EUROPSKA UNIJAULAGANJE U BUDUĆNOST

Projekt ''Neka se i glas građana čuje''Projekt je su�nancirala Europska unija u sklopu Europskog socijalnog fonda

Projekt su�nancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Projekt ''Neka se i glas građana čuje''

Projekt je sufinancirala Europska unija u sklopu Europskog socijalnog fonda – Ulaganje u budućnost Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Centra za mirovne studije.Stajališta izražena na ovom izlošku ne odražavaju nužno stajalište Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEUred za udruge

Dodatne informacije:

Kontakti relevantnih institucija iz sustava upravljanja EU fondovima:

Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondovawww.mrrfeu.hrfondovi@ mrrfeu.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva www.zaklada.civilnodrustvo.hrzaklada@civilnodrustvo.hr

Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge www.uzuvrh.hr, info@uzuvrh.hr

Za više informacija o EU fondovimawww.strukturnifondovi.eu

Ovaj projekt provode:

Centar za mirovne studijeA: Selska cesta 112a, 10000 Zagrebt: 01 / 4820094e: cms@cms.hrwww.cms.hr

Institut za javne finacijeA: Smičiklasova 21, 10000 Zagrebt. 01/ 4886 444e: ured@ijf.hrwww.ijf.hr

Srpsko narodno vijećeA: Gajeva 7/1, 10000 Zagrebt. 01/ 4886 376e. ured@snv.hrwww.snv.hr

Centar za mlade DaljA: Bana Josipa Jelačića 12, 31226 Daljt. /e. oljaa.bojan@gmail.com

1. Uvod2. Zakon o radu (ZOR)

2.1.Glavneprijepornetočkeprijedeliberacije2.2.PrijepornetočkesudionikadeliberacijeoZORu2.3. Plenum

3. Rezultatipromjenestavovasudionikaa) Fleksibilizacijaradnihodnosaiproceduraotkazab) Prekovremeniradc) Otkazid) Agencijezazapošljavanjee) Radničkavijećaištrajkf) OstalaradničkapravazajamčenaZOR-om

4. Zaključak5. PreporukeCentrazamirovnestudije

Deliberacijska rasprava o prijedlogu novog

ZAKONA O RADU

Selskacesta112a,10000Zagreb,tel/fax:4820094;cms@cms.hr;www.cms.hr

1. Uvod

Uokviruprojekta„Nekase iglasgrađanačuje/Pollingvoices -Citizensdebateandadvocateforsustainablesocialchange“Centarzamirovnestudije jespartnerima: Institutomza javnefinancije,SrpskimnarodnimvijećemiUdrugommladihDalj,vanjskimsuradnicimasaSveučilištaStanfordteprof.AnomMatansaFakultetapolitičkihznanostiuZagrebuproveoprvudeliberacijskuraspravuuHrvatskojodržanu7.i8.lipnjauTuheljskimtoplicama.

Model deliberativnog javnog mnijenja (deliberative polling) razvijen je od strane Centra zadeliberativnudemokraciju(SveučilišteStanford,SAD)tedosadaprovedenuprekodesetzemaljausvijetu.Metodapredstavljapokušajdaseistraživanjajavnogmnijenjairaspraveukojimasudjelujugrađanikoristenanovikonstruktivannačin.Onauključujegrađanebiranekaoreprezentativniuzorakuraspraveovažnimpolitičkimpitanjima,aključnimomentjedaosimraspravegrađanidobivajustručneinformacijeopitanjuo kojemseraspravljatepolitičkepogledesvihzainteresiranihstrana.Građanikojisudjelujuuraspravamaokupljajusetokomjednogvikenda,tesastručnjacimaipolitičkimliderimaraspravljujuozadanojtemiidonosezaključke.Ciljmetodejepokazatidakadagrađaniimajudovoljnoinformacijaiprilikerazmijenitimišljenja,donosezaključkekojinisuisključivobaziraninaideološkojiliiracionalnojpodlozi,većdamijenjajumišljenjeistavoveuodnosunačinjenicekojeimsepredočeiobjasne.

Temaprve„mini-deliberacije“uTuhelju(kakometodološkinisuispunjenisvikriteriji,nemožemogovoritiopravojdeliberativnojdebati)bilajenoviprijedlogZakonaoradu,akrozsljedećihgodinudanaodvitćese joštri raspravenatemekojeseutomtrenutkupokažuaktualnima.Sudionike(njih21)zadeliberacijujeslučajnimuzorkomizcijeleHrvatskebiralaagencijazaispitivanjejavnogmnijenjaTarget.

Njihovaprosječnadobbilaje36,2godine,71,4%uzorkasučiniležene,a28,6%muškarci.Polovinuuzorka čine zaposleneosobeupunom radnomodnosu, od toga velika većina s radnimugovoromnaodređeno(40%odukupnoguzorka),amanjinananeodređenovrijeme(10%odukupnoguzorka).Zaposlenihnapolaradnogvremenaima5%,poslodavaca10%,5%uzorkasučinileosobekojesesamozapošljavaju,učenika/studenatajebilo10%te20%osobakojenisuaktivnenatržišturada,odnosnodugotrajnosunezaposleni.Gotovopolovinaispitanikajezaposlenauprivatnimdomaćimtvrtkama,13%udržavnim,6,7%ustranimi13,3%ubudžetskiminstitucijama.

2. Zakon o radu

TemaprvedeliberacijejebioprijedlognovogZakonaoradu(ZOR).Zakonoradujenajvažnijiopćipropisoradukojipropisujepravaiobvezenacionalnihindividualnihikolektivnihradnihodnosa.

PredlagačnovogZakonaoradu(udaljnjemtekstuZOR)jeMinistarstvoradaimirovinskogsustava,asamprijedlogpojavioseujavnostiusiječnju2014.godine.Nacrtprijedlogajerezultatvišegodišnjegprocesaukojemsuglavnisudionicipregovorabilipredstavniciministarstva,sindikata iposlodavaca.PrijedlognovogZOR-auosnoviseoslanjanapostojećiZORkojijenastao2009.godinesvišepromjena,od kojih je posljednja bila 2013. godine. Kako prijedlog zadire u jedno od temeljnih područja – uradneodnose,samtijeknastankaobilježavanapuštanjepregovoraodstranesindikata.Sa stajališta Ministarstva,noviZORsetrebaouskladitisnizomdirektivaEuropskeunije,tetrebabitijednaodpolugahrvatskogdruštvazaizlazakizkrize,pravnapodlogazanužnepromjenekojećesmanjitinezaposlenost,dinamiziratitržišteradateprivućiinvesticije.Navedenosetrebapostićiuglavnomfleksibilnimoblicimai liberalizacijom radnih odnosa. Predstavnici radnika su okarakterizirali Zakon kao novi oblik lakšegotpuštanja,formaliziranjenesigurnostiradnihmjestaipovećanjenezaposlenih.

