FESB Split

Projektiranje i koritenjeraunalnih mrea

Upute za laboratorijske vjebe

Split, 2005.

Vjeba 1. Izrada kabelaIstovremeno s razvojem umreavanja raunala, razvijala se i tehnologija kabliranja (wiring).

Svaki proizvoa opreme razvijao je svoj standard, istovremeno postiui nekompatibilnost skonkurentnim sustavima i time vezujui korisnike za vlastite skupine proizvoda. Zatvorenost sustavase je protezala do koritenja razliitih vrsta kabela (gotovo u pravilu skupih koaksijalnih) i razliitihkonektora, tako da je svaka promjena sustava zahtijevala postavljanje potpuno novog specijalnogoienja.

Bilo kakva promjena u kompaniji (reogranizacija, proirenje, promjena stila voenja) rezultirapromjenom povezivanja, proirenjem broja smjetaja prikljuaka, te promjenom tehnologijeinformatike opreme.

Rezultat su mree s loom i raznorodnom projektnom dokumentacijom, pretrpani kabelski kanali,veliki broj naputenih vodova za koje nitko nije siguran da li ih je mogue bez posljedica demontirati,te veliki problemi vezani za odravanje i otklanjanje kvarova.

Navedeni nedostaci su doveli do saznanja da bi bilo optimalno izgraditi takvo oienje za prijenospodataka kao osnovnu infrastrukturu zgrade, koje bi zadovoljilo sve potrebe za umreavanjem, teomoguilo povezivanje raznorodnih sustava razliitih proizvoaa. To je svojstvo generalnostioienja (Generic Cabling).

Karakteristike strukturnog kabliranja

Strukturno kabliranje ima svojstva:

generalnosti zasienosti koritenje prespojnih naprava

Prednosti strukturnog kabliranja:

koritenje jeftinijih i lako dobavljivih kabela i konektora, jednostavno postavljanje i povezivanje opreme, male dimenzije kabela u pretrpanim kanalima, fleksibilnost preseljenja postojeih i dodavanja novih korisnika, brzina promjene strukture i naina povezivanja, jednostavnost odravanja

Nakon uvoenja strukturnog kabliranja od strane znaajnih proizvoaa (AT&T, IBM), ostvaren jeznaajan napor da se na tom podruju postave vrsti standardi. To su zajedniki obavili EIA(Electronics Industries Association) i TIA (Telecommunications Industries Association) standardomEIA/TIA 568, danas EIA/TIA 568A.

Uz male izmjene, ovaj standard je prihvaen kao meunarodni standard ISO/IEC IS-11801. Razlikesu u tome, to je ISO specificirao i neke vrste kabela koji su se ranije koristili u Evropi, uveo konceptkvalitete na osnovi veze, te koristio izmijenjenu terminologiju.

Ova dva standarda su potpuno kompatibilni, tako da mree izraene po jednoj odgovaraju i drugojspecifikaciji.

Arhitektura strukturnog kabliranja

Stablasta struktura sastoji se od podsustava oienja s kabelskim zavrecima, koji ine razdjelnike.

Podsustavi oienja su osnovna mrea kruga, osnovna mrea zgrade (vertikalna mrea), horizontalnamrea i mrea radnog prostora.

Kabelski zavreci ine razdjelnik kruga, razdjelnike zgrade, razdjelnike kata, prespojne toke itelekomunikacijske prikljunice.

Osnovna mrea kruga (ISO Campus Backbone Cabling Subsystem, EIA Inter-building BackboneWiring) povezuje zgrade unutar tvornikog ili sveuilinog kruga.

Osnovna mrea zgrade (ISO Building Backbone Cabling Subsystem, EIA Intra-building BackboneCable), esto se zove vertikalna mrea, povezuje katove unutar zgrade.

Horizontalna mrea (ISO/EIA Horizontal Cabling Subsystem) povezuje prostorije unutar kata.

Mrea radnog prostora (ISO/EIA Work Area Cabling Subsystem) povezuje prikljunicu skorisnikom opremom. esto se svodi na prikljune kabele, ali moe sadravati i aktivnu opremu.

Razdjelnik kruga (ISO Campus Distributor, CD, EIA Main Cross-connect, MC) je toka u kojoj seprespajaju vodovi osnovne mree kruga.

