Program Za Jaslice

CRNA GORA ZAVOD ZA KOLSTVO

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine

Podgorica 2011.

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Izdava: Urednik: Lektor: Tehnika priprema: tampa: Tira: Podgorica, 2011. 300 Zavod za kolstvo Pavle Goranovi Danijela ilas Nevena abrilo Pobjeda, Podgorica

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine uradila je komisija u sljedeem sastavu: Radoje Novovi, predsjednik Fran Vuljaj, lan Pero Vuksanovi, lan Doc. dr Tanja Novovi, lanica Vesna Dimitrijevi, lanica Gordana Spasojevi, lanica Milja Vojinovi, lanica Gojana urakovi, lanica Vuk Stanii, lan Milica Paovi, lanNacionalni savjet za obrazovanje je na drugoj sjednici odranoj 25.05. 2011.godine donio Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine.

Zavod za kolstvo 2


SADRAJ I UVOD .......................................................................................................... 5 II CILJEVI...................................................................................................... 7 III UZRASNE GRUPE .................................................................................. 9 IV SREDINA ZA IGRU I UENJE ............................................................ 32 V ULOGA ODRASLOG ............................................................................. 33 VI SARADNJA SA RODITELJIMA .......................................................... 34 VII METODSKA UPUTSTVA ................................................................... 35 VIII PLANIRANJE...................................................................................... 36 IX DJECA SA SMETNJAMA/TEKOAMA U RAZVOJU.................... 37 X LITERATURA......................................................................................... 40

Zavod za kolstvo 3


Zavod za kolstvo 4


I UVODKada kaemo da je zadatak vaspitaa/vaspitaica i medicinskih sestara u predkolskim ustanovama da podstiu razvoj svakog djeteta, mislimo na fiziki, ali i na psihiki razvoj. Podsticanje fizikog razvoja podrazumijeva brigu o fizikom zdravlju djeteta, njegu i preventivnu zdravstvenu zatitu, pravilnu ishranu, to sve dovodi do rasta djeteta. Fiziki razvoj, tj. rast djeteta, preduslov je psihikog razvoja. Podsticanje psihikog razvoja dovodi do nastanka novih oblika ponaanja, sticanja novih iskustava i usavravanja novih sposobnosti, koje e omoguiti funkcionisanje djeteta na nov, savreniji, tj.uspjeniji nain. Na uzrastu do tri godine, podsticanje psiho-fizikog razvoja uslovljeno je kvalitetnom i adekvatnom njegom. Nain na koji se dijete dri, kako mu se uzvraa osmijeh, podravaju prvi koraci, toplo obraanje pri hranjenju, uspavljivanju, oblaenju znaajni su elementi njege djeteta. Njega podrazumijeva i preventivnu zdravstvenu zatitu kojom se uva zdravlje djece i spreava javljanje bolesti. Vaspitai/vaspitaice, medicinske sestre, struni/e saradnici/saradnice u saradnji sa roditeljima, organizacijom rada i odgovarajuim mjerama podsticanja, stimuliu razvoj zdravog, skladnog i spretnog djeteta. Time se omoguava postepeno ovladavanje osnovnim vjetinama neophodnim za zadovoljavanje fiziolokih potreba i sticanje elementarnih higijenskih navika. Na taj nain se obezbjeuju uslovi za izgraivanje sigurnosti u osamostaljivanju djeteta. Jedan od bitnih preduslova za pravilan rast i razvoj djeteta je ovladavanje motorikom. Ovladavanjem pokretom tj. kretanjem, dijete dobija bezbroj prilika da zadovolji svoje prirodne potrebe, razvija iskustvo, stie sigurnost i povjerenje u samog sebe, uspostavlja socijalne kontakte. U prvim godinama ivota dijete ovladava grubim pokretima koji se odnose na: motorni razvoj u oblasti glave i vrata, motorni razvoj ruke i ake, motorni razvoj trupa, motorni razvoj nogu. Razvoj kontrole sopstvenog tijela ide uporedo sa razvojem motornih oblasti u mozgu. Mali mozak, koji kontrolie ravnoteu, najintenzivnije se razvija od 6 do 18 mjeseci. Razvoj miine kontrole dominantno je rezultat sazrijevanja, a dijelom uenja. On zavisi od razvoja neuralnih struktura, kostiju i miia, promjene tjelesnih proporcija, kao i prilike za uenje. Prije nego to se naue koordinisani tj. kontrolisani pokreti, mora da postoji odgovarajue stanje zrelosti neuro-muskulatornog sistema. Nemogue je da nauimo dijete nekim spretnim pokretima ako se njegov nervni sistem nije dovoljno razvio. Ako pouavanje prethodi sazrijevanju, uzalud su utroeni vrijeme i energija. I senzorno-perceptivna osjetljivost tee procesom sazrijevanja. Dijete na jaslenom uzrastu ima dovoljno razvijene ulne sposobnosti. Nema veih kvalitativnih skokova Zavod za kolstvo 5

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine u razvoju perceptivnih sposobnosti, kontinuirano se odvija proces kvantitativnog razvoja. Putem ulnih organa dijete od roenja prima ulne utiske, a sa rastom i razvojem poinje da ih prerauje, organizuje i stie iskustva i saznanja o stanjima i promjenama u neposrednoj okolini. to je dijete starije, perceptivne funkcije se sve vie koriste pri rjeavanju praktinih i saznajnih problema, to se povezuje sa razvojem inteligencije. Za podsticanje razvoja opaanja, kao i za podsticanje opteg razvoja u ovom periodu, vano je da dijete boravi u perceptivno bogatoj okolini. S obzirom na prirodnu potrebu djece u ovom periodu da se vie kreu, u skladu sa vlastitim funkcionalnim mogunostima (uspravljanje, premjetanje, hodanje bez ili uz pomo...), ona imaju vie prilika da istrauju okolinu, da preispituju svojstva materijala u okruenju, da manipuliu predmetima i uoe uzrono-posljedine veze. Njihova e interesovanja i radoznalost doi do izraaja u bogatom i raznovrsnom okruenju gdje e im vaspitai omoguiti da budu aktivni i da uviaju odnose izmeu vlastitih postupaka i promjena na predmetima. Uz odgovarajuu podrku, djeca e ponavljati svoje akcije kako bi dola do rezultata. Odrasli roditelji, vaspitaice, medicinske sestre..., mogu znaajno unaprijediti djeje prirodne, postojee potencijale ukoliko adekvatno reaguju na njihove potrebe i interesovanja i kreiraju prilike za djeje akcije, praene govorom i odgovarajuom razmjenom. Prije nego pone da izgovara prve rijei sa smislom (10 do 12 mjeseci), dijete razvija itav repertoar socijalnih neverbalnih simbola (znakova, signala), kojima izraava svoja osjeanja, potrebe, elje, raspoloenja. Neverbalna komunikacija je prvo sredstvo sporazumijevanja i to na svim relacijama. Djeca pokazuju prstom ta ele, vode ruku odrasloga do eljenog cilja, nose praznu olju kad su edna. Adekvatnim reakcijama, uz osmijeh, blag izraz lica, njean dodir, zagrljaj, odrasli stvaraju dobar osnov ne samo za razvoj govora ve i za djeiji socio - emocionalni razvoj. Verbalni govor nastaje iz spoja jezika osjeanja i jezika radnji, to podrazumijeva interaktivan odnos djeteta i odraslog. Za dobru komunikaciju i saradnju sa djetetom odrasla osoba treba da prilagoava svoj govor komunikativnim sposobnostima djeteta. To znai: da uproava svoj govor, da koristi samo neophodne rijei koje su vezane za datu situaciju, da ponavlja vie puta svoj iskaz traei onaj koji dijete razumije. Ako odrasli ne prati ili pogreno tumai signal koji dolazi od djece, ako brzo govori, u isto vrijeme daje vie naloga, i ne ostavlja djetetu dovoljno vremena da formulie poruku, ili ga ignorie, onda sputava i koi djetetov govorni i socio - emocionalni razvoj. U cilju podsticanja djejeg razvoja u svim razvojnim oblastima, vano je da u jaslicama budu u to veoj mjeri zastupljene i muzike i likovne aktivnosti. Od svih umjetnosti muzika je djetetu najdostupnija ve od roenja. Njegov sluni aparat je potpuno razvijen i pripremljen za obavljanje svoje funkcije. Muzika privlai djeiju panju i ve od prvih susreta sa njom izaziva radost. Prvi likovni izraz ima vie karakter motornih i perceptivnih aktivnosti (guvanje, cjepkanje, otiskivanje ...). Istraivanja podloge (aranje po papiru, pijesku, staklu, modelovanje razliitih materijala i slino) prethodi likovno-grafikom izraavanju. krabanje traje najee do tree godine i ono prolazi kroz razne faze, od isto impulsivnih pokreta do izvjesnog povezivanje elemenata: na primjer, prave i krune Zavod za kolstvo 6

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine linije. Svaki pokuaj likovnog izraavanja djece treba ohrabrivati gestom ili pohvalom. U likovnoj aktivnosti djece prevashodno je bitan pokuaj likovnog izraavanja, a ne finalni likovni proizvod. Djeci ne treba prekidati aktivnosti dok traje interesovanje, ali ih ne treba ni primoravati dovoljno je da im se omogui da posmatraju drugu djecu.Likovni rad je okonan kada prestane djeje interesovanje, a ne kada je zavren nekakav finalni proizvod po kriterijumu odraslog. Ukupan razvoj djeteta ne ide linearno ve ciklino i skokovito, zato je vano poznavati osnove fiziolokih i neurolokih zakonitosti razvoja, tj. prepoznati razvojni trenutak kod djeteta, a vano je i razumjeti meusobno djelovanje razvojnih domena, jednih na druge. Zbog individualnih razlika u pogledu genetske osnove, pola djeteta, razvoja pojedinih funkcija, socio - kulturnog okruenja i dr. vano je svaku razvojnu normu shvatiti kao orijentacionu, a ne kao neto to svako dijete mora da postigne na odreenom uzrastu. Zato nikada i doslovno nikada, ne treba pokuati dijete utjerati u normu, jer se tako postiu samo tetni efekti.

II CILJEVISmjernice za rad sa djecom na ranom uzrastu, predstavljaju dio koherentne cjeline/programa i proizilaze iz aktuelnih Osnova programa i Programa za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju, te, u tom smislu: polaze od koncepcije otvorenog vaspitanja, izlau koncepciju vaspitanja a ne zadaju program uenja ili poduavanja. Priroda i kvalitet interakcije znaajniji su inioci djejeg razvoja od pojedinih sadraja. Polazite je dijete kao cjelovito, dinamino, konkretno bie... Vaspita/vaspitaica je kritiki praktiar, kreator, istraiva sopstvene prakse. U realizaciji programskih ciljeva treba polaziti od sljedeih principa: potovanja drugog; angaovanosti, ivotnosti, realistinosti, dosljednosti. Opti cilj: podsticanje cjelovitog razvoja djeteta predkolskog uzrasta uz kreiranje odgovarajuih uslova i podsticanje razvoja sposobnosti i svojstava linosti, proirivanje iskustava i izgraivanje saznanja o sebi, drugima i svijetu. Iz opteg cilja koji usmjerava ukupnu djelatnost vaspitaa/medicinske sestre proizilaze posebni ciljevi odreeni iz ugla djeteta: Otkrivanje i ovladavanje sobom; razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima; otkrivanje svijeta i