Stajalište Vlade jeda jezbognegativnihutjecajagospodarske ifinancijskekrizeuposljednjihnekolikogodinadošlodonegativnihkretanjanatržišturada,čijesuposljedicepad zaposlenosti/ rast nezaposlenosti.Stopazaposlenostistanovništvaudobiod15do64godinesmanjilases53,2%u2011.na52,5%2012.godine.Stopazaposlenostistanovništvaudobiod20do64godinepala jes57,7%na57,2%.Uztojeu 2012. godini pao i BDP(2013.godinabilajepetauzastopnarecesijskagodina.PrognozeEuropskekomisijezaHrvatskuza2015.godinusudaćerealniBDPpastizajoš0.6%).

Fleksibilni oblici rada u Hrvatskoj (nepuno radno vrijeme, stalni sezonski poslovi, rad prekoagencija za privremeno zapošljavanje) se smanjuju, a usprkos razvoju tehnologije ne koriste se nimogućnosti radana izdvojenomradnommjestu (uglavnomodkuće)– takav radposlodavcimoraju iprijaviti, što otežava poslodavcima da koriste takav rad. Oko izdvojenog radnog mjesta se slažu i poslodavci i sindikati – uz to naglašavaju da je potrebno staviti naglasak na radni učinak, a ne naformalnuprisutnost.

Premaprocjenamaagencijazaprivremenozapošljavanjeudioustupljenihradnikanatržišturadakrećeseoko0,3%uHrvatskoj.Osimtoga,nepostojizabilježenapraksakolektivnogpregovaranjanaraziniagencijazaprivremenozapošljavanje,aograničavajuiodredbeonačelujednakogpostupanjauodnosunaplaćuijednakeuvjeterada.

NajvećiprihodiuRHseostvarujuu turizmuukojem jepotrebno imati klizni raspored radnogvremena.PodaciDržavnog inspektorataukazujudasuprekršajiposlodavacavezanizaprekovremeniradzastupljenisamosa2%uukupnombrojuprekršaja,štoočitonijestvarnostanje.Postojeinačedva oblika ograničavanja trajanja rada:uodnosunaukupnotrajanjeradautjednukojejeograničenona56radnihsatitjednoteuodnosunaukupanbrojsatikojeradnikmožeodraditiučetiriuzastopnamjesecaitojeograničenonaprosječno48satitjedno.

Kodsudskograskidaugovoraoradu–kadasuddosudiprestanakradnogodnosa,možeodreditiodšteturadnikuuvisinitrido18prosječnihplaća,nonajvišedosuđenadosadjebilaisplata12plaća.

Kad su u pitanju pravni sporovi oko neisplate plaće, svi sindikati imaju pravo organizirati štrajk. Međutim,predlažesedaokointeresnog spora(sporaosklapanju,izmjeniiliobnovikolektivnogugovora)štrajk mogu organizirati samo reprezentativni sindikati,atosuonikojisusudjelovaliupregovorimaokosklapanjaistog.Trenutnoseštrajkokoneisplateplaćemožeorganizirati30dananakondospijećaneisplaćeneplaće,što jeupraksioko45danačekanja.PredlažeseunovomZOR-udasetajperiodsmanjinajedandanzakašnjeleplaće.

Dabisespriječilasituacijaukojojposlodavcimorajukoristitiunutarsvojefirmevišekolektivnihugovora,trebapropisatidaćeposlodavackoristitionajkolektivniugovorkojiseprimjenjujenaposlodavceistestatističkeklasifikacijedjelatnostiposlodavca.SudskisporoviokokolektivnihugovorabisetrebalivoditinaŽupanijskimsudovimaiVrhovnomsuduRH.

StavoviVlade,sindikataistručnjakaoZOR-u:

Vlada RH kaže kako Zakon o radumoramoprilagoditi potrebama, prije svega, svakodnevnogživota.IzmjenamaZOR-aželesačuvatipostojećaradnamjesta,otvoritiprostorzanovazapošljavanjaiomogućitiposlodavcimabrže,lakšeijednostavnijeprilagođavanjezahtjevimatržišta.NovimZakonomoradunesmanjujusepravaradnika,nepogodujeseposlodavcima,negosečuvajuradnamjesta.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić: „Nadam se da ćemo postići zajedničkidogovorjerjeotvaranjetržištaradapremainvesticijama,njegovodinamiziranje,promjenaklimeipromjenagledanjanaHrvatskukaonazatvoreno,rigidnotržišterada,uinteresusvihisindikataiposlodavacaivlade.Mislimdaćemosenaćinatojplatformiinapravitiizmjenetesrušitimitohrvatskomtržišturadakaozatvorenomirigidnom,nakojemsenemožeotpuštatiizapošljavati“.

Nezavisni hrvatski sindikati:„Ulagačikojitražezemlještojeftinijeradnesnageuvijekćegledatidruga tržišta i čimosjetedanegdjedrugdjemogu zaraditi više zatvoriti ćeposlove i radnamjestauHrvatskojiselitiu„povoljnija“odredišta.Tosamoznačidanesigurnotržišteprivlačinestabilankapital,odnosno kapital koji ne dolazi zbog izazova poduzetništva, nego zbog povoljnosti da u kratkom roku„isiše“štovišepaondaodedalje.Nitkoneodgovaranapitanjekakotodaunatočsmanjivanjuzaštitezaposlenjanezaposlenostidaljeraste.“

Viktor Gotovac -profesorRadnogpravanaPravnomfakuletu: „Hrvatskoj jako trebaju izmjeneZakonaoradu.Trebaracionaliziratisustavezdravstvaiobrazovanjajertadvasofisticiranasustavajošuvijek kao da žive u vremenu Austro-Ugarske države, a ne Google-a iMicrosofta. Hrvatskoj svakakotrebajuizmjeneZOR-ajerpostojipotrebazafleksibilizacijom.“

Danijela Dolenec,koordinatoricaGrupe22ipredavačicanaFakultetupolitičkihznanosti:„Dokseuperioduekonomskograstasredinom2000-tihgodinaovisnainačicakapitalizmajošnekakomoglasmatratistabilnimoblikomkojiimasvojekonkurentskeprednosti,danassečiniočitimdajeoslanjanjenastraneinvesticijedorazinedasučitavisektoriekonomijeustranomvlasništvu(banke,telekomunikacije,energija) izložilo društvo toliko snažnom utjecaju vanjskih aktera da domaće institucije više nemajukontrolunadrazvojnomputanjomsvojezemlje.“

2.1. Glavne neusaglašene točke prije deliberacije

Upravozbograzličitih isuprotstavljenihpogledanaprijedlognovogZOR-avaljaukazatina nizpromjenaaliineusaglašenihtočaka,akojićejednimdijelombitiitemaovograda.