Razdjelnik zgrade (ISO Building Distributor, BD, EIA Intermediate Cross-connect, IC) je toka u

kojoj se prespajaju vodovi osnovne mree zgrade. U pravilu sadri aktivnu mrenu opremu, kao to suzvjezdita, prospojnici i usmjernici, te kunu telefonsku centralu.

Razdjelnik kata (ISO Floor Distributor, FD, EIA Telecommunications Closet, TC) je toka u kojojse prespajaju horizontalni vodovi. Razdjelnik kata obavezno sadri prespojne naparave, a esto iaktivnu mrenu opremu kao to su zvjezdita ili prospojnici.

Prespojna toka (ISO/EIA Transition point, TP) se iznimno ugrauje u horizontalnu mreu za sluajkada se koristi namjetaj sa ugraenim prikljunicama.

Telekomunikacijska prikljunica (ISO/EIA Telecommunications Outlet, TO) je fiksna toka uradnom prostoru (sobi) u kojoj se zavrava horizontalni kabel.

Ogranienja udaljenosti

Standardom su postavljena ogranienja udaljenosti, odnosno duljina vodova, kako bi se osigurao radto veeg broja raznih sustava na mreama strukturnog kabliranja.

Duljina horizontalnog kabela, koji povezuje razdjelnik kata s prikljunicom, ne smije biti vea od90 m, mjereno od same prikljunice do toke u kojoj je kabel prikljuen na prespojni ureaj.

Dozvoljena dodatna ukupna udaljenost od prikljunice do korisnikove opreme i od kabelskogzavretka do vertikalnog kabela ili do aktivnog ureaja je 10 m.

Ukupna udaljenost koja iznosi 100 m prilagoena je mogunostima 10Base-T Ethernet mree. Kasnijeje ta udaljenost (90+10) prihvaena i za ostale vrste mrea, od kojih je najvanija 100Base-TXEthernet.

Vrsta medija CD-BD BD-FD CD-FDsvjetlovod(multimode)

1500 500 2000

10Base-FL 1500 500 2000100Base-FX 412 HD

2000 FD412 HD

2000 FD1000Base-FX 550 550

Vrsta medija CD-BD BD-FD CD-FDUTP 300 500 500

10Base-T 100 100 100100Base-TX - 100 1001000Base-TX - 100 100

Vrsta medija CD-BD BD-FD CD-FDSTP 700 500 700Koaksijalni kabel 500 500 500

10Base-5 500 500 50010Base-2 185 185 185

Komponente strukturnog kabliranja

Mree u sustavu strukturnog kabliranja izvode se koritenjem standardiziranih komponenti, kabela,prespojnih naprava i konektora.

Karakteristike kabela

Kabeli se posebno specificiraju za vertikalnu, a posebno za horizontalnu mreu.

Najznaajnija odluka kod izvoenja mree odnosi se na izbor izmeu koaksijalnih kabela i parica.

Koaksijalni kabeli su se tradicionalno koristili za prijenos podataka velikim brzinama, uz maluosjetljivost na smetnje, malo zraenje, te visoku cijenu, volumen i krutost.

Parice su dizajnirane za prijenos govora, a preplitanjem vodia i koritenjem balansiranih predajnikai prijemnika postignuta je znatna otpornost na smetnje.

Iako loije od koaksijalnih kabela, zbog niske cijene, volumena i visoke fleksibilnosti postale suinteresantne za prijenos podataka. Karakteristike su im poboljane i njima se mogu prenositi podacido brzina 1 Gb/s.

Standardi specificiraju karakteristike koaksijalnih kablova, ali se oni ne koriste u izgradnji novihmrea. Nove se instalacije grade iskljuivo koritenjem parica.

Danas se parice koriste u kabelima s etiri neoklopljene parice (UTP), etiri zajedniki oklopljeneparice (FTP ili ScTP) ili dvije zasebno oklopljene parice (STP ili STP-A).

Vodii u UTP, FTP i STP kabelima moraju biti oznaeni prema tablici

Parica / medij UTP, FTP, ScTP STP (UTP fleksibilni)parica 1 plava / bijelo-plava naranasta / crna zelena / crvenaparica 2 naranasta / bijelo-

naranastacrvena / zelena uta / crna

parica 3 zelena / bijelo- zelena NA plava / naranasta parica 4 smea / bijelo- smea NA smea / siva

Osnovna svojstva kabela su: uzduni kapacitet, karakteristina impedancija i faktor brzine.

