, zbog čega ono, između ostalog, korodira. Da oružje ne bi korodiralo, već u proce-su proizvodnje zaštićuju se neki njegovi dijelovi (bojenje, bruniranje itd.).Lovačko naoružanje koje se često koristi ponajbolje se štiti pravilnom uporabom i čuvanjem, zatim redovitim čišćenjem, podmazivanjem i konzerviranjem. Dakle, naoružanje u uporabi mora se svakod-nevno, poslije korištenja, očistiti i podma-zati. Oružje koje nije konzervirano nego je samo podmazano zaštitnim uljem, a povremeno se upotrebljava, mora se čistiti i podmazivati svakih 7 – 10 dana. Među-tim, oružje treba čistiti samo onda kada je to stvarno potrebno, jer se od pretjerano čestog čišćenja pojedini dijelovi troše.

Oružje se čisti odmah poslije svakog pu-canja. Većina lovaca nakon lova pregleda i očisti oružje i streljivo, pri čemu se treba prisjetiti kojim je klimatskim i vremen-skim uvjetima ono bilo izloženo. Sigurno nam se dogodilo da smo lovili po kiši ili snijegu, da nam je barem kundak puške bio u blatu ili pao u snijeg itd. Oružje nam je, možda, stajalo u automobilu, s njim smo prolazili kroz granje, hvatali ga znojnim rukama… Procijenimo li, dakle, da nam je oružje često bilo izloženo nepo-voljnim uvjetima, moramo mu pokloniti dovoljno pozornosti. Kraj veljače obično je pravo vrijeme za to.Prije svega dobro je znati da se oružje ne smije čistiti abrazivnim sredstvima, šmirgl papirom, turpijom, tvrdim predmetima i kiselinama. Posebnu pozornost treba po-svetiti sigurnosti i prije čišćenja se uvjeriti da je oružje potpuno ispražnjeno.

PREGLED ORUŽJA Svako lovačko oružje nakon završetka se-zone lova treba dobro i temeljito pregleda-ti. Taj pregled može obaviti lovac osobno ili za to osposobljeni majstor puškar.Nakon lovne sezone na oružju se najčešće

uo-ča-vaju – ako nije bilo većih kva-rova i oštećenja – ogrebotine cijevi, glave i kundaka, mjesti-mična lagana oksidacija metalnih dijelova, šupljine ispunjene blatom ili prljavštinom, poolovljenje unutrašnjosti cijevi itd. Za temeljni pregled oružja potrebno je odvojiti cijevi (ako govorimo o sačmarici), potkundak, glavu i kundak. Slično je i s karabinima gdje se odvajaju cijev, kundak i zatvarač.Svaki ovaj dio treba vizualno detaljno pregledati, i u slučaju pronalaska oštećenja posavjetovati se sa stručnjakom za oružje.Ne preporučuje se rastavljati mehanizam za opaljivanje, kočenje ili mehanizam ejek-tora u sačmarica. To je jako složen posao koji može obaviti samo majstor puškar s odgovarajućim alatom koji neće oštetiti oružje.Pregled udarnih igala vrši se na taj način što se napne mehanizam na prazno i po-gleda se jesu li udarne igle nakon okidanja vraćene nazad u glavu puške. Za ispitivanje sigurnosti cijelog mehaniz-ma uz ovo sve treba provjeriti sigurnost i rad kočnice.Često su kritična mjesta kod svih pušaka mehanički ciljnici, koji se znaju odlemiti ili pomaknuti iz svoga ležišta. Ako karabin ima optički ciljnik, situacija je još deli-katnija, jer jeftinije fiksne montaže često mogu zadavati probleme. Dakle, svako pomicanje – klimanje montaže odnosno optičkog ciljnika na lovačkom karabinu znak je za hitan popravak.

ČIŠĆENJE ORUŽJA

Posebnu pozornost valja obratiti čišćenju oružja poslije gađanja jer garež od barut-

ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE ORUŽJAVećina lovaca nakon lova pregleda i očisti oružje i streljivo. Me-đutim, kraj veljače i početak ožujka pravo je vrijeme za pripremi-ti oružje i streljivo za sljedeću lovnu sezonu. Pregledati ga, očistiti, podmazati. Poglavito ako je često bilo izlože-no nepovoljnim uvje-tima, ponajprije vre-menskim i klimatskim

Oružje sečisti poslijesvakogpucanja

piše Mladen Bešlić


LOVAČKO ORUŽJE

nih plinova jako štetno djeluje na oružje i ubrzava koroziju, pogotovo hrđanje i propadanje cijevi. Poslije gađanja cijev se i drugi dijelovi

oružja koji su zaprljani barutnom gareži čiste

deterdžent-skim ra-stvaračem

na-

slaga čađi (DRNČ) ili emulzijom nekog deterdženta. Naslage olova, nikla, tom-baka i sl. u cijevima, iako su anorganskog podrijetla, rjeđe uklanjamo mehaničkim putem (različite mjedene četkice), a češće otapanjem u lužinama (najčešće amoni-jak), što je zapravo kemijski postupak.Cijev se čisti na taj način što se s njezina čela unutrašnja površina pročisti četkicom natopljenom u deterdžentski rastvarač, a zatim grubom krpom. To se radi sve dok se iz cijevi potpuno ne odstrani garež od barutnih plinova. Nakon toga cijev se čisti suhim i čistim platnenim krpama; to se radi sve dok krpe koje se uvlače u cijev ne počnu iz nje izlaziti potpuno čiste. Poslije toga cijev treba ovlaš podmazati.I drugi dijelovi koji su zaprljani barut-nom gareži čiste se krpama ili četkicom natopljenom u deterdžentski rastvarač, zatim se posuše čistim krpama i, na kraju, također podmažu.Pri čišćenju treba paziti da se ne oštete cijevi oružja, osobito karabina, jer umno-gome utječu na preciznost pogodaka. Smjer čišćenja-kretanja čistilice uvijek mora biti isti, tj. od ležišta metka prema ustima cijevi.

SITNI POPRAVCI

Tijekom redovitog korištenja oruž-ja mogu nastati različite mehaničke ogrebotine metalnih i drvenih dijelova. Nažalost, ta je oštećenja teško popraviti bez majstora puškara. Sitna pak ošte-ćenja na drvenim površinama možemo sami riješiti laganim brušenjem, a potom

premazivanjem uljem za drvo.Na cijevima i glavi puške osim posve mehaničkih oštećenja imamo i koro-ziju koja je rezultat utjecaja vlage iz zraka i znoja naših šaka. Ako nije riječ o oštećenjima koja za-htijevaju novo bruniranje, onda se ona mogu popraviti suvremenim kemij-skim sredstvima. Jedno od tih sredsta-va je američke proizvodnje, poznato pod nazivom „Perma Blue“, a drugo je proizvod tvrtke „Klever“ s nazivom „Schnellbrünierung“.Oba sredstva djeluju na odmašćenoj površini metala, vrlo brzo i uspješno uklanjaju manja oštećenja originalne brunure.Ako je hrđa snažnije zahvatila površinu cijevi ili glavu puške, takva mjesta treba pažljivo premazati nekim od sredstava za skidanje hrđe.Drugi su problem unutrašnjosti cijevi; naslage olovno-antimonske legure (sač-marice) i tombaka (karabini). Za njihovo uklanjanje ne preporučuje se mehaničko čišćenje uz pomoć mjedenih četkica. Da-nas se uglavnom koristimo anorganskim otopinama na bazi amonijaka. Za ovo čišćenje njemačka tvrtka „Franko-nia jagd“ nudi sredstvo u spreju s nazivom „Bleilöser“, te američka tvrtka „Hoppe`s“ s nazivom „Copper Solvent“.