Zavod za kolstvo 7

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine izgraivanje znanja o njemu (Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju, 2007). Ciljevi po domenima razvoja i podrujima aktivnosti Ciljevi fizikog razvoja su sljedei: razvijanje kulturno-higijenskih navika, formiranje pravilnog dranje tijela i razvijanje pokreta. Da bi se razvila senzorno-perceptivna osjetljivost potrebno je realizovati sljedee ciljeve: otkrivanje i razvijanje svojih perceptivnih mogunosti, razvijanje sposobnosti orijentacije u prostoru; razvijanje sposobnosti razlikovanja drai (toplo-hladno, meko-tvrdo, hrapavo-glatko, slano-slatko, tiho-buno, prijatni i neprijatni mirisi...); vizuelno razlikovanje osnovnih oblika (krug, trougao, kvadrat), uoavanje razlika meu predmetima (malo-veliko), uoavaju razliku u teini predmeta, razlikovanje osnovnih boja (plavo, crveno, uto, zeleno); uoavanje elementarnih prostornih odnosa (gore, dolje ...) i razvijanje sposobnosti izdvajanja predmeta po nekom svojstvu. Opti ciljevi motorikog razvoja treba da pomognu djeci da: ispolje i razviju svoje prirodne pokretake snage; zadovolje prirodnu potrebu za kretanjem, igrom i ovladavanjem kretnim vjetinama; slijede vlastiti ritam razvoja; da ispolje spontanost u nalaenju sopstvenog naina kretanja; razvijaju iskustvo, stiu sigurnost i povjerenje u sopstvene pokretake potencijale; uspostavljaju neverbalnu komunikaciju sa socijalnom i fizikom sredinom. Za razvoj intelektualnih sposobnosti ciljevi su: otkrivanje i razvijanje vlastitih mogunosti; otkrivanje veza meu predmetima i pojavama; razvijanje sposobnosti izraavanja vlastitih ideja; iniciranje aktivnosti i predvianje njihovih posljedica (shodno uzrasnim i razvojnim mogunostima); razvijanje tolerancije na drugo i drugaije ponaanje; uoavanje najefikasnijih naina rjeavanja datog problema; razumijevanje i korienje odreenih simbola u datim situacijama (oznake za dijelove prostora, upozorenje na neke izvore opasnosti...); razvijanje sposobnosti sluanja i uvaavanja druge djece i odraslih; uee u vrnjakim igrovnim aktivnostima; primjena nekih znanja u odgovoravajuim situacijama; uoavanja prostornih odnosa i snalaenja u prostoru; autonomno djelovanje u svakodnevnim situacijama (izbor igraa i igara, rjeavanje konflikata i saznajnih problema). Opti ciljevi u oblasti socio-emocionalnog razvoja za djecu u jaslicama su: upoznavanje svojih moi i granica kako bi se stvorila osnova za sticanje povjerenja u sebe; predstavljanje sebe pomou razliitih kategorija ime, nadimak, pol, ono to umiju da rade...; osamostaljuju se u zadovoljavanju svojih potreba (hranjenje, svlaenje, oblaenje, izuvanje, obuvanje, odlazak u toalet...); slobodno izraavaju osjeanja na sebi svojstven nain i ovladavaju neprijatnim stanjima, korienjem i usklaivanjem neverbalnog i verbalnog izraza. Da bi se na adekvatan nain razvila komunikacija kod djece, poeljno bi bilo realizovati sljedee ciljeve: slobodno izraavanje i obrazlaganje svojih potreba i elja; uspostavljanje kontakta sa drugima, novim licima, starijima/mlaima, poznatim/nepoznatim osobama, sa pojedincima, sa grupama, kontakt licem u lice; bogaenje govorne komunikativnosti kroz igru; imenovanje, upoznavanje i Zavod za kolstvo 8

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine usvajanje naziva predmeta i pojava iz neposredne stvarnosti i razvijanje sposobnosti da se saslua sagovornik govorna tolerancija. Ciljevi muzikih aktivnosti su: upoznavanje i istraivanje sopstvenog tijela kao izvora zvuka (kako mogu da sviraju moje ruke, noge, prsti, usta); izraavanje emotivnog doivljaja muzike (govorom, pokretom); upoznavanje sa muzikoritmikim igrama i ovladavanje tehnikom pjevanja. U razvijanju djejeg likovnog izraavanja mogue je realizovati sljedee ciljeve: praktikovanje likovno-grafikih aktivnosti; korienje raznovrsnog likovnog materijala; razliito likovno izraavanje.

III UZRASNE GRUPE1. Uzrast od 6 mjeseci do 12 mjeseci 1.1. Njega i fiziki razvoj Od posebne vanosti za zdravlje i pravilan razvoj djeteta je pravilna njega i stvaranje uslova da dijete aktivno komunicira sa okolinom. Neophodno je da se djetetu u ovom uzrasnom periodu omogui zadovoljenje svih osnovnih potreba (hranjenje, njege, spavanje i drugo). Samo kada je sito i isto, dijete se preputa svojoj aktivnosti spontano. Situacije u procesu njege izuzetno su pogodne za ostvarenje interakcije i komunikacije dijete odrasli. To su dragocjeni trenuci kada se vaspita i sestra u cjelosti posvjeuju djetetu. U odravanju line higijene na prvom mjestu je redovno pranje ruku toplom vodom i sapunom, jer u ovom uzrastu dijete je najee na podu i puzi, pa se ruke prljaju. Njega nosa je znaajna zbog estih respiratornih infekcija, i smanjuje mogunost upale srednjeg uha. Koa kod djece je vrlo njena, lako se ojeda i zahtijeva stalnu njegu, briljivo suenje i mazanje nabora. Odjea treba da bude jednostavna, prijatna i udobna, da omogui nesmetano kretanje djeteta i da uva tjelesnu temperaturu, jer je na ovom uzrastu slabo razvijen sistem termoregulacije. Patike su jo uvijek jedina obua za dijete. One moraju da budu komotne, a po obliku sline dubokoj cipeli. Za vrijeme hranjenja, treba voditi rauna o individualnim potrebama i uvaiti osjetljivost djeteta na neku vrstu hrane. Vaspita/vaspitaica i sestra treba da razumiju djetetove elje i signale i da znaju da djetetu priu u pravom trenutku. Da bi se vrijeme prilagoavanja djeteta na novonastalu situaciju to vie skratilo i proces adaptacije ubrzao, moe pomoi i pravilan izbor sadraja iz podruja fiziko -zdravstvenog razvoja. U ovom periodu pokreti djeteta su raznovrsniji (sjedenje, okretanje na stranu, na stomak, puzanje, ustajanje, stajanje), pa s toga treba omoguiti da te pokrete Zavod za kolstvo 9

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine vjeba i usavrava uz odgovarajui materijal za njihovo uvjebavanje, tako da dijete bude stalno neim zaposleno da predmete moe dohvatiti, da ih uzima u ruke, i da manipulie istim. Ta iskustva djeteta su znaajna za upoznavanje predmeta i rukovanje njima, pri emu pokreti postaju svrishodniji, pa dijete postepeno ovladava u nekim osnovnim vjetinama (dranje flaice i slino). U posljednjim mjesecima prve godine, dijete se slobodnije pokree, uspravlja se na noge i smjelije hoda. Kretanje mu prua vee mogunosti usavravanja pokreta ruke. elju djeteta za kretanjem treba to vie podsticati i omoguiti prostor u kome e se nesmetano kretati, te tako zadovoljiti osnovnu bioloku potrebu za kretanjem. Upravo je to primaran zadatak fizikog razvoja u ovom uzrastu. 1.2. Socijalno-emocionalni razvoj Bebe imaju socijalnu potrebu za komunikacijom i interakcijom, vole da gledaju ljudsko lice, naroito ako je nasmijano. Od estog mjeseca poinju da prave razliku izmeu poznatog i nepoznatog lica. Zato je sasvim prirodno da pruaju otpor kada ih iz maminog naruja uzima nepoznata osoba. Do 6-og mjeseca ve su se pojavile emocije, meu kojima ljutnja i strah. Zato beba koja na ovom uzrastu, kree u jaslice, moe ispoljiti ljutnju to je mama ostavlja, ali i strah od nepoznate osobe. Vano je da osoba koja je u vrtiu prihvati bude nasmijana, govori njeno, pria i pjeva bebi, pusti joj muziku. Prianjem sa bebom odrasli stimuliu njen razvoj; beba odgovara gukanjem i osmijehom. Dijete ovog uzrasta ve dobro razumije znaenje gestova i izraza lica. Ono komunicira mimikom i gestovima pokazuje rukom na predmet koji eli, prua ruke da bismo ga podigli, mirka da bi izmamilo osmijeh. U ovom periodu lako se prenosi raspoloenje sa odraslog na dijete, zato je vano da, dok se bavimo bebom iskazujemo vedro raspoloenje, osmjehujemo se, pjevamo. Na taj nain emo podstai bebu na saradnju. Dobro je da pokaemo i nezadovoljstvo kada dijete radi neto to nije poeljno, ali nije dobro da viemo ili da naglo i grubo podiemo dijete i stavljamo ga u neki novi poloaj, na neko drugo mjesto. Ono nee shvatiti, na ovaj nain izraenu ljutnju. Blaga promjena glasa i ozbiljan izraz lica, u ovom periodu su dovoljna kazna za bebu. Djeca na ovom uzrastu vole da gledaju i dodiruju svoje vrnjake, ali hoe i da poupaju, utinu, ogrebu, pa ih ni jednog trenutka ne treba ostavljati bez nadzora. Odrasli treba da pokazuju kako djeca mogu, jedno drugo dodirnuti, pomilovati, zagrliti... Dijete e oponaati i druge radnje odraslog (pa-pa, tai, tai, mrti se, mirka, kaljuca ...). U ovom periodu djeca istrauju svoju okolinu uzimajui dostupne predmete u ruke, tresui ih, okreui, udarajui, stavljajui u usta... Zato moramo paljivo birati igrake koje e djeci biti na dohvat ruke i onda im dozvoliti da ispituju, eksperimentiu. Podsticaemo djecu da meusobno razmjenjuju predmete koje su upoznali, da daju i uzimaju.

Zavod za kolstvo 10

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine U poetku emo sa roditeljima razmjenjivati informacije: oni e nas upoznati sa djejim temperamentom i do sada steenim navikama oko obavljanja dnevnih rutina, a mi emo roditelje informisati o svemu to podrazumijeva boravak u novoj sredini, kao i o ponaanju djeteta u adaptacionom periodu. Nastojaemo da pokaemo vedro raspoloenje i da strpljivo odgovaramo na sva pitanja roditelja. Kasnije emo se sa roditeljima dogovarati da promjene i novine u dnevnim rutinama uskladimo. 1.3. Intelektualni razvoj Kod djece na ranom jaslenom uzrastu, razvoj se u svim domenima ne odvija fragmentarno i odvojeno, ve cjelovito. Stoga je posebno vano paljivo struktuirati, odgovarajue, podsticajno okruenje, u kojem se nalaze zanimljivi zvuni predmeti, u bojama, sasvim ili manje dostupni djeci. Uloga vaspitaa/vaspitaice, medicinske sestre i roditelja veoma je vana u izboru i ponudi materijala i sadraja primjerenih djeci na ovom uzrastu. Primjenom odgovarajuih postupaka: skrivanja i otkrivanja predmeta, obezbjeivanja zanimljivih, raznovrsnih, za djecu zanimljivih materijala, odrasli, u znaajnoj mjeri, stimuliu intelektualni razvoj, imajui u vidu djeje potrebe, razvojne i individualne mogunosti. Kroz funkcionalne igre, djeca ponavljaju odgovarauje motorike radnje uz angaovanje ulnih organa, to im donosi zadovoljstvo i motivie ih na nove sline akcije (dijete e dohvatiti zveku ili neki drugi predmet i voljno isputati taj predmet..). Uzimajui predmete u ruke, djeca ih opipavaju, stavljaju u usta, udaraju jedne o druge, manipuliu njima na razliite naine, protestuju zbog njihovog nestanka. U stanju su da namjerno uzmu predmet povlaei ga prema sebi i uklone prepreku da dou do predmeta. Sve navedene igrovne aktivnosti, uz pozitivno socijalno usmjeravanje odraslih, predstavljaju uvod u sve sloenije aktivnosti i naine saznavanja. 1.4. Razvoj komunikacije Osnova za buduu govornu komunikaciju razvija se putem neverbalnog komuniciranja sa djetetom. Uspostavljanje i odravanje neposredne emocionalne komunikacije pomou neverbalnih naina (osmijeh, pogled, dodir, mimika, grimase, gestovi, vokalizacija) tokom svih aktivnosti sa djetetom neophodan je uslov za pojavu govora u okviru opte komunikacije. Takoe je neophodno da se reaguje na vokalizaciju djeteta, pogledom i osmijehom u njegovom pravcu, da se imitira ono to dijete izgovara, podstie dijete da imitira ono to odrasli izgovore ili urade i podrava svaki uspjeh u imitiranju. Razumjeti ta znae razliite vokalizacije djeteta (razliite kombinacije glasova ili intonacija mogu imati razliito znaenje) i na taj nain pokazati djetetu da smo ga razumjeli. Poto se pri kraju ovog perioda pojavljuju izvjesne sposobnosti prvih imenovanja, potrebno je povremeno razgovarati sa djetetom tako to e se razgovjetno imenovati odreeni predmeti ili osobe ili dijelovi tijela, uz jasno pokazivanje na ta se ta rije odnosi. Takoe se pri kraju ovoga perioda moe uiti znaenje nekih stereotipnih fraza (hajde da spavamo, dobar dan, dovienja), sve, naravno, u odgovarajuoj situaciji i praeno svim neverbalnim nainima ispoljavanja. Tokom cijelog perioda razvijaju se i spontane govorne igre djeteta koje treba podravati obraanjem panje, prije svega igre glasovnim mogunostima (gukanje, dupliranje glasova, pravljenje svih moguih kombinacija glasova, variranje ritma i visine glasa, imitiranje razgovora). Zavod za kolstvo 11


