PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN ZELINAdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Program_zastite_okolisa_Grada_Sveti_Ivan... · IRI SISAK, d.o.o. za istraživanje, razvoj i ispitivanje

IRI SISAK, d.o.o. za istraživanje, razvoj i ispitivanje

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN ZELINA

Sveti Ivan Zelina, veljača, 2010.

Izrađivač: IRI SISAK d.o.o. za istraživanje, razvoj i ispitivanje Naručitelj: GRAD SVETI IVAN ZELINA SVETI IVAN ZELINA, Ugovor br.: 020-85-04-09 Naslov: PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN ZELINA

Autori: Mr.sc. Dragan Rabljenović, dipl.ing.

Marija Deanović, dipl.ing.kem.

Tomislav Glušac, dipl.ing.kem.

Đorđe Momčilović, dipl.ing.str.

Jurica Vučetić, dipl. ing. sig.

Suradnici ispred naručioca: Filip Ćurko, dipl.oec.

Direktor Društva:

_________________________

Đorđe Momčilović, dipl.ing.str.

Popis kratica korištenih u tekstu

APELL

Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini (Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level)

MK Ministarstvo kulture

AZO Agencija za zaštitu okoliša MPŠVG Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

BAT Najbolja dostupna tehnologija (Best Available Technology)

MMTPR Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

BO Burza otpada MS Međunarodni fondovi

DI Državna inspekcija MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

DP Državni proračun MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

DR Dugoročno (> 4 godine) MZOŠ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa DZZP Državni zavod za zaštitu prirode MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

NN Narodne novine

GEF Globalni fond za okoliš NVU Nevladine udruge GI Građevinska inspekcija PI Poljoprivredna inspekcija GS Gospodarski sektor PR prioritetno HC Hrvatske ceste PUO Procjena utjecaja na okoliš HEP Hrvatska elektroprivreda RI Rudarska inspekcija HGK Hrvatska Gospodarska Komora SR Srednjoročno (< 4 godine) HOK Hrvatska obrtnička komora SUO Studija utjecaja na okoliš

HRCČP Hrvatski centar za čistiju proizvodnju

ŠI šumarska inspekcija

HSC Hrvatski stočarski centar ŠSS Šumarska savjetodavna služba HŠ Hrvatske šume TR trajno HUC Hrvatska uprava za ceste TZOG Turistička zajednica općina i gradova HV Hrvatske vode UDUZŽ Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

UI Urbanistička inspekcija

HŽ Hrvatske željeznice UOG Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije

IPPC Integralno sprečavanje i nadzor onečišćenja (Integrated Pollution Prevention and Control)

UOPGZ Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

ISO Međunarodna organizacija za UOPRRŠ Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni

standardizaciju (International Organization for Standardization)

razvoj i šumarstvo

IZO Inspekcija zaštite okoliša UOZRG Upravni odjel za razvoj Grada Sveti Ivan Zelina

IZP Inspekcija zaštite prirode UVG Uprava za vodno gospodarstvo JPP Javna i privatna poduzeća VET Veterinarska inspekcija JU Javna ustanova VI Vodopravna inspekcija

JUZPZŽ Javna ustanova za zaštitu prirode Zagrebačke županije

VGO Vodnogospodarski odjel Hrvatskih voda

KP Komunalna poduzeća ZI Znanstvene institucije

KR Kratkoročno (< 2 godine) ZPUZO Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

LP Lokalni proračun (grad/općina) ZT Zavod za tlo LU Lokalna uprava ZZJZ Zavod za javno zdravstvo

MGRP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

MI Međunarodni izvori ŽP Županijski proračun ŽU Županijska uprava

UVOD ..............................................................................................................................................1

1. TEMELJI ZA IZRADU PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN

ZELINA ....................................................................................................................................3

1.1. ZAKONSKA OSNOVA..................................................................................................3

1.1.1. OPĆI PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA ....................................3

1.1.2. PROPISI IZ PODRUČJA ZRAKA .....................................................................4

1.1.3. PROPISI IZ PODRUČJA VODA ........................................................................6

1.1.4. PROPISI IZ PODRUČJA OTPADA ...................................................................8

1.1.5. PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OD BUKE .............................................10

1.1.6. PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE ............................................11

1.1.7. SUBJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA....................................................................13

1.2. Dokumenti Zagrebačke županije i Grada Sveti Ivan Zelina ................................14

2. OSNOVNI PODACI O GRADU SVETI IVAN ZELINA ..................................................18

2.1. Stanovništvo...................................................................................................................19

2.2. Krajolik..........................................................................................................................20

2.3. Klimatske karakteristike..............................................................................................20

2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina .............................................................................................................................21

2.5. Gospodarstvo.................................................................................................................22

2.5.1. Eksploatacija mineralnih sirovina .....................................................................22

2.5.2. Poljoprivreda i šumarstvo...................................................................................23

2.5.3. Turizam ................................................................................................................25

2.6. Promet i infrastruktura................................................................................................25

2.7. Energetski sustav i infrastruktura ..............................................................................26

2.8. Vodni resursi .................................................................................................................26

2.9. Vodnogospodarski sustav.............................................................................................26

2.9.1. Vodoopskrba .........................................................................................................26

2.9.2. Odvodnja ..............................................................................................................27

3. STANJE OKOLIŠA: SASTAVNICE OKOLIŠA NA PODRUČJU GRADA

SVETI IVAN ZELINA .....................................................................................................28

3.1. ZRAK .............................................................................................................................28

3.1.1. Podaci o stanju zraka na području Grada Sveti Ivan Zelina ..........................30

ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU

LIPANJ 2006. - SRPANJ 2006. GODINE.................................................................30

3.1.2. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA (ROO).................33

3.1.3. CILJEVI I MJERE ..............................................................................................34

3.2. VODE.............................................................................................................................36

3.2.1. Stanje vodotoka na području Grada Sveti Ivan Zelina .....................................39

3.2.2. Vodoopskrba.........................................................................................................41

3.2.3. Odvodnja...............................................................................................................45

3.2.4. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA (ROO) .................46

3.2.5. CILJEVI I MJERE ..............................................................................................47

3.3. TLO ................................................................................................................................49

3.3.1. Stanje tla na području Zagrebačke županije 50

3.3.1. Ciljevi i mjere.........................................................................................................52

3.4. OTPAD...........................................................................................................................54

3.4.1. Stanje na području Grada Sveti Ivan Zelina ....................................................57

3.4.2. Odlagalište otpada Cerovka – Sveti Ivan Zelina ..............................................58

3.4.3. Divlja odlagališta .................................................................................................62

3.4.4. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA – ROO................63

3.4.5. Ciljevi i mjere.......................................................................................................67

3.5. BUKA .............................................................................................................................70

3.5.1. Ciljevi i mjere.......................................................................................................71

3.6. ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI .............................73


3.6.2. Ciljevi i mjere.......................................................................................................76

3.7. UPRAVLJANJE EKOLOŠKOM RIZICIMA I NESREĆAMA .............................78


3.7.2. Ciljevi i mjere.......................................................................................................82

3.8. INDUSTRIJA, ENERGETIKA, PROMET, EKSPLOATACIJA MINERALNIH

SIROVINA...................................................................................................................84

3.8.1. INDUSTRIJA.......................................................................................................84

3.8.1.2. Ciljevi i mjere .......................................................................................85

3.8.2. ENERGETIKA.....................................................................................................86

3.8.2.1. Ciljevi i mjere.........................................................................................88

3.8.3. PROMET ..............................................................................................................90

3.8.3.1. Ciljevi i mjere ..........................................................................................91

3.8.4. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA .............................................93

3.8.4.1. Ciljevi i mjere...........................................................................................94

3.9. POLJOPRIVREDA, GOSPODARENJE ŠUMAMA, LOVSTVO ..........................95

3.9.1. POLJOPRIVREDA 95

3.9.1.1. Ciljevi i mjere ........................................................................................95

3.9.2. ŠUMARSTVO......................................................................................................97

3.9.2.1. Stanje u Gradu Sveti Ivan Zelina ..........................................................98

3.9.2.2. Ciljevi i mjere.........................................................................................100

3.9.3. LOVSTVO..........................................................................................................102

3.9.3.1. Ciljevi i mjere........................................................................................102

3.10. TURIZAM .................................................................................................................103

3.10.1. Ciljevi i mjere ....................................................................................................104

4. SVIJEST O OKOLIŠU, EDUKACIJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI .....................107

5. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA .................................................................................108

6. LITERATURA .....................................................................................................................110

7. PRILOZI...............................................................................................................................111

Program zaštite okoliša Grada Sveti Ivan Zelina

1

UVOD Program zaštite okoliša Grada Sveti Ivan Zelina, kao jedan od dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, izrađuje se temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), člancima 46. i 47. gdje se navodi sadržaj Programa, obaveza objave u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave te dostave programa Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od datuma njegovog donošenja. Program mora biti usklađen s drugim dokumentima zaštite okoliša te programima zaštite okoliša viših razina. Program zaštite okoliša Grada Sveti Ivan Zelina sadrži uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša te subjekte koji su dužni provoditi mjere i rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera. U Programu je opisano praćenje stanja okoliša i ocjena potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša kao i način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćivanja okoliša. Prilikom izrade i donošenja Programa, grad i općina obvezni su surađivati sa županijom čijem području pripadaju i odgovarajućim gradovima i općinama na čije područje, vezano za zaštitu okoliša, može utjecati Program. Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, ovisno o tome čije predstavničko tijelo ga je donijelo. Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja. Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program mogu se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a ukoliko je došlo do izmjena i dopuna Plana zaštite okoliša koje se odnose na područje županije, odnosno Grada Zagreba ili velikog grada izmjene i/ili dopune odnosno novi Program, mogu se donijeti prema potrebi i ranije. AGENDA 21 Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održanoj 1992. godine u Rio de Janeiru, okupili su se čelnici i visoki dužnosnici država, a među njima i predstavnici Republike Hrvatske te je usvojen plan djelovanja na rješavanju problema razvoja i okoliša – Agenda 21. Agenda 21 predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarsko, društveno i ekološki održivim odnosno predstavlja predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, održiva poljoprivreda i ruralni razvitak, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.). Ideja održivog razvitka je u usklađenosti gospodarskog rasta i prirodnih


2

eko sustava. Standarde ljudskog života potrebno je temeljiti na mogućnostima prirodnog okoliša, bez iscrpljivanja resursa koji budućim generacijama moraju ostati neizmijenjene kakvoće i stupnja iskoristivosti. U poglavlju 28. Agende 21, istaknuto je da ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvitka moraju odigrati lokalne vlasti. Njima je upućen poziv da izrade svoje dokumente - lokalne Agende 21. Lokalna agenda je plan akcije za provođenje ideje održivog razvitka na lokalnoj razini. Lokalnom Agendom 21 opće odredbe iz Agende 21 prenose se u konkretne planove i aktivnosti u pojedinim lokalnim zajednicama. U svakoj lokalnoj zajednici postoji mnogo različitih sudionika u problematici zaštite okoliša: državna vlada, lokalna uprava, stanovništvo, nevladine udruge, poslovni sektor i industrija, itd. Svaki od njih, bilo donošenjem određenih odluka, bilo primjenom određenih obrazaca ponašanja, utječe na stanje okoliša u lokalnoj zajednici. Zbog toga je neophodno postići dogovor oko ciljeva koji se žele ostvariti u zaštiti okoliša, te ih nastojati dostići zajedničkim djelovanjem i usklađivanjem pojedinačnih napora.


3

1. TEMELJI ZA IZRADU PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN ZELINA 1.1. ZAKONSKA OSNOVA 1.1.1. OPĆI PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Prema Zakonu o zaštiti okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su:

- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, - Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, - Program zaštite okoliša, - Izvješće o stanju okoliša.

Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Države. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze. Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi i mora biti usuglašen sa Strategijom. Plan sadrži osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite okoliša u Državi, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana zaštite okoliša te analizu troškova i koristi. Programom zaštite okoliša se u skladu s područnim (regionalnim) odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program zaštite okoliša donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske koje se odnose na to područje. Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša je navedeno da za zemlju izrazite geografske i biološke raznolikosti, s postojećim prirodnim zalihama i potencijalom za proizvodnju hrane, opći je cilj zaštite detaljno pratiti stanje okoliša i upravljati pritiscima na okoliš na takav način i u onoj mjeri u kojoj se jamči dugoročna i cjelovita zaštita okoliša, uz gospodarski napredak i socijalni boljitak, kako bi se s vremenom postiglo uvjete za ostvarenje - u svijetu prihvaćenog - koncepta održivog razvoja. Dugoročno, se mora dograditi postojeći sustav zaštite okoliša i prilagoditi ga onima kakvi su u zemljama EU, ostvariti ravnopravnu suradnju svih aktera u zaštiti okoliša te potaknuti rast svijesti o važnosti okoliša te sveopćeg učešća u njegovom očuvanju da se sačuva i unaprijedi


4

kakvoća voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj, održi postojeća biološka raznolikost, zaštite prirodne zalihe te integritet područja posebnih značajki. 1.1.2. PROPISI IZ PODRUČJA ZRAKA Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) Zakon o zaštiti zraka određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. U članku 15. Zakona o zaštiti zraka navode se načini praćenja razine onečišćenja zraka. Prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane granične (GV) i tolerantne vrijednosti (TV) kakvoće zraka, sukladno članku 18, Zakona o zaštiti zraka utvrđene se sljedeće kategorije kakvoće zraka: • I. kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar; • II. kategorija - umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar; • III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08) Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je provedbeni dokument Strategije zaštite zraka koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja sa prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kakvoće zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima gdje je kakvoća zraka treće i druge kategorije. U Planu su navedeni opći ciljevi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine i to:

- postupno smanjenje onečišćenja zraka s ciljem zaštite zdravlja ljudi, okoliša i materijalnih dobara;

- smanjenje emisije onečišćujućih tvari s ciljem ispunjenja obveza prema međunarodnim konvencijama i protokolima (regionalna onečišćenja, zaštita ozonskog sloja i ublaženje klimatskih promjena);

- promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola;

- ubrzanje prijenosa pravne stečevine i pozitivne prakse EU iz područja zaštite zraka;


5

- nadogradnja institucionalnih i organizacijskih kapaciteta za provedbu postavljenih ciljeva, posebice na lokalnoj razini;

- kontinuirano unaprjeđivanje sustava za praćenje i izvješćivanje o emisijama i kakvoći zraka, posebice u pogledu osiguranja i kontrole kvalitete podataka;

- unaprjeđenje sustava za informiranje javnosti i dostupnosti informacija o pitanjima zaštite zraka;

- poticanje znanstveno-istraživačkih programa, posebice iz područja klimatskih promjena; - unaprjeđenje aktivnosti i suradnje na međunarodnom planu.

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) Ovom se Uredbom u svrhu vrednovanja značajnosti razina onečišćujućih tvari u zraku propisuju: – granične vrijednosti (GV); – granice tolerancije, odnosno tolerantne vrijednosti (TV); – gornje granice procjenjivanja; – donje granice procjenjivanja; – rokovi za postupno smanjivanje granica tolerancije; – ciljne vrijednosti; – osnovne sastavnice navedenih vrijednosti, te – rokovi za postupno smanjivanje razina onečišćujućih tvari u zraku. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) Ovom se Uredbom propisuju kritične razine sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i ozona u zraku te posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) Ovim se Pravilnikom propisuje način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere kakvoće mjerenja i podataka kao i način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoće zraka te način redovitog obavješćivanja javnosti. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) Ovim Pravilnikom propisuje se način praćenja (mjerenja) emisija iz stacionarnih izvora, mjerni postupci, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih uređaja, postupak vrednovanja rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava o emisijama i način redovitog obavješćivanja javnosti o praćenju emisija. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na prva, povremena, posebna mjerenja i kontinuirana mjerenja emisija iz stacionarnih izvora.


6

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) Ovom se Uredbom propisuju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i dopušteno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija za određeno razdoblje. 1.1.3. PROPISI IZ PODRUČJA VODA Gospodarenje vodama u Republici Hrvatskoj definirano je velikim brojem propisa koji se dijele u osnovna područja:

• vodne naknade; • korištenje voda; • zaštita voda; • zaštita od štetnog djelovanja voda; • obrana od poplava; • ispitivanje kakvoće vode; • vodna i slivna područja; • opći propisi o vodama i vodopravnim aktima.

Zakon o vodama (NN 153/09) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša i prirode, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoći voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Zakon o vodama predviđa donošenje Strategije upravljanja vodama koja je osnovni planski dokument za upravljanje vodama na državnoj razini. Strategiju donosi Sabor Republike Hrvatske.


7

Prema Strategiji upravljanja vodama, prioritetni zadatak vodnog gospodarstva je izrada planskih dokumenta svih razina za upravljanje i gospodarenje vodama, uključujući i one koji proizlaze iz procesa približavanja Europskoj uniji. Kod toga se uvažavaju temeljni stavovi i politika razvoja Republike Hrvatske, te Ustavom i zakonima utvrđeno mjesto i uloga vode u društvu, iz kojih proizlazi:

- vode su opće dobro koje ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske i ne mogu biti ni u čijem vlasništvu;

- vode su nezamjenjiv uvjet života i rada i iskorištavaju se uz zakonom utvrđene uvjete; - ukupno vodno bogatstvo kojim raspolaže Republika Hrvatska vrijedan je prirodni i

razvojni resurs i njime treba racionalno i održivo gospodariti; - ukupne potrebe za vodom i uređenim vodnim režimom treba ravnomjerno i pravedno

zadovoljavati na cijelome državnom teritoriju; - kriterije i prioritete u upravljanju vodama treba utvrditi na državnoj razini, polazeći od

obveze cjelovite zaštite okoliša i ostvarivanja općeg, gospodarskog i održivog razvoja, u skladu s razvojnom politikom države.

Od vodnoga se gospodarstva traži odgovarajuća razina usluga u funkciji zdravlja i sigurnosti stanovništva, proizvodnje hrane i razvoja drugih gospodarskih djelatnosti, te zaštite ekosustava i vodnoga okoliša u cjelini. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i stanje količina i kakvoće voda i izgrađenost vodnoga sustava na način koji odgovara potrebama ukupnoga državnog prostora i svakoga vodnog i slivnog područja. Potrebno je uskladiti pojedinačne zahtjeve raznih korisnika (stanovništvo, gospodarstvo, okoliš) i pomiriti ih s mogućnostima prirodne, izgrađene i upravljačke komponente vodnog sustava. Državni plan o zaštiti voda (NN 8/99) Temeljem Zakona o vodama donesen je Državni plan za zaštitu voda, a temeljem Državnog plana postoji obaveza izrade županijskih planova za zaštitu voda s kojim se propisuju:

- sprečavanje i/ili smanjenje onečišćenja voda; - programi ispitivanja kakvoće lokalnih voda; - gradnja sustava javne odvodnje i uređaja za obradu otpadnih voda.

Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98) Klasifikacijom voda se ocjenjuje kakvoća voda i obavlja svrstavanje voda u vrste na temelju dopuštenih graničnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja, koji obilježavaju izvore i uzročnike onečišćenja voda. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98) Ovom se Uredbom o opasnim tvarima u vodama propisuje koje se tvari i u kojoj količini u skladu s člankom 70. stavkom 1. Zakona o vodama smatraju opasnim tvarima u vodnom okolišu.


8

Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01) Ovim se Pravilnikom propisuju granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari: 1. za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ili u drugi prijemnik, 2. za vode, koje se nakon pročišćavanja, ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik. 1.1.4. PROPISI IZ PODRUČJA OTPADA Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) Ovim se Zakonom uređuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Sukladno članku 95. Zakona o otpadu postojeći županijski, gradski i općinski programi gospodarenja otpadom koji su doneseni kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, smatraju se planovima gospodarenja otpadom u smislu članka 7. Zakona o otpadu, odnosno primjenjuju se svi članci važećeg Zakona o otpadu vezani za izradu planova gospodarenja otpadom. Za pojedine vrste posebnih otpada doneseni su propisi (pravilnici) kojima je regulirano postupanje s pojedinim vrstama otpada. To su:

• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09), • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09), • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09), • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09), • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09), • Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07), • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07), • Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09).


9

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) Ovom se Uredbom određuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) Ovom se Uredbom određuju uvjeti o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna stručna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom. Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) Ovim se Pravilnikom propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a s otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno smanji na najmanju moguću mjeru, odnosno izbjegne nastajanje otpada i nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Temelji ciljevi Strategije su:

- smanjenje volumena - izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni, električki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.);

- izgradnja regionalnih/županijskih centara-odlagališta, sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih;

- izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara gospodarenja otpadom sa uređenim odlagalištima (maks. 21 kom.);

- primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaničko – biološka obrada) - smanjenje otpada na cca 20% današnjeg volumena.


10

Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom su: - izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti uz

materijalnu i energetsku oporabu otpada; - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept-

Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); - smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; - edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. god. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom, postojeći zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005.g. do 2025.g. u području gospodarenja otpadom i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

- sanacija „crnih točaka“, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom,

- razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja, i

- uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. 1.1.5. PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OD BUKE Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke. Gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi strateške karte buke i akcijske planove. Obveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Strateške karte buke i akcijski planovi sastavni su dio informacijskog sustava zaštite


11

okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš. Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja, a u potpunosti moraju biti dostupni javnosti sukladno posebnim propisima koji uređuju informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. Obveznici izrade strateške karte buke i/ili akcijskog plana obvezni su provesti javnu raspravu i podatke iz strateške karte buke i/ili akcijskog plana predstaviti javnosti raspoloživim metodama informiranja na jasan, razumljiv i sažet način. 1.1.6. PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovome Zakonu su: 1. zaštićena područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture; 2. zaštićene svojte: strogo zaštićena divlja svojta, zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna udomaćena svojta; 3. zaštićeni minerali, sirovine i fosili. Zaštićene prirodne vrijednosti raspoređuju se u razrede: međunarodnog značenja, državnog značenja, lokalnog značenja. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske je temeljni dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske. Obveza izrade Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti propisana je člankom 151. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Osnovna načela od kojih polazi Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti su: • Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka, krajobrazna i geološka raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak;


12

• Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano; • Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti; • Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste ili imaju utjecaj na biološka dobra; • Republika Hrvatska će sustavno širiti napore u zaštiti biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu; • Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti; • Republika Hrvatska će nastaviti poduzimati sve potrebne aktivnosti koje vode k potpunoj transpoziciji i provedbi direktiva i uredbi Europske unije kojima se uređuje područje zaštite divljih svojti i prirodnih staništa. Ova Strategija prepoznaje sljedeće opće strateške ciljeve:

- Očuvati sveukupnu biološku, krajobraznu i geološku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak Republike Hrvatske,

- Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa pridruživanja Europskoj uniji i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU (Direktivom o staništima, Direktivom o pticama, CITES uredbama),

- Ispuniti obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora na području zaštite prirode, biološke sigurnosti, pristupa informacijama i dr.,

- Osigurati integralnu zaštitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima, - Utvrditi i ocijeniti stanje biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, uspostaviti

informacijski sustav zaštite prirode s bazom podataka povezanom u informacijski sustav države,

- Poticati unaprjeđivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih načina obrazovanja o biološkoj raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja,

- Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jačanje zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa, obavješćivanjem, razvojem mehanizama financiranja.


13

1.1.7. SUBJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA Prema članku 33. Zakona o zaštiti okoliša, subjekti zaštite okoliša koji osiguravaju održivi razvitak i zaštitu okoliša su:

- Hrvatski sabor, - Vlada Republike Hrvatske, - ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, - županije i Grad Zagreb, - veliki gradovi, gradovi i općine, - Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, - pravne osobe s javnim ovlastima, - osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, - pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i

posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Hrvatski sabor osigurava održivi razvitak i zaštitu okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od štetnog utjecaja i nepovoljnog djelovanja opterećenja, te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:

- prati i razmatra stanje zaštite okoliša i ostvarenje održivog razvitka putem izvješća koje podnosi Vlada prema ovom Zakonu i posebnim propisima,

- utvrđuje i donosi odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša.

Vlada osigurava održivi razvitak i zaštitu okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita od opterećenja te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito:

- prati i razmatra stanje zaštite okoliša putem propisanih izvješća, - utvrđuje i predlaže Hrvatskom saboru odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu

okoliša, - odgovarajućim mjerama potiče obrazovanje i poučavanje javnosti u vezi s održivim

razvitkom i zaštitom okoliša, - osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeđenje sustava zaštite okoliša, - sklapa međunarodne sporazume i zaključuje međunarodne ugovore vezano za područje

zaštite okoliša i osigurava uvjete za njihovu provedbu, - po potrebi osniva odgovarajuća stručna i savjetodavna tijela za izvršavanje zadaća

preuzetih međunarodnim sporazumima i ugovorima iz područja zaštite okoliša.


14

Županije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom o zaštiti okoliša i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području županije odnosno Grada Zagreba. Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom o zaštiti okoliša i posebnim propisima stavljeni u nadležnost a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području velikog grada, grada ili općine. Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka obavlja Agencija zaštite okoliša osnovana posebnim propisom. Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, promidžbu ciljeva i načela zaštite okoliša radi postizanja sustavnog i cjelovitog očuvanja kakvoće okoliša, očuvanja prirodnih zajednica i racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta održivog razvitka te ostvarivanja prava građana na zdrav okoliš, obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa zakonom kojim je osnovan. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguravaju se, sukladno Načelu onečišćivač plaća, iz naknada i posebnih naknada koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz drugih izvora sukladno posebnim propisima. 1.2. Dokumenti Zagrebačke županije i Grada Sveti Ivan Zelina Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije, donijela je Županijska skupština Zagrebačke županije na 16. sjednici održanoj 12. 12. 2007. godine. U Programu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Zagrebačke županije analizirani su dobiveni rezultati mjerenja kakvoće zraka na osam lokacija u Zagrebačkoj županiji u toplom i hladnom razdoblju godine pokretnim ekološkim laboratorijem, kao i rezultati dobiveni iz Katastra emisija u okoliš za područje županije.