Uzduni kapacitet je kapacitet izmeu vodia u vodu, u ovom sluaju izmeu vodia parice. Znatnoutjee na krakteristinu impedanciju i brzinu prostiranja signala kroz kabel, i stoga se nastojiograniiti iznos uzdunog kapaciteta.

Karakteristina impedancija voda odreuje omjer struje i napona signala na vodu. Mjeri se uomima (za UTP 100 , STP 150 ), te varira s temperaturom i s frekvencijom. Prijemnici i predajnicisu dizajnirani za rad s odreenom impedancijom kabela. Varijacije impedancije, kao i zakljuenjekabela netonom impedancijom, izazivaju refleksije signala i time smanjuju kvalitetu prijenosa.

Faktor brzine pokazuje omjer brzine prostiranja elektromagnetskog vala kroz kabel prema brzinisvjetlosti c. Za realne kablove ima vrijednost izmeu 0,5 i 0,8. Npr. kod 10Base-T, UTP kabel trebazadovoljiti v>0,585c.

Razlike kabela u kvaliteti odreuju se mjerenjem kljunih parametara na raznim radnimfrekvencijama o kojima e vie rijei biti u Vjebi 2.

Kategorije (CAT, Category) kabela po EIA/TIA568:

CAT-1 (ISO Class A) ili TTP (Telephone Twisted Pair) koristi se za telefonske mree. To je obinatelefonska parica bez ikakvih zahtjeva za kvalitetom.

CAT-2 (ISO Class B) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 1 Mb/s. To je kvalietnatelefonska parica.

CAT-3 (ISO Class C) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 16 Mb/s. Primjenjuje seza Ethernet 10Base-T mree i 16Mb/s Token Ring mree.

CAT-4 (ISO Class C extended) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 20 Mb/s.Specificirana je kao proirenje kategorije 3. Primjenjuje se za Ethernet 10Base-T mree i 16Mb/sToken Ring mree.

CAT-5 (ISO Class D) koristi se za prijenos podataka do 100 Mb/s. Primjenjuje se za Ethernet10Base-T, 100Base-TX, 1000Base-T mree i ATM prikljuke brzina 25,6, 51,84 i 155,52 Mb/s.

CAT-5e (ISO Class D extended) je prijedlog proirenja specifikacije CAT-5 parametrima potrebnimza prijenos podataka po vie parica odjednom. Koristi se za prijenos podataka do 100 Mb/s.Karakteristike se specificiraju prema potrebama Ethernet 100Base-TX i 1000Base-T mrea.

CAT-6 (ISO Class E) je prijedlog nove kategorije kabela. Koristit e se za prijenos podataka do250 Mb/s.

CAT-7 (ISO Class F) je prijedlog nove kategorije kabela. Koristit e se za prijenos podataka do600 Mb/s. Za razliku od prethodnih, smatra se da e samo STP kablovi zadovoljiti ovu specifikaciju.

Za vertikalnu mreu (osnovnu mreu zgrade) primjena optikih kabela moe biti opravdana ako suudaljenosti izmeu razdjelnika zgrade i kata vee od dosega UTP kabela (vee od 100 m za 100Mb/s). Kod kraih udaljenosti, ako se planira skoro proirenje mree i poveanje brzine osnovnemree zgrade, ugradnja optikih parica moe biti opravdana kao strateka odluka. Kabeli se izraujuza ugradnju unutar zgrade (tight buffer, kabel u uskom platu je savitljiviji i zauzima manje prostora).

Horizontalna mrea se najee moe izvesti kablovima duljine manje od 100 (90+10) m. Kako zasve danas poznate mree UTP kablovi zadovoljavaju po pitanju brzine prijenosa podataka, ugradnjaoptikih kabela u horizontalnoj mrei nije opravdana. U sluaju posebnih zahtjeva, ugradnja jenaravno mogua, ali se postavlja pitanje koliko se generalnom mreom mogu pokriti svi posebnizahtjevi.