1.5. Motoriki razvoj Ve u prvim mjesecima djejeg ivota odrasli treba da pored ostalih potreba zadovolje i prirodnu potrebu djeteta za pokretom. Prije svih vjebi koje e se izvesti sa djetetom treba, potovati princip spontanosti, tj. prirodnosti, tako da prije svega pokret izazove zadovoljstvo. Mjesta na kojima se adekvatno mogu organizovati aktivnosti, mogu biti krevet, pult, strunjaa, pod... Vano je znati da se oko devetog mjeseca pojavljuju prvi znai lokomocije kao jednog od najbitnijih momenata u razvoju motorike, organizaciji panje i manipulisanja predmetima. U posljednjim mjesecima prve godine pokreti djeteta su svrsishodniji i precizniji, miii su ojaali, kordinaija je funkcionalnija. Radnje koje se mogu uspjeno organizovati su vezane za sjedenje, puzanje, podizanje i stajanje u stojei poloaj, kao i hodanje uz pridravanje za razne predmete kao to su krevet, sto, stolica. Neka djeca e pred kraj prve godine pokazati vie volje i uspjeha da samostalno hodaju, tako da je vano stvoriti pogodne uslove da ti prvi koraci predstavljaju pozitivno iskustvo. 1.6. Razvoj ulne osjetljivosti i opaanja Ve u prvim mjesecima, malo dijete posjeduje velike sposobnosti da ulno razlikuje drai. Razvijena mu je osjetljivost za dodir, sposobnost razlikovanja drai koje su toplije ili hladnije od tjelesne temperature djeteta. Dijete razlikuje slano, slatko, gorko, prihvata jedne ukuse a ne prihvata druge, osjetljivo je na bolne drai. ulo vida postaje dovoljno zrelo. Dijete razlikuje svijetlo i tamu, vizuelno fiksira predmete, razlikuje osnovne oblike, razlikuje veliinu i osnovne boje, poinje da razlikuje dubinu (opaa gdje prestaje ivica stola, a gdje poinje pod). Razlikuje razliite izraze lica, sa 7 mjeseci se osmjehuje samo na poznata lica. Za bogaenje djeijeg opaanja i doivljaja odrasli treba da koristi svakodnevne situacije i aktivnosti. Njega i hranjenje omoguavaju vaspitau/vaspitaici i sestri da bogate djeije doivljaje, komentariui ih Prostor u kome dijete boravi potrebno je da bude dekorisan slikama, aplikacijama, raznobojnim trakama i igrakama. Potrebno je povremeno mijenjati raspored namjetaja, dekoracije u radnoj sobi i na taj nain pruiti nove podsticaje za dalji razvoj opaanja. Dijete na ovom uzrastu razlikuje promjene zvuka u pogledu jaine, boje, trajanja i lokalizuje izvor zvuka. Potrebno je stvarati skladnu i stimulativnu sredinu za razvoj ulne osjetljivosti. Dijete voli da se igra rukama i prstima a kasnije i igrakama fiksiranim za krevet. Vaspita/vaspitaica i sestra treba da omogue djetetu da igrake dodiruje, hvata, zaljulja, kako bi njihovo kretanje i zvuk privukli panju djeteta i izazvali radost. Ono ih gleda, baca, lupa, stavlja u usta, udara predmetom Zavod za kolstvo 12

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine o predmet izazivajui zvuk. Treba koristiti muzike igrake koje proizvode zvuk (javljanje pojedinih ivotinja: kuco koji kae: av-av, koka: ko-ko-da). Odrasli treba dijete da uzme u naruje, da sa djetetom igra uz muziku, da dijete ljulja, cupka, okree, podie i sputa. U periodu od 8 do 12 mjeseci djeci skretati panju jednostavnim komentarima: sapun mirie, arape su meke, pekir je mekan, ruke su suve, majica je mala, crvena... Omoguiti djeci prilikom hranjenja da upoznaju ukuse, mirise hrane (da je meso slano, supa je vrua, kola je sladak, jelo lijepo mirie) kao i naine hranjenja (mlijeko se pije, meso se vae, supa se jede kaikom ...). Djecu kroz svakodnevne aktivnosti upoznati sa prostorijama u kojima borave, omoguiti im da istrauju i doivljavaju neposrednu okolinu (prolaenje izmeu stolova, provlaenje ispod stolova, otkrivaju gdje se nalaze igrake, u kupatilu se peru ruke, za stolom jede...). Igrajui se igrakama, predmetima i stvarima dijete upoznaje njihova svojstva. Potrebno je da se te igrake razlikuju po obliku, veliini, boji, materijalu, zvunosti. Djeca mogu da opipaju tvrdo-meko, glatko-hrapavo, okruglo, uglasto i da uoe razliitu obojenost. Ponuditi djeci predmete iz neposredne okoline kao to su: prazne kutije, plastine sudove, plastine ae, flae..., pokazujui pritom djetetu ta se kojom igrakom moe uraditi, kako se otvaraju, zatvaraju, stavljaju jedne u drugu, pune kameniima, vodom itd. U igri sa djetetom mogu se odvajati na jedno mjesto igrake iste boje. Pokazivati djeci da se stavljanjem kamenia u plastinu kutiju moe proizvoditi zvuk. Omoguiti im da cijepaju papir, guvaju ga. Za bogaenje djeijih doivljaja koristiti prirodni materijal (miriu cvijee, dodiruju ga, kidaju travice ...). 1.7. Muziko-ritmike aktivnosti estomjeseno dijete prekida svoju zabavu ili obrok kad zauje muziku i okree se prema izvoru zvuka. Djeca se njiu lijevo-desno, naprijed-nazad, njiu glavom, cupkaju gornjim dijelom tijela u ritmu gore-dolje. Nakon izvoenja prvih pokreta dijete se uz muziku poinje javljati gukanjem i pjevuenjem. Gukanjem dijete iskazuje emocije poput kliktaja i krika. Pjevuenje izvodi malim brojem slogova, pa ak i jednim vokalom izvodi razliite visine tonova i tako odgovara na muziku. Prve pokrete i ritmike igre koje se sa djetetom izvode su taunaljke i cupaljke. Dijete moe da slua pjevanje i sviranje od jedan do dva minuta uz krae prekide (uspavanke i tiha muzika). Pjevanjem taunaljki i uspavanki (tai-tai, hopa-cupa, spavaj mi spavaj) podstie se razvoj. Da bi postigli veu radost i interes za sluanje muzike vaspita/vaspitaica i medicinska sestra koriste muzike igrake i izvode igre kao to su: ta je u vreici, igre skrivaa, igra udaraljkama itd. Sluh djeteta razvija se igrama kao to su: Zavod za kolstvo 13

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine sluanje sata (izgovaramo tik-tak), kako zveka uti (). Tom prilikom skreemo panju djetetu da slua. Muzike igre doprinose razvoju pokreta, sluha i govora kod djece i izazivaju radost (pr. ruicama tap-tap-tap, igra skrivaa, ui gore, igra kutijama). Odabirom muzike igre postie se da dijete postaje ivahno, smijei se i glasno se smije, poinje oponaati intonaiju glasa odraslog, slua muziku i odaziva se pokretom. 2. Uzrast od 12 mjeseci do 18 mjeseci 2.1. Njega i fiziki razvoj Organizaciju procesa njege treba prilagoditi djetetu, njegovim potrebama i psihofizikim karakteristikama. Proces njege treba da je to sliniji sredini i situacijama porodinog okruenja. Situacije koje se dogaaju u vaspitnoj grupi u toku procesa njege treba iskoristiti u svrhu ukupnog razvoja djeteta. Dijete ovog uzrasta treba stavljati u situacije da pone sa prvim pokuajima osamostaljivanja pri pranju ruku i lica, brisanju, svlaenju, oblaenju... Naroito ruke treba esto prati jer se dijete, zbog vee pokretljivosti i istraivanja svoje okoline mnogo vie prlja. Infekcije respiratornog trakta je znaajan zdravstveni problem to uslovljava da redovno treba voditi rauna o njezi nosa. Za djecu ija je koa osjetljiva i sklona iritiranju, neophodno je ee presvlaenje i mazanje kremom. Svako dijete, sestra prepovija smireno, njeno, objanjava mu ta radi, a dodir ruke je blag i topao. U toku hranjenja djeca treba da upoznaju predmete svakodnevne upotrebe vezane za hranjenje (tanjir, kaika, aa), da razlikuju nekoliko vrsta hrane (mlijeko, hljeb, supa, meso). Dijete ovog uzrasta treba postepeno osamostaljivati i razvijati mu potrebu da bude isto i upuivati ga da za vrijeme jela ne stvara nered oko sebe, da bi se na taj nain stvorile osnove za izgraivanje higijenskih navika i navika kulturnog ponaanja za vrijeme hranjenja. U vrijeme prilagoavanja ne treba prisiljavati dijete da jede, nego se sa djetetom dogovoriti da npr. danas pojede dvije kaike supe, a vaspita/vaspitaica ili sestra koja dijete hrani treba da ispotuje dogovor. Prihvatanje hrane je prvi znak djetetovog prilagoavanja. U vezi sa svakodnevnom njegom, djeca treba da upoznaju predmete i radnje vezane za svlaenje, oblaenje, spavanje. Djetetovu potrebu za snom treba zadovoljiti i pripremiti. Potrebno je raskomotiti ga (ne smije da spava u istoj odjei u kojoj se igra). Samo dijete koje je zdravo, presvueno, sito, napojeno, spremno je za spavanje. Vaspita/vaspitaica i sestra svojim stavom, ponaanjem i glasom smiruju atmosferu u grupi. Dok djeca spavaju neophodno je da vaspita/vaspitaica ili sestra budu u radnoj sobi ,jer se dijete moe probuditi, zaplakati, traiti nou. Buenje svakom djetetu omoguiti prirodno, ne treba ga dizati odmah iz kreveta i ne pourivati ga. U ovom uzrastu postoje velike individualne razlike u pogledu kontrolisanja fiziolokih potreba. Oko navikavanja djece na korienje noe ne treba praviti veliku dramu, jer se obino izazove suprotan efekat. Djeca se stavljaju na noe u manjim grupama (tri do etiri), prije i posle spavanja, odnosno poslije obroka i po potrebi. Stavljanje djeteta na nou mora biti ostvareno sa puno takta. Apsolutno se moraju Zavod za kolstvo 14

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine izbjegavati metode kanjavanja i prisile koje izgrauju strah, nesigurnost i osjeaj krivice. Prednost se mora dati metodama pozitivnog podsticanja djeteta. Veina djece prohoda izmeu 12 i 18 mjeseci, a prosjeni uzrast prohodavanja je 14 mjeseci. Uravnoteen i skladan razvoj svih dijelova miino-kotanog sistema (jaanje vratnog dijela kime, ramenog pojasa, lumbalnog dijela kimenog stuba, stomanih miia, karlinog dijela nogu(pokretljivost zglobova), su vani znaci fizikog razvoja djece ovog uzrasta, i kao preventiva za sprijeavanje deformacija, otklanjanje nedostataka i razvoj brzine, spretnosti i koordinaije pokreta. 2.2. Socijalno-emocionalni razvoj Kada djeca ispolje strah od novih lica i nove sredine, najvie im pomae nae dobro raspoloenje, strpljenje i dobra saradnja sa roditeljima. Roditeljima moemo omoguiti da borave neko vrijeme u grupi sa svojim djetetom, ali ne da bi ga drali u krilu i mazili, nego da bi mu pokazali prostor i igrake i da bi ga usmjerili na igru sa vrnjacima. Ako se u prethodnom periodu kod djeteta pojavio strah od odvajanja, polazak u jaslice e ga neminovno pojaati, to e dodatno oteati adaptaciju. Socijalizacija djeteta na ovom uzrastu odvija se dobrim dijelom, tokom nastojanja da uklopimo dijete u socijalne norme, u procesu zadovoljavanja njegovih fiziolokih potreba. Dijete je spremno da se ukljuuje u zajednike aktivnosti, preuzima inicijativu, ali rado i oponaa. Sve aktivnosti koje izvodimo sa grupom djece ovog uzrasta treba da obavljamo lagano, nastojei da ukljuimo svako dijete. Na otpor koji se pojavi nikada neemo reagovati silom. Nametanje aktivnosti izazvae bijes i neprihvatljivo ponaanje djece. Umjesto da nasilno sprijeavamo dijete da radi neto nepoeljno, pokuaemo da razvijemo interesovanje za aktivnost koja je poeljna. Tokom ovog razvojnog doba, kod djece se pojavljuje ljubav prema drugoj djeci, ali krajem ovog perioda pojavljuje se i ljubomora. Koja e emocija vie doi do izraaja zavisi od postupaka odraslih koji se brinu o djeci. Odrasli treba da odluno i dosledno daju djeci do znanja da je neko ponaanje nepoeljno. Nakon toga treba da usmjere djecu, zainteresuju ih, pokau im kako treba, a onda ih motiviu da sama urade na isti nain (djeca vrlo dobro razumiju smisao onoga to odrasli radi, razumiju gestove, a djelimino i govor). Meutim, i kada sve uradimo najbolje to znamo, sukobi meu djecom e se povremeno deavati. Vano je da imamo u vidu injenicu da svako dijete vjeruje da je u pravu i da e kritika upuena jednom djetetu uz poklanjanje panje drugome, izazvati ljubomoru. Prijetnje, povien ton, grubo oduzimanje igrake, mogu dovesti do promjene u ponaanju djeteta i izazvati negativna osjeanja (strah, napetost, ljutnja, bijes...). Odgovarajuim, paljivo odabranim postupcima, nastojimo da djeje sukobe rjeavamo i preusmjeravamo na adekvatan nain. Usklaujui govor, mimiku, gestikulaciju i ton, obraamo se djeci, nudei adekvatne modele za oponaanje i uenje.