15

Prema navedenom Programu u Zagrebačkoj županiji prevladava II. kategorija kakvoće zraka osim u Sv. Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu gdje je utvrđena I. kategorija kakvoće zraka. Prema podacima o emisijama u zrak iz pojedinačnih izvora dobivenim iz Katastra emisija u okoliš najviše polutanata se emitira iz kotlovnica uslijed grijanja prostorija. Najviše polutanata se ispušta u gradu Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Kao najveći prioritet u Programu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka navodi se potreba za uspostavljanjem područne mreže za praćenje kakvoće zraka te uspostavljanje informacijskog sustava o praćenju kakvoće zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu. Mreža za praćenje kakvoće zraka predstavlja temeljnu mjeru koja bi omogućila postizanje ostalih ciljeva Programa a to su: postizanje I. kategorije kakvoće zraka tamo gdje su mjerenja i analiza pokazale II. kategoriju kakvoće zraka, zadržavanje I. kategorije tamo gdje je ona već prisutna, te smanjenje emisije štetnih tvari koje utječu na regionalnu i globalnu onečišćenost. Također, da bi provedba Programa bila uspješna nužno je nadziranje provedbe od strane nadležnih tijela lokalne uprave i samouprave, te državne uprave i adekvatno informiranje javnosti o tome. Zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije Publikacija prikazuje zaštićene prirodne vrijednosti na području Zagrebačke županije. Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije doneseno je na 4. sjednici Županijske skupštine, održanoj 14. prosinca 2005. godine, a sadrži podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti, analizu ostvarivanja Programa zaštite okoliša, ocjenu provedenih nadzora, podatke o izrečenim kaznama i o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih i izmjene i dopune postojećih dokumenata te druge važne podatke o stanju okoliša. Popis otpadom onečišćenog tla za područje Zagrebačke županije Popis divljih odlagališta otpada sastavljen je prema podacima dostavljenim od upravnih odjela općina i gradova na području Zagrebačke županije (stanje na dan 31. 12. 2004. godine). Plan intervencija u zaštiti okoliša – Revizija I. Odluku o dopuni Odluke o donošenju Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije kojom je usvojen Plan intervencija u zaštiti okoliša - Revizija I. donijela je Županijska skupština Zagrebačke županije na 13. sjednici održanoj 3. srpnja 2007. godine. Plan intervencija u zaštiti okoliša se odnosi na moguće ekološke nesreće ili iznenadni događaj koji može ugroziti okoliš te izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi. Planom intervencija u zaštiti okoliša su utvrđene vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za


16

okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom te način usuglašavanja s interventnim mjerama drugih zakona. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije Program zaštite okoliša donijela je Županijska skupština Zagrebačke županije 10.11.2003. godine. Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije utvrđene su mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim i lokalnim obilježjima, a posebno: • stanje onečišćenja okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama, • mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćavanja okoliša, • subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite okoliša, • smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite okoliša, • način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša, • rokovi za poduzimanje pojedinih mjera, • izvori financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjena visine potrebnih sredstava. U okviru Programa zaštite okoliša, a sukladno članku 8. Zakona o otpadu (NN 34/95), utvrđene su i mjere postupanja s otpadom koje sadrže osobito: • mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, • mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, • program odvojenog skupljanja opasnog otpada, • gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, • mjere saniranja odlagališta otpada i otpadom onečišćenog tla, • mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, • izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera, • rokove za izvršenje utvrđenih mjera. U posebnom poglavlju Programa izdvojene su prioritetne mjere kojima će se u četverogodišnjem razdoblju na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način unaprijediti sustav zaštite okoliša i stanje okoliša Zagrebačke županije. Neke od prioritetnih mjera su: 1. Mjere koje se odnose na zaštitu voda u Zagrebačkoj županiji (izrada i donošenje Županijskog plana zaštite voda, izrada uređaja za tretman otpadnih voda, mjere vezane uz zaštitu podzemnih voda, mjere smanjivanja onečišćenja najugroženijih vodotoka; Črnec, Lonja i dr.),


17

2. Mjere za uspostavu cjelovitog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije, 3. Mjere zaštite okoliša pri eksploataciji mineralnih sirovina, 4. Unapređenje prometnog sustava, 5. Racionalno korištenje prostora i rješavanje problema neplanske izgradnje, 6. Izrada Županijskog plana intervencija, 7. Uspostava bliže suradnje s Gradom Zagrebom i drugim susjednim županijama, kao i suradnje među svim segmentima sustava, 8. Izrada lokalnih programa zaštite okoliša - za područje općina i, osobito, gradova Zagrebačke županije, ali i za uža područja ili područja posebnih obilježja. Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina (Zelinske novine 8/04, 11/06) Prostorni plan uređenja Grada Sv. Ivana Zeline obuhvaća prostor unutar administrativnih granica područja Grada Sv. Ivana Zeline. Plan je izradio Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o. Ovim Planom utvrđeni su uvjeti za uređenje cjelovitog gradskog područja, određeno svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode. Sadržaj Prostornog plana uređenja Grada određen je Pravilnikom o sadržaju, mjerilima, kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98). Urbanistički plan uređenja turističko-ugostiteljskog i sportsko-rekreacijskog područja Grada Sv. Ivan Zelina (Zelinske novine 11/06) Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene Sv. Helena (Zelinske novine 1/06, 13/06)


18

2. OSNOVNI PODACI O GRADU SVETI IVAN ZELINA Sveti Ivan Zelina je staro kulturno i gospodarsko središte Hrvatskog prigorja, smješteno na blagim obroncima istočnog djela Medvednice, uz dolinu rijeke Lonje odnosno na sjeveroistočnom dijelu zagrebačke županije (slika 1.) i graniči na zapadu s Gradom Zagrebom i Krapinsko zagorsko županijom, na sjeveru s Općinom Bedenica i varaždinskom županijom, na istoku s Općinom Preseka, Općinom Rakovec, Gradom Vrbovec i Općinom Brckovljani. Grad Sveti Ivan Zelina obuhvaća područje slijedećih naselja: Banje Selo, Berislavec, Biškupec Zelinski, Blaškovec, Blaževdol, Breg Mokrički, Brezovec Zelinski, Bukevje, Bukovec Zelinski, Bunjak, Curkovec, Črečan, Donja Drenova, Donja Topličica, Donja Zelina, Donje Orešje, Donje Psarjevo, Dubovec Bisaški, Filipovići, Goričanec, Gornja Drenova, Gornja Topličica, Gornje Orešje, Gornje Psarjevo, Goričica, Gornji Vinkovec, Hrastje, Hrnjanec, Kalinje, Keleminovec, Kladešćica, Komin, Krečaves, Križevčec, Laktec, Majkovec, Marinovec, Mokrica Tomaševečka, Nespeš, Novakovec Bisaški, Novo Mjesto, Obrež Zelinski, Paukovec, Polonje, Polonje Tomaševečko, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Salnik, Selnica Psarjevačka, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Suhodol Zelinski, Šalovec, Šulinec, Šurdovec, Tomaševec, Velika Gora, Vukovje Zelinsko, Zrinšćina, Zadrkovec, Žitomir.

Slika 1. Političko teritorijalni ustroj Zagrebačke županije Izvor: Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije, Zagreb, listopad, 2005.


19

Slika 2. Orto-foto slika 2.1. Stanovništvo Danas Grad Sveti Ivan Zelina u svom sastavu ima 62 naselja, te se prostire na površini od 1854,71 km², što iznosi 6% ukupne površine Zagrebačke županije. Prosječna naseljenost je 88,1 st./km², čime je grad svrstan u ruralnu lokalnu zajednicu. Grad Sveti Ivan Zelina broji oko 16.268 stanovnika (prema popisu stanovništva 2001. godine), od kojih 2.772 ili 17% žive u naselju Sveti Ivan Zelina, a ostali žive u okolnim naseljima. Stanovništvo živi u 4.840 kućanstava, od kojih su 2.264 kućanstva poljoprivredna. U sljedećoj tablici navedeni su podaci (površina, broj stanovnika, stanova i kućanstva te gustoća stanovnika) o Gradu Sveti Ivan Zelina u odnosu na Zagrebačku županiju.


20

Tablica 1. Podaci o Gradu Sveti Ivan Zelina u odnosu na Zagrebačku županiju

Stanovnici Stanovi Kućanstva

Površina, km2

1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. Gustoća st/km2 2001.

Zagrebačka županija

3058,15 259321 282989 309.69 75494 89602 103297 75836 85972 94274 101

Grad Sv. Ivan Zelina

184,71 15592 15552 16.268 4422 4797 5426 4409 4628 4840 88

% 6,04 6,01 5,50 5,25 5,86 5,35 5,25 5,81 5,38 5,13 -

2.2. Krajolik Područje Grada Sv. Ivan Zelina je karakterističan kontinentalni kraj Hrvatske koji pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji, odnosno ilirskoj provinciji koju karakterizira kontinentalni pluviometrički režim. Klimatski se područje zahvata odlikuje ravničarskim i blagim brdskim vegetacijskim pojasom. Šumske zajednice uz riječno korito Lonje i njenih pritoka pripadaju nizinskom vegetacijskom pojasu. U prigorskom području su šumske zajednice brežuljkastog vegetacijskog pojasa (šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve). Reljefna raznolikost, kao i bogatstvo voda, stvorili su uvijete za veliku biološku, a potom, s uključenjem raznih načina korištenja ovih resursa od strane ljudi, i veliku krajobraznu raznolikost šireg područja zahvata. Jedno od krajobraznih područja je istočno prigorje Medvednice, čiji su viši predjeli obrasli šumom (bukva, jela, gorski javor), dok su niži (pod većim antropogenim utjecajem) iskorišteni kao vinogradi, oranice i livade. Ovaj krajobrazni tip naročito je upečatljiv u prostoru Zelinskog prigorja, s prepoznatljivim mozaikom šuma, brdskih livada i vinograda. Reljef zelinskog područja je veoma raznolik. Zelinsko prigorje zauzima najistočnije ogranke masiva Medvednice, na istoku je područje Radoišće i Zrinšćina, a u središnjem dijelu se prostire široka dolina rijeke Lonje. 2.3. Klimatske karakteristike Prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji, grad je smješten u području gdje prevladava umjereno topla kišna klima bez suhog razdoblja s maksimumom oborina u toplom dijelu godine. Grad Sveti Ivan Zelina smješten je na sjeveroistočnim padinama Medvednice, 37 km


21

sjeveroistočno od Zagreba, uz dolinu rijeke Lonje. Od geografskih obilježja najjači utjecaj na meteorološke elemente ima orografska prepreka Medvednica i tok rijeke Lonje. 2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Na prostoru Grada Svetog Ivana Zeline provedena je zaštita na gradskoj cjelini – grad Sv. Ivan Zelina i etnološkoj cjelini – Vrtače i pojedinačnim kulturnim dobrima. Registrirana kulturna dobra su: Zelingrad, Kurija Omilje, i Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja. Preventivno zaštićena kulturna dobra su: 1 arheološki lokalitet, 2 povijesne cjeline, 8 sakralnih i 8 stambenih građevina. Evidentirana kulturna dobra su: 5 spomen obilježja, 3 sakralna, 5 stambenih i 1 gospodarski. Kulturna dobra su kao dio životne sredine izložena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizičke strukture naročito su osjetljiva i sklona propadanju. Problem promjene strukture naselja izražen je kod gradskih i seoskih naselja na području bivše općine Zelina. Širenje gradskih naselja u kvalitetne pejsažne predjele koji ga okružuju ili u nizinu ugrožava sliku naselja i njegovu sveukupnu kulturno povijesnu vrijednost. Uvođenje neprimjerenih sadržaja ugrožava vrijednost povijesne jezgre. Nove građevine koje se grade na nedovoljnoj udaljenosti umanjuju ambijentalnu vrijednost kurija Zelinskog područja. Zbog neriješenih vlasničkih odnosa zapuštene su brojne kurije na području Grada Sv. Ivana Zeline. Disperzivna gradnja u prostoru kao rezultat divlje gradnje ili prekomjernog širenja naselja je naročito izražena na području Sv. Ivana Zeline (istočne padine Medvednice - zona kurija i vinograda). Na nekim povijesnim građevinama u posljednjih nekoliko godina provodili su se radovi sanacije i obnove: na kapeli Sveta Tri kralja u Kominu, Sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini. Na području Grada Sveti Ivan Zelina zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode su: Zaštićeno:

- Značajni krajobraz: · Zelinska glava

Evidentirano:

- Značajni krajobraz: · Zelinska glava s proširenjem granice


22

- Spomenik parkovne arhitekture: · park oko kurije obitelji Jedriš – Donja Zelina · park oko kurije obitelji Domin – Donja Topličica - Park šuma: · hrastova šuma kod Hrastja.

Osobito vrijedni predjeli:

- Osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz: - Područje Radoišće i Zrinščina

- Dolina Bedenice - Drenova i dolina Nespeša

- Osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz: - Dolina Lonje od Polonja do Tomaševca.

Prostornim planom određeni osobito vrijedni predjeli ne predlažu se za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, nego se štitite mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti. U Prilogu 1. nalazi se karta Uvjeti korištenja i zaštite prostora na kojoj su vidljiva područja posebnih uvjeta korištenja.

2.5. Gospodarstvo

Na području Grada danas djeluje 427 obrtnika i 287 poduzeća. Najveći broj poduzetnika s područja Grada bavi se trgovinom na veliko i malo, zatim prerađivačkom industrijom i građevinarstvom, slijede poslovanje nekretninama i iznajmljivanje, pa prijevoz, skladištenje i veze, poljoprivreda, lov i šumarstvo i ostale djelatnosti.

2.5.1. Eksploatacija mineralnih sirovina

Na području Grada Svetog Ivana Zeline nalaze se dva kamenoloma "Orešje Donje" i "Pod Peca" koji nisu u funkciji, a treći kamenolom "Biškupec" napušten, jer se nalazio u blizini vodozaštitnog područja "Velika Reka". Isto tako na području Grada Svetog Ivana Zeline postoje dva termalna izvora i to izvorište Topličica koje je izvorište čiste niskomineralizirane radioaktivne termalne vode, kapaciteta većeg od 2o l/s, koja se zbog ljekovitosti može koristiti u medicinske svrhe. Izvorište nije uređeno. Drugi izvor u Krečavesi, također je nalazište niskomineralizirane termalne vode. Ovisno o planiranoj namjeni bit će potrebno izvršiti dodatna istraživanja.


23

2.5.2. Poljoprivreda i šumarstvo Poljoprivreda je danas u Gradu Svetom Ivanu Zelini, uz malo gospodarstvo i obrtništvo jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti. U Gradu Sveti Ivan Zelina upisano je 1.747 poljoprivrednih gospodarstava, te 265 proizvođača grožđa i vina. U ove podatke je uključeno područje Grada Sveti Ivan Zelina i Općine Bedenica. Poljoprivreda Grada usmjerena je pretežito na stočarsku proizvodnju, posebice proizvodnju mlijeka i uzgoj stoke, vinogradarstvo – vinarsku i voćarsku, te povrćarsku proizvodnju.

Grad ima 5.428,65 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega su: · oranice i vrtovi 54,5% · livade 35,9% · vinogradi 6,3% · voćnjaci, pašnjaci, povrtnjaci 3,3%.

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koristi između 1 i 3 ha zemlje (prosjek 2,4 ha), te je u toj skupini i najveći broj proizvođača žitarica, industrijskog i krmnog bilja, zatim gospodarstva koja uzgajaju povrće, cvijeće, ukrasno bilje, te proizvođača voća i grožđa. Struktura zemljišta prema kategorijama korištenja i vlasništvu na području Grada Sveti Ivan Zelina prikazana je u sljedećoj tablici.

Tablica 2. Struktura površina prema kategorijama korištenja i vlasništvu (iskazano u ha)

državno % privatno % ukupno % oranice 20 1,1 5594 33,6 5614 30,3 voćnjaci 73 3,9 308 1,8 381 2,1 vinogradi 8 0,4 1000 6,0 1008 5,4 livade 27 1,4 3392 20,4 3419 18,4 pašnjaci 51 2,7 223 1,3 274 1,5 ukupno poljoprivredne površine

179 9,5 10517 63,1 10696 57,7

šume 1075 57,1 5697 34,2 6772 36,5 neplodne površine 628 33,4 448 2,7 1076 5,8 UKUPNO GRAD SVETI IVAN ZELINA

1882 100,0 16662 100,0 18544 100,0


24

Na području Grada značajno mjesto zauzimaju površine vinograda te ukupan broj rodnih trsova, koji zauzimaju značajno mjesto u Zagrebačkoj županiji, pa čak i na nivou Republike Hrvatske. Značajan broj poljoprivrednih gospodarstava ostvaruje dohodak prodajom voća i grožđa (325), te prodajom vina – daljnjih 165 poljoprivrednih gospodarstava (tablica 3.).

Tablica 3. Vinogradi – površina i broj trsova

broj trsova (u tis.) % površina (ha) postotak

Republika Hrvatska 102.505 100 22.762,87 100

Zagrebačka županija 8.971 8,75 1.993,78 8,76

Grad Sv. IvanZelina 1.340 1,31 342,1 1,5 Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Slika 3. Poljoprivredne površine Svake godine se povećava broj goveda pod obuhvatom selekcijskog rada, te se povećava broj stoke obuhvaćen državnim poticajnim mjerama. Grad Sveti Ivan Zelina ima značajan udio u proizvodnji svinja i svinjskog mesa na području Zagrebačke županije gdje sudjeluje s oko 7,48% (tablica 4.). Od proizvodnje svinja dohodak ostvaruje 526 poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Sveti Ivan Zelina.

Tablica 4. Broj stoke na području Grada Sveti Ivan Zelina u odnosu na Zagrebačku županiju

krave Goveda ukupno junice muzne ostale bikovi

Zagrebačka županija 45.965 5.463 27.523,00 821 934 Grad Sv.Ivan Zelina 4.661 558 2.899 141 100


25

Svinje ukupno odojci do 20 kg nazimice krmače nerastovi

Zagrebačka županija 160.490 61.031 3.093,00 20.540 1.010

Grad Sv.Ivan Zelina 12.004 4.252 173 1.591 72

Ostala stoka ovce koze konji magarci kunići perad pčelinje

zajednice Zagrebačka županija 13.120 9.199 931,00 30 28.880 888.801 10.258

Grad Sv. Ivan Zelina 107 337 19 0 910 61.965 395

Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Uprava šuma Zagreb pokriva područje Grada Svetog Ivana Zeline. Prema namjeni šume su gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Sve šume, bez obzira na postojanje formalne zaštite, pri gospodarenju tretiraju se kao šume s naglašenom ekološkom funkcijom. Šumske zajednice uz riječno korito Lonje i njenih pritoka pripadaju nizinskom vegetacijskom pojasu. U prigorskom području su šumske zajednice brežuljkastog vegetacijskog pojasa (šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve). 2.5.3. Turizam Zbog pojedinih kulturno-povijesnih lokaliteta i mnoštva prirodno turističkih resursa, Grad Sveti Ivan Zelina ima dobar turistički potencijal. Za izletnički turizam interesantan je Zelin grad sa zaštićenim područjem - Zelinska glava, zatim manji kulturni spomenici, crkve, napuštene kurije koje bi trebalo obnoviti i prenamijeniti. Zapušteno kupalište zbog blizine izvora termalne ljekovite vode interesantno je za zdravstveno-lječilišni, ugostiteljski i športsko-rekreacijski turizam. Također su poznate tradicionalne manifestacije – izložba vina sjeverozapadne Hrvatske „Svetoivanjski dani“ u Svetom Ivanu Zelini. Sveti Ivan Zelina je posebno poznat po brojnim vinogradima i proizvodnji kvalitetnih vina. Svake godine se u Zelini održava tradicionalna Izložba vina sjeverozapadne Hrvatske na kojoj se može sagledati bogatstvo vinarske proizvodnje zelinskog kraja. Turistički je posebno zanimljiva Vinska cesta i Stepinčevi hodočasnički putevi.

2.6. Promet i infrastruktura Područjem Grada Sv. Ivana Zeline prolazi jedan od osnovnih državnih cestovnih smjerova državne autoceste D3, koja povezuje Zagreb i Varaždin. Priključak sekundarne cestovne mreže


26

na autocestu moguć je u čvorištima Sv. Helena i Komin. Čvorište Sv. Helena ujedno je i spojna točka s brzom cestom na pravcu Sv. Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica. Prostornim planom predviđena je izgradnja i zaobilaznica grada Sv. Ivana Zeline i priključak.

2.7. Energetski sustav i infrastruktura

Grad Sveti Ivan Zelina sastavni je dio sustava prijenosne električne energije područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije. U sustavu elektroopskrbe područje Grada Sv. Ivana Zeline priključeno je na tri transformatorska postrojenja: TS 35(30)/10 kV Zelina TS 35/10 kV Soblinec TS 110 (30)/10 kV Dugo Selo. Na području Grada Sv. Ivana Zeline izgrađeno je 134 transformatorskih postrojenja (TS 10/0,4 kV) ukupno instalirane snage 24330 kVA. Od visokonaponskih uređaja područjem Grada Sv. Ivana Zeline položen je 2x400 kV dalekovod Žerjavinec - R.Mađarska, 110 kV dalekovod Jertovec – Resnik, 35 kV dalekovod Jertovec – TS 35(30)/10 kV Zelina i 30 kV dalekovod Božjakovina – TS 35(30)/10 kV Zelina. Na distribucijskom području grada Sveti Ivan Zelina i općine Bedenica, plin se distribuira plinskom mrežom koja je izgrađena od PEHD cijevi u dužini od preko 250 kilometara. Trenutno je priključeno 3.300 potrošača plina s godišnjom potrošnjom plina oko 7.000.000 m3 plina. Plinovod je srednjetlačni s radnim tlakom 2,8 bara i jednom plinskom primopredajnom stanicom u naselju Hrastje. Plinska stanica Hrastje ima dvije mjerne linije (ljetna i zimska) sa maksimalnim protokom plina 5.600 m3/h. 2.8. Vodni resursi

Cijelo područje Zagrebačke županije nalazi se u slivu Save. Cijelo sjeveroistočno područje Zagrebačke županije dio je sliva kanala Lonja-Strug. Pritoci kanala su donji dijelovi Zeline i Lonje. Vodotoci Zelina i Lonja su plavni vodotoci na promatranom području dok njihovi pritoci čine skupinu manjih potoka. Zbog rascjepkanosti sliva rijeka Lonja je izgubila ulogu glavnog recipijenta. U tijeku ljetnih mjeseci rijeka Lonja nema dovoljno vode, a kakvoća vode nije zadovoljavajuća.

2.9. Vodnogospodarski sustav

2.9.1. Vodoopskrba


27

Na području Grada vodoopskrba je osigurana iz javnog vodovoda (80 % područja), lokalnih vodovoda i kopanih bunara. Javni vodovod snabdijeva se vodom iz Male i Velike Reke i ostalim izvorima na tom području. Isti je spojen magistralnim vodovodom sa Varaždinom i sa Zagrebačkim vodovodom. Za izvorišta vode za piće „Velika i Mala Reka“ donešene su Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta, a za „Psarjevo“, „Drenova Gornja“, „Selnica“ i „Orešje Donje – Hum, Krumpak, Zapečak“ potrebno je donijeti nove Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta. 2.9.2. Odvodnja

Većina naselja na području grada nema riješenu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Na području Grada Sv. Ivana Zeline riješen je samo djelomično sustav odvodnje i to samo za mjesto Sv. Ivan Zelina mješovitim sustavom odvodnje. Kanalizacijska mreža izgrađena je u dimenzijama profila od ø30 cm do ø60 cm, a recipijent pročišćenih otpadnih voda su potoci Topličica i Zelina. Do izgradnje kompletnog kanalizacijskog sustava, izgradnje kolektora u punoj dužini i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, predviđeno je etapno rješenje, koje predviđa izgradnju dva manja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima Blaževdol i Sv. Ivan Zelina – Sajmišna ulica. Recipijenti pročišćenih otpadnih voda su vodotoci Zelina i Topličica.


28

3. STANJE OKOLIŠA: SASTAVNICE OKOLIŠA NA PODRUČJU GRADA SVETI IVAN ZELINA Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene od onečišćenja pojedinačno i u okviru ostalih sastavnica okoliša, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuutjecaje. Zaštita od onečišćenja i očuvanje pojedine sastavnice okoliša uređuju se Zakonom o zaštiti okoliša, posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more utvrđene su u Prilogu I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08). Prema Zakonu o zaštiti okoliša i Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08) operater tvrtke dužan je podatke o praćenju emisija iz postrojenja u tlo, zrak, vode i more te druge sastavnice okoliša kao i podatke o opterećenjima (otpad) dostavljati Agenciji za zaštitu okoliša.

3.1. ZRAK

Onečišćenje zraka ozbiljan je problem i za zdravlje ljudi i za zdravlje ukupnoga ekosustava. Emisĳe u zrak sumpornih i dušikovih oksida, teških metala, čestica, amonĳaka i drugih tvari iz raznih izvora osnovni su izvor tih onečišćenja. Poseban je problem mogućnost širenja i prĳenosa onečišćenja na velike udaljenosti, čime se posljedice dislociraju od izvora, pa je često rezultat emisĳa industrĳskih područja propadanje ekosustava, zbog kiselih kiša, nekoga udaljenog područja. Temeljni dokumenti koji definiraju politiku i mjere za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj jesu: Strategija zaštite okoliša s Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti zraka. Ovi dokumenti propisuju donošenje niza provedbenih propisa akata kojima se između ostalog utvrđuje: način ocjene kakvoće zraka, način praćenja kakvoće zraka, praćenje emisija, granične vrijednosti emisija iz stacionarnih izvora, granične i kritične vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, zahtjevi na tehničke uređaje i gorivo, nadzor provedbe, zahtjevi za kvalitetu podataka i mjerenja. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08), razina onečišćenosti zraka prati se:

- mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina onečišćenosti zraka u nenaseljenim područjima (pozadinska onečišćenost zraka),

- mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina onečišćenosti koje su posljedica regionalnoga i prekograničnoga daljinskog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku i oborina na teritoriju Države,

- mjerenjem razina onečišćenosti zraka i oborina u naseljima i industrijskim područjima,


29

- mjerenjem razina onečišćenosti zraka u okolici stacionarnih izvora koji mogu utjecati na kakvoću zraka,

- mjerenjem fizikalnog stanja atmosfere, odnosno meteoroloških uvjeta na lokacijama gdje se mjeri kakvoća zraka,

- mjerenjem i opažanjem promjena koje ukazuju na učinak onečišćenosti zraka (posredni pokazatelji kakvoće zraka): na tlu, biljkama, građevinama, u biološkim nalazima i sl.