1.FLEKSIBILNORADNOVRIJEME-uslučajupovećanjaopsegaposlaradniknazahtjevposlodavcamoraraditiido56satitjedno,aliukupanbrojradnihsatiurazdobljuodčetirimjesecamorasesvestina40satitjedno(48sprekovremenimsatima).Toznačidaakojeradnikjedantjedanradio56sati,nekidrugitjedanunutar četirimjesecamora raditi 24 sata.Kolektivnimugovorommoguće je ugovoriti i do60radnihsatitjedno.

2.DULJIAGENCIJSKIRAD -zapošljavanjeprekoagencijazaprivremenozapošljavanjeproduljeno jesjednenanajvišetrigodine.Poslodavacnakonposlovnouvjetovanogotkazanesmiješestmjesecinatoradnomjestozaposlitidrugogradnika,panitiprekoagencije.

3.SUDSKIRASKIDUGOVORAORADU-maksimalnavisinanaknadeštetesmanjenajesa18naosamplaća.

4.PRODULJENAZASTARA-rokzastarepravaizradnihodnosaproduljujesestrinapetgodina.

5.UKINUTAAPSOLUTNAZAŠTITATRUDNICAMA-omogućenjeprestanakradnogodnosaradnicimakojikoristerodiljnairoditeljskapravauslučajusmrtiposlodavca,zatvaranjaobrtailitvrtkeililikvidacije.Dosadaposlodavacnijemogaozatvorititvrtkudokgodjeimaotrudnicu.

6.OTKAZI - bolovanjeprekidaotkazni rok, ali je trajanjeotkaznog rokaograničenona šestmjeseci iu slučaju bolovanja. Poslodavcima su olakšani otkazi: brisana je obveza da radniku mora ponuditidrugoradnomjestoiliedukaciju,akodkolektivnogotkazivanja(najmanje20radnika)morajuprovestisavjetovanjesradničkimvijećem,alinemorajuraditiprogramzaHrvatskizavodzazapošljavanje.

7.ŠTRAJKZBOGKAŠNJENJAPLAĆE-štrajksemožepokrenutiizajedandankašnjenjaplaće.

8.SMANJENJEPREKRŠAJNIHODREDBI-dioprekršajaizZakonasvedenjenaupravnipostupak.Toznačidainspektorizadioprekršajaposlodavcima,primjericenevođenjeevidencijeoradnomvremenu,moguizdatiupozorenjeuzrokdokadamorajuispravitiprekršaj.

PrethodnonavedenotekjediopromjenakojedonosiprijedlogidajenamuvidusredišnjetemeujavnostiimedijimapovezanesprijedlogomnovogZOR-a.

2.2. Neusuglašene točke sudionika deliberacije o ZORu

Nekiodproblemakojesusudionicidetektiralisubiliistiilisličnisgorenavedenimproblemima,odnosnoproblemimakoji su stavljeniu reader (materijal koji su sudionici dobili zaproučavanjeprijedeliberacije). Ali pojavila su se i pitanja koja nismo unaprijed predvidili. Male grupe su uglavnomdetektiraleiosvrnulesenaoveprobleme:

- Prekovremeni rad u tvrtkama koje su male i propasti će ukoliko radnici ne rade neplaćeno prekovremeno - rasprava se vodila o tomekakopostojimnogo, najčešćemalih poduzetnika, koji supredpropastiteradniciimajurealnumogućnostodabratiizmeđupropastifirme,odnosnogubitkaposla,nasuprotneplaćenogprekovremenogradakojimožebitisredstvozaspastvrtkeodpropasti.

-Zakoni u RH se ne provode, ili se ne provode adekvatno-ovojetemakojaseprovlačilatokomcijeleraspraveugrupi,najčešćeuoblikudanemasmislaraspravljatikonstruktivnonitiojednomproblemuZOR-ailiradairadnikauRHopćenito,budućidainstitucijeneobavljajusvojposao.StogajesamZakonmrtvoslovonapapiru;svisudionicipokazalisujednakstavpoovompitanju,aemotivnakomponentaistograzlikovalaseovisnooosobnimiskustvima.Osobnaiskustvanajčešćesubilavezanauzprekovremenirad ili nepovoljne ugovore za radnike.

- Diskriminacija žena prilikom zapošljavanja - problemi diskriminacije žena prilikom zapošljavanjaprimarnosubiliorijentiraninapitanjaposlodavacavezanauzženinupotencijalnutrudnoću;sudionicisusesložilikako,prilikomintervjuazaposao,trebapostojatislužbeniobrazacgdjeposlodavacmorazapisatipitanjakojajepostaviopotencijalnimzaposlenicima,apotencijalnizaposlenicipotpisujudasutouistinuibilapitanjakojasuimpostavljena.

-Rad na određeno -iakojeZakonskireguliranodaradnicizaposleninaodređenoimajujednakapravakaoionizaposleninaneodređeno,toupraksinitije,nitimožebititako;idejakojugrupavidiizatogajeda,ukolikoseradnikunaneodređenonametnuilegalniuvjetirada,onsemožežaliti,dokseradnikzaposlennaodređenonemožejerznadatomožerezultiratiotkazom,odnosnoneprodužavanjemugovoraoradu.

-Nedostatak radnih mjesta-budućidanedostajeradnihmjesta,zaposlenicisebojegubitkaposla(čakikadsuuvjetiilegalniinehumani),davanjaotkazaisudskihsporovaprotivposlodavaca... -Bespomoćnost zaposlenika-sudioniciradnikedoživljavajukaovrlobespomoćne,odnosnosmatrajudaradnicinemajusvojapravaosiguranainemajumehanizamzaosiguravanjeistih;smatrajudainspekcijenisudovoljnočesteiadekvatne,dasusudskisporovipredugiiskupitedaizborizmeđulošepozicijenaposluiotkazanijerealanizbor.

-Godišnji odmori - sudionici smatrajudasegodišnjiodmori lošeprovode,odnosnodase radnicineuspijevajuadekvatnoodmoritinanjima;problemvišepronalazeumalimpoduzećimagdjenekidioposlaovisiosamojednomzaposlenikupajeonprimoran“nositi”svojposaonagodišnjiodmor.

-Sezonski radnici -sudionicismatrajudasusezonskiradniciuizrazitonepovoljnompoložajunadvijerazine: jedna je tada imZakononemogućavadaradevišenego jezakonskipropisanote time ivišezarade,adruga je tada ih je lakšeotpustiti ida jekontrolanjihovihuvjetanaraduznačajnomanja;smatrajudajeZakonovdjeneadekvatan,odnosnodasesezonskimradnicimanebitrebaoodređivatimaksimalan limitkolikosmiju raditi,alidabi sebolje trebalokontroliratidaposlodavci touistinunezlouporabljuju.