PODMAZIVANJE ORUŽJA Podmazivanje oružja vrši se čistim četkicama, krpicama i sl. Podmazivanje prstima je veoma štetno jer na njima uvijek ima znoja pa će se on pomiješati s podma-zom. Zaprljan podmaz neće štititi oružje, već će i sam izazvati proces korozije. Kada se podmazuje oružje treba voditi računa o tome da se svi dijelovi koji nisu zaštićeni specijalnim finiši-ranjem, tj. obojani ili bru-nirani i sl., tanko premažu, a unutrašnjost cijevi uvijek mora biti ovlaš podmazana, s tim što je prije svakog gađanja treba pročistiti. Bolje je da oružje bude čisto i suho nego podmazano mazivom nepoznate kvalitete, odnosno zaprljanim mazivom. Očišćene unutarnje i vanjske površine oružja treba namazati tankim slojem ulja.

Idealan sklop za čišćenje i sitne popravke lovačkih pušaka

Univerzalni set za čišćenje oružja

Odstranjivač olova iz puščanih cijevi


Uloga je ulja da stvori tanki film na površi-ni metala i tako spriječi doticaj s vlagom iz zraka, solju iz znoja šaka i drugim agresiv-nim agensima.Ulja također smanjuju trenje dijelova mehanizma koji su u kontaktu i poboljšava funkciju cijelog sustava.Današnja, nova moderna ulja nisu sušiva, tj. s vremenom ne stvaraju tvrdi film, što je velika prednost. Nadalje, većina je ulja u obliku spreja, što omogućuje lakše prodira-nje do teško pristupačnih dijelova sustava. Ulja u spreju nanose se na površinu prskanjem s udaljenosti od 25 centi-metara, a ulja u klasičnim bočicama ili kanticama nanose se s pomoću tampona od pamučnog filca, četkica od dlake ili lanenih krpica.Za drvene dijelove, kundake i potkundake, postoje posebna maziva na bazi lane-nog ulja uz dodatak silikona. Takva ulja

ponajprije služe za sprječavanje prodora vlage u drvo i zaštitu drva od nametnika (razne crvotočine).Na tržištu zaštitnih sred-

stava za održavanje oružja velika je konkurencija, svatko ističe svoju kvalite-tu. Iako su, manje-više, svi

kvalitetni, spomenut ćemo one koji su najprodavanije na

tržištu.Najkvalitetnija ulja i pod-maze za lovačka oružja, koja koriste europski i svjetski oružari, od njemačkog su „Klevera“ pod nazivom „Ballistol“,

također njemačka ulja za drvo „Schaftol“, DTO - Wafen

Oel, svima poznati univerzalni WD-40, kruševački SINOL, te Korol, BRUNOX - Turbo Spray itd.

41

LOVAČKA ETIKA

Kao da smo se posvađali sa životom, a život nije samo naš osob-ni, svakidašnji tijek i biološki status, već i sve ono što oko sebe zapažamo, poput vrbe nad potokom s koje tisu-će komaraca, pčela i bumbara, vraba-ca i sjenica... Tek, koliko je život dalje diljem lovišta, da ne bismo sada na-brajali sve ono što spada u živi svijet, sve što nam je Bog ostavio da kori-stimo i čuvamo! A, čuvamo li sve te ljepote? Kada čitam priloge poštovanoga ko-lege Mladena Bešlića u našem glasilu, mo-ram se diviti ljudskoj snazi, intuiciji, do-sjetljivosti, znanstvenoj i tehničkoj razini, naravno i kolegi koji to sve skupi i lijepo prikaže čitateljima..., onda mi negdje na dnu duše ostane neka sjena gorčine ili pra-znina koju ne znam objasniti niti izliječiti! Ni ovdje nećemo nabrajati sve one divne tehničke i tehnološke pojedinosti koje nam stoje na raspolaganju, koje možemo vidje-ti i spoznati preko medija, muzeja i kroz samu svakidašnjicu putem empirijskih (iskustvenih) dodira i opažanja. To je, uisti-nu, jedno more „alata“ koji nama lovcima stoje na raspolaganju, ako smo financijski potkovani, a jedni ipak jesu. To je poslje-dica svih četiriju industrijskih revolucija (tako ih tehnički i politički moćnici klasi-ficiraju), pogotovo treće i četvrte industrij-ske revolucije koje sada „haraju“ svjetskim paralelama, a vidljive su u neshvatljivim telekomunikacijskim čudesima do najrazli-čitijih letjelica (dronova), da ne spominje-mo nastupajuće doba robotizacije! Gdje je, uopće, kraj ljudskim mogućnostima? Već smo rekli da je sve to vrijedno ljudskog div-ljenja, ali uvijek postoji neko zlokobno „ali“. Toliki napredak u tehničkim i tehnološ-kim dostignućima, a lovišta su sve manja i siromašnija. Bilo bi besposličarenje sada nabrajati posljedice silnoga civilizacijskog

stampeda koji je to uvjetovao, dok se mi nismo (društvo uopće niti lovci) educirali za novi, brzi, stresni oblik življenja. Pitanje se samo po sebi nameće: Kako premostiti taj silni jaz između nemjerljive eksplozije tehnike (svih vrsta pa i one za lovidbu) s jedne strane, i sve uspavanijega ćudoređa svih ljudi, posebice lovaca, začinjenoga ne-znanjem, pohlepom i željom pojedinaca za hedonizmom unutar lovačkih struktura i razina, s druge strane?

BOLESNA RELATIVIZACIJA

Naravno, postoje različiti lijekovi za takvo stanje. Najbolji put, po našemu mišljenju, nalazi se u procesu dopunskog obrazovanja i starijih lovaca, pogotovo mnogo širem i raznovrsnijem školovanju budućih lovaca i ekologa. Ne isključujemo ni ostale čimbe-nike koji mogu i moraju pomoći: policiju, sudstvo, politiku, škole i fakultete, vjerske institucije (zašto ne!). Pa, divljač i zaštita prirode i svi pojedini ekosustavi resursi su i zajedničko dobro neupitni za preživljava-nje homo sapiensa. Kao što smo u prometu dužni i odgovorni svi biti pažljivi kako ne bi bilo ozlijeđenih i mrtvih, i ne vozimo koliko je prometalo moćno već pazimo na ograni-čenja, jednako smo tako dužni i u ostalim oblastima života, u zaštiti prirode još i više!

