Vlada Republike Hrvatske

Program Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne steevine Europske unije za 2011. godinu

Zagreb, prosinac 2010. godine

2

POPIS KRATICA MFIN MZSS MRRVG MORH MUP MMPI MPRRR MZOPUG MINK MINT MU MGRIP MOBMS MZO MP SDUeH SDURF SDUUDI ULJP UZZ USP USZD UVNS URS UU UNM PP AZTN DGU DI DZS DZM DZIV - Ministarstvo financija - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva - Ministarstvo obrane - Ministarstvo unutarnjih poslova - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva - Ministarstvo kulture - Ministarstvo turizma - Ministarstvo uprave - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta - Ministarstvo pravosua - Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU - Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom - Ured za ljudska prava - Ured za zakonodavstvo - Ured za socijalno partnerstvo - Ured za suzbijanje zlouporabe droga - Ured vijea za nacionalnu sigurnost - Ured za ravnopravnost spolova - Ured za udruge - Ured za nacionalne manjine - Ured pukog pravobranitelja - Agencija za zatitu trinog natjecanja - Dravna geodetska uprava - Dravni inspektorat - Dravni zavod za statistiku - Dravni zavod za mjeriteljstvo - Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo

3

DZRNS HZN HAA AZOP HAKOM HANFA HNB DUR

- Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost - Hrvatski zavod za norme - Hrvatska akreditacijska agencija - Agencija za zatitu osobnih podataka - Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga - Hrvatska narodna banka - Dravni ured za reviziju

4

I. POLITIKI KRITERIJI 1.1. REFORMA PRAVOSUA Akcijski plan reforme pravosua U 2011. godini nastavit e se provoditi mjere iz Akcijskog plana uz Strategiju reforme pravosua. Mjere se odnose na jaanje neovisnosti, nepristranosti, uinkovitosti i profesionalizma u pravosuu, kao i na unapreenje sustava besplatne pravne pomoi, zatvorskog i probacijskog sustava te suenja za ratne zloine u Republici Hrvatskoj. S obzirom na znaajno izmijenjeni ustavni i zakonski okvir pravosudnog sustava te budue lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Ministarstvo pravosua pristupilo je izradi revidirane Strategije reforme pravosua za razdoblje 2011.2015. Nacrt strategije reforme pravosua upuen je na miljenje nadlenim tijelima dravne uprave i objavljen na web stranici Ministarstva pravosua i otvoren za javnu raspravu. Usvajanje Strategije od strane Hrvatskog sabora oekuje se do kraja 2010. Neovisnost pravosua Izmjenama Zakona o dravnom odvjetnitvu te donoenjem novog Zakona o dravnom sudbenom vijeu uspostavljen je novi sustav izbora lanova Dravnog sudbenog vijea (DSV) i Dravnoodvjetnikog vijea (DOV) kojim se jaa neovisnost pravosua i eliminira mogui politiki utjecaj na postupak imenovanja. Naime, prema novom sustavu, lanove DSV-a iz redova sudaca i lanove DOV-a iz redova zamjenika dravnih odvjetnika biraju sami suci, odnosno zamjenici dravnih odvjetnika meu sobom na temelju zakonom propisanog internog izbornog postupka. Izbori lanova novog DSV-a moraju se provesti u roku od etiri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o Dravnom sudbenom vijeu, tj. do kraja veljae 2011., dok se izbor novih lanova DOV-a treba dovriti do listopada 2011. Profesionalizam U 2011. predviene su daljnje aktivnosti na jaanju Pravosudne akademije kao neovisne institucije te se oekuje poetak provedbe nastavnog programa za polaznike Dravne kole za pravosudne dunosnike. Takoer, predvien je nastavak organizacije radionica iz EU prava, organiziranje meunarodne konferencije te odravanje seminara/radionica u suradnji s europskim i nacionalnim organizacijama (ERA, EIPA, EJTN, IRZ, TAIEX). Pravosudna akademija priprema jednogodinju strategiju, aktivnosti i razvitka Pravosudne akademije kao javne ustanove za 2011. te petogodinju strategiju razvitka PA od 2011.- 2015. U 2011. planirano je zapoljavanje jo 4 djelatnika u regionalnim centrima Pravosudne akademije

Uinkovitost pravosuaOvrha Velik broj nerijeenih ovrnih predmeta te potreba uspostave brze, uspjene i uinkovite ovrhe, nametnula je potrebu unaprjeenja ovog sustava naputanjem sudske ovrhe kao pravila. Novim Ovrnim zakonom te Zakonom o javnim ovriteljima uspostavlja se novi, ubrzani sustav provedbe ovrhe. Navedenim zakonskim izmjenama uvodi se institut javnih ovritelja kao javne slube koji bi trebao zaivjeti od 2012., od kada e javni ovritelji provoditi ovrhu, osim u iznimnim sluajevima kada je zakonom izriito propisano da ovrhu i dalje provodi sud. S ciljem uspostave cjelovitog pravnog okvira u ovom podruju, slijedom usvajanja Ovrnog zakona i Zakona o javnim ovriteljima u studenom 2010. , tijekom 2011. izradit e se relevantni provedbeni propisi i to:

5

Pravilnici za provedbu Ovrnog zakona : Pravilnik o obliku i sadraju zadunice; Pravilnik o obliku i sadraju bjanko zadunice; Pravilnik o obliku i sadraju obrazaca potrebnih za odreivanje i provedbu ovrhe pred javnim ovriteljem; Pravilnik o osiguranju od odgovornosti (Pravilnik o utvrivanju visine iznosa radi osiguranja javnih komisionara); Pravilnik o sadraju i nainu voenja oevidnika nekretnina i pokretninama koje se prodaju u ovrnom postupku; Pravilnik o tarifi o nagradama i naknadi trokova javnih biljenika u ovrnom postupku; Pravilnik o tarifi za naknadu trokova i nagradu za obavljanje javno komisione djelatnosti; Pravilnik o provedbi ovrhe na novanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe (nadlenost MFIN); Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova javnog komisionara (nadlenost MINGORP); Pravilnik o sadraju i nainu voenja upisnika motornih vozila (nadlenost MUP) Pravilnik o obliku i sadraju, nainu izdavanja i postupku oduzimanja slubene iskaznice javnog ovritelja, javnoovriteljskog zamjenika, javnoovriteljskog pomonika, javnoovriteljskog slubenika i javnoovriteljskog vjebenika; Pravilnik o javnoovriteljskim uredima; Pravilnik o uvanju javnoovriteljskih spisa u elektronikom obliku; Pravilnik o slubenim sjeditima javnih ovritelja; Pravilnik o radnom vremenu javnih ovritelja; Pravilnik o obliku, nainu pisanja i obiljeavanju javnoovriteljskih isprava; Pravilnik o obliku i sadraju javnoovriteljskih isprava; Javnoovriteljski poslovnik; Pravilnik o javnoovriteljskom ispitu; Pravilnik o javnoovriteljskoj tarifi.

Pravilnici za provedbu Zakona o javnim ovriteljima:

Odjel za propise ovrnog prava u Upravi za graansko, trgovako i upravno pravo Ministarstva pravosua, obavlja upravne i strune poslove vezane za izradu nacrta prijedloga zakona i podzakonskih akata i drugih propisa iz podruja ovrnog prava, analizira i daje prijedloge za usklaenje tih propisa s pravom Europske unije, provodi u

6

okviru djelokruga Odjela ove zakone i daje struna miljenja. U Odjelu za propise ovrnog prava sistematizirana su 3 (tri) radna mjesta (naelnik odjela i dva radna mjesta vieg upravnog savjetnika). Trenutno je popunjeno radno mjesto naelnika Odjela, a za dva radna mjesta vieg upravnog savjetnika u tijeku je natjeaj za popunu tih mjesta. Racionalizacija mree sudova i dravnih odvjetnitava Vezano uz racionalizaciju mree sudova i dravnih odvjetnitava, a nastavno na usvojeni Zakon o podrujima i sjeditima sudova donijet e se Pravilnik o utvrivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih i tehnikih uvjeta za spajanje upanijskih i trgovakih sudova te nastavno na Zakon o podrujima i sjeditima dravnih odvjetnitava koji je u saborskoj proceduri, donijet e se Pravilnik o utvrivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih i tehnikih uvjeta za spajanje opinskih i upanijskih dravnih odvjetnitava Statistika U cilju daljnjeg jaanja statistikog praenja i analize, u 2011. planirano je zapoljavanje 2 djelatnika u Odjelu za analitiku, statistiku i evidencije Ministarstva pravosua. Suzbijanje korupcije Vezano uz provedbu postupaka javne nabave u 2011. se kroz donoenje izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi planira izmjena zakonodavnih odredbi koje ureuju sukob interesa pri provedbi tih postupaka. Aktivnosti vezane uz jaanje kapaciteta u ovom podruju provodit e se kroz IPA 2008 TWL projekt Jaanje kapaciteta za sprjeavanje nepravilnosti u postupcima javne nabave. to se tie jaanja administrativnih kapaciteta u 2011. planirano je zapoljavanje novih slubenika u Sredinjem uredu Carinske uprave - Slubi za troarine i Slubi za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo i carinski laboratorij 16 slubenika, kadrovsko popunjavanje odjela PNUSKOK-a u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu sa 40 policijskih slubenika te u cilju unaprjeenja meunarodne suradnje u procesu suzbijanja korupcije planirano je slanje asnika za vezu u pojedine zemlje (Izrael, Austrija, INTERPOL i Srbija). U odnosu na obrazovanje u 2011. provest e se ispitni postupci za povjerenike za etiku, suzbijanje korupcije osnovni teaj, suzbijanje korupcije napredni teaj, seminar javne nabave, javni pristupi informacijama osnovni teaj, javni pristupi informacijama napredni teaj, edukacije za jaanje kapaciteta upravljakog tijela, edukacija slubenika Ureda za sprjeavanje pranja novca, edukacija od strane Ureda za sprjeavanje pranja novca slubenika Porezne uprave, Carinske uprave, Financijske policije, Financijskog inspektorata, USKOK-a i PNUSKOK-a vezano za sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma povezano s koruptivnim kaznenim djelima. Ostale aktivnosti odnose se na implementaciju samoocijenjivanja procesa rada i organizacije u svrhu unaprjeenja integriteta Ministarstva unutarnjih poslova (reforma sustava upravljanja ljudskim resursima), daljnje umreavanje tijela dravne uprave u svrhu provoenja Zakona o OIB-u i provedbu twinning light projekta IPA 2008 Jaanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave.

7

Suenja za ratne zloine Ministarstvo pravosua nastaviti e praenje provedbe Akcijskih planova DORH-a i MUP-a za rad na predmetima ratnih zloina s naglaskom na nastavak nepristranog i sustavnog procesuiranja ratnih zloina uz koritenje i daljnje unapreivanje svih pomonih sustava i resursa.