Karakteristike konektora i njihovo povezivanje

Standardizirani su konektori za UTP i STP kablove, te debeli i tanki koaksijalni kabel. Za UTP i ScTPkabel koristi se 8-kontaktni modularni RJ-45 konektor, za STP-A kabel 4-kontaktni MIC konektor, zadebeli Ethenrnet koaksijalni kabel koristi se N konektor, a za tanki (RG-58) Ethernet kabel BNCkonektor. Zbog dominantne primjene UTP kabela, najee se koristi RJ-45 konektor.

Osnovna vrsta konektora koji se koristi za strukturno kabliranje s UTP vodovima je EIA/TIA RJ45modularni konektor (RJ, Registered Jack), takoer definiran meunarodnim standardom ISO 8877.Specificiran je standardima EIA/TIA 568 i ISO 11801, te za potrebe ISDN i ATM prikljuaka.

Utika se uvijek montira na fleksibilni prespojni kabel, a utinica se nalazi na prednjoj ploi aktivnogureaja, prespojne naprave ili utine kutije. Kruti kabel instalacije montira se na kontakte s utorom,smjetene na stranjoj strani utinica prespojnih naprava ili utinih kutija. Utika i utinica sunesimetrini tako da nije mogue nepravilno prikljuivanje. Jednom utaknut, utika je zakoenzapornim zubom. Za iskljuivanje, potrebno je pritisnuti polugu i time osloboditi zaporni zub.

Raspored parica i vodia po kontaktima nije potpuno jednoznano odreen, pa imamo nekolikovarijanti spajanja. Prema EIA/TIA 568 preporuene su dvije varijante T568A i T568B. U oba sluajaneophodno je spojiti svih osam vodia. Oznake "Tx" i "Rx" znae pojedine vodie parice, prema eng.Tip i Ring, dok je "x" broj parice. Tip i Ring vie nemaju znaenja, osim kao oznaka, pa je bitna samostandardna boja izolacije vodia.

Razlika izmeu T568A i T568B je u zamjeni parice 2 s paricom 3. Prednost T568A specifikacije jeto je kompatibilna s ISDN standardom, a T568B to je kompatibilna s Ethernet 10Base-Tstandardom. U praksi je, meutim, jedino vano itavu instalaciju izvesti po jednom od rasporeda.Kako su parice 2 i 3 simetrino postavljene u kabelu, dozvoljeno je koritenje prespojnih kabela poT568A na oienju T568B i obrnuto.

Za pojedine vrste lokalnih mrea standardizirani su vlastiti rasporedi vodia po kontaktima. Tako npr.10Base-T i 100Base-TX Ethernet standardi predviaju koritenje parica 2 i 3.

Raspored je kompatibilan s T568A i T568B standardom.

Zadatak

Izraditi kabel po standardu T568A s obje strane (straight), te kabel na kojem je s jedna straneprimijenjen T568A, a s druge T568B standard (crossconnected).

Vjeba 2. Mjerenja na kabelimaRazlike kabela u kvaliteti odreuju se mjerenjem sljedeih kljunih parametara na raznim radnimfrekvencijama:

priguenja signala, pojedinano i zbirno presluavanja na bliem kraju (NEXT), odnos priguenja i presluavanja (ACR), pojedinano i zbirno relativno presluavanje na daljem kraju (ELFEXT), razlike kanjenja i strukturnih povratnih gubitaka.

Priguenje (Attenuation) je mjera kojom razliite komponente spektra signala slabe za vrijemeprolaska kroz kabel. Ukupno priguenje se mjeri u decibelima (dB), a specificira se po jediniciduljine. Priguenje raste s porastom frekvencije.

Pojedinano presluavanje na bliem kraju (PP NEXT, Pair to Pair Near End Cross Talk) jeprijenos energije predajnika na vlastiti prijemnik, ime se ometa normalni prijem signalakorespondenta. Kako je signal udaljene stanice proao kroz itav kabel, pa je znatno oslabljen,presluavanje ozbiljno ograniava praktino primjenjivu duljinu kabela. Presluavanje takoer rasteporastom duljine kabela, a iskazuje se u decibelima na referentnoj duljini. Naelno, presluavanjeraste s porastom frekvencije. Za neki kabel, maksimalnu duljinu odreuje odnos guenja ipresluavanja na najvioj radnoj frekvenciji.