Zavod za kolstvo 15


2.3. Intelektualni razvoj U skladu sa razvojnim promjenama, svojstvenim djeci na ovom uzrastu, potrebno je paljivo kreirati optimalnu sredinu sa odgovarajuim materijalima, igrakama i predmetima, uz primjenu adekvatnih vaspitnih postupaka u svrhu podsticanja cjelovitog djejeg razvoja. S obzirom na prirodnu potrebu djece u ovom periodu da se vie kreu, u skladu sa vlastitim funkcionalnim mogunostima (uspravljanje, premjetanje, hodanje bez ili uz pomo...), imaju vie prilika da istrauju okolinu, da preispituju svojstva materijala u okruenju, da manipuliu predmetima, da ispituju granice, uzroke i posljedice. Njihova e interesovanja i radoznalost doi do izraaja u bogatom i raznovrsnom okruenju gdje e im vaspitai/vaspitaice (i medicinske sestre) omoguiti da budu aktivni i da uviaju odnose izmeu vlastitih postupaka i promjena na predmetima. Uz odgovarajuu podrku, djeca e ponavljati svoje akcije kako bi dola do rezultata. Sve ee, djeca, voljno, namjerno stavljaju predmet na neko mjesto, isputaju ga, bacaju, lupaju njime o pod ili o drugi predmet... Stoga odrasli uvode igre koje djeci omoguavaju uvianje uzronoposljedinih odnosa. Kako djeca napreduju, aktivnosti postaju komplikovanije. Paljivo usmjeravanje, podsticanje, praenje djejeg napredovanja od strane vaspitaa/vaspitaice, pomae im da budu istrajnija u uenju. I dalje su djeci zanimljive igre skrivanja, murke, dosezanja odreenih ciljeva. Pojavljuju se i prve simbolike, odnosno imaginativne i imitativne igre, koje su veoma znaajne za dalji intelektualni i ukupni razvoj. Odrasli podstiu djecu na eu primjenu ovih jednostavnih simbolikih igara, i aktivno uestvuju u njima, nudei im odgovarajue predmete za manipulaciju i predstavljanje (hranjenje lutke ili odraslih...). Naravno, sve ove igrovne aktivnosti mogu varirati u svrhu motivisanja i podsticanja djece da rjeavaju razliite, njima zanimljive i primjerene problemske situacije. Vaspitai ohrabruju djecu na aktivnost, reaguju blagovremeno na njihove potrebe, stimuliu proces istraivanja i pomau djeci da ovladaju razliitim vjetinama. Djeca rjeavaju probleme kad su u stanju da upotrijebe alatke za obavljanje datog zadatka (dijete vue konopac koji je vezan za neku igraku kako bi je pribliilo sebi i slino). 2. 4. Razvoj komunikacije Razvoj sposobnosti da shvati dogaaje i pojave naglo poveava djetetovu sposobnost razumijevanja govora okoline. Zato je potrebno neprekidno sve aktivnosti u koje je dijete ukljueno pratiti govorom koji se odnosi na ono to se deava. Kada je dijete zainteresovano za ono to se zbiva oko njega, kada mu je panja usredsreena, potrebno je imenovati predmete, osobe, dijelove djetetovog tijela. Govorom treba opisivati radnje koje se izvode, davati djetetu verbalne naloge da neto uradi, postavljati pitanja djetetu (ta je ovo, hoe li to i to itd), odgovarati na upitne poglede ili gestove djeteta. Cjelokupni govor odraslog u ovom periodu treba da bude upleten u praktine aktivnosti u kojima dijete uestvuje (pri hranjenju, oblaenju, umivanju, u igri). Govorni izrazi treba da budu povezani sa onim na ta se odnose na takav nain da djetetu bude jasno ta je imenovano ili opisano. Reenice treba da budu kratke, jasno izgovorene, vie puta ponovljene. Prve djetetove rijei koje se javljaju u ovom periodu u glasovnom pogledu su nesavrene Zavod za kolstvo 16

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine (razlikuju se od izgovora istih rijei kod odraslih, esto su onomatopejske ili sadre samo poetni slog rijei). Potrebno je da se shvati ta dijete oznaava svakom od rijei koje koristi. U sporazumijevanju sa djetetom treba prihvatiti takvu rije kako bi se njeno znaenje uvrivalo; prihvatanje takvog bebskog naina govora ima puno opravdanje. 2.5. Motoriki razvoj Na ovom stepenu razvoja djeca su mnogo pokretljivija. Kod veine djece je uspostavljena kretna vjetina hodanja, tako da je to glavni oblik aktivnosti. U poetku je hodanje nesigurno usljed nedostatka kordinacije, gubitka ravnotee, estog padanja, tako da dijete izvodi mnogo suvinih pokreta, troi mnogo energije, zamara se. Prve korake djeteta teba podrati osmjehom i rijeima koje ulivaju sigurnost. U cilju jaanja samopouzdanja treba omoguiti djetetu da doivi radost samopotvrivanja. Nakon stabilizacije tj. automatizacije hodanja kao kretne navike, pred djetetom se otvara mogunost neposrednog doivljavanja (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu) fizikog okruenja i snalaenja u njemu. U ovom periodu pojavljuje se pojaana radoznalost za posmatranje i dohvat predmeta koja im privlae panju a nijesu na dohvat ruke, to je omogueno ovladavanjem kretnom vjetinom penjanja. U ovom periodu djeca vole tj. mogu da vuku, guraju (voze) razliite predmete (razna kolica, automobile, voz, gumene ivotinje, stolice, sandue, jastuke) itd. Takoe u ovom periodu djeca ovladavaju sa izvjesnom efikasnou vjetinom provlaenja ispod stola, klupe... U ovom periodu javlja se ineresovanje za predmet kao to je lopta, i pokuaji da se ona uhvati, dri, kotrlja, baca. 2.6. Razvoj ulne osjetljivosti i opaanja Na ovom uzrastu i dalje se odvija proces kvantitativnog razvoja: percepcija u svim ulnim oblastima postaje efikasnija, perceptivni procesi (prepoznavanja likova, ukusa, mirisa) odvijaju se bre. Odrasli treba da koristi svakodnevne situacije i aktivnosti za bogaenje ulnog doivljaja kod djece. Vano je rasporedom i dekoracijom radne sobe stvarati povoljne uslove za podsticanje samostalnog opaanja. Da bi se kod djeteta razvijala ulna osjetljivost i opaanje treba mu ponuditi igrake i predmete od razliitog materijala (meko-tvrdo, hrapavo-glatko, toplo-hladno, suvomokro). Poeljno je da dijete opipava predmete, oblike, veliinu i materijal. Djeci treba omoguiti upoznavanje sa prostorijama, sredinom u kojoj borave (soba, kupatilo, ormar, terasa, hodnik), da znaju njihovu namjenui i da ih imenuju. Kroz svakodnevne aktivnosti djeci skretati panju da je voda topla ili hladna, da je koulja crvena, da su arape mekane i sl. Bogatiti djeiji doivljaj komentarima, za vrijeme hranjenja: mlijeko i aj su slatki, supa je slana, limun je kisjeo i sl. Davati djeci da pomiriu voe, povre, sapun, cvijece, da verbalno i neverbalno pokazuju djetetu materije prijatnog i neprijatnog mirisa. Zavod za kolstvo 17

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Odrasli treba da podstie djecu da pipa predmete i igrake od razliitog materijala, da ih pokree, udara, da prati predmet koji se kree pred njegovim oima. Na taj nain djeca upoznaju osobine predmeta, doivljavaju razliitost po obliku, veliini, boji, materijalu. U igri i aktivnostima djetetu treba pokazivati dva identina predmeta po izgledu, veliini, boji (ase, kocke, kaike, lopte, kutije, lutke), a zatim pokazivati te iste predmete ali razliite boje i veliine. Odabirati predmete suprotne po jednom obiljeju, a iste po drugom (lopta i kocka iste boje, a razliite veliine; kutije iste veliine a razliite boje), ivotinje napravljene od razliitog materijala (tkanina, plastika, guma). Vaspita/vaspitaica svojim komentarima treba da doprinosi razvoju sposobnosti razlikovanja i nalaenja slinosti meu predmetima (velika lutka, mala crvena lopta, mekana kuca). Za bogaenje djeijeg doivljaja, treba iskoristiti boravak djece u dvoritu vrtia, omoguiti im da vide i doive prirodne pojave (kia pada, vjetar duva, sunce sija), da posmatraju, opipavaju, miriu (travu, cvijee, lie), da manipuliu prirodnim materijalom (vodom, umskim plodovima, kameniima, liem) da sakupljaju, beru, upaju, presipaju i bacaju. Uz odgovarajue zdravstvene i zatitne mjere, djeci treba omoguiti da to ee budu u neposrednom kontaktu sa ivotinjama (psom, makom, pticom, ribom). Dijete treba podsticati da opipava predmete i igrake, da udara predmete i muzike instrumente jedne o druge. Putanjem muzike, udaranjem u bubanj, zveckanjem zvekom i slino; odrasli podstiu djecu da okreu glavu u pravcu iz koga dolazi zvuk. Stoga je im je potrebno ponuditi muzike igrake i predmete koji proizvode zvuk (cin-cin, bum-bum, tak-tak, zvrrr). Kroz aktuelne, svakodnevne aktivnosti, usmjeravamo djeiju panju na zvukove iz okoline (govor ljudi, utanje papira, um vode, fijukanje vjetra, cvrkut ptica, dobovanje kie i slino). Sve ove aktivnosti, poeljno je pratiti govorom, uz podsticanje djeteta da i samo aktivno izaziva neke zvukove s predmetima iz neposrednog okruenja. 2.7. Muziko-ritmike aktivnosti estim sluanjem muzike kod djece se bude emocije, koje se iskazuju kao radost, smirena koncentracija, utie se na razvoj pamenja, sluha i podstie interes za muzikom. Panja kod djece nije stabilna. Vaspita/vaspitaica treba da bira kratke kompozicije, jednostavne po grai i pravilno ih izvodi. Dobro pripremljene etnje, djeiji roendani, boravak u radnoj sobi, susreti sa ivotinjama praeni muzikom ostavljaju trajniji i dublji utisak (pjesma o zecu, meci, uspavanke...). Na ovom uzrastu dijete moe da stoji, hoda u krugu, okree se i to je najei pokret uz muziku. Osim toga, dijete izvodi pokrete dijelovima tijela (njie jednom nogom, klima glavom, savija koljena, otvara i zatvara ake). Posebna panja se poklanja pokretima ruku, na primjer: gdje su tvoje ruice, ruicama pljesni, ta je to (nos, vrat...).