1.2 REFORMA DRAVNE UPRAVE Sukladno Planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka, sa ciljem racionalizacije sustava javne uprave i poveanja efikasnosti u pruanju javnih usluga, provodi se reforma sustava nagraivanja u javnom sektoru, ukljuujui sustav agencija i ustanova. U 2011. planira se donoenje Zakona o plaama u javnom sektoru i provedbenih propisa temeljem navedenog Zakona. Sukladno navedenom Planu potrebno je provesti i mjeru Izrada registra zaposlenika javnog sektora. U tijeku je provedba aktivnosti nunih za uspostavu i funkcionalnost Registra do 30. oujka 2011. Sukladno Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva za razdoblje od 2007.-2011., a u vezi s Operativnim planom provedbe Strategije, Ministarstvo uprave planira izraditi novi Zakon o zakladama u IV kvartalu 2011. U cilju izgradnje uinkovitijeg sustava lokalne samouprave i boljeg funkcioniranja uprave kao servisa graana, namjerava se provesti proces funkcionalne decentralizacije i teritorijalnog preustroja u fazama utvrenim Smjernicama i naelima za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj, koje je VRH usvojila u srpnju o.g. Planirane aktivnosti za 2011. odnose se na pripremu optimalnog modela teritorijalne organizacije uz istovremeno utvrivanje poslova koji se sa sredinje vlasti prenose u djelokrug jedinica lokalne i podrune samouprave i to povjeravanjem poslova (delegacija) ili prijenosom u samoupravni djelokrug jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (decentralizacija). Tijekom 2011. oekuje se poetak provoenja projekta iz programa IPA 2008 Provoenje Zakona o opem upravnom postupku u vrijednosti od 1.666.667,00 EUR. Projekt se sastoji iz triju komponenti: uinkovito praenje provoenja Zakona o opem upravnom postupku, provoenje obrazovnih aktivnosti s ciljem uinkovitog provoenja Zakona te jaanje svijesti u privatnom sektoru i meu graanima o prednostima primjene novog Zakona. Tijekom 2011. planirana je dorada dokumenta Operativni program Jaanje upravnih kapaciteta (OP JUK) i daljnja razrada projekata koji e se financirati kroz taj operativni program te jaanje kapaciteta njegove organizacijske strukture. U strukturi OP JUK-a, pored Ministarstva uprave ukljueni su: Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje (posredniko tijelo), Ministarstva pravosua, Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, Dravni zavod za statistiku te potencijalno druga tijela dravne uprave ukljuujui i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. OPJUK temeljni je dokument za funkcioniranje operativne strukture ovog programa, a sadrajno se sastoji od triju prioritetnih osi: 1. Jaanje uinkovitosti javne uprave i pravosua - ukljuuje osnaivanje postojee organizacijske strukture i procesa koji se koriste u okviru uprave i pravosua, jaanje dobre vladavine i jaanja kapaciteta regionalni (podrunih) i lokalnih samouprava s ciljem poboljanja kvalitete pruanja usluga graanima. 2. Razvoj ljudskih resursa u podruju javne uprave i pravosua - ukljuuje nastavak obrazovanja za djelatnike u podruju uprave i pravosua kao daljnjeg jaanja upravljanja i administrativnih kapaciteta kako na sredinjoj tako i lokalnoj razini.

8

3. Tehnika pomo upravljakoj strukturi. U svrhu budueg koritenja strukturnih instrumenata EU (Europski socijalni fond) te za potrebe jaanja upravljakog tijela (Ministarstva uprave) za provedbu Operativnog programa Razvoj upravnih kapaciteta (RUK) 2012. 2013., tijekom 2011. provodit e se twinning light projekt IPA 2007, 'Tehnika pomo Upravljakom tijelu za Operativni program RUK u svrhu njegove pripreme za izvrenje dunosti i odgovornosti vezanih uz programiranje i upravljanje Operativnim programom' ukupne vrijednosti 185.000,00 EUR. Takoer, tijekom 2011. planira se dovretak natjeajne dokumentacije za twinning projekt kao nastavak spomenutog twinning light projekta, iji poetak se planira do kraja 2011. ukupne vrijednosti 1.500.000,00 EUR. Osobita panja posvetit e se izgradnji uinkovitog sustava razvoja ljudskih potencijala, stvaranje uvjeta za privlaenje, motiviranje i zadravanje kvalitetnih slubenika i trajni razvoj njihovih kompetencija. U 2011. planira se provedba ciljeva utvrenih Akcijskim planom za provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala na podruju obrazovanja i usavravanja dravnih slubenika kroz razvoj dodatnih i novih programa izobrazbe. Planira se poboljanje dostupnosti informacija o programima izobrazbe i naina informiranja dravnih slubenika u podruju borbe protiv korupcije izraivanjem info letaka, plakata, broura i newsletera. Takoer se planira organiziranje i odravanje okruglih stolova, tematskih konferencija i savjetodavnih sastanaka u suradnji s vanjskim institucijama, organizacijama civilnog drutva i povjerenicima za etiku u podruju borbe protiv korupcije.

1.3 LJUDSKA PRAVA I ZATITA MANJINA Graanska, politika, gospodarska i socijalna prava U I. kvartalu 2011. predvieno je donoenje Kaznenog zakona, a u svrhu usklaivanja mjere sa okvirnom odlukom Vijea 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju odreenih oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima 32008F0913. Ured pukog pravobranitelja u narednom proraunskom razdoblju planira administrativno i tehniko jaanje. Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske zaduen je za koordinaciju provedbe, praenje i vrednovanje Nacionalnog programa zatite i promicanja ljudskih prava 20082011. U zadnjem kvartalu 2011. godine Ured za ljudska prava formirat e radnu skupinu za izradu novog prijedloga nacrta Nacionalnog programa, u koju e biti ukljueni predstavnici resornih tijela i organizacija civilnog drutva. U 2011. Ured za ljudska prava VRH planira administrativno i tehniko jaanje. U planu je zapoljavanje jednog djelatnika koji e, uz ostale poslove, raditi na izvravanju obveza preuzetih prema EU. Nastavlja se provedba programa IPA 2009 "Uspostava cjelovitog sustava za zatitu od diskriminacije" iji je primarni cilj jaanje administrativnih i strunih kapaciteta Ureda pukog pravobranitelja i Ureda za ljudska prava. Tijekom 2011. u sklopu projekta predviena je nabava uredske i informatike opreme, te poetak twinninga.

9

Zatita prava djeteta i mladih Planira se: provedba mjera Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. izrada Izvjea o provedbi Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece za 2010. provedba Programa aktivnosti za sprjeavanje nasilja meu djecom i mladima provedba mjera Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013. izrada Izvjea o provedbi mjera Nacionalnog programa za mlade za 2010. provedba mjera Nacionalne strategije za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih od 2009. do 2012. izrada Izvjea o provedbi Nacionalne strategije za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih za 2010. provedba mjera Nacionalne populacijske politike izrada Izvjea o provedbi Nacionalne populacijske politike za 2010. izrada III. i IV. periodinog Izvjea Republike Hrvatske o provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta tisak Smjernica za planiranje, provedbu i evaluaciju prevencije tretmanskih programa za zatitu djece od nasilja tisak letka Biram ivot drogu ne! sukladno Akcijskim planu suzbijanja zlouporabe opojnih droga za razdoblje od 2009. do 2012. obiljeavanje Meunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga, 26. lipnja provedba Memoranduma o suglasnosti izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kanade o mobilnosti mladih nastavak dosadanje prakse ostvarivanja suradnje s obiteljskim centrima, organizacijama civilnog drutva i jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave na provedbi programa namijenjenih djeci i mladima Zatita od nasilja u obitelji Planira se: financijska potpora za 11 savjetovalita i sklonita za rtve nasilja u obitelji na podruju Zagrebake, Istarske, Karlovake, Brodsko posavske, Sisako moslavake, Bjelovarsko bilogorske, Primorsko goranske, Meimurske, Splitsko dalmatinske i Vukovarsko srijemske upanije; izrada Izvjea o provedbi Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji tijekom 2010. provedba mjera Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji od 2011. do 2016.

10

izrada Izvjea o provedbi Protokola o postupanju u sluaju nasilja u obitelji tijekom 2010. obiljeavanje 8. oujka Meunarodni dan ena, 15. svibnja Meunarodni dan obitelji, 22. rujna Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama i 25. studenog Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama pruanje administrativne i strune potpore Povjerenstvu Vlade RH za unaprjeenje zatite od nasilja u obitelji i strunom povjerenstvu za praenje i unaprjeivanje rada tijela kaznenog i prekrajnog postupka te izvravanje sankcija vezanih za zatitu od nasilja u obitelji pri Ministarstvu obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti prevoenje znanstvenog istraivanja o stopi prevalencije, uzroka, oblika i recidivizma obiteljskog nasilja radi boljeg razumijevanja fenomena obiteljskog nasilja te razvoja to djelotvornije preventivne politike i mjera kontrole provoenje sljedeih projekata: praenja i strune evaluacije pruanja usluga i pomoi rtvama i poiniteljima nasilja u obitelji; projekata vezanih uz psihosocijalni tretman poinitelja nasilja u obitelji; projekata praenja uinkovitosti i trokova drutvene reakcije na obiteljsko nasilje; projekata praenja i evaluacije pruanja usluga rtvama nasilja u obitelji smjetenih u sklonite izvjetaj, analiza i nadzor provedbe Zakona o zatiti od nasilja u obitelji tisak Protokola o postupanju u sluaju nasilja u obitelji tisak Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. 2016. Osobe s invaliditetom Planira se: provedba mjera, sukladno nadlenosti po Nacionalnoj strategiji izjednaavanja mogunosti za osobe invaliditetom od 2007. do 2015., praenje i koordinacija provedbom Nacionalne strategije nastavak suradnje s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNPD) na projektu Podrka u primjeni mehanizama praenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. izrada Izvjea o provedbi Nacionalne strategije za izjednaavanje mogunosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. za 2010. izrada Izvjea o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda nastavak suradnje s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u provedbi projekata usmjerenih zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom s ciljem socijalnog osnaivanja osoba s invaliditetom u zajednici sukladno prioritetnim podrujima natjeaja osiguravanje usluge osobnog asistenta za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta koji su ukljueni u proteklom razdoblju te poveanje broja korisnika navedene usluge izrada Nacrta prijedloga Zakona o osobnom asistentu i njegovo donoenje, kao i izrada nacrta pripadajuih pravilnika

11

osiguravanje podrke u prevladavanju komunikacijskih barijera, usluge tumaa/prevoditelja na znakovni jezik izrada Nacrta prijedloga Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku osiguravanje podrke u izvaninstitucionalnim oblicima skrbi za djecu s tekoama u razvoju - irenje mree rane intervencije kod djece s neurorazvojnim rizicima i razvojnim tekoama nastavak suradnje s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u provedbi projekata usmjerenih zadovoljavanju, multikulturalnosti, toleranciji, potivanju razliitosti i sudjelovanju mladih s invaliditetom u drutvu obiljeavanje Meunarodnog dana osoba s invaliditetom i nacionalnih dana osoba s razliitim vrstama i stupnjem oteenja tisak Prirunika o usluzi osobne asistencije i Prirunika o reprodukciji i planiranju obitelji namijenjen djeci s tekoama u razvoju i mladima s invaliditetom provedba aktivnosti vezanih uz Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju u nadlenosti Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti sukladno Smjernicama za planiranje razvoja mrea socijalnih usluga na upanijskoj razini i u Okviru za praenje provedbe razvoja mrea socijalnih usluga 2009. 2013. Ravnopravnost spolova Ured za ravnopravnost spolova VRH u I. kvartalu 2011. planira uputiti u proceduru VRH i Hrvatskog sabora Prijedlog Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011. 2015. Tijekom 2011. Ured za ravnopravnost spolova e i dalje planski provoditi odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i mjere Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011.-2015. Ured planira sudjelovati u provedbi programa Zajednice PROGRESS u V. komponenti Ravnopravnost spolova. U planu je zapoljavanje jedne osobe na mjestu strunog suradnika/ce, vezano uz koordinaciju implementacije mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011.-2015. i sudjelovanja u provedbi programa Zajednice PROGRESS, u V. komponenti Ravnopravnost spolova. U 2011. u planu je izrada Nacionalnog akcijskog plana provedbe rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda : 1325 (2000) o poloaju ena, miru i sigurnosti, 1820 (2008) o uklanjanju spolno utemeljenog nasilja u oruanim sukobima, 1888 (2009) o borbi protiv seksualnog nasilja nad enama i djecom u oruanim sukobima i 1889 (2009) o ulozi ena i njihovim potrebama u izgradnji mira nakon oruanih sukoba. Besplatna pravna pomo U I. kvartalu 2011. predvieno je provoenje Natjeaja za financiranje projekata udruga ovlatenih za pruanje besplatne pravne pomoi i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika za 2011., u svezi s ime je predviena i sjednica Povjerenstva za pravnu pomo, a u svrhu odluivanja o odobravanju sredstava pojedinim udrugama. Takoer, u I. kvartalu 2011. oekuje se objava Uredbe o tarifi za utvrivanje vrijednosti iznosa naknade za pruanje primarne i sekundarne pravne pomoi za 2011. u Narodnim novinama.

12

Nadalje u I kvartalu 2011. planira se podnoenje godinjeg izvjea Ministarstva pravosua o ostvarivanju prava na pravnu pomo i utroenim sredstvima u prethodnoj godini Vladi RH. Kontinuirane aktivnosti koje se planiraju provoditi kroz cijelu godinu su daljnji upravni nadzor nad radom ureda dravne uprave u upanijama, struni nadzor nad radom ovlatenih udruga, te daljnje struno usavravanje dravnih slubenika zaposlenih na poslovima besplatne pravne pomoi u Ministarstvu pravosua kao i dravnih slubenika zaposlenih na istim poslovima u uredima dravne uprave u upanijama u obliku seminara, radionica u Centru za struno usavravanje i osposobljavanje dravnih slubenika pri Ministarstvu uprave, te savjetovanja s zaposlenicima u uredima dravne uprave i ostalim pruateljima pravne pomoi kao i predstavnicima sudbene vlasti u organizaciji Ministarstva pravosua. Zatvorski sustav Tijekom 2011. planirano je donoenje Pravilnika o nainu izvravanja odgojne mjere upuivanja u odgojni zavod temeljem Zakona o izvravanju sankcija izreenih maloljetnicima za kaznena djela i prekraje (NN 153/09 ). U svrhu zatite i promicanja ljudskih prava zatvorenika i drugih osoba koje su temeljem sudske odluke primljene u kaznena tijela, a prvenstveno radi smanjenja prenapuenosti zatvora i kaznionica, nastavljaju se aktivnosti usmjerene na proirivanje postojeih i izgradnju novih smjetajnih kapaciteta za zatvorenike s prateim sadrajima. U prvom kvartalu 2011. bit e opremljen novi objekt u Kaznionici u Glini, u tijeku je postupak Europske banke za razvoj Vijea Europe za odobravanje kredita za dogradnju Zatvora u Zagrebu i priprema se dokumentacija potrebna za podnoenje molbe navedenoj Banci radi odobrenja kreditne linije za izgradnju objekata Kaznionice i Zatvora u ibeniku. Opisana suradnja s Europskom bankom za razvoj Vijea Europe realizirati e se tijekom 2011. Novi objekt Kaznionice u Glini je namijenjen smjetaju 420 zatvorenika. Budui e isti biti stavljen u funkciju u prvom kvartalu 2011., raspisan je javni natjeaj za prijam u dravnu slubu jednog dijela novih slubenika Odjela osiguranja (pravosudne policije), slubenika tretmana i strukovnih uitelja razliitih profila za rad sa zatvorenicima u zatvorenikim radionicama. Temeljem tog javnog natjeaja u dravnu slubu e krajem 2010., odnosno u prvom kvartalu 2011. zapoeti s radom 106 novoprimljenih dravnih slubenika. Tijekom ostatka 2011. bit e objavljen jo jedan javni natjeaj za prijam u dravnu slubu novih 20 slubenika u Kaznionicu u Glini. Probacija Tijekom 2011. nastavit e se sa provoenjem Akcijskog plana razvoja probacije u RH od 2010. do 2014., usvojenog na VRH 10. lipnja 2010. Navedenim Akcijskim planom za 2011. planirano je zapoljavanje 40 probacijskih slubenika. Poetak IPA 2008 projekta Razvoj probacijskog sustava u Republici Hrvatskoj oekuje se tijekom 2011.. Vrijednost projekta je - 1.800.000 (udio EU - 1.635.000 ). Trajanje projekta je 2 godine. Temeljna izobrazba svih slubenika probacije planirana za 2011. obuhvaena je IPA 2008 projektom. Struno usavravanje slubenika djelomino e se financirati proraunskim sredstvima. Tijekom 2011. na podruju RH opremit e se i otvoriti 12 podrunih ureda za probaciju sredstva za lan-mreu osigurati e se iz dravnog prorauna, dok e se ostatak IT opreme financirati iz IPA 2008 projekta. Komunikacijska oprema za urede takoer e se financirati proraunskim sredstvima.

13

Nacionalne manjine Ured za nacionalne manjine VRH u narednom e razdoblju nastaviti aktivnosti na provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te provedbu meunarodnih dokumenata kojih je RH stranka. Ured e provoditi mjere u okviru Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. Ured e nastaviti provoditi projekte pomoi nacionalnim manjinama financiranim iz sredstava pretpristupnih fondova EU i drugih izvora. Kljuni prioriteti Ureda za nacionalne manjine u 2011.: Provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (izrada Izvjea o provedbi u 2010, koordinacija provedbe u 2011); Provedba Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (izrada Izvjea o provedbi u 2010, koordinacija provedbe u 2011); Provedba Nacionalnog programa za Rome (izmjene i dopune Nacionalnog programa, izrada Izvjea o provedbi u 2010, koordinacija provedbe u 2011.) Provedba Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015.; (izmjene i dopune Akcijskog plana Desetljea, izrada Izvjea o provedbi u 2010., koordinacija provedbe u 2011.) Organizirat e se seminari o provedbi Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina Nastavit e se poticanje upotrebe manjinskih jezika i pisma sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu u uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina; Nastavit e se organiziranje seminara o unaprjeenju rada vijea i predstavnika nacionalnih manjina; Organizirat e se seminari o suzbijanju predrasuda i stereotipa prema nacionalnim manjinama u medijima; Organizirat e se seminari osposobljavanja mladih pripadnika romske nacionalne manjine; Nastavit e se s pruanjem podrke pripadnicima romske nacionalne manjine provedbom programa PHARE 2006 (nacionalno sufinanciranje u iznosu od 1.546.800,00 HRK) i IPA 2008 (nacionalno sufinanciranje u iznosu od 1,907,000,00 HRK); Razvijat e se projekti pomoi nacionalnim manjinama s izvorima financiranja izvan fondova EU; Nastavit e se jaati administrativni kapaciteti Ureda za nacionalne manjine. Provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina; Provedba Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina;

Kljuni prioriteti Ministarstva uprave u 2011. su:

Nakon izbora za lanove vijea i predstavnike nacionalnih manjina, koji e se odrati u 2011., izradit e se analiza provedenih izbora te se planiraju provesti edukacije novoizabranih lanova vijea i predstavnika o njihovim funkcijama i ovlastima, a u cilju podizanja razine uinkovitosti i djelovanja vijea i predstavnika nacionalnih manjina u

14

lokalnim jedinicama. Takoer e se nastaviti sa provedbom mjera, iz djelokruga ovog Ministarstva, sadranih u Akcijskom planu o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2011., ija je izrada u tijeku. Osobita panja posvetit e se praenju i nadziranju usklaivanja statuta i donoenju planova prijma u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave kako bi se osigurala zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikim, izvrnim i upravnim tijelima lokalnih jedinica. Tijekom 2011. planira se unapreenje sustava praenja i analiziranja stanja o slubenoj i javnoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikim, izvrnim i upravnim tijelima lokalnih jedinica te o aktivnostima vijea i predstavnika nacionalnih manjina i utroenim sredstvima za njihov rad, uspostavom odgovarajueg software-a. Povratak izbjeglica Stambeno zbrinjavanje bivih nositelja stanarskog prava BNSP-a Prema Revidiranom akcijskom planu do kraja 2010. planira se stambeno zbrinuti ukupno 1.265 obitelji BNSP iz mjerila za 2009. (885 na PPDS-u i 380 izvan PPDS-a), koji broj ukljuuje do sada zbrinutih 867 obitelji. Stoga preostaje jo 398 obitelji za zbrinuti do kraja 2010. U 2011. planira se stambeno zbrinuti preostalih 805 obitelji iz mjerila za 2009. (693 na PPDS-u i 112 izvan PPDS-a) ime bi bilo stambeno zbrinuto ukupno 2.070 obitelji izbjeglica BNSP-a i izvreno mjerilo za 2009. Za ovaj program u proraunu 2010. osigurano je 187 milijuna kuna za obnovu stambenih zgrada na PPDS-u i 107 milijuna kuna za kupnju stanova izvan PPDS-a. U dravnom proraunu za 2011. za stambeno zbrinjavanje na PPDS-u planirana su sredstva u iznosu od 295,7 milijuna kuna i 79,7 milijuna kuna za kupnju stanova izvan PPDS-a. Povrat zauzete imovine vlasnicima u posjed Proces povrata imovine je na samom zavretku te je do sada 19.264 stambenih objekata vraeno vlasnicima. Predvien je zavretak preostalih 16 sudskih postupaka povratka imovine kao i 14 sluajeva naknade tete za ulaganja u zauzetu imovinu. Zavretak svih navedenih postupaka vezanih uz povrat imovine ovisi o vlasnicima i korisnicima, te o dinamici sudskih postupaka. Sredstva za tu namjenu osigurana su u dravnom proraunu za 2010. kao i planirana u dravnom proraunu za 2011. Obnova u ratu oteenog ili unitenog stambenog fonda Predvien je nastavak obnove preostalog u ratu oteenog ili unitenog stambenog fonda. Za 2011. planirana je obnova 1150 obiteljskih kua, od ega oko 700 organiziranom obnovom kua viih stupnjeva oteenja i oko 400 kua manjeg stupnja oteenja. Time bi trebao biti zavren program u ratu oteenog stambenog fonda u Hrvatskoj, izuzev pojedinanih sluajeva (prelokacija, nerijeeni imovinsko pravni odnosi, zamjene prava za obnovu i drugo). Planiran je ubrzani postupak rjeavanja preostalih albenih postupaka. U proraunu za 2011. planirano je 145 milijuna kuna za obnovu u ratu oteenih i unitenih stambenih jedinica, od ega se 22 milijuna odnosi na organiziranu ugradnju graevinskog materijala na planiranih 100 obiteljskih kua .

15

Suradnja sa susjednim dravama zbog ubrzanog povratka izbjeglica Oekuje se daljnji napredak u bilateralnoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, kao i nastavak regionalnih konzultacija. Nastavit e se i intenzivna suradnja s Bosnom i Hercegovinom kroz financiranje zapoetih programa povratka i obnove u BiH, te suradnja u rjeavanju pitanja preostalih izbjeglica iz BiH koji se ele vratiti u Hrvatsku. Za nastavak programa u 2010. planiran je zavretak isporuke graevinskog materijala za obnovu 350 kua u BiH te poetak isporuke za jo oko 600 kua, za to je u dravnom proraunu za 2011. planirano 30 milijuna HRK. Suradnja s meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ) Republika Hrvatska nastavit e u potpunosti suraivati s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju.

1.4. REGIONALNA SURADNJA MULTILATERANA SURADNJA Sukladno dinamici europskog integracijskog procesa RH i njenog kontinuiranog zalaganja za jaanje regionalne suradnje i razvoja dobrosusjedskih odnosa suradnja u regionalnim inicijativama i forumima ostaje jedan od kljunih prioriteta hrvatske vanjske politike i u narednom razdoblju. U okviru Srednjoeuropske inicijative (SEI) hrvatski prioriteti nalaze se u podruju izgradnje ljudskih potencijala i zatiti okolia te ostvarivanja naela regionalnog vlasnitva i projektno orijentirane suradnje. Hrvatska je zainteresirana da se u narednom razdoblju SEI profilira kao instrument regionalne suradnje koji e zemljama u JIE pomoi u daljnjem intenziviranju odnosa s institucijama EU, olakavanju domicilne primjene europskih standarda i jaanju administrativnih kapaciteta potrebnih u pregovarakom procesu. Unutar politike europskih makroregionalnih strategija, Hrvatska e se zalagati za ulogu SEIa kao integrativnog imbenika u daljnjem povezivanju europskih regija, podregija i lokalnih zajednica. U okviru Jadransko-jonske inicijative (JJI) RH e i u predstojeem razdoblju davati dodatni poticaj dinamici na razliitim podrujima od najvieg zajednikog interesa. Temeljnu okosnicu na podruju suradnje i dalje ine malo i srednje poduzetnitvo, prometno povezivanje, zatita okolia i zatita od poara. Hrvatska e i u 2011. promicati znaaj JJI koji se nalazi u politikom dijalogu i jaanju zajednikih interesa u jadranskojonskom bazenu. U tu svrhu nastavit e dijalog s partnerima JJI oko zajednike strategije za suradnju zemalja Jadranskog i Jonskog mora i drugih zainteresiranih drava u regiji. Ekoloka zatita Jadrana i gospodarski aspekti u primarnom su fokusu. U predstojeem razdoblju RH e dodatno intenzivirati aktivnosti u sklopu sudjelovanja u provedbi Strategije EU za dunavsku regiju (Dunavske strategije). Kroz punu suradnju tijela dravne uprave i regionalnih i lokalnih vlasti Hrvatska e raditi na realizaciji aktivnosti definiranih Akcijskim planom Dunavske strategije, posebno u okviru onog Prioritetnog podruja u kojem e imati ulogu su-koordinatora. U cilju poticanja rasprave o mogunostima provedbe prioriteta i projekata Dunavske strategije, kao i same promocije Strategije i novog oblika makro-regionalne suradnje EU, u Vukovaru e se u travnju 2011. odrati meunarodna konferencija u organizaciji MVPEI i Vukovarskosrijemske i Osjeko-baranjske upanije.

16

Pod predsjedanjem RH, Meunarodna komisija za sliv rijeke Save (SK) e i tijekom 2011. nastaviti svoj aktivni angaman u okviru procesa provedbe Dunavske strategije EU. Kao institucija koja je od strane EK prepoznata kao tijelo mjerodavno za pitanja odrivog upravljanja rijekom Savom, kao vanom rijekom dunavskog rijenog sliva, SK e biti voditelj nekoliko stratekih projekata navedenih u Akcijskom planu Dunavske strategije koji se odnose na navedeno podruje djelovanja. U Dunavskoj komisiji (DK) Republika Hrvatska e i u 2011. nastaviti aktivnosti koje su trajne prirode, a vezane su uz prometne i navigacijske aspekte Dunava. RH je zainteresirana za to skorije potpisivanje i primjenu nove, revidirane Konvencije o reimu plovidbe Dunavom, koja e odraavati suvremeni karakter dinaminih europskih integracijskih procesa. S obzirom da je DK ukljuena u izradu Dunavske strategije, RH je iskoristila mogunost prezentiranja vlastitog nacionalnog programa. Nastavno na predstojei preustroj Tajnitva DK, Hrvatska se aktivno ukljuila predlaui neke oblike efikasnijeg rada koji bi, istodobno, rezultirali i smanjenjem ukupnih trokova. Tijekom svog predsjedanja Radnom Zajednicom Alpe Jadran (RZAJ) (2011. i 2012.) Hrvatska e pojaati aktivnosti po pitanju odreivanja budueg ustroja Zajednice i pronalaenja konsenzusa o buduoj platformi i strukturi djelovanja. S ovim ciljem Hrvatska planira organizirati meunarodnu konferenciju na Brijunima s temom budunosti Radne zajednice i alpsko-jadranske regije. U cilju njezine transformacije u moderniji i uinkovitiji oblik suradnje, u Hrvatskoj je osnovana radna skupina za implementaciju odredbi Uredbe o osnivanju europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTC) u pravni sustav RH. Hrvatska e nastaviti svoje aktivno sudjelovanje u SEECP-u te pruati punu podrku crnogorskom predsjedanju dajui svoj doprinos daljnjem unapreenju demokratskih vrijednosti i promociji europskih standarda u Jugoistonoj Europi. Posebna panja bit e posveena jaanju parlamentarne suradnje. Sudjelovanjem na sastancima politikih direktora, ministara vanjskih poslova kao i na resornim sastancima, Hrvatska e pratiti politiko, gospodarsko i socijalno stanje u regiji te, kroz daljnje jaanje suradnje izmeu SEECP-a i RCC-a, inicirati i podupirati projekte koji e donijeti najvie koristi za regiju u cjelini. S obzirom na injenicu da se nalazi u zavrnoj fazi pristupnog procesa EU, RH e, kroz intenzivan politiki dijalog, to nastojati iskoristiti kao podlogu za intenzivan poticaj drugim zemljama regije u njihovim euro-atlantskim aspiracijama. Djelovanje RCC-a kroz implementaciju projektne suradnje RH i dalje prepoznaje kao kljuni element suradnje zemalja JIE. Sinergijski uinci takve suradnje unutar regije posebno dobivaju na vanosti u svjetlu sloene globalne gospodarske i financijske situacije, kao i unutar stalnih nastojanja prilagodbe regije euro-atlantskim standardima. Vaan imbenik pri tom je prenoenje projektne suradnje u regionalno vlasnitvo, to dodatno osnauje identitet i projektne kapacitete regije. U tom smislu, Hrvatska e aktivno participirati u djelovanju Drutveno-kulturne radne skupine, ijim je osnivanjem tzv. Ljubljanski proces (zatita kulturne i tradicijske batine regije) stavljen u punu nadlenost RCC-a. Hrvatska e nastaviti pruati podrku projektu osnivanja Strune skupine za regionalne razvojne projekte u Jugoistonoj Europi (High-Level Expert Group for Regional Development Projects in South-East Europe) unutar RCC-a i pridruuje se pozitivnim reakcijama na koncept prijedloga njena osnivanja, pripremljen od strane tajnitva RCC-a. Hrvatska i dalje iskazuje interes za projekt Regionalnog sredita za borbu protiv poara (SEEFREC) i situiranje njegova sjedita u bazi Divulje, kraj Splita. U operativnotehnikom smislu radi se o lokaciji sa znaajnim komparativnim prednostima u borbi protiv poara u, u tom smislu visoko rizinom, mediteranskom dijelu regije. Uvaavajui zajednike zakljuke (RCC/Europska radiodifuzna unija) Meunarodne konferencije o rjeavanju digitalne podijeljenosti Europe i odrivim javnim elektronskim servisima u JIE, Hrvatska e aktivno participirati u uspostavi trajne regionalne suradnje s ciljem odrivosti javnih elektronskih servisa u JIE i njihovim pozicioniranjem kao mehanizama tehnolokog, gospodarskog, politikog i kulturnog razvoja zemalja regije. Sudjelovanjem u radu regionalnog odbora MARRI, RH potvruje svoj proaktivni pristup u intenziviranju prekogranine i regionalne suradnje u osjetljivom podruju borbe protiv ilegalnih migracija, kao i krijumarenja i trgovine ljudima. Prihvaanjem prijedloga Strategije i akcijskog plana MARRI za 2011./2012., Hrvatska e nastaviti s djelatnom participacijom u suradnji nadlenih institucija na suzbijanju kriminogenog ponaanja vezano uz problematiku prometa ljudi u regiji. U tom smislu pozdravlja i najavu intenziviranja suradnje izmeu MARRI i FRONTEX-a, to e dodatno osnaiti kapacitete regije u problematici praenja migracijskih procesa i pribliiti ih standardima kontrole prekograninog prometa koji vrijede u EU.

17

Rad Regionalnog centra za borbu protiv prekograninog kriminala Inicijative za suradnju u Jugoistonoj Europi (SECI) u Bukuretu dodatno je osnaen usvajanjem nove Konvencije o radu Centra SELEC. Usvajanjem ove konvencije ostvareni su uvjeti za uu suradnju Centra s Interpolom i Europolom, to e dodatno osnaiti borbu protiv organiziranog i prekograninog kriminala. Hrvatska e nastaviti sudjelovati u radu Centra i aktivno pridonositi jaanju stabilnosti i sigurnosti u Jugoistonoj Europi. BILATERALNA SURADNJA Talijanska Republika U 2009. potpisan je Memorandum o suradnji izmeu Vlade RH i Vlade TR, ime je uspostavljen redovit politiki dijalog i intenzivna meuresorna suradnja. Slijedom toga u 2011. planira se odravanje treeg Koordinacijskog odbora ministara RH i TR. Tijekom nedavnih susreta odranih na najvioj razini, potvreni su prijateljski odnosi izmeu dvije zemalje, koji se razvijaju u smjeru partnerskih odnosa, a rjeavanje preostalih otvorenih pitanja nastavit e se u duhu zajednike europske budunosti. Hrvatska rauna na kontinuiranu i snanu podrku Italije u zavrnici pristupnih pregovora s EU. Prioriteti: odravanje bilateralnih susreta na najvioj razini jaanje sveukupne suradnje kroz provedbu Memoranduma i odravanje redovnog sastanka Koordinacijskog odbora ministara nastavak dijaloga u rjeavanju preostalih otvorenih pitanja

Republika Slovenija Potrebno je odrati ostvareno pozitivno ozraje u odnosima izmeu Hrvatske i Slovenije, kako na politikoj razini tako i u javnostima obiju drava, s ciljem rjeavanja preostalih otvorenih pitanja na obostrano prihvatljiv nain, a strateki interes obiju strana mora biti nastavak razvijanja svestranih pozitivnih i prijateljskih odnosa. Dogovori postignuti tijekom 2009. i 2010. dali su dodatni poticaj daljnjem unaprjeenju ukupnih uzajamnih odnosa te, i zbog takvog pozitivnog trenda, Hrvatska rauna na snanu podrku Slovenije u zavrnici pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Prioriteti: odranje pozitivnog trenda u uzajamnoj suradnji i dijaloga u rjeavanju preostalih otvorenih pitanja. jaanje gospodarske suradnje. nastavak razgovora o energetskom i infrastrukturnom prometnom povezivanju, kao i zatiti okolia i vodnom gospodarstvu. jaanje konzultacija oko pitanja EU i NATO-a, te situacije i stabilizacije prilika u JIE, uz nastavak suradnje u okviru Brdo procesa.

18

Republika Maarska Republika Hrvatska nastavit e intenzivne kontakte s Republikom Maarskom, na svim razinama, poradi daljnjeg unaprjeenja bilateralnih odnosa, a posebice na podruju energetike, zatite okolia, turizma, infrastrukturnih projekata, prekogranine suradnje te zatite i unaprjeivanja prava nacionalnih manjina. Od kljune je vanosti za Republiku Hrvatsku maarsko predsjedanje EU-om u prvoj polovini 2011. u okviru kojeg oekujemo snanu maarsku podrku u zavrnici hrvatskih pregovora o pristupanju EU. Prioriteti: odravanje bilateralnih kontakata na svim razinama; jaanje podrke RM u zavrnici pristupnih pregovora RH za lanstvo u EU; odravanje 4. zajednike sjednice vlada RH i RM; odravanje 7. sjednice Mjeovitog odbora za suradnju izmeu vlada RH i RM.

Republika Srbija RH se zalae za dobrosusjedske odnose s Republikom Srbijom te ih eli nastaviti razvijati s ciljem rjeavanja preostalih otvorenih pitanja. Stabilni i partnerski odnosi Hrvatske i Srbije znatno pridonose stabilnosti regije Jugoistone Europe. Pravac europskog partnerstva u odnosima Hrvatske i Srbije dodatno je afirmiran posjetima na najvioj razini tijekom 2010., a naroito posjetom predsjednika Tadia Vukovaru u studenom 2010. koji predstavlja znaajan korak u procesu pomirenja. RH i RS suglasne su da se na razini strunih skupina rjeavaju preostala otvorena pitanja. RH je uruila Srbiji prijevod pravne steevine EU i spremna je pomoi oko Upitnika EK. Prioriteti: - trajno unapreenje i razvijanje uzajamnih odnosa i rjeavanje otvorenih pitanja; - zaokruivanje ugovorne dvostrane regulative; - konstruktivna regionalna suradnja Kosovo Nastavak razvoja svestrane suradnje na naelima jednakopravnosti i uzajamnosti. U cilju intenziviranja gospodarskih odnosa, djelovanje hrvatskih gospodarskih subjekata usmjerit e na pojaanu nazonost na kosovskom tritu. Nastavit e se prijenos znanja i iskustva u procesu pristupanju EU te pruanje pomoi u strunom osposobljavanju kosovskih kadrova - pravosue, policijska suradnja, izgradnja institucija. Hrvatska e i dalje podravati pojaani angaman EU kroz razmjetaj EULEX misije na cjelokupnom teritoriju Kosova te e i dalje aktivno sudjelovati u projektima EU-a, NATO-a i UN-a. RH e se u okviru regionalnih inicijativa i multilateralnih asocijacija zalagati za

19

jednakopravno uee Republike Kosovo te je spremna poduprijeti lanstvo Kosova u EBRD-u na isti nain kako je podrale Kosovo za lanstvo u IMF-u i Svjetskoj banci. Posebna pozornost i nadalje e se posveivati poloaju i zatiti opstojnosti Hrvata koji ive u Republici Kosovo. Prioriteti: - unaprjeenje gospodarske suradnje; - posveivanje posebne pozornosti poloaju i zatiti opstojnosti Hrvata koji ive na Kosovu. Crna Gora RH i Crna Gora imaju vrlo dobre odnose i suradnju na naelima ravnopravnosti i uzajamnosti. Uspostavljena je praksa bilateralnih godinjih susreta na najvioj razini, kao i dobre parlamentarne suradnje. Intenzivirana je suradnja u okviru pristupnih procesa EU i NATO-u prenoenjem hrvatskih iskustava iz tih procesa. RH je Crnoj Gori predala prijevod pravne steevine EU na hrvatski jezik na konferenciji o zapadnom Balkanu u Brdu kod Kranja u oujku o.g. Dvije zemlje su suglasne da granica ne predstavlja otvoreno pitanje. Prioriteti : odrati redovan politiki dijalog na najviim razinama ; nastavak rada Povjerenstva za izradu posebnog sporazuma o podnoenju spora o granici pred Meunarodni sud u Haagu ; zakljuivanje sporazuma o graninim prijelazima te nadzoru i kontroli granice izmeu dvije zemlje, sukladno hrvatskim obvezama iz pregovarakog poglavlja 24 Pravda, sloboda, sigurnost ; nastavak zapoetih pregovora o potpisivanju dvostranih ugovora ; potaknuti CG na ratifikaciju sporazuma o zatiti manjina ;

Bosna i Hercegovina Bilateralni odnosi RH i BiH su partnerski i dobrosusjedski, svestrano razvijeni. To potvruju redoviti bilateralni susreti na najviim razinama, meuresorni sastanci, kao i odravanje zajednike sjednice Vlade RH i Vijea ministara BiH u lipnju 2010. Na svim razinama obostrano je izraena spremnost za nastavkom suradnje i brim rjeavanjem otvorenih pitanja. RH nastavlja pruati pomo BiH u procesu ukljuivanja u euroatlantske integracije, prenoenjem vlastitih znanja i iskustava iz tih procesa. U tom smislu, u oujku 2010. RH je ustupila BiH prijevod pravne steevine EU. RH je snano lobirala za kandidaturu BiH za nestalnu lanicu VS UN i pri tome joj prenosila svoja iskustva. RH je snano lobirala za primanje BiH u MAP NATO-a te je ponudila pomo pri izradi prvog ANP (Godinji nacionalni plan) za BiH te u tom smislu odrava redovite meuresorne konzultacije s BiH. Dogovorena je izmjena postojeih dvostranih ugovora koje je potrebno uskladiti s pravnom steevinom EU. Prioriteti:

20

- nastavak suradnje u kontekstu europskih i euroatlantskih integracija; - usklaivanje graninih prijelaza izmeu dvije zemlje sa standardima i zakonodavstvom EU - pruanje potpore u iznalaenju ustavnih rjeenja prihvatljivih za sva tri naroda; - izmjena ugovora koje je potrebno uskladiti sa acquisem; - zavretak utvrivanja dravne granice; - izrada novog ugovora o koritenju luke Ploe od strane bh. gospodarskih subjekata; - usuglaavanje Ugovora o ureivanju imovinsko-pravnih odnosa; - suradnja u regionalnim inicijativama i projektima; - okonanje procesa povratka. Makedonija Nastavit e se intenzivna suradnja i politiki dijalog u okviru zajednikih interesa i ciljeva, pribliavanja EU te aktivne potpore koju RH prua Makedoniji za lanstvo u NATO-u. Nastavit e se sa suradnjom po svim vanim stratekim regionalnim pitanjima, napose s intenziviranjem gospodarske suradnje - kako robne razmjene, tako i hrvatskih direktnih investicija u Makedoniji. Nastavit e se sa zajednikom brigom o makedonskoj zajednici u RH i hrvatskoj zajednici u RM, odnosno s radom u Mjeovitom odboru za provedbu Sporazuma izmeu Vlade RH i Vlade RM o zatiti prava makedonske manjine u RH i hrvatske manjine u RM. Potaknut e se rad 'zajednike radne skupine', osnovane na premijerskoj razini, koja e rjeavati aktualne probleme u poslovanju hrvatskih tvrtki u Makedoniji i makedonskih u RH. RH e u 2011. nastaviti RM pruati strunu pomo u okviru procesa pristupanja euroatlantskim integracijama. Potaknut e se zajedniki rad na sukcesiji bive SFRJ. Prioriteti. - nastavak regionalne suradnje - unaprjeenje gospodarske bilateralne suradnje - zatita manjina - suradnja na sukcesiji bive SFRJ Albanija Nastavit e se razvoj vrlo dobrih odnosa izmeu RH i RA meu kojima nema otvorenih niti nerijeenih pitanja. RH e nastaviti pruati RA potporu u procesu pribliavanja EU temeljem lanka 12. SSP-a te e nastaviti suradnju kroz zajednike aktivnosti u okviru regionalnih i subregionalnih inicijativa i foruma. Naglasak e se staviti na zajednike

21

interese u jaanju gospodarske suradnje, posebno u okviru Jadransko-jonske inicijative te na pomorsku i zranu povezanost dviju drava. Nastavit e se s promicanjem inicijative za izgradnju Jonsko-jadranskog plinovoda koji bi se vezao na projekt TAP (Trans-jadranski plinovod). Nastavit e se s dijalogom Vlada RH i RA o potencijalnoj izgradnji regionalne NE, eventualno u Albaniji. Nastavlja se suradnja u okviru projekta zajednikog lijenikog tima u Afganistanu. Prioriteti: - nastavak bilateralnih susreta na visokoj razini (otvoreni su pozivi PRH Ivi Josipoviu i PVRH Jadranki Kosor da slubeno posjete Albaniju). - nastavak regionalne suradnje - unaprjeenje bilateralne gospodarske suradnje 1.1 REFORMA PRAVOSUA Zakonodavne mjere b) Podzakonski aktiRedni broj 1. Podzakonski akt Pravilnik o utvrivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih i tehnikih uvjeta za spajanje upanijskih i trgovakih sudova Pravilnik o utvrivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih i tehnikih uvjeta za spajanje opinskih i upanijskih dravnih odvjetnitava Pravilnik o obliku i sadraju zadunice Pravilnik o obliku i sadraju bjanko zadunice Pravilnik o obliku i sadraju obrazaca potrebnih za odreivanje i provedbu ovrhe pred javnim ovriteljem Odgovorna institucija MP Zakonska osnova za donoenje podzakonskog akta Zakon o podrujima i sjeditima sudova (donesen 23.11.2010.) Zakon o podrujima i sjeditima dravnih odvjetnitava pripremljen za II itanje u Hrvatskom saboru Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) EU acquis s kojim se mjera usklauje Obveza iz pristupnih pregovora Upuivanje u proceduru VRH I. kvartal 2011.

2.

MP

Obveza iz pristupnih pregovora

I. kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011.

3. 4. 5.

MP MP MP

Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora

22

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pravilnik o osiguranju od odgovornosti (Pravilnik o utvrivanju visine iznosa radi osiguranja javnih komisionara) Pravilnik o sadraju i nainu voenja oevidnika nekretnina i pokretninama koje se prodaju u ovrnom postupku Pravilnik o tarifi o nagradama i naknadi trokova javnih biljenika u ovrnom postupku Pravilnik o tarifi za naknadu trokova i nagradu za obavljanje javno komisione djelatnosti Pravilnik o provedbi ovrhe na novanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe Pravilnik o uvjetima za obavljanje poslova javnog komisionara Pravilnik o sadraju i nainu voenja upisnika motornih vozila Pravilnik o obliku i sadraju, nainu izdavanja i postupku oduzimanja slubene iskaznice javnog ovritelja, javnoovriteljskog zamjenika, javnoovriteljskog pomonika, javnoovriteljskog slubenika i javnoovriteljskog vjebenika; Pravilnik o javnoovriteljskim uredima Pravilnik o uvanju javnoovriteljskih spisa u elektronikom obliku Pravilnik o slubenim sjeditima javnih ovritelja Pravilnik o radnom vremenu javnih ovritelja

MP MP MP MP MF MINGORP MUP

Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.) Ovrni zakon (donesen 23.11.2010.)

Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora

I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011.

13.

MP

Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.)

I kvartal 2011.

14. 15. 16. 17.

MP MP MP MP

Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.)

Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora

I kvartal 2011. I kvartal 2011. II kvartal 2011. I kvartal 2011.

23

18. 19. 20. 21. 22.

Pravilnik o obliku, nainu pisanja i obiljeavanju javnoovriteljskih isprava Pravilnik o obliku i sadraju javnoovriteljskih isprava Javnoovriteljski poslovnik Pravilnik o javnoovriteljskom ispitu Pravilnik o javnoovriteljskoj tarifi

MP MP MP MP MP

Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.) Zakon o javnim ovriteljima (donesen 23.11.2010.)

Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora Obveza iz pristupnih pregovora

I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011. I kvartal 2011.

c) Strategije i Akcijski planovi ili programi

Redni broj 1. 2.

Naziv mjere Strategija aktivnosti i razvitka Pravosudne akademije kao javne ustanove u 2011. Strategija razvitka Pravosudne akademije 2011. - 2015.

Odgovorna institucija PA PA

Upuivanje u proceduru VRH I. kvartal 2011. I. kvartal 2011.

Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 2 djelatnika u Odjelu za analitiku, statistiku i evidencije Ministarstva pravosua MP II. kvartal 2011. 250.000,00 Odgovorna institucija Rok usvajanja / provedbe Planirani iznos proraunskih sredstava

24

Zapoljavanje 4 djelatnika - administratora u regionalnim centrima Pravosudne akademije Zapoljavanje 2 djelatnika (via upravna savjetnika) u Odjelu za propise ovrnog prava

PA MP

II. kvartal 2011. I. kvartal 2011.

384.000,00 237.673,84

Suzbijanje korupcije Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje novih slubenika u Sredinji ured Carinske uprave - Slubu za troarine i Slubu za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo i carinski laboratorij 16 slubenika Kadrovsko popunjavanje odjela PNUSKOK-a u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu sa 40 policijskih slubenika Unaprjeenje meunarodne suradnje u procesu suzbijanja korupcije Slanje asnika za vezu u pojedine zemlje (Izrael, Austrija, INTERPOL i Srbija) OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Provedba ispitnih postupaka za povjerenike za etiku Suzbijanje korupcije osnovni teaj Suzbijanje korupcije napredni teaj Seminar javne nabave Javni pristupi informacijama osnovni teaj Javni pristupi informacijama napredni teaj Edukacije za jaanje kapaciteta upravljakog tijela Edukacija slubenika Ureda za sprjeavanje pranja novca MU MU MU MU MU MU MU MFIN, Ured za sprjeavanje pranja novca Tijekom 2011. Tijekom 2011 Tijekom 2011. Tijekom 2011 Tijekom 2011 Tijekom 2011. Tijekom 2011. Tijekom 2011 16.800,00 14.000,00 21.000,00 108.000,00 2.800,00 2.800,00 40.000,00 13.750,00 MFIN, Carinska uprava MUP MUP IV. kvartal 2011. IV. kvartal 2011. II. kvartal 2011. 550.000,00 595.773,20 382.200,00 Odgovorna institucija Rok usvajanja / provedbe Planirani iznos proraunskih sredstava

25

Edukacija od strane Ureda za sprjeavanje pranja novca slubenika Porezne uprave, Carinske uprave, Financijske policije, Financijskog inspektorata, USKOK-a i PNUSKOK-a vezano za sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma povezano s koruptivnim kaznenim djelima OSTALO Daljnje umreavanje tijela dravne uprave u svrhu provoenja Zakona o OIB-u Provedba twinning light projekta IPA 2008 Jaanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave Provedba IPA 2008 TWL projekt aJaanje kapaciteta za sprjeavanje nepravilnosti u postupcima javne nabave Twinning light projekt IPA 2007 TAF Jaanje AFCOS sustava s ciljem zatite financijskih interesa EU u RH

MFIN, Ured za sprjeavanje pranja novca

Tijekom 2011

13.750,00

MFIN, Porezna uprava MFIN, Carinska uprava MGRIP MFIN (Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara)

2011. III. kvartal 2011. III. kvartal 2010. I. kvartal 2011.

Osigurano u okviru iznosa od 22.300.000,00 kn 1.688.200 kn (90% IPA, 10% nacionalno sufinanciranje) u proraunu za 2011. godinu 136.160kn projekt iz IPA I iznos 243.988,95 EUR

1.2 REFORMA DRAVNE UPRAVEZakonodavne mjere a) Zakonske mjereRedni broj 1. 2. Odgovorna institucija MU MU Upuivanje u proceduru VRH IV. kvartal 2011. IV. kvartal 2011.

Zakonodavna mjera

EU acquis s kojim se mjera usklauje

Zakon o plaama u javnom sektoru Zakon o zakladama

26

b) Podzakonski akti

Redni broj

Podzakonski akt

Odgovorna institucija MU,MF, nadlena ministarstva za pojedine javne slube

Zakonska osnova podzakonskog akta

za

donoenje

EU acquis s kojim se mjera usklauje

Upuivanje u proceduru VRH

1.

Provedbeni propisi uz Zakon o plaama u javnom sektoru

Zakon o plaama u javnom sektoru

IV. kvartal 2011.

c) Strategije i Akcijski planovi ili programi

Redni broj

Naziv mjere

Odgovorna institucija

Upuivanje u proceduru VRH

1.

Operativni program 'Jaanje upravnih kapaciteta' (2012. 2013.)

MU

IV. kvartal 2011.

27

Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Planira se zapoljavanje 8 novih slubenika, od ega 4 radi provedbe IPA programa, a 4 radi potrebe jaanja kapaciteta upravljakog tijela OP RUK OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Edukacija dravnih, regionalnih i lokalnih dunosnika na temu sprjeavanja sukoba interesa Provedba ispitnih postupaka za povjerenike za etiku Suzbijanje korupcije osnovni teaj Suzbijanje korupcije napredni teaj Seminar javne nabave Javni pristupi informacijama osnovni teaj Javni pristupi informacijama napredni teaj Edukacije za jaanje kapaciteta upravljakog tijela TEHNIKA I IT OPREMA Unapreenje IT sustava Stalno odravanje postojeih poslovnih prostora i opreme OSTALO Sufinanciranje projekta IPA 2008 Provoenje zakona o opem upravnom postupku' Provedba twinning light projekta IPA 2007 - 'Tehnika pomo Upravljakom tijelu za Operativni program RUK u svrhu njegove pripreme za izvrenje dunosti i odgovornosti vezanih uz programiranje i upravljanje Operativnim programom' MU III-IV kvartal 2011. 1.216.000,00 HRK nacionalno sufinanciranje projekta iz pretpristupnog programa IPA 2008 Sredstva iz pretpristupnog programa IPA 2007 MU MU Tijekom 2011. Tijekom 2011. Dravni proraun Dravni proraun MU, MP i Povjerenstvo odluivanje o sukobu interesa MU MU MU MU MU MU MU za Tijekom 2011. Tijekom 2011. Tijekom 2011 Tijekom 2011. Tijekom 2011 Tijekom 2011 Tijekom 2011. Tijekom 2011. Osigurava Povjerenstvo 16.800,00 HRK 14.000,00 HRK 21.000,00 HRK 108.000,00 HRK 2.800,00 HRK 2.800,00 HRK 40.000,00 HRK MU Tijekom 2011. 887.378,04 HRK Odgovorna institucija Rok usvajanja provedbe / Planirani sredstava iznos proraunskih

MU

I-III kvartal 2011.

28

Provedba twinning projekta IPA 2009 - 'Tehnika pomo daljnjem jaanju Upravljakog tijela za Operativni program RUK u svrhu njegove pripreme za izvrenje dunosti i odgovornosti vezanih uz upravljanje i provedbu Operativnim programom' Razvijanje dodatnih programa izobrazbe za sadanje i budue rukovodee dravne slubenike Prilagoavanje postojeih programa i razvijanje novih programa izobrazbe u skladu sa sadanjim i buduim potrebama dravne slube (stjecanje znanja i usavravanje vjetina za ispunjavanje obveza vezanih uz pristupanje i lanstvo u EU) Razvijanje novih programa s primjerenim sadrajem: o etikom ponaanju dravnih slubenika u meusobnim odnosima, odnosu prema graanima i drugim korisnicima usluga te nekoruptivnom ponaanju u dravnoj slubi sukladno temi i svrsi programa koji se provod Poboljanje dostupnosti informacija o programima izobrazbe u podruju borbe protiv korupcije (izraivanje info letaka, plakata, broura i newslettera). Odravanje 1 okruglog stola, 1 tematske konferencije i 1 savjetodavnog sastanka u suradnji sa vanjskim institucijama, organizacijama civilnog drutva i povjerenicima za etiku. Odravanje sastanaka sa povjerenicima za etiku u cilju naglaavanja vanosti etikog ponaanja.

MU MU MU

IV kvartal 2011.

550.000,00 HRK nacionalno sufinanciranje projekta iz pretpristupnog programa IPA 2009 7.200,00 HRK 95.000,00 HRK

Tijekom 2011.

Tijekom 2011.

MU

Tijekom 2011.

45.600,00 HRK

MU

Tijekom 2011.

15.000,00 HRK

MU

Tijekom 2011.

24.000,00 HRK

MU, povjerenici za etiku

Tijekom 2011.

Nisu potrebna dodatna sredstva

Organiziranje i odravanje sastanka s organizacijama civilnog drutva u cilju poticanja suradnje civilnog drutva u provedbi izobrazbe o suzbijanju korupcije

MU, sva dravna tijela

Tijekom 2011.

15.000,00 HRK

Provoenje programa izobrazbe iz podruja borbe protiv korupcije putem e-learninga

MU

Tijekom 2011.

110.000,00 HRK

29

1.3 LJUDSKA PRAVA I ZATITA MANJINAZakonodavne mjere a) Zakonske mjereRedni broj 1. Kazneni zakon Odgovorna institucija MP Upuivanje u proceduru VRH I. kvartal 2011.

Zakonodavna mjera

EU acquis s kojim se mjera usklauje Okvirna odluka Vijea 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju odreenih oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima 32008F0913

c) Strategije i Akcijski planovi ili programi

Redni broj

Naziv mjere

Odgovorna institucija

Upuivanje u proceduru VRH

1.

Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava 2012-2015

ULJP

IV. kvartal 2011.

30

Administrativni kapaciteti

Naziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje jednog djelatnika TEHNIKA I IT OPREMA Sufinanciranje nabave IT opreme u sklopu IPA projekta "Uspostava cjelovitog sustava za zatitu od diskriminacije" OSTALO Sufinanciranje twinninga u sklopu IPA projekta Uspostava cjelovitog sustava za zatitu od diskriminacije

Odgovorna institucija

Rok usvajanja provedbe

/

Planirani sredstava

iznos

proraunskih

ULJP

III. kvartal 2011.

70.000,00 kn

ULJP

IV. kvartal 2011.

16.149,83

ULJP

IV. kvartal 2011.

41.736,00 kn

Ured pukog pravobranitelja Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 3 nova slubenika OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Sudjelovanje u aktivnostima Equineta Europske mree tijela za promicanje jednakosti Obrazovanje kroz Provedbu Twinning komponente IPA projekta Uspostava cjelovitog sustava za zatitu od diskriminacije za to je potrebno osigurati sredstva za sufinanciranje Projekta Puki pravobranitelj Puki pravobranitelj I. IV. kvartal 2011. III. kvartal 2011. 25.000,00 HRK 93.150,00 HRK Puki pravobranitelj I. kvartal 2011. 500.000,00 HRK Odgovorna institucija Rok usvajanja provedbe / Planirani sredstava iznos proraunskih

31

TEHNIKA I IT OPREMA Sufinanciranje nabave IT opreme u sklopu IPA projekta Uspostava cjelovitog sustava za zatitu od diskriminacije Puki pravobranitelj I kvartal 2011. 29.856,11 HRK

Ravnopravnost spolova Zakonodavne mjere c) Strategije i Akcijski planovi ili programi

Redni broj

Naziv mjere

Odgovorna institucija Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH

Upuivanje u proceduru VRH

1.

Donoenje Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011.-2015. Nacionalni akcijski plan provedbe rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda: 1325 (2000) o poloaju ena, miru i sigurnosti, 1820 (2008) o uklanjanju spolno utemeljenog nasilja u oruanim sukobima, 1888 (2009) o borbi protiv seksualnog nasilja nad enama i djecom u oruanim sukobima i 1889 (2009) o ulozi ena i njihovim potrebama u izgradnji mira nakon oruanih sukoba.

I. kvartal 2011.

2.

MVPEI

II. kvartal 2011.

32

Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Jaanje administrativnih kapaciteta Ureda za ravnopravnost spolova zapoljavanje 1 osobe u Uredu za ravnopravnost spolova na poslovima koordinacije provedbe mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2011.-2015. i sudjelovanja u provedbi programa Zajednice PROGRESS, u V. komponenti Ravnopravnost spolova Odgovorna institucija Rok usvajanja provedbe / Planirani sredstava iznos proraunskih

Ured za ravnopravnost spolova

I. kvartal 2011.

70.000,00 HRK

Besplatna pravna pomoZakonodavne mjere b) Podzakonski aktiRedni broj Odgovorna institucija Zakonska osnova za donoenje podzakonskog akta Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 62/08 ), l. 60 st.2 Upuivanje u proceduru VRH

Podzakonski akt Uredba o tarifi za utvrivanje vrijednosti iznosa naknade za pruanje primarne i sekundarne pravne pomoi za 2011.

EU acquis s kojim se mjera usklauje

1.

MP

Obveza iz pristupnih pregovora

I. kvartal 2011.

33

Zatvorski sustav Zakonodavne mjere b) Podzakonski aktiRedni broj Odgovorna institucija Ministarstvo pravosua Zakonska osnova za donoenje podzakonskog akta Zakon o izvravanju sankcija izreenih maloljetnicima za kaznena djela i prekraje (NN 153/09. ). Upuivanje u proceduru VRH III. kvartal 2011.

Podzakonski akt

EU acquis s kojim se mjera usklauje

1.

Pravilnik o izvravanju odgojne mjere upuivanja u odgojni zavod

Obveza iz pristupnih pregovora

Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 106 slubenika u Kaznionici u Glini Zapoljavanje 20 slubenika u Kaznionici u Glini OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Edukacija novoprimljenih slubenika u zatvorskom sustavu MP Tijekom 2011. 300.000,00 MP MP I. kvartal 2011. IV. kvartal 2011. 9.473.540,00 1.787.460,00 Odgovorna institucija Rok usvajanja / provedbe Planirani iznos proraunskih sredstava

34

Probacija Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 40 probacijskih slubenika OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Struno usavravanje probacijskih slubenika TEHNIKA I IT OPREMA Uvoenje lan-mree za 12 probacijskih ureda Komunikacijska oprema (telefoni, faxevi) u probacijske urede MP MP IV. kvartal 2011. II. kvartal 2011 500.000,00 150.000,00 MP IV. kvartal 2011. 100.000,00 MP IV. kvartal 2011. 2.145.600,00 Odgovorna institucija Rok usvajanja / provedbe Planirani iznos proraunskih sredstava

Prava manjina Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 4 nova djelatnika OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE Jaanje kapaciteta za upravljanje projektima financiranim iz fondova EU Program izobrazbe za rukovodee dravne slubenike UNM UNM IV. kvartal 2011. IV. kvartal 2011, 0,00 HRK (besplatni programi MU, SDURF-a, MVPEI-a i SAFU-a) 0,00 (program Ministarstva uprave) UNM I. kvartal 2011. 313.000,00 HRK Odgovorna institucija Rok usvajanja provedbe / Planirani sredstava iznos proraunskih

35

Usavravanje strunog znanja stranih jezika TEHNIKA I IT OPREMA Nabava dodatne IT opreme

UNM UNM III. kvartal 2011.

20.000,00 HRK 10.000,00 HRK

Izbjeglice Administrativni kapacitetiNaziv mjere ZAPOLJAVANJE NOVIH DJELATNIKA Zapoljavanje 6 proelnika regionalnih ureda MRRVG I. kvartal 2011. 700.000,00 HRK Unutar prorauna MRRVG za plae Odgovorna institucija Rok usvajanja provedbe / Planirani sredstava iznos proraunskih

36

II. GOSPODARSKI KRITERIJI

2.1. SREDNJERONI CILJEVI GOSPODARSKE POLITIKE Kretanje pokazatelja iz realnog sektora u prvom dijelu 2010. godine ukazivalo je na daljnje smanjenje gospodarske aktivnosti, iako blaim intenzitetom. Kako bi odgovorila na nastavak krize Vlada Republike Hrvatske je poetkom 2010. godine, nastavno na mjere provedene u 2009. godini, razradila nove smjernice djelovanja ekonomske politike te u tu svrhu razradila tri modela financiranja model A, model B i model C s ciljem poticanja gospodarskoga oporavka. Prema modelu A, drava kroz HBOR sufinancira kreditne plasmane banaka u omjeru 40% HBOR : 60% poslovne banke, s ciljem osiguravanja likvidnosti poduzeima za prevladavanje tekoa u gospodarstvu i uklanjanje negativnih uinaka globalne gospodarske i financijske krize. U skladu s modelom B drava je oformila jamstveni fond putem kojeg preuzima na sebe dio pokria rizika novih kreditnih plasmana banaka. Namjera modela ''C'' je nadopuna postojeih modela pomoi gospodarstvu, prema kojem drava sudjeluje u pomoi poduzetnicima u tekoama, koji imaju dostatne kapacitete i kvalitete za opstanak na tritu uz provedbu restrukturiranja. U travnju 2010. godine Vlada je donijela i sveobuhvatni Program gospodarskog oporavka kojem je osnovni cilj stvaranje vrstih temelja za gospodarski oporavak i rast. Okosnicu programa ini stvaranje poticajnog poduzetnikog okruenja, uz naglaenu vanost provedbe strukturnih reformi u javnom sektoru. Nastavak nepovoljnih ekonomskih kretanja tijekom 2010. godine odrazio se i na prikupljanje prihoda dravnog prorauna, dok je na rashodnoj strani bilo potrebno osigurati dodatna sredstva na pojedinim kategorijama. Stoga je u kolovozu usvojen rebalans prorauna za 2010. godinu, kojim je manjak prorauna ope drave planiran na razini od 5,2% BDP-a. U narednom trogodinjem razdoblju oekuje se smanjivanje manjka, odnosno neto pozajmljivanja/zaduivanja s 5,5% BDP-a u 2011. godini na 3,9% BDP-a u 2012. te 2,4% BDP-a u 2013. godini. Kljuni cilj Vlade Republike Hrvatske je ouvanje makroekonomske stabilnosti i stvaranje uvjeta za oporavak i stabilan gospodarski rast. U skladu s tim fiskalna politika djelovat e u smjeru ispunjavanja dvanaest opih ciljeva definiranih u Strategiji Vladinih programa: makroekonomska i gospodarska stabilnost; optimalno ozraje za razvoj konkurentnoga gospodarstva; jaanje pravne drave i vladavine prava; poticanje znanja, izvrsnosti i kulture; ravnomjerni regionalni razvoj; jaanje socijalne pravednosti; pozicioniranje Republike Hrvatske kao jedne od vodeih europskih turistikih destinacija; konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor; daljnje jaanje meunarodnog poloaja Republike Hrvatske;

37

unaprjeenje policije i oruanih snaga u slubi graana; zatita, ouvanje i unapreenje zdravlja; zatita okolia i prostorni razvoj.

Ostvarivanje ovih ciljeva ukljuuje usku koordinaciju monetarne i fiskalne politike. Cilj monetarne politike i dalje e biti odravanje stabilnosti cijena, dok e fiskalna politika biti usmjerena ka konsolidiranju javnih financija, a za to je od iznimne vanosti provoenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je Sabor usvojio 23. studenog 2010. godine.

38

2.2. POSTOJANJE DJELOTVORNOG TRINOG GOSPODARSTVA 2.2.1. Tekua gospodarska kretanja Bruto domai proizvod Bruto domai proizvod zabiljeio je realno meugodinje smanjenje od 2,5% u prvoj polovici 2010. godine, kao rezultat smanjenja od 2,5% u prvom i drugom tromjeseju. Uz rast deflatora bruto domaeg proizvoda od 0,9% te meugodinje nominalno smanjenje od 1,7%, nominalni bruto domai proizvod iznosio je 159.809 milijuna kuna u prvoj polovici 2010. godine. Promatrajui komponente s rashodne strane bruto domaeg proizvoda, najvee realno meugodinje smanjenje u prvoj polovici ove godine zabiljeeno je kod investicija u fiksni kapital, u iznosu od 13,6%. Investicije u fiksni kapital realno su smanjene 13,9% u prvom tromjeseju te 13,4% u drugom tromjeseju. Smanjenje osobne potronje iznosilo je 3,3% u prvoj polovici godine, uz pad od 4,1% u prvom tromjeseju te 2,5% u drugom tromjeseju. Dravna potronja zabiljeila je realno smanjenje od 1,5% u prvoj polovici godine, kao rezultat pada od 1,1% u prvom tromjeseju te 1,8% u drugom tromjeseju. Smanjenje uvoza roba i usluga iznosilo je 4,5% u prvoj polovici 2010. godine, pri emu je pad u prvom tromjeseju iznosio 4,8%, a u drugom tromjeseju 4,2%. Izvoz roba i usluga jedina je komponenta s rashodne strane koja je zabiljeila realni meugodinji rast od 5,5% u prvoj polovici godine, uslijed poveanja od 3,6% u prvom, odnosno 7,0% u drugom tromjeseju. Pokrivenost uvoza roba i usluga izvozom roba i usluga iznosila je 86,0% u prvoj polovici 2010. godine. Za cijelu 2010. godinu oekuje se realno smanjenje bruto domaeg proizvoda od 1,6%, dok se u 2011. oekuje rast od 1,5%. U narednom razdoblju predvieno je ubrzanje gospodarske aktivnosti na 2,0% u 2012., odnosno 2,5% u 2013. godini. Bruto dodana vrijednost Bruto dodana vrijednost realno je smanjena 2,9% u prvoj polovici 2010. godine na meugodinjoj razini, to proizlazi iz smanjenja od 2,8% u prvom tromjeseju te 3,0% u drugom tromjeseju ove godine. Promatrano prema djelatnostima, najvee realno smanjenje bruto dodane vrijednosti u prvoj polovici godine zabiljeeno je kod graevinarstva (-17,7%), zatim kod hotela i restorana (-4,7%), prijevoza, skladitenja i veza (-4,7%), trgovine1 (-4,3%), industrije2 (-1,9%) te javne uprave3 (-0,3%). Realni rast bruto dodane vrijednosti na meugodinjoj razini zabiljeen je kod poljoprivrede4 (0,2%) i financijskog posredovanja5 (0,2%).

Kategorija ukljuuje trgovinu na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo. Ukljuuje rudarstvo, vaenje, preraivaku industriju te opskrbu elektrinom energijom, plinom i vodom. 3 Kategorija obuhvaa javnu upravu i obranu, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb, ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti i aktivnosti kuanstava. 4 Obuhvaa poljoprivredu, lov, umarstvo i ribarstvo. 5 Kategorija ukljuuje financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.1 2

39

Promatrajui udjele pojedinih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti prema stalnim cijenama iz 2000. godine, najvee udjele u prvoj polovici ove godine imale su industrija (21,5%), financijsko posredovanje (19,8%) i javna uprava (17,5%). Udio trgovine u ukupnoj dodanoj vrijednosti iznosio je 12,4%, prijevoza, skladitenja i veza 10,1%, poljoprivrede 7,5%, graevinarstva 6,4% te hotela i restorana 3,5%. Platna bilanca Trend kontrakcije manjka tekueg rauna platne bilance, prisutan od kraja 2008., nastavio se i u prvom polugoditu 2010., kada se manjak tekueg rauna smanjio za 38,8% u odnosu na prvih est mjeseci 2009. te je iznosio 1,7 mlrd. EUR. Ta je kontrakcija uglavnom bila odreena suavanjem neravnotee u vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno padom robnog manjka za gotovo etvrtinu. Naime, od poetka godine izvoz biljei oporavak, odnosno rast na godinjoj razini, koji je posebice bio izraen kod izvoza ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodova). Istodobno je, za razliku od izvoza, ukupan uvoz nastavio biljeiti pad, premda znatno blai nego u istom razdoblju prethodne godine. Nii negativan saldo ostvaren je i na raunu dohotka, to je posljedica manjih rashoda, uglavnom zbog pada kamatnih rashoda domaih sektora uslijed niih razina kamatnih stopa na svjetskom tritu. Saldo na raunu usluga bio je na razini prologodinjeg, i to kao rezultat podjednakog pada prihoda i rashoda, a znaajnije promjene nisu zabiljeene ni na raunu tekuih transfera. U ostatku godine uglavnom se oekuje nastavak slinih kretanja kao i u prvom polugoditu, no uz postupni oporavak robnog uvoza. Tako se na razini cijele 2010. godine oekuje primjetno suavanje neravnotee na tekuem raunu te bi se iznos manjka s prologodinjih 5,5% BDP-a mogao smanjiti na oko 3%. U 2011. godini se, uz intenziviranje gospodarske aktivnosti i porast domae potranje, a uslijed toga i uvoza, oekuje ponovno blago produbljenje neravnotee, odnosno rast manjka na tekuem raunu. Neto priljev kapitala iz inozemstva (iskljuujui promjenu meunarodnih priuva) u prvoj polovini 2010. iznosio je svega 0,3 mlrd. EUR, znatno manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a pogotovo u odnosu na razdoblja prije krize. Takav smanjeni obujam transakcija upuuje na daljnju suzdranost inozemnih ulagaa, kako u pogledu izravnih vlasnikih ulaganja, koja su u promatranih est mjeseci dosegnula polovinu ranijih ostvarenja, tako i u smislu dunikog financiranja domaih sektora. Priljevi potonjeg su tako i dalje prilino skromni i dostatni tek za podmirivanje dospjelih obveza, to je posljedica kontinuirane neizvjesnosti na svjetskim financijskim tritima te oslabljene gospodarske aktivnosti. Inozemna aktiva domaih sektora takoer se smanjila, i to posebice ona poslovnih banaka, dok su investicijski fondovi pojaano ulagali na inozemna trita kapitala. Ni u nastavku godine, s obzirom na i dalje prisutnu nesigurnost na financijskim tritima te smanjene potrebe za financiranjem, ne oekuje se znaajniji rast neto priljeva kapitala. Meunarodne priuve i inozemni dug Tijekom prvih osam mjeseci 2010. bruto inozemni dug RH poveao se za 0,5 mlrd. EUR, dosegnuvi na kraju kolovoza iznos od 43,6 mlrd. EUR (iskljuujui kruna izravna ulaganja). Njegov je rast tijekom promatranog razdoblja u cijelosti posljedica nepovoljnih meuvalutarnih promjena uzrokovanih slabljenjem eura prema drugim valutama, posebice amerikom dolaru, ali i vicarskom franku. Te su se promjene, zbog visokog udjela dolara u njegovoj valutnoj strukturi, najvie odrazile na stanje duga sredinje drave koje se, uz nova zaduenja koja su za 0,6 mlrd. EUR nadmaila otplate dospjelog duga, ukupno povealo za 0,8 mlrd. EUR. Stanje duga trgovakih drutava tijekom istog se razdoblja povealo za 0,5 mlrd. EUR, a potaknulo ga je zaduivanje poduzea u dravnom vlasnitvu. Veinski su privatna poduzea tek refinancirala dospjele obveze, to pak odraava aktualnu gospodarsku krizu i smanjene potrebe za inozemnim financiranjem. Inozemni dug poslovnih banaka smanjio se tijekom prvih osam mjeseci 2010. za 0,8 mlrd. EUR.

40

Premda e se u nastavku godine negativni uinci meuvalutnih promjena vjerojatno ublaiti, ipak se oekuje da e stanje bruto duga porasti, i to zbog oekivanoga dodatnog zaduivanja sredinje drave i poslovnih banaka te blagog poveanja duga poduzea. Time bi inozemni dug na kraju 2010. mogao dosegnuti 100% BDP-a te oko dva postotna boda vie na kraju 2011. godine. Bruto meunarodne priuve su na kraju rujna 2010. godine iznosile 11,2 mlrd. EUR, odnosno 0,8 mlrd. EUR vie nego na kraju prethodne godine. Poetkom godine bio je ostvaren blagi pad bruto meunarodnih priuva zbog smanjenja devizne obvezne priuve poslovnih banaka uslijed sputanja stope obrauna u veljai te zbog povlaenja deviznog depozita sredinje drave. Taj pad bio je nadoknaen tijekom drugog tromjeseja deviznim intervencijama s poslovnim bankama u lipnju, ali i slabljenjem teaja eura prema amerikom dolaru to je uvealo eursku vrijednost dolarskog dijela bruto priuva. Izrazit porast meunarodnih priuva zabiljeen je pak u treem tromjeseju, pri emu se glavnina rasta odnosila na privremeno deponirana devizna sredstva drave prikupljena izdavanjem obveznica na inozemnom tritu u srpnju, a dodatan je uinak na rast priuva imao otkup deviza kroz intervencije HNB-a. Zaposlenost i nezaposlenost Prema anketi o radnoj snazi, u prvoj polovici 2010. godine u radno sposobnoj dobi bilo je 3.738.500 osoba, od ega su 46,9% bili ljudi koji rade ili aktivno trae posao tj. mogu se svrstati u radnu snagu. U odnosu na rezultate ankete iz prve polovice 2009. godine, broj stanovnika u radno sposobnoj dobi povean je za 50.500, dok je kategorija radne snage smanjena za 16.500 osoba. Ukupan broj zaposlenih bio je u prosjeku na razini od 1.548.500 u prvom polugoditu 2010., to je smanjenje od 61.000 u odnosu na isto razdoblje 2009., dok je broj nezaposlenih osoba povean za 44.500 te je iznosio 206.500. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je u prosjeku 11,8% u prvom polugoditu 2010., to je 2,6 postotnih bodova vie u usporedbi s prvom polovicom 2009. godine. Podaci iz administrativnih izvora o tritu radne snage takoer ukazuju na rast broja nezaposlenih, odnosno smanjenja broja zaposlenih osoba na meugodinjoj razini. Prosjean broj nezaposlenih osoba povean je u prvih devet mjeseci ove godine za 42.454 odnosno 16,5% u usporedbi s istim razdobljem 2009. Prosjean broj zaposlenih osoba smanjen je za 83.348 ili 5,5% u prvih devet mjeseci 2010. na meugodinjoj razini. Administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je prosjeno 17,3% u prvih devet mjeseci te je poveana za 2,8 postotnih bodova u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. Cijene Inflacija potroakih cijena u Hrvatskoj tijekom prvih devet mjeseci 2010. bila je niska te se kretala u rasponu od 0,6% do 1,4%. Takva su kretanja ostvarena u uvjetima pada domae potranje i smanjenja jedininih trokova rada koje je posljedica prilagodbi do kojih je dolo na tritu rada: izraenijeg smanjenja zaposlenosti od proizvodnje te pada naknada po zaposlenom na godinjoj razini. Nadalje, zbog relativno slabe potranje velik dio proizvoaa, kako na stranom tako i na domaem tritu, nije bio u mogunosti prebaciti porast trokova energije i drugih sirovina na potroae, ve su bili primorani prilagodbu viim uvoznim trokovima dijelom izvriti smanjenjem drugih trokova i/ili svojih profitnih mari. To potvruju i relativno niske godinje stope promjene proizvoakih cijena trajnih i netrajnih dobara za iroku potronju. Meutim, poskupljenje sirovina upuuje na jaanje uvoznih inflatornih pritisaka tijekom spomenutog razdoblja koji bi se s odreenim vremenskim odmakom mogli odraziti na poveanje inflacije potroakih cijena. Na kretanje inflacije potroakih cijena u promatranom razdoblju djelovao je i uinak baznog razdoblja, jer je ieznuo utjecaj znaajnog rasta cijena koje su pod utjecajem administrativnih odluka u istom razdoblju prole godine.

41

Godinja stopa inflacije potroakih cijena usporila se s 1,9% u prosincu 2009. na 1,4% u rujnu 2010. Promatrajui po komponentama indeksa potroakih cijena, najvei doprinos tome dalo je usporavanje godinjeg rasta cijena usluga i preraenih prehrambenih proizvoda, to je poglavito rezultat injenice da je iz njihova izrauna ieznuo doprinos zamjetnog poskupljenja medicinskih i bolnikih usluga poetkom 2009., odnosno poskupljenja duhanskih preraevina u travnju 2009. godine. Tijekom prvih devet mjeseci 2010. pojaali su se, meutim, uvozni inflatorni pritisci zbog rasta cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tritu te zbog deprecijacije eura prema amerikom dolaru. U takvim se uvjetima na domaem tritu biljei rast cijena energije, ija se godinja stopa rasta u promatranom razdoblju kretala oko prosjenih 9,6%. To se najveim dijelom moe objasniti visokim godinjim rastom cijena plina i naftnih derivata. Nadalje, osim cijena sirove nafte na svjetskom tritu biljei se i zamjetan rast cijena prehrambenih sirovina, tekstilnih vlakana, eljezne rude i metala, pri emu je taj rast bio najizrazitiji tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Posebno izraen pritom je bio rast cijena prehrambenih sirovina, i to posebice itarica, uljarica i eera. Ti se pritisci ve odraavaju na kretanje domaih proizvoakih cijena prehrambenih proizvoda te na kretanje nekih prehrambenih artikala iz indeksa potroakih cijena (npr. ulja, eera i konditorskih proizvoda te kave), napose u posljednja tri mjeseca. Temeljna inflacija je tijekom prvih devet mjeseci 2010. biljeila negativne godinje stope promjene: u rujnu 2010. iznosila je 0,6%, to je znatno nie u odnosu na 0,2%, koliko je iznosila u prosincu 2009. Najvei doprinos padu temeljne inflacije dao je pad godinje stope promjene cijena duhanskih preraevina, to je poglavito rezultat ranije spomenute injenice da je iz njihova izrauna ieznuo doprinos zamjetnog poskupljenja tih proizvoda u travnju 2009. Istodobno se znatno smanjio doprinos cijena odreenih prehrambenih proizvoda, i to posebice mesa. Slina kretanja zabiljeena su i kod harmoniziranog indeksa potroakih cijena, pri emu se njegova godinja stopa rasta usporila s 1,8% u prosincu 2009. na 1,4% u rujnu 2010. godine. U posljednjem tromjeseju 2010. godine oekuje se blago ubrzanje godinje stope inflacije potroakih cijena, ponajprije zbog uinka baznog razdoblja povezanog s niim rastom cijena poljoprivrednih proizvoda od sezonski uobiajenog te viim padom cijena odjee i obue od sezonski uobiajenog u prosincu 2009. Oekuje se da e prosjena godinja stopa inflacije pasti s 2,4%, zabiljeenih u 2009., na 1,1% u 2010. godini. Nadalje, u 2011. se oekuje blago ubrzanje inflacije potroakih cijena, no ona e i dalje biti niska, s obzirom da se oekuju relativno blagi inflatorni pritisci uvjetovani oporavkom domae potranje. Istovremeno oekuje se da e uvozni inflatorni pritisci zbog rasta cijena sirovina biti blai nego tijekom tekue godine. Pritisci na rast inflacije u 2011. mogli bi jednim dijelom dolaziti od nastojanja poduzea da u uvjetima blago rastue potranje prebace dio prijanjeg rasta cijena energije i drugih sirovina (osobito prehrambenih i tekstilnih) na krajnje potroae i da vrate profitne mare na prijanje razine. 2.2.2. Monetarna i fiskalna politika Monetarna politika Hrvatska narodna banka odrava stabilnost cijena te pridonosi stabilnosti cjelokupnog financijskog sustava odravanjem stabilnog nominalnog teaja kune prema euru. Stabilnost spomenutog bilateralnog teaja predstavlja osnovno sidro monetarne politike te odraava uvjete u kojima sredinja banka djeluje: iznimno visok stupanj euroiziranosti domaega bankarskog sustava, otvorenost hrvatskog gospodarstva te visoku razinu inozemnog duga. Glavna karakteristika monetarnog okruja u 2010. godini je iznimno povoljna kunska likvidnost sustava koja je velikim dijelom stvorena konverzijom deviznih priljeva s osnove zaduivanja drave u inozemstvu jo krajem prethodne godine. Visoku likvidnost sredinja je banka zapoela podravati s ciljem da se viak slobodnih novanih sredstava pone prelijevati u oivljavanje kreditne aktivnosti poslovnih banaka. U skladu s takvim ciljem, HNB je poetkom veljae oslobodio dodatnu likvidnost sputanjem stope

42

obvezne priuve s 14% na 13%, ime su osigurana financijska sredstva poslovnim bankama za program Vlade i HBOR-a za poticanje kreditne aktivnosti i gospodarskog oporavka. Devizna likvidnost sustava u prvih devet mjeseci 2010. godine takoer je bila vrlo povoljna to se ogledalo u poveanju meunarodnih priuva sredinje banke, te u stanju likvidne devizne imovine poslovnih banaka, koje je u cijelom spomenutom razdoblju bilo bitno iznad minimalno propisane razine. Kada je rije o kretanju monetarnih i kreditnih agregata, u prvih devet mjeseci 2010. godine ostvaren je blagi rast plasmana banaka privatnom sektoru (4,0%) od ega se najvei dio odnosio na kredite odobrene poduzeima, dok su krediti odobreni stanovnitvu nastavili stagnirati. U istom razdoblju banke su u znatnoj mjeri financirale i sredinju dravu koja je dio sredstava potrebnih za financiranje proraunskog manjka i refinanciranje dospjelih obveza osigurala na domaem financijskom tritu. S blagim oporavkom kredita, u 2010. godini je zabiljeen umjeren oporavak novane mase (M1). tedni i oroeni depoziti takoer su se poveali i to ponajvie pod utjecajem sezonskog rasta deviznih depozita stanovnitva tijekom ljetnih mjeseci. No, poveanje domaih izvora sredstava bilo je umjerenije nego u razdoblju prije gospodarske krize i nije bilo dostatno za financiranje rasta plasmana zbog ega su se banke u prvih devet mjeseci 2010. financirale i iz inozemnih izvora. Spor oporavak monetarnih i kreditnih agregata u 2010. godini odraz je negativnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva, odnosno smanjene potranje, ali i manje sklonosti banaka za preuzimanje novih rizika i posljedino manje ponude kredita. Naime, udio potpuno ili djelomino nenadoknadivih plasmana banaka u ukupnim plasmanima nastavio se poveavati, te je sredinom 2010. dosegnuo 9,5%. Takav trend utjecao je