-Norme koje poslodavci postavljaju-grupasmatradaposlodavacnikadanebismiopostavljatinormebezdaihradniciodobrejersunajčešćenerealneikoristesekakobiprimoraliradnikedaradeprekovremenoineplaćenokakobiispunilinormu.

-Sudjelovanje radnika u vođenju kompanija -zakonskibisetrebaloomogućitisvimradnicimauviduposlovanjetvrtke.

-Regulacija novog Zakona-grupasmatradauznoviprijedlogZOR-aVladatrebanapravitiinoviprijedlogprovođenjaikontroleistog.

-Nejasnoće vezane uz Agencije iz novog prijedloga ZOR-a-sudionicimajebiloizrazitonejasnoštosuagencijezazapošljavanjekojesespominjuunovomprijedloguZOR-a.

Na kraju su sudionici trebali konkretizirati i postaviti nekoliko pitanja za plenum.

2.3. Plenum

PlenumjebiozamišljentakodasudionicipostavestručnjacimapitanjakojasuihmučilauveziZakonaoradu,astručnjacisuuzodgovoretrebalidatisvojemišljenjeotomejesulipromjeneuZOR-udobreililošeteukojembionismjeruprovelireformuradnogZakonodavstva.

Stručnjaci na plenumu su bili sljedeći:

ViktorGotovac–KatedrazaradnoisocijalnopravoPravnogfakultetauZagrebu

NatašaNovaković–pravnasavjetnicaglavnogdirektora,Hrvatskaudrugaposlodavaca(HUP)

PredragBejaković–znanstveniksInstitutazajavnefinancije

Marina Kasunić Peris – pomoćnicaministra rada, bivša zaposlenica Ureda za socijalno partnerstvo.Zaduženazanovuzakonskureformu.

JagodaMilidragŠmit–Ženskafrontazaradnaisocijalnaprava

AnaVračar–Ženskafrontazaradnaisocijalnaprava

TinaTešija–Bazazaradničkuinicijativuidemokratizaciju(BRID) iŽenskafrontazaradnaisocijalnaprava

BojanNonković–BRID

MarioIveković–Novisindikat

Pitanja sudionika i odgovori stručnjaka na plenumu

1. Kako je zamišljen rad agencija za zapošljavanje?

MarinaKasunićPerisizMinistarstvajedalaodgovornaovopitanje.Glavnizadatakagencijajeomogućitifleksibilnostnatržišturadakodposlodavacakojiimajukratkoročnepotrebezazapošljavanjem. Radprekoagencije jestfleksibilanoblik radaopćenito,alizaradnikanijefleksibilan jeronuagencijiima ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme.Ministarstvo je prikupilo podatke o zapošljavanjimauagencijamauHrvatskoj izbogtrenutnovažećihZakonaagencijezapošljavajuradnikeuglavnomnaodređenovrijeme.Timesetopretvaraunesiguranrad.Pitanjeje,međutim,kakokojastranaprepoznajeuzroke toga. Agencijski rad bi trebao pružiti prava radnicima, a ne snižavati cijenu rada.Agencijski radnici ne bi trebali biti jeftiniji te bi trebali imati jednaka prava kao radnici zaposleni kod korisnika. Agencijskiradnebitrebaobititrajnioblikzaposlenja,većsekoristitiuperiodukadakorisnikimapojačanupotrebuzaradom.

Nezaposleneosobeprekoagencijaulazeusvijettržištarada,ačestopodacigovoredaseradniciizagencijazaposlekodkorisnikazastalno.SadašnjiZakonisukruti,dozvoljavajusamogodinudanaagencijskograda,paposlodavcimeđusobnosklapajuugovoreosuradnjiiizmjenjujumeđusobnoradnike,umjestokorištenjaagencija.MotivzadonošenjeovogZakonajebioomogućavanjeiznajmljenimradnicimaradduljiodgodinedanasasvimpravimakojaimajuradnicikodkorisnika.

JagodaMilidragŠmitseneslažesgospođomKasunić jer ističedapostoje idrugamaterijalnapravakojaiznajmljeniradniciuagencijamanećeimati,atosu–pravonaprijevoz(putnetroškove),božićnicuislično.

PredragBejakovićjeizniopodatakkakojeu Hrvatskoj samo 0.5% radnika zaposleno preko agencija, dok je u EU 1.5%.

ViktorGotovacjeobjasniodadilemauopćenijeizmeđuradananeodređenoiagencijskograda,jerbisvinaravnoizabraliradnaneodređeno.Dilema je između agencijskog rada i burze rada, između prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranja i između potpunog gubitka tih prava.

2.Dalićevišeagencijadjelovatinajednompodručju?Iakojeradnikprijavljenujednoj,hoćelismjetibitiprijavljenudrugoj?Jeragencijećesibitikonkurencijatećeovisitiiosrećiukojojagencijijetkozaposlen.

GospođaKasunićnaglašavakaoodgovordaradnicinisučlanoviagencije,onisuunjojzaposleni.Danas u Hrvatskoj 11 000 ljudi radi preko agencija, što nije veliki broj. Većina ih je zaposlena naodređenojeragencijaneželizaposlitinaneodređenozbognesigurnostiuprofit,anesigurnisuuprofitzbogZakonakakavjetrenutnonasnazi.

BRID ipak upozorava da se problem od 350 000 nezaposlenih u Hrvatskoj neće riješiti tako da ih zaposlimo na nesigurna mjesta bez potpunih radničkih prava.

3.Zaštosenekontroliraboljefleksibilnoradnovrijeme?Grupajezabrinutazamogućnostradai60satitjedno,jerseiovakoradivišeodnormeinijedobroregulirano.

Također, postoji i zabrinutost oko mogućnosti davanja trudnicama otkaza, općenito davanjeotkazabezobrazloženja,aupitnajesamakontrolaprovedbeZOR-a.

ViktorGotovacjeodgovoriodaćeuvijekpostojatiposlodavcikojikršeZORineplaćajuprekovremenesate.Inicijativa Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da fleksibiliziraju radno vrijeme je zato da bi se posao mogao bolje organizirati, a ne da bi se radnike više iskorištavalo. Pritom se suma radnih sati ne mijenja – i dalje u periodu od 4 mjeseca radnici ne bi radili više nego sada.

Gospođa Kasunić nadodaje kako je rješenje u Zakonu zadovoljavajuće, jer poslodavac mora radno vrijeme rasporediti mjesec dana unaprijed.Postavljasepitanjekontrole,nou Ministarstvu su svjesni kako moraju povećati inspekcije i nadzor nad poslodavcima.