Prema razinama onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), tolerantne vrijednosti (TV), ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za ozon utvrđuju se sljedeće kategorije kakvoće zraka:

- prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon,

- druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV) i dugoročni ciljevi za ozon, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon,

- treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon.

Županija, Grad Zagreb, gradovi i općine provode ocjenjivanje razine onečišćenosti na svom području te na temelju ocijenjene razine onečišćenosti uspostavljaju mrežu za trajno praćenje kakvoće zrake na svom području (lokalna mreža) ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti (GV). Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje lokacije postaja u lokalnoj mreži te donosi program mjerenja razine onečišćenosti i osigurava uvjete njegove provedbe. Program mjerenja razine onečišćenosti mora uvažiti mjerila iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka uz posebno uvažavanje lokalnih i regionalnih značajki. Upravni odjel županije odnosno upravno tijelo Grada Zagreba i grada nadležno za poslove zaštite okoliša obavlja koordinaciju svih aktivnosti lokalne mreže i objavljuje podatke o obavljenim mjerenjima, te izvješće o podacima mjerenja za proteklu kalendarsku godinu do 30. travnja tekuće godine dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša. Podaci kakvoće zraka iz lokalne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasilu ili na web-stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sažetom opsegu i na način razumljiv širokoj javnosti. Stupanj onečišćenosti zraka na području odabranih lokacija utvrđuje se analizom postojećeg stanja na osnovi rezultata mjerenja posebne namjene i usporediti s Uredbom o graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 133/05). Prema Zakonu o zaštiti zraka, tumačenje rezultata mjerenja i ocjena kakvoće zraka, daje se na osnovu razdoblja praćenja u kontinuiranom trajanju od jedne godine. Prema tome se dobiveni rezultati prilikom mjerenja na području odabranih lokacija ne mogu uspoređivati s propisanim vrijednostima iz Uredbe, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka na analiziranim područjima.


30

Sukladno navedenom, realna ocjena kakvoće zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvješća. Način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere kakvoće mjerenja i podataka kao i način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoće zraka te način redovitog obavješćivanja javnosti propisani su Pravilnikom o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05). Lokacije mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka određene su Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 4/02). Programom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02) utvrđeno je koje se onečišćujuće tvari u zraku mjere na pojedinim postajama pomoću automatskih analizatora ili pomoću uzorkivača. Na području Zagrebačke županije, postaje Državne mreže za praćenje kakvoće zraka nalaze se na tri lokacije u gradu Zagrebu: - Zagreb-1, u Zagrebu, ugao Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste; - Zagreb-2, u Zagrebu, križanje Maksimirske i Mandlove; - Zagreb-3, u Zagrebu, križanje Sarajevske i Kauzlarućevog prilaza.

3.1.1. Podaci o stanju zraka na području Grada Sveti Ivan Zelina

Pokretni ekološki laboratorij (PEL) je bio smješten kraj igrališta nogometnog kluba Zelina. Sjeverno od lokacije mjerenja nalaze se pogoni Drvne industrije Zelina. Mjerenje je izvršeno u dva razdoblja i to u toplom i hladnom dijelu godine: 29.06.2006. – 03.07.2006 20.11.2006. – 23.11.2006. ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU LIPANJ 2006. - SRPANJ 2006. GODINE LEBDEĆE ČESTICE (PM10) Prosječna koncentracija lebdećih čestica izmjerena u Sv. Ivanu Zelini za vrijeme mjerenja (21 µg/m3) niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su niže od graničnih vrijednosti (50 µg/m3).


31

UGLJIČNI MONOKSID (CO) Po pitanju ugljičnog monoksida kakvoću zraka svrstavamo u I. kategoriju, budući da je izmjerena koncentracija od 0,225 mg/m3 ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/m3. DUŠIK (IV) OKSID (NO2) Po pitanju koncentracije dušikovih oksida u toplom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerena vrijednost od 5 µg/m3 ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 µg/m3 te granične dnevne vrijednosti od 80 µg/m3. SUMPOR (IV) OKSID (SO2) Po pitanju koncentracije sumporovih oksida u toplom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerena vrijednost od 13,3 µg/m3 budući da je prosječna koncentracija sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bila niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 µg/m3). OZON (O3) Po pitanju ozona, kakvoća zraka je I. kategorije obzirom da je izmjerena koncentracija niže od tolerantnih (120 µg/m3). SUMPOROVODIK (H2S) Po pitanju koncentracije sumporovodika u toplom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerene vrijednosti (1,4 µg/m3) ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 µg/m3. BENZEN Po pitanju koncentracije benzena zrak je I. kategorije, budući da izmjerene vrijednosti (1,52 µg/m3) ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 µg/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine). ANALIZA REZULTATA NA ODABRANIM LOKACIJAMA U RAZDOBLJU OD 3.11. – 29. 11.2006. GODINE LEBDEĆE ČESTICE (PM10) Prosječna koncentracija lebdećih čestica izmjerena u Sv. Ivanu Zelini za vrijeme mjerenja niža je od graničnih vrijednosti za jednu godinu (40 µg/m3). Prosječne 24-satne koncentracije PM10 bile su niže od graničnih vrijednosti (50 µg/m3).


32

UGLJIČNI MONOKSID (CO) Po pitanju ugljičnog monoksida kakvoću zraka svrstavamo u I. kategoriju, budući da je izmjerena koncentracija od ispod granične vrijednosti koja iznosi 10 mg/m3. DUŠIK (IV) OKSID (NO2) Po pitanju koncentracije dušikovih oksida u hladnom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerena vrijednost od 19,6 µg/m3 ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 40 µg/m3 te granične dnevne vrijednosti od 80 µg/m3. Vidljivo je osjetno povećanje koncentracija dušikovih oksida u odnosu na toplo razdoblje. Uzrok tome je sezona loženja i samim time veće emisije iz stacionarnih izvora koje povećavaju koncentracije dušikovih oksida u atmosferi. SUMPOR (IV) OKSID (SO2) Po pitanju koncentracije sumporovih oksida u hladnom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerena vrijednost od 3,8 µg/m3 budući da je prosječna koncentracija sumporovih oksida za vrijeme mjerenja bila niža od graničnih vrijednosti za jednu godinu (50 µg/m3) i niže od graničnih vrijednosti za 24 sata (125 µg/m3). OZON (O3) Po pitanju ozona, kakvoća zraka je I. kategorije obzirom da je izmjerena koncentracija niže od tolerantnih (120 µg/m3). SUMPOROVODIK (H2S) Po pitanju koncentracije sumporovodika u hladnom razdoblju mjerenja zrak je I. kategorije, budući da izmjerene vrijednosti (0,8 µg/m3) ne prekoračuju srednje godišnje granične vrijednosti od 2 µg/m3. BENZEN Po pitanju koncentracije benzena zrak je I. kategorije, budući da izmjerene vrijednosti (1,95 µg/m3) ne prekoračuju razinu granične vrijednosti (5 µg/m3 za vrijeme usrednjavanja od 1 godine).


33

3.1.2. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA (ROO)

Registar onečišćavanja okoliša sadrži podatke o obvezniku dostave podataka te ispuštanju onečišćujućih tvari u zrak, vode i/ili more i tlo. Obveznik dostave podataka je operater tvrtke i odgovorna osoba organizacijske jedinice u sastavu tvrtke koja obavlja djelatnosti iz Priloga 1. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08) i/ili bilo koju drugu djelatnost uslijed koje se otpad proizvodi odnosno djelatnosti gospodarenja otpadom. U sljedećoj tablici prikazani su podaci o onečišćivačima na području Grada Sveti Ivan Zelina, koji su dostavili podatke o ispuštanju onečišćujućih tvari, vrstama emisije u zrak te količinama emisije za sastavnicu zrak. Podaci su dobiveni od nadležnog organa Zagrebačke županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.

Posebno treba naglasiti da Inspekcija zaštite okoliša treba poduzeti mjere da i preostale tvrtke i obrti koji su obvezni dostaviti podatke nadležnom odjelu Zagrebačke županije redovito dostavljaju podatke.

Tablica 5. Podaci iz Registra onečišćavanja okoliša za područje Grada Sveti Ivan Zelina

Količina emisije, t/god. Onečišćivač Vrsta emisije 2005. 2006. 2007.

NO2 0,0162 0,0134 CO 0,0032 0,0027 CO2 18,19 15,06

1. PLINACRO d.o.o. mjerno-redukcijska st. Sveti Ivan Zelina

PM10 0,0049 0,004 NO2 0,0462 CO 0,042 CO2 213,859

2. RAL-TON d.o.o. Pogon

PM10 0,055 SO2 0,13 0,258 0,065 NO2 0,05 0,077 0,066 CO 0,01 0,018 0,006 CO2 56,81 85,093 28,649

3. Konzum d.d. Sveti Ivan Zelina

PM10 0,01 0,031 0,010 CO 0,017 0,46 NO2 0,313 0,01 SO2

4. Iskra d.d.

CO2 524,05 636,39 5. Zelinka d.d. modna SO2 1198 mg/m3 0,284


34

NO2 316 mg/m3 0,085 CO 34 mg/m3

PM10 74 mg/m3

konfekcija Sv. I. Zelina

CO2 94,760 SO2 0,01 NO2 0,03 CO 0 CO2 17,74

6. HT – Hrvatske telekomunikacije d.d.

PM10 0,00011 NO2 0,32 CO 5,26

7. Drvna industrija Zelina d.d.

CO2 333 NO2 0,037 CO 0,007 CO2 41,2

8. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.

PM10 0,001 3.1.3. CILJEVI I MJERE

Strategija zaštite okoliša s Nacionalnim planom djelovanja za okoliš utvrdila je temeljne ciljeve zaštite i poboljšanja kakvoće zraka te propisala dugoročne mjere za ostvarenje ciljeva. Osnovni ciljevi su: uskladiti postojeću legislativu s pravnom stečevinom EU, smanjiti emisije štetnih tvari na razine koje neće utjecati na zdravlje ljudi i okoliš te revidirati i dograditi sustav praćenja emisija i kakvoće zraka. Djelotvorna zaštita i poboljšanje kakvoće zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka, osigurava se primjenom načela uravnoteženog razvoja, načela cjelovitog planiranja i primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera. Na području za koje je utvrđeno da je kakvoća zraka prve kategorije djeluje se preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile granične vrijednosti (GV).

Tablica 6. Ciljevi zaštite zraka

C1. Održati prvu kategoriju kakvoće zraka

C2. Uspostaviti sustav praćenja kakvoće zraka (mreža postaja lokalne mreže)

C3. Uspostaviti informacijski sustav o praćenju kakvoće zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu


35

C4. Racionalizirati i optimizirati (poboljšati) strukturu prometa

C5. Smanjiti emisije štetnih tvari koje utječu na lokalnu onečišćenost (ložišta, farme, industrija, odlagališta)

Tablica 7. Mjere za ostvarivanje ciljeva

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i nositelji

Rok Mogući izvori financiranja

C1-3 M1 Definirati lokaciju postaje lokalne mreže za praćenje kvalitete zraka i Program mjerenja.

LU, ŽP, MZOPU

PR, KR

ŽP, LP, MZOPU

C1-3 M2

Uspostaviti informacijski sustav praćenja kakvoće zraka na lokalnoj mreži (moguće u organizaciji s NVU, školama ili profesionalnom uslugom).

ŽU, LU, UZU, ZPU, NVU

PR, TR

MI, ŽP, LP

C1-3 M3

Godišnje izvješće o mjerenjima kakvoće zraka na postajama lokalne mreže dostaviti u AZO do 1. travnja tekuće godine za proteklu godinu.

LU, ŽP, MZOPU

TR ŽP, LP, MZOPU

C1-3 M4

Sažete podatke o kakvoći zraka i rezultatima mjerenja na postajama lokalne mreže objaviti u Službenom glasniku i/ili na internet stranici Županije i/ili LU.

ZPU, ŽU, LU, NVU, javnost

PR, TR

ŽP, LP

C1 M5

Unaprijediti uspostavljeni sustav ROO (u skladu s rekonstrukcijom informatičkog sustava ROO u AZO), ažurirati registar onečišćivača te provoditi redovito informatičko osposobljavanje zaposlenih na katastru.

ŽU/UDU, AZO, NVU, IZO

TR, PR

ŽP, MI

C1,4,5

M6

Realizirati izgradnju obilaznica oko grada/naselja kroz koja prolaze teretna vozila. (zajednička mjera s mjerama za promet).

HUC, ŽU, LU, MMTRP

PR, TR

ŽP, LP, DP

C1,5 M7 Upotreba najbolje raspoloživih tehnologija (NRT) u industriji.

JPP, GS, MZOPU, LU, IZP,

TR GS


36

C1,5 M8

Kod izrade SUO ugrađivati one mjere zaštite okoliša kojima bi se očuvala I. kategorija zraka te ih provoditi.

JPP, MZOPU, LU, javnost, SUO komisije, GS

TR GS

3.2. VODE Vodni resursi su jedan od prioritetnih strateških interesa svake zemlje, pa tako i Republike Hrvatske. Iz tog razloga se pitanju zaštite i korištenja vodnih resursa polaže velika pažnja. Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemlja u kojoj problemi s vodom i oko vode još nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003. godine, Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Bilance površinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolaže velikim nejednoliko prostorno i vremenski raspoređenim količinama površinskih i podzemnih voda. Sukladno tomu institucije zadužene za upravljanje vodama imaju ovlasti, obvezu i mogućnosti osmisliti kvalitetna i usklađena rješenja, održiva za sve dijelove vodnoga sustava i sve djelatnosti vodnoga i o vodi ovisnoga gospodarstva. U tome se polazi od koncepcije održivog razvoja, za koji se Republika Hrvatska opredijelila, a koji je zasnovan na sljedećim načelima:

- racionalno upravljanje prirodnim resursima; - očuvanje ekoloških sustava na kojima počiva ukupna kakvoća života sadašnjih i budućih

generacija uz očuvanje biološke raznolikosti; - otklanjanje nejednakosti koje ugrožavaju socijalnu koheziju, pravdu i sigurnost; - ostvarenje predviđenoga gospodarskog rasta; - osiguranje integracije u globalno društvo, uz zadržavanje vlastita identiteta.

Korištenjem voda, prema Zakonu o vodama (NN 153/09), smatra se:

- zahvaćanje, crpljenje i uporaba površinskih i podzemnih, mineralnih i termalnih voda za različite namjene (opskrba vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.),

- korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene, - korištenje voda za uzgoj riba, - korištenje voda za plovidbu, - korištenje voda za šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene.


37

Svakome je dozvoljeno korištenje voda pod uvjetima i u granicama određenim Zakonom o vodama. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu na način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njezinih svojstava (kakvoće) i ne onemogućuje zakonsko pravo korištenja voda drugim osobama. Za svako korištenje voda koje prelazi opseg opće uporabe potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola, osim kada je Zakonom o vodama ili drugim propisom u skladu s ovim Zakonom određeno da se voda može koristiti bez vodopravne dozvole. Gradsko ili općinsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreb po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskih voda može donijeti bliže propise o mjestu, načinu i opsegu opće uporabe voda, uz obvezu osiguravanja ravnopravnog i jednakog korištenja voda za sve, te uz uvjet da opća uporaba voda ne smije biti na štetu ostalih posebnih namjena voda određenih Zakonom o vodama. Odlukom Gradskog, odnosno općinskog vijeća propisuje se:

· način održavanja objekata i osiguravanja odgovarajuće kakvoće i količine vode i uvjeti korištenja javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih objekata koje nisu uključene u sustav organizirane komunalne djelatnosti prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu,

· uvjeti osiguravanja odgovarajuće kakvoće vode i korištenja voda. Prema Zakonu o vodama, zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Radi sprečavanja pogoršanja kakvoće voda i zaštite okoliša u cjelini, propisuju se granične vrijednosti opasnih i drugih tvari:

- za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, odnosno u drugi prijemnik,

- za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik,

- za otpadne vode i tvari koje se ispuštaju u septičke i sabirne jame. Cilj vodno-gospodarskih zahvata i mjera (izgradnja kanala, nasipa, brana, melioracije, navodnjavanje i sl.) promjena je prirodnog, zatečenog režima voda u ciljani režim koji je iz nekih razloga (obrana od poplave, novo poljoprivredno zemljište i sl.) čovjeku koji živi u tom prostoru pogodniji. No, promjena neželjenih aspekata zatečenog režima, zbog kompleksnosti vodnog sustava i njegovog odnosa sa širim ekosustavom, najčešće ima i cijeli niz manje poželjnih ili


38

posve neprihvatljivih izravnih i neizravnih posljedica. Česti primjeri su sušenje šume zbog promjene razine podzemnih voda, isušivanje močvare izgradnjom nasipa, degradacija ekosustava vezanog uz vodotok značajnom promjenom njegovog vodnog režima (npr. rijeka Lonja). Sve ove rizike treba pravovremeno identificirati, ocijeniti te u planovima i odlukama uvažiti.

Slika 4. Slivovi na području Republike Hrvatske Stanovništvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori onečišćenja. Polazište za planiranje mjera zaštite voda jest procjena utjecaja onečišćenja na vode iz točkastih i raspršenih izvora onečišćenja. U točkaste izvore onečišćenja uključena su onečišćenja iz kanalizacijskog sustava i/ili uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ubrojena su sva naselja i industrijski pogoni, koje je moguće svesti na jednu točku upuštanja onečišćene vode u prijamnik. Raspršene izvore onečišćenja čine onečišćenja na tlu ili u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode (poljoprivredne površine, oborinske vode različitih slivnih površina itd.). Prema slici 4. cijelo područje Zagrebačke županije pripada slivu Save. Grad Sveti Ivan Zelina pripada slivu rijeke Česme, dio (slika 5.).


39

Slika 5. Kartogram slivnih područja Zagrebačke županije Izvor: Hrvatske vode, 2000.

3.2.1. Stanje vodotoka na području Grada Sveti Ivan Zelina Svrha je praćenja kakvoće voda ocjena opće ekološke uloge voda, te utvrđivanje uvjeta korištenja za određene namjene. Ispitivanje kakvoće voda provodi se na vodotocima čija se voda iskorištava ili planira iskorištavati za javnu vodoopskrbu, na vodama unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, zatim u dijelovima vodotoka gdje su značajniji utoci državnih i prekograničnih voda te ispusti tehnoloških i komunalnih otpadnih voda i u dijelovima gdje se vodni resursi iskorištavaju ili planiraju iskorištavati za gospodarske potrebe (hidroelektrane, navodnjavanja, uzgajališta riba i drugo). Vode se prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) svrstavaju u pet vrsta, od I do V, na temelju uspoređivanja izračunate najnepovoljnije mjerodavne vrijednosti jednog od pokazatelja i dopuštene granične vrijednosti pojedinog pokazatelja.


40

Vodama svrstanim od I do V vrste, prema uvjetima za korištenje voda za određene namjene odgovaraju slijedeći kriteriji:

Vrsta I: podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve).

Vrsta II: vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.

Vrsta IIII: vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavajuj da bi se koristile za određene namjene.

Vrsta IV: vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.

Vrsta V: vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene po ovoj Uredbi.

Slika 6. Lokacije praćenja kakvoće površinskih voda na području Zagrebačke županije Izvor: Hrvatske Vode 2003.


41

U sljedećoj tablici prikazani su rezultati ocjene kakvoće vode prema skupnim pokazateljima Spojnog kanala Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma. Tablica 8. Ocjena kakvoće vode prema skupinama pokazatelja Spojnog kanala Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma na mjernom mjestu uzvodno od praga u kanalu, kod ventila za Ivanić Grad (šifra mjerne postaje – 15592)

Klasifikacija voda 2002. Klasifikacija voda 2003. Klasifikacija voda 2004. - O2 BP HT,

MP - - BP 02,

MP HT - BP O2 HT,

MP -

Izvor: Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije, 2005.

Pokazatelji: HT – hranjive tvari O2 – režim kisika BP – biološki pokazatelji MP – mikrobiološki pokazatelji Klasifikacija voda:

I II III IV V 3.2.2. Vodoopskrba Cilj daljnjeg razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije jest uspostava kvalitetne, kontinuirane, kontrolirane i sigurne vodoopskrbe stanovništva i industrije na čitavom području. Za postizanje takvog cilja potrebno je osigurati dovoljne količine vode dobre kakvoće. Na području Grada Sveti Ivan Zelina, vodoopskrba je osigurana iz javnog vodovoda, lokalnih vodovoda i kopanih bunara. Javni vodovod snabdijeva se vodom iz Male i Velike Reke i ostalim izvorima na tom području. Isti je spojen magistralnim vodovodom sa Varaždinom i sa Zagrebačkim vodovodom.


42

Slika 7. Postojeće stanje vodoopskrbe na području Zagrebačke županije Izvor: Dugoročni program opskrbe pitkom vodom Zagrebačke županije, Zagreb, 2000.

U sljedećoj tablici su predočene potrebe vode stanovništva Grada Sveti Ivan Zelina za 2015. i 2030. godinu kao i potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti. Tablica 9. Količine vode potrebne za stanovništvo Grada Sveti Ivan Zelina i industrijske djelatnosti

Količina vode za potrebe stanovništva (m3/dan) 2015. god. 2030. god.

3711,0 4856,3 Potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti (l/s)

20 30 U javnoj vodoopskrbnoj mreži voda je pod stalnim nadzorom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije. Kontrola se obavlja sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Zdravstveno ispravnom vodom za piće smatra se voda koja:

- ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi,


43

- ne sadrži tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi,

- ne prelazi vrijednosti u Tablicama 1., 2., 3. i 4. Priloga I. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Prema ispitnim izvještajima o ispitivanju ispravnosti vode za piće iz javnog vodovoda na području Grada Sveti Ivan Zelina, voda je ispravna za uporabu prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). U cilju osiguranja zaštite izvorišta od zagađenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću, zdravstvenu ispravnost ili izdašnost vode izvorišta, Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode "Velika i Mala Reka" - Sv. Ivan Zelina (Zelinske novine 09/08), utvrđene su zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode "Velika i Mala Reka“, a obuhvaćaju: vodozahvat Velike i Male Reke, kaptirani izvori Zelinska Glava, Šumerčec, Bazgovica, Zvirišće i Grabovec (u daljnjem tekstu: Izvorište), sanitarne i druge uvjete, te mjere za zaštitu Izvorišta od zagađenja. Zone sanitarne zaštite Izvorišta su:

• Zona ograničenja i kontrole - III. zona • Zona strogog ograničenja - II. zona • Zona strogog režima zaštite – I. zona.

Na području III. zone zabranjuje se:

1. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, 2. gradnja industrijskih objekata koji ispuštaju opasne tvari, 3. uskladištenje radioaktivnih za vodu opasnih tvari, 4. građenje rezervoara i pretakališta za naftu, kao i izrada podzemnih skladišta, 5. površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, 6. deponije otpada, 7. građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

Unutar II. zone uz zabrane navedene za područje III. zone zabranjuje se:

1. poljodjelska proizvodnja osim s ograničenom primjenom umjetnog gnojiva i lako razgradivih pesticida, 2. stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, 3. građenje svih pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari, 4. građenje groblja i njihovo proširenje,


44

5. građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta), 6. građenje željezničkih pruga, 7. građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode, 8. sječa i krčenje šume, osim primarnog i sanitarnog sijeka, te druge djelatnosti koje izazivanju eroziju tla.

Zona strogog režima zaštite - I. zona, utvrđuje se radi zaštite vodozahvata i izvorišta, te se ograđuje odgovarajućom žičanom ili drugom ogradom. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav. Svaka djelatnost u ovoj zoni mora se provoditi na način da ne djeluje štetno na površinsku vodu vodozahvata na Velikoj i Maloj Reci i na podzemne vode zahvaćenih izvora. U sklopu aktivne zaštite izvorišta utvrđuje se obaveza redovitog praćenja kakvoće na svim izvorištima četiri puta godišnje. U slučaju utvrđivanja trenda pogoršanja kakvoće vode potrebno je pristupiti izradi Programa mjera sanacije. Financijska sredstva za redovito praćenje kakvoće voda i poduzimanje mjera za njeno poboljšanje na području I. zone osigurava pravna osoba koja upravlja vodozahvatom, a na području II. i III. zone osiguravaju Hrvatske vode. Na području zaštitnih zona vodotoka "Velika i Mala Reka" i pratećih izvora, postoji relativno malen broj potencijalnih onečišćivača podzemnih i površinskih voda. Sanacija vodozahvata, objekata i građevina treba imati stalan kontinuitet. Zbog otvorenosti vodotoka i povremene eksploatacije šumskog blaga i upotrebe putova i vododerina za izvlačenje trupaca, neophodne su mjere održavanja propusta i premosnica preko vodotoka Velika Reka i održavanje glavnog puta od crpne stanice preko Zelingrada do Kladešćice. Regulirani dio vodotoka iznad vodozahvata čistiti od nanošenog mulja, lišća i drugih otpadaka nakon perioda visokih voda, a najmanje jednom mjesečno. Na županijskoj cesti Ž-3014 na dijelovima gdje prolazi II. i III. zonom, potrebno je izgraditi zatvoreni sustav oborinske odvodnje. Unutar građevinskog područja naselja Gornje Psarjevo, a koje se nalazi u III. zoni, potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda, a otpadne vode odvesti izvan zone. Prema Izvješćima o izvršenju programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Svetom Ivanu Zelini za 2006. i 2007. godinu za građenje objekata i uređaja za opskrbu vodom u 2006. godini utrošeno je oko 5.000.000,00 kn, a u 2007. godini oko 6.000.000,00 kn. Sredstva su utrošena u izgradnje i rekonstrukcije vodovoda, uređaja za pročišćavanje (Biškupec) te vodoistražne radove i izradu Elaborata zaštite izvorišta za Veliku i Malu Reku.