Zavod za kolstvo 18

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Dijete voli rime, pa za vrijeme obroka, pranja ruku u toaletu, treba pjevati na neki djeiji napjev lala svako zna da se vodom umiva, lalala sapunom se perem ja, lalala to je moja etkica i slino, i tako se doprinosi saznajnom razvoju. Brojalicama i govornim igrama razvijamo osjeaj za ritam. Na ovom uzrastu javlja se spontano pjevuenje, dijete pjeva slogove npr lalala ili neki konsonant m m m. Javljaju se neke nove osobine: pjevaju se raznoliki intervali terce, kvarte pa i kvinte, kao i nizovi tonova u velikim sekundama. Ritmovi su jednolini pojavljuje se jedno tonsko trajanje. Dijete spontano pjeva pauze, koje mogu trajati vrlo kratko, ali i dugo. Pojavljuje se elja djeteta da oponaa pjesmu koju su mnogo puta pjevali odrasli. Dijete ne oponaa visinu tonova melodije, ni ritam, nego izvodi slogove pojedinih rijei. 2.8. Likovne aktivnosti Djeca pokuavaju da oponaaju pokrete olovkom negdje oko 12 mjeseci. Tada nespretno i vrsto drei olovku cijelom akom mogu je palcem okrenu na dolje i tako ostaviti trag na papiru ili na nekoj drugoj podlozi. Na ovom uzrastu djeca poinju da krabaju olovkom i da tako podravaju pokrete odraslih, to im omoguava dovoljno visok nivo razvoja perceptivnih sposobnosti, kao i razvoja motorike ake i ruke. krabanje olovkom je dodatno uslovljeno dovoljno uspostavljenom koordinacijom oko ruka. Na ovom uzrastu primjeuje se djeja potreba za grupisanjem linija na jednom mjestu i to je najee grupisanje na sredini podloge na kojoj djeca krabaju. U ovom periodu intenzivnije se razvijaju motorike, perceptivne i intelektualne sposobnosti, to e usloviti raznovrsne mogunosti za crtanje, slikanje i oblikovanje u sljedeem uzrasnom periodu. 3. Uzrast od 18 mjeseci do 24 mjeseci 3.1. Njega i fiziki razvoj Svojom organizacijom, u saradnji sa porodicom, vaspita/vaspitaica i sestra podstiu skladan razvoj djeteta i postepeno ovladanje osnovnim fiziolokim potrebama i elementarnim higijenskim navikama. Poetak druge godine donosi funkcionalne promjene u razvoju djeteta (ovladavanjem hodom i drugim kretnim navikama). Obezbjeivanjem odgovarajuih uslova djetetu treba omoguiti da vjeba i usavrava pokrete. Zbog funkcionalnije pokretljivosti i interesa da ispituje sve to ga okruuje, dijete sve ee dolazi u kontakt sa predmetima i stvarima koje mogu biti nehigijenske, to iziskuje pojaanu higijenu ruku. Samim tim daje se primarno mjesto u prevenciji od crijevnih zaraznih bolesti. Vana je higijena okolnih predmeta kojima se dijete igra i dolazi u neposredan kontakt. Neophodno je redovno provjetravanje prostorija kao prevencija od kapljinih infekcija. Sa djecom ovog uzrasta treba izvoditi krae etnje koje poveavaju otpornost organizma i poboljanje opteg zdravstvenog stanja. Higijene koe i kose je veoma znaajna. U ovoj uzrasnoj dobi dijete je sposobno da kontrolie sfinkter, ali se i dalje moraju potovati individualne razlike. Zavod za kolstvo 19

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Ve je reeno da svaki prisilan postupak moe da dovede do toga da se fizioloko mokrenje pretvori u psiholoku enurezu. Ishrana djece se sve vie pribliava ishrani odraslih. Veliki znaaj ima i pravilno serviranje obroka. Dijete treba sve vie usmjeravati na samostalno uzimanje hrane i pravilno korienje kaike. Djeca ovog uzrasta treba da upoznaju i raspoznaju predmete svakodnevne upotrebe i shvate njihovu namjenu (pri jelu, umivanju, oblaenju i slino).Takoe ih treba upuivati na urednost: da ne prosipaju hranu i ne ostave nered posle jela, da stolicu stave na mjesto, da sloe svoju odjeu i obuu, da peru ruke... Skladan i uravnoteen razvoj miino-kotanog sistema dovodi do sprijeavanja deformiteta. Razvija se brzina, spretnost i koordinacija pokreta. 3.2. Socijalno-emocionalni razvoj Razvojna psihologija ukazuje da se kod djece uzrasta izmeu 18 i 24 mjeseca, esto pojavljuje pojaana vezanost za majku. U ovom periodu pojaava se otpor prema odvajanju, ak i u situacijama koje su ranije bile uobiajene. Ova pojava se objanjava napretkom u shvatanju i razlikovanju poznatog i nepoznatog. Nepoznato i neuobiajeno moe da bude znak potencijalne opasnosti. Radi se naime o napretku u intelektualnom razvoju, a nikako o zaostajanju ili nazadovanju. Iako u ovoj razvojnoj fazi odvajanje djeteta od majke na dui period, moe dovesti do pojave separacione anksioznosti, odvajanje na nekoliko sati u toku dana, za veinu djece nee predstavljati problem. Vodei rauna o tome da odvajanje bude postupno, bez prisiljavanja i grubosti, pomaemo djeci da se i u ovom periodu adaptiraju na boravak u predkolskim ustanovama bez veih tekoa. U procesu socijalne interakcije, na neverbalnom planu mogua je mnogo sloenija komunikacija sa djetetom nego ranije, a sporazumijevanje govorom postaje sve ee. Dijete sada sa velikim zadovoljstvom i sve due, uestvuje u aktivnostima koje se organizuju u grupi. Proces socijalizacije i dalje se, dobrim dijelom odvija u okviru uenja djeteta kako da zadovoljava svoje potrebe oko hranjenja, pranja ruku, kontrole pranjenja crijeva i beike. Dijete ovog uzrasta pokazuje veu zainteresovanost za drugu djecu i vrnjake, pokazuje veu sposobnost za saradnju, ali su i sukobi meu djecom uestaliji. Djeca su usavrila kretanje ali ipak moe doi do spontanih sudaranja, udaranja usled bacanja predmeta, otimanja igraaka, svae zbog elje i namjere da se zauzme odreeno mjesto u prostoru... Ljubomora je na ovom uzrastu znatno ea nego na prethodnom, pa je i to jedan od razloga sukoba meu djecom. Ljubomoru naroito izazivaju odrasli pretjeranim ispoljavanjem emocija prema pojedinoj djeci, ili kritikovanjem jednog djeteta uz istovremeno hvaljenje drugog. U rjeavanju sukoba efikasni su preventivni postupci odraslog: potrebno je obezbijediti dovoljno igraaka da se preduprijedi otimanje, pokretati aktivnosti koje su djeci privlane, promijeniti aktivnost kada se osjeti da je djeci dosadila prethodna, umiriti nezadovoljno dijete prije nego to pone da se ponaa Zavod za kolstvo 20

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine neadekvatno, djeci dodjeljivati uloge koje odgovaraju njihovim karakteristikama. Da bi bili spremni da na ovaj nain sprijeavaju sukobe, odrasli moraju prethodno posmatrati djecu i pratiti njihovo ponaanje kako bi ih to bolje upoznali. Saradnju meu djecom moemo podsticati tako to emo im pokazivati kako da se igraju igrakama upotrebljavajui ih zajedno. Prije zajednike igre, svakom djetetu moramo objasniti i pokazati kako se igra sa odreenom igrakom. U protivnom ono e je bacati, gaziti, udarati i gaati njom drugu djecu. U ovom periodu djeca znaajno napreduju u formiranju sopstvenog identiteta, tj. sticanju svijesti o sebi. Odrasli im mogu pomoi organizujui razne igre sa tim ciljem, npr. djeca se mogu meusobno predstavljati i upoznavati, mogu pokazivati dijelove svog tijela gledajui se u ogledalu, kroz razne aktivnosti mogu upoznavati svoje mogunosti ili otkrivati ono po emu se razlikuju od druge djece. 3.3. Intelektualni razvoj Mogunosti za uenje kod djece na ovom uzrastu su velike a ostvaruju se u odgovarajuem i podsticajnom okruenju. Odrasli imaju izuzetno vanu ulogu u procesu podsticanja djejih intelektualnih i ukupnih razvojnih i individualnih kapaciteta. Podstiemo ih na otkrivanje, istraivanje, uoavanje posljedica vlastitih akcija na predmetima u neposrednom okruenju. Odrasli mogu znaajno unaprijediti djeje prirodne potencijale ukoliko adekvatno reaguju na njihove potrebe i interesovanja i ako kreiraju prilike za djeje akcije praene govorom i odgovarajuem uzajamnom komunikacijom. Djeca na ovom uzrastu ue putem pokuaja i pogreaka. Razliite istraivake igre kao dio svakodnevnih djejih aktivnosti sprovode se kao integrisane aktivnosti, kojima vaspitai/vaspitaice lake postiu povezivanje razvojnih ciljeva, aktivnosti i interesovanja djece. Stoga se od vaspitaa/vaspitaice oekuje da vie inicijative daju djeci, njihovim interesima i idejama uz stalno praenje i stimulisanje u ambijentu obogaenom odgovarajuim igrakama, predmetima i materijalima koji su pogodni za manipulisanje i istraivanje. Djeca e ispitivati materijale, dovoditi ih u vezu, stavljati na odreena mjesta, slagati, nizati, sipati... U radni ambijent treba ukljuiti to vie sadraja: prirodnih, polu i nestruktuiranih materijala. U prirodnom ivotnom okruenju odraslih nalaze najpogodnije materijale za rad sa djecom i za podsticanje intelektualnih i ukupnih potencijala. Predmeti iste vrste koji se razlikuju po jednom svojstvu omoguavaju djeci primjenu i usavravanje odgovarajuih postupaka i sagledavanje njihovih efekata. Sve igrovne aktivnosti i postupci praene su govorom i odgovarajuim znaima i simbolima. Igre predstavljanja, pokazivanja, sakrivanja predmeta, igre kao da, unapreuju djeje intelektualne aktivnosti. Simbolike, imitativne i igre mate postaju sve zanimljivije djeci i due su angaovana u tim aktivnostima. Rado se igraju posmatrajui i imitirajui neke svakodnevne ivotne aktivnosti (sipaju supu u minijaturne tanjire, ureuju frizuru sebi i odraslima, piju iz praznih aa, voze mamina kola itd.). u stanju su da povezuju (dramatizuju) ove fragmentarne imitativne aktivnosti u sloenije ivotne cjeline situacije (odlazak kod ljekara, pregled, davanje injekcije...) Zavod za kolstvo 21

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine 3.4. Razvoj komunikacije Novinu u ovom uzrastu predstavlja to to dijete ponekad moe da razumije i kada se neto kae o onome (osobe ili predmeti) to nije prisutno. Dijete moe da razumije jednostavnije naloge, koji sadre prijedloge (stavi na sto, uzmi iz tanjira itd.) i treba to ee upuivati djetetu takve naloge, bilo u toku praktinih aktivnosti, bilo u vidu igre. Pored imenovanja pojedinih predmeta na slikama, djetetu se mogu pokazivati i tematske slike i slikovnice i rijeima opisivati radnje prikazane na njima. Dvogodinje dijete moe da razumije i zapamti i jednostavne stihove koji imaju smisla i skladan sklop glasova. Dijete treba da naui svoje ime, da ui da za sebe kae ja, da naui neke praktine korisne rijei (daj, molim, hou), da pone da ui da se govor moe upotrijebiti za iskazivanje svojih osjeanja i stanja (na primer da kae bo i pokae mesto koje ga boli). Izgovor rijei je jo uvijek dosta nepravilan i zato ih esto osobe koje nijesu bliske djetetu ne mogu razumjeti. Ali, jo uvek ima opravdanja da odrasli prihvataju djetetov bebski nain izgovaranja i da sami prihvate takve rijei jer se time dijete ne obeshrabruje ve podstie na govor. Sluenje gestovima, pantomimskim prikazima radnji i dogaaja je jo uvijek vana komponenta govornog razvoja. Gestovi i pantomimski prikazi postaju sloeniji, mogu se povezati i time dijete moe razviti neverbalni oblik prianja. Komibnovanje gestova, pantomimskih prikaza, onomatopejskih glasova, rijei i reenica poveava djetetove mogunosti izraavanja i zato nije potrebno nasilno suzbijati neverbalna sredstva komuniciranja. 3.5. Motoriki razvoj Poto je hodanje dosta usavreno, pojavljuje se vjetina hodanja uz stepenice, a kao varijanta se koristi puzanje.Takoe se ritam hodanja ubrzava, korak je sve dui, poinje tranje kao nova vjetina kretanja kao i skakanje (ako se dijete dri za obje ruke). Usavrava se motorika, tj. vjetina hvatanja i udaljenijih predmeta, bacanja, punjenja i pranjenja aa, kanti itd. Ovladava se vjetinom okretanja stranice knjige, dijete je kooperativno pri oblaenju. Lateralizacija (pretena upotreba jedne strane tijela) se usavrava. Interesovanje za bacanje i kotrljanje je sve vee, tako da predmeti poput lopte, valjkastog oblika, razni tokovi... zauzimaju sve vie prostora u igri. Na ovom uzrastu djeca vole da sipaju i presipaju iz tog razloga treba im obezbjediti vodu i materijale poput lavora, kadica, inija, olja, kutija, itd. Treba biti obazriv prilikom upotrebe sitnog igrovnog materijala jer su djeca sklona da stavljaju u usta, uho ili nos dijelove predmeta, igraaka itd. 3.6. Razvoj ulne osjetljivosti i opaanja U ovom periodu napreduje i usavrava se percepcija u svim ulnim oblastima, postaje efikasnija. Perceptivni procesi se odvijaju bre (prepoznavanje likova, ukusa, mirisa i slino). Perceptivne funkcije se sve vie koriste pri rjeavanju Zavod za kolstvo 22

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine praktinih i saznajnih problema, to se povezuje sa razvojom inteligencije i praktinog ponaanja. Odrasli i dalje treba da koristi svakodnevne situacije za bogaenje djeijeg ulnog doivljaja. Za bogaenje djeijeg opaanja veoma je vaan izgled prostorija u kojima dijete boravi. Zidove soba treba dekorisati slikama, aplikacijama i povremeno mijenjati dekoraciju radne sobe. Prostor u kome djeca borave treba organizovati tako da podstie djecu na aktivnost. Treba im omoguiti manipulisanje raznovrsnim predmetima, igrakama od razliitog materijala,veliine i oblika. Pored dobrog poznavanja prostora, predmeta, igraaka u radnoj sobi, djecu treba upoznati sa cjelokupnim prostorom u kome borave. U prirodnim i ciljanim situacijama, prilikom uzimanja hrane, svlaenja, oblaenja podtiemo djecu na samostalnost i omoguavamo im da u kontaktu sa tim predmetima stiu iskustvo (hladno-toplo, prljavo-isto, veliko-malo, da u ogledalu moe da se vidi i slino). U okviru svakodnevnih situacija kroz razgovor i neposrednu razmjenu stimuliemo ukupni djeiji doivljaj razliitih ulnih senzacija (ukus, miris, dodir...) kroz aktivno uee (ienje voa i povra, opipavanje, mirisanje, probanje, uporeivanje ukusa i mirisa i slino). Za bogaenje djeijeg opaanja potrebno je obezbijediti sto vie predmeta razliitih svojstava kojima djeca manipuliu, posmatraju ih, dodiruju, uoavaju druge osobine, razlikuju i uporeuju (predmete od plia, drveta, plastike, gume; razliitog oblika; okrugle, pravougaone, jajaste, etvrtaste; glatke, hrapave, tvrde, meke...). Omoguiti djetetu da uz pomo i samostalno vri razvrstavanja po veliini, obliku, boji (davati kocke iste veliine, razliite boje ili razliite veliine, a iste boje; da porea 3-4 elementa po veliini, jedan na drugi ili jedan pored drugog; da u umetaljke stavlja odgovarajue geometrijske oblike-pravougaonik, trougao, krug). Manipuliui graevinskim materijalom dijete upoznaje oblik, veliinu i djelove predmeta i elementarne prostorne odnose. Vaspita/vaspitaica funkcionalno koristi svakodnevne situacije dozirano ukljuujui u njih odgovarajue filmove, slikovnice, prie i slino. Na ovom uzrastu djeci treba nuditi raznovrstan neoblikovani materijal i predmete iz neposredne okoline: kartonske kutije, papirne i najlon kese, marame, trake, raznobojan papir, kalemove konce i vune, tipaljke, korienje alata i orua za igru (kofica, lopatica, metlica i slino). Vaspita/vaspitaica motivie djecu da razmotavaju, namotavaju, prave raznovrsne oblike, odvajaju po veliini i boji, obliku u cilju razvoja motorike sitnih miia i sveukupnog razvoja. Djeci treba omoguiti kontakt sa ivotinjama (pas, maka, ptica, insekti, domae ivotinje, ribe), da neposrednim dodirivanjem, noenjem ivotinje, osjete njihovo krzno, perje, boju, veliinu, nain javljanja, dijelove tijela i sl. Boravak u prirodi, u dvoritu vrtia, posmatranje sa terase ili prozora doprinose da djeca opaaju i doive razliite prirodne pojave (padanje kie kapljice, toplotu sunca, duvanje vjetra), da posmatraju njihanje grana, let ptica, kretanje saobraajnih sredstava, oslukuju cvrkut ptica, dobovanje kie, zujanje insekata... Zavod za kolstvo 23

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Omoguiti im igru prirodnim materijalom: trava, cvijee, lie, granice, voda, pijesak, iarke, kesten, ir (praviti buket od cvijea iste boje, slagati lie po veliini, odvajati iarke na jednu, kestene na drugu stranu). Bogatiti djeije doivljaje u igrama vodom (presipanje vode iz suda u sud, iz velike zdjele u malu zdjelicu, pune flaice vodom i prazne ih, kupanje lutki i njihove garderobice, pranje sua), pijeskom (sipa u zdjelice, presipa ga, sije ga, vlanog ga modeluje). Za podsticanje slune osjetljivosti vano je obezbijediti raznovrstan izbor zvunih igraaka. Da se djeca podstiu, da oslukuju zvukove iz okoline, da sluaju govor i muziku. Dijete na ovom uzrastu pokazuje interesovanje za igrake koje se kreu i proizvode zvuk. Davati djeci igrake na navijanje, igrake za ljuljanje, za vuenje. Za podsticanje slune osjetljivosti koristiti i zvune igrake (zvono, muzike kutije, zvoncice), predmete koji na udar djeteta proizvode zvuk (kasicica o solju, sto: kamenii u kutiji, pijesak u flaici), igrake ivotinje koje mogu proizvesti zvuk (pas, maka, ptica, kokoka), igrake koje se oglaavaju kao prirodne pojave. Organizovati igru sakrivanja predmeta koji proizvode zvuk. Pjevanje odraslog, sviranje na instrumentu, muzika sa radija, doprinosi razvoju slune osjetljivosti. Djeci treba ponuditi papir, da ga cijepaju, guvaju oslukujui zvuk cijepanja i guvanja papira. Da oslukuju cvrkut ptica, dobovanje kie, fijukanje vjetra, zujanje insekata, utanje lia pod nogama, curenje vode iz esme, govor vaspitaa/vaspitaice, odraslih, druge djece. 3.7. Muziko-ritmike aktivnosti Uz pravilan muziki razvoj kod djece ovog uzrasta javljaju se muzike aktivnosti koje izazivaju emocionalne doivljaje. Djeci svakodnevno omoguavati da sluaju muziku, pjevuei la la la, uz jednostavne rijei iz pjesme, izvodei razne pokrete (pljeskaju rukama, izvode laki uanj, mali naklon, dre ruke o boku, okreu se u mjestu, pleu udvoje, dre se sa partnerom sa obje ruke, pokuavaju formirati kolo utroje, sami se prikljuuju kolu). U jednostavnim muzikim aktivnostima djeca mijenjaju pokrete u skladu sa muzikom, na primjer uz njenu muziku sluaju, pjevaju i pleu a uz veselu igraju. Djeca pjevuenjem ponekad spontano prate svoje samostalne igre i aktivnosti, na primjer dok vuku igraku ili konjia pjevaju svoje spontane melodije, esto umjesto teksta ponavljaju vokale ili grupu lakih slogova. 3.8. Grafiko-likovne aktivnosti Prvo aranje predstavlja put ka sticanju koordinacije oka i ruke. Prije nego to pone da crta, dijete treba da ovlada vjetinom dranja olovke u ruci. Vaspita/vaspitaica i medicinska sestra treba da napravi ambijent u prostoru gdje djeca borave, tako da im je materijal pristupaan i podsticajan. Istovremeno vaspita/vaspitaica i medicinska sestra da bi razvio/la interes djece za crtanje mora da crta jednostavne crtee i govori im ta crta. Takoe treba da vode rauna o izboru materijala koji e ponuditi djeci. Od materijala mogu da poslue debele Zavod za kolstvo 24

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine votane figure, votane debele ili obine krede, flomastere i tempere. Podloga za crtanje treba da bude vra, a moe da se koristi hartija najee podobna za crtanje. Takoe moe da poslui i karton veeg formata, po potrebi raznobojan, pogodan za djeje crtanje koje karakteriu kruti pokreti ruku. Kredu djeca mogu da koriste za crtanje na raznim podlogama kao to su table, beton u dvoritu ili na terasi, koji je pogodan za aranje. Na ovom uzrastu treba izbjegavati due sjedenje za stolom. Aktivnosti sa raznim vrstama papira treba omoguiti djeci da ga cijepaju, guvaju, prave jednostavne predmete loptice, a sitne papirie djeca mogu bacati i praviti snijeg. Pred kraj ovog uzrasta treba djecu podsticati da samostalno savijaju papir. Djecu treba uvoditi u igre koje prate oblikovanje. Odrasli mogu djeci ponuditi tijesto, perle, dugmad i raznovrsni prirodni materijal. U ovim djejim aktivnostima i igrama oblikovanja, motriti na djecu, jer ona imaju elju da sve to je nepoznato i novo stave u usta. U ovim aktivnostimam se mogu koristiti tijesto, glinamol, plastelin... Odrasli mogu prije aktivnosti umijesiti tijesto, a nekada ga mogu pred djecom obojiti ili se mogu gotovi djeji proizvodi naknadno obojiti. Poeljno je da sa svakim djetetom vode individualni razgovor i da ih podstiu na aktivnost. 4. Uzrast od 24 mjeseci do 36 mjeseci 4.1. Njega i fiziki razvoj Ovaj uzrast karakterie vea samostalnost. Spretnost i sposobnost u obavljanju higijenskih navika rezultat je fizike i psihike zrelosti, ali i pravilnog uticaja odraslih. Dijete samostalno pere ruke, koristi sapun, oblai se. Vaspita/vaspitaica i sestra prate svako dijete u grupi, prate njihov razvoj, pruaju im pomo po potrebi. Dijete se znatno osmostaljuje u zadovaljavanju fiziolokih potreba. Vaspita/vaspitaica ili sestra treba da uoe kada pojedino dijete ima potrebu za obavljanje nude i podsjeti ga na to, dok je u nekim situacijama dobro podsjetiti cijelu grupu (npr. kada se djeca izvode vani). U ovom uzrastu moe im se dogoditi da se zaborave. Vaspita/vaspitaica i sestra se ne smiju djetetu obraati kao krivcu i sramotiti ga pred drugom djecom, ve ga moraju strpljivo upuivati da se obrati im osjeti potrebu. Djetetu treba ublaiti osjeaj krivice i ne treba obraati preveliku panju na takvu za dijete neprijatnu situaciju. Ako je dijete naviklo da radnje vri samo, vaspita/vaspitaica ili sestra ne bi trebalo zbog nedostatka vremena da mijenjaju navike djeteta. Potrebe za hranom i snom uslovljene su zdravstvenim stanjem, raspoloenjem, porodinim navikama i iskustvom. Veina djece bi ve trebalo da su ovladala tehnikom hranjenja i upotrebom pribora za jelo. Za vrijeme spavanja djeci je potrebno obezbijediti mir. Vaspita/vaspitaica i sestra moraju stalno biti prisutni u radnoj sobi. Sa djetetom u ovom uzrastu vaspita/vaspitaica ili sestra treba da produe vrijeme fizikih aktivnosti u odnosu na ranije uzrasne dobi. Pokreti djeteta su bri i raznovrsniji. Hod djece ima odreene karakteristike: stopala su iroko postavljena sa prstima usmjerenim ka unutra, duina koraka je nejednaka, hod nije ritmian, Zavod za kolstvo 25

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine nema koordinacije izmeu pokreta ruku i nogu. U cilju razvijanja kretnih navika poeljno je sa djetetom raditi vjebe istezanja muskulature svih dijelova tijela. 4.2. Socijalno-emocionalni razvoj Dijete je u ovom periodu sposobno da prihvati i due rastanke od roditelja. Kao i u prethodnom periodu, vano je da u jaslicama postoji jedna ili dvije osobe za koje e se dijete emotivno vezati. Dijete e povremeno traiti da odrasli bude pored njega, da prati ta ono radi, da ga pomiluje ili poljubi, a onda e se ponovo udubiti u zapoetu igru. Zanimljiva aktivnost lako e zaokupiti njegovu panju. Strah od odvajanja i strah od nepoznatih lica, na ovom uzrastu se smanjuje, ali ljubomora postaje vrlo izraena. Odrasli moraju voditi rauna o tome kako i u kojoj mjeri upuuju panju i ljubav pojedinoj djeci, kako ne bi pojaali ljubomoru. Glavni izvor uenja i sticanja iskustva i dalje su aktivnosti u kojima je dijete emocionalno blisko sa odraslim (njega, etnje, itanje slikovnica, prianje pria...). Bitna osobina ponaanja djeteta na ovom uzrastu je impulsivnost. Dijete nije u stanju da zadovoljenje svojih potreba odlae za kasnije i oekuje da ispuni svoju elju odmah. Odrasli pomau djetetu u uenju normi socijalnog ponaanja tako to podstiu dijete na poeljne aktivnosti, hvalei ono to treba i zabranjujui nepoeljno ponaanje. Na ovom uzrastu dijete postaje zainteresovano za drugu djecu i eli doi u dodir sa njima. Za ovaj period karakteristini su poeci saradnje: djeca ispoljavaju uzajamnu naklonost osmijesima i fizikim dodirom, igrake su pritom, samo sredstva za uspostavljanje kontakta. Djeca vole biti jedno pored drugog, ali je jo uvijek malo zajednikih igara. Njihove aktivnosti se odvijaju paralelno. Najefikasniji nain reagovanja odraslog na sukobe meu djecom u grupi jeste stvaranje prijatne atmosfere u grupi i podsticanje djece na uee u aktivnostima koje su im interesantne. Uz to je vano da odrasli uvijek uestvuje u aktivnostima grupe, bilo kao partner ili kao zainteresovani posmatra. Saznanje o sebi nastavlja da se razvija: dijete ovog uzrasta dosta dobro poznaje svoje tijelo i njegove dijelove, prepoznaje svoj lik u ogledalu i na fotografiji, zna svoje ime... Pri kraju ovog perioda, oko tree godine dijete poinje da se bori za veu samostalnost, tvrdoglavo eli da radi i ono to jo ne moe. Ako ga odrasli sprijeava, dijete dobija napade bijesa. Vano je da znamo da se radi o normalnoj pojavi zvanoj negativizam, koja predstavlja prelaz iz ranog u predkolsko djetinjstvo. 4.3. Intelektualni razvoj Sa sazrijevanjem, djeja igrovna aktivnost postaje sve bogatija i sloenija, obogaena razliitim istraivakim sadrajima. Na ovom uzrastu djeca nastavljaju da provjeravaju odnose izmeu vlastitih akcija i predmeta na kojima vre akcije, uoavajui karakteristike tih predmeta i naine njihovog funkcionisanja. Djeca ue o svijetu oko sebe koristei materijale i predmete iz neposrednog okruenja. Zavod za kolstvo 26

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Postepeno ue da uoptavaju ta saznanja o vezama meu akcijama i predmetima i ta pojedinana iskustva prenose na sline situacije. Ukoliko ih odrasli podstiu i podravaju pri ponavljanju nekih akcija i rjeavanju nekih problemskih situacija, uz uvaavanje individualnih interesovanja, potreba, mogunosti, djeca su motivisana da istrauju. U uslovima optimalne podrke, djeja panja, postaje stabilnija, istrajnija, to je vana pretpostavka za napredovanje i preduzimanje sve sloenijih aktivnosti. Djeca posmatraju, koriste metode pokuaja i pogreaka pri rjeavanju nekih problemskih situacija kako bi postepeno saznavala pojedine aspekte odreenih jednostavnijih pojmova (pr. toplo, hladno...). Senzorne aktivnosti su posebno inspirativne za djecu na ovom uzrastu i omoguavaju im da eksperimentiu, uporeuju, uoptavaju (igre pijeskom, vodom, razliitim materijalima...). Tokom svih djejih aktivnosti, odrasli razgovaraju sa djecom, postavljaju im otvorena pitanja, podstiui ih na promiljanje, dalje istraivanje, bogatiju interakciju i komunikaciju, kako meusobnu tako i sa odraslima. To je prilika da djeca ponu da razvrstavaju predmete, uporeuju, uviaju ta je vee ili manje, ta je vidljiva zajednika osobina nekih predmeta, znaju da ih izdvoje i imenuju. ulni doivljaj im je i dalje dominantni izvor saznavanja. No, dijete je u stanju da predmet sa slike pronae u neposrednom okruenju, to ukazuje na prve sloenije predstave o predmetima i objektima iz stvarnosti. Pojavljuju se kvantitativni pretpojmovi (jedna lopta tebi, jedna meni...). Igra kao najprirodniji djeji izraz i potreba se uslonjava i obogauje, omoguavajui djeci kreativno izraavanje, stvaranje, istraivanje. Funkcionalne, eksplorativne, simbolike i igre mate, djeci na ovom uzrastu su sve zanimljivije jer provociraju njihove intelektualne napore i stimuliu kreativno izraavanje. Naravno, sve igrovne aktivnosti su praene govorom koji obogauje i unapreuje intelektualni i ukupni djeji razvoj. 4.4. Razvoj komunikacije I za ovaj uzrast karakteristino je da se govor i komunikacija kod djeteta razvijaju u okviru uspostavljanja opteg dobrog kontakta sa djetetom i da se tek delimino govor izdvaja i povremeno osamostaljuje. Takav nain govora u sklopu opteg kontakta djeteta i odraslog je nuan i daje smisao samom kontaktu. Nepotrebno je insistirati na izdvojenim situacijama za razvoj govora ve je potreban kontinuirani rad kroz sva podruja aktivnosti. Bogaenju rjenika doprinosi povremeno traenje od djeteta da imenuje na sebi ili na slici dijelove ljudskog tijela, da imenuje sliice predmeta koje mu pokazujemo, da u igri depa ili kutije imenuje po redu sve predmete koje jedan po jedan vadimo iz depa (kutije). Bogaenju znaenja rijei koje dijete ve posjeduje doprinose igre parova rijei suprotnih po znaenju (djetetu se kae jedna rije i trai da navede suprotnu: veliki-mali, gore-dolje, puno-prazno, otvoreno-zatvoreno itd.). Razumijevanju reenica doprinosi verbalizovanje jednostavnih radnji koje dijete vidi (u ivotu ili na slici); djeak daje loptu djevojica uzima loptu, ruka je na stolu noga je ispod stola, lutka je u kutiji lopta je otila iza kreveta itd. Takoe su korisne i djeci interesantne igre davanja i izvravanje naloga (stavi kocku iza ae; daj meni sliicu; uzmi kliker i stavi ga u dep) ili igra pogaanja (poto se pokae Zavod za kolstvo 27

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine slika na kojoj su predstavljeni razliiti objekti); iz ega pijemo, ko nam daje mlijeko, ime sijeemo nokte itd. Djecu takoe treba podsticati da ispriaju ono to se desilo van situacije u kojoj se nalaze (da kau ta su vidjeli u etnji, ta se desilo u kui prije dolaska u ustanovu itd). Povremeno treba traiti da ispriaju malu priu koju su vie puta ula. Jezike igre same djece u ovom uzrastu razvijaju se u vidu glasovnih igara (ponavljanje nekih sklopova glasova, ponavljanje rijei koje udno zvue), u vidu skandiranja, pjevuenja i ritmikog ponavljanja nekih rijei ili slogova. Takoe se povremeno pojavljuju igre sa nekim reenikim konstrukcijama (ponavljanje nekih oblika reenica, variranje reenica). Sve takve aktivnosti djece treba podravati i ukljuivati u njih i drugu djecu. Dramatizacija Igra vaspitaa/vaspitaice sa scenskom lutkom utie ne samo na stvaranje prijatne atmosfere nego i na irenje vidokruga znanja o ivotinjama, ljudima i njihovom radu. Kada je govor lutke pravilan, izraajan, sugestivan, stvaralaki interpretiran, onda utie na govornu kulturu djeteta. Uz pomo ginjol lutke, sa likom ljudi ili ivotinja, dramatizuju se svakodnevne situacije i dogaaji iz ivota djeteta. Mogu se dramatizovati i kratke prie, recitacije i pjesme. Glas treba da prati emocionalna raspoloenja lutke kojom animira i da individualizira lik koji lutka u tom trenutku predstavlja. Pored boje glasa koja se mijenja u zavisnosti od lika koji se tumai i raspoloenja tog lika, veoma je vano da i poloaj i kretanje tijela, gestovi i pantomime odgovaraju tom liku (da medvjed ima sporo, tromo kretanje i dubok glas, a ptica hitar pokret i visok glas). Neophodno je da se u toku animiranja uspostavlja kontakt sa djecom i sama djeca uvlae u malu dramsku predstavu. Dramatizacije mogu biti zastupljene u svim situacijama u toku dana, a najbolje je koristiti ginjol lutke i javajke. Nakon male predstave treba podstai djecu da sama nastave sa izvoenjem nekih elemenata dramatizacije (da imitiraju glasove i govor likova ili nain njihovog kretanja, njihovu mimiku ili gestove). 4.5. Motoriki razvoj Osnovna dostignua u ovom periodu su vezana za usavravanje kontrole stajanja, hodanja, i posebno manipulativnih radnji koje se izvode rukama. Razvija se sposobnost odravanja ravnotee, tako da dijete moe da hoda po povuenoj pravoj liniji, da ide unatrake, da u hodu ili trci promjeni pravac, moe samo da silazi niz stepenice drei se za ogradu, moe da skoi (objema nogama). Usavreno je hvatanje vrhovima prstiju uz opoziciju palca, dijete moe da izvede kontrolisane manje pokrete olovkom, moe da se slui viljukom, da sipa tenost u olju, da baca predmete u odreenom pravcu, da hvata baenu loptu objema rukama i u velikoj mjeri moe da sudjeluje pri oblaenju sopstvene odjee. Kod veine djece ve je jasno izraena i upotreba lijeve ili desne strane. Dijete je sve dinaminije: mnogo hoda, tri, penje skae, puzi etvoronoke podraavajui neku ivotinju (psa, maku), penje na neto samo da bi skoilo...

Zavod za kolstvo 28

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Lopta je sve omiljenija igraka, koja se sada koristi u sloenim radnjama: bacanje u dalj, prebacivanje preko objekta, bacanje u kutiju, korpu, dodavanje lopte preko glave unaprijed i unazad, utiranje i tranje za njom sa namjerom da se ponovo utne... Polako se razvija smisao za urednost u igri, reanje predmeta, stavljanje u klastere itd. Djeca su u igri sve bunija, a kao popratni efekat motorikih aktivnosti javljaju se ritmiki pokreti udaranja nogama, rukama, predmetima... 4.6. Razvoj ulne osjetljivosti i opaanja U ovom periodu se razvijaju sloeniji vidovi opaajnih aktivnosti. Dijete poinje sistematski da opaajno istrauje predmete. Ono ne samo da vidi, uje, dodiruje nego i gleda i posmatra, slua i oslukuje, opipava. Prave opaajne aktivnosti za djecu ovog uzrasta su one koje podstiu sposobnost izdvajanja pojedinih osobina (umetanje odreenih oblika u odgovarajue otvore: nalaenje, u gomili, istog oblika: sastavljanje cjeline figure od dva-tri dijela itd). U oblasti slunog opaanja javlja se sposobnost prepoznavanja i pamenja jednostavnih ritmova ili melodija. Vaspita/vaspitaica treba da na pravi nain i u pravo vrijeme podstakne i zajedno sa djetetom koristi svakodnevne i ciljane aktivnosti za uspjean razvoj opaanja. Prostor u kome dijete boravi vaspita/vaspitaica treba da dekorie, promijeni, dopuni sredstvima, predmetima, igrakama, neoblikovanim materijalom i slino, to podstie djecu da posmatraju, dodiruju, opipavaju, sistematinije istrauju predmete. Dijete treba upoznati sa prostorijama ustanove kroz svakodnevne aktivnosti i igru, omoguiti djetetu da se orijentie u prostoru u kome se kree i doivi prostor (tranje preko velike sobe, provlaenje ispod stolice, prolaenje izmeu stolova, penjanje, silaenje doivljavanje razlike izmeu gore-dolje i sl). U toku tree godine djecu treba odvesti do oblinje prodavnice, saobraajnice, knjiare, igralita i slino, omoguiti im da posmatraju, oslukuju i razgovaraju o svemu onome to ih interesuje. Kroz svakodnevne situacije, u procesu njege i hranjenja djeci treba i dalje omoguavati da se osamostaljuju i stiu nova iskustva o razliitim osobinama predmeta. Skretati panju (da je voda topla/hladna; pekir je suv/mokar; da su ruke prljave/iste; da je sapun tvrd, zelene boje...). Prilikom oblaenja i svlaenja komentarisati garderobu (demper je mekan, arape su tople, pantalone su grube, ute su boje i slino), osamostaljivati ih da se sama svlae, oblae, obuvaju. Podsticati djecu da samostalno uzimaju hranu, pritom skretati panju da je supa vrua, meso slano, kola sladak, da hrana ima odreeni miris, kao i da posmatraju i prema svojim mogunostima uestvuju u postavljanju pribora za jelo, salveta, sjeenju hleba, da komentariu kakvi su: kaika, olja, hljeb, supa, krompir. Za upoznavanje kvaliteta ukusa (slatko, ljuto, gorko, slano, kisjelo) i mirisa djeci treba ponuditi voe i povre. Omoguiti im da ga peru, sjeckaju, probaju, miriu (kivi, groe, jabuka, kruka, luk, zelena salata) da uoavaju razlike izmeu plodova, da iz cijelog ploda moe da se dobije vie dijelova; da iz nekih plodova izlazi sok (pomoranda, kivi i slino); da se plodovi razlikuju po obliku (jabuka, Zavod za kolstvo 29