Gotovacjošjednomnaglašavakakosenedonosezakonizailiprotivradnikailijernekiministarimaneštoprotiv radnika.Razlog zadonošenjemZakona jedruštvenapotreba. Zakoni namslužedauskladimodruštvenupotrebu s gospodarstvom.Danas gospodarstvo bilježi pad, između ostalog, jer je cijena rada visoka, a ne proizvodimo nešto svojstveno samo za nas.KojiproizvoduHrvatskojjevrhunskiištomiimamoponuditisvijetu?Zatotrebaposlodavcimaolakšatiposlovanje,aliutomprostoruipazitidaoniotvarajuradnamjesta–danepreseleproizvodnjuustranedržave.Agencijetakođerslužezazaštituradnika,kakooninebiradilinasivom/crnomtržišturada.Nekiposlodavcinormalnoradeiostvarujuprofit,nekikršeZakon.Togaćeuvijekbiti.

Publika se uključila u raspravu s iznošenjem činjenica kako druge usluge u Hrvatskoj (vrtići i škole primjerice) ne prate promjene u ZOR-u i kako će žene neminovno biti diskriminirane na tržištu rada.

4.Odkogaagencijazarađujesvojuproviziju?ZaštoHrvatskizavodzazapošljavanjenepreuzmeposloveagencije? Iznajmljeni i„obični“radnicineće imati istaprava, jer iznajmljeneradnikenebiuzelidanisujeftiniji.

GospođaKasunićobjašnjavadakadajeriječominimalnimpravima,premaeuropskojdirektivijepropisanoda zaposleni i iznajmljeni radnici kod korisnika (poslodavca) moraju imati jednake uvjete rada,atosu–plaća,radnovrijeme,prekovremenirad,zaštitaoddiskriminacije...

Činijojsedajekrivoprotumačenaodredbaootpuštanjutrudnica.Intencijajebilariješitiproblemkojiupraksipostoji,aodnosisenalikvidacijufirme.Akofirmaimazaposlenutrudnicu,nemožejuselikvidiratijersetrudnicinemožeotkazatiugovororadu.Poslodavacvišetakonepostoji,aženaostaneusivojzoni–nemajojtkootkazatiprava,anemasegdjenivratitiraditi.Razrješenjetakvogradnogodnosaneidenaženinuštetu.

Publikajetadapostaviladodatnopitanje–štojestrudnicamakojesutrudnenpr.dvamjesecainisujošpočelekoristitirodiljnidopust?Hoćelionemoćikoristitisvojapravazasedammjesecikadapočnerodiljnidopust?

GospođaKasunićjeodgovorilasprotupitanjem:„Tojepozitivnadiskriminacijatrudnicauodnosunaženekojenisutrudne.Mislitelidajetouredu?Događalesusesituacijeukojimabidviježenekraleubanci.Onakojanijebilatrudnajedobilaotkaz,notrudnicaganijemogladobiti.“

5.PostavljasepitanjeprovedbeZakona.Jednateorijakojuseuhrvatskoj javnostičujejedasuHrvatinarodkojijepredodređendaradikriminalnepostupke,auztoimamoprevelikudržavnuupravu.Noovdječujemodaudržavnojupraviimapremalozaposlenihdabiseprovelaefikasnakontrola.

NatašaNovakovićizHUP-ajeovdjestalauzposlodavceobjasnivšikakosenjihuHrvatskojgledakaolopovebezidejaikukavicekojeseneusudeulagati.Postavljasepitanjezaštoondastrancineulažuakojekodnas„svesuper“?Priznaje,postojeilošiposlodavci,alionisuiHUP-utrnuokujerneplaćajudoprinoseinelojalnasukonkurencijapoštenimposlodavcima.Maliposlodavcisuuposebnompoložajujerčestonineznajuštomorajuučiniti,kakovoditiknjige,sate...Poslodavcinezarađujusamozasebe,onizaradeiplaćuradnikukojikodnjihradi.

Publikazatimustvrđujekakoipakmislidaseudaranastandardradnika,augospodarstvupostojevećiproblemiodZOR-a.Uztopostojeiogromnerazlikeizmeđupravaradnikauprivatnomijavnomsektoru.Radnicičestogubevoljuzaradomjersurazočaraniuposlodavce,institucije...

BejakovićseslažedamožemoimoramobitikritičnipremaHrvatskoj,jersiromašnijezemljeuregijiodnas (Srbija,CrnaGora,BIH,Makedonija) su zauzeli višemjestona ljestvici istraživanjapoduzetničkeklimeodHrvatskekojajetekna80tommjestu.

6.Postavljeno jepitanjeGotovcuo razliciugovoranaodređeno ineodređenovrijeme iradničkihprava.

GotovacobjašnjavakakoseuZakonunemožeodreditikojićeseugovorkoristiti.Zabludajedapostojiugovornaneodređeno,jersvemuuživotudođekraj.Međutim,Zakonmorabitimudarokodavanjamogućnosti.Postoji zlouporaba ugovora na (ne)određeno, ali to znači ili da je Zakon kompliciran pa mu se teško udovoljava, ili poslodavac zna da radi nezakonito, ali mu je alternativa neodrživa. Zlouporaba uglavnom nije hir poslodavaca. Većina poslodavaca je uložila u ljude i ne želi im dati otkaz. Rad preko Student servisa je primjer jedne od najvećih zaobilaženja regulacija.Tojeradbezmirovine,stažaitakodalje.Dasenjegapita,ukinuo bi studentske ugovore,jerzaštostudentod26godinanebiradionaugovororaduiimaoplaćenedoprinosekaoisvidrugiradnici?Trebaseradijepojednostavitiugovororaduodkojegasebježiidajeautorskeugovore,jersutakođerjeftiniji.

7.Tkomožebitivlasnikagencijeitkoštitipravaradnikauagenciji?

Gotovacobjašnjavakakosvakod.o.o.društvomožebitiiagencija,apritomsemoraregistriratipriMinistarstvurada.NajvećaagencijauHrvatskojjeDEKRAkojajeuNjemačkojpetapoveličini,drugajeAdecco–najvećausvijetuivjerojatnojednaodnajvećihposlodavacanasvijetu.Odgovornostpremaagencijskimradnicimadijeleposlodavac(korisnik)iagencija.Čakiakokorisnikagencijineplati,agencijamoraradnikuisplatitiplaću.Nezaposlenost je, objašnjava Gotovac, sigurna karta u siromaštvo. Puno je skuplja od socijalne države. Ako je samo jedna osoba zaposlena preko agencije, to je jedan plus za društvojerosobaplaćaporeze,doprinose...

8.UHrvatskojsedižepunokredita.Štoćebitisadakadaseradinaautorskeugovoreiliugovorenaodređeno?

Gotovacnavodidajeugovornaneodređenovećapsihološkasigurnost,alisvatkotkoimanovacamoćićeprilagoditiuvjetesebi.Onikojiimaju,nažalost,niskeplaćeidaljenećemoćidobitikredit(uopćeilinepoistimuvjetima)kaoonisvisokimprihodima.Uzugovornaneodređenoonradinaugovorodjeluiuvijekbiizabraotajugovoriliugovoroautorskomdjelunegoradnacrno.