Zbirno presluavanje na bliem kraju (PS NEXT, Power Sum Near End Cross Talk) nuno jespecificirati kada se koristi prijenos signala po vie parica odjednom. Tada signali sa svih paricaometaju prijem po promatranoj parici. Prijenos po vie parica odjednom koristi se npr. kod 100Base-T4 i 1000Base-T Ethernet mrea.

Odnos priguenja i presluavanja (ACR, Attenuation to Cross Talk Ratio) zapravo je apsolutniparametar kvalitete jer odreuje minimalni omjer korisnog i ometajueg signala na strani prijemnika.

Pojedinano relativno presluavanje na daljem kraju (PP ELFEXT, Pair to Pair Equal Level FarEnd Cross Talk) je prijenos energije udaljenog predajnika na promatrani prijemnik, sveden na razinu

signala na strani prijemnika. Znaajan je kod koritenja vie parica odjednom.

Zbirno relativno presluavanje na daljem kraju (PS ELFEXT, Power Sum Equal Level Far EndCross Talk) je prijenos energije svih udaljenih predajnika na promatrani prijemnik. Znaajan je kodkoritenja vie parica odjednom.

Razlika kanjenja (DS, Delay Skew) je razlika u kanjenju po raznim paricama istog kabela. Ovaj jeparametar vaan, jer npr. kod 1000Base-T mrea predajnik istovremeno alje signal po sve etiriparice. Bitno je da svi signali stignu na prijemnik istovremeno, pa razlika kanjenja na 100 m ne smijebiti vea od 50 ns (oko 10% ukupnog kanjenja).

Strukturni povratni gubici (SRL, Structural Return Loss) mjere se s ciljem odreivanja stvarneimpedancije voda, naruene utjecajem prespojnih naprava, konektora i prespojnih kabela.

Zahtjevi kod izvoenja instalacije

Kod izvoenja instalacije potrebno se je pridravati dodatnih pravila, koja su specificirana osnovnimili nekom dopunskim standardima. Radi se o polumjeru savijanja kabela i udaljenosti od energetskihvodova.

Polumjer zakrivljenosti savijanja kabela definira se sa svrhom da se izbjegnu fizika oteenjakabela, te da se ouvaju njegove elektrike performanse. Polumjer zakrivljenosti nekad se definira uodnosu na promjer kabela D, a nekad i apsolutno.

kabel polumjer savijanjaUTP horizontalni 4 DUTP vertikalni 6 DUTP kod provlaenja 8 DSTP 75 mmSTP ojaan 150 mmoptiki neoptereen 10 D, min 30 mmoptiki optereen 20 D, min 30 mm

Udaljenost od energetskih kabela se kontrolira da bi se izbjeglo nepotrebno presluavanje signala50 Hz i raznih smetnji izazvanih ukljuivanjem i iskljuivanjem potroaa. Razlikujemo minimalnuudaljenost od neoklopljenih i od oklopljenih energetskih kablova.

energetski kabel < 2 kV 2-5 kV > 5kVneoklopljen, u blizini otvorenihili plastinih kanala s vodovima

127 mm 305 mm 610 mm

neoklopljen, u blizini metalnihuzemljenih kanala s vodovima

64 mm 152 mm 305 mm

u metalnom uzemljenom kanalu,u blizini metalnih uzemljenihkanala s vodovima

- 152 mm 305 mm

Udaljenost od energetskih kabela se kontrolira da bi se izbjeglo nepotrebno presluavanje signala50 Hz i raznih smetnji izazvanih ukljuivanjem i iskljuivanjem potroaa. Razlikujemo minimalnuudaljenost od neoklopljenih i od oklopljenih energetskih kablova.

Mjerenje na instalacijama

Standardima EIA/TIA 568A i ISO 11801 specificirana su mjerenja na komponentama i na gotoviminstalacijama. Mimo standarda, neka se mjerenja obavljaju kod odravanja instalacija.

Mjerenja na komponentama obavljaju se s ciljem odreivanja kategorije kojoj pripada takomponenta. Pri tome moraju biti zadovoljena sva mjerenja, a ne samo neka. Nakon obavljenihmjerenja (atestiranja), proizvoa dobiva pravo oznaavanja i prodaje svog proizvoda podpostignutom kategorijom.