45

3.2.3. Odvodnja Razvitkom gospodarskih djelatnosti, te urbanizacijom gradova i naselja, povećavaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih i podzemnih voda. Područje Zagrebačke županije ima razvijenu hidrografiju i zapravo je bogato površinskim i podzemnim vodama. Međutim, ti vodni resursi postaju svakim danom sve zagađeniji i sve više ugrožavaju pripadajući ekosustav. Odvodnja na području grada Sv. Ivan Zelina riješena je mješovitim sustavom, a kanalizirani efluent se disponira u recipijente - potok Topličica i potok Zelina. Većina naselja na području Grada Sveti Ivan Zelina nema riješenu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Njihovo rješavanje treba imati prioritetni značaj, ako se želi ostvariti bolji standard življenja stanovništva na ovom prostoru, te osigurati adekvatnu zaštitu okoliša, u skladu s načelima održivog razvitka. S obzirom na konfiguraciju terena i broj stanovnika planiran je kanalizacijski sustav odvodnje oborinske i otpadne vode samo za mjesto Sveti Ivan Zelina i naselja južno uz planirane kolektore do naselja Sv. Helena. Do izgradnje kompletnog kanalizacijskog sustava, izgradnje kolektora u punoj dužini i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, predviđeno je etapno rješenje, koje predviđa izgradnju dva manja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima Blaževdol i Sv. Ivan Zelina – Sajmišna ulica. Recipijenti pročišćenih otpadnih voda su vodotoci Zelina i Topličica. Potok Topličicu treba zatvoriti (nadsvoditi) u dijelu buduće turističko rekreacijske zone. Do sada je izvedena prva etapa kolektora i to od Biškupca Zelinskog prema Blaževdolu, sa kišnim prelivnim bazenom. Slijedi nastavak izgradnje prema usvojenom planu etapne izgradnje sa svim predradnjama, izrada projektno tehničke dokumentacije i izdavanja lokacijske i građevinske dozvole. Prioriteti izgradnje su prostor turističko rekreacijskog centra i proizvodna zona Sv. Helena koja će se rješavati prema predviđenoj planskoj dokumentaciji. U tijeku 2004. godine izvršeni su radovi na kanaliziranju odvodnje sa ceste Sv. Ivan Zelina – Marinovec u dužini cca 700 m. Prema Izvješćima o izvršenju programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Svetom Ivanu Zelini za 2006. i 2007. godinu za građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u 2006. godini potrošeno je 70.000,00 kn, a u 2007. godini 5.500.000,00 kn. Sredstva su utrošena na izgradnju kolektora, odvodnju novoizgrađenih


46

prometnica i javnih površina (zemljani radovi, cjevovodi, reviziona okna, prepumpno okno, preljevna građevina, pumpe).

3.2.4. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA (ROO)

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o onečišćivačima na području Grada Sveti Ivan Zelina, vrstama emisije u vode te količinama emisije za sastavnicu vode. Podaci su dobiveni od nadležnog organa Zagrebačke županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.

Tablica 10. Podaci iz Registra onečišćavanja okoliša za područje Grada Sveti Ivan Zelina

Količina emisije, t/god. Onečišćivač Vrsta emisije 2005. 2006. 2007.

Suspendirane tvari 0,01 Otopljene soli 0,13 KPK - dikromatom 0,02 0,35 BPK 5 0,01 0,18 Detergenti, anionski 1,28

1. Čazmatrans d.o.o.

Ulja i masti 0,04 Suspendirane tvari 0,08 KPK - dikromatom 0,29 BPK 5 0,08 Ulja i masti 0,01 Mineralna ulja 0,002

2. Iskra d.d.

Detergenti 0,007 Suspendirane tvari 0,05 0,04 KPK - dikromatom 0,15 0,01 BPK 5 0,06895 0,0008

3. ZELINKA d.d.

Detergenti, anionski 0,001 Suspendirane tvari 7,0 mg/L KPK - dikromatom 29,0 mg/L BPK 5 2,21 mg/L

4. Drvna industrija Zelina d.d.

Ukupna ulja i masti 0,76 mg/L KPK - Kemijska potrošnja kisika. Količina kisika potrebna da se kemijski razgradi sva organska materija u vodi. BPK5 - Biološka potrošnja kisika. Količina kisika koju mikroorganizmi potroše za 5 dana jedući organsku tvar u vodi.


47

3.2.5. CILJEVI I MJERE U tablici su prikazani ciljevi zaštite voda za područje Grada Sveti Ivan Zelina koji su usklađeni s ciljevima definiranim Državnim planom za zaštitu voda, Strategijom i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš te Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije.

Tablica 11. Ciljevi zaštite okoliša

C1 Sačuvati vode koje su još čiste, saniranjem i uklanjanjem onečišćenja koja ugrožavaju ili onečišćuju vode (za piće, površinske, podzemne) – prva kategorija voda

C2 Očuvati kakvoću površinskih voda u propisanim kategorijama C3 U skladu s raspoloživim obnovljivim količinama dugoročno omogućiti da svi korisnici

vode iskorištavaju na održiv način C4 Sustavno sprečavati štetno djelovanje voda




M1 Izraditi planove za zaštitu voda i provoditi ih.

HV, ZŽ, LU, JPP, UVG

KR-SR HV, ZŽ, LP, MI

M2 Donešene odluke o sanitarnim zaštitnim zonama izvorišta dosljedno provoditi.

MPŠVG, HV, LU, VI, UVG

KR, TR HV, LP, DP

M3 Sustavno pratiti kakvoću voda temeljem važećih zakonskih propisa.

HV, LU, VI, UVG

PR, TR HV, LP

C1

M4 Poticati mjere kojima se smanjuje pritisak od poljoprivrede: racionalnije korištenje kemikalija, ekološka poljoprivreda.

UOPRRŠ, LU, ZI

PR, trajno

ŽP, LP, MS, GS

M5 Preispitati stanje vodovodne mreže Grada i sanirati eventualna oštećenja.

UVG, JPP, LU PR, TR GS, LP C2

M6 Osigurati svim naseljima u Gradu (kućanstvima) zdravstveno ispravnu pitku vodu.

HV, LU, JPP PR, TR GS, LP, HV


48

M7 Redovito pratiti Programe zdravstvene ispravnosti vode za piće.

ZZJZ, LU, VI PR, TR LP, MPŠVG

M8 Sustavno rješavati problem odvodnje oborinskih voda.

MPŠVG, HV, LU, JPP, UVG

SR-DR, TR

HV, LP, DP

M9 Projektirati i izraditi odgovarajuće sustave za obradu voda iz industrija.

MZOPUG, MPŠVG, HV, JPP, GS

SR-DR, TR

GS, DP, ŽP, LP

M10 Poticati primjenu čistije proizvodnje i najbolje raspoloživih tehnologija u industriji u svrhu smanjenja opterećenja voda.

HRCCP, JPP, GS

SR-DR, TR

GS, MI C3

M11 Strogo primjenjivati sve propisane mjere zaštite okoliša pri izgradnji i korištenju infrastrukturnih objekata.

IZO, VI, SI, JPP, GS, MPŠVG

TR DP, GS

M12 Kod planiranja vodno-gospodarskih zahvata, kroz kvalitetnu SUO proceduru, uvažavati i utjecaj na ekosustav.

ZPUZO, LU, MZOPUG, HV, SUO komisije

KR, DR, trajno

GS

M13 Provesti programe detaljnog čišćenja kanalske mreže.

HV, ŽU, LU, MPŠVG, UVG

KR- SR, TR

HV, ŽP, LP

C4 M14 Sanirati/izgraditi potrebne nasipe, brane, retencije i kanale radi sprečavanja opasnosti od poplava.

HV, ŽU, LU, GS, MPŠVG

SR, TR HV, DP, ŽP, LP, GS


49

3.3. TLO Tlo se općenito definira kao površinski sloj zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama. Tlo povezuje zemlju, zrak i vodu te udomljuje veći dio biosfere. Zbog izrazito sporog procesa nastanka smatra se neobnovljivim ili u najboljem slučaju uvjetno obnovljivim resursom. Izrazito je složen i kompleksan medij podložan procesima degradacije i prijetnjama koje u kratkom vremenskom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove funkcije. Posljedice se očituju kroz smanjenje plodnosti tla, biološke raznolikosti, kakvoće zraka i vode, te klimatske promjene. Podaci o svojstvima tla, mjereni i promatrani u međusobnoj interakciji u prostoru i vremenu kvantificiraju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama:

- Smanjenje organske tvari i biološke raznolikosti – ocjenjuje se sadržajem ukupnog ugljika, odnosu ugljika i dušika, te volumnom gustoćom tla.

- Erozija tla – ovisi o volumnoj gustoći tla, gustoći čvrste faze, ukupnoj poroznosti, propusnosti tla za vodu i sadržaju ukupnog ugljika.

- Onečišćenje tla – promatra ukupan i pristupačan sadržaj teških metala i potencijalno toksičnih elemenata te postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi).

- Zbijenost tla – definiraju volumna gustoća tla, mehanički sastav, kapacitet tla za zrak, kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika.

- Zaslanjivanje tla – ovisi o kiselosti tla, električnoj vodljivosti, sadržaju soli, kapacitetu zamjene kationa, propusnosti tla za vodu, kapacitetu tla za vodu, kemijskom sastavu procjedne vode i sadržaju ukupnog ugljika.

- Klizišta – ovise o mehaničkom sastavu, strukturi te propusnosti tla za vodu. Prvi korak u zaštiti tla i očuvanju prirodnih funkcija tla te sprečavanju degradacijskih procesa je praćenje stanja i promjena svojstava tla. Stoga trajno motrenje tala podrazumijeva kontinuirano praćenje određenih parametara tla sa svrhom prikupljanja informacija o promjenama stanja i karakteristika tla te identifikacije oblika i intenziteta degradacije tla. Značaj motrenja tala naglasila je i Europska Unija, koja je provedbom 6. Akcijskog programa za okoliš „Okoliš 2010: Naša Budućnost, Naš Izbor“ (Decision No 1600/2002/EC of the European Parliament and of the Council of 22 July 2002 laying down the Sixth Community Environment Action Programme) podigla značaj zaštite tla na nivo zaštite vode i zraka. Uspostava Sustava trajnog motrenja tala u Hrvatskoj preporučena je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske (Bašić i suradnici).

Na području Republike Hrvatske zbog nepostojanja sustavnog prikupljanja podataka o stanju tla, proveden je projekt „Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom“ (LIFE05 TCY/CRO/000105) u suradnji Agencije za zaštitu okoliša i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz financijski doprinos Europske komisije u okviru programa LIFE Treće zemlje. Projekt je započeo u siječnju 2006. i trajao je do siječnja 2009. godine. Program


50

trajnoga motrenja tala Hrvatske osigurat će osnovu za usklađeno prikupljanje, analizu i dostupnost podataka o stanju tla, s ciljem uspostave Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini, što je jedan od prioriteta Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja na okoliš (NN 46/02), te Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).

Agencija za zaštitu okoliša izradila je Bazu GEOL 2006. godine, u sklopu Hrvatskog informacijskog sustava za tlo. GEOL je georeferencirana (GIS) baza koja obuhvaća podatke i informacije o potencijalnim i prepoznatim onečišćenim lokacijama, onečišćujućim tvarima na potvrđeno onečišćenim lokacijama, te statusu provedbe sanacije (remedijacije) onečišćenih lokacija. Podaci sadržani u GEOL-u su neophodni za prepoznavanje i evidentiranje onečišćenih lokacija, planiranje i praćenje provedbe remedijacije tla na onečišćenim lokacijama. Ciljani korisnici GEOL-a su tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave (županije i gradovi), specijalizirane organizacije, te šira stručna i znanstvena javnost. U studenom 2007. godine dovršena je Baza HIST - Hrvatski informacijski sustav za tlo (sastavnica Informacijskog sustava zaštite okoliša – ISZO), u okviru prve faze projekta „Program razvoja Hrvatskog informacijskog sustava za tlo“, koji provodi Agencija za zaštitu okoliša s ciljem uspostave Hrvatskog informacijskog sustava za tlo (HIST) s prostorno-vremenskom georeferenciranom informatičkom bazom podataka o tlima. 3.3.1. Stanje tla na području Zagrebačke županije Onečišćenje tla je unos tvari, bioloških organizama ili energije u tlo, što rezultira u promjeni kakvoće tla te utječe na normalnu uporabu tla ili zdravlje ljudi i ostalih organizama. Problemi vezani uz onečišćena tla usko su povezani s razvojem modernog društva. Onečišćivači tla su teški metali, ugljikovodici, toksični organski spojevi, druge industrijske kemikalije, nutrijentima bogati otpad, radionuklidi i patogeni organizmi. Uzrok onečišćenja mogu biti industrijska proizvodnja, tretiranje i odlaganje industrijskog otpada, odlaganje gradskog otpada, naftna industrija, elektrane, transportni izljevi na tlu, rudarenje, vojna djelatnost i ostalo. Prema podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA EIONET 2007) djelatnosti koje uzrokuju onečišćenja tla, kao i onečišćujuće tvari, prikazane su na sljedećim slikama. Temeljem naših dosadašnjih istraživanja na prostoru Republike Hrvatske za pretpostaviti je iste djelatnosti i uzročnike onečišćenja tla.


51

Slika 8. Pregled djelatnosti koje uzrokuju onečišćenja tla Izvor: EIONET priority dana flows on contaminates sites, EEA 2007

Prema Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije, na području županije tla se onečišćuju naftnim derivatima (npr. šuma Žutica); tehnološkim otpadnim vodama (gnojnice, metalna industrija,...); ispiranjem i atmosferskim taloženjem oko cesta (najfrekventniji cestovni pravci u RH na području su Zagrebačke županije); cijeđenjem neodgovarajuće uređenih deponija. Prostorno, najteže su onečišćena tla urbanih sredina, industrijskih postrojenja, crpilišta nafte i plina, a manje područja intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Studija iz 1997., Teški metali u poljoprivrednim tlima Zagreba i okolice, pokazala je da je najopterećenija dolina Save, te pojedini izdvojeni lokaliteti (područja uz deponije).

Slika 9. Pregled onečišćujućih tvari koje utječu na tla


52

Izvor: EIONET priority dana flows on contaminates sites, EEA 2007

Slika 10. Erozijom značajnije ugrožena područja Zagrebačke županije Izvor: Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, Zagreb, 2003. godina

Na slici 10. prikazana su područja Zagrebačke županije koja su značajnije ugrožena erozijom. Iz slike je vidljivo da je znatan dio područja Grada Sveti Ivan Zelina podložno eroziji.

3.3.2. Ciljevi i mjere

Ciljevi i mjere zaštite okoliša za sastavnicu okoliša tlo preuzeti su iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja na okoliš, te su u skladu sa ciljevima i mjerama navedenim u Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije.


C1 Sprječavanje i smanjivanje erozije tla vodom (bujice, poplave) C2 Racionalno gospodarenje prostorom i smanjivanje gubitaka kvalitetnih poljoprivrednih

tala od prenamjene C3 Sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zagađenim, onečišćenim tekućinama i iz

atmosfere C4 Smanjivanje i zaustavljanje iscrpljivanja i degradacije tla intenzivnom poljoprivrednom

proizvodnjom


53

Tablica 14. Mjere za ostvarivanje ciljeva Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i

nositelji Rok Mogući

izvori financiranja

M1 Provođenje tehničkih mjera zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. uređenje korita bujice) i održavanje postojećih sustava.

LU, HV, UOPGZ

PR, TR

HV, LP, ŽP

M2 Napraviti cjelovit program sadnje zaštitnih šuma, usklađen s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije.

HV, ZI, Konzultanti

PR HV, ŽP

M3 Uspostaviti suradnju i usklađivati planove i programe zaštite od negativnog djelovanja voda svih značajnih sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, zaštita prirode, planiranje i uređenje prostora, i dr.).

HV, UOPGZ, ZPUZO, UOPRRŠ

PR, TR

-

C1

M4 U prostorno planskoj dokumentaciji ograničiti ili zabraniti prenamjenu vrijednog poljoprivrednog zemljišta u nepoljodjelsko, a posebno u građevinske svrhe.

GI, LU, ZPU

SR, TR

LP

M5 Revizija neizgrađenih građevinskih zona predviđenih postojećim planovima u smislu njihovog ponovnog vraćanja u kategoriju poljoprivrednih površina, pogotovo ako se radi o kvalitetnim poljoprivrednim tlima.

UOZRG, LU PR,

TR

-

M6 Uspostaviti katastar eksploatacijskih polja, unaprijediti nadzor i upravljanje.

UDUZŽ, IZO, LU, RI ZPUZO

PR -

C2

M7 Čišćenje divljih odlagališta otpada i uvođenje mjera za sprječavanje njihovog ponovnog nastajanja (stavljanje kontejnera na lokaciju, uvođenje češćeg nadzora, edukacija, i sl.).

UOPGZ, LU, NVU

PR, TR

ŽP, LP

C2, 3

M8 Trajno praćenje kvalitete tla. Dodatna ciljana istraživanja, redoviti monitoring, integracija podataka u Informacijski sustav okoliša Županije.

UOPRRŠ, ZI, ZPUZO,

PR UDUZŽ


54

M9 Uvesti dodatne mjere s ciljem smanjenja rizika od akcidenta u radu s naftnim derivatima (u svim fazama: od eksploatacije do transporta i distribucije).

UOG, DI, IZO

PR GS

M10 Rješavati probleme predobrade i odvodnje otpadnih voda iz pojedinih industrijskih postrojenja.

JPP, HV, LU, GS, SI, VI

PR, TR

GS, LP

C3

M11 Educirati javnost o važnosti očuvanja tla te o načinima kako očuvati tlo.

MZOPU, ZŽ, LP, NVU

PR, TR

MZOPU, ZŽ, LP, NVU

M12 Poticati ekološku poljoprivredu (izrada studija izvodivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot programa, financijski poticaji, stručna pomoć, izdavanje priručnika, itd.).

UOPRRŠ, PR, TR

HZPSS, ZI, UOZRG, NVU

C4

M13 I kod intenzivne poljoprivrede poticati suvremene prakse kojima je cilj očuvanje kvalitete tla (plodored, efikasnija primjena biotehničkih sredstava, polikultura, i sl.).

UOPRRŠ, HZPSS, ZI

PR, TR

ŽP, DP

3.4. OTPAD

Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada koje je posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad se može podijeliti: - prema svojstvima: inertni, neopasni, opasni; - prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad. Otpad može biti korisni otpad iz kojega se dobivaju sekundarne sirovine (tvari koje se mogu reciklirati odnosno ponovno upotrijebiti); metali, plastika, staklo, papir i dr., organske ostatke je moguće humificirati (reciklirati u gnojivo). Suprotno korisnom je nekorisni otpad. Njega čine otpaci koji se ne koriste, a često je to sav otpad. Gospodarenje otpadom vrlo je složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadržava niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima u Hrvatskoj, npr.:

- izbjegavanje otpada i smanjivanje opasnih svojstava (čistija proizvodnja i proizvodi, Hrvatska burza otpada, odgoj i obrazovanje);

- skupljanje i prijevoz otpada; - vrednovanje otpada (odvojeno skupljanje, reciklaža i oporaba, mehanička, biološka,

termička i kemijsko-fizikalna obrada); - odlaganje otpada.


55

Odgovornost za gospodarenje otpadom organizirana je na različitoj razini pa tako:

- Republika Hrvatska je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom, - Županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada osim opasnim otpadom, - Jedinice lokalne samouprave su odgovorne za gospodarenje komunalnim otpadom.

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava i sličan otpad (po svojim svojstvima) nastao u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Podizanje standarda života i potrošačke navike stanovnika znatno su utjecale na stvaranje ove vrste otpada. Problemi u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj su posebno izraženi, a neodgovarajuće gospodarenje otpadom ugrožava sastavnice okoliša, ljudsko zdravlje te ima nepovoljne učinke na krajobraz i aktivnosti u prostoru. Procijenjeno je da se u Hrvatskoj proizvodi ukupno oko 13,2 milijuna tona otpada na godinu, odnosno 2,97 tona po stanovniku godišnje. (Izvor: Kalambura S. EPEEF AND CROATIAN WASTE MANAGEMENT STRATEGY Arh Hig Rada Toksikol 2006;57:267-274)

U ukupnoj količini proizvedenog otpada (oko 13,2 mil. t/god. ili oko 2,97 t otpada godišnje po stanovniku), procijenjene su godišnje količine pojedinih vrsta otpada, i to:

- komunalni otpad 9,1 %,; - građevinski otpad i otpad od rušenja 19,7 %; - proizvodni i rudarski otpad 11,9 %; - poljoprivredni i šumarski otpad 53,8 %; - opasni otpad 1,5 %; - odvojeno skupljeni otpad 1,3 %; - drugi otpad 3,0 %.

Mjere za ostvarivanje zacrtanog sustava gospodarenja otpadom, koje utvrđuje Strategija gospodarenja otpadom, temelje se na općim načelima EU-a i pravnih određenja sadržanih u Zakonu o otpadu usklađenih s tim načelima. S tim u svezi Strategijom se određuje gospodarenje otpadom u cilju izbjegavanja i smanjivanja količine i štetnosti otpada, ponovno korištenje i oporaba – materijalna i energetska i odlaganje samo inertnog otpada, korištenje najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost, odgovornost proizvođača otpada i provođenje načela „onečišćivač plaća“, uklanjanje nedostataka dosadašnje politike u praksi gospodarenja otpadom, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pravo na informaciju i dr. Strategijom su određeni ciljevi i prioriteti u gospodarenju otpadom kao što su:

- postupno organiziranje centara gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: osim u Zagrebu još dvadeset županijskih i četiri regionalna centra, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta;


56

- zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu;

- posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina;

- sprečavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; - centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; - kontrolirane prioritetne tokove otpada; - visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjskotrgovinske bilance;

- angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potpora zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi integriranog sprečavanja i nadzora onečišćenja i najbolje dostupne tehnologije;

- jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada;

- edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura. Zakonom o otpadu stvorena je osnova za donošenje podzakonskih provedbenih propisa i planova gospodarenja otpadom, a koji će biti pravna i pravno-dokumentacijska osnova za provođenje smjernica iz Strategije (plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, plan gospodarenja otpadom u županijama i Gradu Zagrebu, plan gospodarenja otpadom u gradovima i općinama). Smjernicama gospodarenja otpadom pretpostavljena je koncepcija IVO koja sadržava tri faze:

- izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) ima najviši prioritet i uključuje obrazovanje, čistiju proizvodnju, proizvode i potrošnju, smanjivanje ambalaže, hrvatsku burzu otpada i ponašanje kupaca i potrošača, a rezultira smanjivanjem količina i štetnosti proizvedenog otpada koji ulazi u sljedeću fazu sustava;

- vrednovanje (iskorištavanje) proizvedenog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energijska svojstva otpada u granicama tehničkih, ekoloških i ekonomskih mogućnosti ponovnog korištenja, recikliranja i oporabe, a najvažniji su elementi odvojeno skupljanje i reciklaža otpada, te mehanička, biološka, termička i druge vrste obrade;

- odlaganje ostatnog otpada na uređena kontrolirana (sanirana postojeća ili nova) odlagališta otpada u hijerarhiji otpada rangirano je najniže.

Prema Studiji gospodarenja otpadom Zagrebačke županije iz 2008. godine, na području Zagrebačke županije uočeno je, u odnosu na suvremena iskustva i zakonsku regulativu u postupanju s otpadom, određeno zaostajanje u pogledu:

- sustava organiziranog i redovitog skupljanja opasnog otpada nije prepoznatljiv i transparentan za čitavo područje Županije,

- ne poštuju se svi propisi važeće zakonske regulative, - nedostaju uređaji za suvremeno vrednovanje i obradu ili preradu opasnog otpada,


57

- nema dovoljnog nadzora toka otpada, - u praksi je uočeno da ima slučajeva da se na odlagališta za komunalni otpad odlaže i

opasni otpad, - opasni otpad nagomilava se kod proizvođača (skladištenje ili odlaganje na vlastita

odlagališta otpada unutar kruga tvornice), - nema odlagališta za opasni otpad, - od 1. kolovoza 2002. ne radi spalionica opasnog otpada PUTO u Gradu Zagrebu koja

je predstavljala značajni oslonac za zbrinjavanje opasnog otpada Županije.

3.4.1. Stanje na području Grada Sveti Ivan Zelina Na području Grada Sveti Ivan Zelina otpad se odlaže na odlagalište neopasnog otpada Cerovka (tablica 15.). Odlagalištem gospodari pravna osoba Zelinske komunalije d.o.o. sa sjedištem u Svetom Ivanu Zelini. Tablica 15. Pregled postojećeg načina postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Sveti Ivan Zelina Općina/Grad Odlagalište Pravna osoba Odvojeno

skupljanje Organizirano skupljanje krupnog otpada

Čišćenje divljih odlagališta

Sv. Ivan Zelina

Cerovka – Sv. I.Zelina

Zelinske Komunalije d.o.o.

Staklo, papir, PET

1 put godišnje

Po potrebi

Županijska skupština Zagrebačke županije, na 23. sjednici održanoj 18. prosinca 2008. godine, donijela je Zaključak o provođenju istražnih radova na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje otpadom te će se u svrhu određivanja lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom provesti istražni radovi na sljedećim područjima:

1. Tarno (Grad Ivanić-Grad); 2. Andrilovec (Grad Dugo Selo); 3. Beljavina (Grad Vrbovec); 4. Cerovka (Grad Sveti Ivan Zelina); 5. Novi Dvori (Grad Zaprešić); 6. Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica); 7. Božička (Grad Jastrebarsko).

Rezultati istražnih radova koristit će se za određivanje lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Istražni radovi trebali su se provesti tijekom 2009. godine.


58

Također, Županijska skupština Zagrebačke županije na svojoj 23. sjednici, održanoj dana 18. prosinca 2008. godine, donijela je odluku o određivanju lokacija za gospodarenje građevnim otpadom na području Zagrebačke županije te se određuju sljedeće lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na odlagalištima komunalnog i inertnog otpada: · postojeća odlagališta komunalnog i inertnog otpada na lokacijama:

- Andrilovec (Dugo Selo), - Tarno (Ivanić-Grad), - Cerovka (Sveti Ivan Zelina), - Mraclin (Velika Gorica), - Beljavine u Novom Selu (Vrbovec), - Novi dvori (Zaprešić) i - Božička (Jastrebarsko).