3. Rezultati promjene stavova sudionika

Istraživanjeanalizirapromjenustavovai informiranostisudionikadeliberativnogskupa,nanačindaseanketnimupitnikomT1bilježeodgovoriprijedeliberacijeteseistikomparirajusodgovorimanaanketuT2provedenunakondeliberativnogprocesa.

Detaljnije,predmetinteresasubili(1)stavovisudionikaoraduiradnimodnosima;(2)stavoviopojedinimtemamaiznovogprijedlogaZOR-a;(3)stupanjinformiranostiopojedinimodredbamaZOR-atenaposljetku(4)percepcijaizadovoljstvosudionikasamomdeliberacijominjezinimpojedinimobilježjima.

Ispitanici su odgovore iskazivali na ljestvici od9 stupnjeva, pri čemuprocjene od1 do3 ukazuju nanegativanstavspramradničkihprava,5do7neutralandok6do9ukazujenavisokuvažnosttihistihprava.Prosječnaocjenaprijedeliberacijejeiznosila+6,68,daklemjerenjeukazujenarelativnunaglašenuvažnostradničkihpravakodsudionika.Prosječnaocjenanakondeliberacijesenijeznačajnoizmijenila,praktičkiostalaidentična(x=6,61).

stavoradničkimpravima(skala)

(T1) (T2) T1-T2 p

6,68 6,61 -0,07 /

40

35

30

25

20

15

10

5

0

4 5 6 7 8 9

Slika4.PromjenaT1-T2stavova-stavsudionikaoradničkimpravima(skala)

a) Fleksibilizacija radnih odnosa i procedura otkaza

Nadeliberativnomskupu senavodio argument o pozitivnimefektima fleksibilizacije na razinunezaposlenosti.Sindikatiipredstavnicizaštiteradničkihpravasututezuopozitivnimučincimaosporavali.Potonjistavjeočiglednoznačajnoutjecaonadeliberativnuskupinu.

Sudionici smatraju da je pitanje (ne)zaposlenosti složen socijalni fenomen za koji nije dostatnaliberalizacijaradnihodnosa.

Za vrijeme trajanja deliberacije više puta istaknuto je (s različitih strana) da je liberalizacija rada i radnih odnosa tek četvrti ili peti čimbenik produktivnosti i zapošljavanja. Utoliko i nakon informiranja i iznesenih argumenata nije se promijenilo stajalište da bi otpuštanje trebalo biti jednostavnije i brže. Nakraju,fleksibilizacijasepropitivalakroztrikonkretneformezapošljavanja:(1)outsourcing,(2)agencijezazapošljavanje(3)ugovorinaneodređeno:

Budućnostjeuagencijamazazapošljavanje,aneustalnomradnomodnosu

(T1) (T2) T1-T2 p

3,85 2,47 1,38 0,02

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

9,54,8

38,181,0

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika8.PromjenaT1-T2stava-agencijezazapošljavanje

Ugovorenaneodređenotrebalobisvevišezamjenjivatiugovorimanaodređeno

(T1) (T2) T1-T2 p

2,33 3,71 -1,38 0,03

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

9,523,8

81,061,9

T1

T2pozitivan

negativan

Slika9.PromjenaT1-T2stava-ugovorinaodređeno

Doksepodijeljenomišljenjeokooutsourcinganijeznačajnopromijenilo,tonevrijedizaagencijeza zapošljavanje i pitanje radananeodređeno vrijeme.Relativno negativan stav spram agencija za zapošljavanje još više se učvrstio(T1-T2=1,38),paralelnotakvakonstatacijanevrijedizapitanjeradanaodređeno.Deliberativna diskusija je ipak doprinijela pozitivnijem stavu spram rada na određeno. Iakoseradnaneodređenofavorizira,višeputajeistaknutokakojeodnezaposlenostiipakboljibilokakavrad–pairadsaugovorimanaodređeno.

Načelnosestavovispramprivatnogpoduzetništva,aliijavnihslužbi,nisutokomdeliberacijeznačajnijepromijenili.Postojivisokipozitivanstavoprivatnomsektoru(kojinetrebaograničavati),dapače,većinasudionikaistismatrajuuzoromočitonefunkcionalnomjavnomsektoru.Kategorija“sigurnaradnamjesta”(usprkosstalnomisticanjufleksibilizacijezapošljavanja)idaljevisokokotirakodsudionika,asamstavsenijeznačajnopromijenio.

b) Prekovremeni rad

NačelnonovimZOR–om (čl.65-67) želi seomogućiti,ukoliko to zahtijevaprirodaposla,da jeradnikdužanraditiprekovremeno.Toseposebiceodnosinasezonskiradkaoštosuposloviuturizmu,poljoprivredi,iliuslučajuizvanrednogpovećanjaobimaposla.

odobravanjeprekovremenograda(skala)

(T1) (T2) T1-T2 p

3,91 4,5 -0,64 0,00

0 10 20 30 40 50 60

0,04,8

52,426,6

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika16.PromjenaT1-T2stava-prekovremenirad

Stavsudionikaseevidentnoznačajnopromijenio.Prethodnih52,4%negativnihstavovaseprepolovilona28,6%.Dakakouistojmjerisenisupovećalipozitivni,negosudionicisagledavajuprekovremeniraduuneštoobjektivnijemineutralnijemsvjetlu.Naime,aštojeočiglednoizsamogtijekadiskusije,sudionici su se upoznali s činjenicom da postoji niz poslova i djelatnosti koje zahtijevaju prekovremeni rad zbog prirode posla ili iznenadnih nepredvidljivih situacija te da je to neophodno za male i srednje poduzetnike.Nadalje,zaprekovremeniradZakonodavacpredviđadakrozčetirimjesecaradnovrijememorauprosjekubitisvedenonaprosječni48-satniradnitjedan.Utolikojepočetnanegativnakonotacijapostala neutralnija. Valja napomenuti da se navedena tema više puta aktualizirala na deliberativnomskupu.

Značajandiodiskusijese fokusirao inadrugopitanje -pitanjeprava radnika,daukoliko jevoljanbezikakvihograničenjaradikolikogodželiimože.

Doklegodimaposla,radnikanikakvimpropisimanetrebaograničavatidaradi

(T1) (T2) T1-T2 p

6,14 6,52 -0,38 /

0 10 20 30 40 50 60 70 80

52,466,7

19,014,3

T1

T2pozitivan

negativan

Slika17.PromjenaT1-T2stava-ograničavanjeradnikauprekovremenomradu

Prekovremenirad,usituacijikadatoradniksamželiitraži,dobiojeneštodrugačijukonotaciju.Prvotna(T1)naklonostpolovinesudionika je jošpovećana(na66%).Razlozinavedenomsušto jevišesudionikaistaknuloograničenjepostojećihZakonskihpropisautojsituaciji.

c) Otkazi

PromjeneuZOR-uiprimjedbepostojećimZakonskimrješenjimaseodnosekakonaznačajanbrojzaštićenihkategorija radnika tako inakomplicirane idugotrajneprocedureotkazivanja ilina trajanjeotkaznihrokova.