Nestanak, pa onda opominjuća ugroženost i neuravnoteženo sma-njivanje pojedinih vrsta divljači, što je evidentno i zastrašujuće, kod nas u bh. lovištima, nije dakle samo lo-vački problem, već još više ekološki, gospodarstveni, politički, obram-beni i pogotovo moralni! Sama po-misao na nestanak nečega dobroga u prirodi, što prirodu čini takvom ljepotom kakva jeste, a to su poje-dine vrste divljači, čini nas nespo-kojnima i ne možemo bježati od od-govornosti. Kada mi ponekad misli, mimo moje namjere, odlutaju tamo preko plota u tužni posjet tjeskobi i

jalu, onda slijedi mučni proces pročišćenja (katarze), jer su bile (zle misli) upućene na prebacivanje krivnje na neke druge ljude i neke druge instance.U oblasti aktualne društvene, humani-stičke teorije i prakse postoji nešto što je možda još pogubnije za živi svijet od ne-odgovornoga, nespretnog i nesretnog ko-rištenja neslućenih oruđa i oružja, a to je zabrinjavajuća, čak bolesna relativizacija („odmahivanje rukom na sve ono što se mene osobno ne dotiče i što mene osobno ne boli“) glede zaštite života uopće, pa tako i prirode i njezine ravnoteže, dajući joj atri-but nečega što će se samo po sebi snaći, u što i osobno vjerujem, ne nalazeći neko ra-cionalno rješenje. Dakako, u zaštitu života uopće treba: političko suglasje, volja, moral i što je političkim elitama najbolnije – po-treban je znatan novac. Poput nekoga ko-rova, lišaja ili maligne bolesti, ta se relativi-zacija nesmiljeno širi i nema organizirane borbe protiv nje, što vidimo svakodnevno i na tisuće primjera. No, Bog uistinu ima rje-šenje za sve, tako barem svete knjige vele! Nije, dakle, razvitak tehničkih i tehnološ-kih dostignuća krivac za ljudske i lovačke nedaće, već naše neznanje i još više izopa-čeno promišljanje o životu!

Blago Lasić

TEHNIČKA DOSTIGNUĆA U LOVSTVU

Sve je to vrijedno ljudskog divljenja, ali…

Nisu današnja tehnička i tehnološka dostignuća, ma-kar bila čudesna, krivac za ljudske i lovačke nedaće, već naše neznanje i, još više, izo-pačeno promišljanje o životu



LOVNA KINOLOGIJA

Kad završi lovna sezo-na, svoga pomoćnika u lovu nikako ne bismo smjeli vezati za kućicu ili zatvoriti u boks, da tako čeka iduću lovnu sezonu i propada. Moramo mu omogu-ćiti kakvu aktivnost, bez obzira na lovostaj.Da bismo svom psu omogućili višemjesečnu aktivnost i za vri-jeme lovostaja, uz povremeno puštanje u teren poradi tre-ninga, trebali bismo ga izvesti barem na jednu izložbu pasa, ako ne na međunarodnu (CA-CIB), onda barem na izložbu državnog tipa (CAC). Ako smo nabavili štene od čistokrvnih roditelja, pravilno ga odgoji-li i kroz rad s njim uspješno apsolvirali njegove prirođene osobine, onda smo dužni sve to i službeno potvrditi kroz ocje-nu kako eksterijera (vanjskog izgleda ), tako i rada (prirođe-nih osobina). Kako su pravilnici Međunarodnog kinološkog sa-veza (FCI) kroz svoje standar-de kao prvu stepenicu doka-zivanja čistokrvnosti propisali rodovnik, a kao drugu s istom namjerom ocjenu eksterijera, onda je logično da sa svojim

psom trebamo posjetiti barem jednu kinološku priredbu toga tipa. Postoje i priredbe nižega ranga, primjerice smotre pasa ili kakva revijalna okupljanja na kojima se također ocjenjuje oblik pasa, ali zbog najčešće lo-šeg odziva i nedovoljne konku-rencije u pasmini ide se s nešto blažim kriterijima u ocjenjiva-nju, što u vlasniku „početniku“ nerijetko stvori krivu percep-ciju o visokoj kvaliteti njegova psa, a na idućoj izložbi, onoj višega ranga, pokaže se da su to bili samo pusti snovi. Razo-čarenje je neminovno, ali ne u svoga psa, nego u kinologiju, što nije ni malo bezazleno, jer takvi ljudi najčešće već u startu

odustaju od svih kinoloških pri-redbi i nepovratno su izgublje-ni i kao uzgajivači i kao izlagači. Držim da mi, kinološki sudci, trebamo imati ujednačenije i čvršće kriterije pri ocjenjiva-nju pasa, tako da vodič dobije što realniju sliku o eksterijernoj vrijednosti svoga psa, jer u ko-načnici izlagač je i došao čuti mišljenje i prihvatiti ocjenu ki-nološkog sudca, jedine mjero-davne osobe za taj posao. Ne-rijetko se dogodi, posebice kod izlagača početnika, da su im očekivanja iznad realnosti, pa dođe i do malog spora na rela-ciji sudac – izlagač, ali uz flek-sibilnost i brzinsku edukaciju od strane sudca nesporazum

se brzo izgladi. Oni izlagači čije je „ja“ veće od planine imaju mogućnost prigovora u pisanoj formi, uz uplatu određene koti-zacije, a njihov prigovor na licu mjesta rješava tročlano povje-renstvo koje se nalazi u uredu izložbe. Prigovor se prihvaća i novčana se uplata vraća ako je došlo do formalne pogreške od strane sudca ili organizatora, a na stručne odluke sudca prigo-vor nije dopušten. Normalno bi bilo da svi izlagači krenu na izložbu toga jutra bez „kese“, svjesni da su ocjene od 1 do 5 („nedovoljan“ do „odličan“), i da svi ne mogu biti najbolji, a također bi se trebali zapitati jesu li dovoljno uložili u pri-premu svoga psa za izložbu, jer baš je ta neupućenost ponekad jedini krivac za loš rezultat na izložbi.

PRIPREMA PSA ZA IZLOŽBU

Laički gledano, što se tu ima pripremati? Moj savjet za sve izlagače početnike je da naj-prije posjete najbližu izložbu pasa, onako kao promatrači, da zauzmu dobru poziciju po-kraj ringa i pokušaju brzinski naučiti što sve sudac traži od izlagača i njegova psa. Pa će čuti riječi: konstitucija, kondi-cija, tipičnost, vodljivost, boja i kvaliteta dlake, gornja i donja linija, zubalo, nasađenost uši-ju i repa, pa kutovi i stavovi, pa šaplje i došaplje, pa fenotip i genotip, i još dosta termina znanih kinolozima i izlagačima koji ne sudjeluju prvi put na ta-kvoj kinološkoj priredbi. Nije, naravno, sramota ne znati, ali je sramota ne htjeti znati a izla-gati, i onda se ljutiti na opaske sudca i na postignuti rezultat koji po njihovu „znanju“ nije

u kinologiji nemaju mjestaDio naših lovaca, tj. oni koji ne mare za članke Zakona o lov-stvu koji se odnose na držanje i uporabu čistokrvnih pasa, vjerojatno će brže-bolje preskočiti ove stranice, bez neke ve-like želje makar i površno ih pogledati. Držeći pse križance, takvi će i dalje živjeti u magli osobnoga „kinološkog intelek-ta“. A bilo bi dobro da malo dublje uđu u smisao i poruku koju ovaj tekst nosi, jer bi tako mogli spoznati vrline i prednosti čistokrvnoga lovačkog psa u odnosu na „nečistu krv“