3.4.2. Odlagalište otpada Cerovka – Sveti Ivan Zelina Odlagalište otpada Cerovka je odlagalište neopasnog otpada. U funkciji je od 1995. godine. Odlagalištem gospodari pravna osoba Zelinske komunalije d.o.o. sa sjedištem u Svetom Ivanu Zelini. Lokacija odlagališta predviđena je prostorno-planskom dokumentacijom te posjeduje lokacijsku i građevinsku dozvolu. Izrađena je Studija utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada Cerovka, EKONERG, Zagreb, 2005. Prosječno se godišnje odlaže 4.000 m3 komunalnog otpada. Na odlagalištu je osim komunalnog otpada odložen i građevinski otpad u količini cca 200 m3 koji se privremeno odlaže kao i biorazgradivi otpad (otpad s groblja) čija godišnja količina iznosi cca 5.000 kg. Odlagalište se sastoji od tri dijela:

- ploha A je zatvorena, prekrivena pokrovnim slojem prema zadanim kriterijima vodonepropusnosti, ali bez završnog zazelenjavanjai otplinjavanja (površine 10.000 m2),

- na plohi B se trenutačno odlaže otpad (površina 8.000 m2), a prema procjeni slobodnog prostora za odlaganje ima do jeseni 2009. godine,

- otkupljeno je zemljište za plohu C.

Temeljni brtveni sloj zatvorenog dijela odlagališta nije izveden, ali prema analizi iz navedene dokumentacije Studije utjecaja na okoliš tlo na kojem je otpad odložen zadovoljava kriterije vodonepropusnosti, dok je glineni pokrov izveden s glinenim slojem (0,5 m), bentonitnim slojem (5 cm), drenažnim slojem (kamena sitnež 0,5 m), geotekstilom i završnim slojem za rekultivaciju. Novi dio odlagališta je otvoren s brtvenim slojem prema dokumentaciji iz Studije utjecaja na okoliš s glinenim slojem (1 m), geotekstilnom folijom i drenažnim slojem (kamena sitnež 0,5 m). u drenažnom sloju položene su cijevi za odvodnjavanje procjednih voda.


59

Odlagalište ima djelomično izveden obodni kanal s unutrašnje strane ograde odlagališta (oko novog dijela odlagališta – ploha B, te djelomično oko starog dijela odlagališta – ploha A) u koji se slijevaju oborinske vode koje padaju po kosinama okolnog terena. Voda iz obodnog kanala otječe prirodnim vodotocima. Odlagalište ima izrađen sustav drenažnih i odvodnih cijevi iznad temeljnog brtvenog sloja za prihvat procjednih voda. Procjedne vode se odvode u sabirnu betoniranu jamu volumena 15 m3, ne ispuštaju se u prijemnik nego se voda isparava ili se ovisno o količinama padalina prepumpavaju nazad na tijelo odlagališta. Kvaliteta procjednih voda koje prolaze kroz tijelo odlagališta se ispituju od strane ovlaštene tvrtke. Na odlagalištu ne postoji sustav piezometra na mjestu dotjecaja i na mjestu otjecaja podzemne vode, niti je na bilo koji drugi način praćena kvaliteta podzemne vode. Također, na odlagalištu ne postoji sustav za sakupljanje odlagališnih plinova. Otpad na odlagalište dovozi skupljač otpada tvrtka Zelinske komunalije d.o.o. koja sukladno izdanoj privremenoj dozvoli ima dozvolu za skupljanje komunalnog neopasnog otpada (otpadni papir, staklo, metalni otpad, automobilske gume, električni i elektronički otpad) i odlaganje komunalnog otpada na odlagalište. Prva naselja kuća udaljena su od odlagališta cca 850 m. Komunalna infrastruktura ne postoji. Električna energija se dobiva iz solarnih ćelija, a telefonska veza omogućena je putem mobilnih telefona. Odlagalište se ne nalazi u vodozaštitnoj zoni. Ograđeno je ogradom visine 2 m. Oko ograde uređen je protupožarni pojas širine 3 m uz istočnu, južnu i zapadnu stranu odlagališta. Visoki zeleni pojas postoji s istočne i sjeverne strane odlagališta. Odlagalište ima priključak na javnu cestu (makadamska cesta), nema plato za pranje kotača i ne postoji mogućnost vaganja otpada. Za prekrivanje odloženog otpada pokrivnim slojem koristi se buldožer. U samom prostoru odlagališta uz plohu A nalazi se djelomično u kontejnerima, a djelomično na nasutoj zemljanoj površini sljedeće vrste otpada: električni i elektronički otpad, otpadne gume, metalni otpad, plastični otpad, otpadna umjetna trava s nogometnih i teniskih igrališta u obliku tepiha. Prema Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru na odlagalištu Cerovka, navedeni prostor treba urediti kao reciklažno dvorište sukladno važećim propisima. Sanacija, odnosno otvaranje i zatvaranje odlagališta se vrši postupno prema projektnoj dokumentaciji (Studija utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada Cerovka, EKONERG, Zagreb, 2005). Ugovorom o korištenju sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje u sudjelovanju u realizaciji programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Cerovka, Gradu Sveti Ivan Zelina dodijeljeno je 260.000 kuna pomoći za realizaciju programa sanacije odlagališta odnosno izradu projektne dokumentacije. Program je realiziran tijekom 2006. godine te više ne postoje nikakve obveze prema fondu.


60

Prema Izvješću o izvršenju programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Svetom Ivanu Zelini za 2006. i 2007. godinu, u 2006. godini za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Cerovka (izgradnju drenaže za procjedne vode i odvodnje u sabirnu jamu) utrošeno je oko 200.000,00 kn, a u 2007. godini za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Cerovka (Idejno rješenje, glavni i izvedbeni projekt sanacije odlagališta) utrošeno je oko 200.000,00 kn. Tablica 16. Podaci o odlagalištu komunalnog otpada Cerovka Izvor: Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije, 2005. Površina, ha Kapacitet, m3 Odloženo otpada, m3 Popunjenost, % 1,1 60.000 16.000 27 Sastav komunalnog otpada odloženog na odlagalištu otpada Cerovka prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 11. Sastav komunalnog otpada odloženog na odlagalištu Cerovka – Sv. Ivan Zelina Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:

- komunalni otpad (skupljen i odložen): 2.040,00 t - komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu): 333,00 t - neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*: -

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------- 2.373,00 t

*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom


61

Zelinske komunalije d.o.o. obavljaju skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, te su tijekom 2005. na odlagalištu Cerovka obavljali i odvojeno skupljanje otpada. Ukupno je odvojeno prikupljeno 14% otpada. Količine i sastav odvojeno skupljenog otpada prikazani su u sljedećoj tablici i slici. Tablica 17. Količina odvojeno skupljenog otpada tijekom 2005. godine Sastav Količina odvojeno skupljenog otpada (t)

Staklo 175,00

Papir 150,00

PET ambalaža 8,00

Slika 12. Postotak odvojeno skupljenog otpada i odloženog otpada tijekom 2005. godine Postotak odvojeno skupljenog otpada na području Sveti Ivan Zelina koje skupljaju komunalno poduzeće Zelinske komunalije d.o.o i Ekoflor plus d.o.o. u odnosu na odloženi otpad iznosi 14%.


62

Tablica 18. Količine otpada za Grad Sveti Ivan Zelina za 2005. godinu Općina / Grad

Broj stanovnika (popis 2001. godine)

Količina komunalnog otpada 2005. (t) (podaci dobiveni upitnikom)

Količina odvojeno sakupljenog otpada 2005. (podaci dobiveni upitnikom)

Sv. Ivan Zelina

16.268 2.040 175 t – S; 1150 t – P; 8 t – PET

Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2008.

Tablica 19. Procijenjene količine neopasnog otpada za Grad Sveti Ivan Zelina za 2005. godinu

Općina / Grad

Broj stanovnika

Komunalni otpad (t/god)

Odvojeno sakupljeni otpad (t/god)

Ukupno neopasni otpad (t/god)

Ukupno neopasni otpad po stanovniku (kg/stan./god)

Sv. Ivan Zelina

16.268 2.040 333,00 2.373,00 145,87

Tablica 20. Prosječne količine neopasnog otpada za Grad Sveti Ivan Zelina Komunalni otpad (t/god)

Komunalni otpad po stanovniku (kg/ stanovnik/ god)

Ostali neopasni otpad (t)

Neopasni otpad (t/god)

Neopasni otpad po stanovniku (kg/stan./ god)

2297 129 353 2650 149

3.4.3. Divlja odlagališta Nacionalnom strategijom zaštite okoliša RH i Nacionalnim planom za djelovanje za okoliš problem uspostave sustava gospodarenja otpadom istaknut je kao jedan od najznačajnijih prioriteta u zaštiti okoliša. Osim neuređenih odlagališta koja služe za prihvat otpada, veliki problem predstavljaju i „divlja“ odlagališta na koja građani samoinicijativno dovoze različit otpad, bez ikakve kontrole na lokacije u prirodu. Ove lokacije su po svim mjerilima zaštite okoliša neadekvatne, te direktno i indirektno ugrožavaju zdravlje ljudi i narušavaju ravnotežu u prirodi. Divlja odlagališta nastaju kao rezultat nedostatka edukacije, organizacije i kulture ljudskog faktora. Uklanjanje i sanacija divljih odlagališta je, prema Zakonu o otpadu je obveza jedinica


63

lokalne samouprave (gradova i općina). Međutim, kako jedinicama lokalne samouprave redovito nedostaju sredstva, provedba ove odredbe Zakona je otežana. Na području Grada Sveti Ivan Zelina, prema Novelaciji plana sanacije divljih odlagališta otpada Grada Sveti Ivan Zelina iz 2007. godine, postoje tri divlja odlagališta:

- divlje odlagalište Goblina, - divlje odlagalište Zelinski Biškupec, - divlje odlagalište Sveta Helena.

3.4.4. PODACI IZ REGISTRA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA – ROO U sljedećoj tablici prikazani su podaci o onečišćivačima na području Grada Sveti Ivan Zelina, vrstama emisije u zrak te količinama emisije za sastavnicu zrak. Tablica 21. Podaci iz Registra onečišćavanja okoliša za područje Grada Sveti Ivan Zelina NEOPASNI OTPAD

Količina emisije, t/god. Onečišćivač Ključni broj 2005. 2006. 2007.

1. 25 Klaonica 02 02 02 270,8800 303,6800 2. Drvna industrija Zelina d.d. 03 01 05 4080,0000 7180,0000 3. KUNA KOŽA, Galanterija

i trgovina 04 01 09 0,2500 0,3100

12 01 99 0,2000 15 01 01 0,0200

4. RAL-TON d.o.o.

15 01 02 0,1450 15 01 01 75,1700 23,8000 15 01 02 2,5000 2,2000 15 01 03 4,0000 3,8000 15 01 04 8,9000 3,8000

5. Iskra d.d.

15 01 07 0,9000 0,4000 6. Vulkanizer Antolković 16 01 03 7,1000 1,8000

15 01 02 0,1120 16 01 17 2,7600 20 01 01 2,8500

7. Zelinka d.d.

20 01 11 8,2000 5,1000 8. Čazmatrans – Prijevoz

d.o.o. 12 01 01 1,6700

9. Cinčaona Helena d.o.o. 12 01 03 7,1000 10. FINDAS d.o.o. 12 01 01 8,7200 11. HEP d.o.o. Elektra Zagreb 16 01 03 0,2360


64

17 04 02 1,6470 4,6110 17 04 07 7,2020 17 04 11 2,4870 1,9800 17 04 05 0,3300 17 01 01 14,0500 15 01 02 21,4460 15 01 07 29,0700 15 01 04 0,3780

12. KONZUM d.d. Sveti Ivan Zelina

15 01 01 27,6000

OPASNI OTPAD 1. Vulkanizer Antolov 13 02 05* 0,0400 0,0440

13 05 02* 2,1430 2. Ina d.d. benz. postaja Sv. Ivan Zelina 15 01 10* 0,3530

3. Zavod za javno zdravstvo

18 01 03* 0,0160 0,0010

4. Županijske ceste Zagreb 13 02 05* 0,8500 5. Tifon d.o.o. benz.

postaja 15 01 10* 0,0240 0,1760

6. Findas d.o.o. 15 02 02* 0,0600 7. Drvna industrija Zelina

d.d. 13 02 06* 0,0004

15 01 10* 0,2380 8. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.

17 05 03* 9,4600

20 01 21* 0,0600 13 02 05* 0,1600 13 02 06* 0,0060

9. Zelinka d.d.

13 05 03* 0,0180


65

Tablica 22. Vrste i količine neopasnog tehnološkog otpada na području Grada Sveti Ivan Zelina u t/god Ključni

broj Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

2 OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE

02 02 02 otpadno životinjsko tkivo 270,8800 303,6800

3 OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

03 01 05 piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, iverice i furnir koji nisu navedeni pod 03 01 04

4080,0000 7180,000

4 OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE

04 01 09 otpad od obrade i završne obrade 0,2500 0,3100

12 OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA TE FIZIČKE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrže željezo

10,3900

12 01 03 strugotine i opiljci obojenih metala 7,1000

12 01 99 otpad koji nije specificiran na drugi način

0,2000

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 01 ambalaža od papira i kartona 75,1900 23,8000 27,6000

15 01 02 ambalaža od plastike 2,6450 2,2000 21,5580

15 01 03 ambalaža od drveta 4,0000 3,8000

15 01 04 ambalaža od metala 8,9000 3,8000 0,3780

15 01 07 staklena ambalaža 0,9000 0,4000 29,0700

16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU

16 01 03 otpadne gume 7,1000 2,0360

16 01 17 željezne kovine 2,7600

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 01 01 beton 14,0500

17 04 02 aluminij 1,6470 4,6110

17 04 05 željezo i čelik 0,3300

17 04 07 miješani metali 7,2020

17 04 11 kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10

2,4870 1,9800


66

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 01 papir i karton 2,8500

20 01 11 tekstil 8,2000 5,1000

UKUPNO 4461,115 368,852 7287,435

Tablica 23. Vrste i količine opasnog tehnološkog otpada na području Grada Sveti Ivan Zelina u t/god.

Ključni broj Vrsta otpada 2005. 2006. 2007.

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 02 05* neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike na bazi mineralnih ulja

0,0400 0,8500 0,0600

13 02 06* sintetska maziva ulja za motore i zupčanike 0,0064

13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda 2,1430

13 05 03* muljevi iz ulaznog okna 0,0180

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE I SREDSTVA ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

0,5580 0,2260 1,164

15 02 02* apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima

0,0600

16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU

16 07 08* otpad koji sadrži ulja 1,4070

16 07 09* otpad koji sadrži ostale otpadne tvari 4,5880 2,2180

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17 05 03* zemlja i kamenje koji sadrže opasne tvari 9,4600

18 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI I ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽIVANJA (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

18 01 03* ostali otpad čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

0,0160 0,0010

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE


67

20 01 21 fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 0,0600

UKUPNO 8,752 3,355 10,7684

3.4.5. Ciljevi i mjere Ciljevi i mjere zaštite okoliša za sastavnicu okoliša otpad preuzeti su iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja na okoliš te su u skladu s ciljevima i mjerama navedenim u Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije. U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi zaštite okoliša obzirom na otpad i mjere za ostvarivanje tih ciljeva.


C1 Izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada

C2 Stalni razvoj sustava vrednovanja otpada (primarne reciklaže)

C3 Osigurati izdvajanje problematičnih tvari (opasni otpad koji nastaje u kućanstvima i sl. – baterije, ulja, stari lijekovi, i dr.)

C4 Unapređenje sustava skupljanja i prijevoza otpada

C5 Uspostava optimalnog sustava obrade neopasnog (termička i biološka) i opasnog otpada

C6 Osigurati sigurno skladištenje opasnog otpada na području Županije

C7 Uspostaviti ŽCGO kao suvremeno sanitarno odlagalište otpada, sukladno RH propisima i EU standardima

C8 Saniranje problematičnih starih odlagališta i smetlišta, “divljih odlagališta”, kao i njima onečišćenih dijelova okoliša

C9 Uspostava usklađenosti i suradnje gradova i općina na području Županije, u vezi s problematikom komunalnog i drugog otpada, kao nužnog preduvjeta za njeno kvalitetno rješavanje

C10 Edukacija javnosti o problematici otpada

C11 Osigurati nadzor i praćenje funkcioniranja sustava zbrinjavanja otpada i njegovog utjecaja na okoliš




C1 M1

Edukacija i promocija životnih stilova koji nastoje smanjiti količinu otpada (recikliranje, kompost, odvojeno prikupljanje, odabir proizvoda sa

Škole, vrtići, NVU, LU, KP, GS, ŽP

PR, TR

UOPGZ, UOZRG, ŽP, LP


68

prihvatljivijom ambalažom, itd). Veliki potencijal ima djelovanje kroz škole i vrtiće na najmlađe, a preko njih i na njihove obitelji.

M2 Organizacija i poticanje tržišta recikliranih materijala.

KP, LU, UOPGZ, GS

PR, TR

ŽP, LP, GS

M3

Organizacija optimalne mreže reciklažnih dvorišta (potpuna usluga primarne reciklaže, dakle i prihvat opasnih tvari) i tzv. zelenih otoka (samo kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku).

KP, LU, UOPGZ,

PR GS, UOZRG

M4

Organizacija sustava za odvojeno prikupljanje organskog otpada (edukacija, kontejneri, mreža sakupljanja, promocija jednostavnih sustava za kompostiranje u sklopu domaćinastava, i sl.)

KP, LU, UOPGZ, UOZRG

PR, TR

KP, LU, UOPGZ, UOZRG C2

M5

Poticaj povezivanju proizvođača i potencijalnih korisnika sekundarnih sirovina preko burze otpada (BO) (pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)) ili izravno.

UOG, HGK, HGK-BO

PR, trajno

UOG, HGK, HGK-BO

C3 M6

Edukacija vezana uz izdvajanje problematičnih tvari.

KP, NVU, LU, UOPGZ, UOZRG

PR, trajno

M7

Osigurati da infrastruktura u segmentu sakupljanja i transporta otpada kvalitetno odgovori trendu povećanih zahtjeva na ovaj segment gospodarenja otpadom, koji je neminovna posljedica unapređenja sustava kao cjeline (Održavanje komunalnog parka. Uvođenje ISO 14000 standarada u poslovanje.) .

KP, LU, UOPGZ, GS

PR/SR ŽP, LP,

C4

M8

Organizacije transporta koji optimizira njegovu učinkovitost kombinacijom transportnih vozila različitih veličina i pretovarne stanice. Lokaciju za pretovarnu stanicu također treba odrediti optimizacijom ovako zadanog problema, no nastojati ju smjestiti na mjesto današnje deponije, koja će u međuvremenu biti

ZPUZO, KP, konzultanti, LU, UOPGZ

PR/KR ŽP, LP,


69

sanirana i rekultivirana.

C5 M9

Uspostava kompostane u sklopu ŽCGO. Probati osigurati kvalitetu komposta upotrebljivu za poljoprivrednu proizvodnju. Ono što ne zadovoljava zbog prevelikih onečišćenja, koristiti za rekultivaciju ŽCGO-a. Eventualno odvajanje dijela otpada visoke energetske vrijednosti za obradu u budućoj spalionici na području Grada Zagreba.

KP, UOPGZ, ŽCGO

PR/SR ŽP, LP,

C6 M10 Uspostaviti središnje županijsko sabirno mjesto (skladište) za opasni otpad u sklopu ŽCGO-a.

ŽCGO, UOPGZ, LU

PR ŽCGO, MZOPU, ŽP

C7 M11

Detaljnijom studijom i na njoj temeljenim široko participativnim procesom odlučivanja, odrediti konačnu lokaciju za ŽCGO.

UOPGZ, LU, ZPUZO, KP, Javnost

PR/KR ŽP, LP

M12

Usporedno s pokretanjem ŽCGO-a pristupiti zatvaranju ili prenamjeni u sortirnicu i pretovarnu stanicu

UOPGZ, KP, ZPUZO, LU

PR/KR ŽP, LP, GS

C8

M13

Nastaviti s čišćenjem "divljih odlagališta". Nastojati spriječiti njihovo obnavljanje: nadzor, postavljanje na isto mjesto neke minimalne infrastrukture za prikupljanje otpada koji se prethodno odbacivao nekontrolirano, i sl.

UOPGZ, NVU ZPUZO, LU

PR, trajno

LP, ŽP, GS

C9 M14

Usvojiti zajedničku strategiju gradova i općina Županije o postupanju s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom. Osigurati institucionalnu suradnju (uspostava zajedničke institucije/javnog poduzeća koje će upravljati ŽCGO u svim fazama njegova životnog vijeka, razgraničenje nadležnosti ŽCGO-a i lokalnih aktera, financiranje ŽCGO-a, dinamika prijelaznog razdoblja, suradnja lokalnih aktera, i dr.)

UOPGZ, LU, KP, GS,

PR -

C10 M16 Razne promotivno-edukativno-informativne mjere: organiziranje natjecanja (za najčišći grad/općinu, u

UOZRG, UOPGZ, LU, GS,


70

količini prikupljenih sekundarnih sirovina po stanovniku, i sl.), jumbo plakati, veća prisutnost u medijima, uspostava pilot-projekata u školama i javnim institucijama, itd.

TZOG

C11 M17

Pratiti sljedeće elemente sustava i sastavnice okoliša: utjecaj na tlo i uporabu tla (zauzetost prostora, te onečišćenje tla), postupanje s otpadom (dovoz, odlaganje, dnevne prekrivke, i dr.), utjecaj na vode (stanje otpadnih voda, njihova obrada, utjecaj na recipijent), onečišćenje zraka (tijekom redovnog rada i u slučaju akcidentnih situacija kao što je samozapaljenje), onečišćenje bukom (strojevi na odlagalištu, transportna vozila).

KP, GS, LP, ZPUZO, UOPGZ, IZO

PR GS, LP, ŽP

C1-11

M18 Izraditi Plan gospodarenja otpadom Grada Sveti Ivan Zelina.

LU PR LP

3.5. BUKA

Prema Zakonu o buci (NN 30/09), buka okoliša jest neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Buka štetna po zdravlje ljudi jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka.

Karta buke jest prikaz postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke na promatranom području, izražena harmoniziranim indikatorima buke. Najčešći podaci koje karta buke sadrži jesu prekoračenje propisanih dopuštenih vrijednosti, procijenjeni broj ljudi izloženih pojedinim razinama buke te procijenjeni broj stanova, škola, bolnica izloženih određenim vrijednostima indikatora buke u promatranom području. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine. Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Strateške karte buke su karte buke koje obuhvaćaju samo jedan određeni izvor buke tj. cestovni, željeznički, zračni promet i industriju, uključujući i vodni promet zajedno s pripadajućom infrastrukturom te objekte za šport i rekreaciju itd.


71

Gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi: 1. strateške karte buke, 2. akcijske planove.

Obveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Strateške karte buke i akcijski planovi sastavni su dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš. Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja te u potpunosti moraju biti dostupni javnosti.

Gradovi su obvezni strateške karte buke izraditi u roku od dvije godine, a akcijske planove u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu Zakona o buci.

Grad Sveti Ivan Zelina je ugovorio izradu karte buke s ovlaštenim izrađivačem DARH 2 d.o.o., radi spoznaje o potrebi provođenja zaštite od buke kao važnog segmenta zaštite i brige o okolišu. Karta buke je izrađena u prosincu 2009. godine. 3.5.1. Ciljevi i mjere

Ciljevi i mjere zaštite okoliša za buku preuzeti su iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja na okoliš, u skladu su sa ciljevima i mjerama navedenim u Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije te su usklađeni s novom zakonskom regulativom.


C1

Na temelju izrađene karte buke izraditi akcijske planove te ustanoviti broj stanovnika i stanova ugroženih prevelikom bukom

C2 U većoj mjeri uvažavati buku kao vid onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša

C3 Uskladiti aktivnosti u pogledu buke s drugim djelatnostima


72

Tablica 27. Mjere zaštite okoliša



M1 Izraditi akcijske planove u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09).

LU, ŽU SR LP, ŽP C1

M2 Usvojiti Kartu buke i primjenjivati njene odredbe. LU

PR, TR

LP

M3 Educirati aktere o problemu buke (nevladine udruge, odgovorne službe, proizvođače buke, planere).

LU PR, TR

LP

C2

M4 Rješavati postojeći problem buke od prometa u naseljima. Mjere uključuju: gradnju zaobilaznica oko mjesta, premještanje prometa izvan stambenih zona, popravak cesta (kvalitetnija cesta – manje buke), smanjenje dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), izgradnja zaštitnih zidova uz prometnice (učinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnja zaštitnih nasada (nije naročito učinkovito u tehničkom smanjenju buke – mjereno decibelima – no subjektivno vrlo popravlja dojam), izostakla na prozorima koji bolje izoliraju stanove izložene prekomjernoj buci.

UOPGZ, UOZRG,

PR, DR

ŽP, LP, KP, DP

M5 Prilikom prostornog planiranja uvažiti utjecaj buke na čovjeka i ostali živi svijet.

LU, ZPU, TR LP

M6 Fokusirati se na rješavanje problema buke koji proizlazi od tranzitnog prometa.

LU, HC PR, TR

LP, GS C3

M7 Poboljšati inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi iz Studija utjecaja na okoliš.