Mjerenja na komponentama se naelno ne obavljaju kod izvoenja instalacija. Dovoljno je kupitikomponente od renomiranog proizvoaa, pogledati njegove reference, te razinu tehnike podrke iduljinu garantnog roka. Iznimno, kod jako velikih narudbi, moe se od proizvoaa traiti daprezentira svoju tehnologiju mjerenja i standardne rezultate, te traiti da obavi neka pojedinanamjerenja na sluajno izabranim uzorcima.

Mjerenja na instalacijama obavljaju se s ciljem provjere da li je instalacija izvedena na nain koji jeini sukladnom s deklariranom kategorijom. Ova mjerenja se obavljaju na terenu, nad zavrenominstalacijom, i obino su dio procedure primopredaje radova. Obuhvaaju kontrolu rasporeda vodia,identifikaciju kabela, te mjerenja elektrinih karakteristika. Kod elektrinih mjerenja javlja seproblem mjerenja karakteristika fiksnog dijela instalacije i karakteristika cjelovitog kanala.

Mjerenja kod odravanja obavljaju se u tijeku ivotnog vijeka mree. U svakodnevnom radu mreemoe doi do raznih kvarova, izazvanih mehanikim ili elektrikim oteenjima opreme. Osimmjerenja koja se obavljaju kod primopredaje instalacija, mjerenja kod odravanja ukljuuju i lociranjevoda u kanalu, te odreivanje mjesta kvara (prekida).

Mjerenja na UTP vodovima

Mjerenja na UTP vodovima obavljaju se kod primopredaje instalacije i za vrijeme eksploatacije. Ovamjerenja obuhvaaju kontrolu rasporeda, identifikaciju kabela, otkrivanje poloaja voda, otkrivanjeduljine i mjesta kvara, te mjerenja elektrinih karakteristika.

Kontrola rasporeda vodia je osnovno mjerenje koje otkriva greke nastale u tijeku povezivanjakabelskih zavretaka na prespojne naprave ili prikljune umetke.

Karakteristine greke su:

Otvoreni krug je situacija kod koje nema provodnog puta od kontakta konektora prespojnenaprave do kontakta konektora prikljunog umetka. Moe nastati zbog prekinutog vodia ili zbogloeg spoja kabelskog zavretka.

Kratki spoj je situacija kod koje postoji vodljivost izmeu bilo koja dva vodia u kabelu. Nastajezbog oteenja izolacije na kabelskom zavretku, ili zbog proboja u samom kabelu.

Ukrtene parice je situacija kod koje je neka parica umjesto na jedan par kontakata konektoraspojena na drugi par kontakata. Posljedino, neka druga parica je spojena na promatrani parkontakata konektora. Nastaje pogrenim povezivanjem vodia.

Obrnuta parica je situacija kada su vodii jedne parice meusobno zamijenjeni na jednom kraju,ime se naruava polaritet veze. Nastaje pogrenim povezivanjem vodia.

Okrenuta parica je situacija kada su vodii neke parice meusobno zamijenjeni na oba kraja.Ovim se ne naruava funkcionalnost parice, a najee niti elektrine karakteristike. Nastajepogrenim povezivanjem vodia. Otkriva se samo vizualnim pregledom.

Razdvojene parice je situacija kod koje je jedan vodi neke parice povezan na kontakte konektoraneke druge parice. Posljedino, jedan vodi druge parice je povezan na kontakte prve parice. Ovimnije narueno povezivanje s kraja na kraj voda, ali su drastino poremeene elektrine

karakteristike, prvenstveno presluavanje (NEXT). Nastaje pogrenim povezivanjem vodia.Otkriva se mjerenjem elektrinih karakteristika.

Identifikacija kabela je osnovno mjerenje kojim se provjerava oznaka na oba kraja kabela. Potrebnaje jer se nekad privremene naljepnice, postavljene prije povlaenja kabela gube. Obavlja sekoritenjem ureaja za ispitivanje rasporeda, koji moe raspolagati s vie identifikacijskih modula(obino do 8). Identifikacijski moduli postave se na prikljune kutije, a mjerenje se obavlja urazdjelniku kata istovremeno s kontrolom rasporeda vodia.

Otkrivanje poloaja voda je pomono mjerenje, koje se obavlja za vrijeme koritenja mree.Ukoliko je dolo do kvara na vodu, potrebno je otkriti kuda vod prolazi kroz zgradu. Na vod sprikljui generator elektrinog signala frekvencije oko 2 kHz, te se posebnim prijemnikom prati stazakojom prolazi kabel.