Psi križanci PROLJETNE IZLOŽBE PASApiše Zdravko Pranjić-Brižankić


LOVNA KINOLOGIJA

realan. Da biste imali pravo izlagati psa na izložbi, morate imati čistokrvnog psa određe-ne starosne dobi s rodovnikom priznatim od FCI-ja, biti član nekoga kinološkog saveza, na vrijeme prijaviti psa za tu izlož-bu i pravilno ga rasporediti u odgovarajući starosni razred, s popunjenim svim onim upitni-cima iz prijavnice, tako da kad dođete na izložbu možete pre-uzeti katalog u kojem se nalazi vaš kataloški broj i sve upute vezane za tu izložbu. Trebate imati zdrava psa, redovito ci-jepljena i očišćena od vanjskih i unutarnjih nametnika, opti-malno uhranjena, jer njegovo zdravlje i vidljiva muskulatura daju izložbenu kondiciju, kva-litetu dlake i opći dojam o fe-notipu. Morate testirati psa na kojekakve podražaje, poradi si-gurnosti da vaš pas neće napa-dati druge pse, da se neće bojati buke, gužve, automobila, ljudi i drugih pasa, da će dopustiti sudcu da mu priđe i pregleda zubalo, i da ste u konačnici si-gurni da imate uravnotežena i socijalizirana psa. Još nam je ostala disciplina vodljivosti i ring-dresura, a to je u biti jedno te isto, jer se odnosi na mirno kretanje psa isključivo uz lijevu nogu vodiča, postavljanje psa u izložbenu pozu i mirnoća na pregled zubala i spolovila (kod mužjaka) od strane službene osobe. Moj savjet svim poten-cijalnim izlagačima početnici-ma: barem mjesec dana pred izložbu odvojite dnevno samo 15 min za rad sa svojim psom. Pod uvjetom da imate psihički uravnotežena psa, vodljivost i ring-dresura u tom su vam slučaju zajamčeni. Krenite la-gano s privikavanjem psa na povodac, i uz laganu šetnju na-stojte da vam se pas u svakom trenutku nalazi uz lijevu nogu. Ne dopustite da on vodi vas i munjevito korigirajte svaki njegov pokušaj eskiviranja za-datka, jer ako pas osjeti da ste mu imalo popustljivi, uspjeh je na labavim nogama. U dre-

suri psa nekada treba pribjeći i učinkovitim trikovima, a to je u ovom slučaju zid. Obični ka-meni ili betonski zid koji se u svakidašnjoj šetnji nalazi vama s desne strane, tako da psu za šetnju ostaje samo lijeva strana, što vam umnogome smanjuje korekcije a rezultat je učinkovi-tiji i brži. A, Bogu hvala, zidova imamo na sve strane. Kada ste apsolvirali ovu disciplinu, im-provizirajte jedan manji ring i pomalo trčkarajte sa psom u krugu toga ringa, ali uvijek su-protno od kretanja kazaljki na satu, i barem 2-3 puta svaki dan zaustavite psa i navikavajte ga na pregled zubala. U početku će pokušati izvući njušku iz va-ših ruku, ali će ubrzo shvatiti da mu to ne nanosi bol, da kratko traje i da će poslije te male neu-gode dobiti pohvalu ili čak neki slastan zalogaj. Kako ljubav, a samim tim i poslušnost idu preko želudca, onda za svaku novu dobro odrađenu vježbu nagradite svoga psa jednim za-logajčićem bilo čega, pa makar to bio i jedan obični čvarak. Još

povedite računa o uhranjenosti, jer niti mršav niti tovan pas ne zaslužuju visoku ocjenu oblika. Kad sve ovo pravilno odradite, a uopće nije zahtjevno ni teš-ko, možete mirne duše reći da imate psa spremna za izlaganje i biti sigurni da od sudca nećete dobiti nijednu opasku za vaše ponašanje i ponašanje vašega psa tijekom prezentacije.

OCJENJIVANJE U RINGU

Većini običnog puka do ne-davno nije bilo jasno kakav to može biti sudac za „ćukenje“, i kojeg se to „đavla“ ima na „ćuki“ ocijeniti. Međutim, ra-zvojem novih tehnologija ljudi su u dodiru sa zapadnom civi-lizacijom spoznali da postoji znanost o psima koja se zove kinologija, iz koje se, vidi vra-ga, može nešto i naučiti, a još povremeno i ponešto zaraditi. Iz te novootkrivene znanosti polako i postupno su proi-zlazili kinološki sudci, osobe koje su certificirane od strane Međunarodnoga kinološkog

saveza (FCI) i koje su svojim zalaganjem, stručnim usavrša-vanjem i polaganjem određe-nih stručnih ispita stekle poča-sno zvanje kinološki sudac. Da sad ne nabrajam kategorizira-nje sudaca na pasminske, sku-pne itd., itd., držat ću se zadane teme, a to je lovna kinologija, i sudaca za ocjenjivanje oblika (eksterijera) lovnih pasmina pasa. Izlagači su dužni po do-lasku u krug izložbe preuzeti katalog i ocjensku listu i vo-deći se kataloškim naputcima strpljivo čekati da ih voditelj ringa pozove u krug za ocjenji-vanje. Hoće li biti pozvan samo jedan izlagač ili više njih, ovisi o broju prijavljenih pasa u istoj pasmini i u istom razredu, pa sudac, vodeći se katalogom, donosi konačnu odluku o nači-nu rada toga dana. Normalno bi bilo da izlagač dolazeći pred sudca bude pristojno odjeven, da predstavi sebe i svoga psa i da ima povjerenja u sudče-vo znanje i korektnost, što će mu sudac tijekom ocjenjivanja stručnim objašnjavanjem po-jedinih stavki propisanih stan-dardom i dokazati. Izlagaču, a posebice izlagaču početniku, puno znači ako mu sudac pri-đe s poštovanjem i pruži mu ruku kao znak zahvale za su-djelovanje u razvoju i unaprje-đenju kinologije i pasmine koju prezentira, pa tek nakon toga počne s ocjenjivanjem psa. Sudac toga dana ima po-prilično nezahvalnu ulogu, jer njegovom su odlukom za-dovoljni samo pobjednici. A kako znamo da pobjednika nema mnogo, onda njegova stručnost, pravilna prosudba i nadasve korektnost ne smi-ju kod izlagača i publike iza-zvati dvojbu u dobro odrađen posao.

ŠTO SE NA PSU OCJENJUJE

Općenito gledano svi psi na svijetu su jednaki, imaju glavu, zube, dva oka, dva uha, trup,

Kako su pravilnici Međunarodnoga kino-loškog saveza (FCI) kroz svoje standarde kao prvu stepenicu dokazivanja čistokrv-nosti propisali rodovnik, a kao drugu s istom namjerom ocjenu eksterijera, onda je logično da sa svojim psom trebamo posjetiti barem jednu kinološku priredbu toga tipa


LOVNA KINOLOGIJA

rep, četiri noge, pokrivnu dla-ku (osim nekoliko tipova go-lokožih) i, na koncu, jednak broj kralježaka. Međutim, fe-notipski i genotipski svaka od priznatih oko 400 pasmina je različita i ima svoj standard, dakle detaljan opis izgleda psa, sa svim drugim podacima koji su potrebni za točno reprodu-ciranje njegove „slike“. Stan-dardom su određene dimenzije pasa i kuja, i to ne samo trupa, nego i svih ostalih dijelova ti-jela, a posebice glave, repa i nogu. Podrobno je opisana gla-va sa zubalom, očima, ušima i gubicom, odnos glave i vrata, linija kralježnice do vrška repa, odnos prednjih nogu spram pr-sišta i prsnog koša, linija trbuha i položaj stražnjih nogu, kako u mirovanju, tako i u kretanju, boja, dužina i kvaliteta dlake, pa sve do opisa naravi, karaktera i uporabljivosti. Uz detaljan opis idealnog tipa u pasmini, stan-dard opisuje i nasljedne mane koje se u te pasmine učestalo pojavljuju ili su joj specifične, pa se i sudac u ringu prilikom ocjenjivanja, uz fleksibilnost, iskustvo i „dobro“ oko, mora ravnati i prema valjanim stan-dardima za tu pasminu. Da bih mladim lovcima-izlagačima i manje upućenim čitateljima donekle približio rad sudca u ringu, uzet ću za primjer po-savskog goniča, psa visokih lovnih i eksterijernih kvaliteta. Odmah nakon kratkog upo-znavanja sudac od vodiča traži pregled zubala i pregled testisa ako je u pitanju mužjak, i ako je zubalo kompletno (42 zuba), škarastog zagriza, i ako je spo-lovilo potpuno (obadva testi-sa jednake veličine spuštena u skrotum), sudac će zatražiti od vodiča da sa psom napravi ba-rem dva kruga u laganom trku, kako bi dalje mogao procijeniti ostale parametre predviđene standardom za tu pasminu. Ako odmah u startu sudac kod psa uoči degenerativnu pro-mjenu na zubalu ili testisima, pas će biti diskvalificiran i u

rodovniku će mu biti upisana zabrana parenja, jer takva je-dinka nije za daljnju uporabu. Da vam se ovo ne bi dogodilo baš na izložbi, kod svog šteneta pratite položaj vilica i nicanje stalnih zuba, tako da već s oko pet mjeseci možete oci-jeniti zagriz, a do starosti od devet mjeseci svi zubi moraju izrasti i formirati kompletno i škarasto (makazasto) zuba-lo. Kod muškog šteneta testisi bi trebali biti vidljivi već s 2-3 mjeseca starosti, tako da pra-teći i pregledavajući svoje šte-ne u razvoju, nećete na izložbi doživjeti neugodna iznenađe-nja. Dok ste vi sa svojim psom odrađivali dva zadana kruga, sudac je promatrao vaše dr-žanje, vašu komunikaciju sa psom i ispravnost pasjeg tijela u pokretu. Položaj vrata i dr-žanje glave, povezanost vrata s trupom, ravninu i mirno-ću leđa, nasađenost i držanje repa, snagu potiska stražnjih i iskorak prednjih nogu, i kada k tome doda boju, kvalitetu dlake, konstituciju i kondiciju, stvorit će sebi sliku kompletne kompozicije vašeg psa, koju će preko zapisničara prenije-ti u ocjensku listu. Znamo da idealan pas ne postoji, ali ako je vaš pas približan idealnom tipu u pasmini, ocjena je odli-čan, a sve ostale ocjene ovise o manama vidljivim na pasjem tijelu, a posebice od njihove težine. Općenito sve pasmi-ne pasa se ocjenjuju na ovaj način, samo što su parametri vrlina i mana, očiju, ušiju i ostalih dijelova tijela kod svih pasmina različiti, i za svaku pasminu je napisan standard koji je priznat od međunarod-ne kinološke asocijacije. Nadam se da sam uspio u na-mjeri edukacije izlagača po-četnika, i da vam je konačno jasno koja je razlika između čistokrvnog psa i psa križanca, jer sve ovo napisano odnosi se isključivo na pse u čistoj krvi. Psi križanci u kinologiji, jedno-stavno, nemaju mjesta.

17. 3. 2017. KINOLOŠKI ISPITI KSHB (petak)

18. 3. 2017. IPO D. S. – KU „ŠIROKI BRIJEG“

19. 3. 2017. SMOTRA I IPO-ZEC. – KD „ČAPLJINA“

24. 3. 2017. SKUPŠTINA KSHB I ZBOR SUDACA

25./26. 3. 2017. BiH VT i IPO SLUŽBENI PSI – KD „ČAPLJINA“

26. 3. 2017. SMOTRA I IPO-ZEC – KU „GRUDE“

2. 4. 2017. IPO-PTIČARI – KU „GRUDE”

8. 4. 2017. CAC LIVNO – KU „LIVNO“

17. 4. 2017. SMOTRA I IPO-ZEC – KU „ŠIROKI BRIJEG“ (Uskr. ponedjeljak)

23. 4. 2017. CACT-ZEC – KU „GRUDE“

30. 4. 2017. SMOTRA I IPO-D. S. – KU „CINCAR“ LIVNO

30. 4. 2017. IPO-PTIČARI – KD „ČAPLJINA“ – KARAOTOK

30. 4. 2017. CACT D. S. – KU „PRIJATELJI“ ČITLUK

30. 4. 2017. SMOTRA ZA SVE LOVAČKE PASMINE I IPO-PTIČARI – KU DOMALJEVAC

13. 5. 2017. IPO-D. S. – KD „VITEZ“

14. 5. 2017. KRVNI TRAG – KD „VITEZ“

21. 5. 2017. CAC TOMISLAVGRAD I SPEC. ROTVAJLERA S DOD. KAND. – CAC

21. 5. 2017. SPECIJALKA TORNJAKA S DOD. KAND. – CAC – TOMISLAVGRAD

27. 5. 2017. CAC NOVI TRAVNIK I SPEC. EX-YU GONIČA S DOD. KAND. – CAC

28. 5. 2017. CAC VITEZ – KD „VITEZ“

28. 5. 2017. CACIB VITEZ – KD „VITEZ“

28. 5. 2017. SMOTRA – KD „BROTNJO“ ČITLUK

11. 6. 2017. CAC ŽEPČE – KK „ŽEPČE“

6. 8. 2017. IPO-PTIČARI – KU „CINCAR“ LIVNO

1. 9. 2017. CACIB GRUDE – KU „GRUDE“ (petak)

1. 9. 2017. SPECIJALKA PTIČARA S DOD. KAND. – CAC – KU „GRUDE“ (petak)

2. 9. 2017. CAC POSUŠJE – KU „POSUŠJE“

2. 9. 2017. CACIB POSUŠJE – KU „POSUŠJE“

2. 9. 2017. SPECIJALKA EX-YU GONIČA S DOD. KAND. – CAC – KU „POSUŠJE“

2. 9. 2017. SPEC. RUSKIH PASMINA S DOD. KAND. – CAC (CRT, SAO, KAO) KU „POSUŠJE“

16. 9. 2017. SMOTRA I IPO D. S. – KU „KUNA“ JAJCE

17. 9. 2017. IPO-PTIČARI – KD „ČAPLJINA“

17. 9. 2017. SMOTRA I IPO-PTIČARI – ODŽAK

17. 9. 2017. IPO D. S. – KD „VITEZ“

23. 9. 2017. SMOTRA I IPO-ZEC – KU „ŠIROKI BRIJEG“

24. 9. 2017. CAC LIVNO – KU „CINCAR“ LIVNO

24. 9. 2017. UT „B“ PTIČARI – KD „ČAPLJINA“

24. 9. 2017. CACT-ZEC – KU „PRIJATELJI“ ČITLUK

24. 9. 2017. IPO-ZEC – KD „VITEZ“

30. 9. 2017. IPO-ZEC – KD „ČAPLJINA“

30. 9. 2017. IPO D. S. – KU „ŠIROKI BRIJEG“

1. 10. 2017. IPO PTIČARI LJUBUŠKI

7. 10. 2017. CACT-D. S. - KU „ŠIROKI BRIJEG“

21./22. 10. 2017. BiH VT I IPO SLUŽBENI PSI – KD „ČAPLJINA“

KINOLOŠKI SAVEZ HERCEG-BOSNEFra Didaka Buntića b.b., 88 220 Široki Brijeg

Tel./faks 00 387 39 704-145, e-mail: [email protected]

RASPORED KINOLOŠKIH MANIFESTACIJA ZA 2017. GODINU

Već od1635,00 KM

Akcija traje od

01.02 - 01.05.

Vaš VIKING pomagač- još bolje opremljen!


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Suhomrazica je vladala od sredine studeno-ga pa sve do kraja siječnja ove godine, a u našem narodu kažu

da je to najsuroviji oblik zime. Vrijeme bez padalina, česta bura ili sjeverni vjetrovi koji otpušu i ono malo vlage, i bilj-ke, jednako gajene kao i one u slobodnoj prirodi, jednostavno bez vlage izmrznu i na proljeće ih se ne može vidjeti. Gledam po vrtovima mojih susjeda i svome, nestalo svega zimskog povrća: kupusa, raštike, kelja, salate, spanaka, celera, prase..., nigdje znakova života. Što je najgore i u plastenicima je vrlo slično, jer tko to može na ovako niskim temperaturama trošiti za grijanje plastenika. To bi po našim mudroslovi-cama značilo – pojela slama magare. Ali, ako već šteta po-stoji, a njezine razmjere će se vidjeti kada dođe proljeće i u prirodi ne mognemo naći ono što smo ranije gledali i imali, možemo barem ovo zimsko vrijeme iskoristiti za dodatnu izobrazbu u svezi s uzgojem i prepoznavanjem biljaka.Jedna od onih biljaka koje i osobno nisam u prirodi uspio odgonetnuti, možebit zato što je u ovom dijelu tople Herce-govine vrlo rijetka, a biljari je označavaju kao vrlo učinkovitu u narodnom liječenju, jest lazarkinja (Asperula oderata) Linne- Rubiaceae.U našim krajevima ovu biljku poznaju još pod imenima: privijenac, jaslenjak, mirisni broć..., što odmah upućuje da biljka ima vrlo ugodan i prepoznatljiv miris koji mami,

i zato se u sjevernim krajevima naše domovine, osim kao lijek, često koristi i kao začinska biljka. Spada u trajnice, ako je pronašla odgovarajuće uvjete za život, ali je nigdje nema u većim kolonijama. Puzeći podanak joj može narasti i do pola metra duljine, a stabljika joj je četverokutna, sjajna i bez dlačica. Listovi su zaoštreni, a cvjeta na vrhu stabljike u bije-

loj i jedva zamjetnoj ružičastoj nijansi. Vidjet ćete cvjetove koncem travnja i početkom svibnja, kada je treba iznad ze-mlje ubrati za uporabu, osušiti na propuhu u hladovini. Okus biljke na kušanje je relativno gorak, ali u čajnim mješavina-ma s medom lako se koristi.Biljka najviše raste u bjelo-goričnim predjelima, poseb-no voli bukove šume. Kao i

mnoge druge biljke, ni ova nije potpuno istražena, ali se znade da sadrži: kumarin (od kojega je njezin ugodan miris), gorke materije, glikozid, masti, šećer, tanin, fenole... Različiti su efekti kod korištenja čaja od lazarkinje: potiče izlu-čivanje mokraće (diuretik), potiče varenje hrane u trbuhu bez nadimanja, stimulira rad jetara, umiruje živce i pomaže kod lošeg sna. Preporuča se posebice djeci koja po noći mokre, kod melankolije i histerije i istjeruje kamence iz mokraćnih putova. Neki biljari lazarkinju preporučuju kao lijek protiv crijevnih glista i drugih nametnika te za suz-bijanje žutice. Uzima se čaj od jedne žlice samljevene biljke i dvije decilitre ključale vode, i kad se malo ohladi treba popiti dnevno tri šalice i učinak će biti potpun. Europljani lazar-kinju dnevno koriste kao začin u kuhinji, posebice za salate i neke slastice. Čaj se smije ko-ristiti najviše šest dana i onda se pravi pauza. Prekomjerna količina stvara vrtoglavicu i pospanost, a trudnice ne smiju nikako rabiti lazarkinju.Ako proljetos pođem putom traženja gljiva u više krajeve gdje ima bukovine, pokušat ću prepoznati i ovu biljku, ta čovjek mora učiti do kraja svoga života!

Blago Lasić

OVO JE VRIJEME IZOBRAZBE

(Asperula odorata) Linne- Rubiaceae

Ima vrlo ugodan i prepoznatljiv miris koji mami, i zato se u sjevernim kra-jevima naše domovine, osim kao lijek,

često koristi i kao začinska biljka

LAZARKINJA



Pripremila Jelena Ljubić

FAZAN NA MASLACU

Sastojci:1 ili 2 fazana1 veća glavica luka2 mrkvevezica peršina3 jušne žlice maslaca1 čašica rakije lozovačevarivo za juhusol, papar i crvena paprika po želji20 g špeka

Priprema:Fazane na suho odvojiti od perja. Veće komade perja ne morate bacati, mogu vam poslužiti kao dekoracija u vazi. Ima tako lijepe boje, a i dužinu. Zatim iz ptica odstraniti iznutrice, želudac i srce staviti u juhu. Onda u dublju posudu uliti hladnu vodu i u nju potopiti ptice bar jedan sat, da se meso očisti. Ptice isjeći na manje komade. Vodu promi-jeniti te dodati komade ptica, glavicu crvenog luka, mrkvu, sol te kuhati na laganoj vatri. Staviti i čašicu lozovače, ona će omekšati meso. Kad se meso bude odvajalo od kosti, onda je gotovo. Vodu lagano procijediti, dodati varivo, a crvenu papriku, papar i peršin po želji. Špek izrezati na dulje trake te na-motati oko komada ptica. Maslac otopiti na dubljoj tavi te staviti peći. Okrenuti meso dok maslac ne porumeni, onda je gotovo. Mirisi će se ugodno širiti vašom kuhinjom. Možete po želji u ohlađenu tavu dodati kiselo mlijeko.

KRUH S MASLACEM

Sastojci:1 kruh2 jušne žlice maslaca1 šalica ulja (može i maslinovo)1-2 komada češnjaka

Priprema: Kruh izrezati na kockice, staviti u zdjelu, po-prskati s malo ulja, neka malo odstoji da primi ulje. Na tavu staviti maslac da porumeni, doda-ti kruh te bijeli luk i lagano ga prepržiti. Onda smjesu prebaciti u zdjelu za posluživanje. Bit će to odličan prilog uz juhu i pečene fazane. Svakako uz dobro, crno vino.

48


ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

PLOVEĆI UĆI U NEKI AKVATORIJ

TRBUH, UTROBA

STARE ISKORIŠTENE

STVARI

STUPANJE ŽENSKE OSO-

BE U BRAK

GORŠTAK, BRĐANIN

AZIJSKI KANAL ZA

NATAPANJE

INTERESNA ZAJEDNICA

PRODIRANJE

LOPATE ZA KRUŠNE PEĆI

POVOJ OD TKANINE

(POV.)

RIMSKA PETICA

JAP. MJERA ZA POVRŠINU KOLUT U

LANCUVEZA MEĐU KUMOVIMA

GRADIĆ KOD OPATIJE

IVAN KUŠAN

AMER. GLUMICA I REDATELJICA

HRV. ARHITEKT VLADIMIR

(MAKSIMIR)

ORGANSKI SPOJ

“RABAT”

RIJEKA U CRNOJ GORI

ODAVATI SVJETLOST; SIJATI, SJAJITI SE

STRUČNJAK ZA SPOLNOST

SLIKARSKI...ILI... ZA

KIŠOBRANE

ELVIRA VOĆASAT

UČENIK REALNE GIMNAZIJE

KOŠARAPRAVITI

TKANINU NA RAZBOJU

SUMPOR

“EKONOMSKI INSTITUT” “TONA”

POSUDA ZA KUPANJE

NAČIN BOJE-NJA TKANINA

STARA ZAPREMIN-SKA MJERA OKANJAČA

ŽIVOTINJSKA USNA

PJESMA UZVIŠENA SADRŽAJA

ASTAT

AUSTRIJA

GAZITI PO BLATU

M Z S Č A LJ P U K I R PK A T A D O P A O A E KZ R R A LJ E P A K P A OD A A E Č E J I R Š L TK V V S V A J J U E U IE A A I O A G D G N Z PČ N M A T K O O E O I OO A L E B A T LJ P N J KP K E A N A K O N D A D

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ALUZIJA, ANAKONDA, KAMEN, KLJENUT, KOPITO, LJEPAK, MATKO, NEDJELJA, ODUŠAK, OKRUG, OTKOS, PELJAR, POČEK, PODATAK, POGAČA, POLJEVAČ, PRIKUPLJAČ, PŠENO, PUŠKA, RAKIJA, RIJEČ, STRAVA, TABELA, ZARAVANAK, ZAVITAK

Frano Vukoja

Mariofil Soldo

Pucanje od smijeha

osmosmjerka

Rješenje: MEDVJED

(U)GAĐANJEPrijateljica upita suprugu lovca:– Ugađaš li ti svome mužu?– Uuu, gađam ga papučom, daljinskim, što mi se nađe pri ruci kad se u zoru vrati s lovačke terevenke – odgovori.

DVA VUKA Djed Indijanac poučavao unuka:– U svakom čovjeku odvija se bitka između dva vuka. Jedan vuk je zao, a karakteriziraju ga bijes, oholost, zavist, pohle-pa, strah, nadmenost, osjećaj krivnje. Drugi vuk je dobar, a karakteriziraju ga dobrota, ljubav, vjera, nada, istina, radost, suosjećanje, velikodušnost.– A koji vuk pobjeđuje? – upita unuk.– Pobjeđuje onaj kojega više hraniš! – pojasni mu djed.

PEPELJUGALovac se vratio iz lova, a supruga mu počne prigovarati:– Ja sam tebi nešto kao Pepeljuga, kuham ti, perem, pe-glam…– Pa ja sam ti lijepo rekao da ćeš živjeti kao u bajci kad se udaš za mene – pojasni joj lovac.

ATMOSFERALovac se požali:– Kod mene u terencu čitavu godinu novogodišnja atmosfe-ra. Ili svijetli lampica za gorivo, ili za ulje, ili za akumulator!


ANTO BAJO(1928. – 2017.)

U 90. godini života napustio nas je Anto Bajo, jedan od najstarijih članova Društva, po godinama i lovačkom stažu. Počasni član Društva, predsjednik Društva od 1998. do 2002. god. Veoma aktivan dok ga je zdravlje služilo, dao je nemjerljiv doprinos radu i napretku Društva. Dobitnik je Odličja prvog reda. Omiljen među lovcima, zabavan, odgo-voran i savjestan. Bio je aktivan u svim sferama života u lokalnoj zajednici i šire. Lovci LD-a „Sokol“ odaju počast svom uzornom kolegi. Počivao u miru Božjem.

LD „Sokol“ Nova Bila

BOŽE LASIĆ – BILANOVIĆ(2007. – 2017.)

Prošlo je deset godina otkako s nama nije naš prijatelj i kolega lovac Bože Lasić–Bilanović. Dragi Bože, pamtimo Te po tvojoj do-broti, po očinskom savjetu koji si nesebično davao. S ljubavlju i sje-tom čuvamo uspomenu na Tebe. S ljubavlju koju smrt ne gasi, s tu-gom koju vrijeme ne liječi, upalit ćemo svijeću na Tvom grobu. Počivaj u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

GORAN VUJICA(1970. – 2017.)

U 47. godini života, u promet-noj nesreći život je izgubio naš Goran Vujica. Bio je aktivan i primjeran član Društva. Volio je prirodu i lov. Za kratkog članstva u Društvu nastojao je radom i disciplinom u izvršavanju obve-za doprinijeti uspjehu i boljitku svoje lovačke sekcije „Brestov-sko“ i LD-a „Lještarka“ Kiseljak. Za sve što je dao Društvu i lov-stvu, neka mu je hvala i slava.

LD „Lještarka“ Kiseljak

ILIJA MUSA(1961. – 2016.)

Tužnu vijest o iznenadnoj smrti našega kolege lovca i prijatelja Ilije-Iće Muse primili smo 28. prosinca u poslijepodnevnim satima. Ljubav prema prirodi i ljudima uvela ga je u redove lovačke udruge. Bio je uzoran lovac, častan čovjek, zaljubljenik u lov i divljač, te kao takav bio je pohvaljivan i odlikovan u HLU „Orao“ Čitluk. Članovi njegove sekcije zauvijek će se sjećati svih lijepih i nezaboravnih trenutaka provedenih s njime u lovu, lo-vačkim druženjima, a posebno u pripremanju lovačkih specija-liteta u čalićkoj lovačkoj kući. Dragi naš Iće, bit ćeš zauvijek s nama u našim druženjima i pri-čama. Pamtit ćemo te i sjećat se svih trenutaka provedenih s tobom.Počivaj u miru Božjem.