MZOPUG, IZO, GI

TR GS


73

3.6. ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Polazne pretpostavke zaštite prirodne i kulturne baštine proizlaze iz zakonskih obveza i suvremenih stavova iznesenih u međunarodnim konvencijama, poveljama i preporukama. Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (integralne) zaštite, gdje je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, a često i uvjetuju. Prateći europske trendove u očuvanju krajobraza, Hrvatska je također pokrenula aktivnosti kojima se pridaje veća važnost krajobraznim vrijednostima. Iako se zaštita krajobraza provodi već dugi niz godina, ona je uglavnom bila svedena na normativne mjere kojima su se štitila samo posebno zaštićena i evidentirana područja prirodne i kulturne baštine, na područja predloženom za zaštitu u prostornim planovima, te na mjere zaštite utvrđene u postupku Procjene utjecaja na okoliš, za zahvate za koje je obavezno provesti taj postupak. Republika Hrvatska odlikuje se izuzetno bogatom krajobraznom raznolikošću. Na očuvanje krajobrazne raznolikosti negativno utječe ubrzana urbanizacija i širenje gradova. Do promjena je došlo i u ruralnim područjima, uglavnom zbog depopulacije, napuštanja tradicionalnog načina gospodarenja zemljom, bespravne i nekontrolirane gradnje, ali i zbog planova i planskih smjernica u kojima se nisu poštivala prirodna obilježja prostora i tradicijski oblici izgradnje. Najznačajniju prekretnicu za razvoj sustava zaštite prirode u izvještajnom razdoblju označile su aktivnosti povezane s pripremama Republike Hrvatske za pristup Europskoj uniji. U svjetlu pristupa Europskoj uniji u periodu 2004. – 2006. godine, intenzivirane su brojne aktivnosti s područja zaštite prirode od kojih prvenstveno treba spomenuti: nastavak procesa usklađivanja zakonodavstva s propisima Europske unije, nastavak sustavnog procesa inventarizacije sastavnica biološke raznolikosti Hrvatske što je rezultiralo objavom crvenih popisa ugroženih gljivljih, biljnih i životinjskih vrsta te crvenih knjiga za pojedine skupine biljaka i životinja, izradu karte staništa, razvoj središnjeg informatičkog sustava zaštite prirode, proglašenje ekološke mreže Republike Hrvatske te pripreme za proglašenje međunarodno ekološki značajnih područja – mreže NATURA 2000.


74

3.6.1. Stanje na području Grada Sveti Ivan Zelina Na području Grada Sveti Ivan Zelina zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode su:

Zaštićeno: - Značajni krajobraz: · Zelinska glava

Evidentirano: - Značajni krajobraz: · Zelinska glava s proširenjem granice - Spomenik parkovne arhitekture: · park oko kurije obitelji Jedriš – Donja Zelina · park oko kurije obitelji Domin – Donja Topličica - Park šuma: · hrastova šuma kod Hrastja.

Za zaštitu su predviđeni i Donja Topličica i Park u Donjoj Zelini kao spomenici parkovne arhitekture. Za ta je područja potrebna izrada posebnih planova zaštite od požara. Osobito vrijedni predjeli:

- Osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz: - Područje Radoišće i Zrinščina

- Dolina Bedenice - Drenova i dolina Nespeša

- Osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz: - Dolina Lonje od Polonja do Tomaševca.

Prostornim planom određeni osobito vrijedni predjeli ne predlažu se za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, nego se štitite mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti. Prema Prostornom planu Grada Sveti Ivan Zelina, područja i lokaliteti osobitih kulturno-krajobraznih vrijednosti i mjere za njihovo očuvanje iskazani su u četiri kategorije po sljedećim prostornim cjelinama:

· U 1. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina državnog značaja spada područje "Zelinska glava" s planiranim proširenjem.

· U 2. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina regionalnog značaja spadaju: područje od Žitomira, dolina potoka Moravščak i potoka Bedenice s


75

obližnjim naseljima, dolina Lonje do Brezovca Zelinskog te područje Radoišće i Zrinščina.

· U 3. kategoriju kulturnog krajolika - svrstano je naselje Krečaves, područje Mokričke šume s dolinama potoka Bukovec, Cukovec, Rakovica te obližnja naselja, kao i najjužnije područje Grada tj. južno od autoceste Zagreb-Varaždin.

· U 4. kategoriju kulturnog krajolika – područja s izraženim konfliktima u prostoru nalaze se: šire područje naselja Sveti Ivan Zelina od Donjeg Orešja do Paukovca, zapadni obronci Grada s dolinama Nespeša i Zeline te pritocima.

U prostoru kulturnog krajolika 1. kategorije treba održati i unaprijediti zatečene vrijednosti krajobraznih cjelina, prvenstveno kroz tradicionalni način korištenja prostora. Zato su zadržana postojeća naselja, odnos šumskih i poljoprivrednih površina koje okružuju naselja, naročito na vizualno istaknutim područjima. Planom se čuva tradicionalna tipologija naselja i tipologija elemenata tradicionalnog graditeljstva. U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije u naseljima i njihovim okolnim prostorima, čuvaju se vrijedne karakteristike prostora. Formiranje građevinskih područja naselja usklađuje se sa njihovom povijesnom strukturom i okruženjem. U prostoru kulturnog krajolika 3. kategorije teži se planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejsažnih te kulturno-povijesnih vrijednosti. U prostoru kulturnog krajolika 4. kategorije Prostornim planom su valorizirane postojeće izgrađene strukture i predviđene su planske mjere sanacije konfliktnih područja.

3.6.1.1. Zelinska glava

Područje Zelinske glave zaštićeno je 1991. godine u površini od 951,56 ha, a pruža se sjeverozapadno od grada Sveti Ivan Zelina i predstavlja najistočnije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Unutar zaštičenog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelin-grada. U ovom području Medvednice očuvala se raznolikost i bujnost prizemnog rašća u kojem se naročito ističu proljetnice. Uz prilazni put ka Zelin-gradu, uz potok, proteže se pojas ljeskove šume.


76

Slika 13. Zelinska glava 3.6.2. Ciljevi i mjere Biološka i krajobrazna raznolikost svojevrstan je (bio)indikator stanja okoliša u nekom području, pa sukladno tome, većina navedenih mjera vezanih uz druge teme (tlo, voda, zrak, otpad, poljoprivreda, šumarstvo, …), ima pozitivne učinke i na stanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva odgovaraju onima navedenim u Nacionalnoj strategiji i Planu djelovanja za okoliš te Programu zaštite okoliša Zagrebačke županije.


C1 Inventarizacija i kartiranje biološke i krajobrazne raznolikosti C2 Procjena stanja i ugroženosti prirodnih vrijednosti, vrijednih krajobraza te ugroženih i

osjetljivih staništa i svojti C3 Izrada akcijskih planova zaštite i unapređenja stanja (prioritet imaju najvrjedniji i

najugroženiji segmenti bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) C4 Provedba i nadzor provedbe akcijskih planova (prioritet imaju najvrjedniji i

najugroženiji segmenti bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) C5 Integracija brige o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti u druge sektore C6 Razvijanje provedbenih kapaciteta (svi aspekti, uključujući financiranje, usklađivanje

aktera, istraživački resursi, institucije, informiranje javnosti,…) C7 U prostorne planove ugrađivati elemente kojima se štiti biološka i krajobrazna

vrijednost Tablica 29. Mjere za ostvarivanje ciljeva

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Sudionici i

nositelji Rok

Mogući izvori

financiranja

M1

Evaluirati prijedloge prirodnih vrijednosti za zaštitu (iz prostorno-planske dokumentacije, Izvješća o stanju okoliša i drugo) te predati zahtjeve za pokretanje postupka proglašenja zaštićenih prirodnih područja (preventivna zaštita).

ŽU, JU, LU, DZZP, MK, NVU, javnost, MPŠVG

PR, TR

ŽP, LP, DP C1,2 C1,2

M2 Izraditi/revidirati Planove upravljanja za zaštićene dijelove prirode (s programom zaštite šumskih ekoloških

ŽU, ZPU, JU, HŠ, MK, IZP, ŠI, LU,

KR/SR ŽP, DP, HŠ


77

sustava). NVU, javnost

M3

Uspostaviti informacijski sustav biološke i krajobrazne raznolikosti na nivou Grada, koji će objedinjavati podatke praćenja i istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode i zaštićenim krajobrazima.

LU, ŽU, ZPU, JU, MK

SR DP, ŽP, MI

M4 Poticati izradu programa sanacije svih oblika devastiranog krajobraza.

MK, ŽU, LU, ZPU

TR ŽP, LP

M5

Dokumentima prostornog uređenja i dodjelom dozvola za eksploataciju prirodnih dobara racionalizirati broj novih lokacija te koristiti terene koji su već djelomično devastirani.

ŽU, MZOPUG, ZPU, LU, RI

TR, DR

LP, ŽP, DP

M6

Uvažavati ekološke kriterije kod razmatranja hidrotehničkih projekata. Provesti reviziju provedenih hidrotehničkih zahvata i vidjeti može li se negdje situacija unaprijediti (vratiti vodu u stare vodotoke, podići razinu podzemnih voda i sl.).

HV, UOZRG, JUZPZŽ, UOPGZ

PR, DR

HV, ŽP, GS

C3,4

M7 Unaprijediti gospodarenje šumama na način da se više uvažavaju ekološki kriteriji.

HŠ, UOPRRŠ, UOZRG, JUZPZŽ

PR, trajno

HŠ, ŽP

C5 M8 Prakticirati održiv lov i ribolov koji ne ugrožavaju bioraznolikost područja.

UOPRRŠ, JUZPZŽ

PR, trajno

GS

M9

Pomoći zaštitu vrijednih krajobraza promoviranjem i raznim vrstama potpore djelatnostima koje pomažu očuvanje autentičnih krajobraza (ruralni turizam, ekstenzivna – tradicionalna poljoprivreda)

UOPRRŠ, TZOG, UOZRG, UOG, LU, NVU

PR, DR

ŽP, LP, DP

M10 Javno promovirati ideju krajobraza i njegove vrijednosti.

UOZRG, LU, NVU, UDUZŽ, TZOG

PR ŽP, LP

M11 Opremiti bogatstvo biološke i krajobrazne raznolikosti na način da ga se može koristiti kao turistički

TZOG, JUZPZŽ, UOZRG, LU

PR, DR

GS, ŽP, LP


78

resurs, bez negativnih posljedica (interpretacija i prezentacija, uređenje staza).

M12 Poticati ekološki zdravu poljoprivredu.

UOPRRŠ PR,

trajno ŽP, LP

M13

Uspostava bliske suradnje između uprave, istraživačkih institucija, udruga, osnovnih i srednjih škola, i drugih aktera.

Svi akteri PR,

trajno ŽP, LP

M14

Uspostaviti suradnju među nevladinim udrugama i uputiti ih o vrijednostima krajobraza i bioraznolikosti.

ZPU, JU, NVU

TR DP, ŽP, MI,

donacije

M15

Izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja (osigurati javnost podataka)

ŽU, ZPU, TZGIO, LU, JU

TR DP, ŽP, MI,

donacije

C6

M16

Planskim mjerama i odredbama za provođenje PPUG, kao i posebnim uvjetima zaštite, postići usklađivanje svih aktivnosti u prostoru, koje treba temeljiti na načelima održivog razvitka u svrhu očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti.

ŽU, LU PR, TR

ŽP, LP

3.7. UPRAVLJANJE EKOLOŠKOM RIZICIMA I NESREĆAMA

Zagrebačka županija je usvojila Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije – Revizija I. na sjednici održanoj 13. srpnja 2007. godine. Plan intervencija u zaštiti okoliša odnosi se na moguće ekološke nesreće ili iznenadni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi. Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama drugih zakona. Plan intervencija u zaštiti okoliša temelji se na načelima: preventivnosti, cjelovitosti, plaćanja troškova onečišćavanja, poštivanja prava, javnosti i sudjelovanja. U Planu intervencija identificirani su izvori opasnosti te vrste i količine opasnih tvari analizom Operativnih planova, napravljen je proračun za najgori mogući slučaj (WORST CASE) te su temeljem analize rizika utvrđena mjesta velikog rizika u Zagrebačkoj županiji


79

(izdvojene su lokacije s opasnim tvarima koje se smatraju rizičnima za stanovništvo i lokacije s opasnim tvarima za koje postoji mogućnost prekožupanijskih i prekodržavnih utjecaja), utvrđene su mjere i postupanje u slučaju iznenadnog događaja te je napravljen popis subjekata i osoba koje sudjeluju u provođenju Plana intervencija. Osnovni cilj ovih planova je da, unutar prostora svoje ingerencije, sukladno njegovim regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima, usklade i dopune postojeće planove intervencija fizičkih i pravnih osoba. Osim toga, vrlo je važno da plan treba izraditi prema smjernicama APELL programa. APELL je UNEP/IEO (United Nations Environment Programme /Industry and Environment) inicijativa iz 1988. godine, koja polazi od osnovnog, na iskustvu temeljenog uvjerenja da je, u slučaju izvanrednih događaja, za uspješnu zaštitu ljudi i okoliša od najveće važnosti upravo spremnost, opremljenost, uvježbanost, organiziranost, itd. na lokalnoj razini. Do donošenja županijskog plana, odnosno plana općina i gradova, primjenjuje se državni plan i postojeći izdvojeni operativni planovi pravnih i fizičkih osoba u razmatranom području. Plan intervencija se primjenjuje na cijelom teritoriju Županije, kod iznenadnog onečišćenja zraka i tla, odnosno biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti gospodarskog subjekta , grada ili općine na čijem se području događaj dogodio. Prema članku 36. Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 86/99 i 12/01), a tijela imenovana i ustrojena prema Planu intervencija nastavljaju s djelovanjem dok se ne ustroje, odnosno imenuju tijela sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav zaštite i spašavanja. Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07), zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje. Vlada Republike Hrvatske odgovorna je za upravljanje i učinkovito funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja u katastrofama. U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

- najmanje jednom godišnje, ili pri donošenju proračuna, u cjelini razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja, te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području,

- u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini,


80

- donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja, - donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i

spašavanja, - obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom.

Predstavnička tijela županija, na temelju podataka iz unutarnjih planova operatora, donose za područje županije vanjske planove za sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari koje mogu izazvati posljedice za život i zdravlje ljudi i okoliš. U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svoje područje:

- izrađuju i predlažu predstavničkim tijelima nacrte procjene ugroženosti, uz prethodno pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje,

- izrađuju i predlažu predstavničkim tijelima nacrte planova zaštite i spašavanja, - predlažu financiranje sustava zaštite i spašavanja na svom području, - pripremaju prijedloge općih akata kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u

provođenju zaštite i spašavanja, - određuju operativne snage zaštite i spašavanja i pravne osobe od interesa za zaštitu i

spašavanje, sukladno procjeni ugroženosti, - osiguravaju uvjete za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere

u zaštiti i spašavanju ljudi, imovine i okoliša, sukladno planovima zaštite i spašavanja, - osiguravaju uvjete za poduzimanje i drugih mjera važnih za otklanjanje posljedica

katastrofa i velikih nesreća te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom.

Županija izrađuje i predlaže vanjske planove predstavničkom tijelu županije. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u cilju ostvarenja potrebne razine zaštite stanovništva i materijalnih dobara i okoliša, mogu povjeriti izradu planova zaštite i spašavanja i vanjskih planova ovlaštenim pravnim osobama za stručne poslove u području planiranja zaštite i spašavanja. Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće. 3.7.1. Stanje na području Grada Sveti Ivan Zelina Na području Grada Sveti Ivan Zelina, u vremenskom razdoblju od 2005. do 2008. nije zabilježen niti jedan eko incident.


81

Gradsko vijeće Grada Svetog Ivana Zeline na 11. sjednici održanoj 07. veljače 2007. godine donijelo je odluku o prihvaćanju Procjene ugroženosti od požara i donošenju Plana zaštite od požara Grada Svetog Ivana Zeline izrađena od Protection d.o.o. Umag. Temeljem članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine, br. 174/04, 79/07), Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine, br. 40/08, 44/08) te Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, Gradsko poglavarstvo Grada Svetog Ivana Zeline, na. sjednici, održanoj dana 27. svibnja 2008. godine, donosi Odluku kojom se utvrđuju se pravne osobe kojima su određene posebne zadaće u provođenju zaštite i spašavanja:

1. Vatrogasna zajednica Grada Svetog Ivana Zeline 2. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Ivan Zelina 3. Dobrovoljno vatrogasno društvo Blaževdol 4. Ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Zelini 5. Veterinarska stanica d.o.o. Sveti Ivan Zelina 6. Gradsko društvo Crvenog križa Sveti Ivan Zelina 7. Zelinske komunalije d.o.o. Sv. Ivan Zelina 8. Centar za socijalnu skrb Sveti Ivan Zelina.

Gradsko vijeće Grada Svetog Ivana Zeline, na sjednici, održanoj dana 06. lipnja 2008. godine, donijelo je Odluku o imenovanju zapovjedništva civilne zaštite Grada Svetog Ivana Zeline i Odluku o imenovanju stožera zaštite i spašavanja Grada Svetog Ivana Zeline (Zelinske novine 07/08). Prema Planu intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije – Sažetak – Revizija I. iz 2007. godine, u Gradu Sveti Ivan Zelina evidentirane su četiri tvrtke koje su izradile Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša i to;

- Iskra d.d. koja se bavi proizvodnjom kemijskih proizvoda (temeljne i završne boje za metal, premazna sredstva za zaštitu i impregnaciju drva, sredstva za zaštitu te njegu podnih obloga i namještaja, sredstva za pranje i njegu u domaćinstvu, autokozmetika te program svijeća)

- Kamenik d.d. koji se bavi vađenjem vapnenca, gipsa i krede, izgradnjom i rušenjem građevinskih objekata, i dr.

- INA d.d. sektor trgovine na malo - Plinacro d.o.o., sektor transporta plina, pogon HRv. Zagorje – Zagreb.

U sljedećoj tablici prikazani su izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari na području Grada Sveti Ivan Zelina, dobiveni analizom Operativnih planova tvrtki koje su obveznice izrade istih.


82

Tablica 30. Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari – analiza Operativnih planova Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije – Revizija I., srpanj, 2007. godina

Pravna osoba Lokacija Opasna tvar Svojstvo Smještaj Količina,

t Zona

ugroženosti R(m)

Kamenik d.d. K. Krzanić 1. Sv. Ivan Zelina

motorna i otpadna ulja

zapaljiv, eksplozivan,

opasan po okoliš

bačve od 200 l

- 56

dizel gorivo zapaljivost, opasno po okoliš

podz. spremnici

60,2 114 INA d.d. sektor trgovine na

malo

BP Sveti Ivan Zelina

motorni benzini

zapaljivost, opasno po okoliš

podz. spremnici

52,5 114

Iskra d.d. Sveti Ivan Zelina,

Fučkani 6

dizel gorivo mergal

(toksična tvar)

zapaljivost, opasno po okoliš

cisterna 10

plinovod BIS Mačkovci-

MRS Zelina

prirodni (zemni) plin

zapaljivost, eksplozivnost

cjevovod za transport

plina

4,5 t/h 130 Plinacro d.o.o., sektor transporta plina pogon HRv. Zagorje – Zagreb

MRS Zelina Hrastje bb

prirodni (zemni) plin

zapaljivost, eksplozivnost

MRS 6,7 t/h 150

3.7.2. Ciljevi i mjere U nastavku dane tablice prikazuju ciljeve i mjere za ostvarivanje navedenih ciljeva u segmentu izbjegavanja i upravljanja ekološkim rizicima i akcidentima.


C1 Uspostaviti sustav kvalitetnih i usklađenih planova zaštite i spašavanja. C2 Smanjivati rizik od ekoloških nesreća. C3 Odgovarajuća opremljenost, uvježbanost i organiziranost svih subjekata koji

sudjeluju u provođenju planova zaštite i spašavanja.


83

Tablica 32. Mjere zaštite okoliša



M1

Izraditi popis pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogonom u kojem su prisutne opasne tvari.

UDUZŽ, IZO UOG, MGRP

PR/KR ŽP,GS, DP

C1

M2

Izraditi Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te na temelju Procjene izraditi Plan zaštite i spašavanja.

GS, i dr. PR/SR LP

M3

Kod svih planovima identificiranih rizičnih procesa i djelatnosti, nastojati podići razinu sigurnosti proaktivnim mjerama kao što su uvođenje standarda ISO 14000, nastojanje na čišćim i sigurnijim tehnologijama i tehnološkim procesima, NRT, itd.

GS, UOG, Ekostožer

PR, trajno

ŽP, GS

C2

M4

Kod planiranja aktivnosti u prostoru, voditi računa o rizicima vezanim uz pojedine djelatnosti, te ih na odgovarajući način izolirati od sadržaja koji bi u slučaju nesreće bili značajno ugroženi.

UOZRG, LU, Ekostožer

PR, trajno

ŽP, LP

C2,3 M5 Informirati i uključiti javnost kao subjekt u planove i pripremu za provedbu planova.

UOPGZ, LU, ZU, NVU

PR, trajno

ZP, LP

M6

Adekvatno ekipirati, opremiti, organizirati subjekte potrebne za djelotvornu i pravovremenu intervenciju u slučaju akcidenta (posebne vatrogasne jedinice, i sl.).

UOPGZ, LU, Ekostožer

PR ŽP, LP, GS, DP

C3

M7

Uvježbavanje, educiranje s redovitom provjerom spremnosti, uspostavljanja veza, obavješćivanja i ostalih Planovima predviđenih operacija.

UOPGZ, LU, Ekostožer

PR, trajno

ZP, LP


84

3.8. INDUSTRIJA, ENERGETIKA, PROMET, EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Gospodarstvo, sa svim svojim segmentima (industrija, malo poduzetništvo, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, trgovina, turizam, vodno gospodarstvo, promet i veze te rudarstvo), od presudne je važnosti za rast i budući razvoj cjelokupne Zagrebačke županije. Nositelji gospodarskog razvoja u Županiji su gradovi Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a oni svojim položajem i prostornim razmještajem čine dobru osnovu za uravnoteženi razvoj ukupnog prostora Županije. 3.8.1. INDUSTRIJA Industrija danas s jedne strane značajno doprinosi povećanju pritisaka na okoliš dok je s druge strane važan dio svakog modela održivog razvoja. Problem čine tehnologije koje se koriste, a koje su često zastarjele i kao rezultat toga iskorištavaju velike količine prirodnih resursa i energije te stvaraju velike količine otpada i onečišćenja. Održivi industrijski razvoj sjedinjuje ekonomske aspekte te okolišne i socijalne aspekte. Izraz „najbolje raspoložive tehnike“ – NRT - vodeće je načelo EU Direktive Vijeća 96/61/EC o integralnom suzbijanju i kontroli onečišćenja (IPPC – Integrated Pollution Prevention and Control) u smislu najdjelotvornijega i najnaprednijega stupnja razvoja onih aktivnosti i operativnih metoda koje naznačuju praktičnu primjerenost pojedinih tehnika za osiguranje osnova pri određivanju graničnih vrijednosti emisija za sprečavanje ili, gdje to nije moguće, smanjivanje emisija i utjecaja na okoliš kao cjelinu. Pri utvrđivanju najboljih raspoloživih tehnika, vodeći računa o troškovima i koristima vezanima uz pojedine mjere te vodeći računa o načelima predostrožnosti i sprečavanja, treba uzeti u obzir sljedeće zahtjeve:

1. korištenje tehnologija kod kojih nastaju male količine otpada; 2. korištenje manje opasnih tvari; 3. promicanje oporabe i recikliranja tvari koje nastaju i koje se koriste u procesu, i tamo

gdje je to primjereno, otpada; 4. usporedivi postupci, uređaji ili radne metode koje su uspješno iskušane na

industrijskoj razini; 5. tehnološki napredak i promjene u znanstvenim spoznajama i shvaćanjima; 6. vrsta, učinci i opseg predmetnih emisija; 7. datumi upuštanja novih ili već postojećih postrojenja; 8. vrijeme koje je potrebno za uvođenje najboljih raspoloživih tehnika; 9. potrošnja i svojstva sirovina (uključujući vodu) koje se koriste u postupku i energetska

učinkovitost;


85

10. potreba da se spriječi ili svede na minimum sveukupni utjecaj emisija na okoliš kao i uz njih vezane opasnosti;

11. potreba da se spriječe nesreće i da se posljedice za okoliš svedu na minimum; 12. sve nove informacije o tehnikama koje se objavljuju u službenim dokumentima EU.

3.8.1.2. Ciljevi i mjere

Sljedeće tablice prikazuju ciljeve i mjere za ostvarivanje ciljeva u svrhu zaštite okoliša u sektoru industrije, određene Strategijom i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš te Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije.


C1 Izradba općih okvira za čišću i održivu proizvodnju C2 Podizanje stupnja reciklaže i ekodjelotvornosti, te razvoj alternativnih postupaka i

proizvoda koji se temelje na obnovljivim resursima C3 Smanjivanje rizika od nesreća C4 Nadzor i smanjivanje emisija uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša




M1

Provoditi zakone i podzakonske akte vezane uz zaštitu okoliša i preporuke vezane za čistiju i održivu proizvodnju.

GS, JPP, ŽU, LU, HRCČP

TR DP, ŽP,LP, MI,GS

C1

M2

Promicati certifikaciju gospodarskih subjekata prema normama iz niza ISO 9000 i ISO 14000, te provoditi osposobljavanje kadra za sudjelovanje u sustavu zaštite okoliša.

JPP, ZPU, HGK

PR, TR GS, ŽP,DP, MI

M3

Lokalnim prostornim planovima odrediti područja, uvjete i mjere za pojedine gospodarske djelatnosti na osnovu županijske i gradske razvojne strategije i mjera propisanih u studijama utjecaja na okoliš.

ZPU, ŽU, LU KR LP, ŽP

M4 Osiguravanje postojanja potrebnih infrastrukturnih uvjeta na lokacijama

LU, UOZRG PR, trajno

LP


86

određenim kao gospodarskim zonama, prije dopuštanja djelatnosti unutar njih.

M5 Unaprijediti uspostavljeni sustav ROO.

UDUZŽ, MZOPUG, UOG, HGK, HOK, DI, JPP

PR DP, ZP, GS

M6 Uspostava djelotvornijeg i učinkovitijeg inspekcijskog nadzora koji na adekvatan način obuhvaća i "manje" onečišćivače.

UOG, HGK, HOK, DI, JPP, IZO

PR DP, ZP, GS

C2 M7

Poticanje uvođenja čistije tehnologije, korištenje energije dobivene iz obnovljivih resursa (prezentacije, educiranje, ekonomski instrumenti, znak "čiste (ekološke) proizvodnje, poticaji za smanjenje proizvodnje otpada, veće takse za onečišćavanje, i dr. ).

UOG, HGK, OGK, HRCČP, UOPGZ

PR, trajno

ZP, DP, MS, GS

C3 M8 Provedba skupa mjera određenih Planom zaštite i spašavanja.

UOG, Ekostožer, JPP, tvrtke

PR, trajno

GS, ZP, DP

C4 M9

Implementacija i nadzor nad implementacijom regulative o dopuštenim emisijama, te provođenju drugih mjera smanjivanja utjecaja na okoliš.

DI, UOG, UDUZŽ, JPP, IZO

PR, trajno

GS, ZP, MS

3.8.2. ENERGETIKA Dostupnost energije temeljni je preduvjet gospodarskog razvoja. Iako na svjetskoj razini veza između gospodarskog rasta i rasta potrošnje energije slabi (poboljšava se energetska učinkovitost), svjetska potražnja za energijom ipak i dalje raste.

Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2005. godine, Republika Hrvatska je preuzela obveze i u energetskom sektoru. Kako je energetska politika EU iznimno dinamična, nužna su stalna prilagođivanja i udovoljavanje nacionalne energetske politike sve zahtjevnijim ciljevima održivog energetskog razvoja (proklamirani ciljevi EU do 2020. godine: 20% energije iz obnovljivih izvora, 20% povećanje energetske učinkovitosti, 20% smanjenje emisija stakleničkih plinova i 10% biogoriva u ukupnoj potrošnji benzina i dizelskog goriva). Klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova postale su prioritetno pitanje razvoja. Glavni izazov je dugoročni razvoj gospodarstva sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida.


87

Teži se učinkovitijem korištenju energijom, korištenju obnovljivim izvorima energije, efikasnijem transportnom sustavu s većom uporabom neutralnih goriva glede emisije CO2 i internalizaciji eksternih troškova onečišćavanja okoliša putem uspostavljanja cijene emitiranog ugljikovog dioksida (čime se daje jasan signal gospodarstvu da u planiranju i investiranju mora uzeti u obzir i rizik što je povezan s onečišćenjem okoliša). Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske se postavlja cilj da se električna energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrošne tople vode zamijeni drugim energijskim oblicima: sunčevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom (u područjima udaljenim od mreže prirodnog plina). Energijske uštede se mogu promatrati i kao novi izvor energije pa je troškovno učinkovitim mjerama potrebno poticati energetsku učinkovitost kao sredstvo poboljšanja sigurnosti opskrbe. U daljem gospodarskom razvoju postoji znatan prostor za porast energetske učinkovitosti, uporabu obnovljivih izvora energije, distribuirane izvore energije i razvoj proizvoda i usluga na tom području. Razmah privatne inicijative brojnih malih i srednjih poduzetnika, investitora i konzalting društava, transfer inozemnih znanja i tehnologija i razvoj domaće proizvodnje čini ovo područje posebno važnim sa stajališta dinamiziranja gospodarskog razvoja. S obzirom na projicirana kretanja potrošnje i ponude energenata, u Hrvatskoj naglasak mora biti kako na povećanju energetske učinkovitosti tako i povećanju ponude radi boljeg funkcioniranja tržišta.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) pokrenuli su 2005. godine projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Cilj projekta je podizanje svijesti građanstva o efikasnoj potrošnji energije te poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, materijala i usluga u Hrvatskoj.

Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama Republike Hrvatske (Projekt SGE) dio je gore navedenog projekta. Financijsku potporu za provedbu pruža prvenstveno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te UNDP. Projekt SGE prije svega je usmjeren na jedinice lokalne i regionalne samouprave, dok su prema građanstvu i uslužnom sektoru usmjerene druge aktivnosti, poput nacionalne i lokalne informativne kampanje o energetskoj efikasnosti, seminara, besplatnih početnih energetskih pregleda i savjetovanja. Kao glavni ciljevi SGE projekta ističu se primjena modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, strateškog planiranje energetike i održivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini, što doprinosi smanjenju potrošnje energenata, a s tim i smanjenju emisija štetnih plinova u atmosferu, čime se potiče razvoj novih djelatnosti i poduzetništva.

Programom SGE gradovi i županije optimiziraju i smanjuju potrošnju energije poboljšanjem energetske učinkovitosti, a time izravno ostvaruju financijske uštede i smanjuju štetan utjecaj na okoliš. Projekt je započet pilot-projektom u Gradu Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji


88

2006. godine, a 19. prosinca 2007. godine prerastao je u nacionalni projekt koji obuhvaća sve hrvatske gradove i županije.

Drugi značajan projekt unutar Poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj je projekt Dovesti svoju kuću u red, kojemu je cilj poboljšanje energetske efikasnosti u zgradama državne i lokalne uprave. Cilj projekta je u skladu s direktivama Europske unije o potrošnji energije u zgradama. Projekt je pokrenut od strane Vlade Republike Hrvatske, te će obuhvatiti zgrade državnih i lokalnih upravnih tijela, škole, bolnice, sportske objekte, stambene i druge objekte koji su u državnom vlasništvu.

Grad Sveti Ivan Zelina se pridružio Projektu „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE) u Republici Hrvatskoj) pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Programu UN za razvoj (UNDP). Gradonačelnik Grada Sveti Ivan Zelina, u ime Grada Sveti Ivan Zelina, potpisao je Izjavu o politici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša koja je stupila na snagu 05.11.2008. godine i aktivno će se provoditi sljedećih pet godina u kojoj stoji da je strateško opredjeljenje Grada postići visoku učinkovitost potrošnje energije i zaštite okoliša. Zbog toga će Grad provoditi niz aktivnosti kojima će uspostaviti Sustav gospodarenja energijom (SGE) u svim objektima u vlasništvu Grada Sveti Ivan Zelina. Uspostavom Sustava gospodarenja energijom i ostalim mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti, Grad Sveti Ivan Zelina želi:

- smanjiti troškove za energiju u iznosu od 5% svake godine tijekom sljedećih pet godina,

- smanjiti emisije stakleničkih plinova na najmanju moguću mjeru u istom periodu, - upravljanjem troškova za energiju poboljšati ekonomsku učinkovitost u objektima,

produktivnost i radne uvjete za zaposlene, - kontinuirano raditi na očuvanju okoliša.

Ostvarenjem tih rezultata Grad želi postati primjer najbolje prakse za gospodarenje energijom i smanjenje štetnih utjecaja na okoliš. 3.8.2.1. Ciljevi i mjere U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša u sektoru energetike.


C1 Smanjivanje emisije u zrak, vode i tlo C2 Povećanje energetske učinkovitosti C3 Povećanje udjela obnovljivih izvora energije


89

C4 Poboljšanje tehnologije na način da je prihvatljivija za okoliš C5 Smanjivanja rizika od akcidenata C6 Uvođenje informacijskog sustava za energetski sektor Grada Sveti Ivan Zelina




C1 M1

Poticati priključivanje potrošača na plinsku mrežu.

UOPGZ, LU

PR, DR

LP

C1,2 M2 Poticanje ekološke (energetski manje intenzivne) poljoprivrede.

UOPRRŠ, LU

PR, DR

ŽP, LP, DP

C2 M3 Provoditi program uvođenja štedljivih žarulja u javnu rasvjetu i prostore lokalne samouprave.

HZPPS, LS, NVU, KP

PR, DR

ŽP, LP

C3 M4

Promocija programa, organizacija edukativnih programa, potpora nevladinim udrugama s odgovarajućim programima, poticanje razvoj znanstvenih ideja tog sektora.

LU, NVU, konz., HEP

PR, DR

ŽP, DP, LP

C4 M5 Poticaji modernizacije postojećih tehnologija.

UOG, GS PR, DR

DP, GS, MS

C5 M6 Provoditi zakone i podzakonske akte vezane uz zaštitu i spašavanje.

UOG, eko-stožer, GS

PR, trajno

GS

C4,5 M7 Uvođenje NRT. GS, LP, ŽP PR, TR

GS

C6 M8 Uspostava sustava koji će objedinjavati informacije potrebne za provođenje ostalih mjera.

ZPUZO, LU, UOPGZ

PR/SR ZP


90

3.8.3. PROMET

U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, sve više jača ekološka svijest, a problemi koje stvara cestovni promet sve više dolaze do izražaja. Različite vrste prometa (cestovni, željeznički, avionski, morski i riječni, javni i dr.) različito utječu na okoliš, a mjereno indeksom omjera prevezene robe i jediničnog negativnog utjecaja (pritiska) na okoliš, načelno se mogu poredati od najprihvatljivijeg prema najmanje prihvatljivom: od pomorskog i riječnog, preko željezničkog, do cestovnog i avionskog, te od javnog do osobnog. Kako se neki od ovih načina prometovanja mogu međusobno zamijeniti, a s obzirom da je promet nužan preduvjet suvremenog načina življenja, mjere smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš od prometa mahom se svode na pokušaj da se što je moguće veći dio prometa prebaci na njegove prihvatljivije oblike. Prema Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj iz 2007. godine, mjere definirane Nacionalnim planom djelovanja na okoliš za sektor prometa samo su djelomično provedene, s time da u konačnici nisu rezultirale željenim ciljem. Strategĳa prometnoga razvitka Hrvatske naglašava razvoj kombiniranoga prĳevoza robe i s tim u svezi veće korištenje željezničkoga prometa u odnosu na cestovni, te poticanje većega korištenja javnoga prometa uz ograničavanje individualnoga. Provedba u tom dĳelu Strategĳe je izostala. Željeznički promet i dalje je u nepovoljnijem položaju u odnosu na cestovni. Promet, kao jedan od sektora s većim pritiskom na okoliš nedostatno je obrađen (općenito ili uopće nĳe obrađen) u županĳskim programima zaštite okoliša. Također su samo za manji broj gradova izrađene prometne studĳe i većinom obrađuju pitanja organizacĳe prĳevoza i njegova optimiranja, bez detaljne analize pritisaka na okoliš. S druge strane, na temelju Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, od 2004. godine uvedena je posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon, čime se ostvaruje načelo da onečišćivač plaća te mogućnost financiranja projekata čistĳega transporta dijelom prihoda od te naknade. Također, od 2004. primjenjuje se i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila (NN 136/04), prema kojemu vozila na eko-testu moraju zadovoljiti propisane uvjete. Ciljevi glede zaštite okoliša, kada je riječ o prometu, mogu se ostvariti istodobno odgovarajućim planiranjem i izgradnjom, a u sklopu eksploatacije odgovarajućim mjerama ograničenja, tehničkih uzanci, pa i zabrana čime se zadovoljava koncept održivog razvoja odnosno održivi promet. Neka opća usmjerenja, kao što je poticanje na veće korištenje javnog prometa uz ograničavanje individualnog prometa, a u širem smislu opća razvojna politika, i to u pogledu distribucije gospodarskih djelatnosti, a kroz to i stanovništva, mogu pridonositi smanjenju općih potreba za komuniciranjem i smanjenju prometnih opterećenja. Takve se tendencije u slijedu razvoja mogu očekivati same po sebi kao otpor pretjeranom aglomeriranju koje je suprotno bitnoj težnji za boljim životnim uvjetima s čvrstim osloncem na prirodnu osnovu i odgovarajuće ekološke kvalitete.


91

Prema Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. – 2011. godine, mjere prevencije od onečišćenja zraka u budućnosti će se sve više odnositi na sektor prometa. Standard života i povećana mobilnost, uzrokom su sve većeg broja vozila i prijeđenih kilometara, tako da emisija još uvijek raste usprkos velikom smanjenju specifičnih emisija iz novih vozila. Zbog intenziteta prometa u gradovima dolazi do nastajanja smoga i ozona, problema koji će uz onečišćenje vrlo malim česticama biti najveći problemi u budućnosti. Kampanja Europski tjedan kretanja inicijativa je Europske komisije kojom se gradovima želi pomoći u promicanju pozitivnih promjena za obuzdavanje rasta automobilskog prometa i postizanje prometne održivosti, zasnovane na ravnomjernom korištenju načina kretanja, uz posebnu pozornost posvećenu onima koji pogoduju okolišu i zdravlju ljudi, poput pješačenja i vožnje biciklom.


U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša u sektoru promet.


C1 Promet u gradu obuhvatiti konceptom održivog razvoja (održivi gradski promet) C2 Lokalni promet obuhvatiti konceptom održivog razvoja (održivi lokalni promet) C3 Zaštiti lokalno stanovništvo od štetnog utjecaja prometa C4 Zaštiti posebno osjetljiva područja C5 Povećati sigurnost prijevoza opasnih tvari




C1,2 M1

Podizanje kvalitete i pristupačnosti, a time i atraktivnosti javnog prijevoza (urednije, vremenski češće i točnije, prostorno gušće, bolje stanice, uređenje parkirališta uz krajnje stanice, uvažavati potrebe osoba s posebnim potrebama,subvencija karata ).

UOPGZ, UOZRG, LU, NVU

PR, trajno

ŽP, LP


92

M2 Poticanje pješačenja i korištenja bicikala. UOPGZ, UOZRG, LU, NVU

PR, trajno

ŽP, LP

C1

M3

Uspostava kvalitetnog sustava biciklističkih staza i ostale prateće infrastrukture za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom, i sl.) (Ovo je kvalitetna infrastruktura i za razvoj turizma i ruralnog područja.)

ZPUZO, LU, NVU, TZOG, UOPGZ

PR, trajno

ŽP, LP

C2 M4

Poticanje razvoja željezničke mreže kao za okoliš prihvatljivije vrste prometa (zamjena za automobilski i kamionski promet).

UOPGZ, MMTPR, HŽ, ZPUZO

SR, DR

DP, ŽP

M5

Kvalitetnim prostorno-planskim rješenjima osigurati izbjegavanje i smanjivanje negativnog utjecaja prometa na druge sadržaje u prostoru (onečišćenje poljoprivrednih tala, vodonosnika, degradacija kvalitete okoliša u područjima stanovanja, i sl.).

ZPUZO, LU

PR, trajno (u toku

LP

M6 Izgradnja zaobilaznice oko naselja.

UOPGZ, HC, MMTPR, LU

SR, DR

DP, LP, ŽP

C2,3

M7

Kod lociranja antena telekomunikacijskog sustava držati se načela predostrožnosti, odnosno uvažavati nelagodu lokalnog stanovništva i tražiti prikladnije lokacije.

MZOPUG, ZPUZO, JPP

PR, trajno

GS

M8 Uz ceste koje prolaze u blizini ili kroz naselja posaditi zaštitne "zelene" zidove od raslinja.

LU, UOPGZ, ZPUZO, NVU

PR, trajno

LP, ŽP

C3

M9 Poticati akcije i izraditi program za zbrinjavanje starih olupina automobila (zajednička mjera sa otpadom)

ZPU, LU, GS, UDU, DZS

KR DP, ŽP, LP

C4 M10

Izraditi studiju opterećenosti pojedinih prometnica, te na osnovu nje predložiti optimizaciju prometne mreže na način koji će smanjiti pritiske na posebno osjetljiva područja.

UOPGZ, ZPUZO, LU, konzultanti

PR ŽP, LP


93

C2,4 M11 Davanje poticaja i nadzor nad provođenjem odgovarajućih mjera zaštite vezanih uz transport opasnih tereta.

UOPGZ, DI UOG, MUP, MMTPR

PR, trajno

DP, GS

C3,5 M12

Unaprijediti organizaciju i djelotvornost sanacije okoliša zbog prometnih (ekoloških) akcidenata i rad ekostožera (zajednička mjera sa upravljanjem rizicima i nesrećama).

MZOPUG, MUP, DVD, VP, IZO, ekostožer

KR, TR

DP, ŽP

3.8.4. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Mineralnim sirovinama, prema članku 3. Zakona o rudarstvu, smatraju se:

1. energetske mineralne sirovine – sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi 3. nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac,

fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu

4. arhitektonsko-građevni kamen 5. sve vrste soli i solnih voda 6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili

koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao vode za piće

7. tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina. Iskorištavanje mineralnih sirovina obuhvaća površinsku eksploataciju, eksploataciju s dna vodenih tokova i stajaćica, eksploataciju s morskoga dna, eksploataciju iz podzemlja i podmorja bušotinama te eksploataciju iz morske vode (evaporacija). Problemi povezani s okolišem u budućnosti mogu se uglavnom očekivati kod površinske eksploatacije rudača nemetala, pijeska, šljunka, tehničkoga i arhitektonskoga građevnog kamena te kod eksploatacije nafte i plina uz mogućnost njihove veće eksploatacije u podmorju. Eksploatacija sirovina s površinskih kopova negativno utječe na okoliš, u prvome redu na krajobraz. U Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina sustavno se prati i sprečava od 2004. godine. Nelegalna eksploatacija posebice se odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu, ali i na druge. Ovakvo stanje traži sustavnu kontrolu od strane nadležnih tijela, Državne inspekcije i tijela na razini županija.


94

Na području Grada Sveti Ivan Zelina postoje dva termalna izvora: · izvorište Topličica (uz lokaciju garaže Čazmatransa i pilane): izvorište je čiste

niskomineralizirane radioaktivne termalne vode, kapaciteta većeg od 20 l/s, koja se radi ljekovitosti može koristiti u medicinske svrhe.

· izvorište u Krečavesi; također je nalazište niskomineralizirane termalne vode. Na području Grada Svetog Ivana Zeline nalaze se također i dva kamenoloma "Orešje Donje" i "Pod Peca" koji nisu u funkciji, dok je treći kamenolom "Biškupec" napušten, jer se nalazio u blizini vodozaštitnog područja „Velika Reka“. Za kamenolom"Orešje Donje" se čeka izmjena Prostornog plana za potrebe proširenja zahvata, a za kamenolom "Pod Peca" se također čeka izmjena Prostornog plana za potrebe prenamjene prostora gdje bi se na prostoru postojećeg kamenoloma vršila prerada građevinskog otpada. 3.8.4.1. Ciljevi i mjere

U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina.


C1 Veće uvažavanje okoliša (onečišćenje, krajobraz, utjecaj na život lokalnog stanovništva) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti

C2 "Uvođenje reda" u djelatnost, u smislu nadzora nad provođenjem i učinkovite implementacije postojeće zakonske regulative, odredbi postojećih dokumenata na osnovu kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO), i sl.



nositelji Rok

Mogući izvori

financiranja

M1

Prihvatljiv plan sanacije i privođenja drugoj namjeni obavezno mora biti dio rudarskog projekta, odnosno mjera zaštite i upravljanja okolišem u SUO.

MZOPUG, ZPUZO

trajno GS

C1

M2

Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati (sufinanciranje, krediti, bespovratna sredstva, i sl.) projekte koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog

ZPUZO, LU, UOG, JPP, UOPRRŠ

PR, DR, trajno

ŽP, LP, GS, MS


95

područja.

C2 M3 Uspostava učinkovitog sustava nadzora.

MZOPUG, DI ZPUZO, UP, UOPGZ,

PR, trajno ŽP, LP

3.9. POLJOPRIVREDA, GOSPODARENJE ŠUMAMA, LOVSTVO

3.9.1. POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda ima i pozitivne i negativne uticaje na okoliš. Održiva poljoprivreda pomaže očuvanju zemljišta, prevenciji od poplava, kao i apsorpciji ugljika iz atmosfere. Neodrživa poljoprivreda izaziva degradaciju zemljišta, smanjenje biološke raznolikosti te zagađenje vode, tla i zraka. Poljoprivreda je jedan od najvećih potrošača vode. Površina navodnjavanog zemljišta u razvijenim zemljama se povećava, a održiva praksa u navodnjavanju je rijetka pojava. Pedološki sloj Zagrebačke županije oblikuju automorfna i hidromorfna tla. Pogodnost tla za ratarsku proizvodnju smanjuje se s nadmorskom visinom, pa su tla brežuljkastih i gorskih predjela niže bonitetne klase (šume i pašnjaci na višim, a vinogradi na nižim područjima). Ratarski najpovoljnije površine su na aluvijalnim tlima rijeke Save, a izvan poplavnog pojasa. Poljoprivredne površine zauzimaju 56,4% površine Županije i predstavljaju prirodni resurs za proizvodnju hrane. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina. Gospodarski razvoj Grada Svetog Ivana Zeline nije dostigao granice koje bi po iskoristivosti potencijala, kao i razini prirodnih, prostornih i društvenih resursa mogao postići. Osnovna razvojna djelatnost – poljoprivreda kojom se danas bavi pretežan broj stanovnika bilježi pad proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja nije intenzivnog karaktera, ona se obavlja na manjim usitnjenim poljoprivrednim površinama. Prosječna veličina obiteljskog gospodarstva je vrlo mala, s velikim brojem staračkih domaćinstava, što predstavlja temeljni problem suvremenog gospodarenja. Ulažu se veliki napori u okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava kroz razne oblike sufinanciranja.


U sljedećim tablicama opisani su ciljevi zaštite okoliša i mjere za ostvarivanje navedenih ciljva zaštite okoliša za sektor poljoprivrede.


96


C1 Održivi razvoj poljoprivrede C2 Smanjivanje kemijske i fizičke degradacije poljoprivrednih tala C3 Očuvanje biološke raznolikosti agrarnog sustava C4 Očuvanje okoliša od onečišćavanja iz proizvodnje u stočarstvu



nositelji Rok

Mogući izvori

financiranja

C1,2,3,4 M1

Poticati i pomagati (informativno, edukativno, financijski, prednost kod otkupa državnog zemljišta) razvoj ekološke poljoprivrede kao scenarija koji je ekološki, ekonomski i društveno najprihvatljiviji.

UOPRRŠ, LU, zadruge, udruge, ZI, HZPSS

PR, trajno

ŽP, LP, DP, MS

C1 M2

Uspostava jedinstvenog informacijskog sustava o poljoprivredi na području Grada kao sastavnog dijela županije (Agro baza podataka).

UOPRRŠ, HZPSS, ZPUZO, LU

PR ŽP, MPŠVG, GS

C1,2,3 M3 Financiranje i izrada znanstvenih studija potrebnih za racionalno poljoprivredno gospodarenje.

UOPRRŠ, ZI, ZPUZO

SR, trajno

MZOŠ, MPŠVG, GS, ŽP, LP

C1,2,3 M4

Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj primjeni agrotehničkih mjera (smanjivanje za okoliš naročito štetnih, a ekonomski neracionalnih praksi prekomjerne primjene mineralnih gnojiva, pesticida, povlačenje iz upotrebe herbicida na bazi atrazina, edukacija o postojećim tehnologijama).

UOPRRŠ, ZI, HZPSS

PR, trajno

ŽP, DP, LP, MPŠVG, MZOŠ

C2 M5

Osigurati posude za sakupljanje otpadne ambalaže od korištenja zaštitnih sredstava, sjemenja, mineralnih gnojiva i dr.

GOS, LU, KP

PR, TR

GOS, LP

C2,4 M6 Učinkovitija inspekcijska služba (provjera ispusta otpadnih voda, pridržavanja mjera zaštiti prilikom

UOPRRŠ, UDUZŽ-PI, IZO

PR DP, ŽP


97

primjene po okoliš štetnih sredstava, i sl.).

C1,2 M7 Zaštita poljoprivrednih tala od prenamjene prilikom prostornog planiranja.

ZPUZO, LU, UDUZŽ

PR – trajno

ŽP, GS

C3 M8 Poticati očuvanje biološke raznolikosti agrarnog sustava.

UOPRRŠ, udruge

PR, trajno

ŽP, DP, MS, GS

C1,2,3 M9

Provoditi sustavnu analizu tla i zdravstvenog stanja kultura kao temelj optimalnog korištenja gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te povećanja poljoprivredne proizvodnje na način da se pri tome ne osiromašuje tlo.

ZT, ŽU, LU, MPŠVG

TR ŽP, LP, GS

C4 M10

Osiguravanje sustavnog veterinarskog nadzora stočnog fonda i zdravstvenog nadzora (testiranja) kao prevencije širenja oboljenja (kravlje ludilo, svinjska kuga, trihineloza, ptičja gripa, i dr.).

MPŠVG, MZSS, VET, SI, HSC

TR MI, DP, ŽP, LP

3.9.2. ŠUMARSTVO

Šumske površine zauzimaju više od trećine ukupne površine Zagrebačke županije. Za prostor Zagrebačke županije od neprocjenjive su važnosti ekološke i socijalne funkcije šuma, kao što su:

- hidrološka - uključuje pročišćavanje površinskih i podzemnih voda, stabilnost opskrbe vodom izvorišta i vodotoka te sprječavanje brzog otjecanja vode. Šuma je najbolji prirodni prečistač vode,

- protuerozijska - šumski pokrov je najučinkovitija zaštita tla od erozije vodom i vjetrom. Šume se smatraju zaštitnim na nagibima terena većim od 20% i na nagnutim nepropusnim geološkim podlogama, te u drugim posebnim uvjetima.

- klimatska - šuma ublažava klimatske krajnosti, osigurava bolju izmjenu zraka i sprječava pojavu hladnih zračnih strujanja. Veći šumski kompleksi (kao Medvednica i Žumberačko – Samoborsko gorje) utječu na količine padalina i na temperature u širem prostoru.

- produkcija kisika i vezivanje ugljičnog dioksida - ova funkcija očituje se u smanjivanju onečišćenja zraka i jačine buke, naročito izraženih oko urbanih aglomeracija. Šume lišćem zadržavaju prašinu i otrovne tvari iz zraka, ali ih ta sposobnost i ugrožava i smanjuje njihov životni vijek i drvnu masu.

- utjecaj šuma na prepoznatljivost i ljepotu krajolika, - turistička i rekreacijska atraktivnost prostora,


98

- očuvanje šumskog fonda flore i faune, i dr. Šume Zagrebačke županije mogu se svrstati u četiri osnovne šumske zajednice:

a) nizinski vegetacijski pojas, b) brežuljkasti vegetacijski pojas kojima pripadaju šume na području Grada Sveti Ivan Zelina, c) brdski vegetacijski pojas, d) gorski vegetacijski pojas.

