Oglašavanje u pošti - lovackisavez-hb.ba · PDF filePriprema lovišta za lov srneće divljači ... Veliki tetrijeb, mali tetrijeb i lještarka LD Jarebica, Mostar Nove staze k šumi

INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOGA I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG BOSNEMOSTAR, OŽUJAK-TRAVANJ 2009.GODINA xII.BROJ 64

Šumske koke našega podneblja

Veliki tetrijeb, mali tetrijeb i lještarka

Oglašavanje u poštiPošiljka s plaćenim odgovorom

Neadresirana pošta

Hrvatska pošta Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnošću adresa: Tvrtka Miloša bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: [email protected]/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM

Š.G.D. HERCEGBOSANSKE ŠUME d.o.o. Kupres

Direkcija: Splitska b.b., KupresTel. + 387 34 274 - 801Faks + 387 34 274 - 800e-mail: [email protected]

ČESTITKE SAVEZU



www.lovackisavez-hb.ba 3

Oglašavanje u poštiPošiljka s plaćenim odgovorom

Neadresirana pošta

Hrvatska pošta Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnošću adresa: Tvrtka Miloša bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: [email protected]/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM



Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.ba

Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,Dragan Naletilić, Stanko Primorac, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak

Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: BUENOS DIAS

Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa

Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke

Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima

Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

Od četrnaest, vrlo bitnih, zaključaka s posljednje sjednice Upravnog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne, dva me u ovoj prigodi nekako posebno golicaju. Prvo, to su nove lovačke iskaznice i drugo, objedinjavanje i raspodjela s jednoga mje-sta svega što je potrebno lovačkim udru-gama i lovcima. Pojednostavio sam, dakle, originalne formulacije zaključaka, s nadom da sam sačuvao njihov smisao. Možda će, ovako formulirane, nekima biti jasnije.

Što povezuje ove dvije odluke i kakve promjene one donose? U svakom slučaju, obje su krupan korak naprijed u pogledu suvremenijega i učinkovitijeg rada Saveza i njegovih članica. Mogu one nekomu izgle-dati i drukčije, možda kao nekakva nepo-trebna centralizacija, ali bi doista bilo teško naći suvisle argumente za to. Obje odluke su, zapravo, u interesu lovaca i lovstva pa, ako hoćete, i u interesu Lovačkog saveza Herceg Bosne. Ali ne na način da Savez nekomu nešto oduzima i tako sebi osigu-rava nekakvu privilegiranu poziciju. Savez ovime, istina, preuzima na sebe određene ovlasti i poslove i tako biva jači, ali zar to i nije njegova zadaća? Zar ne trebamo jačati poziciju i ulogu našega Saveza? Jak Lovački savez Herceg Bosne, jake njegove članice, zadovoljni lovci! To je logika.

Rijetko je tko mogao biti zadovoljan načinom dosadašnje evidencije lovaca po lovačkim udrugama. Istina, sve udruge se nikako ne smiju trpati u isti koš jer je među njima, ipak, najviše onih koje su tu obvezu uredno i odgovorno odrađivale. Međutim, onima koji su to željeli, taj model nudio je

mogućnost manipulacije, poglavito u smi-slu prikrivanja stvarnoga broja svojih čla-nova. Prikrivanja od koga, za koga? Uz to, teško je bilo provjeriti i kako su pojedinci uopće dospjeli među lovce. No, nepotreb-no je sada o tome. Stare, papirne iskaznice općenito gube utrku, pretječu ih one elek-tronske. Vrijeme ih, jednostavno, gura u za-borav, a dolaze nove, suvremenije. Računa-la su, već odavno, neizostavan dio uredske opreme. A stare iskaznice i računala, e to ne ide skupa. Ne vidim zašto se lovci u to ne bi mogli uklopiti i nema nikakvog razloga da se Lovački savez Herceg Bosne ne moder-nizira i u tom segmentu, naprotiv.

Isto tako, teško bi bilo izraziti neko pre-tjerano zadovoljstvo dosadašnjim šare-nilom u lovačkim odorama, formularima, iskaznicama, značkama… Svatko je tu, nekako, radio i odlučivao po svome. Sa-vez je, istina, uspijevao ponešto od toga objediniti, ali to nije bilo dovoljno, razli-ke su ostajale, ugled se mrvio. Ubuduće, Savez će, u svome „skladištu“, držati sve što je, po odredbama Zakona o lovstvu i njegovih provedbenih akata, potrebno lovačkim udrugama i njihovim lovcima, a udruge će, prema svojim potrebama, to naručivati od Saveza i plaćati po utvrđe-nim cijenama.

Znam, ni prvu, a kamoli drugu odluku neće biti jednostavno pretočiti u praksu, iz ovih ili onih razloga. Ali treba čestitati čelništvu Saveza što se opredijelilo za to i s optimizmom čekati rezultate. Dosta je tu posla, treba i poprilično novca. Ali, ohra-bruju saznanja da su obje odluke naišle na odobravanje u lovačkim udrugama i da postoji spremnost na suradnju.

Glasilo Lovačkoga saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg Bosne

Mnogo toga lovca čini lovcemDragan Naletilić

..... iz sadržaja

..... str. 8

..... str. 13

..... str. 15

..... str. 24

..... str. 5

Sjednica Upravnog odbora Skupština Saveza 8. svibnja u Mostaru

Intervju: Mr. sc. Vlado SoldoPo svoj prilici, slijedi zaokret i radikalniji potezi

Pred početak lova na srnjakaPriprema lovišta za lov srneće divljači

Šumske koke našega podnebljaVeliki tetrijeb, mali tetrijeb i lještarka

LD Jarebica, MostarNove staze k šumi punoj divljači

Pogled s čeke

Broj 64, ožujak-travanj 2009.4

ZANIMLJIVOSTI

Nasuprot onima koji, koristeći računalo, uživaju u simulacija-ma gađanja glinenih golubova i lova na platnu, postoje i „lov-ci“ čiji je hobi putem slične tehnike stvarno ubijati divljač. Da, upravo tako, jer današnji tempo razvoja računalne tehnike dostigao je takvu razinu da je putem nje omogućeno ubija-nje divljači, a da je ona udaljena možda i stotine kilometara.

LOV RAČUNALOM

Laserski simulator gađanja – DA, ubijanje divljači – NE

Fadil Nurkić

Svakodnevno smo u prilici osjetiti i komentirati domete današnje teh-nike. Nagli pomaci osjete se osobito

na polju elektronike, zahvaljujući kojoj su nam neke pojave, takoreći jučer, izgledale nemoguće, skoro preko noći postale po-sve dostupne. I koliko god nam se u prvi mah činilo da su korisne, neke od njih, na-kon početne euforije, ipak odbacujemo. O tome svjedoče i dva noviteta koja posljed-njih godina isprobavaju ljubitelji lova i stre-ljaštva. Prvi je ocijenjen jako korisnim, drugi štetnim i nelovačkim.

LASER SHOTLaser Shot je laserski simulator gađanja,

namijenjen kućnoj uporabi i obuci lovaca i ljubitelja lovnoga streljaštva. Zasnovan je na elektronskoj tehnologiji najnovije gene-racije, te je neopasan po zdravlje korisnika. Nakon što se pojavio prije nekoliko godina, ubrzo je postao popularan kod američkih lovaca, ali i drugdje. Uređaj se sastoji od projektora, laserskoga uređaja konstruira-nog poput lovačkog karabina, te platna za projekciju i računala. Kako sve to funk-cionira? Uključi se računalo i pokrene se program koji nudi više sadržaja. Lovcima su najzanimljiviji oni o obuci u gađanju, odno-sno o propisima i pravilnom ponašanju u lovištu. Uređaj nudi dosta realističnu obu-ku. Na platnu se oslikavaju predjeli lovišta s raznih kontinenata, a lovištima se kreće krupna divljač poput jelena, losa ili pak lete patke, fazani... Kao opcija, nudi se i moguć-nost gađanja glinenih golubova. Svakako je zanimljivo i to što je program usklađen sa zakonskim propisima i lovnom etikom. Primjerice, ako „lovac“ gađa u krdo a ne u jedinku, ili gađa lane, na ekranu će uslijediti komentar i objašnjenje da takvo nešto nije dopušteno. Obuka je utoliko realističnija što se nakon pucanja na ekranu pokaže slika s anatomijom divljači i mjestom pogotka. Na

osnovi toga lako je zaključiti jesmo li divljač ranili ili pogodili, odnosno kako u stvarnoj situaciji trebamo gađati neku divljač. Inače, gađanje se, po želji, može dodatno otežati izborom brzine kretanja (leta) divljači i sl. Po želji, u program se može ubaciti snimka nekoga drugog lovišta, a može se gađati i vlastitom puškom. Ovo drugo bitno je zato što se tako uvježbava gađanje oružjem ko-jim će se loviti u stvarnosti. Samo, potrebno je nabaviti dodatni uređaj, koji se postavi u cijev oružja. Nakon svake obuke računalo pokazuje broj ispaljenih metaka, pogotke, promašaje, itd. Radi se, dakle, o višestru-ko korisnom uređaju. Može se vježbati u kući, ako je vani nevrijeme ili ako korisnik iz drugih razloga ne može vani. Bitno je i upoznavanje lovačkih propisa i lovačke eti-ke, te vježbanje osobnim oružjem. Na ža-lost, zbog cijene od oko 4.000 eura, uređaj će mnogim našim lovcima dugo vremena ostati nedostupan.

WWW-LOVCINasuprot ovima, ima „lovaca“ čiji je hobi

sličnom tehnikom stvarno ubijati divljač. Današnji stadij računalne tehnike je takav, da je moguće ubijati divljač udaljenu mož-da i stotinama kilometara! Prvi je počeo, prije nekoliko godina, Teksašanin Džon Lo-kvud. On je pokrenuo web stranicu „Live-Shot.com“, s pomoću koje je „lovcu“ omo-

gućeno da korištenjem računala i interneta prati i odstrijeli divljač. Na ovaj način maksi-malno je pojednostavljeno ubijanje divlja-či. Onomu tko se odluči za ovo nije potreb-no oružje, nema pješačenja, kiše ili snijega. Dovoljno je, prije sezone lova na određenu divljač, pretplatiti se, imati računalo i čeka-ti, udobno zavaljen u fotelji. Pretplata je od 1.500 dolara pa naviše, što zavisi od divlja-či. Pretplatnik može, na papirnoj meti, sve isprobati prije početka lova i uvjeriti se u funkcionalnost ovoga izuma.

Sve se odvija po načelu videoigara, vi-še-manje poznatih većini korisnika raču-nala, te onomu tko se odluči za ovaj „lov“ nije potrebna duža obuka. Koristeći miša, končanica optičkoga nišana dovede se na nišansku točku na papirnoj meti i ispali se desetak metaka, što je posve dovoljno za kasniju praktičnu primjenu. Onda se s ne-strpljenjem čeka pravi „lov“, pa se slična situacija ponavlja po otvaranju „lovne“ se-zone. „Lovac“ je kući, dobro se utopli pokraj računala, aktivira navedenu stranicu, putem koje s pomoću kamere postavljene na čeki prati što se događa na hranilištu. Kamera je spregnuta s optičkim nišanom na oružju, a na monitoru se vidi končanica koja se po-miče tražeći divljač. Divljač se, naravno, pri-vlači kojekakvim mamcima i hranom. Kad se divljač uoči, prati se, čekajući da dođe na mjesto idealno za pogodak, pa se klikom miša opali metak. Ako je kamerman-lovac dobro nanišanio, ulovljenu divljač uskoro mu na kućnu adresu donosi poštar. Može, ako želi, dobiti i mete na kojima je vježbao i DVD sa snimkom „lova“.

Kako komentirati ovakav „lov“? Možda bi bilo dobro da se divljač prije ubijanja veže, kako kamerman ne bi uzalud trošio minute čekajući je. Naši će lovci, siguran sam, razumjeti ovaj cinizam. I Amerikan-ci su, inače vječito gladni novih trendova, ovaj projekt proglasili neetičnim i nelovač-kim, pa je zabranjen u većem broju američ-kih država.

Uređaj za lov na daljinu


INTERVJU

Sve su češće pritužbe da se Zakon o lovstvu skoro i ne provodi, da po-stoje otpori, da se na županijskim

razinama uradilo malo ili gotovo ništa. U međuvremenu, federalni lovni inspektor izrekao je zabrane lova pojedinim lovačkim udrugama, što je izazvalo poprilično neza-dovoljstva. Vrijedilo je o tome i još nekim temama porazgovarati s Vladom Soldom, prvim čovjekom za lovstvo u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Provedba Zakona o lovstvu ne ide očeki-vanom i potrebnom dinamikom. Dokle se stiglo u njegovoj provedbi i gdje je, zapravo, usko grlo?

Slažem se s takvom konstatacijom. Mi smo u Federalnom ministarstvu također nezadovoljni dinamikom implementa-cije Zakona o lovstvu. Ali, da bih mogao odgovoriti na ovo pitanje i, eventualno, identificirati razlog ili, bolje rečeno, razlo-ge za ovakvo stanje, potrebno je ovaj pro-blem promatrati sveobuhvatno i prići mu analitički. Naime, naš Zakon o lovstvu je, u biti, moderan zakon, koji po postavljenoj konstrukciji i sadržaju predviđa primjenu europskih lovačkih standarda, s posebno naglašenim ekonomskim momentom u gospodarenju lovištima. U odnosu na naše tradicionalno gospodarenje lovištima, ovaj zakon predviđa značajne promjene, poseb-no u propisanim uvjetima za dodjelu lovi-

Prvi korak u primjeni Zakona o lovstvu je ustanovljenje lo-višta, a još ni jedno lovište u FBiH nije dodijeljeno na gos-podarenje po zakonu. Nije posve jasno što su stvarni uzroci tomu, ali je, u svakom slučaju, ovakvo stanje nedopustivo. Ako se situacija uskoro ne popravi, Vlada i Ministarstvo morat će „okrenuti ploču“.

šta na gospodarenje. Ako se tomu doda i činjenica da se, osim uvjeta propisanih ovim zakonom, moraju poštovati i dodatni uvjeti propisani Zakonom o koncesijama, to dodatno usložnjava stvar i usporava im-plementaciju Zakona o lovstvu.

No, osim ovih objektivnih razloga i po-teškoća, za uspješnu implementaciju Zako-na i predviđenu tranziciju lovstva na ovako postavljenim zakonskim osnovama, nužno je i da federalne i županijske vlasti osiguraju temeljne preduvjete za uspješne promjene. Tu se, prije svega, misli na političko jedinstvo i predanost promjenama, na donošenje za-kona i podzakonskih provedbenih propisa, na vršenje pritiska za promjene i osiguranje ljudskih i financijskih kapaciteta za promjene.

Mislim da su federalna Vlada i resorno federalno ministarstvo odradili većinu svo-jih obveza. Donesen je Zakon o lovstvu, do-neseni su i podzakonski provedbeni propisi (do sada je objavljeno 17 pravilnika iz lov-stva), resorni federalni ministar u kontinui-tetu je odaslao nekoliko dopisa i naputaka županijskim ministarstvima, s posebnim naglaskom i zahtjevom za ustanovljenje i dodjelu županijskih lovišta.

Kad je u pitanju financijska potpora ra-zvoju lovstva, redovito smo iz Federalnoga financijskog fonda općekorisnih funkcija šuma, u sklopu stavke Potpora očuvanju biodiverziteta, u kontinuitetu financijski po-državali projekte za razvoj lovstva i izgradnju lovne infrastukture. Na žalost, osim zahval-nosti za poticaje od strane korisnika lovišta, ovaj naš veliki posao i predanost brzoj im-plementaciji zakona nisu prepoznale i valo-rizirale županijske vlasti, pa tu i treba tražiti usko grlo za neprovedbu Zakona o lovstvu.

Proces utemeljenja lovišta proveden je u samo dvije županije u FBiH. Zašto taj proces ide presporo i gdje su problemi?

Ustanovljenje lovišta je prvi, temeljni korak za početak implementacije Zakona o lovstvu. Od deset županija, samo u dvije su ustanovljena županijska lovišta, a ni jedno lovište u Federaciji BiH još nije dodijeljeno na gospodarenje po zakonu. To, u ovom slu-čaju, dovoljno govori o nedostatku inicijati-ve i političke predanosti županijskih vlasti.

Pitam se, u čemu su problemi? Je li u pitanju strah od koncesija, nedostatak jasne vizije, možda podijeljenost lovačke javnosti i zainteresiranih strana oko gra-nica i broja lovišta? To, zasigurno, rezultira pritiscima na županijske ministre i one-mogućuje ih u samostalnosti da pripreme kvalitetan prijedlog za ustanovljenje lovi-šta i pokrenu provedbu Zakona. Teško je bez opširne analize odgovoriti na ovo pi-tanje, jer nije potpuno jasno što su stvarni razlozi i u čemu su problemi.

Za očekivati je da će, ukoliko se ova si-tuacija uskoro ne popravi, Vlada FBiH i nje-zino resorno ministarstvo morati napraviti zaokret i povući neke radikalne poteze u pogledu zakonskih ovlasti, što bi trebalo re-zultirati poboljšanjem stanja u ovoj oblasti, jer ovakvo stanje je nedopustivo.

Među lovcima se dosta špekulira o mo-delu dodjele lovišta na gospodarenje, od opcije izravne dodjele do koncesija na lovišta. Kako će se, zapravo, dodjeljivati lovišta i pod kojim uvjetima?

Kad sam, odgovarajući na prvo pitanje, opisivao stanje u lovstvu, cilj mi je bio po-jasniti i naglasiti da se ovim zakonom pred-viđa zaokret u odnosu na naše dosadašnje tradicionalno gospodarenje lovištima. Na-

Mr. sc. VLADO SOLDO, savjetnik Federalnoga ministra za šumarstvo i lovstvo

Po svoj prilici, slijedi zaokret i radikalniji potezi

Dragan Naletilić


INTERVJU

pušta se, dakle, dosadašnja praksa izravne dodjele lovišta na gospodarenje bez na-knade, predviđa se obvezno uvođenje kon-cesija. To podrazumijeva raspisivanje na-tječaja i izbor koncesionara po propisanim kriterijima i tržišnim uvjetima, uz naplatu koncesijske naknade za korištenje lovišta. To, dalje, znači napuštanje dosadašnjega integralnog modela gospodarenja lovišti-ma i uvođenje funkcionalnoga gospoda-renja, gdje se jasno razdvajaju vlasničko-upravljačke (administrativne) i korisničke (ekonomske) funkcije. U tako postavljenim tržišnim uvjetima korisnik lovišta bi imao potpunu ekonomsku slobodu u korištenju lovišta, uz obvezu ulaganja koja su predvi-đena lovnogospodarskom osnovom. Kori-snik bi za korištenje lovišta, kao prirodnog dobra, plaćao koncesijsku naknadu. U vla-sničkoj ovlasti su politika lovstva, te uprav-ljanje i kontrola nad provedbom lovnogos-podarskih planova.

Koncesijsku naknadu ne treba shvatiti kao neki namet i prepreku uspješnom gos-podarenju lovištima, ona mora biti u službi ostvarenja cjelokupne lovne politike i pot-pore održivosti lovnoga gospodarstva. Zbog potpunijeg informiranja lovačke javnosti, iako još nije usvojen, obznanit ću čitateljima prijedlog raspodjele koncesijske naknade iz Dokumenta o politici dodjele koncesija iz oblasti lovstva, koji bi uskoro trebao biti usvojen kao dopuna Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Po pri-

jedlogu iz toga Dokumenta, koncesijska na-knada uplaćivala bi se u proračun Federacije i županijske proračune, ovisno o kojim se lovištima radi, i trošila bi se namjenski.

A tzv. posebna lovišta, dokle se stiglo u procesu njihova utemeljenja? Tko će i kako njima gospodariti?

Posebna lovišta bit će uskoro ustanov-ljena. Planiramo da će prijedlog ustanovlje-nja biti pripremljen do kraja srpnja i predan federalnoj Vladi na usvajanje. Moram pri-znati, oko prijedloga za ustanovljenje ovih lovišta, glede zacrtane dinamike, malo smo podbacili. Nemam se namjeru pravdati, ali jednostavno rečeno, vremenski nismo bili u mogućnosti to završiti po planu. Parla-ment nam je, neplanirano, nametnuo ob-vezu izrade novoga Zakona o šumama, oko čega smo se morali potpuno angažirati i tako sve redovite planove prolongirati.

Glede posebnih lovišta, prednost nam je što imamo već pripremljenu Studiju i pri-jedlog za ustanovljenje ovih lovišta, te bo-gato iskustvo i kontinuitet u gospodarenju ovim lovištima, pa nema potrebe mnogo

dodatno eksperimentirati.Na pitanje o titularu gospodarenja

ovim lovištima, tu momentalno nemamo odgovor. Postoje neka razmišljanja i ideje oko toga, ali one još nisu usuglašene i de-finirane, pa ih trenutačno ne možemo ni realizirati.

Dosta bure u lovačkim redovima izazva-le su zabrane lova pojedinim lovačkim udrugama, koje je izrekao federalni lovni inspektor. Kako komentirate te zabrane? Jesu li one realne, imaju li stvarno upo-rište na terenu i jesu li kažnjeni stvarni krivci za loše stanje u lovstvu?

Odgovorni iz sektora šumarstva površ-no su me upoznali s pristiglim žalbama na izdana rješenja federalnoga lovnog in-spektora o zabrani lova nekim korisnicima, tako da ne mogu govoriti o pojedinostima iz njihova sadržaja. Koliko sam mogao ra-zumjeti, postoje neki previdi i nelogičnosti u tim rješenjima. Mislim da su i ta rješenja posljedica nesređenoga sektorskog stanja prouzročenog neprovedbom Zakona o lovstvu, pa su tako i inspektori u vakuumu

Prijedlog utroška KONCESIJSKE NAKNADE

* 50 posto za razvoj i unaprje-đenja lovstva, iz čega će se finan-cirati i poticati planski i razvojni strateški projekti lovstva u župa-nijskim i federalnim lovištima.

* 30 posto za informiranje, edukaciju i izobrazbu iz oblasti lovstva, za razvoj lovnoga turiz-ma i promidžbu lovstva, za pred-stavljanje i zastupanje lovstva na državnoj i međunarodnoj razini, za organiziranje stručnih skupo-va, simpozija i seminara iz oblasti lovstva, za organiziranje sajmova lova i drugih lovnih manifestacija.

* 20 posto za financiranje za-štite lovišta koja nisu pod konce-sijom, za plaćanje šteta od divljači u lovištima koja nisu pod konce-sijom, za provedbu natječaja za dodjelu lovišta, za razvoj informa-tičkih sustava kontrole i provedbe lovnoga zakonodavstva.

Vlado Soldo prima čestitku kao uzoran lovac po završetku lova


INTERVJU

i dvojbi kontrolirati po zakonskim odredba-ma ili situaciju prihvatiti realno i tolerirati stanje na terenu. Već su oko toga ostvareni neposredni kontakti između federalne in-spekcije i Federalnog ministarstva. Postoji potreba i namjeravamo s inspekcijom po-stići suglasje oko bitnih pitanja vezanih za sadašnju situaciju u lovstvu i prioritete u kontroli. Nastojat ćemo dogovoriti način i dinamiku inspekcijske kontrole koja bi tre-bala biti postupna i usmjerena na redosli-jed i kontrolu dinamičkih koraka u proved-bi Zakona o lovstvu. Inspekcija mora biti posebno osjetljiva u situacijama kad su u pitanju prijelazna zakonska rješenja, jer su za provedbu tih rješenja potrebne akcije i vrijeme. Inspekcija je u tome samo bitna karika sustava, bolje rečeno vlasnički in-strument za poticanje i praćenje realizacije propisanih pravila.

Bitno je da inspekcija djeluje preventiv-no, a kazna ne smije biti prvi cilj, jer kazna je krajnja mjera i sredstvo za pojedince i insti-tucije koji ne poštuju i ne izvršavaju prethod-no izrečene mjere i koji su skloni neposluhu. U konkretnom slučaju, korisnici lovišta ne mogu biti odgovorni i ne mogu snositi po-sljedice zato što nije ustanovljeno lovište, što nemaju ugovor o gospodarenju lovištem, ili što nemaju suglasnost na lovnogospodar-sku osnovu i sl., iz jednostavnog razloga što ustanovljenje lovišta i dodjela lovišta na gospodarenje nije u njihovoj ovlasti, a prema Zakonu o lovstvu, lovnogospodar-sku osnovu mogu donijeti naknadno, do godinu dana nakon što dobiju lovište na gospodarenje. Kako god, inspektor prili-kom kontrole, ukoliko doslovno primjenju-je zakonske odredbe a istodobno nema uvid u stupanj dostignute implementacije Zakona o lovstvu, to sve može tražiti i za-htijevati da mu se dostavi na uvid i prema tome nalazu izricati ili ne izricati kaznene mjere. Iz tih razloga držim da inspekcijska kontrola mora biti stupnjevita i pratiti stu-panj primjene zakona i sustavno djelovati, a preventivnim inspekcijskim mjerama po-ticati red i provedbu zakona.

Poticaji za lovstvo Federalnoga mini-starstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva naišli su na plodno tlo u lovačkim udrugama. Jesu li planirani poticaji za 2009. godinu, za koje projekte i programe, i u kojim iznosima?

U 2009. godini, u sklopu programa po-ticaja, Federalna uprava predvidjela je iznos od 400.000 KM za financiranje projekata iz lovstva. Planiraju se financirati projekti koji budu prioritetni za razvoj lovnoga gospo-darstva i projekti predviđeni za zaštitu i uz-goj autohtonih vrsta divljači.

U međuvremenu je ispao problem što je federalni proračun zapao u recesiju, pa

je usvojen proračun koji planira prihode po ovoj namjeni, a u rashodovnoj strani oni se gube. Mi smo pravodobno intervenirali i uložili prigovor. Obećano nam je da će se ova pogreška ispraviti u rebalansu federal-nog proračuna, čemu se iskreno nadamo, jer se radi o zakonskom namjenskom prihodu.

Što je s potpisivanjem CITES-a i ostalih međunarodnih konvencija i dokumenata vezanih za zaštitu divlje flore i faune?

U kontekstu međunarodnih aktivnosti, sukladno Ustavu, država Bosna i Hercegovi-na ima isključivu ovlast zaključivati, prihvaća-ti, ratificirati i implementirati međunarodne okolinske dokumente. Bosna i Hercegovina je do sada ratificirala i određen broj multila-teralnih međunarodnih okolinskih sporazu-ma koji zahtijevaju uspostavu mehanizama za njihovu provedbu i ispunjavanje obveza

koje iz konvencija proizlaze. Samo u 2008. godini prihvatila je i ratificirala:

• Kyoto protokol Okvirne konvencije Ujedi-njenih naroda o klimatskim promjenama;

• UNECE konvenciju o pristupu informaci-jama, javno sudjelovanje u donošenju odluka i pristup pravosuđu po pitanju okoliša (Aar-hus 1998.);

• Konvenciju o zaštiti europskih divljih vr-sta i prirodnih staništa, Bern;

• Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta flore i faune, CITES;

• Protokol iz Kartagene o biološkoj sigurno-sti UN konvencije o biološkoj raznolikosti.

U idućem razdoblju planira se posveti-ti pozornost primjeni ovih međunarodnih dokumenata, za što će trebati veliki anga-žman domaćih institucija i pomoć među-narodnih okolinskih organizacija te tajniš-tva konvencija.

Na sjednici Upravnog odbora Lovač-kog saveza Herceg Bosne, održanoj 30. ožujka ove godine u Mostaru,

podržan je plan Povjerenstva za lovno stre-ljaštvo o aktivnostima u ovoj godini, te je odlučeno da se na razini Saveza održe dva natjecanja u lovnom streljaštvu: Otvoreno prvenstvo Saveza i Prvenstvo članica Saveza.

Otvoreno prvenstvo Saveza održat će se 30. svibnja na strelištu Streljačkog kluba „Široki Brijeg“ na Mostarskom blatu s po-četkom u 8.30 sati. Propozicije natjecanja

Vlado Bošnjak ostaju iste kao na Prvenstvu članica saveza, uz iznimku što broj natjecatelja, odnosno ekipa, iz članica nije ograničen. Ovo natje-canje može poslužiti pojedinim članicama, posebice onima koje nemaju strelište, da im bude „izborno“ za prvenstvo Saveza u Orašju. Sve informacije o ovom natjecanju mogu se dobiti u uredu Saveza. Prijave za ovo natjecanje trebaju se dostaviti u ured Saveza do 27. svibnja, kako bi se na vrijeme mogle obaviti pripreme.

Prvenstvo članica Saveza održat će se 8. kolovoza u Orašju, za što će sve članice na vrijeme dobiti obavijest.

LOVNO STRELJAŠTVO

Dva natjecanja na razini Saveza


IZ SAVEZA

brazbu), Upravni odbor je donio odluku da se u 2009. godini, na razini Saveza, za sve članice organizira izobrazba i polaga-nje ispita za lovočuvara i ocjenjivača tro-feja divljači, sukladno javnim ovlastima Saveza, a temeljem Programa izobrazbe za lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači LS HB.

O temi trofeja divljači, na ovoj sjednici usvojen je i zaključak da se na razini Saveza oformi Zbirka lovačkih trofeja i eksponata, kao embrij budućega lovačkog muzeja, za što treba nabaviti određeni broj trofeja te pozvati sve lovce i udruge Saveza da se pridruže ovoj akciji darivanjem određe-nog broja lovačkih eksponata Savezu.

Upravni odbor se na ovoj sjednici oči-tovao i oko zakonskih propisa vezanih za financijsko poslovanje, donijevši odlu-ku da se financijsko poslovanje Saveza i njegovih članica u potpunosti uskladi s odredbama Zakona o porezu na dohodak.

LS HB „PREUZIMA“ SAVJET Na ovoj sjednici usvojen je i prijedlog

Povjerenstva za lovno streljaštvo u svezi s organiziranjem streljačkih natjecanja u 2009. godini. Zaključeno je da se u 2009. godini organiziraju dva streljačka natjeca-

Upravni odbor Lovačkog saveza Her-ceg Bosne je svoju redovitu, a prvu ovogodišnju sjednicu, održao 30.

ožujka 2009. u sjedištu Saveza u Mosta-ru. Na opširnom dnevnom redu sjednice našla su se aktualna pitanja iz djelokruga rada Saveza i njegovih članica. Raspravlja-lo se o realizaciji zaključaka s prethodne sjednice, s težištem na Odluci o izdavanju lovačke iskaznice, obvezama i zadaćama Saveza i njegovih članica proisteklim iz zakona i podzakonskih propisa o lovstvu, te o izvješću povjerenstva o realizaciji Od-luke o rješavanju problematike organiza-cije lovačkih udruga na području općine Čitluk. Također se raspravljalo i o zahtjevu poduzeća „Finvest“ iz Bosanskog Grahova i LD „Buško blato“ iz Podhuma kod Livna za njihovo primanje u članstvo Saveza, o zabrani lova od strane federalnoga lovnog inspektora pojedinim članicama Saveza, o organiziranju izobrazbe i polaganja ispita za lovočuvara i ocjenjivača trofeja divlja-či, o financijskom poslovanju Saveza, te o održavanju redovite godišnje Skupštine Saveza. Upravni odbor je na ovoj sjedni-ci razmatrao i pitanja vezana za pozive na Javne natječaje Vlade Republike Hrvatske i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sudjelovanje izaslanstva Saveza na Gene-ralnoj Skupštini CIC-a u Parizu, zamjeni vo-zila Saveza, te nabavci lovačkih odličja za potrebe Saveza.

NOVE LOVAČKE ISKAZNICENakon iscrpne i dinamične rasprave,

usvojeni su i odgovarajući zaključci i od-luke. Tako je usvojena Odluka o načinu izdavanja, evidencije, izgledu i sadržaju lo-vačke iskaznice lovaca članova LS HB, čijoj će se realizaciji pristupiti odmah, kako bi do konca lovne 2009./10. godine svi lovci članovi Saveza stare iskaznice zamijenili novima.

Usvojen je i zaključak da se sve obveze i zadaće Saveza i njegovih članica objedi-ne i kroz jedinstven servis distribuiraju čla-nicama, što znači da će se na razini Saveza za sve članice izraditi jedinstveni formulari lovočuvarske iskaznice, značke, dnevnika,

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA

Skupština Saveza 8. svibnja u MostaruIvica Lučić

zapisnika, zatim nabavka jednake odore za lovočuvare, zatim formulari katastra lovi-šta i trofejnog lista, i sve će se preko Save-za distribuirati članicama prema njihovim zahtjevima i potrebama.

Raspravljajući o organizaciji lovačkih udruga na području općine Čitluk, zaklju-čeno je da se u potpunosti provede rani-ja Odluka Upravnog odbora koja definira ovu problematiku.