HLU „Orao“ Čitluk

IVAN KOVAČ (1984. – 2016.)

Nesretnim slučajem, 23. prosin-ca 2016. napustio nas je naš ko-lega i prijatelj Ivan Kovač – Gava. Bio je društven, pošten i odgo-voran u poslu i lovstvu. Član Društva bio je od 2009. godine. Njegovom smrću izgubili smo prijatelja i velikog zaljubljenika u prirodu i lov. Pamtit ćemo ga i sjećati se svih trenutaka prove-denih s njim. Počivao u miru Božjem.

LD „Radovanj“ Posušje

IVAN ŠKROBO(1968. – 2017.)

Bio je uzoran član sekcije Radi-šići. Volio je lov i lovstvo, rado je boravio u prirodi s kolega-ma lovcima i išao u akcije za pomaganje divljači. Pri puštanju divljači u lovište pomagao je u odabiru terena i znao je dobro zaštititi tu divljač. Mi lovci nje-govi prijatelji najiskrenije mu zahvaljujemo za sve što je uči-nio za sekciju Radišići i Udrugu. Počivao u miru.

HUL „Kravica“ Ljubuški

IVAN VRANČIĆ(1947. – 2017.)

Nakon duže bolesti, u 70. godini života redove Društva zauvijek je napustio naš kolega i prijatelj Ivan Vrančić, član sekcije „Donja Blatnica“, počasni član Društva i nositelj Odličja drugoga reda.U dugogodišnjem lovačkom sta-žu uspješno je obnašao različite lovačke dužnosti, od predsjed-nika sekcije u nekoliko mandata, člana Skupštine Društva do člana Upravnog odbora Društva. Po prirodi radan i druželjubiv, bio je spreman pomoći u svakoj akciji u lovstvu. Istinski je volio prirodu i lovačka druženja.Za sve ono čime je doprinio ra-zvoju i boljitku našega Društva, najiskrenije mu zahvaljujemo. Počivao u miru Božjem.

LD „Golub“ Čitluk

KREŠO BUKIĆ(1954. – 2017.)

Nakon kraće bolesti, prerano nas je napustio naš dragi pri-jatelj i kolega lovac, naš Krešo. Bio je častan, omiljen i cijenjen među prijateljima i kolegama s kojima je rado provodio lovačke trenutke. Ostajemo mu zahvalni za sve što je učinio za našu lo-vačku udrugu i uvijek ćemo ga se sjećati s ponosom, posebice lovci njegove sekcije Tihaljina. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“ Grude

LJUBO – LJUBAN BUDIMIR(1965. – 2017.)

Iznenada, u 52. godini života članstvo našeg Društva napu-stio je Ljubo–Ljuban Budimir, predsjednik lovačke sekcije „Bre-stovsko“ i član Izvršnog odbora LD-a „Lještarka“ Kiseljak. Iako narušena zdravlja, bio je aktivan u radu sekcije i Izvršnog odbora Društva. Volio je druže-nja, kojima je svojom pjesmom davao poseban ton i raspolo-ženje. U povodu 80. obljetnice Društva, dobio je zahvalnicu za rad u Društvu.Za sve što je dao i uradio za LD „Lještarka“, neka mu je vječna hvala i slava.

LD „Lještarka“ Kiseljak

VENCEL KRALJEVIĆ(1937. – 2017.)

Nakon kraće bolesti, u 80-oj godini života zauvijek nas je na-pustio Vencel Kraljević, istinski ljubitelj prirode, druženja i lova. Ljubav prema lovu i prirodi na-slijedio je od svog oca Jakovice, poznatog i priznatog „Mosoro-va“ lovca, a i sam je svoje znanje i iskustvo prenosio na mlade. Bio je rado viđen gost u brojnim lovačkim udrugama. Pokojnog Vencela pamtit će svi koji su se družili s njim u lovu, kao i mnogi prijatelji i znanci. Zahvaljujemo mu za sve što je učinio za Druš-tvo. Počivao u miru Božjem. LD „Mosor“ Široki Brijeg

IVAN-IKO PERIĆ(1945. – 2017.)

Redove LU-a „Vran“ Tomislav-grad zauvijek je napustio naš Iko. Bio je drag i plemenit čo-vjek, dobar prijatelj i uzoran lovac. Volio je prirodu, lov i druženja. Zalaganjem, ljud-skim kvalitetama i lovačkim iskustvom znatno je pridonio boljitku Udruge. Zahvaljuje-mo mu za sva dobra koja je učinio za nas i našu Udrugu. Živjet će s nama u našim mi-slima i lovačkim uspomena-ma. Počivao u miru Božjem.

LU „Vran“ Tomislavgrad

RADOSLAV JELIĆ(1925. – 2017.)

U dubokoj starosti, s 92 „na leđi-ma“, zauvijek je ovaj svijet napu-stio naš dragi kolega Radoslav. Radoslav je davno, još „u ono vri-jeme“, u prirodi, šumi, brdu i po-lju, s dvocijevkom u ruci i jednim okom na svom „žućku“ a drugim na drači, žbunju il’ kamenu paze-ći hoće li što „iskočiti“, našao svoj djelić zadovoljstva i sreće.Cijeli svoj lovački vijek Radoslav je bio primjeran lovac od koga su mlađi naraštaji imali što čuti i naučiti. Posebno kako se voli lov, kako se voli priroda i divljač, kako se poštuje kolega lovac i lovačka norma.Dragi naš Radoslave, na rastanku ti iskazujemo iskrenu zahvalnost za sve dobro što si kao lovac uči-nio. Ponosni smo što smo imali priliku družiti se s tobom, loviti i veseliti se.Pokoj vječni daruj mu Gospo-dine.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

SEJDO MEDŽIKOVIĆ (1947. – 2017.)

Nakon kraće bolesti, prestalo je kucati srce velikog lovca, ljubite-lja prirode i divljači, našega Sejde. Bio je počasni člana Društva i no-sitelj Odličja prvoga reda.

Rad sekcije „Bosna“ bio je neza-misliv bez njega. Njegovi prijed-lozi i ideje rado su prihvaćani i u djelo pretvarani. Predsjednik sekcije „Bosna“ i član Upravnog odbora bio je u više mandata.Svoje znanje i iskustvo rado je prenosio na mlađe lovce. Vesela duha, ispravna stava prema pri-rodi, divljači i lovstvu, bio je rado viđen u lovačkim krugovima.Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je za dobro lovstva učinio.


OBLJETNICA SMRTI

IN MEMORIAM






Lovci_215x280

20. veljače 2017. 9:42:48

Documents

PROLJETNE OBVEZE KORISNIKA LOVIŠTA Svaki lovac u proljeće ... · u BiH, zaštite ugroženih vrsta divljači, utemeljenja lovišta u Županiji Središnja Bosna, krivolova, Savjeta