Mjerenje duljine voda je osnovno mjerenje kojim se provjerava duljina voda. Obavlja sevremenskim reflektometrom (TDR, Time Domain Reflektometer). Ureaj koji alje kratki impuls napoetku voda, te mjeri sve refleksije tog impulsa. Otkrivaju se diskontinuiteti na vodu (to su kabelskizavreci, konektori, mjesta oteenja, nezakljueni kraj voda). Mjerenjem vremena do najkasnijegreflektiranog impulsa, uz poznatu brzinu prostiranja po kabelu, precizno se odreuje duljina kabela.

Otkrivanje mjesta kvara obavlja se takoer vremenskim reflektometrom (TDR). Mjerenjemvremena do refleksije odreuje se udaljenost do svakog diskontinuiteta, pa je mogue otkriti mjestokvara (npr. prekida ili kratkog spoja uzdu voda). Nakon toga se, otkrivanjem poloaja voda, odredipoloaj kvara u zgradi.

Mjerenje elektrinih karakteristika obavlja se na fiksnom dijelu instalacije i na itavom kanalu.

Fiksni dio instalacije (basic link) protee se kod horizontalne mree od prespojne napraverazdjelnika kata do prikljune kutije. Kod vertikalne mree fiksni dio se protee od prespojne napraverazdjelnika zgrade do prespojne naprave razdjelnika kata. Standardima su definirane karakteristikekoje mora zadovoljiti fiksni dio.

Cat 5, Fiksni dio, dBfrekvencija

(MHz)

guenje NEXT

PP

ACR

PP

NEXT

PS

ACR

PS

ELFEXT

PP

ELFEXT

PS

povratnigubici

1 2.0 60.0 58.0 57.0 54.4 15.04 4.0 51.8 47.8 45.0 42.4 15.08 5.7 47.1 41.4 38.9 36.3 15.010 6.4 45.5 39.1 37.0 34.4 15.016 8.1 42.3 34.1 32.9 30.3 15.020 9.1 40.7 31.6 31.0 28.4 15.025 10.3 39.1 28.9 29.0 26.4 14.331.25 11.6 37.6 26.0 27.1 24.5 13.662.5 16.7 32.7 15.9 21.1 18.5 11.5100 21.6 29.3 7.7 17.0 14.4 10.1

Cjeloviti kanal (channel) protee se od vornog aktivnog ureaja do korisnikovog raunala, ili odjednog do drugog vornog aktivnog ureaja. Sastoji se od fiksnog dijela i prespojnih kabela,ukljuujui i gubitke na kontaktima konektora. Za razliku od fiksnog dijela, cjeloviti kanal sadri ipokretne prespojne kablove koji se uvijek mogu mijenjati duima, iskljuivati ili otetiti ukorisnikovom radnom prostoru.

Nezahvalno je mjeriti karakteristike cjelovitog kanala, jer one kasnije mogu varirati. Sa druge strane,upravo je mjerenje karakteristika cjelovitog kanala jedino mogue. Ovo mjerenje je jedinointeresantno za korisnika, kojega u krajnjem sluaju interesira funkcionalnost povezanih ureaja namreu, a ne karakteristike nepovezanih vodova u zidu.

Standardima su specificirane karakteristike koje mora zadovoljiti cjeloviti kanal.

Cat 5, Cjeloviti kanal, dBfrekvencija

(MHz)

guenje NEXT

PP

ACR

PP

NEXT

PS

ACR

PS

ELFEXT

PP

ELFEXT

PS

povratnigubici

1 2.2 60.0 57.8 57.0 54.4 15.04 4.5 50.6 46.1 45.0 42.4 15.08 6.3 45.6 39.3 38.9 36.3 15.010 7.1 44.0 36.9 37.0 34.4 15.016 9.1 40.6 31.6 32.9 30.3 15.020 10.2 39.0 28.8 31.0 28.4 15.025 11.4 37.4 26.0 29.0 26.4 14.031.25 12.9 35.7 22.9 27.1 24.5 13.162.5 18.6 30.6 12.0 21.1 18.5 10.1100 24.0 27.1 3.1 17.0 14.4 8.0

Zadatak

Izvriti mjerenja na kabelima izraenim u Vjebi 1. Rezultate mjerenja predati u izvjetaju.