3.9.2.1. Stanje u Gradu Sveti Ivan Zelina

Grad Sveti Ivan Zelina aktivno prati aktivnosti Hrvatskih šuma posebno u područjima pod zaštitom, vodozaštitnih područja i krajobraza. Na području Grada Sveti Ivan Zelina pod šumom je 6514 ha od čega je 1016 ha šuma u državnom vlasništvu, a 5498 ha u privatnom vlasništvu. Šume u državnom vlasništvu na ovom području većinom pripadaju gospodarskoj jedinici Zelinske šume, dok svega 10 ha pripadaju gospodarskoj jedinici Stubičko podgorje. Navedenim gospodarskim jedinicama gospodari šumarija Dugo Selo, UŠP Zagreb. Na ovom području nalazi se značajni krajobraz Zelinska glava koja se nalazi u gospodarskoj jedinici Zelinske šume, odjeli/odsjeci 14 a,b,c,d, 15 a,b,c,d,e, 17 a,b,c,d,e,f,g 18,19 i 20 što je 205,71 ha. Ostale državne šume na ovom području su gospodarske. Propadanje šuma je u porastu i pokazatelj je narušenih prirodnih odnosa u šumskom ekosustavu. Zahvati na regulaciji vodotoka, izgradnja sustava za obranu od poplava i sustava za navodnjavanje, isušivanje močvara i poplavnih područja, korištenje podzemnih voda za vodoopskrbu i krčenje šumskih površina u korist poljoprivrednih, te iskorištavanje mineralnih sirovina (šljunak, glina, nafta, plin) uvjetovali su velike promjene hidroloških prilika na većim nizinskim područjima Zagrebačke županije koje su uzrokovale propadanje šuma i promjene njihova biljnog sastava. Šume ugrožava i agresivan prodor ljudskih aktivnosti koji se očituje u disperznom širenju predimenzioniranih građevinskih područja, prosjecanju šuma infrastrukturnim koridorima i usitnjavanju šumskih cjelina u sve manje, biološki izolirane površine, između kojih je onemogućeno kretanje životinjskih vrsta, upotrebi kemijskih sredstava na poljoprivrednim površinama u kontaktnim područjima uz šume, iskorištavanju mineralnih sirovina, buci, zagađenju površinskih i podzemnih voda i drugim učincima suvremene urbanizacije. Najveći postotak oštećenja u Zagrebačkoj županiji evidentiran je na stablima hrasta lužnjaka (33-55%), a najmanji na stablima obične bukve (10%). Da bi se usporio taj proces, treba djelovati na otklanjanju uzroka takvog stanja, a to su:

- emisija toksičnih i mutagenih tvari,


99

- opterećenje atmosfere zbog korištenja fosilnih goriva (toplane, cestovni promet i dr.), - onečišćenje zraka iz kemijske i drugih industrija, - čovjekov utjecaj na vodni režim, - usitnjavanje šumskih površina, i dr.

Prema Osnovama gospodarenja – Gospodarska jedinica „Zelinske šume“ 2003. – 2012. godine, na području g.j. Zelinske šume suzbijanje biljnih bolesti treba obaviti na 117,14 ha, a suzbijanje štetnika na 37,65 ha, pri čemu je hrast u odnosu na ostale vrste šumskog drveća domaćin najvećem broju kukaca (gubar, zlatokraj, veliki mrazovac, hrastovi savijači, hrastova osa listarica, hrastov četnjak, kukavičji suznik, sovice, klišnjaci, pipe, štitaste uši i ose šiškarice. Na bukvi od entomofaune jače napade vrše bukove skočipipe koja prouzrokuje jaču ili slabiju defolijaciju bukve. Prema tome pojavu ovih kukaca treba organizirano pratiti i u slučaju jačeg napada poduzeti zaštitne mjere. Od gljivičnih oboljenja posljednjih godina (naročito u hrasticima) znatne štete činila je pepelnica (očekuje se da će i ubuduće činiti) koja hrastov ponik može potpuno uništiti, a pomlatku znatno usporiti rast i razvoj. Zato je nužno pratiti vremenske uvjete potrebne za pojavu ovog gljivičnog oboljenja, a to je temperatura zraka viša od 22oC i velika zračna vlaga te preventivno tretirati hrastov ponik i pomladak čim ti uvjeti postoje. Po kategorijama ugroženosti šuma od požara (prema Naputku za procjenu ugroženosti šuma od požara od 14. listopada 1998. godine od tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i šumarstva postoje četiri kategorije ugroženosti i to:

- I. kategorija – vrlo velika ugroženost - II. kategorija – velika ugroženost - III. kategorija – srednja ugroženost - IV. kategorija – mala ugroženost.

U ovoj gospodarskoj jedinici 105,46 ha šuma spada u III. kategoriju, a 1178,99 ha šuma spada u IV. kategoriju ugroženosti od požara. Šume u privatnom vlasništvu velikim su dijelom neuređene. Programi gospodarenja kojima su obuhvaćene mahom su zastarjeli ili dugo nisu bili revidirani, a nedostatan je i stručni nadzor nad njihovim gospodarenjem, fiziološkim stanjem i zaštitom. Stoga se te šume mogu smatrati ugroženim dijelom šumskih površina. Unatoč tome što zakonske odredbe zahtijevaju standarde gospodarenja šumama u privatnom vlasništvu jednake kao u državnim šumama, stanje na terenu ni približno ne zadovoljava. Dostatan pokazatelj jest procjena drvne zalihe u privatnim šumama, koja je upola manja nego u državnim šumama. Glavni su razlozi takvog stanja u šumama u privatnom vlasništvu:

- usitnjenost privatnog šumskog posjeda, što onemogućuje normalno potrajno gospodarenje i kontrolu provođenja propisanih radova. Naime, prosječna veličina šumskog posjeda je manja od jednog hektara, a prosječna veličina čestice manja je od 0,5 hektara za Zagrebačku županiju;


100

- nedostatak novca da se izradi program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu;

- nedostatna educiranost vlasnika šuma o gospodarenju šumama, zakonskoj regulativi iz područja šumarstva, te posljedično i o mogućnostima koje ona pruža vlasniku šuma u ostvarivanju njegovih prava, zaštiti i povećanju vrijednosti svojega šumskog posjeda.

Da bi se postigla odgovarajuća zaštita šuma, prije svega treba spriječiti daljnje krčenje šuma i provoditi pošumljavanje ogoljenih površina, što se ostvaruje i kroz prostorno planiranje. Negativni učinci nestajanja i degradacija šuma očituju se u obliku erozije tla, gubitka biološke raznolikosti, nanošenja štete staništima šumskih životinja i smanjenja mogućnosti razvoja. Da bi se postigla uspješna obnovljivost i održanje šumskih zajednica (flore i faune), ne treba nadalje usitnjavati šumske površine, a prema građevinskim zonama treba ostaviti prijelazne pojase. Isto tako, između izdvojenih šumskih površina treba ostaviti komunikacijske koridore za nesmetano kretanje šumske faune. 3.9.2.2. Ciljevi i mjere U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi zaštite okoliša i mjere za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša za sektor šumarstvo.


C1 Provedba cjelovite šumarske politike na načelima održivog razvoja C2 Očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava




M1

Stalno praćenje kvalitete šumarske prakse. Posebna pažnju poklanjati uvažavanju ekoloških, krajobraznih i socijalnih kriterija, koji su manje prisutni u tradicionalnoj praksi gospodarenja.

UOPRRŠ, HŠ, MPŠVG, DI, LU, pr. vlasn., ŠI, ZPUZO

PR, trajno

HŠ, ŽP, LP C1,2

M2 Uređenje šuma koje unapređuje njihove socijalne i ekološke funkcije (npr. uređenje staza).

UOPRRŽ, Udruge, LU

PR, DR

ŽP, LP, GS


101

M3 Marketinška djelatnost na podizanju svijesti o vrijednosti šuma.

UOPRRŠ, Udruge, LU, ZPUZO

PR trajno

ŽP, LP, GS

M4

Uvesti reda u plaćanje šumskog doprinosa, čime će se namaknuti sredstva za akcije uređenja šuma od šireg (kolektivnog) interesa.

UOPRRŠ, HŠ, ŠI, MPŠVG, DI, LU, Priv. vl.

PR ŽP, LP, HŠ

M5

Unaprijediti stanje gospodarenja privatnim šumama. Uložiti veći napor u implementaciju smjernica i mjera utvrđenih u postojećim studijama i analizama. (subvencionirati programe gospodarenja šumama, subvenicionirati gradnju putova, provoditi edukaciju, itd.)

UOPRRŠ, HŠ, MPŠVG, LU, Privatni vlasnici, ŠI, Udruge

PR, DR

ŽP, LP, GS

M6

Prilikom PUO procedura voditi više računa o posljedicama promjene režima voda. Novelirati postojeće projekte. Vidjeti može li se dio štete spasiti modifikacijama (dogradnjama) već postojećih zahvata.

MZOUPU, MPŠVG, HV, ZPUZO

PR, trajno

GS, HV, ŽP, HŠ

M7 Podići kategoriju zaštite za još neka područja, predviđena u prostornom planu.

ZPUZO, MZOPUG, UOPRRŠ

PR ŽP, LP

M8

Poticati smanjivanje onečišćenja (industrija, energetika, promet) koja ugrožavaju šume (korištenje postojećih šumskih koridora, ugradnja čeličnih cijevi s većim sigurnosnim faktorom zbog korozije).

UOG, UOPGZ, UOPRRŠ, ZPUZO

PR, trajno

ZP, GS, MS, DP

M9 Obnova i pošumljavanje devastiranih šuma.

HŠ, LU,DI UOPRRŠ, ZPUZO

PR, DR

HŠ, GS, DP, ŽP, LP

M10

Plansko pošumljavanje na područjima gdje ekološka funkcija šuma može značajno unaprijediti situaciju u prostoru i okolišu: ozeleniti gradska, seoska, turistička naselja, regulacija vodnog režima šumama, drvoredi uz prometnice; šume i živice uz rubove poljoprivrednog zemljišta kao zaštita od erozije i očuvanja bioraznolikosti

ZPUZO, LU, OPKI, UOPRRŠ, HŠ, TZOG

PR, trajno

HŠ, GS, ŽP, LP


102

M11

Provoditi preventivne mjere radi zaštite od požara te pošumljavanje izgorenih prostora (prioritet zaštićeni dijelovi prirode i erozijske površine). Održavati šumske ceste i putove u stanju koje omogućava svakodoban pristup vatrogasnim vozilima

DVD, VP, ŠSS,HŠ, ŽU, LU, ŠI

PR, SR

ŽP, LP GS, DP, HŠ, MI

3.9.3. LOVSTVO

Ukupna površina lovišta u Zagrebačkoj županiji iznosi 266.886 ha, unutar koje izvanlovne površine čine ukupno 63.465 ha. Lovišta Zagrebačke županije karakterizira velika geografska i prirodna raznolikost prostora, ali i intenzivna urbanizacija i gusta isprepletenost koridorima magistralne infrastrukture. Lovstvo je u Zagrebačkoj županiji pretežno športsko – rekreacijska aktivnost, ali ima sve veće razvojne tendencije prema lovnom turizmu. Na području Grada Sveti Ivan Zelina djeluju tri lovačka društva (tablica 45.). Tablica 45. Lovačka društva na području Grada Sveti Ivan Zelina LOVAČKO DRUŠTVO "SRNA" Bukovje 40 Donja Zelina LOVAČKO DRUŠTVO "SRNA" Dugoselska 19 Zelina Breška LOVAČKO DRUŠTVO "SRNDAĆ"ZELINA Šulinec 6 Šulinec


Osnovni i jedini cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom i planom djelovanja za okoliš, jest: „očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano". U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi i mjere za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša za sektor lovstva. Tablica 46. Ciljevi zaštite okoliša

C1 Očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i vrsta gdje je to moguće


103



nositelji Rok

Mogući izvori

financiranja

M1

Kontrola lovnogospodarskih osnova s obzirom na njihov ekološki aspekt. Aktivno sudjelovanje stručnjaka ekologa i zaštitara u procesu izrade lovnogospodarskih osnova za neko područje.

UOPRRŠ, MZOPUG, MPŠVG, inspekcija

PR, trajno

GS, ŽP

M2

Upravljanjem lovstvom u sklopu integralnog gospodarenja određenim područjem (dakle, u suradnji sa sektorima turizma, zaštite prirode i okoliša, šumarstva, i sl.)

UOPRRŠ, LU, ZPUZO, TZOG, Udruge

PR, trajno

GS, ZP

M3

Intervencija u sustav na način da se u područje vrati vrsta koja je tu prije obitavala, a trenutno je nema; da se dodatno zaštite dijelovi trofičke mreže koji u trenutnim uvjetima ne mogu opstati bez pomoći izvana nekim vidom zaštite i sl.

UOPRRŠ, MZOPUG, Udruge

PR, trajno

MS, GS, DP

C1

M4 Edukacija lovaca u području problematike zaštite i održivog korištenja okoliša. Edukacija treba biti dvosmjerna.

UOPRRS, MZOPUG, Udruge

KR, trajno

DP, ŽP

3.10. TURIZAM

Na degradaciju okoliša turizam je puno osjetljiviji nego druge gospodarske djelatnosti jer okoliš je njegov primarni resurs. Za svoj razvoj turizam traži prostor koji je kvalitetan i koji nije onečišćen. Turizam u pravilu nije velik onečišćivač okoliša onda ako je tehnička komunalna infrastruktura izvedena na odgovarajući način. Najveći pritisci turizma na okoliš uglavnom jesu posljedica koncentracije turističke djelatnosti u relativno ograničenom prostoru i vremenu. Uz ”nezaobilazni” pritisak na prostor (oduzimanje najatraktivnijih lokacija lokalnomu stanovništvu), i pojedine turističke djelatnosti znatno ugrožavaju okoliš, npr. prekomjerni posjeti osjetljivim područjima, planinarenje, vožnja automobilima po prirodi, izgradnja igrališta za golf i slično.


104

Međutim, turizam stvara različite pritiske na okoliš i prirodne resurse:

- iscrpljivanje prirodnih resursa (prostor kopna i mora, pitka voda, požari, itd.); - vizualna degradacija prostora (bespravna, neodgovarajuća i nekontrolirana izgradnja

objekata za turizam i odmor); - onečišćavanje voda (mora i slatkih voda) otpadnim vodama, te utjecaj plovila,

prekrcavanja tereta i nesreća na kakvoću mora i voda; - neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog i krutog otpada; - povećano onečišćenje zraka i buka zbog povećanja prometa (osobna vozila); - oštećivanje prirodne i kulturne baštine zbog velikog broja turista, te zbog skupljanja

endemičnih biljnih i životinjskih vrsta; - nestašica pitke vode, osobito na otocima, itd.

Gospodarski razvitak Grada Svetog Ivan Zeline bazira se na otvaranju malog poduzetništva tj. proizvodnog i uslužnog zanatstva, te poljodjelstva odnosno uzgoja i prerade hrane (uzgoj i prerada zelja, farme pilića, farme teladi, farme nojeva, farme svinja itd.). Tradicijska djelatnost je i uzgoj grožđa te proizvodnja vina koju je moguće upotpuniti npr. u kombinaciji sa seoskim turizmom i obogatiti turističko-ugostiteljsku ponudu ovog kraja. Prostor grada Sv. Ivana Zeline ima vrlo dobre predispozicije za razvoj turizma u vidu raznolikog oblika turističke ponude. Športsko rekreacijski turizam planira se razviti na području današnjih bazena uz rekonstrukciju postojećeg, te dopunu sadržaja ugostiteljsko-hotelijerskog tipa. Uz mogućnost korištenja termalne ljekovite vode planira se razvoj poslovno rekreacijskog turizma uz čije sadržaje bi današnje kupalište preraslo u suvremeni turistički centar. Izletničko-rekreativni turizam planira se na području šuma Kladešćice. Revitalizacija lokaliteta graditeljske baštine „Zelingrada“, te ostalih spomenika kulture uz odvijanje prigodnih manifestacija na tim prostorima doprinijelo bi turističkoj ponudi Grada. Na području Grada planira se razvoj seoskog turizma uz gastronomsku ponudu. Kroz šume i livade se planiraju pješačke, biciklističke i staze za jahanje. Turističku ponudu se planira obogatiti revitalizacijom napuštenih kurija te prenamjenom u ugostiteljske, kulturne i druge sadržaje.

3.10.1. Ciljevi i mjere U sljedećim tablicama prikazani su ciljevi zaštite okoliša i mjere za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša za sektor turizam.


105


C1 Zaštita i što potpunije valoriziranje svih resursnih potencijala C2 Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti C3 Turizam kao značajniji čimbenik podizanja kakvoće neposrednog okoliša




C1 M1

Uspostaviti program sustavnog gospodarenja postojećim resursima: inventarizacija, uspostava katastra i atlasa turističkih aktivnosti i atrakcija, osmišljavanje idejnih razvojnih planova, prezentacija potencijalnim investitorima, nadzor nad provedbom, razvijati „zelene“ turističke sadržaje koji gostu nude priliku za kontakt i upoznavanje s prirodom.

TZOG, UOG, TZOG, ZPUZO, ZI, NVU, konzultanti

PR, DR

ŽP, TZOG, LP

C1 M2

Izrada detaljnije idejne studije daljnjeg razvoja drugih, već prepoznatih obećavajućih elemenata turističke ponude, što uključuje: zdravstveni turizam, unapređenje mreže pješačkih i biciklističkih staza, uređenje krajolika oko potencijalnih turističkih točaka, restauracija i revitalizacija napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom) i dr.

TZOG, UOG, TZOG, ZPUZO, NVU

PR, DR

ŽP, LP, TZOG

C2 M3

U planiranju uvažavati koncept nosivog kapaciteta destinacije, te kroz PUO proceduru prepoznati sve utjecaje, te propisivati mjere kojima se oni umanjuju na prihvatljivu razinu. Ne dopuštati projekte koji nemaju kvalitetno riješenu prometnu i komunalnu infrastrukturu.

MZOPU, GS, TZOG, UOG, JPP, UI, ZPUZO

TR GS, LP, ŽP, TZZZ, TZOG

C2 M4 Izbjegavati turističku monokulturu, odnosno kombinirati turizam s poljoprivredom i

TZOG, LU, UOG,

TR -


106

drugim kompatibilnim djelatnostima UOPRRŠ, ZPUZO

C2 M5

Poštivati ambijent, nastojati maksimalno smanjiti zauzeće prostora i utjecaj na okoliš. Poštivati prioritetnost zaštite prirode unutar posebno zaštićenih područja.

ZPUZO, LU, UOG, TZOG, MZOPU

TR

C2 M6

Planirati i razvijati ekološki prihvatljivu, a prema kriteriju kvalitete turističke usluge atraktivnu shemu prometnog povezivanja turističkih destinacija: kombinacija pješačkih, biciklističkih staza i javnog prijevoza.

TZOG, UOPKI, LU, ZPUZO

PR, DR

LP, ŽP, GS

C2,3 M7

Educirati i razvijati ekološku svijest i način razmišljanja i postupanja kod lokalnog stanovništva uključenog u turističke djelatnosti.

TZOG, NVU, LU

PR, TR

ŽP, TZOG, LP

C3 M8

Osmišljavanje i pokretanje akcija s ekološkim temama u kontekstu turizma (npr. „Više cvijeća, manje smeća“, čišćenje okoliša unutar atraktivnih turističkih odredišta, i sl.)

TZOG, NVU, LU

PR, TR

ŽP, TZOG, LP

C3 M9

Poticati restauraciju i revitalizaciju trenutno degradiranih dijelova prirodne i kulturne baštine, koji uz određena početna ulaganja imaju niz povoljnih ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica.

TZOG, ZPUZO, LU, NVU

PR, TR

ŽP, TZOG, LP


107

4. SVIJEST O OKOLIŠU, EDUKACIJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI Prema Zakonu o zaštiti okoliša, Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima u području zaštite okoliša dužni su poticati informiranje, izobrazbu i poučavanje javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini.

Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije čuvaju za tijelo javne vlasti, pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, uključujući informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okoliša, kao i pravo na sudjelovanje u postupcima utvrđivanja polazišta, izrade i donošenja strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa i općih akata u vezi sa zaštitom okoliša. Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) propisuje se način informiranja i sudjelovanja javnosti, odnosno zainteresirane javnosti – ukoliko je Zakonom propisano sudjelovanje te javnosti, način informiranja javnosti o postupku izrade strateške studije, ocjene o potrebi strateške procjene, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanja sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade te u postupku davanja suglasnosti na Izviješće o sigurnosti. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) iz lipnja 1998. godine predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. Tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša te se potvrđuje naša obveza prema budućim generacijama. Arhuška konvencija je putokaz kako se održivi razvoj može postići jedino uključivanjem svih sudionika u društvu. Arhuška konvencija je veza između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoliša jer je usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi međunarodnih sporazuma. Da bi se to postiglo javnost treba biti informirana, osviještena te se mora uključiti kod donošenja odluka. To je omogućeno provedbom Arhuške konvencije kroz pristup informacijama, sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, što predstavlja tri glavna područja konvencije. Republika Hrvatska ratificirala je konvenciju 2007. godine.


108

5. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA S ciljem sagledavanja cjelokupnog stanja zaštite okoliša na području Grada Sveti Ivan Zelina, provedena je anketa upućena gospodarskim subjektima i mjesnim odborima koji djeluju na području Grada te mjesnim odborima. Kao glavni okolišni problemi prepoznati su: onečišćenje zraka ispušnim plinovima iz kotlovnica i prometa te onečišćenje vode na izvorištu na području tvrtke „Čazmatrans“. Dio ankete odnosio se na mišljenje o prioritizaciji problema na području zaštite okoliša gdje su ispitanici brojkama 1, 2,… označavali prioritetnost problema za određene sastavnice okoliša. Što se tiče prioritizacije problema na području zaštite okoliša, za sastavnicu okoliša – zrak – kao prioritetni problem (problem s najvećom težinom) navodi se onečišćenje od prometa, zatim onečišćenje od industrijskih postrojenja, nedovoljna informiranost javnosti o problematici onečišćenja zraka te kakvoća podataka u sastavu ROO ( Registar onečišćenja okoliša). Za sastavnicu okoliša – vode – kao prioritetni problem navodi se nedostatna izgradnja i dogradnja sustava odvodnje otpadnih voda te nedostatak uređaja za pročišćavanje industrijskih i komunalnih otpadnih voda, neprimjerena zaštita ekosustava i pojedinih vrsta pri gospodarenju s vodama, nedostatak predtretmana otpadnih voda u industriji i uslužnom sektoru, nedostatno praćenje utjecaja poljoprivrede na kvalitetu voda, nedostatna i neodgovarajuća vodoopskrba te utjecaj neprimjereno odloženog otpada te odlagališta otpada na podzemne vode. Za sastavnicu okoliša – otpad/tlo – kao prioritetni problem navodi se neriješeno odvojeno skupljanje pojedinih vrsta korisnog otpada i opasnog otpada iz kućanstva, zatim nekontrolirano odlaganje komunalnog, a posebice glomaznog otpada uz poljske i šumske putove te u vodotoke, nepostojanje podataka o stanju onečišćenosti poljoprivrednih tala Grada Sveti Ivan Zelina glede teških metala, mineralnih gnojiva i pesticida, nedovoljna informiranost javnosti o problematici otpada, nedovoljno točna evidencija opasnog otpada te mali broj sakupljača sekundarnih sirovina. Što se tiče prioritizacije problema na području prirodne i kulturne baštine, kao prioritetni problem navodi se neracionalno širenje područja naselja i grada Sveti Ivan Zelina (raspršena gradnja na rubnim područjima), zatim zarastanje i napuštanje poljoprivrednih površina gdje se pojavljuje problem ambrozije, neprimjerena gradnja u urbanističkom i arhitektonskom smislu, utjecaj onečišćenja voda te odvodnih kanala na biotope, smanjenje raznolikosti i brojnosti pojedinih vrsta u velikom dijelu vodotoka, propadanje kulturnih spomenika, povećanje površina i broja zaštićenih područja i vrsta te provedba postupka zakonskog proglašenja zaštite za sve vrijedne dijelove prirode. Temeljem ispunjene ankete na području Grada Sveti Ivan Zelina u svrhu poboljšanja životnog standarda stanovnika i očuvanja okoliša u planu je izgradnje pješačkih staza i šetnica,


109

izgradnju dviju mini zaobilaznica, obnova i očuvanje tradicijske gradnje, veće sudjelovanje i informiranost javnosti, otvaranje dva reciklažna dvorišta, unapređenje i promoviranje odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, iskorištavanje sredstava iz fondova EU za izgradnju kanalizacije i pročistača otpadnih voda te uništavanje ambrozije na zapuštenim parcelama.


110

6. LITERATURA 1. Propisi u Republici Hrvatskoj navedeni u poglavlju 1.1. ovog dokumenta 2. Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina (Zelinske novine 8/04, 11/06) 3. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, listopad 2003. 4. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji, OIKON d.o.o.,

Zagreb, listopad 2003. 5. Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije, Zagreb, listopad 2005. 6. Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije – Sažetak – Revizija I., Glasnik

Zagrebačke županije 21/07 7. Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji, EKO-

MONITORING d.o.o., Varaždin, rujan 2007. 8. Zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije, Zagreb, 2006. 9. Kalambura S. EPEEF AND CROATIAN WASTE MANAGEMENT STRATEGY, Arh Hig

Rada Toksikol 2006;57:267-274 10. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) 11. Izvješće o stanju u prostoru, Zelinske novine 2/05 12. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2005. – 2008. godine,

Zelinske novine 2/05 13. Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih

sirovina na prostoru Zagrebačke županije, Zagreb, veljača, 2005. 14. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Zagreb, 2008. 15. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2007. 16. Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacrt zelene

knjige, listopad, 2008. 17. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. 18. Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2009. 19. Četvrto nacionalno izvješće Republike Hrvatske o biološkoj raznolikosti, Zagreb, 2009. 20. Izvješće o stanju prirode za razdoblje od 2000. do 2006. godine, Zagreb, srpanj 2006. 21. Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja, Zagreb, srpanj 2003. 22. Plan upravljanja okolišem; Projekt smanjenja rizika i prilagodba rizicima od katastrofa,

prosinac 2008. · www.zelina.hr · www.mzopu.hr · www.zagrebacka-zupanija.hr · www.azo.hr


111

7. PRILOZI


112

Prilog 1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

Documents

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA SVETI IVAN ZELINAdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Program_zastite_okolisa_Grada_Sveti_Ivan... · IRI SISAK, d.o.o. za istraživanje, razvoj i ispitivanje