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine kruka, argarepa, luk), po veliini (limun je mali, pomoranda je velika i slino), po boji (salata je zelene boje, ljiva je plave, jabuka je crvene i kruka je ute boje). Stalno usmjeravati djeju panju na drai mirisa, izotravati ula verbalnim i neverbalnim informacijama (prijatan neprijatan miris). Za bogaenje djeijih ulnih iskustava vaspita/vaspitaica treba da omogui manipulisanje sa razliitim igrakama i predmetima od razliitih materijala (plastelin, tijesto, drvo, karton, plastika, guma, papir), razliitog oblika, veliine (malo-veliko), teine (lako-teko), tvrdoe (meko, tvrdo), boje, razliitog zvuka. Organizovati igre klasifikovanja predmeta po obliku npr: stavljati na stranu sve okrugle predmete lopte, pomorande, a na drugu stranu kockaste predmete (puzle), igre za diferencijaciju po veliini (male-velike lutke, kocke, tanjire), po boji (crvene predmete, plave, ute, zelene). Za ovo mogu da poslue elementi logikih blokova, kartonii, dijelovi slagalica. Djetetu treba omoguiti da prepozna na osnovu ula dodira sakrivenu igraku ili predmet. Da iskusi ta je daleko, ta blizu, ta je na stolu, ispod stola, iznad, pored stola i na taj nain ovlada tim pojmovima. Davati im igrake na sklapanje, rasklapanje; obezbijediti im slagalice sa 2-4 elementa i usmjeravati da na osnovu opaanja pojedinih dijelova tijela ili karakteristika ljudske figure, ivotinje, insekta sloi figuru. Veoma znaajan je graevinski i konstruktivni materijal jer u tim radnjama djeca praktino upoznaju svojstva predmeta i elementarne prostorne odnose. Potrebno je koristiti sve vrste lutki, pozornica, paravana, imitirajui poznata lica (mama, tata, brat, sestra, vaspita/vaspitaica), prezentirajui ivotne situacije, dogaaje; izgovarati poznate stihove kao i gledanje crtanih filmova, reklama, slikovnica. Nuditi im raznovrstan neoblikovani materijal (kutije, kalemove konca i vune, tipaljke, raznobojne trake i slino) da djeca namotavaju, odmotavaju, kae, ubacuju, izbacuju u kutijicu, flaicu, da provlae i sl. Kontakt sa ivotinjama je veoma vaan (pas, maka, ribe, ptice, insekti). Dijete ih gleda, dodiruje, pipa, oslukuje, nosi i neposrednim dodirivanjem stie iskustvo i saznaje od ega je njihovo krzno, perje, nain javljanja, veliinu, boju, dijelove tijela i sl. i na koji nain se hrane (da maca pije mlijeko, kuco jede kost i slino). Boravak u dvoritu vrtia, u prirodi, u etnji treba iskoristiti za igru raznovrsnim prirodnim materijalom (voda, pijesak, cvijee, granice, trava, iarke, kamenii). Obezbijediti odgovarajua sredstva i pribor za igru vodom, pijeskom (kantice, lopatice, sita, kofice, modlice, plastine ivotinje ribe, patke), bogatiti djeija iskustva o tom materijalu (da je kamen tvrd, trava glatka, snijeg hladan), da neki predmeti kada se ubace u vodu tonu (kamenii, pijesak, daica), a neki plivaju po vodi (suner, list), omogui im presipanje vode i slino. Sluna osjetljivost je dobro razvijena kod djeteta ovog uzrasta. Dijete registruje sve zvuke okoline. Na manje poznate zvuke ak prekida zapoetu aktivnost da oslune o emu se radi. Treba mu govoriti ritmikim izgovorom, brojalice, krae stihove. Dijete na njih reaguje poskakivanjem, pljeskanjem, pokuajem plesanja. Obezbijediti mu raznovrsnost predmeta i igraaka koje proizvode zvuk, igrake koje se oglaavaju kao prirodne pojave. Davati djeci da cijepaju, guvaju i reu papir oslukujui zvuk tih radnji. Zavod za kolstvo 30

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine 4.7. Muziko-ritmike aktivnosti Kao pokazatelj razvoja muzikih sposobnosti kod djece ovog uzrasta manifestaciju se neke sposobnosti reprodukcije. Dijete zna rei koju pjesmu voli, eli je sluati (uutkuje druge), zna da kae lijepa pjesma, to pjeva ptiica, prepoznaje poznate pjesme. Slua prie praene muzikim ilustracijama, prepoznaje o kojoj se epizodi ili liku radi (muzika zeia, medvjeda i slino). Dijete rado uestvuje u igri skrivaa sa vaspitaem/vaspitaicom ili medicinskom sestrom. Djeca pomau odrasloj osobi pjevati pjesmu koju tek ue. U pjevanju sarauju na razne naine: jedni bezvuno miu usnama, drugi pjevue pojedine taktove ili cijele faze, zajedniki pjevaju sa cijelom grupom, pravilno izvode ritam i pojedine dijelove melodije, pamte rijei pjesme, ali cijelu pjesmu jo ne izvode pravilno. Djeca usvajaju, pamte i izvode u skladu sa muzikom nove pokrete, koje im pokazuje vaspita/vaspitaica. Povezuju poznate pokrete, pa istovremeno pljeskaju rukama i tapkaju jednom nogom o pod. Takoe izvode nove varijante poznatih pokreta, na primjer hodaju, prelaze od jednih pokreta na druge da bi izrazili kontraste u muzici (tiho-glasno, lagano-brzo). Tempo muzike djeca ne izvode uvijek tano. Pred kraj druge godine ivota pojavljuje se ritminost u njihovim plesnim pokretima. esto djeca pjevaju vlastitu spontanu pjesmu i prate je pokretima. 4.8. Grafiko-likovne aktivnosti Poetkom ovog uzrasnog perioda prisutna je i dalje djeja potreba za spontanim krabanjem, s tim to je ono sve sloenije (pokreti su sigurniji i kontrolisaniji a pritisak na podlogu slabiji i to toliko da moe da ostavi trag na njoj). Ta vjetina se postie postepenim pomjeranjem leita pokreta (od ramenog zgloba do lakta, do prstiju i najzad do zgloba ake) gdje linije, koje dijete povlai, postaju sve usklaenije. Na ovom uzrastu primjetna je tendencija odreenog redoslijeda u crtanju linija i to najee: dijete prvo crta vertikalne, zatim horinzontalne, potom krune i na kraju isprekidane linije. Djeci treba omnoguiti da se likovno izraavaju na veoj podlozi. Takoe je evidentno da djeca krabaju drugaije u odnosu na drugu djecu, pri emu jedno dijete povlai linije polagano, drugo nesigurno i bojaljivo a tree snano i energino. Pri tome treba imati u vidu da krabanje nije posljedica samo fizike akcije ruke, koja gura ili vue olovku, nego dijete postie vizuelnu kontrolu nad linijama. Djeca uoavaju sluajnu slinost svoje are s predmetom, te poinju davati imena arama koje nacrtaju. Odrasli treba da organizuju prostor tako da djeci bude dostupan likovni material koji e samostalno odabrati: grafitne olovke, drvene i votane boje, flomasteri, krede u boji, papir razliitih veliina, boja i vrstoe. Djecu u ovom uzrasnom razdoblju treba najprije upoznati sa raznovrsnim mogunostima materijala kada je crtanje u pitanju (votane boje, pasteli, olovke, krede za plou, flomasteri, tapii). Potom djecu treba upoznati sa razliitim Zavod za kolstvo 31

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine mogunostima krabanja i crtanja a zatim i slikanja prstima sa odgovarajuim bojama. Djeca na ovom uzrastu vole da se bave oblikovanjem tijestom i plastelinom i zato im treba izai u susret u ovoj njihovoj potrebi da taj materijal gnjee, valjaju i prave kuglice. Takoe je za djecu privlano cijepanje papira, pravljenje mozaika i nizanje perli. Djeca mogu da shvate da grafikim prikazivanjem mogu neto i da izraze. Oni zapravo zapaaju da kruii, crte i take mogu neto i da znae, pa im daju neko ime, iako u startu nijesu imali namjeru da neto nacrtaju. Djeca svu ovu aktivnost postiu kroz igru i radosno raspoloenje. Zbog toga ne treba insistirati kod djece na bilo kakvom rezultatu, ve treba akcenat stavljati na podsticanju same aktivnosti.

IV SREDINA ZA IGRU I UENJEUreena vaspitna sredina vaspitava. Za malu djecu igra je osnov za uenje. Igru treba koristiti kao osnovu za sticanje djeijeg iskustva, i zato je vaan odabir materijala i vaspitnog ambijenta u kojima se deava igra. Sredina za igru i uenje obuhvata sve ono sto dijete okruuje u vrtiu (podovi, zidovi, oblik i veliina prostora za igru, ukupan mobilijar, strukturirani i polustrukturirani materijali, oprema, igrake) kao i spoljanji prostor, lokalna i drutvena sredina. Sredina za igru i uenje treba da je paljivo planirana, u skladu sa potrebama i interesovanjima djece. Maloj djeci je potreban prostor za grupne aktivnosti, za individualnu igru, za samostalnu igru, kao i prostor za dinamine i mirne aktivnosti. Prostorije u kojima djeca borave treba da su umjereno tople, zatiene od promaje, imaju mogunost provjetravanja, da imaju dovoljno prirodnog i vjetakog osvijetljenja, da nema vlage u radnoj sobi, imaju mogunost grijanja u toku zime i hlaenja u toku ljeta, kao i da su grejne i rashladne povrine i utinice van domaaja djece. Prostor u radnoj sobi potrebno je organizovati tako da zadovoljava djeiju potrebu za igrom, kretanjem, sjedenjem, spavanjem... Sredina za igru i uenje treba da je prilagoena uzrastu djece, da se djeca mogu bezbjedno kretati po radnoj sobi, prelaziti iz jednog centra u drugi, da je ponuena mogunost izbora, da ima prostora za fizike aktivnosti. Namjetaj u radnoj sobi treba da je prilagoen djeijem uzrastu. Police treba da su u visini djeteta, a materijal za igru i uenje koji se nalazi u policama lako dostupan djeci.

Zavod za kolstvo 32

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine Da bi se omoguili svi oblici aktivnosti neophodni za razvoj, djeci treba ponuditi to bogatiji i raznovrsniji izbor sredstava i materijala. Poeljno je ponuditi raznovrsni materijal za igru, kako ne bi dolo do zasienja kod djece. Materijal za igru i uenje treba da je prilagoen djeijim potrebama i mogunostima, da zadovoljava pedagoke, bezbjednosne i estetske standarde. Potrebno je nabaviti materijale koji podstiu djecu na razliite tipove socijalnoemocionalnih, ulno-kognitivnih i motorikih aktivnosti. Birati one koji djeci daju povratnu informaciju, kao i one koje djeci daju ansu za sticanje novog iskustva, predstava i pojmova. Svi aspekti djeijeg razvoja se podstiu interakcijom sa spoljanjom sredinom. Potrebno je obezbijediti razliite povrine koje e djeca koristiti: travnjake, staze, batenski dio, breuljke, pjeanik, treba montirati penjalice, ljuljake, klupe i sl. Dvorite vrtia treba da je ograeno i bezbjedno. Oprema treba da je stabilno fiksirana i bezopasna i materijale mijenjati s vremena na vrijeme. Potrebno je obezbijediti dovoljno prostora za kretanje i igru. Poeljno je organizovati etnje po okolini to omoguava djeci upoznavanje sa irim okruenjem i novim situacijama za igru i uenje.. Mogu se pozvati roditelji ili volonteri, lica razliitih zanimanja (roditelj koji svira, glumac, policajac...) , da dou u posjetu i na taj nain budu izvor odreenog iskustva za djecu.

V ULOGA ODRASLOGUloga roditelja je najodgovornija, najkompleksnija i najizazovnija uloga od svih za koje se ovjek opredjeljuje tokom svog ivota. Od socio-emocionalne klime u porodici, vrste i kvaliteta iskustva u ranom djetinjstvu zavisi kako e se dijete prilagoditi i snai u drutvu. Odnos oca i majke prema djetetu znaajni su, ne samo za normalno fiziko napredovanje i socio-emocionalni razvoj djeteta, ve i za formiranje prvih navika od kojih u velikom stepenu zavisi djetetov ukupan razvoj i dalje ponaanje. Uloga porodice jeste da obezbijedi optimalne uslove za ukupni razvoj djeteta. Uloga vaspitaa/vaspitaice Uloga vaspitaa/vaspitaice i uticaj koji ima na razvoj djeteta je viestruk: vaspita/vaspitaica kreira uslove za uenje i razvoj; organizuje fiziku i socijalnu sredinu (prostor, sredstva, materijale, situacije za uenje...); podstie razvoj i uenje, prua podrku, daje povratne informacije, modeluje, planira i predlae aktivnosti; uspostavlja partnerske odnose sa roditeljima i planira aktivnosti;

Zavod za kolstvo 33

Program njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do 3 godine posmatra i prati razvoj i ponaanje djeteta, regulie socijalne odnose u grupi, procjenjuje iskustvo i nivo postignua djeteta, postavlja individualne ciljeve; auto

Documents

Program Za Jaslice