Pojedine kategorije su obuhvaćene apsolutnom zabranom otkazivanja (npr. trudnice, ZOR čl. 71),odnosnorelativnomzabranomotkazivanjakada jeotkazmogućsamouzsuglasnostradničkogvijeća(npr.predstavnicisindikata).

Poslodavacne bi smiodatiotkaztrudnici,pamakarzbogtoganemogaozatvoritipoduzeće.

(T1) (T2) T1-T2 p

5,80 3,85 1,95 0,01

0 10 20 30 40 50 60

57,119,0

28,652,4

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika18.PromjenaT1-T2stava-otkaztrudnicama

Prvotnistavsudionika(60%)uobranutrudnica(daimposlodavcinemogudatiotkaz)sekasnijeznačajnopromijenio, prekopolovine sudionika je u T2 iskazalo suprotan stav (slika18).Na samoj deliberacijiukazalosenaproblemeposlodavacaugorenavedenomslučaju,dodatnoseistaklodajetorelativnorijetkasituacija.

Složenost idugotrajnostsamogpostupkaotkazivanja,osobitokod institutakolektivnogviška radnika(višeod20radnika),osjetljivo jepitanjeradnopravnogZakonodavstva.PostojećiZORpodrazumijevaizraduprogramazbrinjavanjakojikompliciraiodugovlačiprocedureotpuštanjatenatajnačinopterećujeposlodavcaaliizdravedijelovepoduzeća.

Čakikodmalihposlodavaca,sudionicisumišljenjadaelementarnuproceduruotpuštanjaspismenimobrazloženjemtrebapoštivati.

d) Agencije za zapošljavanje

Agencijezazapošljavanjesubiledominantnatemanadeliberativnomskupu.Načelnoseagencijepovezujusfleksibilizacijom tržišta rada i smanjivanjemradničkihprava te jenavedena tema iniciralanizpitanjaineusaglašavanja.Iakosenegativanstavjošvišeučvrstiotokomdeliberacije,pojedinostiosamomraduagencijeteshodnotomeopravimaistatusuzaposlenihuagencijamabiojepredmetkakonovogprijedlogaZOR-atakoidiskusijanaskupu.

SciljemdaagencijeneugrozepostojećezaposleneZakonodavacjemoraopoštivati(čl.13,čl.17.ičl.46.st.5prijedloganovogZOR-a)načelojednakogpostupanjapremaustupljenimradnicima.Natajnačinseizbjegavadumping(spuštanjecijenerada)ucijeniradaustupljenihradnikairadnikazaposlenihkodkorisnika.

Radnicizaposleniputemagencijazazapošljavanje,nebitrebaliimatijednakamaterijalnapravakaoistalnozaposleni

(T1) (T2) T1-T2 p

3,00 2,04 0,96 /

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

76,290,5

19,04,8

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika21.PromjenaT1-T2stava-omaterijalnimpravimazaposlenihuagencijama

Sudioniciinakoniprijedeliberacijeuosnovineodstupajuodtogprincipa.

EuropskaunijazahtjevaoddržavačlanicauklanjanjepreprekatakvomoblikuzapošljavanjaipreispitivanjesvihoblikazabranailiograničenjakojipostojeunacionalnomZakonodavstvuuodnosunazapošljavanjeprekoagencijazaprivremenozapošljavanje.Sdrugestrane postojećiZOR (čl.107,st.8) iprijedlognovogZOR-a(čl.115,st.6)eksplicitenedozvoljavajukodposlovnouvjetovanogotkazadaposlodavacpolagodinezaposlidrugogdjelatnika.

Sklapanjeugovoraoradunaneodređenovrijemetrebaobibitiosnovnioblikzapošljavanjaiuagencijamazaprivremenozapošljavanje.Zbogsigurnostizaposlenostiradnikanamjerajepropisatinajnižamaterijalnapravazarazdobljeukojemradniknijeustupljenkorisniku.Ipak,Zakonodavacpredviđamogućnost(čl.46,st.1)zapošljavanjanaodređenoštoomogućavafleksibilnijeoblikezapošljavanjaunutaragencije,atimeimanjepotencijalnetroškove.

e) Radnička vijeća i štrajk

Ponovno vidimo da kod deliberativne skupine postoje čvrst stav za obranu postojećih pravaradnika,uovomslučajuuloziradničkihvijeća,tedasenavedenistavnijepromijenio.

PostojećimZOR-om,temeljemkojegseštrajkmogaoorganiziratiteknakonprotekarokaod30danaoddanadospijećaplaće,noviprijedlogomogućujedaseštrajkzbogneisplatepokreneodmah.Navedenorješenje ide u smjeru dodatnog pritiska na poslodavce što je i refleksija nerijetke prakse neisplate ikašnjenjaisplatedohodakaradnicima.

Trebalegaliziratimogućnostštrajkaivećnakonjednogdanakašnjenjaplaće

(T1) (T2) T1-T2 p

3,52 2,23 1,29 0,00

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

61,990,5

14,34,8

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika25.PromjenaT1-T2stava-Trebalegaliziratimogućnostštrajkaivećnakonjednogdanakašnjenjaplaće

f) Ostala radnička prava zajamčena ZOR-om

Ukonačnicicilj jebioutvrditismatraju lisudioniciZakonskapravaradnikanedostatnimate ihtrebapovećatiilisuihsklonireducirati.

Minimalnigodišnjiodmortrebalobiprodužiti,jerdosadašnjačetiritjednanisudostatnadasečovjekodmori.

(T1) (T2) T1-T2 p

3,71 3,38 0,33 /

0 10 20 30 40 50 60 70 80

9,59,5

52,471,4

T1

T2

pozitivan

negativan

Slika26.PromjenaT1-T2stava-produljenjeminimalnoggodišnjegodmora.

4. Zaključak

Istraživanjemsemjeriostupanjpromjenastavovai informiranostikodsudionikadeliberativnogskupa.Nalaziukazujunasljedeće:

• Usprkostvrdnjamadakonkurentnijegospodarstvonužnopodrazumijevasmanjenjeradničkih

prava,deliberacijanijepromijenilanačelnistavsudionikaoradničkimpravima,preciznije,stav

daseistasačuvajuinereduciraju.

• Deliberacija je dodatno učvrstila uvjerenje sudionika da fleksibilizacija tržišta rada neće

doprinijetismanjenjunezaposlenosti.

• Nakondeliberacijestavpremaagencijamazazapošljavanjejepostaojošnegativniji.