Kad je u pitanju primanje novih člani-ca u članstvo Saveza („Finvest“, Bosansko Grahovo i „Buško blato“, Podhum, Livno), stav Upravnog odbora je da se njihovo primanje odgađa do ispunjenja zakonskih uvjeta vezanih za dodjelu lovišta na gos-podarenje (članci 36. – 39. Zakona o lov-stvu F BiH).

EMBRIJ LOVAČKOG MUZEJA U svezi s provedbom Zakona o lovstvu,

odnosno sa zastojem u njegovoj proved-bi, te u svezi sa zabranom lova pojedinim članicama Saveza od strane federalnoga lovnog inspektora, Upravni odbor je do-nio zaključak da se na razini Saveza for-miraju radne skupine koje će službeno posjetiti federalnoga i županijske ministre poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

te federalnoga lovnog inspektora, i od njih zahtijevati bržu implementaciju Zakona o lovstvu i rješavanje problematike lovstva u F BiH, te pojašnjenja oko zabrane lova, a sve u cilju vladavine zakona, zaštite intere-sa svojih članica i unaprjeđenja lovstva na ovim prostorima.

S obzirom da je za 2009. godinu otpala mogućnost izobrazbe lovočuvara u Sred-njoj školi Kupres (županijsko ministarstvo prosvjete nije školi odobrilo novac za izo-

Učinkovit rad Upravnog odbora ishodio je brojne zaključke i odluke


IZ SAVEZA

ZAKLJUČCI

1. Usvaja se Odluka o načinu izdavanja, evidencije, izgledu i sadržaju lovačke iska-znice lovaca članova Lovačkog saveza Herceg Bosne. Realizaciji Odluke pristupiti odmah, sukladno njezinu sadržaju i privitcima uz nju.

2. Sve obveze i zadaće Saveza i njegovih članica proistekle iz Zakona o lovstvu i pod-zakonskih propisa o lovstvu objediniti i kroz jedinstven servis distribuirati članica-ma, uz prethodno prikupljene narudžbe članica, a na temelju tiskarskih i tvorničkih cijena roba i usluga.

3. Na razini Saveza formira se radna skupina u sastavu: Slavko Marin, Dragan Guberac i Ivica Lučić, s ciljem definiranja primjedbi i prijedloga izmjena Cjenika odstrjela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu izdanom od strane Federalnog ministar-stva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

4. Problematiku organizacije lovačkih udruga na području općine Čitluk riješiti su-kladno Odluci Upravnog odbora LS HB broj: 95/08 od 28. 11. 2008. Godine (bez točke 3.), koju provesti u potpunosti.

5. Primanje poduzeća „Finvest Ždralovac“ iz Bosanskog Grahova i LD „Buško blato“ iz Podhuma u članstvo LS HB odgađa se do ispunjena zakonskih uvjeta vezanih za dodjelu lovišta na gospodarenje, od strane istog. (Članci 36. – 39. Zakona o lovstvu F BiH).

6. Na razini Saveza formirati radne skupine, izraditi dinamički plan i organizirati službene posjete Federalnom i svim županijskim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Federalnom lovnom inspektoru, s ciljem implementacije Zakona o lovstvu i rješavanja problematike lovstva u smislu zaštite interesa članica Saveza.

7. Na razini Saveza u 2009. godini, sukladno Programu izobrazbe, odobrenju mjero-davnog ministarstva i javnim ovlastima Saveza, organizirati izobrazbu i polaganje lovočuvarskog ispita i ispita za ocjenjivača trofeja divljači, o čemu podnijeti izvješće na idućoj sjednici Upravnog odbora.

8. Financijsko poslovanje Saveza i njegovih članica u potpunosti uskladiti s pozitivnim zakonskim propisima i odredbama Zakona o porezu na dohodak.

9. Redovitu godišnju Skupštinu Saveza održati u petak 8. svibnja 2009. godine s po-četkom u 12.00 sati u Mostaru. Skupštinu će pripremiti organizacijski odbor u sasta-vu: Darinko Mihaljević, Željko Džidić i Ivica Lučić.

10. Međunarodno izaslanstvo Saveza, zbog mjera štednje i racionalizacije troškova, neće sudjelovati na Generalnoj skupštini CIC-a od 29. travnja do 3. svibnja 2009. u Parizu.

11. Za obavljanje poslova i zadaća Saveza, zamijeniti postojeće vozilo Saveza (Nissan Patrol) drugim vozilom, za što koristiti donacijski, a ne novac iz članskoga doprinosa članica Saveza.

12. Na razini Saveza formirati Zbirku lovačkih trofeja i eksponata, za što treba nabaviti određeni broj trofeja, te pozvati (animirati) sve lovce i lovačke udruge članice Sa-veza da određeni broj (višak) lovačkih trofeja i eksponata daruju Savezu u trajno vlasništvo.

13. Za potrebe Saveza nabaviti nedostajuću količinu lovačkih odličja, sukladno Pravil-niku o lovačkim odlikovanjima i priznanjima LS HB.

14. Na razini Saveza, sukladno prijedlogu Povjerenstva za lovno streljaštvo, u 2009. go-dini organizirati sljedeća streljačka natjecanja:

- Otvoreno Prvenstvo Saveza (svibanj, strelište Mostarsko blato, Široki Brijeg) - Prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu (kolovoz, strelište LU „Sava“, Orašje).

DOBITNICI ODLIČJA

Odličje prvoga reda dobili su:Marijan Đurković i Marko Rošić iz LU „Kuna“, Domaljevac; Dinko Ramljak iz LD „Radovanj“, Posušje; Ljubomir Vu-čur iz LU „M. M. BIKAN“, Vir; Ivica Bejić, Jozo Džido, Ivan Avgustinović i Mato Bejić iz LD „Fazan“, Usora i Mato Katić iz LU „Sava“, Orašje.

Odličje drugoga reda dobili su:Lovro Ferinčević i Mijo Banović iz LU „Kuna“, Domaljevac; Jerko Knezović i Željko Mandurić iz LD „Radovanj“, Posušje; Ante Jurišić, Ante Budimir i Frano Jurišić iz LU „M. M. BIKAN“, Vir; Lovro Bejić, Franjo Bratić, Bariša Av-gustinović, Petar Bonić i Marko Vidić iz LD „Fazan“, Usora; Ilija Draganović, Zoran Porobić i Zvonko Kosić iz LU „Sava“, Orašje.

Odličje trećega reda dobili su:Boris Curić – postumno, Marko Lucić i Mato Mijić iz LU „Kuna“, Domaljevac; Mladen Ramljak, Grgo Jukić, Tomislav Boras i Damir Kutleša iz LD „Radovanj“, Posušje; Ivan Đerek, Ivica Jurišić, Ivica Galić i Nediljko Tolušić iz LU „M. M. BI-KAN“, Vir; Hasib Tokmić iz LD „Fazan“, Usora; Mladen Oršolić, Grgo Ivanović, Mato Vukić, Marko Damjanović, Ma-rijan Matkić, Marijan Baotić, Melihad Omerović, Ambrozije Župarić, Mar-ko Vincetić i Mirko Prgić iz LU „Sava“, Orašje; Jozo Bulić, Šimun Barać, Slav-ko Kordić, Tomo Beno, Stanko Sivrić, Žarko Juričić, Stipe Lesko, Marko Lo-vrić, Ante Pehar, Tomislav Šaravanja, Ivan Lesko, Zdenko Kordić, Željko Mustapić, Jozo Luburić, Ilija Ćorić i, postumno, Veselko Barbarić iz LD „Golub“, Čitluk.

nja: Otvoreno prvenstvo Saveza, u svibnju, na strelištu Mostarsko blato u Širokom Brijegu i Prvenstvo Saveza u lovnom stre-ljaštvu, u kolovozu, na strelištu LD „Sava“ u Orašju.

Upravni odbor donio je i odluku o održavanju redovite godišnje Skupštine Saveza, koja će se održati 8. svibnja 2009. u Mostaru.

Predsjednik Saveza Ilija Vrljić informi-rao je Upravni odbor da će se, istoga dana kad i Skupština, u Mostaru održati i sjedni-ca Savjeta lovačkih saveza Bosne i Herce-govine, na kojoj će Lovački savez Herceg Bosne, odnosno njegov predsjednik, preu-zeti predsjedanje ovim krovnim tijelom za lovstvo u Bosni i Hercegovini. Predsjednik je, kao vrlo izglednu, najavio i mogućnost

dolaska čelnih ljudi CIC-a: predsjednika Di-etera Schramma, potpredsjednika Veljka Varićaka i koordinatora za Jugoistočnu Eu-ropu Tone Vrščaja, u Mostar, na primopre-daju dužnosti predsjedavajućeg Savjeta i na Skupštinu Saveza, što bi, svakako, bila velika čast i priznanje Lovačkom savezu Herceg Bosne i svim njegovim članicama i članovima.


IZ SAVEZA

Na temelju članka 11. Statuta Lovačkog saveza Herceg Bosne, Upravni odbor Saveza na svojoj sjednici održanoj 26. studenog 2008. godine donio je

O D L U K Uo načinu izdavanja, evidencije, izgledu i sadržaju lovačke iskaznice

Članak 1.Odlukom o načinu izdavanja, evidencije, izgledu i sadržaju lovačke iskaznice (u daljnjem tekstu: Odluka)

propisuje se način i postupak izdavanja, evidencija, izgled i sadržaj lovačke iskaznice.

Članak 2.Lovačka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje:

da je položio lovački ispit; da je član lovačke udruge članice Saveza; da je član Lovačkog saveza Herceg Bosne.Lovačku iskaznicu ne smije koristiti druga osoba.

I. NAČIN IZDAVANJA LOVAČKE ISKAZNICE I EVIDENCIJA

Članak 3.Pravo na lovačku iskaznicu na zahtjev ima fizička osoba-građanin koji je položio lovački ispit ili koji je tijekom školovanja izučavao i položio predmet lovstvo te

temeljem toga od LS HB dobio uvjerenje o položenom lovačkom ispitu, i koji je član lovačke udruge, korisnika lovišta i drugih članica LS HB.Za domaće lovce iskaznica se izdaje s rokom valjanosti od 10 (deset) lovnih godina. Iskaznica je valjana uz markicu za tekuću lovnu godinu.

Članak 4.LS HB će stranoj osobi izdati lovačku iskaznicu na zahtjev korisnika lovišta gdje će strani državljanin prvi put loviti te godine, uz dokaz da je strana osoba položila

lovački ispit ili da ima dozvolu za nošenje lovačkog oružja prema propisima zemlje iz koje dolazi (lovačka iskaznica i oružni list).Lovačka iskaznica za strane lovce ima valjanost za onu kalendarsku godinu za koju je izdana i vrijedi za sva lovišta koja koriste članice LS HB, sukladno uvjetima

korisnika lovišta.

Članak 5. Za lovce koji su putem lovačkih udruga učlanjeni u LS HB, lovačka iskaznica bit će izdana prema matičnoj evidenciji članstva pri LS HB.

Zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice podnosi se na formularu koji je tiskan uz ovu Odluku, a podnosi ga lovačka udruga čiji je lovac član. Za lovca koji je član više lovačkih udruga, Zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice podnosi udruga iz mjesta u kojem lovac ima trajno prebivalište.

Članak 6.Lovački savez Herceg Bosne vodi evidenciju izdanih lovačkih iskaznica. Evidencija sadržava:

1) ime i prezime osobe kojoj je izdana lovačka iskaznica; 2) broj lovačke iskaznice;3) identifikacijski broj; 4) datum izdavanja i rok valjanosti, te zamjene ili povrata lovačke iskaznice;

5) datum prijave nestanka, gubitka, krađe ili drugog razloga zbog kojeg je lovac ostao bez lovačke iskaznice ili prava na lovačku iskaznicu.

Članak 7.Ako u slučaju nestanka, gubitka, krađe ili bilo kojega drugog razloga lovac ostane bez lovačke iskaznice, izdat će mu se duplikat, uz predočenje osobne izjave o

gubitku lovačke iskaznice koju je ovjerio mjerodavni organ.

Članak 8.LS HB će u roku od 15 dana od datuma zaprimanja zahtjeva izdati lovačku iskaznicu.

Za strane lovce, do izdavanja iskaznice LS HB će izdati potvrdu s ID brojem iskaznice u roku od 48 sati od zaprimanja zahtjeva.

Članak 9. Troškove izdavanja lovačke iskaznice za lovce članove LS HB snose matične lovačke udruge, a za strane lovce troškove snosi sam lovac podnositelj zahtjeva. Troškovi

izdavanja lovačke iskaznice utvrđivat će se na početku svake kalendarske godine. Prestankom članstva, nositelj iskaznice obvezan je iskaznicu preko matične udruge vratiti LS HB.

II. IZGLED I SADRŽAJ LOVAČKE ISKAZNICE

Članak 10.Lovačka iskaznica izrađuje se od otpornog papira maslinasto zelene boje, sastoji se od prednje strane i poleđine, dimenzija je 85 x 54 mm.

Na prednjoj strani iskaznice unose se sljedeći podatci: u gornjem lijevom kutu je naziv dokumenta: lovačka iskaznica; na lijevoj strani ispod naslova je mjesto za fotografiju; desno od fotografije je prostor za ime, pre-zime, lovačku udrugu, broj iskaznice i datum izdavanja; u gornjem desnom kutu je grb BiH, ispod kojeg je natpis Bosna i Hercegovina i grb Lovačkog savez Herceg

Bosne, ispod kojeg je natpis Lovački savez Herceg Bosne; na desnoj strani ispod grbova je ID broj; na desnoj strani ispod ID broja je zaštitni hologram.Na poleđini iskaznice nalazi se magnetna traka i kvadratna polja za lijepljenje lovnih markica za tekuću lovnu godinu. Sadržaj iskaznice napisan je na hrvatskom

jeziku. Sadržaj, oblik i veličina lovačke iskaznice prikazani su na formularu lovačke iskaznice, koji je sastavni dio ove Odluke.

Članak 11. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. travnja 2010.

Mostar, 26. 11. 2008. Predsjednik LS HB Broj: 91/08 Ilija Vrljić


IZ SAVEZA

Federalni lovni inspektori tijekom mje-seca veljače izvršili su inspekcijski nadzor u pojedinim lovačkim udruga-

ma na području Federacije BiH. Od članica Lovačkog saveza Herceg Bosne, nadzorom su obuhvaćeni LD „Tetrijeb“ iz Kreševa, LO „Vitez“ iz Viteza, LD „Uskoplje“ iz Gornjeg Va-kufa-Uskoplja i LD „Jeleč“ iz Žepča.

Inspektori su nadzor obavljali temeljem svojih zakonskih ovlasti, a sukladno Progra-mu rada federalnoga lovnog inspektorata za 2009. godinu, kojim je planiran aktivan nadzor i kontrola lovačkih organizacija na području F BiH. Nadzor i kontrola obuhva-ćaju kontrolu lovnogospodarske osnove lovišta i godišnjega plana gospodarenja lovištem te njihovu provedbu, kontrolu inventure i katastra lovišta, kontrolu ispu-njenja propisanih uvjeta gospodarenja lo-vištem, organizaciju lovočuvarske službe i zaštite lovišta, kontrolu ulaganja u divljač i lovište, te financijsko poslovanje, kontrolu propisanih evidencija, te drugih zakonom propisanih uvjeta gospodarenja lovištem i organizacije lovačkih udruga.

Temeljni razlozi zbog kojih inspektori kreću u odlučniju aktivnost nadzora i kon-trole lovačkih udruga su sve češći incidenti koji se događaju u lovu, često s tragičnim posljedicama (smrt, ranjavanje), zatim ne-definiranost granica lovišta, nekontroliran broj odstrijeljene divljači, lov zaštićene divljači, lov u danima zabrane lova, nezako-nit lov s psima, uvođenje stranih lovaca u lovišta mimo propisanih procedura, nedo-voljna financijska disciplina, te drugi razlozi lošeg rada i gospodarenja u lovištima.

Cilj planiranoga inspekcijskog nadzora je potaknuti lovačke organizacije, korisnike lovišta, da se lovstvo kao javna djelatnost obavlja u skladu s odredbama Zakona o lovstvu F BiH i drugih propisa donesenih na temelju ovoga zakona.

Nakon obavljenog nadzora i kontro-le, inspektori su lovačkim udrugama koje

su kontrolirali dostavili zapisnike u kojima su taksativno pobrojili stavke koje su bile predmetom kontrole, bez jasno definiranih nedostataka i bez prijedloga mjera i roko-va za njihovo otklanjanje. Ubrzo po dobi-vanju zapisnika, slijedi novi dopis inspek-tora lovačkim udrugama u formi rješenja o privremenoj zabrani lova, koja se uvodi dok udruge ne osiguraju: Rješenje mjero-davnog ministarstva o odobrenju lovno-gospodarske osnove ili Ugovor o dodjeli lovišta na korištenje, Godišnji plan gospo-darenja lovištem za lovište koje je predmet ugovora i Suglasnost mjerodavnog mini-starstva na godišnji plan gospodarenja tim lovištem. U rješenju se, osim zabrane lova, ne definiraju nikakve druge aktivnosti u lo-vištu poput zaštite lovišta, ishrane divljači, izgradnje objekata i drugih mjera lovnoga gospodarenja. Postaje upitno imaju li lovci više ikakvih prava u lovištu, s obzirom da nemaju ugovor o korištenju lovišta niti va-ljanu lovnogospodarsku osnovu za njega.

Iako su lovni inspektori formalno prav-no potpuno u pravu, nepopularne mjere zabrane lova naišle su na veliko negodo-vanje među lovcima, koji se ne smatraju krivima i odgovornima zato što netko drugi (županijska ministarstva) nije odradio svoju zakonsku obvezu vezanu za provedbu Za-kona o lovstvu, a zbog čega se kažnjavaju isključivo lovci, odnosno lovačke udruge. Lovci također drže da je ova odluka „kabi-netska“, da je unaprijed pripremljena i da inspektori zbog toga uopće nisu morali dolaziti u lovačke udruge jer dobro znaju da na području cijele Federacije BiH nitko nema ugovor o korištenju lovišta, niti va-ljano rješenje o odobrenju lovnogospo-darske osnove, sukladno Zakonu o lovstvu. Jednostavno, mogli su zabraniti lov na cije-lom području Federacije, primjenjujući iste kriterije za sve udruge, ili će, ako su imalo dosljedni, postojeća rješenja o zabrani lova staviti izvan snage i napokon za neproved-bu zakonskih propisa početi kažnjavati pra-ve krivce.

Ivica Lučić

Iako su lovni inspektori formalno pravno potpuno u pravu, nepopularne mjere zabrane lova naišle su na veliko nego-dovanje među lovcima, koji se ne smatraju krivima i odgo-vornima zato što netko drugi (županijska ministarstva) nije odradio svoju zakonsku obvezu vezanu za provedbu Zakona o lovstvu, a zbog čega se kažnjavaju isključivo lovci, odnosno lovačke udruge.

KONTROLA I NADZOR LOVAČKIH ORGANIZACIJA

Lovni inspektor zabranio lovUPOZORENJE

za dobrobit životinja

Glavni federalni lovni inspektor, po službenoj dužnosti, a na temelju odred-bi Zakona o dobrobiti životinja, uputio je Upozorenje lovačkim savezima u Fede-raciji BiH, kojim posebno upozorava na odredbe članka 4. ovog Zakona, kojim se zabranjuje:

a) napuštati životinje držane zbog društva i druge životinje držane pod nadzorom čo-vjeka;b) uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru;c) nanositi bol, patnju ili ozljedu životinja-ma tijekom dresure;d) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova, te i svih ostalih životinja;e) huškati životinje na čovjeka, osim pri dre-suri službenih pasa ministarstava unutar-njih poslova i vojske;f ) obavljati operativno-kozmetičke i kirur-ške zahvate na životinjama koji nisu pro-pisani kao osobeni pojedinim pasminama;g) hraniti živim životinjama druge životinje;h) koristiti žive kralježnjake kao mamce u lovu i ribolovu;i) isprobavati strjeljivo na životinji;j) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu;k) upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja;l) uzgajati životinje u svrhu proizvodnje kr-zna;m) uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah, te ih namjerno ozljeđivati, protivno pravilima struke, odnosno naj-novijim znanstvenim dostignućima, te uvoziti i prodavati životinje koje potječu iz takvog uzgoja;n) povećavati agresivnost životinja selekci-jom ili drugim metodama;o) davati žive životinje kao nagrade u igra-ma na sreću;p) prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah;q) zanemarivati životinje s obzirom na njiho-vo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu.

Inspektor, ujedno, upozorava i na izrazito oštre mjere protiv eventualnih prekršitelja odredbi ovoga Zakona, na-vodeći da je za kršenje navedenih za-brana predviđena kazna od 200 KM do 200.000 KM.


IZ SAVEZA

Ocjenjivanje trofeja divljači prema CIC-ovim formula-ma u Republici Hrvatskoj

propisano je Zakonom o lovstvu i obveza je svakoga ovlaštenika prava lova, odnosno korisnika lovišta. Već tradicionalno, u orga-nizaciji Hrvatskoga lovačkog sa-veza, na koncu svake lovne go-dine, ocjenjuju se vrhunski trofeji divljači stečeni u hrvatskim lovi-štima u protekloj lovnoj godini. Ovogodišnje ocjenjivanje vrhun-skih trofeja upriličeno je u sklo-pu tradicionalne manifestacije Sajma lova, ribolova i turizma SALORI – 09., koja je upriličena u Osijeku u razdoblju od 16. do 19. travnja. Samo ocjenjivanje trofe-ja divljači obavljeno je u mirnom i ugodnom ambijentu lovačke kuće Lovačkog društva „Fazan“ u Dardi.

Trofeje je ocijenilo međuna-rodno Ad hoc CIC povjerenstvo u sastavu: Gregor Bolčina (Slo-venija) predsjednik, Ivica Lučić (Bosna i Hercegovina) član i Jo-sip Malnar (Hrvatska) član. Uz navedene članove Ad hoc CIC povjerenstva, u ocjenjivanju tro-feja sudjelovali su i članovi Stal-noga nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja i izložbe Hrvat-skoga lovačkog saveza: Kreši-mir Krapinec, Željko Marman, Mladen Milašinović i Đuro Nikolandić. Kao promatrači, ocjenjivanju trofeja nazočili su: Đuro Dečak, predsjednik Hrvat-skoga lovačkog saveza, Vladimir Cvetko, dopredsjednik HLS-a i Ivica Budor, tajnik HLS-a. Osim

Vrhunski trofeji iz hrvatskih lovišta

MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE TROFEJA DIVLJAČI

Ivica Lučić

navedenih članova Ad hoc CIC povjerenstva i Stalnoga nacio-nalnog povjerenstva HLS-a, te navedenih promatrača, ovom značajnom lovnom događaju pribivali su i ugledni hrvatski lovni stručnjaci, predsjednici županijskih lovačkih saveza pri HLS-u, vlasnici ocjenjivanih tro-feja, te predstavnici lovačkih medija Lovačkog vjesnika, Do-bre kobi, Hoopa i Zova prirode.

Ad hoc CIC povjerenstvo ocijenilo je 16 trofeja divljači, među kojima su: rogovlje jelena običnog – 6 trofeja, rogovlje sr-njaka – 4 trofeja, tuljci muflona – 1 trofej, kuke divokoze – 1 tro-fej, kljove vepra – 1 trofej, luba-nja medvjeda – 1 trofej, lubanja čaglja – 1 trofej i lubanja jazavca – 1 trofej.

Najvrjedniji među ocijenje-nim trofejima su: rogovlje srnja-ka, 196,98 CIC točaka, stečeno u lovištu „Podravlje“, Novi Bezdan (Baranja); tuljci muflona, 237,25 CIC točaka, stečeni u lovištu „Ka-lifront“ na otoku Rabu; lubanja medvjeda, 62,60 CIC točaka, ste-čena u lovištu „Višnjevica“, Ravna Gora (G. Kotar); lubanja čaglja, 26,49 CIC točaka. Ovi trofeji za-uzeli su prva mjesta na nacio-nalnoj rang-listi hrvatskih trofeja divljači i proglašeni su novim nacionalnim prvacima.

Ovogodišnje ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u hr-vatskom lovištima u protekloj

lovnoj godini pokazalo je, da hrvatsko lovstvo kontinuirano ide naprijed, da se iz godine u godinu stječu sve jači trofeji i promoviraju novi nacionalni

prvaci, što je najbolji pokazatelj dobro organiziranog lovstva i kvalitetnog lovnoga gospodare-nja, koje može biti primjer i uzor mnogima u svijetu.

Povjerenstvo je temeljito i stručno obavilo svoj posao


TEMA BROJA

Srna (Capreolus capreolus) danas obi-tava na prostoru od Sredozemlja pa do Skandinavije, od obale Atlantskog

oceana na zapadu pa do Kaspijskog jezera, na istoku Europe. Najviše je ima u: Njemač-koj, Češkoj, Slovačkoj, Danskoj, Austriji, Ma-đarskoj i Bugarskoj. Srneća divljač je u nas i u većem dijelu Europe najbrojnija i najviše lovljena krupna trofejna vrsta divljači. Nje-zina skromnost u ishrani i prostoru, znatna prilagodljivost različitim uvjetima staništa, od ravničarskih poljskih lovišta do lovišta u visokim planinama, doprinijela je njezinoj prisutnosti na svim prostorima BiH. U brd-sko-planinskim i planinskim lovištima najvi-še joj odgovaraju staništa u kojima se šume isprepliću s poljima i livadama, grmlje s ma-njim čistinama. Više voli listopadne šume.

PRED POČETAK LOVA NA SRNJAKA

Drži se da je srneća divljač izraziti stanov-nik šumskih rubova. Nerado mijenja svoje stanište. Iako je u stalnoj potrazi za hranom, to kretanje obavlja unutar relativno ma-loga prostora. Preduvjet za sve ovo je mir u lovištu i odgovarajuća hrana. S obzirom da se približavamo sezoni lova na srnjaka koji, svakako, spada u kategoriju najljepših lovačkih doživljaja, moramo odmah u svim lovištima poduzeti potrebne aktivnosti.

NUŽNE KVALITETNE PRIPREMEU većini aktivnosti, pa tako i u lovu na

srnjaka, ukoliko želimo ostvariti dobre re-zultate, moramo obaviti kvalitetne pripre-me. Prije svega, moramo utvrditi matično brojno stanje, odnosno divljač koja ostane svake godine u lovištu poslije lova i reduk-cije (krivolov, bolest, zima), zatim moramo s obzirom na brojnost divljači u lovištu,

prekontrolirati stanje i ispravnosti postoje-ćih zasjeda i promatračnica, tj. popraviti ih i osposobiti za nadolazeće promatranje i lov te očistiti prilazne putove i šumske staze (prokresivanje) koje se koriste za lov i pro-matranje srneće divljači.

UTVRĐIVANJE BROJNOGA STANJA, SPOLNE I STAROSNE STRUKTURE

Za gospodarenje lovištem i provedbu bilo koje uzgojne mjere nužno je utvrditi matično brojno stanje divljači krajem mje-seca ožujka i početkom travnja, na osno-vi kojega će se napraviti godišnji planovi gospodarenja. Netočno utvrđivanje broja divljači dovodi do nerealnih ocjena o bio-loškim mogućnostima lovišta, pogrešnoga planiranja i korištenja divljači, što vrlo često ima za posljedicu devastiranje lovišta. Srne-ća divljač može se prebrojiti na više načina. Ukoliko terenski uvjeti dopuštaju, osobito u ravničarskim ili blago brdovitim lovištima, obilaskom cijeloga lovišta može se ustano-viti gdje se koje krdo nalazi, izvršiti brojenje, raspoznavanje i evidentiranje po određenim grupama, pri čemu je nužno korištenje pri-godnoga prijevoznog sredstva (terensko vozilo, zaprega). Prebrojavanje se može vršiti promatranjem s promatračnica na način da lovci zasjednu sve promatračnice u isto vri-jeme i to u tri uzastopna izlaza – ujutro, uve-čer i drugi dan ujutro. Izračuna se prosjek za svako promatračko mjesto, a zatim se zbroje rezultati sa svih promatračkih mjesta i na taj način dobijemo broj divljači za cijelo lovi-šte. Za prebrojavanje u brdsko-planinskim i planinskim lovištima, gdje je preglednost i kretanje lovaca-brojača otežano, prebro-javanje vršimo na primjerenim površinama (najboljega, srednjega i najlošijeg boniteta). Svaka od ovih površina iznosi jednu deseti-nu lovnoproduktivne površine lovišta. Broje-nju se pristupa tako da se površina opkoli sa sve četiri strane. Na jednoj strani se lovci ne kreću, očekujući da se kretanjem k njima sa suprotne strane i zbijanjem lovaca iz bočnih strana, pogonom divljač usmjeri k njima. Brojači broje svako grlo koje prođe s njihove lijeve strane, upisujući ga u određenu gru-pu. Ako se divljač izvlači iz pogona između lovaca koji se kreću, brojenje vrše pogoniči, svaki sa svoje lijeve strane. Ukupan broj se dobije preračunavanjem rezultata s najma-nje 30 posto površine, na cijelo lovište. Po-slovi oko prebrojavanja srneće divljači su veoma osjetljivi i zahtijevaju da lovci, koji sudjeluju u tome, budu dobri poznavatelji ove divljači. Broj divljači utvrđen na pojedi-nim dijelovima lovišta i pojedinim krdima uredno se evidentira. Pri tome se utvrđuje i sastav krda prema spolu i starosnoj strukturi te opće zdravstveno stanje, a kod srnjaka i vrijednost trofeja. Za trajno korištenje jed-ne populacije srneće divljači, od najveće je

Utvrđivanje brojnog stanja srneće divljači u proljeće temelj je godišnjega plana gospodarenja. Ako utvrdimo prebroja-vanjem da je stvarno stanje u lovištu jednako onomu utvr-đenom lovnogospodarskom osnovom, tada možemo nor-malno planirati sve zahvate i radnje tijekom godine u lovištu.

Mr. sc. Ivan Jurić

Priprema lovišta za lov srneće divljači


vrijednosti održavanje brojnosti, spolne i starosne strukture na planiranoj razini. Broj-nost matičnog fonda treba se utvrđivati sva-ke godine i ona treba odgovarati bonitetu lovišta. Ako je stvarno brojno stanje srneće divljači u lovištu manje od broja koji je pred-viđen lovnogospodarskom osnovom, tada za toliko moramo smanjiti odstrjel, vodeći računa da se ne zadire u matični fond.

KVALITETAN ŽIVOTNI PROSTOR UVJET ZA OSTVARENJE ŽELJENOGA CILJA

Postizanja visoke kvalitete srneće divlja-či u prvom redu je u poboljšanju životnih prilika u njihovim staništima. Dobra i dostu-pna prirodna hrana i sol za srneću divljač od velike je vrijednosti za razvoj populaci-je. Treba znati da je razvoj kostiju kod ove divljači vrlo buran i kratak. Samo u prvoj godini života izgradi se 80 posto ukupne težine kostiju, a što se u toj godini izgubi, ne može se više nadoknaditi. Srnjaku rastu rogovi tijekom zime, pa je potrebna pomoć u ishrani. Potrebno je vršiti zimsku prihranu i davati sol s dodatcima fosfora i kalcija. Do-datna prihrana tijekom jeseni i zime žirom, mješavinom kukuruza i zobi, kvalitetnim sijenom lucerke, ali i šumskih plodova (žir, pitomi i divlji kesten) isto je tako bitna kao i prirodna prehrana. Za izlaganje hrane i soli podižu se hranilišta i solišta, koja tijekom godine moramo čistiti i održavati. Hranilišta se postavljaju ondje gdje se divljač zadrža-va, a nema dovoljno hrane, zatim blizu po-jilišta i u mirnijim dijelovima lovišta. Bitno je znati da hranilišta treba redovito puniti hranom, jer hranilište bez hrane ničem ne služi, a to je najčešća boljka naših lovaca.

Srnama je potreban 1 kg silažne hra-ne za jedno grlo dnevno. Sol je jedan od bitnih elemenata u prehrani. U lovištu tre-ba biti dovoljno solišta. Njihov broj ovisi o količini divljači. Gdje prevladava srneća div-ljač, jedno solište trebalo bi biti na svakih 40-50 hektara. Solišta trebaju biti na mjesti-ma koja su za divljač pregledna, a ujedno joj nude zaklon. Dobro ih je postaviti blizu hranilišta i pojilišta. Naravno da je izuzetno bitno da lovište obiluje pitkom vodom iz prirodnih izvora i potoka. Dobra opskrblje-nost vodom u lovištu bitna je i za sprječa-vanje migracije divljači.

Osim obilaska navedenih objekata, mo-ramo kontrolirati stanje i ispravnosti posto-jećih zasjeda i promatračnica, popraviti ih i osposobiti za nadolazeće promatranje i lov te provjeriti prohodnost putova i staza za prilaz i šuljanje.

Čeke i promatračnice omogućuju dugo i temeljito promatranje srneće divljači, kva-litetnu procjenu trofejne vrijednosti srnjaka, te mirno i koncentrirano ciljanje. Pucanje s čeke je sigurnije, jer zrno (kugla), u slučaju promašaja, završi u zemlji. Lov dočekom na

visokoj čeki najbolji je način lova. Lovac je na povišenom mjestu, tako da je smanjena mo-gućnost da ga srnjak osjeti mirisom. Vrlo je bitno na vrijeme, tiho i neprimjetno doći na čeku, te kao i u svakom drugom lovu biti str-pljiv, uporan i miran. Čeka se ujutro i uvečer, u razdoblju kad divljač izlazi na pašu.

Promatračnice služe za promatranje div-ljači, jer je bitno znati gdje se nalazi divljač u lovištu, kakvi su spolni i dobni omjeri, ka-kve je divljač kondicije, kakvoga zdravlja i sl. Zbog toga se postavljaju na onim mjestima odakle se divljač može najviše promatrati, tj. u blizini hranilišta, pojilišta, solišta, stalnih pri-jelaza i sl. S promatračnica se divljač, uglav-nom, na smije odstrjeljivati niti uznemirivati, inače bi one izgubile svoju namjenu.

Sve prosjeke, putove i staze, koje se nalaze u lovištu, a služe za lov, nazivamo lovnim prolazima. Prave lovačke staze su one, koje su očišćene i prokrčene isklju-čivo za kontrolu i lov divljači. Takve staze trebaju biti toliko široke, da lovac može njima slobodno i nečujno prolaziti (oko 1 m), a strane potkresane tako da se odje-ćom i puškom ne zapinje. Takve staze vode obično gustišima gdje se divljač nalazi, odnosno zadržava. Takvim stazama može se primaknuti blizu divljači, osmotriti je i odstrijeliti. Ove pripremne radnje u lovištu su jako bitne kod lova na srnjaka šuljanjem, jer kretanjem po lovištu, lovac motri teren, pronalazi divljač i postupno joj se prikrada dok ne dođe dovoljno blizu da ju može do-bro promotriti i odstrijeliti.

ODSTRJEL U OKVIRU REALNOGA PRIRASTA I PO UTVRĐENOJ STRUKTURI

Za održivo korištenje jedne populacije srneće divljači od najveće je vrijednosti odr-žavanje brojnosti spolne i starosne struktu-re na planiranoj razini. Na osnovi održivoga realnoga prirasta mogu se utvrditi održive

TEMA BROJA

kvote odstrjela po godinama uzrasta. Pri-rast se izražava u postotcima, primjerice 0,6 grla po srni. Utvrđivanje stvarnog prirasta moguće je samo tamo gdje se evidentirala ulovljena i uginula lanad i gdje je savjesno prebrojeno matično jato srneće divljači. Osnovno pravilo trajnoga korištenja jedne populacije srna je da ulov mora biti u okvi-ru realnoga prirasta. Prema kalendaru lova, srnjaka je dopušteno loviti od 1. svibnja do 30. rujna u nizinskim i brdskim lovištima, a u planinskim lovištima lovi se od 1. svibnja do 30. listopada. Lov na srnjaka u ravničarskim krajevima počinje u drugoj polovici svib-nja, a u brdsko-planinskim i planinskim lo-vištima znatno kasnije, u lipnju i srpnju. Na početku lovne sezone treba loviti škartove, stare, zaostale i neperspektivne srnjake, a one najsnažnije, najjače i najperspektivnije poštedjeti. Te srnjake treba ostaviti kako bi parili srne i tako na potomstvo prenijeli naj-bolje gene. Ove gospodarske mjere teško je provesti u našim lovištima, jer je većini lovaca cilj odstrijeliti kapitalnoga srnjaka. Mnogi od njih ne vode računa o tome kako takve primjerke treba sačuvati za reproduk-ciju. Za uspješan odstrjel srnjaka (biomasa 20 do 30 kg) dostatne su puške manjega kalibra (223 Remington, 5,6 x57mm). Na-ravno, mogu se preporučiti i puške većega kalibra, s tim da njima riskiramo veće ošte-ćenje mesa divljači.

Kao zaključak, neka bude ova poruka lovcima: Poštovati i odraditi sve navedeno i nadati se dobrom ulovu, a za sve vrijeme priprema voditi računa o miru u lovištu, da se divljač na miru oporavi od teške zime, da se srne mogu na miru olaniti, podiza-ti potomstvo, da se zaštite od predatora i krivolovaca, da se obavi parenje i da divljač zbog uznemirenosti ne traga za novim sta-ništem. Treba, dakle, osigurati tri osnovna uvjeta: zaklon, hranu i mir.

Lovnogospodarski objekti trebaju biti spremni za početak lovne sezone


LOVIŠTE

U porodicu (Familia) naših šumskih koka (Tetraonidae) spadaju vrste (Species): veliki tetrijeb (Tetrao uro-

galus L.), mali tetrijeb – ruževac (Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Bonasa bonasia, ranije Tetrastes bonasia L.). Nešto sjevernije, u Alpama, još je i sniježnica (Lagopus mutus M.), s kojom se i završava popis ove porodi-ce u našem okruženju.

STANIŠTA ŠUMSKIH KOKAZa sve njih zajedničko je da žive na šum-

skom zemljištu u nekom od oblika šumske vegetacije. Na njemu traže i nalaze hranu i zaklon, prostor za svadbeni ritual, mjesto za gniježđenje, vegetaciju – kao sklonište za sebe i piliće, i mjesto na kojem će naći hranjiva životinjskoga podrijetla (u vidu in-sekata ili njihovih razvojnih oblika, crve i dr.) kao i biljnu hranu.

Šuma i šumsko područje je, dakle, nji-hov dom. No, kako su ti prostori različiti, svaka vrsta bira prostor koji joj odgovara. Jednom odabran, on ostaje njihovo bora-vište sve dok se uvjeti u njemu ne promije-ne. Ako dođe do promjene – zbog njihove urođene neprilagodljivosti, šumske koke napuštaju te prostore u potrazi za sličnima. U tom procesu često bivaju nepovratno iz-gubljene. Osnovni životni zahtjevi šumskih koka su: širina prikladnog areala (zahtije-vaju dosta prostora), prisutnost određenih biljnih i životinjskih vrsta koje sudjeluju u

ishrani i nužan mir koji podrazumijeva što manje sječe u šumama, pašarenja i drugih čovjekovih aktivnosti u staništu. No, svaka od vrsta ima i vlastite zahtjeve.

Veliki tetrijeb. Naseljava mirne, prorije-đene i starije sastojine u planinskim predje-lima, između 1.100 i 1.800 m nad morem, u kojima dominiraju različite vrste borova, smreka, jela, bukva i ariš u gornjim etaža-ma, s skupnim podrastom grmolikoga ra-slinja u srednjim, i prostranim proplancima uz rubove šuma na kojima ima borovnice, maline, brusnice i obilje travnatih površina u prizemnim etažama.

Mali tetrijeb. Naseljava prostore visokih planina u kojima se izmjenjuju mješovite sastojine šuma, grmolike skupine bora kri-vulja ili predplaninske bukve, s prostranim planinskim pašnjacima uz gornju granicu šumske vegetacije, na nadmorskim visina-ma od 1300 do 1800 m.

Lještarka. Za staništa bira mješovite ili lišćarske šume s dosta proplanaka i bujnom prizemnom etažom u kojoj dominira lije-ska, zova, jarebika, malina, kupina i druge prateće vrste.

Na našim prostorima šumske koke su imale prostrana staništa. Veliki tetrijeb na-seljavao je: Plješivicu, greben Dinarida koji se proteže od Grmeča preko Osječenice, Klekovače, Šatora, Lisine, Vitoroge, Kopriv-nice, Sebešića, Cincara, Raduše, Vranice, Vrana, Čvrsnice, Igmana, Zvijezde, Konjuha, Jahorine, Treskavice, Zelengore i Vučeva do Maglića. Nažalost, na mnogim prostorima

je nestao. Matvejev saopćava već 1957. godine da je veliki tetrijeb opstao samo na Klekovači, Osječenici, Šatoru, Cincaru, Vito-rogi, Lisini, Konjuhu, Treskavici, Zelengori i Magliću, a podatke o prisutnosti na drugim staništima treba provjeriti.

Mali tetrijeb je u Bosni i Hercegovini bio izuzetno brojan na Hrbljinama (greben između Kupreškog i Glamočkoga polja) te Zelengori i Magliću. Danas ga više nema ni na jednom lokalitetu.

Lještarke je također bilo na brojnim sta-ništima. U Bosni i Hercegovini prisutna je u šumama sjeverne Hercegovine te središnje i istočne Bosne. Areali su joj danas smanjeni ali, prema raspoloživim podatcima, opsta-nak joj nije ugrožen.

Istraživanja o razlozima nestajanja ili smanjenja brojnosti šumskih koka ukazuju da je osnovni uzrok tomu promjena život-nih uvjeta na njihovim staništima.

ZAJEDNIČKE ODLIKE ŠUMSKIH KOKASve šumske koke gnijezde se na tlu. Kao

mjesto gniježđenja biraju ocjedita i od po-gleda zaklonjena mjesta. Gnijezdo je plitka udubina u tlu s nešto suhog lišća ili trave i ponekim perom, što ne sprječava kontakt jaja s vlagom iz tla. Koka na gnijezdu leži čvr-sto. U prvim danima valjenja gnijezdo na-pušta jednom dnevno (nahraniti se, prpati i osloboditi se izmeta), a kasnije znatno rjeđe. Pri tome, neke od njih pokrivaju jaja granči-cama, udalje se korakom na neku distancu i tek onda polete. Obratnim postupkom se vraćaju. Gnijezdo posve napuštaju tek kad se svi pilići izlegu i osuše. Istodobno počinju s traženjem hrane – u prvim danima (uglav-nom) životinjskoga podrijetla (razne insekte i njihove razvojne oblike), kojom podmiru-ju potrebe za bjelančevinama potrebnim u gradnji organizma. Ubrzo prelaze i na biljnu hranu, koja im s početkom jeseni postaje i jedina. Sastoji se od sočnih plodova (jago-de, maline, kupine, plodovi zove, borovnica, brusnica i sl.), raznog sjemenja trava i plodo-va drvenastoga bilja, pupova, mladog lišća i neodrvenjelih izbojaka. Sličan način ishrane je i kod odraslih. I oni svoje potrebe za bje-lančevinama (u razdoblju nošenja i mitare-nja – osobito) podmiruju uzimanjem hrane životinjskoga podrijetla.

Probavni trakt šumskih koka prilagođen je za korištenje hrane koju uzimaju. Počinje snažnim kljunom kojim uzimaju, ili bolje reći otkidaju, vršike mladica, pupove i igli-ce tijekom zime ili sabiru šumske plodove, insekte, crve i drugo, i preko usne duplje i jednjaka smještaju u voljku. Voljka pred-stavlja odlagalište hrane iz koje se ona dalje prebacuje u žljezdasto-mišićavi želudac, gdje se natapa želudčanom kiselinom a potom i usitnjava uz pomoć unesenih ka-menčića (gastrolita – netopivih u želudča-

ŠUMSKE KOKE NAŠEGA PODNEBLJA

Veliki tetrijeb, mali tetrijeb i lještarkaPovećano zanimanje za šumske koke našega podneblja je, bez sumnje, u činjenici da one u našim lovištima sve više gube svoja staništa, sve ih je manje. Ponukani time, ovim ukrasima prirode bavimo se s izrazitom željom da ovo pisa-nje ne bude nekrolog već poticaj na razmišljanje što činiti da ta divna stvorenja zadržimo na našim prostorima, pa čak i obnovimo njihova staništa gdje god je to moguće.

Mr. sc. Živko Rapaić


LOVIŠTE

noj kiselini) pretvarajući je u kašu. U takvom obliku ona ide u tanko crijevo gdje se djelo-mično resorbira (bjelančevine, masti i drugi ugljikohidrati). Neiskorišteni dio (pretežito celuloza i lignin) ulazi u (dva) slijepa crijeva, gdje se uz pomoć bakterija razlaže i resor-bira preostali dio hranjivih sastojaka. Ono što poslije toga ostane prelazi u debelo cri-jevo, odakle se izlučuje u kompaktnom ili kašastom obliku.

Šumske koke bogato su obrasle perjem, što upućuje na to da su stanovnici hladni-jih predjela. Perjem je pokriveno tijelo, po-čevši od nosnica do nožnih prstiju (samo kod lještarke je ljeti do pola piska). Kljun i nokti su rožnati, a od rožnate materije su i resice kod maloga i velikog tetrijeba kao i kod lještarke, koje im izrastaju na prstima u jesen (da bi povećale stajaću površinu na snijegu) i pri mitarenju iduće godine, otpa-daju. Mitarenje kod pilića počinje zamje-nom paperja letačkim perima na krilima već u prvim danima života, a potom ubrzo i na ostalim dijelovima tijela. Operjavanje se završava tijekom jeseni i oni od tada ima-ju (uz male nijanse) odjeću odraslih. Kod odraslih taj proces počinje tijekom svibnja

(poslije parenja). Pri tome koke najprije od-bacuju resice na prstima a potom postu-pno pojedina pera, na mjesto kojih dosta brzo izrastaju nova. To je razdoblje kad se teško odlučuju poletjeti i pred opasnosti-ma više bježe nego što lete. Na kraju mita-renja otpadaju rožnati dijelovi kljuna i nokti ispod kojih su već formirani novi. Mitarenje se završava početkom listopada kad su sve jedinke zamijenile perje i rožnate dijelove (uključujući i resice na prstima). Oko očiju šumskih koka nalaze se kožne bradavičaste tvorevine (ruže) koje su kod mužjaka – oso-bito u razdoblju parenja – velike i žarko cr-vene boje a kod koka nešto manje i svjetlije obojene.

Neprijatelji šumskih koka su brojni. Ja-streb je od pernatih najopasniji jer ih lovi dok traže hranu na proplancima i planin-skim pašnjacima. Osim njega tu su još i or-lovi i ušare. Od dlakavih, najviše ih ugroža-vaju lisice (koke na gnijezdu, mlade dok ne polete a odrasle još i u vremenu mitarenja), ali i kune, lasice, jazavci i drugi mesojedi i svejedi. Ugrožavaju ih i bolesti, poglavito one koje prouzrokuju vanjski i unutarnji pa-raziti, virusi i mikroorganizmi. Zaštitu od ne-prijatelja, pilićima i koki osigurava zaštitna boja perja i vegetacija. Pilićima još i zvučno upozorenje koke na koje se oni priljube uz zemlju i primire, dok koka oponaša „ranje-nu pticu“ (čime koka na sebe skreće pozor-nost) bježeći što dalje od mjesta gdje su pilići ostali. Pred pernatim grabežljivcima odrasli i pilići sklanjaju se u grmlje, a pred dlakavim slijetanjem na grane ili preletom na mirnija mjesta. Od vanjskih parazita oslobađaju se prpanjem u prašini ili pijesku.

NAČIN ŽIVOTA I STANIŠNE PRILIKEVeliki tetrijeb zimu provodi u predjeli-

ma šuma, birajući za svoj boravak i noćenje odrasla stabla guste krošnje koja će mu osi-gurati sklonište od nevremena i neprijate-lja. Po lijepom, vedrom danu, izlazi na osun-čane grane i čeka da popusti jutarnji mraz i otpadne inje s mladica, kako bi pupove, iglice pa čak i tanje neodrvenjele izbojke koristio kao hranu. Izabrana mjesta za bora-vak obično su na južnim padinama planine, na kojima snijeg najprije nestaje i tako oslo-bađa hranu pri tlu i na samom tlu (plodovi venje, osušeni plodovi borovnica, brusnice i dr.). Mjesta njihova boravka lako je ustano-viti po kupicama izmeta na snijegu.

Krajem zime, pod utjecajem viših tem-peratura i dužine dana, počinje i reproduk-cijska aktivnost. Češći su preleti, ali i susreti s ostalim mužjacima i ženkama. Obično tijekom ožujka počinju pripreme za pare-nje izborom “bojine”, tj. prostora na kojem će se obaviti svadbeni ritual ali ponekad i ozbiljna bitka za mjesto u hijerarhiji i pravo na sparivanje. Krajem ožujka ili početkom

travnja mužjaci počinju, još prije zore, s pje-smom kojom – osim poziva kokama, ozna-čavaju svoju dominaciju u prostoru. Sastoji se od četiri dijela, od kojih prvi sliči na škljo-canje, drugi na kucanje, treći na vađenje čepa iz boce, iza kojeg dolazi „brušenje“ (pri čemu je gluh i slijep) kao četvrti. Poslije kraće stanke, pjesma se istim redoslijedom ponavlja, pa čak i onda kad, već u svanuće, sleti na tlo među koke. Tu nastavlja sa šepi-renjem spuštenih krila i lepezasto raširenog repa, obigrava oko koka sve do momenta kad koka pokaže spremnost za sparivanje. Ritual udvaranja traje 7 – 10 dana, a vrijeme od početka do kraja razdoblja parenja i svih 30 – 50 dana, s obzirom da se prekida u slu-čajevima jakog vjetra, magle, snijega, jake kiše i nevremena uopće, a nastavlja se čim nepogode prestanu. U tom razdoblju sve su koke oplođene i one se razilaze, obično krajem travnja ili početkom svibnja, tražeći pogodno mjesto za gniježđenje. Uz ovo, valja reći da pravo na parenje izbore obič-no stariji snažni mužjaci, a mlađim i slabijim dodijeljena je uloga promatrača. Koke od sredine svibnja pa do sredine lipnja for-miraju gnijezdo sa 6 – 12 jaja, a potom na njima leže 26 – 28 dana. Pilići su poletarci već s 14 – 15 dana. Doduše, u prvo vrije-me na kratke distance, ali sa starenjem, i na veće. Brojnost pilića u jatu je pod snažnim utjecajem vremenskih prilika (posebno ka-snog snijega, kasnih mrazeva, hladnih kiša i dugotrajnijih niskih temperatura) i prisut-nih predatora. Obično se kreće od 1 do 6 pilića ili prosječno 2,8 pileta po koki krajem jeseni.

Ishranu ova vrsta osigurava u prirodi bez većih poteškoća. Analizom izmeta i pregledom sadržaja voljki utvrđeno je da hranu tijekom zime i ranoga proljeća čine biljne vrste (iglice – najčešće bora, pupovi lišćara i četinjača, vrhovi grančica i tek po-neki plod venje (Juniperus nana) koji je izvi-rio iz snijega. U kasno proljeće i početkom ljeta osjetno se povećava udio hrane živo-tinjskoga podrijetla, a od biljnih hranjiva mlado lišće, izbojci i dospjelo jagodičasto voće. Krajem ljeta opada udio hranjiva živo-tinjskog podrijetla a povećava se udio bilj-noga. Na jelovniku su im tada maline, bo-rovnice, brusnice, plodovi jarebike i razne sjemenke. U nekim slučajevima borovnice su im bile i jedina hrana. Dolaskom snježnih dana tetrijebi opet prelaze na zimski režim ishrane. Potraga za hranom i mirom uvje-tuje migracije tijekom godine. Zimu i rano proljeće provode u višim predjelima. Tu se i pare. Nakon toga i pijevci i koke spuštaju se u niže dijelove planine, gdje vegetacija kre-će ranije. Tu, na mjestima bez snijega, lakše nalaze hranu, a koke i mjesto za gnijezdo. U tom prostoru koka vodi piliće i, kao i muž-jak, mitari. Nailaskom toplijih dana opet

Veliki tetrijeb


LOVIŠTE

kreću prema višim predjelima, gdje u tom razdoblju nalaze sočniju hranu (borovnice su im najzanimljivije) i brojne insekte, i tu ostaju sve do idućeg proljeća.

Mali tetrijeb također naseljava prostore planina velikih visinskih razlika. Tijekom go-dine i on mijenja boravište. Ali za razliku od velikoga, on zimu provodi u sredogorju. Tu nalazi hranu i sklonište u mješovitim sastoji-nama četinjača i lišćara ili u čistim bukovim sastojinama. Odatle kreće početkom ožujka u više predjele i to na samu granicu šumske vegetacije, gdje počinju planinski pašnjaci. Tu odabire mjesto za „bojinu“. Obično je to prostrani proplanak u predjelu bora krivulja ili grmova pretplaninske bukve, koje koristi kao sklonište. Na „bojine“, tijekom travnja i svibnja (zavisno od vremenskih uvjeta), izlaze i pijevci i koke. Najprije pijevci, koji u međusobnim borbama osvajaju prostor i

hijerarhijsko mjesto, a potom i koke. Proces teče približno ovako: pijevci se oko „bojine“ još za mraka oglašavaju zviždukom koji sli-či na „ču-huuuj“, čime označavaju svoju na-zočnost, ali i polaganje prava na teritorij. Pri tome poskakuju i šepire se, nastojeći time iskazati svoju snagu. Takvim ritualom pribli-žavaju se jedan drugome sve dok ne pređu nevidljivu granicu teritorija. E, tad počinje borba, koja završava protjerivanjem slabijeg, nakon čega pobjednik slavodobitnim prele-tom preko „bojine“ izaziva sljedećeg reflek-tanta. Ukoliko se pojavi, borbe se nastavljaju. Koke se na „bojini“ pojavljuju dok još teritoriji nisu „razgraničeni“i ponašaju se kao nezain-teresirane za događanja. Tek kad najjači pi-jevac ostane na „bojini“, počinje ritual izrav-nog udvaranja, ali i odlučivanje koka hoće li ostati s pobjednikom ili potražiti drugoga. Udvaranje pijevca manifestira se šepirenjem spuštenih krila i raširenog repa, a završava pristankom koke na sparivanje. Oplodnjom se završava razdoblje parenja, ali ne i pjesma mužjaka. Na „bojini“ ostaju mladi pijevci, koji nisu imali pristupa ni prava na javljanje, i daju sebi oduška pjevanjem.

Nakon oplodnje, koke se povlače na obrasle površine i odabiru mjesto za gnijez-do, u koje snesu 6 – 14 jaja, a potom na nji-

ma leže 25 – 27 dana. Nakon valjenja, čim se pilići osuše, koka s njima napušta gnijez-do u potrazi za hranom. U prvim danima pilići se hrane isključivo insektima, njihovim larvama i crvima. Tako se hraneći, brzo na-preduju. Prva pera dobivaju na krilcima, što im omogućava kratke prelete već poslije 7 dana starosti. Pilićima je nužna majčina toplina i zbog toga u prvim danima života više vremena provode pod kokom nego u traženju hrane. Čim osjete hladnoću, oni se oglašavaju i majka ih sakuplja pod svoje ra-zrahljeno perje. Nakon tri tjedna ona ih od toga počinje odvikavati, a nakon četiri, ona ih više ne prima. Mladi međutim, ostaju s njom u jatu sve do proljeća, kad se posve razilaze. Brojnost pilića u jatu je i ovdje pod snažnim utjecajem vremenskih prilika i pre-datora. Pri paniranju prirasta ne bi trebalo računati s više od 3 do 3,5 pileta po koki.

Pregledom voljki i analizom izmeta utvrđeno je da biljna hrana predstavlja osnovnu komponentu u ishrani tijekom ci-jele godine. Hrana životinjskoga podrijetla nezamjenjiva je pilićima u prvim tjednima života – radi brže izgradnje organizma, a odraslima u tijeku mitarenja – kad su po-trebe za bjelančevinama veće. Bjelančevi-nasta hrana, u manjem ili većem obujmu, u ishrani sudjeluje sve do kraja ljeta. I kod malog tetrijeba lako je uočiti sposobnost da migracijama unutar staništa odabere najpovoljnije prostore za život (uvjetovane klimatskim prilikama i izvorima hrane). Tije-kom zime je u sredogorju, gdje nalazi po-voljna skloništa i dobre izvore hrane. U rano proljeće je na „bojinama“ na granici šumske vegetacije, ali odmah po završetku svad-benog rituala vraćaju se u obrasle prostore manjih nadmorskih visina, gdje nalaze bo-lja skloništa i više hrane na tlu bez snijega, povoljna mjesta za gniježđenje i skloništa

za mitarenje, bolje uvjete za pronalaženje hrane životinjskoga podrijetla potrebne mladima i uopće, za uspješnije vođenje i odgoj potomstva. S nailaskom toplih ljet-nih dana, jata se vraćaju u više predjele, gdje nalaze sočniju hranu (borovnice, bru-snice, maline i dr.) i dobra skloništa u prisut-noj vegetaciji. Tu ostaju do prvih snjegova i onda opet ponovno.

Lještarka se i načinom života i izgledom razlikuje od opisanih. Naseljava brdsko-pla-ninske predjele obrasle sastojinama bukve, bukve i jele, jele i smrče, ariša i drugim vr-stama. Obično su to južne padine u kojima je i dosta proplanaka i rubnih dijelova šuma u kojima ima lijeske, breze, johe i jarebike u srednjoj etaži, a maline, kupine i zove u donjoj. Živi u parovima (monogamna vr-sta). Tijekom zime je u dijelovima šume s dosta lijeske i breze čije rese koristi za hranu u tom razdoblju. Parovi se formira-ju tijekom ožujka. Tada počinje svadbena pjesma mužjaka, kojem (tek nešto drugači-jom arijom) odgovara ženka. Udvaranje se i kod njih izražava šepirenjem na tlu, gdje se obavlja i parenje. Koka tijekom svibnja formira gnijezdo na tlu, u koje snese 7 – 12 jaja, na kojima leži 24 – 25 dana (podatci nekih autora kazuju da je to samo 21 dan). Pijevac ne sudjeluje u valjenju, ali je sve to vrijeme u blizini gnijezda i obično oglašava opasnost od grabežljivaca. Koka s pilićima, odmah po završetku valjenja, napušta gni-jezdo i odlazi u potragu za hranom. Tada im se pridružuje i mužjak. Osnovna hrana pilića u prvim danima je životinjskog podri-jetla (crvi, insekti i njihove razvojne forme), ali vrlo brzo počinju uzimati i biljnu hranu (najprije dospjele jagodičaste plodove, a potom i razne sjemenke trava). Pilići brzo napreduju. Poletarci (na kratke staze) su već nakon 5 – 6 dana. Oblik i veličinu odraslih

Mali tetrijeb

Lještarka


LOVIŠTE

dostignu već s tri mjeseca. U jatu ostaju do listopada, kad počinje izdvajanje u parove koji polaze u borbu za osvajanje a zatim i obranu životnog prostora. U izabranom prostoru provode iduću zimu. Broj pilića uz koku je različit. Iskustva govore da je realno računati s 3 – 4 pileta po paru kao godišnji prirast. Migracije u staništu tijekom godine potvrđene su i kod lještarke. Tijekom zime i ranog proljeća su u nižim predjelima, ali s dolaskom toplijih dana one idu u više dije-love planine, gdje nalaze dozrele jagodiča-ste plodove, svježiju hranu i dosta insekata. S jesenjim danima, smjer njihova kretanja je opet u pravcu nižih krajeva, gdje ih doče-kuju dozreli plodovi zove, jarebike te razno sjemenje i plodovi drveća i grmlja. Tu ka-snije, u vrijeme snijega, nalaze cvjetne rese lijeske, breze i johe, koje s apetitom koriste.

NASELJAVANJEBrojna su staništa šumskih koka u svi-

jetu ostala bez neke ili svih vrsta šumskih koka. U neka od njih pokušalo se s ponov-nim naseljavanjem, nažalost bez uspjeha. Bolje rečeno, u literaturi smo našli da je uspjeh postignut samo u jednom slučaju davne 1837./38. godine u Škotskoj. A poku-šaja je bilo u Irskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Italiji, Švicarskoj, SAD-u i Kanadi. Te okolno-sti, međutim, nisu utjecale da se na tome prestane raditi. S istraživanjima se i dalje nastavlja, posebno u stručnim krugovima, s nadom u uspjeh. Tomu u velikoj mjeri po-maže primjena telemetrijskih pomagala. S njima su razjašnjeni migracijski putovi unu-tar staništa kao i razlozi za to, a došlo se i do saznanja o približnim veličinama staništa,

Veliki tetrijeb Mali tetrijeb LještarkaPijevci Koke Pijevci Koke Pijevci Koke

Glava- kljun svjetlo žut, zakrivljen, jak sivo crn taman- ruža žarko crvena svijetlo crvena žarko crvena svijetlo crvena žarko crvena svijetlo crvena- podbradak crna pera, kod starijih duža samo naznačena nema nema- ćuba nema nema duže perje na potiljku nema

Boja perja- vrat crn, s kovinastim sjajem hrđasto smeđ crn, s kovinastim sjajem hrđasto smeđ crna mrlja na grlu -- tijelo tamno sivo do crno hrđasto smeđe crno, kovinasti sjaj hrđasto smeđe sivo hrđasto, s bijelim pr. kao pijevac- krila tamno siva, s bijelom mrljom hrđasto smeđa tamno siva, bijela pruga hrđasto smeđa, bijela pr. sivo hrđasta s bijelim pr. kao pijevac- podrepna pera crna, s bijelim krajevima hrđasta bijela hrđasta riđa kao pijevac- rep crna, s bijelim pjegama hrđast crn, srednja pera kraća hrđast siv, s crnim i bijelim prug. siv, sa svijetlim prug.

Oblik repa lepezast lepezast lirast vilast zaobljen zaobljen

Dužina tijela u cm 90 - 92 60 - 67 58 - 65 40 - 45 34 - 37 32 - 35

Težina u kg 3,5 - 4,5 1,4 - 3,0 1,1 - 1,6 0,7 - 1,0 0,40 - 0,45

Jaja - boja svijetlo smeđa, s tamnim pjegama svijetlo smeđa, s tamnim pjegama smeđa, s mrljama- veličina u mm 52 x 42 50 x 35 39 x 29- broj u gnijezdu 6 - 12 6 - 14 7 - 12

Vrijeme valjenja 26 - 28 dana 25 - 27 dana 24 - 25 dana (po nekima i kraće)

veličini prostora „bojine“, izgledu staništa po obraslosti, najzanimljivijim vegetacij-skim vrstama u njemu, stupnju propusno-sti svjetla u sastojini i nizu drugih bitnih uvjeta. Koristeći se rezultatima istraživanja života velikog tetrijeba u raznim zemljama, Fr. Ekar kaže da bi, za uvjete Slovenije (koji su slični našima), bilo nužno da stanište ove vrste bude veće od 10.000 ha ako želimo snažnu i zdravu populaciju, da je u njemu stupanj propusnosti svjetla kroz krošnje dr-veća najmanje 50 posto – radi uspješnog razvoja bogate prizemne vegetacije – i da zastupljenost bora u sastojinama bude naj-manje 20 posto. Uz to predlaže da se u sta-ništu, u razdoblju parenja i odrastanja mla-

Osim zajedničkih odlika, pojedine vrste razlikuju se po izgledu, načinu života i ambijentu koji biraju kao svoje stanište, što je vidljivo iz ove tabele

dunaca (1. svibnja – 15. srpnja), obustave šumski radovi i ograniči prisutnost ljudi (pa čak, ako treba, i propisima). Naglašava da je vrlo značajno ustanoviti razloge nestajanja neke vrste na nekadašnjem staništu i njih otkloniti, jer nakon ponovnog stvaranja povoljnih uvjeta za očekivati je da se vrsta ponovno vrati.

STOP PROCESU POGORŠANJAPrirodni uvjeti našega podneblja odgo-

varaju životnim zahtjevima šumskih koka. To dokazuju podatci o njihovoj prisutnosti sačuvani u muzejima i zabilježeni u literatu-ri. Nažalost, današnje stanje pojedinih vrsta u nekadašnjim staništima u Bosni i Herce-govini je u rasponu od poraznog do teško prihvatljivog. Veliki tetrijeb opstaje tek na nekim od ranijih staništa. Mali tetrijeb je ne-stao. Lještarka opstaje na znatno manjem broju staništa u kojima (i bez posebnog nastojanja čovjeka) još uvijek postoje za nju potrebni životni uvjeti. Organiziranom akcijom zaštitara (lovaca i poštovatelja prirode), uz nužnu suradnju s korisnicima šuma i planinskih pašnjaka, daljnji proces pogoršanja stanja – uz primjenu suvreme-nih znanstvenih dostignuća – može se zau-staviti. Ponovno naseljavanje šumskih koka nije do sada dalo željene rezultate. To nas, međutim, ne bi trebalo obeshrabriti da na tome i ubuduće radimo, uz odgovarajuću pripremu terena i uvođenje novih, znan-stveno provjerenih tehnologija.

Dotle, ostaju nam samo priče kako je to nekad bilo, i nastojanje – da bar ono što nam je ostalo, sačuvamo za one koji nas nasljeđuju.

Zaštitu od neprijatelja, pilićima i koki osigura-va zaštitna boja perja i vegetacija. Pilićima još i zvučno upozorenje koke na koje se oni priljube

uz zemlju i primire, dok koka oponaša „ranjenu

pticu“ (čime koka na sebe skreće pozornost) bježeći

što dalje od mjesta gdje su pilići ostali.


LOVAČKO ORUŽJE

Iskustva mnogih lovaca govore o prak-tičnosti lovačkih pušaka s kombinira-nim cijevima. Kombinirano oružje vrlo

je praktično i korisno, posebno kad se istodobno lovi krupna i sitna divljač. Lovac je, u svakom trenutku, u mogućnosti lovi-ti sitnu divljač sačmom, a krupnu oštrim (užlijebljenim) zrnom.

Kombiniranim oružjem dobro se gađa i pogađa, jer se lovac duljom uporabom jednoga kundaka bolje privikne na pušku. Veliku prednost ovomu oružju daje i mo-gućnost montiranja optičkih nišana, kad dobivamo i vrlo pouzdan karabin za pu-canje s čeke.

Kod lova crne divljači (divlje svinje), lovac može kod prvoga pucnja, tj. na bli-že, koristiti i sačmenu cijev, pucajući iz nje Brennekeovu ili neku drugu kuglu.

Kombinirano oružje dijelimo prema broju cijevi na: dvocijevno, trocijevno i če-tverocijevno.

Od kombiniranog oružja, najčešće se koriste cijevi s jednom sačmom i jednom oštrom (užlijebljenom), a lovcima je najo-miljenija ona s tri cijevi, koja je, na žalost, zbog visoke cijene mnogima nedostupna.

Lovačke puške s kombiniranim cije-vima funkcioniraju na sljedeći način: Na jednu glavu puške s kundakom može se postavljati više parova cijevi (kod troci-jevki ili drillinga to se ne može) - kugla/sačma, sačma/sačma, kugla/kugla ili cijevi za sportska gađanja, trap ili skeet, itd. Mali je broj lovaca koji imaju kompletan asor-

Lovačke puške kombinirke

timan cijevi koje nudi jedan proizvođač. Oni dubljega džepa najčešće sebi priskr-be jedne cijevi s obadvije sačme, jedne u kombinaciji sačma - užlijebljena i eventu-alnu treću s objema užlijebljenim cijevi-ma. Tko ima sve ove cijevi na repertoaru, može se svrstati u imućnijeg lovca.

Zbog povećanog naprezanja uzroko-vana visokim tlakovima koji se razvijaju u užlijebljenim cijevi, a on iznosi do 5.000 bari, glave pušaka su vrlo robusne. Zatva-raju se najčešće preko dvostrukih „ključe-va“ na cijevima i Greener ili Kersten utvrđi-vača s gornje strane.

OD OBIČNIH PUŠAKA, DO SAVRŠENIH TROCIJEVKI I ČETVEROCIJEVKI

Od kombiniranog oružja, lovcima je najomiljenija puška s tri cijevi, koja je, na žalost, zbog visoke cijene mnogima ne-dostupna.

Puške s kombiniranim cijevima najče-šće koriste europski lovci i lovci iz zemalja bivšega Sovjetskog Saveza. Zato i ne čudi što najviše proizvođača tih pušaka ima u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Francuskoj i Finskoj.

Kod nas, najčešće su u upotrebi češke kombinirane i njemačke drilling puške.

Kad pogledamo razvoj, stanje i novosti kod lovačkoga oružja krajem 20. st., onda se da zaključiti da se mnogo napredovalo u segmente ovoga oružja. Od nekadašnjih običnih pušaka s dvije kombinirane cijevi, došlo se do savršenih trocijevki i četvero-cijevki s težinom ne većom od 4 kg.

Kod kombiniranog oružja i dvokugla-ra nastavljen je trend tzv. „lebdećih cijevi“,

Mladen Bešlić

cijevi koje nisu fiksno vezane jedna za dru-gu cijelom dužinom, što ima za posljedicu manju deformaciju – istezanje tople cijevi i precizniji pogodak. Blaser je konstruirao drilling (Model D 99) kod kojeg je užlije-bljena cijev gornja, te su nišanska linija i linija osi cijevi daleko bliže nego kod klasičnih trocijevki. Cijevi istoga drillinga vezane su samo u baskuli i na kraju prste-nom, zbog izbjegavanja već navedenih deformacija.

Upoznat ćemo vas s nekim od pozna-tih proizvođača ovih lovačkih pušaka.

BLASER MODEL BBF 95/97Priča počinje 1963. godine, kad je le-

gendarni Blasen osnovao tvrtku „Blaser“. Vlasnik tvrtke Gerhard Blenk okupio je oko sebe najbolje inženjere i majstore puškarskoga zanata. Lovačko oružje Bla-ser, originalnih konstrukcija i vrhunske izrade, postalo je jedno od najcjenjenijih u svijetu. Ovaj model je, u svojoj klasi, proglašen oružjem godine u Njemačkoj,

Puške s kombiniranim cijevima, pokraj svake je presjek na kojem se vidi vrsta kombinacije

Blaser model 95/97


LOVAČKO ORUŽJE

a zbog odnosa cijene i kvalitete, postao je najtraženijim na tržištu.

Tehnički podatciDužina gornje i donje cijevi: 60 cmUkupna dužina: 103 cmTežina prazne puške: 2,5 kgKalibar, sačma: 20/70, 20/76, 16/70, 12/70, 12/76Kugla: od 22 hornet do 9,3 x 74RNajtraženiji kalibar je u kombinaciji

12/76 i 30-06

MERKEL MODEL 211Našim lovcima dobro je poznato oružje

Merkel Suhla. Vrlo je cijenjeno zbog kvalite-te i ljepote izrade, te mnogi lovci posjeduju Suhlove drillinge. Suhl je centar oružarstva u Njemačkoj. Ove puške odlikuje visoka kvaliteta čelika i jako precizna izrada svih bitnih dijelova, te završna obrada i vrlo ci-jenjene gravure. Puška je vrlo praktična, a mogućnost izmjene cijevi na istoj glavi (ba-skulu) lovcu daje mogućnost da praktično jednu pušku koristi u različite lovove.

Tehnički podatciKalibar, sačma: 12/70 i 16/70

Merkel Suhl

Brüner ZH Mod. 300

Kugla: 7,65 i 30-06Dužina gornje i donje cijevi: 65 cmTežina puške: oko 3,4 kgKočnica: na vratu kundaka blokira okidačeKundak: birana orahovinaZatvaranje: dvostruki sigurnosni ključevi,

a gornje zatvaranje: sistem Kersten

KRIEGHOFF MODEL 20 ULTRA TSKrieghoff je nastao na tradiciji ručne

izrade puškarskih majstora. Nijemac Henri-ch Krieghoff poznat je po predanom radu na usavršavanju lovačkoga oružja. Radio je

i usavršavao se u Belgiji i Engleskoj dok se nije vratio u njemački Suhl, gdje je 1925. osnovao vlastitu puškarsku radionicu. Na-kon bijega iz ruske zone u istočnom dijelu zemlje, godine 1947. osniva u Ulmu novu tvrtku i počinje od početka. Krieghoff je uvijek imao i okupljao oko sebe vrsne konstruktore i majstore puškarskoga zana-ta. Danas primjenjuje velik broj patenata proizašlih iz njegove tvrtke, a tvrtku je, na-kon njegove smrti, nastavio voditi njegov sin Heinz Ulrich.

Tehnički podatciKalibar, sačma: 20/70

Kugla: 6x70R, 6,5x57R, 6,5x65R, 7x57R, 7x65R, 308 Win., 30-06, 8x57 IRS, 8x75RS i 9,3x74R

Dužina cijevi: 55 i 60 cmTežina puške: od 2,7 do 3,4 kgKočnica: na vratu kundaka blokira polugu

okidačaKundak: birana orahovina, s bavarskom

obrazinomBaskula (glava): tvrdi specijalni čelik, s

gravurom lovačkoga motiva

BRUNER ZH MODEL 300Nakon raspada Austro-Ugarske, češka

industrija lovačkoga oružja počela se naglo razvijati. Potkraj 70-ih godina počela je pro-izvodnja modela „Super Brno“, jako pozna-toga i popularnog među našim lovcima. Nedugo za njim, konstruiran je novi model 300 i on se danas, zbog svoje kvalitete i do-sta povoljne cijene, raširio diljem Europe. Mogućnost izmjene 5 cijevi različitih kali-bara na jednoj baskuli, ovoj puški stvarno daje veliku prednost. Naši lovci najčešće je kupuju u kalibru 12/70 - 7x65 R i 16/70 - 7x57R

Tehnički podatciKalibar, sačma: 12/70 i 16/70Kugla: 22 hornet, 5,6x50R Mag., 5,6x52R

Savage, 7x57R, 7x65R i 8x57 IRSDužina cijevi: kugla 60 cm, sačma 66, 70

i 76 cm.Težina puške: 3,4 kgKočnica: na baskuli ispred okidača, djelu-

je na okidačKundak: orahovina Baskula (glava): brunirani tvrdi čelik, s gra-

vurom lovačkoga motiva

Osim opisanih kombiniranih pušaka, koje su svojom kvalitetom i popularno-šću kod naših lovaca zaslužile pokoju ri-ječ o sebi, ima i drugih pušaka, možda i boljih od ovih. Ali znajući koliki je prostor u listu rezerviran za ovu rubriku, odlučio sam se baš za ove, a neke druge samo ću spomenuti.

Vrlo su dobre i pristupačnih su cijena talijanske puške Antonio Zoli, model Z 95 Luxus i Vincenzo Bernardelli, model 2000 ili, još povoljniji, Sabattijev model Luxus, kojega u posljednje vrijeme ima sve više u našim trgovinama lovačke opreme. Imuć-nijim lovcima predlažem Ferlachov model 33 ili Heym model 22 S2.

Ukoliko ste se odlučili za nabavku kombinirane puške, vodite računa o ka-libru. Dobro bi bilo odabrati neki od uni-verzalnih kalibara, koji može poslužiti za višenamjenski lov. Predlažem vam oštro (kugla) zrno kalibra 7x57 R ili 7x65R, zbog velikog izbora streljiva i mogućnosti na-bavke u svako doba na našem tržištu.

Krieghoff Mod. 20 UTS


ZAKONSKI PROPISI

Sve više članica Lovačkoga saveza Her-ceg Bosne u planovima rada ima i stav-ku lovnoga turizma. Danas je to, po-

sebice u zemljama Europske unije, unosan biznis. O tome koliko i kako mi koristimo ove mogućnosti, nekom drugom prigodom. Ovaj put, osvrnut ćemo se na zakonsku proceduru pri prelasku lovaca preko držav-ne granice, pri prijenosu lovačkoga oružja i strjeljiva, žive i ulovljene divljači, te lovačkih pasa. Često, zato što članovi naših lovačkih udruga uopće ne poznaju ili nedovoljno poznaju zakonske propise, strani lovci ima-ju neugodnosti na graničnim prijelazima, što nam je veliki minus u stvaranju imidža zemlje prepoznatljive po lovnome turizmu.

ORUŽJE, STRJELJIVO I PSIU „Službenom glasniku BiH“ br. 56/05

objavljen je Naputak o načinu i postupku re-guliranja privremenog uvoza, privremenog izvoza i tranzita sportskoga i lovačkog oružja i streljiva, a u „Službenom glasniku BiH“ br. 56/04 Zakon o nadzoru i prelasku državne granice, koji u VIII. poglavlju regulira način prijenosa lovačkoga oružja. Donosimo ov-dje nekoliko stavki iz toga zakona.

Državljani BiH i strani državljani mogu preko državne granice prenijeti samo one vrste oružja i streljiva koje mogu biti nabav-ljene, držane i nošene u BiH, prema zakoni-ma koji vrijede u BiH.

Državljani BiH koji su stalno nastanjeni u inozemstvu mogu, radi lova, donijeti lo-vačko oružje i strjeljivo u BiH, ako su oružje i strjeljivo uneseni u njihovu putnu ispravu. Strani državljani koji u BiH dolaze radi lova obvezni su pokazati poziv lovačkoga druš-tva iz BiH i prijaviti lovačko oružje i strjeljivo (koje također mora biti uneseno u putnu ispravu) policijskim službenicima DGSBiH prilikom prelaska državne granice. U tom pozivu, odnosno u zahtjevu za privremeni uvoz lovačkoga oružja i strjeljiva, lovačko društvo treba navesti sljedeće podatke: ime i prezime lovca koji dolazi u lov, broj nje-

Vlado Bošnjak gove putne isprave, broj lovačkoga oružja, količinu strjeljiva, vrstu i registracijsku ozna-ku sredstva transporta, nadnevak prelaska i procjenu nadnevka povratka i granični prije-laz na kojem će lovac ući u BiH.

Zakonom su određeni granični prijelazi za uvoz i izvoz lovačkoga oružja i opreme („Službeni glasnik BiH“ br. 89/06). U cestov-nom prometu, to su: Doljani, Orašje, Klobuk, Rača, Izačić i Vardište. U zračnom prometu: zračne luke Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla, a u željezničkom prometu: Dobrljin, Čapljina i Brčko. Treba spomenuti da bi se i granični prijelaz Kamensko svakako trebao naći na ovome popisu. U sezoni lova pre-pelice, brojni lovci iz Hrvatske i Italije dolaze na područje Tomislavgrada, Livna i Glamoča. Lovačke udruge s ovih prostora ostvaruju od ovoga lova značajan dio svojih prihoda. Po sadašnjim propisima, ti lovci moraju ići na prijelaz Doljane kod Metkovića i većina ih onda odustaje od lova na ovim područjima.

Prelazak lovačkih pasa preko državne granice riješen je na način da vlasnik psa za svoga ljubimca mora imati uredno popu-njenu međunarodnu zdravstvenu knjižicu iz koje je vidljivo da je pas u posljednjoj godini cijepljen protiv bjesnoće, te da ima ugrađen mikročip. Ovo pravilo vrijedi za sve zemlje Europske unije.

PRIJELAZ LOVCA S KOMPLETNIM „INVENTAROM“ PREKO DRŽAVNE GRANICE

Kod izvoza divljači i mesa divljači, problem je što BiH nema registriran objekt (skladište – hladnjaču) sa službenim kon-trolnim brojem, gdje bi se mogle izdavati veterinarske svje-dodžbe koje prate ove pošiljke.

Neznanje, zakonske manjkavosti i nedostatna briga

UVOZ I IZVOZ ŽIVE DIVLJAČI I MESA DIVLJAČI

Za uvoz divljači potrebno je da pravni subjekt, odnosno uvoznik, ima odobrenje (uvoznicu) za promet divljači. Kad se div-ljač preveze preko granice, ide u karantenu i tu ostaje 21 dan, gdje veterinari rade svoj posao po Rješenju o karanteni. Nakon toga roka veterinari izvješćuju Ured za veterinar-stvo i mjerodavnu županijsku inspekciju i tada se karantena zatvara, a divljač se može puštati u lovište.

Kod izvoza divljači i mesa divljači stanje je dosta drugačije. Evo što o tome kaže rav-natelj Veterinarskoga zavoda Mostar dr. sc. Milan Andrijanić:

– Uvoz i provoz divljači i mesa divljači iz BiH nisu dopušteni u Republiku Hrvatsku i kroz Republiku Hrvatsku, temeljem Za-kona o veterinarstvu RH, koji je objavljen u „Narodnim novinama RH“ br. 41/07, a takve

mjere regulirane su čl. 77. točka 1. toga za-kona. Problem je naime što BiH nema regi-striran objekt (skladište – hladnjaču) sa služ-benim kontrolnim brojem, gdje bi se mogle izdavati veterinarske svjedodžbe koje prate ove pošiljke. Poznato je da RH ima registri-rane takve objekte, što se može pronaći na web stranici FVO-a (Food Veterinary Org.) i gdje god se u RH divljač ulovi, mora je pri transportu izvan granica pratiti svjedodžba izdana u jednome od registriranih objekata. Na ovaj način, u BiH jedino su registrirani neki objekti iz područja ribarstva. Vrlo smo iznenađeni što mjerodavni ništa ne poduzi-maju u svezi s problematikom, jer su lovno gospodarstvo i lovni turizam BiH itekako poznat izvozni proizvod ove zemlje. Lovački savez Herceg Bosne, u cilju zaštite interesa svojih članica, treba pokrenuti inicijativu kod mjerodavnog organa, a to je Ured za vete-rinarstvo BiH, da se problem što prije riješi.

A dok se sve ovo ne dovede u red, i naše članice i naši gosti iz drugih zemalja imat će problema i morat će se snalaziti svjesno krše-ći zakonske propise. Nadamo se, ne zadugo.

Živa divljač - kako preko granice


LOVNI TURIZAM

U sklopu projekta „Posavina – raj za lov i ribolov“, koji financiraju Europska unija i Vlada Brčko Distrikta a imple-

mentira ga Turistička zajednica Županije posavske, 5. i 6. ožujka ove godine, u ho-telu „Euro“ u Odžaku, održan je prigodni seminar. Predavači su bili dr. Zoran A. Ri-stić i dipl. menadžer Vladimir Marković, s Prirodnomatematičkog fakulteta u Novom Sadu, Odjel za geografiju, turizam i hote-lijerstvo – smjer Lovni turizam. Prisutne su bile i Slobodanka Lazarević, dipl. me-nadžer za lovni turizam i Tatjana S., magi-strica u turizmu, konzultantice na projektu „Posavina raj za lov i ribolov“. Teme su bile brojne i raznovrsne: Lovni turizam, nje-govo značenje u prethodnom razdoblju i smjernice za rad u idućem razdoblju; upo-znavanje sa zakonskim propisima (Zakon o lovstvu) i podzakonskim aktima koji tre-tiraju problematiku lovstva; upoznavanje s poteškoćama u lovnom turizmu; kako oda-ti počast divljači po završetku lova i što su

Nova saznanja o lovnom turizmu

DVODNEVNI SEMINAR U ODŽAKU

Adam Dabić

lovačke štreke, kako se reda krupna a kako sitna divljač; značenje vodiča u lovnom tu-rizmu; ugovori o lovnom turizmu i štete na divljači koje prouzrokuju nesavjesni lovci i građani (lovokrađa i krivolov); lovna kinolo-gija, njezino značenje za lovstvo u pronala-ženju odstrijeljene i ranjene divljači; planski dokumenti koje mora imati svako lovište, provedba podzakonskih akata i naredbi o lovostaju te, na kraju, tema o kriterijima i naputcima za bavljenje lovnim turizmom i

pravljenje izvješća nakon lova. Na seminaru su bili predstavnici sljede-

ćih lovačkih udruga: LD „Fazan“ iz Odžaka, LD „Lane“ iz G. Rahića, LU „Majna“ iz Modri-če, LD „Sokol“ iz Seonjaka, Brčko Distrikt, LU „Vučijak“ iz Bosanskog Broda, LU „Fazan“ iz Brčkog, LU „Sava“ iz Orašja, LU „Fazan“ iz Šamca i LU „Kuna“ iz Domaljevca, s gostima ukupno 22 sudionika. Projekt je pratio Sini-ša Mitrović, koordinator Turističke zajedni-ce Županije posavske.

U svim lovištima već odavno je lovo-staj na plemenitu divljač. Mnoga lovačka društva analizirala su svoju

prošlu lovnu sezonu i već se, uređenjem lovišta i prebrojavanjem divljači, duboko posvetila novoj.

Problem, koji u ovo doba godine mno-gim društvima zadaje velike glavobolje, jest nabavka autohtone divljači iz uzgoja, kojom bi se obogatilo lovište. Tim povo-dom, zavirili smo malo do Gorana Crno-gorca, vlasnika posuškoga uzgajališta divljači „Hunter“ i s njime nakratko poraz-govarali o trenutačnom stanju uzgajališta i planovima za ovu godinu.

– Nedavno sam završio čišćenje i de-zinficiranje kaveza i volijera. Jarebice se

Mladen Bešlić

IZ FAZANERIJE „HUNTER“ U POSUŠJU

Zeca i trčkenikad dovoljno

Sudionici seminara u Odžaku

Jarebice ima, ali je ipak valja na vrijeme rezervirati


UZGOJ DIVLJAČI

nalaze u posebnim kavezima za nošenje jaja, a zec u kavezima za koćenje. Baš da-nas zasijao sam volijere raznim sjemenka-ma, kako bi se prvi pušteni mladi jarebi-čići osjećali što prirodnije. Jarebice poljke (trčke) sada su u fazi nošenja jaja. Matična jata, njih 65 pari, počela su nositi prije tje-dan dana i već sam uključio jedan inkuba-tor, kapaciteta 200 jaja, a uskoro će se po-puniti i onaj veći, tako da će uskoro izaći i prvi pilići. Planiram u ovoj godini proizve-sti oko 1.500 komada jarebice poljke. Ove godine prekinuo sam proizvodnju fazana, zbog neisplativosti, male cijene i slabe po-tražnje na tržištu. Ovdašnja lovačka druš-tva više traže autohtone vrste, ponajprije jarebice i zečeve. A što se zeca tiče, njega već sada imam. Nedavno je posuško lo-vačko društvo pustilo u svoje lovište jedan uzgojeni turnus ovogodišnjih zečeva. Tre-

nutačno imam 25 parova i do kraja sezo-ne planiram ih imati od 80 do100 koji će biti spremni za puštanje u prirodu. Svake godine muku mučim s raznim higijensko-zdravstvenim problemima, ali se nekako s njima nosim. Ohrabruje me velika potra-žnja za vrstama koje uzgajam. Ne mogu proizvesti koliko se traži na tržištu, zato i ovim putem apeliram na društva da na vri-jeme rezerviraju divljač, kako ne bi došla u situaciju da planirano na kraju ne mogu ostvariti - ispriča nam, u dahu, Goran.

Nedavno sam pisao o nestanku jare-bice poljke u posuškim lovištima. Nadam se da će ovdašnja lovačka društva izdvojiti više novca za nabavku i vraćanje u svoja lovišta barem minimalnog fonda ove div-ljači, a da će manje trošiti u kojekakve dru-ge svrhe i projekte koji se rade tek tako, samo pro-forme.

Ako je više srnjaka nego srna, slabiji srnjaci ne sudjeluju u parenju, to, prirodno, čine samo oni jači. Na djelu je, da-kle, prirodna selekcija, čiji rezultat je snažnije i kvalitetnije potomstvo.

Planiranje srneće divljači je temelj gospodarenja lovištem koje ima ovu vrstu divljači. Ono se temelji na bazi

matičnoga brojnog stanja, koje se utvrđuje prebrojavanjem srneće divljači svake godi-ne, uz sveobuhvatne i stručne pripreme.

Vrlo bitan element je i bonitet lovišta, koji je određen na temelju mogućnosti lo-višta u odnosu na životne zahtjeve odre-đene vrste divljači i koji predstavlja kvalite-tu lovišta, odnosno staništa divljači. Njega obično prati određeni koeficijent prirasta.

Na temelju utvrđenoga boniteta i po-vršine izražava se kapacitet lovišta za sva-ku vrstu divljači. On predstavlja optimalan broj divljači koja na tom prostoru ima sve potrebne uvjete za razvoj i reprodukciju.

Pod pojmom matično stanje podrazu-mijeva se zapravo matični fond, odnosno broj divljači koji svake godine preostane

poslije lova i svih zimskih gubitaka, a koji utvrđujemo proljetnim prebrojavanjem. U uzgojnim planiranjima, za matični fond uzi-ma se ono brojno stanje koje je ustanovlja-vamo 1. ožujka i to je temelj daljnjega prira-sta s kojim možemo računati u budućnosti.

Temeljni elementi matičnog fonda su brojnost, te starosna i spolna struktura. Ti elementi trebaju biti što približniji utvrđe-nom kapacitetu lovišta.

Matični fond utvrđuje se svake godine brojenjem i to je temelj za bilo kakva pla-niranja. Divljač se mora brojiti uz solidne pripreme, savjesno i odgovorno.

Odnos spolova u lovištima srneće div-ljači dugo vremena pogrešno je shvaćan i nedovoljno vrednovan. Zato ćemo i ovom prilikom razjasniti što znači međusobni odnos spolova srneće divljači u planiranju uzgojnih mjera.

Znanost je, naime, nepobitno dokaza-la da na svijet dolazi skoro isti broj muške i ženske lanadi. Moguća su, istina, odstupa-nja zbog nepovoljnih vanjskih utjecaja, ali se za praktične potrebe planiranja uzima podjednak broj muške i ženske lanadi koja dolazi na svijet.

Sljedeće pitanje koje se nameće u svezi s optimalnim odnosom spolova je, koliko srna opari jedan srnjak tijekom razdoblja parenja. Kako je srneća divljač poligamna vrsta, na jednog srnjaka otpada više srna i on je, u načelu, sposoban opariti do 5 srna. Dakle onoliko srna koliko ih tijekom pare-nja može promijeniti, jer u isto vrijeme pari samo jednu srnu. U prirodnim uvjeti-ma gdje ima više srnjaka, iako je normalno da jedan srnjak opari više srna, logično je da slabiji srnjaci ne sudjeluju u parenju. Temelj prirodnog odabira i eliminiranja iz razmnožavanja slabijih jedinki je u tome, što u razmnožavanju sudjeluju najsnažniji mužjaci u populaciji.

Podjednak odnos spolova, ili umjere-ni višak srnjaka u populaciji, posve je pri-rodan i parenje se u tim uvjetima obavlja prirodno. Odgovarajući odnos spolova je vrlo bitan s uzgojnog stanovišta, jer samo uz prirodan odnos spolova mogu se očekivati kvalitetni rezultati lova. Zato je potrebno prihvatiti ono što stručnjaci ističu, da je neodgovarajući odnos spolo-va s viškom srna izravan uzrok što u lovi-štu nema odgovarajući broj trofejno jakih srnjaka.

Dakle, treba raščistiti sa zastarjelim shvaćanjem i prihvatiti stručna saznanja da je odgovarajući odnos spolova srneće divljači u lovištu temeljni uvjet uzgoja sr-neće divljači, te prema tome i uvjet za lov jakih trofejnih srnjaka.

PLANIRANJE SRNEĆE DIVLJAČI U LOVIŠTU

Višak srna izravno utječe na smanjenje broja trofejno jakih srnjaka

Jozo Dujić

Velika potražnja i za zecom


Lovačko društvo „Jarebica“ iz Mostara osnovano je 1922. i djelovalo je na prostoru tadašnjega Sreza Mostar, koji

se prostirao na nekoliko današnjih općina Hercegovačko- neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije. Kako se kasnije ustanovljivala koja općina, tako je dobivala u svojim granicama i lovište. Do početka Domovinskog rata, „Jarebica“ je gospodari-la lovištem na području općine Mostar po-vršine oko 75.000 hektara. Tijekom rata nije prekidan kontinuitet lovačkih aktivnosti, ni organizacijskih, niti onih u lovištu. Predstav-nici „Jarebice“ dali su značajan doprinos utemeljenju Lovačkog saveza Herceg Bo-sne 1992. godine u Širokom Brijegu. Kasnije je rad Društva stalno išao uzlaznom puta-njom. Od toga vremena, dužnost predsjed-nika Društva obnašali su: Josip Škutor,

Planiramo napraviti uzgajalište zeca. Evo, već treću sezonu ubacujemo po šezdesetak zečeva i za to dajemo dosta novca. Zaposlit ćemo još jednoga lovočuvara i sami ćemo uzgajati zeca za naše lovište. Ali, moramo u glavama lovaca mijenjati dosadašnje predodžbe o lovu i poimanje lovstva kao hobija.

Jozo Glamuzina i Vlado Čuljak, a danas je predsjednik Željko Džidić Džinks. Društvo gospodari površinom od 42.000 hektara, od čega na lovište otpada oko 36.000 ha, s tendencijom smanjenja lovnih površi-na zbog izgradnje različitih gospodarskih objekata. Broji oko 500 članova, raspoređe-nih u 9 sekcija: Cim-Ilići, Goranci, Bogodol, Vrdi, Raška Gora, Rodoč-Jasenice, Buna, Kruševo i Polog. Društvo je dobilo ime po jarebici kamenjarki koje, i danas, ima u svim dijelovima lovišta. Kad bi u predvečerje ili o izlasku sunca za trenutak Mostar uronio u blagu tišinu, s okolnih brda Huma, Orlovca, Galca, Planinice, Simora, njegovi stanovnici mogli bi uživati u najljepšem pjevu koji je podarila priroda ovoga podneblja: „Ćik-ći-rik, ćik-ćirik“. Samo lovište pretežno je brd-skoga tipa (izuzev dijela planine Čabulje),

s najnižom nadmorskom visinom od 18 m na tromeđi Čitluka, Čapljine i Mostara u Ži-tomislićima i najvišom od 1.786 m na vrhu Čabulje. Lovište presijecaju i dvije različite klime. Područje južno od Mostara (Buna, Gubavica, Pijesci, Rodoč, Jasenica, Kruševo, Mostarsko blato) ima submediteransku kli-mu, a sjeverno od Mostara (Goranci, Raška Gora, Vrdi, Bogodol, Bile, Čabulja) kontinen-talnu klimu. Od divljači, uz već spomenutu jarebicu, u lovištu ima zeca, trčke i divlje svinje. U dijelu Čabulje ima nešto divoko-ze i srneće divljači. Od selica, svoje stanište ovdje imaju prepelica i močvarice. Dok ovo pišem, na poplavljenome Mostarskom bla-tu u miru uživaju brojna jata pataka, lisaka, a uz rubove vode ima dosta čaplji i roda. Od predatora, u lovištu ima lisice, kune i, u posljednje vrijeme, dosta vuka.

IZ VITEZA U RAŠKU GORUTo bi bila svojevrsna „osobna iskaznica“

ovoga lovačkog društva, a više …? E, za to „više“ treba krenuti na teren s našim doma-ćinima, treba udahnuti čisti vituški i podi-vački zrak.

Vozeći se uskim, vijugavim i strmim pu-tom iz Vojna prema Raškoj Gori, o stanju u „Jarebici“ razgovaramo s predsjednikom Džinksom i lovočuvarom Sašom Knezo-vićem. A uvijek je zanimljivo s Džinksom o lovu razgovarati. Sjećam se, kad je prije godinu i pol dana izabran za predsjednika „Jarebice“, razgovarajući s nama u uredu Saveza, rekao je: „Moj cilj je napuniti lovište divljači.“ Prateći rad njegova Društva, mislim da je na dobrom putu ostvariti svoju naka-nu. Moram, naprosto, iznijeti još jedno svoje zapažanje o Džinksu. Taj čovjek pun je origi-nalnih ideja kako popraviti stanje u lovištu. On često navrati u ured Saveza i gotovo uvijek iznenadi nas nekim novim potezom koji planira povući u lovištu. Kad iznese pri-jedlog, zna upitati Ivicu što on misli o tome.

Zašto smo odabrali obići baš lovište Raške Gore? Zato što se na ovome dijelu dosta toga uradilo i što se planiraju još neki projekti. Da nismo pogriješili, uvjerismo se tek što smo stigli na Đubrane, zaselak Raške Gore. Izađosmo pogledati jednu lokvu na Kovačicama.

– Ovdje je najveći problem voda u ljet-nom razdoblju. Nema stalnih izvora, pa smo primorani praviti lokve. U našem lovi-štu ima više od 20 ovakvih lokava, a nastav-ljamo ih i dalje graditi – objasni nam Džinks.

Voda je glavni uvjet da se divljač, pose-bice divlja svinja, zadrži na ovim prostorima. Gledamo, tragovi divlje svinje na svakom koraku. U pojedinim vrtačama, neupućeni bi pomislio da je vlasnik obradio zemlju, koliko su svinje toga preorale. Džinks i Saša pomno prate tragove i kao da znaju koje je krdo divljih svinja tu bilo.

LD „Jarebica“, Mostar: S DŽINKSOM I SAŠOM PO RAŠKOJ GORI

Nove staze k šumi punoj divljači

Vlado Bošnjak

REPORTAŽAIZ LOVAČKIH DRUŠTAVA


– Imamo dosta svinje na ovom područ-ju, sve me je „strah“ reći koliko je to velik broj – glasno razmišlja Džinks. – Ove zime ovdje smo pustili 12 svinja iz viteškoga lovišta.

A vrlo je zanimljiv način kako su divlje svinje iz viteškoga lovišta došle na Rašku Goru.

– U Mostaru je napravljena hvataljka za divlje svinje veličine 3 x 3 m i otpremljena u viteško lovište. Postavljeni su mamci, svinje su ušle u hvataljku i prevezene u Mostar. Gdje su puštene, postavljena im je hrani-lica i one su ovdje ostale. Tako smo dobili prave divljake iz lovišta, a ne one iz gatera, koje su često polupitome – kaže Džinks, i dometnu: – Divljač u lovištu, pa i divlje svi-nje, treba držati koliko je to moguće pod nadzorom. Treba pratiti njihovo kretanje i davati im hranu koja će ih ovdje zadržati.

VITUŠA – KRAJOLIK IZ FILMOVAI tako, razgovarajući, dođosmo na jedan

prijevoj, a ispod nas pukla velika udolina. Prizor kao iz biblijskih filmova.

– Ovo je Vituša – objašnjava Džinks. – Odlukom Upravnog odbora Društva, ovdje ćemo pustiti muflone. Bit će to pilot-pro-jekt, čvrsto sam uvjeren uspješan, i svojevr-sni signal drugim hercegovačkim lovačkim društvima.

A Vituša doista izgleda moćno i veličan-stveno. S tri strane omeđena je kamenim klisurama, koje bi bile izazovne i za vještije planinare.

– Ovo je, praktično, ograđeno lovište – govori Džinks. – Ima samo tri izlaza i južna strana prema Neretvi. Dolje, u dolini, zimi teče potok. Planiramo napraviti nekoliko ustava, da i ljeti imamo akumulaciju vode. Što se hrane tiče, za muflona je ovdje ima u izobilju.

Ostavljamo Vitušu i krećemo prema Po-divači, još jednom raštegorskom zaseoku. U međuvremenu, Džinksu i Saši stižu SMS poruke od njihovih „jataka“ da je sumnjivi auto ušao u lovište, očito misleći na nas. Pokraj puta i dalje, pogled nam privlače „uzbucane“ vrtače, gdje svinje upražnjava-ju svoje noćne gozbe. Na jednom prijevoju Džinks nam objašnjava da će praviti čeku za vuka, kojega u lovištu ima dosta. I ove sezone odstrijeljeno ih je šest.

– Ovom divljači također planiramo bo-lje gospodariti i osigurati od nje korist za Društvo.

U zaseoku Plužni Doci srećemo Marija-na Pandžu. On dobro poznaje ovaj teren i nije mu teško objasniti nam kuda se kreću divlje svinje. Zadovoljan što ovdje goto-vo nitko ne narušava mir u lovištu, obeća predsjedniku da će iskopati lokvu i „baciti“ malo kukuruza.

– Neka to bude od mene – reče nam Marijan na rastanku.

PROMJENE U LOVAČKIM GLAVAMAKrećemo dalje, prema gateru na Plani-

nici. Domaćini nas obasipaju novim infor-macijama o Društvu.

– Društvo je prošle godine nabavilo traktor. Uzorali smo i zasijali dvadesetak dolaca. Odmah se u njihovu okruženju po-većao broj zeca i jarebice. U gateru na Pla-ninici trenutačno su četiri skotne krmače, jedan vepar i devetero nazimadi. Dio njih pustit ćemo u lovište. Uz ovaj gater plani-ramo napraviti uzgajalište zeca. Evo, već treću sezonu ubacujemo po šezdesetak zečeva i za to dajemo dosta novca. Zaposlit ćemo još jednoga lovočuvara i sami ćemo uzgajati zeca za naše lovište. U ovoj godini očekujemo koncesiju na ovo lovište. Mora-mo u glavama lovaca mijenjati dosadašnje predodžbe o lovu i poimanje samoga lov-stva kao hobija. Lov i prirodu treba voljeti, to nam je bio glavni motiv kad smo postali lovcima. Organizacijski, rad Društva treba dignuti na višu razinu. Svatko se na izbori-ma u lovačkim društvima prihvaća funkci-ja, a kasnije svoje obveze ne provodi. Gdje predsjednik i lovnik sekcije ne rade, tu u lovištu nema napretka, naprotiv.

Pretražujući pogledom okolna brda, Džinks se sjeti i ovoga:

– Htio bih istaknuti još nešto, vrlo bit-no. Potrebno je, u mnogočemu, bolje i više surađivati sa susjednim lovačkim društvi-ma. Posebice je bitno surađivati na uzgo-

ju i zaštiti divljači. Primjerice, mi sa Širokim Brijegom imamo granicu lovišta dugu oko 40 km, a za divljač i njezino kretanje to je praktično jedno lovište.

S Planinice, vraćamo se u Mostar, a Saša lovočuvarskom „Nivom“ ode obići još neka hranilišta u ovome dijelu lovišta. Usput, Džinks nam spomenu još neke po-jedinosti iz rada Društva i prijedloge koje će pokušati realizirati. A po onome što je do sada urađeno, već se dobrim dijelom ostvaruje njegovo obećanje da će „šumu napuniti divljači“.

REPORTAŽA

Svinje su “preorale” doce i vrtače u lovištu

Saša i Džinks pokraj lokve na Kovačicama

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA


Izborna Skupština LD „Pavlovica“ održana je 6. ožujka 2009. Bila je to i prigoda za-stupnicima da se sjećanjima vrate u dje-

tinjstvo, u vrijeme kad su u školi u kojoj su se okupili učili prva slova, stjecali prve pri-jatelje. Škola je, konstatirali su, dobro oču-vana i u njoj je, u odnosu na vrijeme kad su oni bili učenici, promijenjen samo interijer.

Skupštinu je otvorio njezin predsjednik Slavko Marin, nakon čega su on, počasni član Društva Marijan Franjić i mlađi lovac iz iskusne lovačke obitelji Dominko Mlakić, kao članovi radnoga predsjedništva, nasta-vili voditi Skupštinu. Po izboru ostalih radnih tijela, verifikacijska komisija je konstatirala da je od 30 zastupnika iz sekcija Mravinjac, Bu-čići, Gradina, Sebešić i Novi Travnik, Skupštini nazočno njih 26 i da Skupština može dono-siti pravomoćne odluke.

Govoreći iscrpno o radu Društva, pred-sjednik Slavko Marin je istaknuo da LD „Pavlovica“ sada posluje bolje nego neke tvrtke, da stoji na čvrstim temeljima i da je značajan čimbenik u Lovačkom savezu Herceg Bosne i u Županijskom vijeću za lovstvo. Napomenuo je i to da se nikako ne smije zaboraviti rad poslijeratnoga pred-sjednika i tadašnjih tijela Društva, koji su u nepovoljnim okolnostima reaktivirali Druš-tvo, koji su vratili Društvu otuđene prosto-rije čime su bili stvoreni uvjeti za njihov ot-kup, što je sadašnje Predsjedništvo i učinilo.

U izbornom dijelu Skupštine, najprije je izabran njezin predsjednik. Jednoglasnom odlukom zastupnika, predsjednik Skupšti-ne ostao je Slavko Marin, član sekcije Buči-ći. Odmah potom, izabran je i predsjednik Društva. Ponovno jednoglasno, predsjed-nikom LD „Pavlovica“ postao je Mirko-Mićo Lešić, koji se zastupnicima nametnuo zre-lim i odvažnim raspravama o problemima sekcija i radu Društva uopće. Za glavnog lovnika Društva zastupnici su izabrali Vladu Kneževića, koji je dosadašnjim radom na stručnim poslovima u šumarstvu ostavio posve solidan dojam. Na čelo Nadzornog odbora izabran je Ivica Fišić, financijski stručnjak, čovjek koji je već obnašao sve dužnosti u Društvu. Za predsjednika Ste-govnog suda izabran je Pero Ljubas, prvi poslijeratni predsjednik Društva, a stegov-nim tužiteljima postali su policijski djelatni-ci Anto Radman i Stipo Zlatunić.

Društvo i dalje u sigurnim i provjerenim rukama

LD „Pavlovica“, Novi Travnik: IZBORNA SKUPŠTINA

Anto Cvitanović

Zastupnicima se, očekivano, ukratko obratio Mirko-Mićo Lešić, novi predsjednik LD „Pavlovica“:

– Poštovani moji prijatelji i kolege lovci, ponajprije vam želim zahvaliti na iskaza-nom povjerenju i izboru za predsjednika našega Društva. Vaše povjerenje obvezuje i nastojat ću ga opravdati maksimalnim zala-ganjem i radom u svim sferama i na svakom polju. Zahvaljujem i dosadašnjim predsjed-nicima na svemu što su za Društvo učinili u svojim mandatima, jer je bilo teško Društvo podići takoreći iz ničega i dovesti ga na ra-zinu kojom se ponosi svaki novotravnički lovac. Isto tako, lijepo je slušati pohvale pu-čanstva, koje je prepoznalo rad lovaca na

lovnim i lovnotehničkim objektima, gdje se danas okupljaju i lovci i pučanstvo Novoga Travnika. Znam, nije vrijeme samo za za-hvaljivanje, od mene očekujete da kažem i što ću i kako radi u svom četverogodišnjem mandatu. Nastavit ću raditi na dosljednoj primjeni Zakona o lovstvu, na dobivanju lovišta na gospodarenje, na radu sekcija po lovnim revirima. Uredit ću i prilagoditi normativnu regulativu Društva Zakonu o lovstvu i Statutu Društva kojeg smo usvojili

na redovitoj Skupštini Društva 31. siječnja 2009. godine. Radit ću na zaštiti divljači od krivolova, te na ostvarivanju suradnje sa svim relevantnim čimbenicima, susjednim lovačkim društvima, Županijskim vijećem za lovstvo, a posebno moram istaknuti da ništa neću uraditi mimo suglasnosti Lovač-kog saveza Herceg Bosne.

Pri kraju obraćanja, predsjednik Lešić je istaknuo da želi i očekuje zalaganje svih izabranih tijela Društva, a posebice želi i očekuje prepoznatljiv rad sekcija i Uprav-nog odbora. Završavajući, još jednom je zahvalio na izboru i ukazanom povjerenju, pozvavši sve zastupnike u lovačku kavanu na domaću šljivovicu s Rude.


• Prodajem mladu ženku epanjel bretonku, staru 14 mjeseci, ocijenjena (5), položila IPO. Trobojna, markira i aportira, komplet uvedena u lov i sve što je potrebno za lov, dresirana – vidljivost, odloživost i poslušnost. Roditelji vrhunske kvalitete. Cijena: 1.500 KM.

Prodajem, također, štence od istih roditelja, naran-často-bijeli, crno-bijeli i trobojni. Cijena: 250 KM po komadu. Informacije na broj 063 340 345.

• Prodajem štence, njemačke kratkodlake ptičare stare 2 mjeseca, crno mramoraste i smeđe mramo-raste. Cijena po dogovoru. Također, od istih roditelja prodajem muško štene staro 10 mjeseci. Zvati na broj 063 451 829.

• Nudimo fazane starosti 7-8 mjeseci, namijenjene oplemenjivanju lovačkog fonda. Jamčimo kvalitetu i zdravstveno stanje. Paritet kupljenih fazana po spolu je jedan muški, jedan ženski. Cijene: do 1000 kom. 22 KM/kom., do 3.000 kom. 21 KM/kom., preko 3.000 kom. 20 KM/kom. U cijenu uračunan PDV i prijevoz do Mostara. Za sve informacije obratite se tvrtki TWIX – PROM u Gradačcu, na tel. 061 146 560 ili faks 035 860 208.

• Prodajem zečeve iz kaveznog uzgoja, za razmno-žavanje ili puštanje u lovište. Milan Martinek, Mare-tićeva 4, Zagreb, tel. 00 385 1 6686 286, mob. 00 385 98 908 4675.

BESPLATNI MALI OGLASI


Lovačka organizacija za uzgoj, zaštitu i korištenje divljači „Vitez“ iz Viteza je na izbornoj Skupštini dobila novi Upravni

odbor, u koji su izabrani Slavko Mlakić, Mir-ko Šarić, Dragan Stojak, Borislav Drmić, Dragan Grebenar, Nenad Rajković, Ma-rinko Bevanda, Vlado Čalić i Vinko Stru-kar. Novi Odbor zamijenio je, prema pret-hodnom Statutu, prethodni Izvršni odbor, čime je došao kraj dosadašnjoj inertnosti i pasivnosti.

Prvi korak učinjen je prema Ministarstvu šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Žu-panije Središnja Bosna. Dobivena je sugla-snost na Godišnji plan gospodarenja za lov-nu 2008./2009. godinu. Usvojen je Poslovnik o radu Upravnog odbora, te Plan i program rada za 2008./2009. godinu. Potom se pri-stupilo izradi novog Statuta, koji je u cijelosti usklađen sa Statutom Lovačkog Saveza Her-ceg Bosne, te sa Zakonom o udrugama i fon-dacijama. Zatim se pristupilo izradi i usklađi-vanju pravilnika sa Zakonom o lovstvu.

U području kinologije organizirana je smotra pasa, a zatim i ispit prirođenih oso-bina u lovištu na zeca. Prvi put u povijesti

Novo vodstvo za novo vrijeme

Društva uvedene su potvrde o ispunjavanju uvjeta za korištenje p(a)sa u lovištu, koje su propisane zakonom. Svaki vlasnik psa koji ispunjava uvjete za ulazak u lovište dostavio je preslik rodovnice i potvrdu o cijepljenju protiv bjesnoće.

U lovište je unesen određeni broj fazan-ske divljači. Za potrebe lovišta kupljene su dvije ženke divlje svinje, a planirano je kupiti još dvije. Prikupljaju se i ponude za unos živih zečeva u lovište. Napravljen je kalendar lo-vidbe za cijelu lovnu sezonu, te prije početka lova dostavljen svim članovima. Odstrel zeca bio je dopušten samo prvoga dana lova (19. listopada), nakon čega je nastupila zabrana.

Imenovano je i jedanaest čuvara volon-tera, koji će pohađati školu za lovočuvare. U tome će Lovačka organizacija dijelom parti-cipirati, a ostatak će snositi kandidati. Podu-zete su i radnje na sprječavanju i otkrivanju krivolova. Novac će se samo namjenski ko-ristiti.

U lovištu je predviđeno više prihvatilišta za divlje svinje. Obnavljaju se hranilišta i solila. Reprezentativni lovački dom dan je u zakup, u skladu s Pravilnikom o korištenju i davanju u zakup. Završava se dokumentacija za lo-vačku kuću na Kuberu. U tijeku su pregovori

LO „Vitez“, Vitez: IZBORNA SKUPŠTINA

Ivica Drmić

Lovna sezona u HLU „Malič“ iz Gruda završena je hajkom na štetočine, čiji je organizator bila lovna sekcija Grude. U

s postojećim koncesionarom o prirodnom uzgoju zeca na šest hektara ograđenoga nizinskog zemljišta. Odobrena su poticajna sredstva za unaprjeđenje lovstva i izgradnju lovnouzgojnih objekata, koja se očekuju po-četkom 2009. godine. Zaslužni lovci su pred-loženi za odličja.

Lovačka organizacija u svom sastavu ima četiri lovne jedinice, od kojih je naj-brojnija lovna jedinica Hum, u kojoj je oko 50 posto ukupnog članstva. U tijeku su i razgovori s LD „Kruščica“ iz Viteza (čini ga većinskim dijelom bošnjačka populacija) oko međusobnih odnosa i prijedloga za formiranje lovišta. Osim ovih dviju lovačkih organizacija, kojima je Županija dala sugla-snost za lov, u Vitezu postoji i treće lovačko društvo – LD „Jelen“. Ono je nastalo izdva-janjem dijela lovaca iz matičnoga društva „Kruščica“. Iako ne ispunjava propisane uvjete (radi čega nije niti dobilo suglasnost za lov) i nazočni su u jednom dijelu lovišta, mjerodavne institucije ne podizimaju od-govarajuće mjere. Treba istaknuti i to da je jedan član „Jelena“ u „lovu“ doživio nesreću u području gdje lov nije dopušten (radilo se o samoranjavanju).

Održan je i sastanak sa Slavkom Marinom, dopredsjednikom Lovačkog saveza Herceg Bosne, oko primjene zakonskih propisa, a ini-cirat će se i sastanci na razini Saveza, općine, županije i Federacije, te s mr. sc. Vladom Sol-dom, savjetnikom za lovstvo u FMPViŠ.

Na koncu, u suradnji s lovačkim društvi-ma iz okruženja planira se posjet naprednijoj lovačkoj udruzi u Republici Hrvatskoj koja je davno prošla kroz fazu u kojoj se sada nalaze lovačka društva u Bosni i Hercegovini.

zakazano vrijeme iskupilo se pedesetak lo-vaca iz HLU „Malič“ i gostiju iz Posušja, Širo-kog Brijega i Kočerina. Dobrodošlicu svima zaželjeli su predsjednik i tajnik Udruge te lovnik sekcije. Oni su upoznali nazočne s

planom akcije i rasporedom lovaca i lov je mogao početi. Po završetku lova, u 10 sati, na zbornome mjestu vidjeli su se rezultati akcije. Odstrijeljene su tri lisice, što je odličan rezultat i nagrada za pogoniče, koji su svoj posao kvalitetno odradili. Valja posebno na-glasiti da su svi lovci bili prikladno odjeveni, s fluorescentnim prslucima ili kapama, te da su se tijekom cijeloga dana etično ponašali i slijedili upute domaćina. Nadamo se da će ovakvih lovova u hercegovačkim lovištima biti sve više, što do sada baš i nije bio slučaj.

No, nije to bila jedina aktivnost grud-skih lovaca. Sredinom travnja u lovište su puštena 172 fazana, od toga u sekciji Sovi-ći-Gorica 120 fazana, a u sekciji Drinovci 52 fazana. Fazani su nabavljeni u fazaneriji u Veljacima (Ljubuški), a lovci ovih dviju sek-cija više su nego zadovoljni njihovom kva-litetom i očekuju da od ovako kvalitetnog jata bude i produktivno leglo.

Uz ovo, u lovište sekcije Ružići-Cerov Dolac-Borajna pušteno je nekoliko zečeva, a koncem svibnja u lovište će se pustiti i nešto jarebice poljke, uzgojene u Posušju.

I hajke i unos na dobrobit lovišta

Emil Jurčić

HLU „Malič“, Grude: ZAVRŠETAK LOVNE SEZONE



Ako se, iz bilo kojih razloga, poremeti prirodna ravnoteža u lovištu, u smjeru povećanja broja štetočina, teško ju je

ponovno uspostaviti i taj proces dugo traje. Na tragu toga, a sukladno zakonskoj obvezi i godišnjem planu gospodarenja lovištem, dužni smo voditi računa o brojnosti preda-tora i, prema procjeni i po potrebi, organizi-rati akcije njihova odstranjivanja. To se, prije svega, odnosi na lisicu, ali i na kunu i vuka, jer je jasno da su štete koje ovi predatori na-nose iz godine u godinu sve veće. Pogotovo je opasna lisica, koja je izuzetno reproduktiv-na vrsta i nanosi golemu štetu divljači. A mi lovci, pomalo naivno, pitamo se zašto nema zeca, zašto je tako malo srneće divljači, i to tamo gdje je i jednoga i drugoga nekad bilo u izobilju! Netko će reći: A što je s krivolo-vom? Činjenica je da ga, više-manje, ima i da su štete od krivolovaca velike, ali je činjenica i da se lovci sve učinkovitije bore protiv nje-ga. Nije uopće upitno da divljač mnogo više strada od štetočina nego od krivolovaca.

LU „Cincar“ iz Livna na kraju lovne sezo-ne organizirala je širu akciju odstranjivanja štetočina, poglavito lisice, jer nje najviše ima, i vuka, jer je teren gdje se akcija izvodi-la prirodni migracijski put vuka iz livanjskih planina, sjeverno od polja prema Dinari i Kamešnici i dalje k Dalmaciji. Na ovom po-dručju vuk i lisica nanose štete ne samo div-ljači nego i stoci u okolnim selima. Kako je Udruga prije tri godine zabranila lov u Trib-nju, jednom velikom dijelu lovišta, i u njega pustila nekoliko divljih svinja, odnosno kr-mača, a nije izostao ni trud lovaca, prije svih onih iz sekcije Tribanj, vrlo brzo došlo se u situaciju da je divlje svinje više nego se oče-kivalo, bez obzira i na pojedinačne slučajeve

Dubravko Suša krivolova. Uz ovo, bilo je i nekoliko slučajeva kad su mještani okolnih sela prijavljivali štete na poljoprivrednim površinama koje su (da li uvijek?) činile divlje svinje, pa je Udruga sve to uzela u obzir i za ovaj lov odobrila odstrjel određenog broja nazimadi. Cilj je bio držati pod kontrolom brojno stanje svinja, ali na neki način i nagraditi lovce koji su dugo bili „zakinuti“ za lov na tom terenu.

Na zbornom mjestu pojavio se veliki broj domaćih lovaca, ali i onih iz susjednih lovačkih udruga te iz Hercegovine i Dal-macije, ukupno više od stotinu. Prije lova, lovci su poslušali opširne upute lovnika, posebno one o sigurnom rukovanju vatre-nim oružjem, te su tek onda s lovovođama krenuli na teren.

Ubrzo, nakon rasporeda i znaka za početak lova, sa svih strana začuli su se pucnji…Uglavnom, oko podneva se uz

LU „Cincar“, Livno: HAJKA NA LISICU I VUKA

Korak k prirodnoj ravnoteži u lovištulovačku vatru okupilo dvjestotinjak ljudi sličnih preokupacija i hobija. I sličnih priča: jednom je izišla lija pa je tren prije pucnja zamakla za grm, drugi je taman nanio puš-ku na nju a nje nestade i tako unedogled. A rezultat hajke? Čak dvadeset odstrijeljenih lisica, koje neki odmah pomnožiše s deset, što bi značilo da smo bogatiji za toliko ze-čeva. Naravno, provjeravalo se i ocjenjivalo čija je lija boljeg repa, na što stariji lovci sa sjetom konstatiraše koliko je to bodova u njihovoj lovnoj karti bilo nekad i kolika bi bila novčana nagrada za to.

Druženje uz trpezu bilo je odlično, kako se samo poželjeti može, za što treba zahvaliti Gradskoj sekciji, i malo bi bilo dva dana da se ispričaju sve lovačke priče ovdje ispričane. Ali suton nagovijesti da je vrijeme za rasta-nak, uz ono uobičajeno: „Hvala što ste nam došli, vidimo se i dogodine!“

Tradicija lovstva u obitelji Musulin iz Go-rice kod Čapljine prenosi se s koljena na koljeno. Danas, lovci su djed Jure

(1931.), sin Ilija (1953.) i unuk Jure (1976.). Otac djeda Jure, Mato, rođen koncem 19. stoljeća, također je bio strastveni lovac.

Djed Jure počasni je član LD „Galeb“, u kojem je, dok je bio mlađi, obnašao razne dužnosti, o čemu svjedoče i brojna prizna-nja što ih je stekao. U svoje vrijeme, uspješ-

Jure Musulin no je lovio zeca i jarebicu, a njegov sin Ilija i unuk Jure danas love divlje svinje, kojih je sve više na ovim terenima.

Uloviti divljač, i to trofejnu, nikad im nije bilo strano. U netom završenoj lovnoj sezo-ni, božica Dijana i lovačka sreća pomilovala je najmlađeg lovca u obitelji, koji je s visoke čeke u večernjem dočeku odstrijelio vepra kapitalca. Vepar je težio 160 kilograma i sada njegove trofejne kljove krase Jurin dom.

Očito, lovačka vještina uspješno je „prešla“ s djeda na sina i unuka.

LD „Galeb“, Čapljina: LOVAČKA OBITELJ MUSULIN

Djed, sin i unuk – rame uz rame



Lovna sezona je okončana, ali to ne znači „zbogom“ različitim aktivno-stima, poglavito prihrani divljači i

unosu hrane u lovište, dapače. Pritom, najveću pozornost valja usmjeriti na po-jačanu prihranu srnjaka, jer slijedi sezona

lova na njega. Iako je ova lovačka udruga osigurala nešto novca za prihranu divljači, nije to dostatno za potrebe lovišta kojim gospodari. Na svu sreću, uvijek „uskoče“ pojedinci i svojim novcem kupe hrane za divljač, iako ni to, na žalost, nije dovoljno. Predsjedništvo LU „Kuna“ je, po izvršenom prebrojavanju, „osudilo na odstrjel“ jed-

LU „Kuna“, Jajce: ŽIVO U LOVIŠTU I NAKON SEZONE

Medvjed po planu, o vuku ni govoraDarko Baković

noga medvjeda. Lovačku sreću to učiniti imao je Darko Tomić, upotpunivši tako na najbolji način zavidnu kolekciju svo-jih lovačkih trofeja. Svoje obaveze prema Udruzi Tomić je izmirio prema cjeniku i ocjeni komisije za procjenu trofeja. Treba, svakako, napomenuti da je Darko svojim novcem nabavljao hranu za životinje, a poslije odstrjela medvjeda to će i nastaviti. U subotu 21. veljače 2009., LU „Kuna“ orga-nizirala je tradicionalnu hajku na vuka. Pro-hladno maglovito zimsko jutro, s pokojom zrakom sunca, najavljivalo je lijep, sunčan dan. Na zbornom mjestu Šimća Polje isku-pilo se oko 250 lovaca iz Mostara, Viteza, Uskoplja, Bugojna, Donjeg Vakufa, Šipova, Brčkog, Banja Luke, Velike Kladuše, te iz Hr-vatske i Slovenije. Kako je i običaj, predsjed-nik Društva Marko Bilandžija pozdravio je prisutne i ukratko im objasnio što će se i kako loviti, nakon čega su lovci otišli na čeke. S obzirom na metar do metar i pol vi-sine snijega, nije se očekivao Bog zna kakav ulov, više je to bilo hrvanje sa snijegom. Na-kon višesatnog hodanja, pogoniči su, ipak, uspjeli istjerati dva vuka, ali su se oni, zbog nepažnje na čekama, izvukli neokrznuti.

Ručak je bio u šumarskoj kući na Beš-pelju, koju su lovcima za ovu prigodu ustu-pili radnici šumarije Jajce. Poslije obilnoga i ukusnog graha, za dobro raspoloženje po-brinuo se harmonikaš Bagara, a druženje na platou Bešpelja nastavljeno je uz zdravi-ce i pjesmu, sa željama da ovakvih prigoda bude što više.

Protekla lovna sezona obilovala je različitim događanjima – od lova srnjaka, prepelice, fazana i zeca, pa

do lova divlje patke i divlje guske. Zavr-šila je prebrojavanjem divljači koncem

Adam Dabić veljače u svim sekcijama, te svečanošću upriličenoj 22. veljače u sekciji Kostrč. Ova sekcija je, naime, tek u fazi uređenja svoje lovačke kuće, te joj je, za doček gostiju, jedino rješenje bilo postaviti šator, pod koji se uguralo oko 300 uzvanika. U ranim popodnevnim satima nazočnima se obra-

LU „Sava“, Orašje: SVEČANOST NA KRAJU

Domaćin sekcija Kostrčtio domaćin Blaž Živković, pozdravljajući ih riječima dobrodošlice i dobrih želja. A u nastavku, kako to već obično biva u ovakvim prigodama, uživanje u lovačkim specijalitetima i lovačkim zgodama i nez-godama. Za štimung i glazbu pobrinuo se mjesni prijatelj lovaca, koji je za ovo pri-godu doveo glazbenike iz Hrvatske. Ina-če, treba napomenuti da su u organizaciji ove priredbe značajno pomogli mnogi mlađi mještani, što je uistinu hvale vrijed-no i bez čega bi bilo znatno teže ovako impresivno dočekati ovoliki broj gostiju.


Još vruće i uredno servirano


Iza nas je još jedna lovna sezona. Pre-pričavaju se događaji iz lova, zbrajaju se učinci i dojmovi. Lovci LD „Rado-

vanj“ zasigurno ne mogu biti zadovoljni proteklom sezonom. Malo lovaca može se pohvaliti odstrjelom, pogotovo nekim vrjednijim trofejem, a glavni razlog je sta-nje u lovištu općenito. Da bi se divljač za-državala u lovištu, potrebno joj je pružiti nešto više od svakidašnjeg uznemirivanja i zapuštenoga krajolika. Vodstvo Društva i lovci moraju zasukati rukave i nadoknaditi ono što su do sada propustili učiniti. Svi trebamo biti svjesni da se mora ići korak po korak i da rezultati neće biti vidljivi pre-ko noći.

Na samom kraju sezone lovci su uspje-li organizirati dvije hajke. Već duži niz go-dina, a samo se stariji lovci sjećaju kad je to bilo, nije upriličen organizirani skupni

Ante Bašić

LD „Radovanj“, Posušje: IPAK, DVIJE HAJKE NA KRAJU SEZONE

Nema razloga za zadovoljstvo

lov u lovištima kojima gospodari LD „Ra-dovanj“ iz Posušja. Što je razlog tomu, ne znamo, ali je u nepovrat izgubljeno mnoš-tvo ugodnih trenutaka u kojima uživaju lovci diljem svijeta koji prakticiraju skupni lov i druženje koje ga prati. Prigodom po-gona većega obujma lovci mogu doznati kakvo je stanje brojnosti divljači te prema tome poduzimati daljnje korake radi po-većavanja ili smanjenja fonda pojedinih vrsta divljači. Zahvaljujući dogovoru prili-kom zbora lovaca, članovi lovne jedinice Sjever organizirali su hajku na dlakave gra-bežljivce na području Boričevca. Ugovo-reni termin odgađan je tjedan dana zbog kiše, ipak 15. veljače lovci su se okupili i odradili hajku unatoč iznimno hladnom vremenu i jakoj buri. Istoga dana i lovci lovne jedinice Jug, uz pomoć gostiju iz susjednoga LD „Imotska Krajina“ lovna je-dinica Vinjani Donji, odradili su hajku na lisicu u Osojačkom brdu. Treba istaći da su se lovci odazvali u velikom broju i da su strogo poštovane mjere sigurnosti u lovu te je sve proteklo u najboljem redu. Što se tiče lovačkog ručka i druženja nakon lova, to bi bilo nemoguće prenijeti na papir – to je trebalo doživjeti.

Početkom travnja počela je s radom in-ternetska stranica našeg društva www.ld-radovanj.com. Stranica bi trebala približiti Društvo lovcima i lovce Društvu, pratiti sve

novosti i aktivnosti u radu Društva te biti na usluzi svim ljubiteljima lovstva, kinolo-gije i prirode.

Lovci LJ “Jug” nakon hajke

Lovci gangom nadglasali buru



U nedjelju 5. travnja 2009., u prostori-jama Osnovne škole „Grahovo“, odr-žana je Skupština LD „Risovac“.

Uobičajeno, nakon uvodnih riječi i po-

LD „Risovac“, Bosansko Grahovo: SKUPŠTINA

Dužnosti ljudima kojima se vjerujeDragomir Gagi Lončar

zdrava, o radu Društva u 2008. godini zastu-pnike je opširno izvijestio Zdravko Arežina, njegov dosadašnji predsjednik, a uvijek zanimljivo – financijsko stanje Društva – za-stupnicima je prezentirao tajnik Miroslav Zelić. Podatci su pokazali da Društvo finan-cijski dosta dobro „stoji“, što su lovci popra-tili s neskrivenim zadovoljstvom, poglavito oni koji su manje upućeni u administraciju i nove momente oko dodjele lovišta putem koncesija. Ove teme izazvale su, očekivano, poprilično zastupničkih komentara.

Skupština je bila izborna, te je valjalo

izabrati tijela upravljanja Društvom. Kod toga, treba spomenuti da se po organizaciji lova, zabavi i druženju malo tko može mje-riti s grahovskim lovcima, ali kad dođu na red izbori i odlučivanje, e tu onda dolazi do izražaja ovdašnji gorštački temperament. Tada nema pardona, svatko svakomu „u brk skreše“ ono što misli.

Po statutu Društva, u Upravni odbor po funkciji ulaze: predsjednik, dopredsjednik, tajnik i lovnik Društva, te predsjednici sekci-ja. Za predsjednika Društva izabran je Božo Džaja, za dopredsjednika Dragomir Gagi Lončar, a mandat tajnika jednoglasno je produžen Miroslavu Zeliću. Za lovnika je izabran Jovo Marić. Osim njih, u Upravni odbor izabrani su i Vojislav Đukić, pred-sjednik sekcije Grahovo, Bore Bajić, pred-sjednik sekcije Resanovci, Neđo Đuran, predsjednik sekcije Crni Lug, Neđo Galiot, predsjednik sekcije Uništa, a deveti član po-stao je Savo Trkulja Braco iz sekcije Graho-vo, koja ima najveći broj članova.

U Nadzorni odbor izabrani su Ljubo Konta, Boro Galić i Borislav Galić.

Stegovni sudci postali su Mile Bajić i Josip Tadić, a disciplinski Milan Stipić, Žar-ko Jović i Branko Šarić. Za zamjenike dis-ciplinskih sudaca izabrani su Tvrtko Krivić, Krstan Jović i Aleksandar Blagojević.

Nakon čestitki novoizabranom vodstvu, o svemu je sačinjen zapisnik, a Upravni od-bor je utanačio termin prvoga radnog sa-stanka.

Različiti su razlozi zašto se ljudi učlanjuju u lovačke organizacije: ljubav prema lovu, rekreacija, druženje, ljubav prema

oružju, ali ima i negativnih motiva. Uglav-nom, sve je veći broj lovačkih organizacija i lovaca, a divljači je sve manje, što zbog rat-nih djelovanja i nekontroliranoga izlova, što zbog kemijskih sredstava i poremećenog omjera između pojedinih vrsta divljači.

Primjerice, općina Busovača je šezdese-tih i sedamdesetih godina prošloga stolje-ća imala jedno lovačko društvo sa stotinjak članova. Tijekom sezone ovdje bi se, između ostaloga, odstrijelilo i preko 500 zečeva. Od-

Vinko Miljak

strel kune dobro se plaćao, a krzna od lisica koristila su se za bunde i druge namjene.

Danas su u Busovači dva lovačka druš-tva, s preko 550 članova ukupno. Zečeva je zanemariv broj, odstrijeljene lisice se bacaju, a kune skoro nitko i ne lovi. Ostale divljači, izuzev srneće, je vrlo malo, a divlja svinja sko-ro je iskorijenjena. Lovac, objektivno, nema izglednu priliku u malom broju lovnih dana odstrijeliti neku divljač. Uz to, mnogi lovci su neiskusni, prave buku i razgone divljač, a nema niti dobre organizacije i koordinacije u lovu, sve se odvija stihijski i s malim šansama za mogućnost ulova.

Evo jednoga primjera. Lovačka sekcija „Buselji“, koja broji 36 lovaca, u prosjeku go-dišnje odstrijeli 6 lisica i 2 zeca u 8 izlazaka kad je lov na sitnu divljač, što znači da svaki lovac, prosječno, može očekivati da će svake četvrte godine odstrijeliti jednu lisicu ili zeca. A to je, uistinu, destimulativno. Ovo tim više, kad slušamo od starijih lovaca da su se natje-cali tko će više zečeva odstrijeliti do ručka, a ishod je bio 3 : 2 u natjecanju samo dva lovca.

Zbog nedovoljnoga broja divljači, ama-terstva i nereda u lovu, povećane nesigur-nosti i nesretnih (smrtnih) slučajeva, admini-strativno-organizacijskih i drugih problema, logično je da se jedan broj iskusnih lovaca

„razlovio“ i objesio pušku o klin ili je prodao, a jedan broj lovaca ozbiljno razmišlja to učiniti.

Odgovorni bi trebali uočiti problem i reagirati, u cilju uspostave narušenoga ba-lansa u organiziranju lova, u omjeru broja lovaca, te broja i vrste divljači.

LD „Zec“, Busovača: MASOVNOST DESTIMULIRA

Svake četvrte godine, zec ili lisica



Rano je, prohladno jutro. U terencu nas peterica iz HUL „Kravica“, vozimo se prema Rakitnu. Odmah iza nas su naše

kolege iz čitlučkoga „Orla“. Pošli smo rano i na vrijeme stigosmo na odredište, na benzinsku crpku. Tu zatekosmo domaće lovce, na čelu s predsjednikom, koji su već bili napravili ras-pored lovaca po brdima i lovnim zonama. Sr-dačno nas primiše, zaželješe nam dobru kob i pentranje vozilima po brdima i proplancima moglo je početi. Kad vozila nisu mogla dalje, mogli smo se pouzdati samo u noge.

Popesmo se na vrh jednoga brijega, odakle smo trebali krenuti u hajku. Ma-gla se već bila lagano digla i svjetlost zore obasja krajolik. Bio je to poseban doživljaj, možda ne toliko za one koji žive na ova-kvim brdima i ovaj krajolik vide svakoga

HUL „Kravica“, Ljubuški: HAJKA RAKITNO – TOMISLAVGAD

Mario Herceg

Užitak i ponos u isto vrijeme

dana, koliko za nas s hercegovačkoga juga. Ispod neba kao more modroga, svojim bi-jelim kapicama od snijega ističu se vrhovi okolnih planina. Šuma polaka zatvara rub vidika u daljini i krije divljač od pogleda. Pod šumom se valoviti proplanci spušta-ju u nizine, u koloritu boja koje ni najbolji umjetnik ne bi mogao dočarati na platnu. Kako je dubina vale vijugala, tako je i trava bivala sve viša i nekako sve zelenija, na vi-šim predjelima bljeđa i manja. Penjući se i spuštajući tim proplancima, ponegdje sam vidio kako krišom izbija koji planinski cvijet iza busa trave, kao da se krije ili kao da se boji da će se tajna otkriti.

Polako i sigurno osvajamo teren. Pridru-žuju nam se lovci s okolnih visoravni, veseli, s crvenim obrazima, što od sjeverca, što od čistoga planinskog zraka. Spuštamo se u ka-njon, u kojem je izvor planinske rječice i tu

su domaći lovci napravili kamp sa svim pra-tećim objektima, kao slobodno rekreacijsko odmaralište. Usred kampa nalazi se golemi isklesani kamen, koji su domaćini postavili u svoj njegovoj visini i ljepoti. Kažu, zove se Bi-skupov kamen i da je tu granica između Ra-kitna i Tomislavgrada. Sa svih strana pristižu lovci, brojka polako raste (na kraju, bilo nas je 178), tako da ionako vesela graja pozdra-va i javljanja biva još glasnija. Osjećali smo ponos što smo dio ovako velikoga i složnog skupa, bez ikakvih podjela. Hrana je bila jako dobro pripremljena, a mi dobro ogladnjeli. Sve je planulo kao na vatri. Pića u izobilju, veselo se točilo, uz priče i doživljaje s lovova kojih su se sudionici rado prisjećali.

Rastali smo se, s obećanjima da će se ovakvo druženje uskoro ponoviti, možda negdje kod nas Hercegovaca. Gdje god bilo, svi ćemo se rado odazvati.

Lovačko društvo „Fazan“ iz Odžaka ugovorilo je kupovinu 1000 odra-slih fazana iz fazanerije Ristovača.

Dio novca za nabavku divljači, u iznosu od 7.500 KM, doniralo je federalno Mi-nistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, po Projektu nabavke fazanske divljači, a iznos od 5.000 KM županijsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, također po Projektu nabavke

Tisuću fazana i petsto pedeset kilograma solifazanske divljači. Predstavnici ovih mi-nistarstava bili su nazočni kod dostave i puštanja odraslih fazana, radi kontrole izvedbe Projekta i uvida u dokumentaciju. Ugovorena divljač predana je 11. ožujka 2009. U lovište je pušteno 1000 odraslih fazana, u omjeru spolova 1 : 1. Fazani su ravnomjerno raspoređeni na cijelome lovištu kojim gospodari LD „Fazan“. Od kontingenta za Meru, ostavljeno je 60 ko-mada za organizaciju IPO-a i B utakmice. Akciji se odazvalo dosta lovaca, koji su

Nedžad Garić

LD „Fazan“, Odžak: ODRŽAVANJE LOVIŠTA

Solilo u lovištu



taj dan čuvali i obilazili lovište (to čine i dalje), kako bi se fazani adaptirali na nove uvjete i kako bi se maksimalno zaštitili od (uglavnom) predatora.

Mnoge biljke kojima se hrani divljač bogate su kalcijem, ali su siromašne klo-rom i natrijem. Stoga divljač, prije sve-ga preživači, stalno pati od nedostatka „kuhinjske soli“. A sol je bitan sastojak u ishrani, jer natrij, putem osmoze, osigura-va razmjenu materija kroz stanične opne organizma divljači. Osim toga, potrebna koncentracija soli u krvi divljači odbija parazite i zato je lizanje soli od izuzetnog značenja za divljač. Praksa u lovištima pokazala je, da je srnećoj divljači po grlu

godišnje potrebno oko kilogram soli. U određenim razdobljima godine, primjeri-ce pri izgradnji rogovlja, mijenjanju dlake ili početkom ranoproljetnoga prelaska sa suhe hrane na prispjelu zelenu, kod divlja-či naglo raste potreba za solju. Doziranje soli namijenjene divljači u lovištima obav-lja se u solilima. Računa se da jedno solilo treba postavljati na 25 h lovne površine. Praksa je pokazala da je solila najbolje op-skrbiti kamenom solju. Držeći se toga, u LD „Fazan“ je 1. veljače ove godine nabav-ljeno 250 kg soli i ona je raspoređena po čitavom lovištu. Vidjevši da je nabavljena količina nedostatna, 28. ožujka 2009. na-bavljeno je još 300 kg soli, koja je raspo-

ređena po sekcijama i za komercijalno lo-vište Mera, a dio stoji u pričuvi kako bi se solila mogla dopunjavati tijekom godine.

Uz 32 zastupnika i 6 točaka dnevnog reda, 22. ožujka 2009. u restoranu „Centar“ u Orašju održana je Skup-

ština LU „Sava“. Skupštinu je otvorio Pavo Kosić, predsjednik Skupštine.

Adam Dabić

Oba izvješća, i ono o radu LU „Sava“ za lovnu 2008./09. i Izvješće Nadzornog od-bora, koje je pročitao njegov predsjednik Ilija Benković, prihvaćena su, nakon kraće rasprave, jednoglasno, čime su apsolvirane prva i druga točka dnevnog reda.

Financijsko izvješće za 2008. godinu

LU „Sava“, Orašje: GODIŠNJA SKUPŠTINA

Revidiran financijski plani plan gospodarenja lovištem

usvojeno je s jednim suzdržanim glasom.Financijski plan za 2009. godinu je revi-

diran, tj. umanjen i onda usvojen. U sklopu ove točke, zaključeno je da lovačke sekcije trebaju dati svoje prijedloge prilikom na-bavke divljači i donošenja odluke Uprav-nog odbora o tome.

Zastupnici su ponešto izmijenili i Godiš-nji plan gospodarenja lovištem. Planirano je odstrijeliti 10 srnjaka i 10 veprova sama-ca u prolazu, a prepelica, divlji golub i grlica mogu se loviti samo nedjeljom i državnim praznikom u kolovozu i rujnu.

U posljednjoj, šestoj točki dnevnog

reda odlučeno je da Upravni odbor u stu-denom 2009. pismeno opomene članove Udruge koji nisu pravodobno uplatili svoje članske obveze, te da im ostavi rok od 15 dana za uplatu. Ako ni tada ne izmire svoje obveze, prestaje im članstvo u LU „Sava“. Ta-kođer je odlučeno da će se lovačka zabava koju organizira Udruga održavati svake go-dine treće subote u siječnju.

Uz ovo izvješće sa Skupštine, valja na-pomenuti i da je Udruga tijekom ožujka kupila matično jato od 600 fazana, za što je plaćeno 15.000 KM. Sukladno odluci komisije za nabavku fazana, prikupljeno je nekoliko ponuda i onda odlučeno da se fa-zani kupe u Vojvodini, u Lovotursu. Fazani su stigli noć prije puštanja i zadržani su u sekciji Oštra Luka. Istovareni su u skladištu Zadruge Tolisa, gdje su imali dobar smještaj do puštanja u lovište i gdje je i fazane i do-kumentaciju pregledao Marko Matanović, povjerenik Federalnoga ministarstva poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva.


Pavo Kosić i Marko Matanović


Ne tako davno, vuk je bio česta divljač u viteškom lovištu, o čemu svjedoči i dio rubnoga gradskog naselja Vite-

za Vučjaci, koje su vukovi redovito pohodili. Sjećam se priča iskusnog lovca Vladimira Ostarčevića, koji mi je pričao kako je s jed-ne čeke pokraj mrciništa promatrao čopor od sedam-osam vukova, te o trovanjima koja su se poduzimala da bi se smanjile šte-te na divljači, ponajprije srnećoj.

U novije vrijeme vuka ima u okolnim lovištima. U viteškom se rijetko viđa, a još su rjeđi lovci koji su imali priliku pucati na ovu, pjesmom opjevanu divljač. Ipak, ova prigoda ukazala se nedavno skupini lovaca LO „Vitez“. U nedjelju 15. veljače 2009. izišao sam u lov na području Rašćevca i u blizi-ni Koritnjaka sreo sam Borislava Drmića, predsjednika sekcije „Hum“. Na snijegu su se jasno vidjeli svježi vučji tragovi, ali je mali broj lovaca i loše („vučje“) vrijeme omogu-ćilo vuku da se izvuče.

No, samo nekoliko dana poslije Borislav

Ivica Drmić

Oko kamere pomoglo lovačkom oku

LO „Vitez“, Vitez: VUKOVI I U OVDAŠNJEM LOVIŠTU

Drmić imao je priliku pucati na vuka. Nai-me, u ranim jutarnjima satima 20. veljače, nadzorne kamere FIS-a registrirale su tri vuka, koji su, krećući se ovim prostorom, prešli na desnu obalu Lašve i uputili se u područje poslovnog sustava „Vitezit“. Ubrzo su o tome informirani lovci. Skupilo se njih desetak, a prigon je organiziran u dogovo-ru s glavnim lovnikom. Dva vuka naišla su na čeke. Na jednoga je pucao V. Strukar, i ovaj se vratio. Drugi vuk je nastavio kreta-nje. Pratili su ga lovci B. Drmić i D. Trogrlić. Na vuka je, s daljine od oko 170 m, pucao B. Drmić. Vuk se, pogođen, nastavio okretati u mjestu i pao je. I dok je Borislav ponovno punio svoju „polurisanicu“, razmišljajući da više ne kvari trofej, vuk se podigao, te na-

stavio bježati preko Brizjaka, Divjačke stra-ne, a zatim kroz dio naselja Mali Mošunj, do podnožja brda Kalvarija. Tu je pao od izmo-renosti i iskrvarenja. Skupina lovaca pratila je bijeg, a samilosni hitac vuku su zadali lovci D. Trogrlić i D. Filipović.

Sukladno pravilima lovačke etike, do-govoreno je da trofej pripadne B. Drmiću. Radi se o mužjaku, teškom 44 kg. Prelimi-narna mjerenja govore da trofej krzna za-služuje zlatnu, a lubanje srebrnu medalju. Konačan sud o vrijednosti trofeja dat će Povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja. Vidno uzbuđen, ali i pod utjecajem fešte koja je organizirana tom prigodom, ponosni vla-snik trofeja istaknuo je da mu je to do sada najdraži trofej.

Odstrijeljeni vuk

Lovište LD „Sokol“, Seonjaci, jedno je od lovišta na području Brčko Distrikta BiH koje je najviše ugroženo minskim

poljima. Stjecajem okolnosti, teritorijem ovoga Društva protezalo se oko 25 kilo-

čije čišćenje od mina bi trebala pomoć s državne i međunarodne razine, postaje jasno da ovaj problem neće biti riješen za još dugi niz godina. Ovo je ozbiljna pre-preka razvitku lovstva kao gospodarske grane u Brčko Distriktu BiH, znajući koliko bi se novca moglo osigurati od lovnoga turizma. Lovište ovoga Društva bogato je svim vrstama divljači zanimljive lovcima turistima, ali mine predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem i oni se, razumljivo, vrlo rijetko odlučuju loviti u ovakvim okol-nostima. Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, gubitci se kreću i do nekoliko stotina tisuća maraka godišnje, koje bi se, kad ne bi bilo mina, mogle namaknuti od lovnoga turizma. Ove procjene mogu se lako provjeriti ako se prate događanja u lovnom turizmu zemalja u okruženju. No, za sada ostaje još aktivnije raditi na čišće-nju minskih polja, kako bi se privele namje-ni sve površine koje su sada nepristupačne i opasne po život. Do tada, gospodo lovci, dobro obratite pozornost na oznake za minska polja na terenu.

metara crte razdvajanja iz protekloga rata, posljedica čega su brojna minska polja sa svim vrstama mina. Aktivnostima Vlade Brčko Distrikta, koja svake godine izdvoji nešto novca za razminiranje, ove površine se smanjuju, ali kako se radi o površinama koje su za ovu lokalnu zajednicu velike i za

LD „Sokol“, Seonjaci: MINE VELIKA PREPREKA

Niko Ždravac

Gubitci u stotinama tisuća maraka



Pripremajući na kraju lovne sezone hajku na lisicu, kod nekadašnje go-stionice „Mili“ u Radošima skupilo se

toga nedjeljnog jutra trideset sedam lova-ca, među kojima i gosti iz Čapljine, Gruda, Imotskog, Posušja i Tomislavgrada. Nakon nekoliko dana južine i kiše, vrijeme je bilo lijepo, izjutra poprilično burovito a kasnije sunčano, tako da se moglo uživati i u lovu i nakon njega.

Nakon uobičajenih napomena o sigur-nosnim mjerama, uslijedio je odlazak u lo-vište, a malo zatim začulo se i puškaranje. Svako malo razmjenjivale su se informacije s terena, tko je pogodio a tko promašio, a stigle su i vijesti o viđenim zečevima, jed-nom srnjaku i jednom vepru, što je lovce

Pet lisica i kuna bjelica

osobito obradovalo. Oko podneva, inven-tura odstrijeljenoga: pet lisica i jedna kuna bjelica. Hajka je, znači, uspjela, odnosno spašeno je sigurno dosta zečeva i jarebica.

Po okončanju lova, lovci su se okupi-li na Blizinama, u zavjetrini ili, kako se to narodski kaže, u prančioku. Prije ručka, a nakon čestitki onima koji su imali najoš-

LU „Zavelim“, Roško Polje: HAJKA NA ŠTETOČINE

Ante Ðikić

trije oko i najsigurniju ruku i nakon foto-grafiranja, ustrijeljena lovina je po propisu neškodljivo zbrinuta, za što se pobrinuo mladi lovni pripravnik.

Kao i obično, gdje su lovci tu je „i peče-na i varena“, a imalo se što i popiti. Sve sku-pa značilo je uspješan završetak još jedne roškopoljske lovne sezone.

Početak proljeća donio je prvi potvr-đeni slučaj bjesnoće u ovoj godini na prostoru općine Posušje. Usred

bijela dana lisica se ušetala u dvorište obi-telji Tomić u Čitluku i napala psa na lancu te se okomila i na vlasnika, koji ju je ipak uspio ubiti. Vlasnik je alarmirao djelatnike Veterinarske stanice Posušje i lovce, koji su dostavili uzorak lisice, točnije njezinu gla-vu, Veterinarskom zavodu Mostar. Labora-torijskom pretragom utvrđen je pozitivan rezultat na bjesnoću.

– Rezultat je očekivan, s obzirom na okolnosti kako je lisica utamanjena, a ovo sigurno nije izoliran slučaj bjesnoće na ovom području. Imali smo veći broj doja-va građana o viđenim i ubijenim lisicama koje su se netipično ponašale – potvrdio nam je dr. vet. med. Žarko Jurišić iz Ve-terinarske stanice Posušje te upozorio na

Ante Bašić

LD „Radovanj“, Posušje: BIJESNA LISICA U DVORIŠTU

nužnost cijepljenja svih pasa, pogotovo lovačkih.

Razlog zašto se građani rijetko odluču-ju na uzorkovanje i analizu ubijenih lisica na bjesnoću leži u činjenici da su troško-vi analize dosta visoki i iznose 150 KM, a taj iznos dužna je uplatiti isključivo osoba koja je dostavila uzorak. Imajući u vidu

Netko bi morao preuzeti dio troškova analize

činjenicu da se epidemija bolesti može najlakše usporiti i zaustaviti ako se otkri-je i reagira na vrijeme, potrebno je naći instrument kako bi općinski, županijski ili subjekti u službi javnoga zdravstva sudje-lovali u troškovima analize. Lovci će, kao i u ovom slučaju, odraditi svoj dio posla u prostoru lovišta.



Skupština LD „Vepar“ održana je 9. ožuj-ka, uz više žestokih rasprava. Doneseno je i nekoliko značajnih odluka.

ČLANARINA OSTALA ISTARasprava oko visine članarine bila je duga

i burna, a prethodila joj je rasprava po sekci-jama. Predsjedništvo Društva predložilo je članarinu od 120 KM. Međutim, članarina je i za ovu godinu ostala 100 KM. Zašto je većina lovaca bila za stari iznos članarine? Mislim da razlog nije tih 20 KM, koje bi, zapravo, dobro došle za razne investicije, za pomoć sekci-jama pri izgradnji lovačkih kuća, za lovački dom, za ulaganje u divljač, itd. Razlog nije, vjerujem, niti trošenje novca bez opravdanja. To se, jednostavno, ne može dogoditi pe-dantnom i korektnom Predsjedništvu, koje fi-nancijsko izvješće uvijek potkrijepi dokazima o opravdanom trošenju novca. Možda je je-dan od razloga male „kontre“ Predsjedništvu što se sve više pritišće lovce radi krivolova, nerada, aljkavosti oko prijavljivanja gostiju, krvarine i sl. Bilo kako bilo, nakon ove odluke, Predsjedništvo treba korigirati prihodnu i ras-hodnu stranu „proračuna“.

Na Skupštini je donesena odluka o po-četku komercijalnoga lova u Vranu. Sve je spremno za to. Čeka za visoku divljač pripre-mljena je. Moći će se odstrijeliti 2 medvjeda, 5 veprova i nekoliko vukova, čiji se broj iona-ko povećao u posljednje vrijeme.

Promijenjen je Statut Društva u pogle-du broja mandata predsjednika, na prijed-log predsjednika, koji je rekao da su „dva mandata posve dovoljna, jer tko dobro radi, naradi se, te može doći do zasićenja“. Ubuduće, Skupštinu će voditi predsjednik Skupštine, s dvojicom dopredsjednika. U Statut je ugrađena odredba da se ne može formirati sekcija bez 20 članova. Ukoliko se postojećoj sekciji smanji broj članova ispod 20, ona gubi svoj status. Usvojeni su novi kriteriji oko dodjele odličja i kriteriji za predlaganje osoba za odgovorne poslova. Punih 8 godina nije dodijeljeno niti jedno odličje, a događalo se nekorektno predla-ganje, koje prođe, a izabrana osoba postaje kočnicom u daljnjem radu. Donesena je i odluka da se Društvo može zadužiti u slu-čaju potrebe oko opremanja prostorija.

Lovci LD „Vepar“ nisu sjedili „skrštenih ruku“ za ovo vrijeme lo-vostaja. Održali su Skupštinu, organizirali hajke na vuka i lisi-cu i bili domaćini i organizatori, skupa s Kinološkim društvom „Vran“, utakmice na zeca na otoku Škarine.

LD „Vepar“, Prozor-Rama: SKUPŠTINA, HAJKA, UTAKMICA

Nije prošao prijedlog o promjeni visine članarineStanko Ćurčić

Od 53 zastupnika, Skupštini ih je nazoči-lo 45. Od gostiju, Skupštini je pribivao pred-sjednik Općinskog vijeća Zajko Čorbadžić.

PUN POGODAKLovci sekcije Rumboci bili su domaćini

hajke na vuka. Nije odstrijeljeno ništa, ali bio je to, ipak, pun pogodak. Pun pogodak, iz ra-zloga što se okupio velik broj lovaca i družio se cijeli dan uz pjesmu, šale, dosjetke, u izo-bilju jela i pića. Bio je to posve dobar način za razbijanje svojevrsne monotonije lovostaja.

OPET BESPRIJEKORNO DOMAĆINSTVONa otoku Škarine na Ramskom jeze-

ru, u subotu 14. ožujka, 11 godina nakon prvoga susreta, u organizaciji KU „Vran“ i LD „Vepar“, upriličeni su IPO – zec, ocje-na eksterijera, dva psa su imala utakmicu i izrađena su dva rodovnika. Od 11 pasa, 3 su položila. Na ispit prirođenih osobina glasnoga gona pristupili su psi: Lom, p.g. vlasnika Ivana Baketarića, Dina, p.g. i Biza, p.g. Ive Zane, Bera, s.g. Ivana Kreše, Puto, p.g. Mije Petrovića i Bambi, p.g. Branka Šimunovića. Ocjeni eksterijera pristupili su psi: Beni, p.g. Dragana Grebenara, Biza, p.g. Ive Zane, Bambi, p.g. Branka Šimuno-vića, Aska, s.g. Šimuna Pavličevića, Borna, sl.k. Joze Miličevića i Puto, p.g. Mije Petro-vića. Za utakmicu: Figo, t.g. Vlade Ćališa i Lasa, p.g. Dragana Grebenara, a Sokol, b.g. Mate Miloša i Roki, b.j. Mije Petrovića do-bili su rodovnike. Smotra je počela u 9, a završila u 14 sati. Sudili su Zoran Brkić iz Nove Bile i fra Petar Krasić.

Sudci su, zajedno s domaćinima zapi-sničarima, dokumentirali, između ostaloga: „Smotra je lokalnog značenja, odobrena od KS Herceg Bosne. Voditelj smotre Ivo Zane i Jozo Miličević. Vremenski i klimatski uvjeti odlični, teren odličan, organizacija bespri-jekorna, posjet vrlo dobar. Lokacija za ispit i utakmicu izvanredni. Natjecatelji i psi do-bro. Primjedbi od strane sudaca i sudionika nema. Od 5 posavskih goniča, jedan odli-čan, dva vrlo dobra, jedan dobar. Od srpskih goniča, jedan vrlo dobar, dva dobra. Jedan odličan i jedan dobar brak jazavčar te jedan slovački kopov vrlo dobar“.

Na kraju, sudci Zoran Brkić i fra Petar Krasić dadoše zajedničku izjavu: „Danas je 11 godina od početka održavanja ispita i utakmica na zeca, što je dobar znak za stva-ranje dobre tradicije, a i dobar put za budu-ću dobru selekciju pasa. Lokacija za ovakve ispite je izvanredna. Imate prekrasan otok, prirodno ograđen, ima hranu. Nema nikakve dvojbe da nema ni slične lokacije za ovakve manifestacije, rada pasa na zeca u prirodnim uvjetima. Svaki put, pa i ovaj, domaćini, na čelu s Ivom Zanom i njegovim suradnicima, pripreme ovu manifestaciju za svaku po-hvalu. Naravno, nama sudcima žao je kad i jedan pas ne uspije položiti ispit. Toga, na ža-lost, ipak bude. A to je, u isto vrijeme, dobra pouka i poruka lovcima da sa psima treba uporno raditi, kao što, isto tako, na temelju ovih utakmica treba vršiti selekciju pasa. Jedino su utakmice ‘sito i rešeto’ za odabir pasa. Još jednom zahvaljujemo domaćini-ma na lijepoj organizaciji.“

Sudionici kinološke manifestacije na otoku Škarine



U cilju ispunjavanja planskih ciljeva zacrtanih odlukama Izvršnog od-bora sekcije Dubrave u okviru LD

Niko Ždravac

LD „Sokol“, Seonjaci: PRIHRANA I UZGOJ DIVLJAČI

Uz dovoljne količine hrane, dovoljno i divljači„Sokol“, Seonjaci, Brčko Distrikt BiH, a koje se, između ostaloga, odnose i na aktivno-sti vezane za prihranu i uzgoj divljači, pla-nirano je zasijati oko 2 ha poljoprivrednih kultura. Od toga 1,5 ha kukuruza i 0,5 ha

zobi. Ova aktivnost plod je rada nekolici-ne aktivnijih članova ove sekcije i cijenimo da će biti dobar primjer za sve sekcije u okviru ovoga Društva kako osigurati po-trebne količine hrane za prihranu divljači u zimskim uvjetima i u uvjetima nestašice hrane u prirodi. Ovo se, prije svega, odnosi na fazansku, zečju i srneću divljač i divlju svinju, koja bi trebala postati prioritet i lov-na atrakcija ovoga Društva.

Po riječima Brane Milanovića, pred-sjednika ove sekcije, ova aktivnost je ko-ordinirana s planskim ciljevima Društva u ovoj godini i doprinijet će razvoju lovstva i stvaranju uvjeta za provedbu aktivnosti „Posavina raj za lov i ribolov“, koja se pro-vodi u ovome Društvu u suradnji s Turistič-kom zajednicom Županije Posavske i me-đunarodnim organizacijama.

Ovogodišnja Lovačka večer LD „Go-lub“ iz Čitluka upriličena je 14. velja-če u hotelu „Kaktus“ u Čitluku. Oko

Gojko Prskalo

Zlatko Glavinić - da se ne zaborave stari običaji

Organizatori Lovačke večeri


LD „Golub“, Čitluk: LOVAČKA VEČER

Ljepota ostaje, bez obzira na sve

320 domaćih lovaca i gostiju je, s obzirom na aktualno stanje u BiH, posve solidna brojka, ali kad se sjetimo ne tako davnih Večeri i družine od 700 i više lovaca na ova-kvim zabavama, javlja se žal za tim vreme-

nima. No, što je, tu je, bitno je da zabava prođe u redu, uz pjesmu, šale, uz stolove bogate hranom i broćanskim vinima, što se i dogodilo. Za osjećaj i smiješak više po-brinuli su se, tradicionalno, skupina Ivana Pehara zv. Iko, majstor etno glazbe (gusle, diple i lijerica) Zlatko Glavinić i humorist Frano Vukoja. Naravno, nije moglo bez lovačke tombole i mnoštva vrijednih na-grada, među kojima se isticalo pet lovačkih pušaka. Lovcima zaslužnim za promicanje

LD „Golub“, za razvoj lovstva i lovačke etike, dodijeljena su posebna priznanja – Odličja trećeg reda. Njima šesnaesterici, iz svake sekcije po jedan, priznanja je uručio Dra-gan Ostojić, predsjednik Društva.



Radno i svečano u sve tri sekcijeTradicionalnim svečanostima, 8. ožujka

2009., u tri lovne sekcije LD „Pavlovica“ zatvorena je lovna sezona, a u dvije sek-

cije to će se upriličiti krajem travnja.Lovna sekciji Novi Travnik, na čijem je

čelu Zlatko Senkić, zatvaranje lovne se-zone organizirala je na lokalitetu Zubička kosa. Kako rekoše, najviše se raspravljalo o novoizabranim tijelima Društva, pri čemu je prevladalo mišljenje da je bivše čelniš-tvo dobro radilo svoj posao i da su sigurni u nastavak takvog vođenja Društva. Pritom,

najviše objašnjenja tražilo su od počasnoga predsjednika Društva Stjepana-Alojza Ru-žića, koji je bio dugogodišnji predsjednik i tajnik Društva i koji je od 1964. naovamo kroz stručna osposobljavanja i lovačke ispite izveo mnoge naraštaje ovdašnjih lovaca. Za pravu kapljicu, koja je podizala raspoloženje nazočnima, pobrinuo se Mijo Stanić, a za dobar, ukusan i slastan gulaš čestitke su za-služili Ivo Šiško i Branko Čabro.

Jednako svečano bilo je i u sekciji Bučići, na platou Bučićka ravan. Zatvaranje lovne sezone Bučićani su iskoristili i za analizu rada svoje sekcije i cijeloga Društva. Konstatirali

LD „Pavlovica“, Novi Travnik: ZATVARANJE LOVNE SEZONE

Anto Cvitanović

su da se i u sekciji i Društvu radilo doma-ćinski, ali se moglo postići i više da su se svi članovi angažirali onoliko koliko je to činila veća grupa lovaca. Bučićki lovci iskazali su potporu novom vodstvu sekcije i Društva. Novi predsjednik sekcije Bučići Dragan Ju-kić, primajući dužnost od staroga predsjed-nika Stipe Bavrke, zahvalio je na ukazanom povjerenju, obećavši da će raditi na dobrobit lovaca ove sekcije i ovoga Društva. Fešta nije mogla početi bez dobre bučićke šljivke, koja je u ovom prekrasnom proljetnom danu dodatno grijala lovačke duše i srca, a za nei-zbježan lovački gulaš i pečenku pobrinuli su se Zdravko-Goran Marin i Stipo Bavrka.

Sa sigurnošću se može reći da je najsve-čanije bilo u sekciji Mravinjac. Stipe Bošnjak Mima, novi predsjednik sekcije, skupa sa suradnicima, osmislio je bogat i sadržajan program kod novosagrađene lovačke kuće, s koje „puca“ pogled na Novi Travnik, Novu Bilu, Vitez i plato Paljenika smještenog u srcu Vlašića, gdje se nalazi i toranj RTV-a. Toga lije-poga i sunčanog dana okupila su se 44 člana sekcije Mravinjac, te mnogi iz drugih sekcija, planinari i simpatizeri lova. Pozdravio ih je predsjednik sekcije, zahvalio im na odazivu i zaželio im ugodno druženje. Mirko-Mića Lešić, novi predsjednik LD „Pavlovica“, inače član sekcije Mravinjac, također se obratio prisutnima, rekavši, među ostalim, da je nje-gov izbor za predsjednika obvezujući i za njega i za sekciju Mravinjac te da očekuje pomoć u vođenju Društva. „Želim timski ra-diti, jer sam ne mogu postići onoliko koliko mogu s vama“, poručio je predsjednik Lešić.

Nakon što je predsjednik Društva uru-čio uvjerenja lovcima koji su položili lovački, radni dio dana bio je kraju. Predsjednik sek-cije mogao je pozvati nazočne da provjere što su sve pripremili Stipo Zlatunić, Jozo Zlatunić Migan i Fabijan Tomić.

Početkom travnja, u Upravi Na-cionalnog parka Risnjak, predstav-ljena je ova vrijedna monografija uglednoga hrvatskog lovnog struč-njaka i „najpismenijega hrvatskog lovca“, kako ga je nazvao Želimir Štahan, jedan od recenzenata nje-gove knjige. Uz Štahana, kao re-cenzent javlja se i Vlatko Skorup, obojica vrhunski lovni stručnjaci. Ing. Frković godinama je prouča-

Monografija DIVOKOZA U GORSKOM KOTARU

Autor: ing. Alojzije Frković

vao i pratio stanište i udomljivanje divokoze u Gorskom kotaru, rezultat čega je ova monografija u kojoj au-tor, na znanstvenim temeljima, ana-lizira kako doći do divokoza, kako ih ispustiti, prati njihovu biologiju i dr. Naravno, sve to potkrjepljuje vrijed-nim i zanimljivim fotografijama. Na-kladnik je Nacionalni park Risnjak, što itekako ima veze s planom rein-trodukcije divokoze baš u Gorskom kotaru, gdje nikad nije bila istrije-bljena niti umjetno obogaćivana primjercima sa strane.



Nakon osam godina, LD „Galeb“ iz Ča-pljine organiziralo je Lovačku večer! To je, svakako, dobar znak da su An-

drija Čule i Gogo Rebac, novi predsjednik i tajnik Društva, pokrenuli stvari koje bi tre-bale razbuditi i aktivirati pomalo uspavane čapljinske lovce. Lovačka večer upriličena

LD „Galeb“, Čapljina: LOVAČKA VEČER

Korak ohrabrenja i nadeJure Musulin je 21. veljače u svadbenom salonu „Astorija“

u Tasovčićima, uz nazočnost preko 200 do-maćih lovaca i njihovih gostiju iz općinskih struktura vlasti, Lovačkog saveza Herceg Bosne, Kinološkog saveza Herceg Bosne, te susjednih lovačkih udruga.

Na početku, predsjednik Društva An-drija Čule istaknuo je kako u Čapljini ima oko 700 registriranih lovaca ali ih je samo

polovica aktivnih, pa je zadatak čelništva da aktivira neaktivne i omasovi Društvo.

Smiljan Vidić, načelnik Općine Čaplji-na, iskazao je punu potporu Poglavarstva budućem radu Društva, izrazivši i želju da na idućoj Lovačkoj večeri uz lovce budu i njihove supruge.

Ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza Her-ceg Bosne, uputio je čapljinskim lovcima če-stitke i dobre želje i naglasio da „Galeb“ može računati na potporu Saveza. Slično je učinio i fra Petar Krasić, predsjednik Kinološkog saveza Herceg Bosne, koji je po snježnom vremenu „potegao“ iz Masne Luke kako bi nazočio ovome lovačkom skupu. Fra Petar je posebno istaknuo kinološke uspjehe dvoji-ce članova LD „Galeb“ na razini Saveza.

Organizator je pripremio i bogatu tom-bolu, s ukupno 39 raznih lovačkih nagrada, među kojima i 4 lovačke puške. Tombola je bila središnji događaj Večeri, premda je sve skupa proteklo u odličnoj atmosferi, uz gangu i bećarac, uz raznovrsnu ponudu hrane i pića. Po završetku tombole, lovci su lagano krenuli svojim domovima. Ujutro je valjalo poći u lovište, bio je to posljednji dan lovne sezone.

Prema riječima predsjednika Čule, slje-deće što namjeravaju u Društvu jest nabav-ka i puštanje divljači u lovište. Nadamo se da će to, iz čapljinskih lovačkih redova, biti tema već za sljedeći broj Hoopa.

Sredinom ožujka, u prostorijama Osnovne škole Posušje, održana je redovita proljetna sjednica Skupšti-

ne Lovačkog društva „Radovanj“ iz Posuš-ja. Sukladno izmjenama odredbi Statuta o načinu biranja zastupnika u Skupštinu, prethodno su lovne jedinice izabrale nove zastupnike. Na početku sjednice potvrđe-

ni su mandati zastupnika i izabrano Rad-no predsjedništvo Skupštine, Nadzorni odbor Društva i novi dopredsjednik Druš-tva Zvonko Kovač. Potom je predsjednik Društva Zoran Bakula iznio izvješće o radu lovačkog društva za proteklo razdoblje te financijsko izvješće za 2008. godinu, koje su zastupnici prihvatili. Zatim je usvojen kalendar lova za sezonu 2009./2010., te određene zabrane u prostoru lovišta.

Ukinuta je postojeća zabrana za po-dručje Čitluk-Vinjani i određena nova, za područje Radovanj-Snižnica, na razdoblje od dvije godine. Društvo planira u područ-ju branjevine obnoviti neka zapuštena po-jilišta, postaviti automatske hranilice i zasi-jati određene površine za prehranu divljači. Svaki lov, uznemirivanje divljači i puštanje pasa u ovaj prostor bit će strogo sankcio-nirani. Sukladno tomu, tj. kako se budu po-štovale mjere zabrane, tako će se unositi i divljač. Zastupnici su još upoznati s tijekom priprema za izgradnju lovačkog doma, te s problemom krivolova.

Na kraju, Skupština je donijela odluku da se svi lovci LD „Radovanj“ osiguraju u slučaju nesreće u lovu iz sredstava članari-ne, tj. oni lovci koji materijalne obveze pre-ma lovačkom društvu izmire u redovitom roku do 31. srpnja u tekućoj godini.

Ante Bašić

Jedna zabrana ukinuta, druga ustanovljena

LD „Radovanj“, Posušje: GODIŠNJA SKUPŠTINA



Turnir u „prstenu“ između pet sekcija LD „Pavlovica“ upriličen je 14./15. ve-ljače 2009., čime je realizirana ideja

predsjednika sekcije Sebešić Stipe Ivoša sa Skupštine Društva, a koju su ostali prihvatili s iznimnim zadovoljstvom i oduševljenjem.

Ljubitelji ove igre okupili su se u 14 sati u lovačkoj kući sekcije Sebešić. Izvlačenjem parova, odlučeno je da turnir otvore sekcije Sebešić i Mravinjac. Bilo je vidljivo da su do-maćini bolji poznavatelji ove igre i lako su pobijedili svoga suparnika, predstavljajući se, tako, favoritima ovoga natjecanja.

Prvo mjesto na turniru osvojila je sekcija Sebešić, drugo sekcija Bučići, a treće sekcija Gradina. Sekcije Mravinjac i Grad ostale su, ovaj put, bez nagrada. Pehare pobjednič-kim ekipama, ove godine u trajno vlasniš-tvo, uručio je župnik župe Rostovo-Sebešić don Marinko Filipović. Nakon uručenja pe-hara, predsjednik sekcije Stipo Ivoš pozvao je sudionike i promatrače k serviranoj trpe-zi, koju su za ovu prigodu pripremili Nenad Ivoš, Draženko Jakić i Vlado Knežević, a za pjenušac i sebešićku gromovaču, kako

Prvi pobjednik sekcija Sebešićod milja nazivaju sebešićku šljivovicu, po-brinuli su se Stipo Ivoš i Slavko Jakić. Uz izvorna kola i pjesme iz ovih krajeva, „igra“ se protegnula do jutarnjih sati.

Moramo spomenuti i sudionike na-tjecatelja po sekcijama. Za pobjedničku ekipu, sekciju Sebešić, nastupali su: Stipo Ivoš (kapetan), Vlado Knežević i Slavko i Draženko Jakić. Za sekciju Bučići igrali su: Stipo Marin-Macko (kapetan), Slavko Marin,

Božo Radman-Krek i Niko Fišić. Ekipu sekci-je Gradina predstavljali su: Franjo Cvitano-vić (kapetan), Anto Cvitanović, Stipo Zlatu-nić-Bečarov i Jozo Zlatunić-Migan. U ekipi sekcije Mravinjac nastupali su: Vlado Lešić (kapetan), Stipo i Drago Lešić i Mijo Kasalo, a u ekipi Grada: Mijo Stanić (kapetan), Jure Stanić, Marinko Kajdl i Branko Čabro. Kape-tani ekipa bili su i najbolji pojedinci ovoga natjecanja.

Anto Cvitanović

LD „Pavlovica“, Novi Travnik: LOVAČKI „PRSTEN“

Na posljednjoj sjednici Izvršnog od-bora LD „Galeb“ odlučeno je da će se u lovište unijeti određeni broj

fazanske divljači, što je i učinjeno u subo-tu 27. ožujka ove godine. Dopremljeno je 160 komada fazanske divljači, odnosno 40 fazanskih obitelji u omjeru 3 koke i 1 pijevac. Divljač je nabavljena u fazaneriji Franje Petrovića u Veljacima, općina Lju-buški. Pozvani su predstavnici 13 temelj-nih ogranaka-sekcija Društva i njima su fazani podijeljeni u jednakom broju.

Fazani su pušteni u lovište nakon lovne sezone pa je za očekivati da će imati dostatno vremena za adaptaciju u prirodi. Uskoro će biti donesen lovni ka-lendar za iduću sezonu kojim će, najvje-rojatnije, biti dopušten samo lov fazana pijevca. Čelništvo „Galeba“ poručuje da se na ovome neće i ne smije stati, te da će uskoro nabaviti određeni broj zeca ili jarebice poljke.

Jure Musulin

Za puštanje divljači u sekciji Gorica - Struge pobrinuli su se Branko i lovočuvar Jerko

LD „Galeb“, Čapljina: NOVA DIVLJAČ U LOVIŠTU

Fazani pušteni, slijedi zec ili jarebica poljka


SOKOLARSTVO

Još prilikom treninga s mamcem, ptici je simulirana divljač koju će ona ka-snije, kroz sokolarski lov i loviti. Na taj

način kod imprintanih ptica probuđen je bezuvjetni refleks, koji pticu goni da lovi, ulovi i na taj način opstane i produži vrstu. A starim pticama mamac je idealna prilika lako doći do hrane i zbog toga će, spušte-ne na leteću težinu, vrlo rado doletjeti na mamac i s njega uzeti ponuđeni komadić mesa.

Sokolarski lov je kruna rada sa sokolar-skom pticom. Takvu povezanost čovjeka s prirodom, odnosno prirode s čovjekom, niti jedna druga vrsta lova ne može ponu-diti, a niti može ponuditi veće šanse divlja-či da umakne i ne postane lovinom. Poku-šavam zamisliti što bi rekla većina lovaca kad bi trebala ispucati deset, jedanaest ili čak i više naboja za odstrijeliti jednu pre-pelicu, a u sokolarstvu je posve normalno da tek deseti, jedanaesti let bude uspješan i upravo zbog toga je u sokolarstvu svaki plijen vrijedan pozornosti i divljenja ptici nakon uspješnog leta.

Pri lovu s ruke, sokolar u pogodnom trenutku pušta pticu s ruke i ona polijeće za plijenom. Kod lova kruženjem, kad pli-jen poleti, sokol se, kružeći i jedreći na visini od nekoliko sto-tina metara, strmoglavljuje na njega brzinom od koje zastaje dah i lovi ga.

Kod sokolarskog lova, do izražaja oso-bito dolazi osjećaj za divljač (gdje je div-ljač, koliko joj blizu prići, kako se postaviti,

itd.), koji sokolar mora imati ako želi biti uspješan. A to je ono što se stječe s go-dinama bavljenja lovom i zbog čega su u prednosti već afirmirani lovci, kad jednom odluče krenuti u sokolarske vode.

Dva su osnovna načina lova u sokolar-stvu: lov s ruke i lov iz kruženja, a svaki od njih ima još poprilično svojih varijacija.

LOV S RUKEOvaj način lova prakticira se kad se lovi

s pticama kratkih krila (shortwings), znači s jastrebom kokošarom i kopcem, ili s ptica-ma širokih krila (broadwings), a to su ška-njac mišar, Harrisov jastreb i razne vrste or-lova, premda ima sokolara koji s ruke love i sa sokolovima. Najčešće se na ovaj način love fazan i jarebica – s muškim jastrebom, zec – sa ženkom jastreba, prepelica – s kopcem i zec, lisica i srna – s orlom.

LOV S RUKE I LOV KRUŽENJEM – DVA OSNOVNA NAČINA SOKOLARSKOG LOVA

Tijesna suradnjasokolarske ptice, psa i sokolara

Perica Dodig Lovi se tako da se sokolar, s pticom na ruci, kreće terenom koji, istodobno, pre-tražuje pas ptičar. Pas pronalazi i markira

divljač, koju podiže tek po dolasku soko-lara i za kojom sokolar baca pticu s ruke. Ptica polijeće za plijenom, a sokolar ih pra-ti pogledom. Ako ih izgubi iz vida, onda osluškuje zvuk zvončića, da što bolje odre-di otkuda dolazi i tako locira pticu.

Sokolar koji nema psa lovi na isti način, samo što on sam pronalazi i podiže divljač.

Kod ovakvoga načina lova do punog izražaja dolazi kvaliteta zvončića i način njegove montaže. Kvalitetan zvončić i na najmanji pomak stvara jasan i čujan zvuk. Ako zanemarimo trening, kad je najčešće na nogama, za lov je najbolje montirati zvončić na dva središnja repna pera.

Ne postoji teren na kojem se ne može loviti s ruke i na kojem ne može loviti ja-streb, kobac ili bilo koja ptica širokih krila.

Kad sam rekao da je ovo osnovni na-čin lova, ali s mnogo varijacija, mislio sam


SOKOLARSTVO

na to da, primjerice u Kazahstanu, orlom s ruke love vuka ili lisicu, ali jašući na konju po obroncima brda i tražeći plijen u do-linama, na koji zatim puštaju orla. Jastre-bom s ruke, iz auta, love se i vrane. Vrane jesu plašljive, ali im se autom može prići dosta blizu. Tada se jastreb pusti kroz pro-zor i mnogo su mu veće šanse za uspjeh. Arapi sokolom s ruke love jednu vrstu pu-stinjske droplje, ali joj se, isto tako, pribli-žavaju autom da bi povećali šansu za ulov.

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA 17

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

tara. Takvog rasipanja ne bi se po-sramio ni bolji karabin, a ovdje je samo riječ o umetnutoj cijevi.

Učinak na divljači jako je do-bar. Svi odstreli identični su kate-goriji i kalibru zrna.

Moje osobno iskustvo s umet-nutim cijevima nije veliko, iako imam jednu (dobio sam je od pri-jatelja na korištenje) i to za puš-ku kal. 12, a umetnuta cijev je u

kalibru 222 Rem. Nisam je puno koristio u lovu, osim što sam je nedavno, za ovu priliku, testirao na raznim metama i daljinama. Rezultati moga, nazovimo ga malog ispitivanja, naprosto su me očarali. Preciznost pogodaka je visoka. Učinkovitost na metu također razmjerna kalibru, a upu-canost nakon nekoliko vađenja (rasklapanja) je 100 posto.

Što reći nego da novac utrošen u ovaj Krieghofov cijevni umetak nije uzalud bačen. Testiranja su pokazala da je riječ o vrlo upotrebljivom oruž-ju, koje zbog visoke cijene ne mora biti sastavni dio vaše puške.

Cijene umetnutih cijevi kreću se od 300 eura (one kraće, 22 cm), pa sve do 900 eura (one dugačke, od 65 cm), što ovisi o imenu proi-zvođača i jačini kalibra.

Ako pak posjedujete bilo koju kombiniranu pušku i u mogućno-sti ste nabaviti jedan od nekoliko vrsta umetnutih cijevi, investicija vas zasigurno neće razočarati. Vaša puška, osobito triling (tro-cijevka), poprimit će jednu novu dimenziju univerzalne puške s tri mogućnosti izbora hica, koji će vam zasigurno pružiti velike užit-ke i mnoge lijepe trenutke u lovu.

Umetnuta cijev u pušku bokericu

Umetnute cijevi marke Krieghoff - EL 22 i EL 44

Dosta sokolara prakticira „baciti“ jastreba na drvo, ako je ono u blizini, pa kad pas markira divljač, jastreb poleti s drveta, s veće visine, i tako mu rastu šanse za ulov. Ima sokolara koji obuče ptice da ih slijede prelijećući s drveta na drvo i koje, onda, s drveta polijeću za plijenom koji je podi-gao pas ili sokolar. Posebno je zanimljiv i efikasan način na koji Arapi kopcem love prepelice u krajevima oko Crvenoga mora. Oni obuče kopca da ga nose u ruci i kad prepelica poleti, bacaju ga prema njoj, da-jući mu tako golemo ubrzanje i prepelica ima vrlo malo šanse pobjeći.

LOV KRUŽENJEM Ovaj način lova urođen je sokolovi-

ma. Oni su nenadmašivi u njemu, prem-da i ostale sokolarske ptice, više ili manje uspješno love na ovaj način.

Loviti kruženjem ne može se bez do-broga psa ptičara, prije svega mislim na kvalitetu njegova nosa, poslušnost i od-loživost. Tijekom lova, sokolar se kreće terenom, a pas pretražuje teren. Kad pas pronađe i markira divljač, sokolar sokolu skida kapicu, sačeka da on protrese perje i sokol tada polijeće. Kružeći, podiže se i do više stotina metara. Kad postigne visinu s koje lovi (wait on poziciju) – a to se vidi po tome što više ne maše krilima nego jedri i kruži – onda sokolar zapovijeda psu da

podigne divljač. Kad plijen poleti, sokol se strmoglavljuje na njega brzinom od koje zastaje dah i lovi ga. Broj letova koje sokol može napraviti ograničen je na nekoliko njih (za razliku od jastreba, koji ih može napraviti mnogo više) i zbog toga je jako bitna kvaliteta psa. On treba imati dobar nos (bez praznih markiranja), držati marku i podizati na zapovijed i treba biti odloživ jer se lovovi završavaju relativno blizu i ako krene aportirati, može ubiti sokola.

Lovom kruženjem pretežito se lovi fa-zan, jarebica, patka i, manje, prepelica.


KINOLOGIJA

Svima je poznato da je pas tisućljećima bio čovjekov glavni pomagač u lovu. Njegova se uloga s vremenom mije-

njala i modificirala, a to se i danas događa. Prije četrdesetak godina, dobro se sjećam, loveći fazansku divljač u selima oko Mo-driče (Čardak, Garevac, Skugrić), lovili smo samo s dugonogim goničima, uglavnom posavskim goničima. Bilo je i drugih go-niča, ali posavci su dominirali. O ptičarima nije bilo ni riječi. Ptičare su imali jedino u lovištu Mera kod Odžaka. Nisu to, istina, bili osobito uspješni lovovi, jer su goniči uvijek bili daleko ispred nas. Oni su podizali, bo-lje reći razgonili divljač daleko od lovaca, pa je bilo vrlo malo uspješnih hitaca. Iz tih lovova zapamtio sam da su im psi bili na-učeni uopće ne reagirati na pojavu srneće divljači, na koju smo često nailazili. No, od posljednjega rata naovamo, stanje se znat-no promijenilo. Sada se skoro nikako ne koriste dugonogi goniči, pogotovo u lovu na pernatu divljač. Sada susrećemo skoro sve vrste ptičara, bilo da su otočni ili kon-tinentalni. Sada je lov potpuno drugačiji, mnogo je uspješniji, ne traje cijeli dan kao prije, manje se troši streljiva, daleko je ma-nje ranjene divljači jer se puca na pristojnoj udaljenosti, a i psi su obučeni pronalaziti i donositi odstrijeljenu i ranjenu divljač. Po-sebice je bitno da donose neoštećenu, ne-rastrganu divljač.

KOD NAS I OKO NASKakvo je stanje danas kod nas? Zakon o

lovstvu FBiH kaže da se dugonogi psi go-niči mogu rabiti u lovištu samo nakon do-zvole dobivene od korisnika lovišta. Znači, korisnik lovišta će, sukladno svojim ciljevi-ma i interesima, odlučivati s kojim lovačkim psima će se u zakupljenom lovištu loviti. Zakon, dalje, nalaže da se s dugonogim go-ničima ne smije loviti od 5. siječnja do 1. li-stopada, a da se krupna divljač, osim divljih svinja, ne smije loviti s psima.

Prema podatcima Kinološkog saveza Herceg Bosne, od uku-pno registriranih pasa, više od polovice su lovački psi. Opet, od svih lovačkih pasa, više od polovice su dugonogi goniči posavske pasmine. Zanimljiv podatak!

Za usporedbu, evo nekih zakonskih po-stavki iz bližega nam susjedstva, kojima se regulira uporaba dugonogih goniča u lovu divljači.

U Hrvatskoj: U jelenskim lovištima, lov s dugonogim goničima je zabranjen. Uz dopuštenje ovlaštenika prava lova može se loviti s dugonogim goničima rase: posav-ski gonič, istarski kratkodlaki gonič, istarski oštrodlaki gonič i dalmatinski gonič. Lov s ostalim dugonogim goničima dopušten je samo u dinarskom području. Lov divljih svi-nja s dugonogim goničima je nepogodan, velik im je radijus kretanja i uvijek rade za svoje zadovoljstvo pa im je u RH ograniče-na uporaba.

U Srbiji: Lov s dugonogim goničima zabranjen je u lovištima u kojima obitava srna, muflon, jelen i divokoza. U lovištima ispod 500 m nadmorske visine zabranjen je lov s dugonogim goničima. U lovištima Vojvodine zabranjen je lov s dugonogim goničima.

U Crnoj Gori: Lov s dugonogim goniči-ma zabranjen je u lovištima gdje obitavaju divokoze i srneća divljač.

Zanimljivo je, u ovome kontekstu, sta-nje u Švicarskoj. Tamo je, kao i svugdje, bilo mnogo vrsta lovačkih pasa, pa i više vrsta goniča. Imali su pet pasmina dugonogih goniča. Godine 1909. iz uporabe – iz stan-

darda – izbačen je dugonogi gonič iz Thur-govie, a godine 1993. dan je novi standard za preostale četiri pasmine, jer im se pojav-ljuju psi u manjim varijantama, a to su švi-carski kratkonogi goniči (Niderlaufhund), koji su nastali kao rezultat križanja švicar-skih dugonogih goniča s bassetima.

PROMJENE SPORE, ALI PRIMJETNERazgovarao sam s mnogim lovcima i

njihova mišljenja o lovu s dugonogom go-ničima su, naravno, različita. Jedni kažu, s dugonogim goničima trebalo bi loviti samo zeca i lisicu, a za lov divljih svinja koristiti kratkonoge goniče. Oni lakše gone, upor-niji su, oblajavanju, kulturniji su, vraćaju se na poziv. Ako su to brak jazavčari, mogu se koristiti i za praćenje krvnoga traga. Drugi, stariji lovci, ne mogu zamisliti lov u brdskim područjima bez dugonogih goniča, unatoč tomu što se znaju često vratiti iz lova bez svoga garova, koji je otjerao divljač tko zna kamo i koliko daleko, možda u drugo lovi-šte, možda čak i u drugu zemlju. Stekla se, nekako, navika da naš gorštak ima psa za lov i po duboku snijegu. Ova navika skupo je koštala brak jazavčare, jer su ih baš ti gor-štaci križali s dugonogim goničima, pa sada novonastali psi nisu željene kvalitete. Treći će, na brdovitom terenu nema boljega lova, od lova s dugonogim goničem, zbog njegova glasa prije svega. A četvrti, nije li malo prerano za to, jer moglo bi se dogodi-ti isto ono što se dogodilo s dalmatinerom. Bolje bi bilo naše dugonoge goniče malo bolje obučavati i prilagođavati ih disciplini-ranijem lovu.

S mišljenjima ovih četvrtih mogao bih se složiti samo donekle. Zna se, obuka du-gonogih goniča je duga i naporna, a opet u nekim slučajevima rezultati mogu izostati.

Potražio sam podatke u Kinološkom savezu Herceg Bosne o broju lovačkih pasa registriranih u Savezu i o broju uop-će registriranih pasa u Savezu. Dobio sam zanimljiv podatak, od ukupno registriranih pasa, više od polovice su lovački psi. Opet, od svih lovačkih pasa, više od polovice su dugonogi goniči posavske pasmine. Iz ovo-ga podatka, i iz svega ranije iznijetoga, da se zaključiti da se lovačke navike mijenja-ju dosta sporo, ali se ipak mijenjaju. Mlađi lovci lakše se opredjeljuje za lovačkoga psa drugih pasmina od onih koje su, tradicio-nalno, imali njegovi predci, ili stariji susjedi.

Poslije svega, što izvući kao zaključak? Kakva je budućnost dugonogih goniča? Odgovor na to dat će vrijeme. Vrijeme je neumoljivi kotač koji tare sve pred sobom. Ono donosi ono čemu se radujemo i ono čemu se ne radujemo, ono mijenja navike, potrebe, mišljenja, ponašanja, pa i želje. Promjene u lovu su neminovne, samo je pitanja kad i kako će se dogoditi.

KAKVA JE BUDUĆNOST LOVA S DUGONOGIM GONIČIMA

Mišljenja su različita, vrijeme će dati odgovor

Dobroslav Vrdoljak

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA 17

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

tara. Takvog rasipanja ne bi se po-sramio ni bolji karabin, a ovdje je samo riječ o umetnutoj cijevi.

Učinak na divljači jako je do-bar. Svi odstreli identični su kate-goriji i kalibru zrna.

Moje osobno iskustvo s umet-nutim cijevima nije veliko, iako imam jednu (dobio sam je od pri-jatelja na korištenje) i to za puš-ku kal. 12, a umetnuta cijev je u

kalibru 222 Rem. Nisam je puno koristio u lovu, osim što sam je nedavno, za ovu priliku, testirao na raznim metama i daljinama. Rezultati moga, nazovimo ga malog ispitivanja, naprosto su me očarali. Preciznost pogodaka je visoka. Učinkovitost na metu također razmjerna kalibru, a upu-canost nakon nekoliko vađenja (rasklapanja) je 100 posto.

Što reći nego da novac utrošen u ovaj Krieghofov cijevni umetak nije uzalud bačen. Testiranja su pokazala da je riječ o vrlo upotrebljivom oruž-ju, koje zbog visoke cijene ne mora biti sastavni dio vaše puške.

Cijene umetnutih cijevi kreću se od 300 eura (one kraće, 22 cm), pa sve do 900 eura (one dugačke, od 65 cm), što ovisi o imenu proi-zvođača i jačini kalibra.

Ako pak posjedujete bilo koju kombiniranu pušku i u mogućno-sti ste nabaviti jedan od nekoliko vrsta umetnutih cijevi, investicija vas zasigurno neće razočarati. Vaša puška, osobito triling (tro-cijevka), poprimit će jednu novu dimenziju univerzalne puške s tri mogućnosti izbora hica, koji će vam zasigurno pružiti velike užit-ke i mnoge lijepe trenutke u lovu.

Umetnuta cijev u pušku bokericu

Umetnute cijevi marke Krieghoff - EL 22 i EL 44


KINOLOGIJA

Viteški kinolozi prethodnici su kinološ-ke aktivnosti u Središnjoj Bosni, i šire. Među prvima utemeljili su kinološko

društvo, još 1995. godine. Predsjednik mu je bio Mirko Pavlović. Među prvima podržali su i utemeljenje Kinološkog saveza Herceg Bo-sne, što se dogodilo upravo u Vitezu sljede-će, 1996. godine. Bio je to, praktično, početak aktivnoga kinološkog rada u Herceg Bosni, pa i u Bosni i Hercegovini. Viteški entuzijasti neumorno su radili na organiziranju izložbi, smotri, revija i drugih kinoloških priredaba, a pomagali su i susjedima da se slične mani-festacije održe i izvan Viteza. Bilo je u njiho-vu radu i manjih zastoja i stagnacije, što se odrazilo na ukupnu kinološku aktivnost. Rekli bi ljudi, lakše je nešto postići nego to dugo održati. Sada su na sceni mlađe kinološke snage, željne rada i uspjeha, pa je i program rada tako koncipiran. Predsjednik KD „Vitez“ je Miran Mirko Šarić, a tajnik Vinko Biletić. Pri-premaju četiri kinološke manifestacije u ovoj godini. Najznačajnija i najjača je, svakako, Dr-žavna izložba pasa svih pasmina, s dodjelom CAC-a, planirana za 20. lipnja 2009. Ostale tri idu ovako: 12. rujna – IPO na divlju svinju u gateru; 20. rujna – Specijalka goniča; 4. listo-pada – IPO na zeca na otvorenom prostoru.

23. 01. IPO ZA SLUŽBENE PSE ČAPLJINA28. 02. IPO ZEC „PRIJATELJI“ ČITLUK08. 03. CACT ZEC „PRIJATELJI“ ČITLUK14. 03. IPO ZEC I SMOTRA, ŠKARINE, RAMA21. 03. CACT DIVLJA SVINJA GRLJEVIĆI, LJUBUŠKI28. 03. IPO ZEC ŠIROKI BRIJEG29. 03. IPO DIVLJA SVINJA MOSTAR13. 04. /Uskrsni ponedjeljak/ IPO DIVLJA SVINJA ŠIROKI BRIJEG19. 04. SMOTRA LOVAČKIH PASA ČAPLJINA25. 04. CACT DIVLJA SVINJA ŠIROKI BRIJEG02. 05. LOKALNA UTAKMICA DIVLJA SVINJA, „PRIJATELJI“ ČITLUK09. 05. IPO ZEC MEDOVIĆI, GRUDE16. 05. CAC TOMISLAVGRAD i specijalka tornjaka24. 05. CACT DIVLJA SVINJA MOSTAR

VITEZ – DRŽAVNA IZLOŽBA PASA SVIH PASMINA (CAC BIH)

Program ovih manifestacija podržao je Zbor sudaca Kinološkog saveza Herceg Bo-sne na sjednici u Širokom Brijegu 20. ožujka ove godine. Tada je istaknuto da Kinološki savez Herceg Bosne nema dovoljno kinološ-kih sudaca, jer se mlađi kadrovi neočekivano sporo opredjeljuju za kinološku aktivnost, zbog čega su neki sudci preopterećeni.

Na ovoj manifestaciji sudit će fra Petar Krasić iz Masne Luke (Posušje), Radovan Mazalica (Novi Grad) i Refet Hodžić (Saraje-vo). Delegat uime Kinološkog saveza Herceg

Bosne i Kinološke Asocijacije-Unije u BiH je Mirko Čolak, koji će biti i voditelj izložbe.

Za pobjednike su osigurani pokali, a sve ostalo o programu izložbe objavit će se u posebno tiskanoj brošuri.

Vitez je uvijek znao biti dobar organi-zator i domaćin kinološkim i lovačkim sku-povima i druženjima, pa je sigurno da će i ova izložba proteći u najboljem redu, na zadovoljstvo svih izlagača, sudaca i posje-titelja. Kinolozi i lovci trebaju podržati ovu

Dobroslav Vrdoljak

Prilika koju ne treba propustiti

manifestaciju, kako bi stvorili nove uvjete za još bolji kinološki rad i kako bi podržali sadašnje i buduće kinološke snage. Mož-da ova priredba pokaže i kojoj se pasmini lovačkih pasa poklanja najveća pozornost, kojih pasa ima najviše i u kojoj pasmini ima najkvalitetnijih pasa. Možda se utvrdi u ko-jem pravcu idu želje i opredjeljenja vlasnika lovačkih pasa, kakva je sudbina i buduć-nost pojedinih pasmina lovačkih pasa, itd. U svakom slučaju, bit će vrijedno doći u Vitez 20. lipnja ove godine.

24. 05. IPO ZA SLUŽBENE PSE ČAPLJINA20. 06. CAC VITEZ29. 08. SMOTRA, IPO I UTAKMICA DIVLJA SVINJA JAJCE05. 09. CAC POSUŠJE12. 09. IPO DIVLJA SVINJA VITEZ12. 09. SMOTRA I IPO ZEC ŠIROKI BRIJEG19. 09. SMOTRA SVIH PASMINA PASA ČAPLJINA20. 09. SMOTRA SVIH PASMINA PASA VITEZ20. 09. UTAKMICA ‘B’ PTIČARI GRUDE20. 09. IPO DIVLJA SVINJA VELJACI, LJUBUŠKI20. 09. IPO PTIČARI DOMALJEVAC26. 09. CACT DIVLJA SVINJA ŠIROKI BRIJEG27. 09. CACT ZEC GRUDE04. 10. IPO ZEC NA OTVORENOM VITEZ04. 10. IPO ZEC „PRIJATELJI“ ČITLUK04. 10. IPO PTIČARI LJUBUŠKI10. 10. CACT ZEC ŠIROKI BRIJEG07. 11. IPO ZA SLUŽBENE PSE ČAPLJINA

MANIFESTACIJE KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE ZA 2009. GODINU


KINOLOGIJA

Državna utakmica pasa glasnoga gona na divlju svinju (CACT) održa-na je 21. ožujka 2009. u Grljevićima,

KU „Ljubuški“, Ljubuški: CACT U GRLJEVIĆIMA

selu na sjeverozapadu ljubuške općine, u gateru Ivana Kordića Tajkića. Ivan je jako ponosan na svoj gater i kaže da je najpri-bližniji autohtonom krajoliku hercegovač-koga krša. Toliko je, naime, dobar da su

Mario Herceg

Odlučivale su nijanse

jednom prigodom psi u pogonu utjerali pravog divljaka u njega!

Kinološka udruga „Ljubuški“ organizi-rala je manifestaciju državnoga karaktera, s dodjelom titula i pratećih nagrada. Na-tjecanju je, pod budnim okom vlasnika i voditelja, pristupilo 14 pasa. Svi su bili ko-rektni na pucanj, uz napomenu da jedan pas nije bio vezan i, kao takav, imao je na startu 10 bodova više od drugih pasa.

Prvo mjesto (206 bodova) osvojio je srpski trobojni gonič Bobi, vlasništvo Jo-sipa Vukoje, drugo mjesto (194 boda) pripalo je legendarnoj Beti, posavskom goniču Dragana Skoke, a treće mjesto (188 boda) zauzela je Biza, posavski gonič vlasništvo Stipe Prusine.

Bitno je naglasiti da su još dva psa ima-la po 188 bodova, ali su sudci odlučili da treće mjesto pripadne Bizi zbog njezina spola.

Svi su psi bili dobro pripremljeni i sudci su pri ocjenjivanju doista imali jako težak posao. To je dokaz da se ovdje sa psima dobro radi i da su ovdašnji kinolozi po-odmakli na putu da Ljubuški bude pre-poznatljiv kao odličan rasadnik pasa svih lovnih skupina.

Generalni sponzor manifestacije bila je HUL „Kravica“ iz Ljubuškog.

U suradnji sa Županijskom kinološkom udrugom „Posavac“ iz Orašja, Lovačko društvo „Fazan“ iz Odžaka organizira-

lo je ocjenu u eksterijeru za lovačke i službe-ne pse, ispit prirođenih osobina i utakmicu B za ptičare. Smotra je održana 29. ožujka u lovištu Mera, a sudili su Sead Salihović iz Doboja, Vedran Božičković iz Doboja i To-mislav Čanić iz Bosanske Gradiške.

Na ocjenu u eksterijeru privedeno je 46 pasa (12 engleskih setera, 11 epanjol bre-tona, 6 engleskih špringer španijela, 6 nje-mačkih kratkodlakih ptičara, 4 mala minster-lendera, 3 njemačka oštrodlaka ptičara i po jedan posavski gonič, srpski trobojni gonič, poenter i alpski brak jazavčar) i svi su ocije-njeni pozitivnim ocjenama.

Na ispit prirođenih osobina u radu konti-nentalnih ptičara u polju bez odstrela tipa B privedeno je 26 pasa, od kojih je 10 položilo IPO, 10 B utakmicu, a 6 pasa nije položilo IPO.

Svi psi dobili su diplome o sudjelova-nju na smotri, po kilogram hrane i promo-

Dobra iskustvaza sljedeće smotre

tivni materijal.Izabrana su i dva najuspješnija psa na

ocjeni u eksterijeru i na ispitu prirođenih osobina u radu kontinentalnih ptičara u po-lju bez odstrela tipa B: engleski seter, ženka, vlasništvo Stjepana Pranjića iz Gornjeg Svi-laja i engleski špringer španijel, mužjak, vla-sništvo Ilije Lubine iz Vrbovca. Ovi psi dobili

su na dar po vreću hrane za pse.Posjet smotri bio je dobar, premda

treba razmišljati o lokaciji koja će biti bliža i dostupnija građanima, pogotovo djeci školskog uzrasta. Smotra je, uz poneki pro-pust, bila solidno organizirana i očekivati je da će IPO planiran za konac kolovoza biti na još višoj razini.

LD „Fazan“, Odžak: SMOTRA PASA

Nedžad Garić


LOVAČKA PRIČA

Bilo je to prije dvadeset četiri godine, točnije 1985. godine. Kad gledam foj-ničko lovište onda i sada, čini mi se kao

da je to bilo prije sto godina, no prijeđimo na stvar.

Toga dana bio sam u lovu s poznatim fojničkim lovcima Antom Božićem, Slav-kom Šušnjarom, Ivom Vrebcom i s još ne-koliko lovaca, nas ukupno jedanaest. Bilo je ljeto i lovio se srnjak. Dogovor je bio da se lovi u području Gareža, koje se nalazi na obroncima planine Vranice. Kako je tih dana bilo prilično toplo, krenuli smo rano ujutro, ne bismo li prije izlaska sunca stigli na teren gdje smo planirali loviti. Prije nego što sam položio lovački ispit, moj mentor bio je Anto Božić. On je poznavao šumu kao svoj džep, bio je šumar po zanimanju. Kako je vrlo do-bro poznavao lovište, tako je znao i prelaze divljači te je mene, kao svoga učenika, često ostavljao na čeki na najboljim mjestima, što mi se tada nije nimalo sviđalo jer sam se više bojao nego radovao susretu s divljači.

Po dolasku na mjesto gdje smo trebali loviti, Božić nas poče raspoređivati po če-kama. Ostavljao nas je jednoga po jednoga, pritom dobro pazeći na našu sigurnost dođe li do pucanja. Dođe red i na mene. Ostavlja-jući me, reče mi da budem dobro oprezan jer je preko moje čeke prijelaz raznoj divljači. Toga sam se baš i bojao, ali sam bez pogo-vora ostao jer se starijem lovcu nije smjelo prigovarati za vođe-nje lova. Probrao sam mjesto za promatranje uz jednu jelku te skinuo ruksak i ostavio ga pokraj sebe. Nakon podužega proma-tranja, spustio sam pušku po-kraj sebe i malo sam se opustio. Nedugo potom, začuh užur-bani topot koraka kroz gustiš ispod mene. Naprezao sam se ne bih li ugledao o kojoj se div-ljači radi, a onda ugledah dvije prilike kako idu ravno na mene. Kako sam vidio da je nešto veli-ko, pomislio sam da su to moje kolege lovci. No grdno sam se prevario. Nakon nekoliko trenu-taka, prilike su izišle na čistinu, a onda sam dobro vidio – bila su to dva medvjeda i išla su ravno na mene. Od straha sam skočio, zgrabio remen puške, za ne daj Bože, te sam se hitro, kao vjeverica, počeo penjati uz jelku pokraj koje sam se nalazio. I dok sam se još pokušavao po-peti što više, začuh da me netko zove. Bio je to Božić, s još neko-liko lovaca, koji su se grohotom počeli smijati. Netko odozdo upita: „A, što će ti ruksak?“ Pomi-slio sam, kakav ruksak, a onda

Dragan Perica

ugledah da sam, u onom strahu, umjesto remena puške zgrabio remen ruksaka. Brzo sam razmislio te, da malo ublažim situaciju u kojoj sam se našao, rekoh da nisam znao koliko ću gore morati ostati. Tek je to, među-tim, izazvalo pravu provalu smijeha. Nakon što sam sišao sa „sigurne čeke“ i nakon div-ljenja ostalih lovaca mojoj „hrabrosti“, pošli smo napraviti mali predah prije nastavka lova. Samo što smo počeli jesti, šumom se prolomi jeziva dreka. Dolazilo je to iz pravca jednoga proplanka u blizini. Neka je divljač bila u nevolji, to je bilo sigurno. Nije mi ni na kraj pameti bilo poći i provjeriti o čemu se radi, no Božić mi naredi da brzo idem vidje-ti šta se događa. Srećom, Slavko reče da će

Posljednji suri orao s Vranice

poći sa mnom. Dok smo se približavali mje-stu odakle se još uvijek čula jeziva dreka, sve me je više hvatao strah. Još uvijek su mi u glavi bila ona dva medvjeda. Kad smo stigli na mali proplanak, ugledali smo neviđen prizor: golemi orao držao je srnjaka kandža-ma za leđa i mahao krilima pokušavajući ga zadržati dok se ovaj trzao i derao, pokušava-jući se oteti. Dok smo mi, začuđeni, gledali borbu pred nama, srnjak potrča prema šumi noseći onako orla na sebi te, natrčavši ispod drveća, orao udari o grane i pusti srnjaka. Slavko mi reče da pucam u orla, a on ode za srnjakom. No orao je već bio odletio i pomi-slio sam da ga više neću vidjeti. Ali, prevario sam se, orao se samo digao na obližnje drvo i razgledao, vjerojatno tražeći izgubljeni pli-jen. Bez previše razmišljanja, nanišanio sam i opalio. Bio je to dobar pogodak jer je orao odmah pao, ne mahnuvši ni krilima. U tom momentu čuo sam pucnje ispod sebe. Vje-rojatno je i Slavko stigao srnjaka. Prišao sam golemoj ptici koja je nepomično ležala, ču-deći se njezinoj veličini. U to je stigao i Slav-ko, rekao mi je da je odstrijelio srnjaka te da srnjak nije imao prednju nogu. Vjerojatno ju je izgubio prilikom ranjavanja u nekom od ranijih lovova. To je sigurno i bio razlog zašto ga je orao napao, jer unatoč veličini orla, ipak bi zdrav srnjak bio prevelik plijen za ovoga grabežljivca. Po povratku u naš lovački logor,

iskusniji lovci utvrdili su da se radi o surom orlu. Raspon krila bio mu je 224 centimetra. Ra-dovao sam se svomu neuobi-čajenom ulovu, sve dok mi nije prišao moj mentor i potiho mi rekao da je zakonom zabranje-no loviti orlove i da sam uradio nešto što nikako nisam smio ni trebao. Ova spoznaja ugasila je u meni radost mladoga lovca nakon prvoga ulova. Dugo sam poslije žalio za tim orlom i uvi-jek me je, kad bih se sjetio ovo-ga doživljaja, obuzimala neka nelagoda. Orla sam odnio na prepariranje u Sarajevo i prepa-rator mi je rekao da je samo još jednom imao priliku preparirati ovakvog orla. Taj je bio ulovljen na Romaniji.

Ovako mi je svoju priču ispričao Mato Bošnjak iz Foj-nice, poznatiji kao Puzo. Pitao sam nekoliko starijih lovaca je li još netko ulovio orla ove ve-ličine i dobio sam odgovor da, koliko oni pamte, nije bilo slič-nog slučaja. Događaj kao ovaj vjerujem da je jedinstven na ovim prostorima.

Bio je to posljednji suri orao s planine Vranice.

Marko Knezović Ćopo


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Svi ste, zacijelo, čuli i probali ove miri-sne i slatke plodove. U narodu šumsku jagodu još zovu divlja jagoda i kitnja-

ča, može bit i još nekako u nekim mjestima. U našemu narodu počesto se i ženskim osobama daje ime Jagoda, naravno po ovoj izuzetnoj biljci, koja nije samo jedna iz porodice ukusnoga i vrijednog jagodiča-stoga voća, već izuzetan lijek.

Varijetet šumskoj – divljoj jagodi je pi-toma jagoda, koja je u poljoprivrednim in-stitutima dobivena različitim postupcima križanja. Vrlo je cijenjena u kulinarstvu i na tržištu se pojavljuje u velikim količinama, što znači da je povrtlari zgodno i uspješno proizvode, i da je profitabilna i isplativa. Ko-risna je i zdrava biljka, ali je po svojim svoj-stvima, korisnosti i kemijskom sastavu, pa prema tome i ljekovitosti, posve različita i manje poznata.

Šumska jagoda je vrlo rasprostranjena zeljasta, višegodišnja biljka. Raste gotovo na svim visinama, premda se planinski va-

Šumska jagoda(Fragaria vesca L.)

Mirisni, slatki i meki plod šumske jagode neodoljiva je i ne-zamjenjiva slastica svih uzrasta, posebice djece, kojima je to snažan stimulans za rast i razvitak, kako tjelesne građe tako i duhovnih resursa.

Blago Lasić

rijetet dosta razlikuje od onoga nizinskog. Razlikuje se po boji (mnogo je crvenija), obliku (planinska je duguljasta), veličini (planinska mnogo manja), mirisu (karakte-rističan i oštriji miris). Kod planinskih jagoda također se može uočiti neka razlika, vjero-jatno prema sastavu tla i poziciji gdje raste.

Nizinske šumske jagode su uistinu nepo-novljiv dar Božji! Jagode rastu u kolonijama kao niske puzavice s vrlo razvijenim sitnim stabljikama i širokim žilnim sustavom koji se čvrsto pripija uz zemlju. Odmah iz zemlje niču trodijelni listovi, malo duguljasti i po rubovima nareskani. Peteljka lista može biti i do 20 cm, ako raste u simbiozi s dubljim tra-vama, što je često slučaj. Jagode inače vole prančiok, šumske rubove i proplanke i plod-no ocjedito tlo po livadama i pašnjacima.

Usred rozete niče drška, na vrhu koje se formiraju grozdovi lijepih, bijelih cvjetova, s pet bijelih latica i s mnogo tučkova i prašni-ka, na koje rado dolaze pčele. Oplodnjom, cvijet postaje zeleni plod, koji u dobrim

uvjetima naraste do veličine jagodice palca na ruci. Plodovi ne sazrijevaju odjednom već u trajanju oko mjesec dana.

Do sada je ustanovljeno niz sastojaka koje jagode sadrže: minerale - kalcij, fosfor, natrij, tanin, sluz, fragarin, galotanin, tri-terfen, pentozan, šećer, flavonoid, spojevi željeza, vapna, salicalna, limunska i vinska kiselina, vitamin C, pektini i eterična ulja…

Za lijek se koristi: mladi list, latice, kori-jen i plod.

S obzirom na sve ove sastojke i sve ono što se do sada nije još otkrilo, jagoda mora biti izuzetno ljekovita i hranjiva biljka.

Najčešća primjena su čajevi od lati-ca, mladoga lišća i korijenja, a rabe se u narodnoj predaji protiv katara u želucu i crijevima. Međutim, neki biljari baš čaj od lišća preporučuju u proljeće za čišćenje krvi u organizmu, nakon zimskih neaktivnih dana. Lišće se bere čim malo naraste u ra-nom proljeću, a korijen možemo u proljeće i jesen. Latice traju dosta kratko.

Mirisni, slatki i meki plod šumske ja-gode neodoljiva je i nezamjenjiva slastica svih uzrasta, posebice djece, kojima je to snažan stimulans za rast i razvitak, kako tjelesne građe tako i duhovnih resursa. Naime, obilje jagoda, po narodnoj predaji, vrlo pozitivno utječe na bistrenje duha kod ljudi, posebice djece. Čuo sam izreku za di-jete malo zaostalo u razvitku: Valjalo bi ga hraniti samo jagodama! Probao sam suhe šumske jagode i uživao u njezinim mirisima i okusu.

Čaj od lišća i korijenja se također uspješ-no koristi kod proljeva i hemoroida. Travar Slobodan Kolić navodi, kako je mlado lišće jagode, s još nekim travama, jako dobro sredstvo u liječenju gihta. Jagode su vrlo pouzdan diuretik.

Plodovi jagode se vrlo uspješno rabe za pripravljanje: pekmeza, marmelade i soka, koji su u nutricionističkim krugovima pre-poznati kao izuzetan ugođaj.

Pratio sam i promatrao, i nema divljači koja se neće nasladiti šumskim jagodama, pogotovo kada nabasa na njih u velikim ko-lonijama, pa sve bude izmršeno i zgnječeno.


GASTRONOMSKI KUTAK

Oduvijek se srna ubrajala među plahe, graciozne i elegantne životinje. Us-poredite li neku djevojku, ukoliko se

usudite i neku ozbiljniju gospođu, sa srnom, budite sigurni kako će biti iznimno zadovolj-na. Ukoliko je to udvaranje, dobro ste počeli. Ta nije li srna opisana u mnogim pričama, bajkama posebice?!

MLADI ODMAH, STARIJI U RASOL Meso srnjaka jako je ukusno i cijenjeno

te ga mnogi, lovci osobito, koriste u kulinar-stvu kao delikatesu. Od svih srnjaka, najbolje je meso onih mladih. Pa imate li sreće ulo-viti mladog srnjaka, najbolje ga je odmah pripremiti, tijekom sljedeća 24 sata. Takvom srnjaku ne treba ni rasol ni salamura. No, ipak ga nije loše odmah nakon čišćenja lagano namazati smjesom ulja i konjaka. Tako mo-žete biti sigurni da neće imati nikakve mirise. Meso starijeg srnjaka morat će odstajati u ra-solu, ali ne samo da omekša, već i da uvuče mirise sastojaka iz rasola. Ako se, međutim, srnjak priprema nekoliko dana po odstrelu, rasol mu ne gine, pa bio on mlad ili star. Još jedna bitna napomena: ocat nije dobro stav-ljati u rasol za srnetinu. Ukoliko inzistirate, tada samo malo i to razblaženog octa.

PRIPREMA MESASa srnećih leđa treba skinuti debelu ži-

lavu kožu. Ako se prave odresci, najprije odvojiti meso od kralježnice pa tek tada ski-nuti kožu i isjeći na odreske. But, ako je veći, treba isjeći na 2-3 komada, ali prije se mora skinuti debela koža. Na isti način postupa se i s plećkom. Srneća leđa se obično peku u pećnici, odresci se najčešće prže na ulju ili masti, a od manjih dijelova, primjerice vra-ta, gudi i iznutrice, mogu se praviti paprikaš, juha, pašteta…

ŠPIKOVANA SRNEĆA LEĐAImate li barem kilogram srnećih leđa a u

goste vam dolaze dragi gosti i želite se, sva-kako, pokazati meštrem od divljači, pokušaj-te ih prirediti na sljedeći način.

Najprije skinite kožicu. Tankim nožem napravite rupe i leđa špikujte slaninom. Ru-kama utrljajte sol i papar a zatim na zagrija-noj masnoći popržite sa svih strana, meso mora porumenjeti.

A sada u tepsiju. Položite leđa na kost i krupno narežite crvenog luka, mrkve, celera i drugoga korjenastog povrća. Uz stalno poli-jevanje sokom iz tepsije, meso se peče oko 40 minuta na temperaturi od 220 stupnjeva Cel-zijevih. Na kraju, meso preliti smjesom vrhnja za kuhanje i mesnom juhom (temeljac).

Za one vještije preporučam izvaditi kosti i izrezati na režnjeve široke oko tri centime-tra. Sok od pečenja propasirati i posebno

Meso starijeg srnjaka morat će odstajati u rasolu, ali ne samo da omekša, već i da uvuče mirise sastojaka iz rasola. Ako se, međutim, srnjak priprema nekoliko dana po odstrelu, rasol mu ne gine, pa bio on mlad ili star.

Odaberite: špikovana srneća leđa ili srneći gulaš s gljivama

JELA OD SRNETINE

Pero Zelenika

servirati. Kako bi ugođaj bio cjelovit, dobro je meso ukrasiti polovicama krušaka i bre-skvi (iz kompota). Za prilog će dobro doći kuhano povrće u komadima (prokulice, glji-ve, krumpir).

SRNEĆI GULAŠ S GLJIVAMANa sitnije komade isjeći meso, najbolje

od plećke i vrata, te ga staviti na vrelo ulje da se lagano prži. Kad malo porumeni, uz lagano miješanje komade posipati brašnom a zatim preliti toplim bijelim vinom, kojemu možete dodati i vode. Meso stalno treba biti prekriveno tekućinom. Lagano kuhati, uz dodavanje soli, papra i sitno isjeckanoga bi-jelog luka. Nakon što se malo ujednači, sve prebaciti u vatrostalnu posudu, poklopiti i nastaviti peći oko sat vremena.

Dok se smjesa peče, u tavi propržiti sit-no isjeckanoga crvenog luka, isjeckane suhe pancete i gljive narezane na komade. Kad je smjesa gotova, dodati je mesu u vatrostal-noj posudi i peći još desetak minuta. Kad se vatrostalna posuda izvadi iz pećnice, sadržaj po vrhu posuti peršinovim lišćem i servirati u istoj posudi.

Povrće

Povrće je zdrava i ukusna hrana. Kako bi bilo ukusnije, pridržavajte se ovih savjeta:

• Povrće je zdravije i ukusnije ako se kraće kuha, samo neka malo omekša

• Jedino se krumpir mora duže kuhati• Špinat i blitva sačuvat će lijepu zele-

nu boju ako se u ključalu vodu najprije uspe sol a potom povrće


ZABAVNI KUTAK

POJMOVI:

ALASI, AL BANO, ANASTAZA, DE-MOKRAT, DIKTATOR, DRONJAVAC, HVATAČ, KALUP, KANARINAC, KAPACITET, KREDITOR, KREKA, KRILATICA, LEDARA, LOZICA, MAKLJAŽA, MASLAC, MIKROMO-TOR, MODRILO, NAGLASNICA, NASLAGA, NEPRILIKA, OB-RASLOST, PILAT, PODVEZA, POSTER, PRASAK, PRECESIJA, PREDNJICA, PRIDRŽAJ, PRIJAM, PROKOP, PROMET, PROVOD, PRSTAC, ROŽNICA, SKALAR, SK-RAMA, SMOLINAC, SOLIN, STO-LAC, SVIRALA, SVRZIMANTIJA, TAKMAC, TRAKAVICA, TROKOLI-CA, UMNOST, VLASAK, VRABAC, ZABORAV, ZLATKO

Sastavite ispravnu križaljku kombinirajući riječi iz popisa, koje su navedene po broju slova.

9 slova: LOVOČUVAR, MAKEDONAC, OKOPAVINA

6 slova: ANANAS, LOMAČA, OKANIK, RACIJA, VINARA, VOKALI

5 slova: ČILAŠ, OPERA, TRASA

4 slova: ANAR, DANI, UVOD

3 slova: AKI, ČAJ, RAJ

2 slova: ŠT

OSMOSMJERKA

KRIŽALJKA ZA UPORNE

S P R O T O M O R K I M S M O L I N A C

V A R O B A Z A S V R Z I M A N T I J A

I C O I K A P A C I T E T B C S O L I N

R I T LJ J A Ž R D I R P K A I A L A S I

A N A S T A Z A E A V H V A T A Č A E R

L Ž T S O N M U M D N A G L A S N I C A

A O K R E D I I L I R P E N

R R I R O T R O K O L I C A I V S O R A

P O D V E Z A P R S T A C P R O K O P K

P R O M E T U D A V L A S A K T A L I P

A R A D E L S N T O A O B R A S L O S T

P K A S A R P O T O N A B L A M A R K S

C A M K A T K S P A C I Z O L I R D O M

U mreži osmosmjerke valja pronaći i zaokružiti sve navedene pojmove. Nezaokružena slova, čitana po vodoravnim redovima, daju jednu, a slova koja fale u pojmovima i koja treba upisati u mrežu osmosmjerke, daju drugu autohtonu bosanskohercegovačku pasminu pasa.

OD KUĆELovac sretne kolegu koji je bio sav u

modricama.- Prijatelju, da te odvezem kući? - po-

nudi lovac uslugu.- Kakvoj kući, od kuće i dolazim - obja-

sni lovac koji je, nakon lovačke terevenke, imao bliski susret sa suprugom.

DRASTIČNA RAZLIKA- Tata, kakva je razlika između obične

i automatske puške? - upita sinčić lovca.- Kao između mene i tvoje mame kad

se počnemo svađati - pouči ga lovac.

JASTOZIRazgovaraju supruga lovca i žena ribi-

ča o muškarcima. Žena ribiča reče:- Muškarci su kao jastozi, valja im sve

osim glave!

PREKO BRDASkupina lovaca prepire se oko toga je

li bolje do lovišta oko brda ili preko brda.- Bolje preko brda nego pješice - za-

ključi jedan od lovaca.

TRI KRUGAMujo i Haso u šumi naiđu na medvjeda

i dadnu se u bijeg. Domognu se jedne velike bukve i nastave trčati oko nje.

- Jarane, stići će nas medo! - viče Haso,- Nema teorije, bježimo mu tri kruga! -

uzvrati Mujo.

LOPOVLovac prijavi krađu lovačke puške. Na-

kon sat vremena nazove policiju:- Oprostite, našao sam pušku, odjavlju-

jem prijavu o krađi!- Žalimo, lopov je već uhićen - čuje se s

druge strane žice.

TABLETELovac liječnik sretne prijatelja lovca u

noćnom lokalu.- Ja ti stalno propisujem tablete za

spavanje, a svako malo sretnem te u noć-nom lokalu - prigovori liječnik notornom noćbdžiji.

- Nisu tablete za me već za moju ženu - objasni mu lovac noćna ptica.

Frano VukojaMariofil Soldo

Mariofil Soldo


IN MEMORIAM

SJEĆANJAIVO LADAN

(1967. – 2008.)

Dana 17. siječnja 2009. navršila se godina dana otkad nas je napustio naš dragi prija-telj Ivo Ladan. Groblja su puna nenadoknadivih, ti si jedan od njih. Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

UL Kuna, Jajce

ANTO KRNJIĆ(1926. – 2008.)

Redove našega Društva za-uvijek je napustio dugogodišnji član, kolega lovac Anto Krnjić. Bio je ugledan ovoga Društva i istinski ljubitelj lova i prirode. Njegov lik zauvijek će ostati u sjećanju naših članova, a pose-bice lovaca sekcije Zovik, čiji je bio član.

Hvala mu za sve što je uči-nio za naše Društvo. Njegovom smrću izgubili smo dobrog lov-ca i prijatelja. Čuvat ćemo uspo-menu na njega.

Počivao u miru Božjem.

LD Sokol, Seonjaci, Brčko Distrikt

NIKO PAVLOVIĆ(1959. – 2009.)

Vijest o preranoj smrti našega dugogodišnjeg člana, našega Nike, teško je pogodila nas njegove kolege lovce. Bio je uzoran i vrijedan član naše Udruge.

Nedostajat će nam u na-šim lovačkim druženjima, ali će trajno ostati u našim sjeća-njima, posebice lovcima sekcije Hutovo.


LU Jadran, Neum

IVO ŽDRAVAC(1927. – 2008.)

Dana 14. prosinca 2008. redove našega Društva zauvi-jek je napustio dugogodišnji član Ivo Ždravac. Bio je ugledan član našega Društva, lovac od 1972. godine. Aktivno je radio za vrijeme članstva u LD „Fazan“, Brčko. Bio je među osnivačima našega Društva i član prvoga sa-ziva Upravnog odbora LD „Sokol“, Ravne Brčko od 1995. godine. Za svoj rad i zasluge odlikovan je lovačkim Odličjem trećega reda.

Njegov lik zauvijek će ostati u sjećanju, a posebice članovi-ma sekcije Dubrave. Hvala mu za njegov ljudski odnos prema svim članovima Društva. Njego-vom smrću izgubili smo dobrog prijatelja i lovca. Čuvat ćemo us-pomene na njega i spominjati ga u lovačkim druženjima. Počivao u miru Božjem.


MATO ĐURIĆ(1930. – 2008.)

Redove Društva zauvijek je napustio naš član Mato Đurić iz Čađavca kod Brčkog. Iako se u poznim godinama uključio u naše Društvo, aktivno je sudje-lovao u radu svoje sekcije Boće, čiji je bio član.

Njegov lik zauvijek će ostati u sjećanju svih nas. Hvala mu za

PAVO (Marka) SENJIĆ(1932. – 2009.)

Iznenadna smrt, u 77. godi-ni njegova života, oduzela nam je dugogodišnjeg člana, poča-snog lovca i prijatelja.

Bio je uzoran lovac, častan čovjek, zaljubljenik u prirodu, lov i divljač. Članovi njegove lovne grupe zauvijek će se sje-ćati svih lijepih i nezaboravnih trenutaka provedenih s njime u lovu, a posebice u lovačkim druženjima. Riječima i djelima neprestano je dokazivao da voli svoje bližnje i da ima ispravan odnos prema prirodi, divljači i lovstvu.

Ostat će nam zauvijek u sje-ćanju kao vrijedan i častan član.

LD „Fazan“, Odžak

STJEPAN SLIŠKOVIĆ(1930. – 2009.)

Redove HLU „Malič“ iz Gru-da i lovne sekcije Sovići – Gorica zauvijek je napustio, u 79. godi-ni, naš dugogodišnji član, kole-ga lovac Stjepan Slišković. Nje-gov lik trajno će ostati u srcima kolega lovaca, posebice lovne sekcije Sovići – Grude.

Za sve što je učinio za našu udrugu i lovnu sekciju, velika mu hvala.

Počivao u miru Božjem .

HLU Malič, Grude

ROBERT OREČ-BOBO(1970. – 2008.)

Prošla je godina dana ot-kako nas je napustio naš Bobo. Ostala je praznina u njegovoj obitelji i među nama lovcima. Njegovom smrću izgubili smo dobrog prijatelja, časnog i uzor-nog čovjeka i lovca. Bez njega, nama lovcima, lov i lovačka druženja više nisu ista i još će se dugo osjećati praznina. Dragi Bobo, hvala ti za sve ono vrijeme što si nam darovao, za iskreno prijateljstvo koje si nam pružio. Vječno ćeš biti u našim mislima. Počivaj u miru Božjem.

LD Radovanj, Posušje

MEDO (Derviša) BIKIĆ(1948. – 2009.)

Nakon kratke i teške bole-sti, u 61. godini napustio nas je naš kolega i lovac Medo Bikić. Njegovom smrću izgubili smo prijatelja, vrijednoga i nada-sve poštenog i uzornog lovca. Svojim nesebičnim radom, lju-bavlju prema prirodi i divljači te lovačkim druženjima bio je za primjer. Njegov vedri duh i prijateljstvo uvijek će nam ne-dostajati, ali živjet će i dalje u našim uspomenama.

Kao dobar lovac, ali prije svega čovjek, ostat će zauvijek u srcima svih onih koji su ga poznavali.

LD Fazan, Odžak

VESELKO BARBARIĆ(1939. – 2008.)

Ovih dana navršilo se godi-nu dana otkako nas je napustio naš prijatelj i kolega Veselko, lovac sekcije Služanj-Cerno. U svome dugogodišnjem lovač-kom stažu dao je veliki doprinos razvoju i boljitku svoga Društva i svoje sekcije Služanj-Cerno. Do-bra djela se ne zaboravljaju, pa je naš Veselko posmrtno odliko-van Odličjem trećega reda.

Dragi prijatelju, za sve što si dao nama lovcima, za sve lijepe trenutke što smo ih skupa pro-živjeli, velika ti hvala. Počivao u miru Božjem.

LD Golub, Čitluk

MARKO GRUBIŠIĆ-ĆIKELJIĆ

Ovih dana, godinu dana od njegove smrti, lovci se sjeća-ju svoga poštovanog prijatelja i lovca Marka. Kao čestit čovjek i uzoran lovac, uvijek je bio rado viđen u svakom društvu, te ostao primjer nama mlađima. Svaki odlazak u lov s njim bio je užitak i zauvijek ćemo se sjećati svih lijepih i nezaboravnih trenuta-ka provedenih s njime. Mi lovci, njegovi prijatelji, najiskrenije mu zahvaljujemo za sve što je učinio za naše Društvo.

Neka ti je vječna hvala i po-čivaj u miru Božjem.

LD Radovanj, Posušje

PERO (Jure) ŽULJEVIĆ(1925. – 2009.)

Umro je veliki lovac, za-ljubljenik u prirodu i lovačka druženja, počasni član našega lovačkog društva. Iza sebe je ostavio neizbrisiv trag, u sino-vima i unucima, dobrim i uzor-nim lovcima. Ostat će kao uzor u sjećanjima svih lovaca koji su ga poznavali, posebno lovcima njegove lovne jedinice Ždrimci.


LD Uskoplje, Uskoplje

sve što je učinio za naše Društvo i za ljudski odnos prema kolega-ma lovcima. Čuvat ćemo uspo-menu na njega i spominjati ga u lovačkim druženjima.



AK

HRV

TSE

ZAJE

DNIC

E HE

RCEG

BOS

NE d

.d. M

osta

rJP

ELE

KTRO

PRIV

REDA

AK

HRV

TSE

ZAJE

DNIC

E HE

RCEG

BOS

NE d

.d. M

osta

rJP

ELE

KTRO

PRIV

REDA

Documents

Oglašavanje u pošti - lovackisavez-hb.ba · PDF filePriprema lovišta za lov srneće divljači ... Veliki tetrijeb, mali tetrijeb i lještarka LD Jarebica, Mostar Nove staze k šumi