• Negativanstavpremaradusugovoromnaodređenosedjelomičnoublažio.

• Argumentacijanaskupujedjelovalanastavoplaćamananačindasejedanmanjidiosudionika

slažestvrdnjomdasuplaćeuHrvatskojprevisoke.

• Visokapodrškapravunaštrajkjekoddijelasudionikajeublažena.

• Značajno se promijenio stav prema prekovremenom radu i raspodjele radnog vremena;

četvrtinasudionikajeprethodnonegativnistavpromijenilauneutralan.Pretpostavljamodasu

tomedoprinijelebrojneinformacijeiučestalaraspravaotomdijeluZOR-a.

• Deliberacijomsepokazalovećerazumijevanjezasituacijuposlodavacakojinemoguzatvoriti

poduzećeizrazlogaštozapošljavajutrudnicuiodobravanjepredloženogzakonskogrješenja.

• Sudionicisenakondeliberacijeuneštomanjojmjerislažudabiosobeozlijeđeneilioboljeleod

profesionalnihbolestitrebalebitiapsolutnozaštićene.

• Sudionicisunakondeliberacijeuvećojmjeriprihvatilizakonskorješenjeopravudaseštrajk

pokrenei“jedandannakonštoplaćakasni”.

• StupanjinformiranostiopojedinimaspektimaZOR-aseznačajnopovećao.

• Sudionicisusepozitivnoizraziliodeliberativnomskupu.

Nalazideliberacijesutekindikativnogkarakteraizdvarazloga:prvi,brojsudionikajebionedostatan(N=21);drugo,uuzorkusuvisokoobrazovanibilinadprosječnozastupljeniikaotakavseuzoraknemožesmatratireprezentativan.Naime,možemopretpostavitidabistupanjinformiranosti,atimeposljedičnoistupanjpromjenestavovamoždabioizraženijiugrupisreprezentativnijomobrazovnomstrukturomuodnosunapopulacijuhrvatskogdruštva.

Međutim,samsmisaometodedeliberativnedemokracijenijeispitivanjemišljenjanekeskupineotemitepreslikavanjerezultatanapopulaciju,većjesmisaosamproces promjene mišljenjakodanketiranih.Zatosukorištenadvaupitnika–T1iT2,aizmeđuispitivanjasusudioniciraspravljali,družilise,iznosilisvojaiskustvaimišljenjatepostavljalipitanjastručnjacimakojisudavaliodgovoreiinformiralisudionikeo Zakonu o radu.

Deliberacijapokazuještobisudionicimislilionekojtemidasuvaljanoinformirani.Tajzadatakjeispunjeniokovećinepitanjasevidipromjenamišljenja.Obziromnatupromjenu,CentarzamirovnestudijedajepreporukeVladiRHisvimzainteresiranimdionicimaoZakonuoradu.

5. Preporuke Centra za mirovne studije

Svisudionicideliberacije,odkojihsunekiposlodavci,anekizaposleni,imajuosjećajdasenovimZOR-omsmanjujuradničkaprava.Velikavećinanjihželizadržatiradničkaprava,noslažuseisčinjenicomdaposlodavcinisukrišitelji zakonanamjerno.Većinazakonasekrši jer jeposlovanjeuuvjetimakojivladajuudržavivrlootežano.

Kaonajvećiproblemsepokazalaimplementacijapostojećihpravilaizakona.Stogatrebaporaditina inspekcijama i jačoj kontroli provedbe zakona, počevši od intervjua za posao pri kojem su čestodiskriminiranežene.Sudionicisustogapredložiliobavezusastavljanjapitanjazaintervjukojabitrebaopotpisatiposlodavacipotencijalniposloprimac.

Također,sudioniciuglavnomnemajuproblemspovećanjembrojaradnihsatiunekomrazdoblju– a to jedioZOR-aprotivkojegasusesindikatinajvišeu javnoj raspraviborili.Međutim,sveovisiodogovoruposloprimacaiposlodavacaipoštivanjudogovorasobjestrane.Nekisudionicikojisuradnicisučakizraziliželjudaradevišesati,noZakonimtonedopušta.Poslodavci,posebnouturizmu,uvrijemekada imajupovećanopsegposlatrebajuradnikenavišesati,noudrugomperioduseradnovrijemenormalizira,atrenutnokršeZakonakoradniciradeduljeodpropisanogbrojasati.Nitkoseizričitonijeprotiviopovećanjuradnihsati,noistaknutjeproblemdržavnihinstitucija(vrtići,školeitd.)kojineprateradnovrijemepropisanonovimZOR-om.

Vrstaugovorajetakođerbilovelikopitanje–ugovororadunaodređenoilineodređenovrijeme,ugovorodjelu,ugovoroautorskomdjelutestudentskiugovorsuvrsteugovoranakojeseuHrvatskojmože raditi. Pritom je bitno istaknuti agencijski rad kojimože biti na ugovor o djelu na određeno ilineodređenovrijeme,međutimsvisudionicisunatakvuvrsturadagledalikaoposebnukategoriju.Prvapreporukaovdjebibiladasesmanjevrsteugovora–jerštoviševrstiugovorapostoji,lakšeičešćesuzlouporabe.Trebalobiostavitisamougovororadu(naodređenoineodređeno) iugovoroautorskomdjelukojisetrebaposebnokontroliratikakoopetnebibilozloupotreba.Sveostalevrsteugovoratrebaukinuti. Uz to, treba smanjiti doprinose koji se daju državi jer su upravo prevelika davanja razlog zakršenjeradničkihpravaidavanjeugovoraodjelu(ilizloupotrebastudentskogugovora)kojijejeftinijiodugovora o radu.

Jednoodpitanjaokokojegpostojinajvišeprijeporaodnosiloseinaradprekoagencija.PremadirektiviEUdjelovanjeagencijasemoradopustiti,međutimnejasnojezaštoHrvatskizavodzazapošljavanjenepreuzmedioposlakojijezamišljendaseobavljaprekoagencija.UzproširenjeopsegaposlaHZZ-amorasepružitiimogućnostlakšeibržeprijaveiodjavesburzerada,akompliciraneprocedurekojesusadanasnazisujedanodrazlogakorištenjaagencijskograda.

Maliposlodavciidaljemorajuostatiizuzetiodnekihpravilakojavrijedesamozavelikeposlodavce.

Kodlikvidacijetvrtkejeopravdanjezaotpuštanjetrudnicajetodaseštitinjih,međutimtosenikakonesmijedopustiti,čaknipodcijenunelikvidiranjatvrtke,osimakotrudnicasamanepotpišepristanaknaotkaz.

EUROPSKA UNIJAULAGANJE U BUDUĆNOST

Projekt ''Neka se i glas građana čuje''Projekt je su�nancirala Europska unija u sklopu Europskog socijalnog fonda

Projekt su�nancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske