Program ukupnog razvoja 2014.-2020. · 2018-02-13 · Program ukupnog razvoja je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih

stranica0

GRAD PETRINJA PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA 2014.-2020.

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA 2014.-2020. 2014.-2020.

stranica1

Sadržaj

1.UVODNO ......................................................................................................................... 4

1.1. Što je program ukupnog razvoja i čemu služi ....................................................... 5

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja ................................................................ 6

1.3. Politika regionalnog razvoja, EUfondovi i priprema Grada zaprogramsko razdoblje

2014.-2020. ................................................................................................................ 6

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-2020. ............................ 7

2.ANALIZA STANJA .......................................................................................................... 8

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi ........................................................................... 8

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Grada ...................................... 8

2.1.2. Klima .......................................................................................................... 9

2.1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, ........................................ 9

vegetacije i faune ................................................................................................. 9

2.1.3.1. Pokazatelji ratne štete i minski sumnjivi prostor ................................11

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa ...................................12

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe .......................................................................13

2.2. Stanovništvo .......................................................................................................13

2.2.1. RepublikaHrvatska ....................................................................................13

2.2.2.Sisačko-moslavačka županija ....................................................................14

2.2.3. Grad Petrinja .............................................................................................15

2.2.4. SWOT analiza stanovništva ......................................................................21


2.3. Infrastruktura Grada ............................................................................................22

2.3.1 Prometna infrastruktura ..............................................................................22

2.3.2 Javne telekomunikacije ..............................................................................24

2.3.3 Opskrba energijom .....................................................................................24

2.3.4 Vodoopskrba i odvodnja .............................................................................24

2.3.5. Postupanje s otpadom ..............................................................................34

2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Grada ..........................................................34


2.4. Kulturno-povijesna baština ..................................................................................36

2.4.1. SWOT analiza kulturno – povijesne baštine ..............................................39


2.5. Gospodarstvo .....................................................................................................39

2.5.1.Gospodarske značajke područja Grada Petrinje ........................................40


stranica2

2.5.1.1. Zaposlenost i nezaposlenost ............................................................44

2.5.2. Poduzetništvo ...........................................................................................45

2.5.3.Turizam ......................................................................................................47

2.5.4. Poljoprivreda .............................................................................................51

2.5.4.1.Stočarstvo - govedarstvo i svinjogojstvo ............................................53

2.5.4.2.Voćarstvo ...........................................................................................54

2.5.5. SWOT analiza gospodarstva.....................................................................55


2.6. Društvene djelatnosti ..........................................................................................60

2.6.1. Predškolski odgoj i školstvo ......................................................................60

2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb ..........................................................................61

2.6.3. Sport i kultura ............................................................................................68

2.6.4. Civilno društvo ..........................................................................................72

2.6.5. SWOT analiza društvenih djelatnosti .........................................................76


2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem ............................79

2.7.1 Djelatnost i ovlasti gradske uprave .............................................................79

2.7.2 Upravna tijela .............................................................................................79

2.7.3 Javne službe ..............................................................................................80

2.7.4 Prostorni planovi ........................................................................................80

2.7.5. Izvori financiranja ......................................................................................81

2.7.6. Prihodi i primici u proračunu ......................................................................81

2.7.7. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje

razvojem .............................................................................................................83


3.RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...............................84

3.1. Vizija i Misija .......................................................................................................84

3.2. Strateški ciljevi ....................................................................................................84

3.3. Prioriteti i mjere ...................................................................................................86

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera ............................................................ 122

4.HORIZONTALNI CILJEVI ............................................................................................. 124

5.BAZA PROJEKTNIH IDEJA ......................................................................................... 125

5.1. Projekti od iznimne važnosti ............................................................................. 126

6.PROVEDBENI MEHANIZMI ......................................................................................... 131

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa ............................................................ 132

6.2. Financijski okvir programa ................................................................................ 136


stranica3

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ......................................... 138

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka ................................................ 139

7.USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM I ŽUPANIJSKIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA ....................................................................................... 152

8.ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 155


stranica4

1. UVODNO Program ukupnog razvoja je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti Grada, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški i posebni ciljevi i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Budući da Program ukupnog razvoja nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj Grada, usvajanje ovog dokumenta nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti.

Pri izradi ove strategije korišten je slijedeći zakonski okvir i planski/programski dokumenti:

Osnovna polazišta

• Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) • Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (SRR) • Program prostornog uređenja RH, 1999. • Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. • Nacionalni strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (NSOR) • Razvojna strategija Sisačko – moslavačke županije 2011.-2014. (ŽRS) • Razvojna strategija Sisačko – moslavačke županije 2015. – 2020. (izrada u

tijeku) • Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (2001., Izmjene i dopune, 2010.) • Strateški plan destinacije Petrinja (2013.) • Prostorni plan uređenja Grada Petrinje • Generalni urbanistički plan Grada Petrinje

Osim navedenih planskih/programskih dokumenata s kojima je ovaj Program povezan, neophodne je da isti svoje postavke ima uporište u Strategiji Europa 2020. Strategija Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri međusobno povezana područja prioriteta koja se međusobno podupiru: pametan rast (čime se potiču znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno

društvo) održiv rast (čime će naša proizvodnja postati učinkovitija u iskorištavanju

resursa, uz istovremeno povećanje konkurentnosti) uključiv rast (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te

borbom protiv siromaštva).


stranica5

Osnovna pretpostavka izrade ovog Programa je uključivanje navedenih programskih/planskih dokumenata u strateško planiranje, a u svrhu napretka i razvoja Grada Petrinje.

1.1. Što je program ukupnog razvoja i čemu služi Izrada Programa ukupnog razvoja omogućava Gradu Petrinja: Pravovremen odgovor na procese promjena koje je donio ulazak Hrvatske u

Europsku uniju, „Strateško razmišljanje“ - postupno ispunjavanje dugoročnih ciljeva i razvojne

vizije, donošenje odluka unutar predstavničkih tijela Grada i njegovih mjesnih

odbora, u okviru šireg razvojnog koncepta, koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika Grada te učinkovito

korištenje njihovih mogućnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni ciljevi,

potporu javnih interesa, te izravno uključivanje javnosti u razvoj Grada, pripremu kvalitetnih smjernica za planove održivog korištenja prostora i

sektorske projekte.

Program ukupnog razvoja definira realan put za postizanje napretka i pozitivno okruženje, dok uvažava i razvija vrijednosti.

Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje

VIZIJA

STRATEŠKI CILJEVI

PRIORITETI

MJERE


stranica6

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja Program ukupnog razvoja ima četiri osnovna koraka koji su okrenuti prema trenutnoj situaciji, te koraci i postupci okrenuti prema budućem razdoblju.

1. korak - Analiza postojeće situacije 2. korak - Identifikacija ključnih problema i SWOT analiza 3. korak - Utvrđivanje vizije i ključnih razvojnih ciljeva 4. korak - Oblikovanje potrebnih mjera i prioritetnih područja djelovanja za

realizaciju razvojnih ciljeva.

Nakon provedbe temeljite strukturne analize, dobiva se jasna slika postojeće situacije, te se izrađuje SWOT analiza na svakom od pojedinog segmenta okruženja. SWOT analiza daje detaljan uvid u postojeću situaciju i omogućava ispravnu kategorizaciju strukturnih čimbenika i vanjskih utjecaja na snage, slabosti, prilike i prijetnje. Temeljeno na ovim rezultatima, prepoznati su i ključni problemi u različitim sektorima. Slijedi prepoznavanje vizije, kao opisa zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju Grada, te izrada strateških ciljeva i prioriteta koji sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda. Prethodno postavljeni ciljevi i prioriteti raščlanjeni su dodatno u razvojne mjere kroz koje se može operativno djelovati konkretnim projektima. Razvojne mjere služe kao smjer razvoja, koje su na snazi dok se u cijelosti ne postignu postavljeni ciljevi. Općenito rečeno, mjere su aktivnosti, koraci za postizanje prioritetnih ciljeva, a njima se također omogućava iskorištavanje resursa. Mjere su, u tehničkom smislu, premosnica između strateških ciljeva i konkretnih razvojnih projekata. Mjere definiraju prioritetni projekti razvoja Grada Petrinja kao i drugi razvojni projekti Grada. U procesu pripreme strategije, kao prioritetna razvojna područja pokazala su se: komunalna opremljenost, društvo, zaštita okoliša, te gospodarstvo.

1.3. Politika regionalnog razvoja, EU fondovi i priprema Grada za programsko razdoblje 2014.-2020.

EU svoje razvojne politike donosi na javnoj,transparentnoj platformi gdje se formuliraju strateški ciljevi sudjelovanjem svih zemalja članica. To ne znači da nema prepreka i sukoba različitih interesa, no takvim pristupom osigurava se da sve zemlje i interesne grupacije mogu vidjeti i sudjelovati u nastajanju strategije razvoja EU, zašto je najvažnije EU obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu razvojnih strategija. Razlika Hrvatske u odnosu na EU praksu je činjenica da se u Hrvatskoj


stranica7

strategije još uvijek donose samo deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi doći do postavljenih ciljeva.

1.3.1. EUROPA 2020 i novi programski ciklus EU 2014.-2020. Europa 2020 je temeljni desetogodišnji strateški dokument predložen od Europske komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. Njegov cilj zahtjeva „pametan, održiv, uključiv rast“ s većom koordinacijom nacionalne i Europske politike. Budući da u EU strategije ne predstavljaju samo formalnost, nego dokument prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu pa tako i Grad Petrinja važno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja EU.

Tablica 1.Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020 TEMELJNI INDIKATORI UČINKA

Povećati stopu zaposlenosti stanovništva od 20-64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%. 3% EU BDP-a treba biti investiran u R&D. Smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 20% u usporedbi s 1990. godinom. Udio

obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije mora biti povećan na 20%. Energetska efikasnost se treba povećati za 20%.

Udio onih koji rano napuštaju školu treba biti ispod 10%, a najmanje 40% stanovništva u dobi od 30 do 34 godine treba imati završeno tercijarno obrazovanje ili ekvivalent tome.

Siromaštvo treba smanjiti smanjenjem rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi.

PAMETNI RAST ODRŽIVI RAST „INTEGRIRANI“ RAST INOVACIJE

INOVACIJE EU prioritet „Inovativne Unije“ je unaprjeđenje uvjeta i pristupa

financijskim sredstvima za istraživanje i

razvoj.

KLIMA, ENERGIJA I MOBILNOST

EU prioritet „Energetski efikasna Europa“ pomaže ekonomski rast u potrebom

resursa.

ZAPOŠLJAVANJE I VJEŠTINE EU prioritet „Agenda za nova

znanja i poslove“ za modernizaciju tržišta rada.

EDUKACIJE EU prioritet „Mladi u pokretu“ je unaprjeđenje efikasnosti

obrazovnog sustava.

KONKURENTNOST EU prioritet „Industrijska

politika u eri globalizacije“ za unaprjeđenje

poslovnog okruženja.

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

EU prioritet „Europska platforma protiv siromaštva“

za osiguranje teritorijalne i socijalne kohezije koji će

osigurati da se koristi od rasta ravnomjerno rasporede.

DIGITALNO DRUŠTVO EU prioritet „Digitalna agenda“za Europu je

ubrzavanje upotrebe brzog interneta

Izvor:http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm#map


stranica8

2. ANALIZA STANJA Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Grad Petrinja nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Grada u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Grad Petrinja treba djelovati.

2.1. Smještaj, klima, prirodni resursi

Slika 2. Geografski smještaj Grada Petrinje

Izvor: www.petrinja.hr/gospodarstvo/poslovne-zone

2.1.1. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Grada

Petrinja se nalazi na 45 stupnjeva, 26 minuta i 31 sekundu zemljopisne širine te 16°, 16', 16'' zemljopisne dužine od Greenwicha. Prva ulazna stuba u crkvu Svetoga Lovre nalazi se na 106 metara nadmorske visine, Sveti Benedikt (groblje) na 140, Sveti Rok na 166, Sveto Trojstvo na 166 m, Sveti Duh u Hrastovici na 219 i vrh Cepeliš na 415 metara iznad mora. U Petrinji sat pokazuje 1 minutu i 10 sekundi više nego u Zagrebu, 11 minuta i 32 sekunde više nego u Berlinu, 15 minuta i 18 sekundi više nego u Rimu, 14 sekundi manje nego u Beču, 11 minuta i 8 sekunda manje nego u Budimpešti i 28 minuta i 11 sekunda manje nego u Sofiji.

http://www.petrinja.hr/gospodarstvo/poslovne-zone�


stranica9

Tablica 2. Geografska obilježja Grada Petrinje

Lokacija Smještaj Površina Gustoća naseljenosti

− Zemljopisna

širina: 45° 26′ 24″ N,

− Zemljopisna

dužina: 16° 17′ 02″ E

− Grad na ušću rječice Petrinjčice u Kupu

− oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugoistočno od Zagreba

− najveći grad na području Banovine

− pripada Sisačko – moslavačkoj županiji

− Površina Grada s naseljima – 380,65 km²

− Površina Grada – 41,64 km²

− obuhvaća 9,33% površine u odnosu na županiju

− 64,81 stan./km²

2.1.2. Klima

Područje Grada Petrinje je u klimatskoj zoni C –tople umjereno kišne klime s izrazito kontinentalnim odlikama podneblja. Poprečno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija), u granicama je od 18,00 do 20,00 sati. Cijela regija pripada glavnom klimatskom tipu VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem godine. U dolini Petrinjčice česta je temperaturna inverzija, osobito zimi kada je zemlja pod snijegom, a iznad prostora razvijeno područje visokog tlaka. Srednja godišnja temperatura zraka u Petrinji je 11°C, s godišnjim kolebanjem srednje godišnje temperature od 20,7°C, uz najhladniji mjesec siječanj s prosječnom temperaturom od 0,2°C, i najtopliji mjesec srpanj s prosječnom temperaturom od 20,7°C. Maksimalna zabilježena temperatura zraka u Petrinji iznosi 38,5°C (srpanj), a minimalna temperatura - 29,5°C (siječanj). Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine između osrednje do jako visoke (po godišnjem srednjaku je 78 %. Srednja godišnja razdioba smjerova vjetra (u %) je slijedeća: najučestaliji su pravci puhanja iz NE (15,4 %) i N (13,0 %) kvadranta, slijede iz W (11,7 %), SE (11,6 %) i SW (11,3 %), E (9,5 %), NW (9,4 %) i S (4,5 %) kvadranta, dok je 13,6 % vremena tiho, bez vjetra.

2.1.3. Osnovne geološke osobine, te karakteristike tla, vegetacije i faune

Prostor Sisačko-moslavačke županije, pa tako i Grad Petrinja najvećim dijelom čine holocenske (prije cca 11000 godina) i neogenske naslage. To su prostori sedimentnih naslaga koje su nastale u mlađem geološkom razdoblju. Složenije geološke građe su područja Zrinske gore, Petrove gore i Trgovske gore. Na tim područjima prevladavaju stare magmatske stijene paleozojske starosti, prekrivene sedimentima iz mlađih geoloških razdoblja mezozoika i kvartara (paleogeni i


stranica10

neogenisedimenti). Područje Grada Petrinje većim je dijelom brežuljkasto s manjim udolinama i ravničarskim dijelovima, uz vodotoke rijeka Kupe i Petrinjčice te ine manje potoke i potočiće kojih ovdje ima u izobilju. Sjeverni je dio podneblje nizinskoga pojasa s pretežito nizinskim vlažnim i močvarnim travnjacima, dolinskim livadama, vodenjarama, s različitim vrstama poljodjelskih kultura. Najniža je nadmorska visina na području Mošćenice (98 metara), a najviša na Šamarici (566 metara). Tlo je prirodno bogatstvo, i ne samo kao poljodjelski resurs, jer ga se više promatra u ekološkome, socijalnome i prostornome kontekstu, kao izvor sirovina i obnovljive energije te kao resurs oblikovanja krajobraza u športsko-rekreacijske i turističke svrhe. U sveukupnoj sintezi temeljem prirodne osnove zbirno se razlikuju 3 osnovne kategorije tla. I. kategorija visoke pogodnosti za poljodjelstvo, II. i III. kategorija uvjetno pogodne za poljodjelstvo i IV. i V. kategorija samo djelomično pogodna za poljodjelstvo,a uglavnom ih treba tretirati kao šumska tla. Veliki dio područja pokrivaju šume (oko 8.000 do 9.000 hektara), od čega je najviše kestena, hrasta, graba i dosta bagrema. Glede gospodarsko-turističke valorizacije, valja spomenuti procjene koje govore da se na potezu Petrinja – Glina – Dvor, odnosno između rijeka Kupe, Gline i Une, nalazi oko 15.000 do 20.000 hektara kestena (od čega oko 40% pripada Gradu Petrinji), što predstavlja najveću kestenovu šumu u Europi, to više što je to neprocjenjivo bogatstvo za razvoj pčelarstva i za proizvodnju hrane od kestena (što još uvijek nije iskorišteno). Također, osim što su plodovi kestena vrijedne humana prehrambena namirnice, oni služe i za prehranu divljači, što omogućava razvoj lovnoga turizma. Te su šume bogate i gljivama te i to omogućava različite oblike gospodarsko-turističke valorizacije. Osim toga, u tim šumama nalazimo mnoštvo malih potočića koji se mogu na različite načine turistički eksploatirati. Šumske površine u svojim raznolikim namjenama i pozitivnim bio - ekološkim učincima označavaju, uz neposrednu gospodarsku vrijednost, ne manje značajnu funkciju stabilizacije ukupnog prirodnog bogatstva Grada i područja uporišta prirodne ravnoteže koja je jače izražena u onim dijelovima gdje je sačuvana cjelovitost šumskih kompleksa. Zahvaljujući zemljopisno-prirodnim odrednicama, malo je područja tako bogatih vodotocima i podzemnim vodama kao što je područje Grada Petrinje. Voda je općenito izuzetno važan resurs, posebice za potrebe stanovništva i za razvoj suvremene poljodjelske djelatnosti. Na području Grada imamo nekoliko rijeka i puno više rječica, potoka, potočića (Kupa, Petrinjčica, Budičina, Utinja i druge). Ovdašnje vodotoci raspolažu dostatnim količinama vode za navodnjavanje poljoprivrednoga zemljišta na području Grada Petrinja, a osobito su pogodni za razvoj različitih oblika riječnoga turizma (ribolov, kajak, kanu, rafting, veslanje i slično). Također, moguća je i masovna proizvodnja mlađi i konzumne slatkovodne ribe, što je tek zacrtano u nekim dugoročnim planovima.


stranica11

2.1.3.1. Pokazatelji ratne štete i minski sumnjivi prostor Ratna događanja iz najnovije hrvatske povijesti zadala su težak udarac već ionako nepovoljnoj društveno-gospodarskoj strukturi znatnog dijela Sisačke regije. U Domovinskom ratu privremeno su bili okupirani teritoriji banovinskih općina te djelomično Siska i Novske, čime je regija bila podijeljena na sjeverni slobodni i južni okupirani dio. Pod okupacijom je bilo više od pola teritorija (310 naselja), što je nagnalo gotovo 50.000 stanovnika (uglavnom hrvatske nacionalnosti) da napuste svoje domove (Mišetić, 2002). U vojnoredarstvenim akcijama Bljesak i Oluja 1995. oslobođena je Sisačka regija te su stvoreni preduvjeti za obnovu gospodarstva i povratak prognanika. Iako u tranzicijskom razdoblju posvuda dolazi do gubitka radnih mjesta, gospodarska situacija najsloženija je na onim područjima koja su bila privremeno okupirana ili u zoni ratnih događanja, pri čemu su infrastruktura i proizvodni pogoni većim dijelom uništeni. Najveća ratna razaranja zadesila su područja bivših općina Sisak i Petrinja, na koja otpada 51,3 posto sveukupnih ratnih šteta u regiji. U Petrinji su one procijenjene na oko 850 milijuna tadašnjih DEM (njemačkih maraka), što je posljedica granatiranja proizvodnih kapaciteta u južnoj industrijskoj zoni iz smjera okupirane Petrinje.1

Tablica 3. Pokazatelji ratne štete

Prema procjeni današnji iznos ratne štete za Grad Petrinju iznosi 490.000.000,00kn, struktura štete po pojedinim objektima je sljedeća:

Vrsta objekta Broj objekata Gospodarski 5.939

Stambeni 5.445 Stanovi 726

Izvor: Grad Petrinja Na području Sisačko – moslavačke županije ukupno 14.711, 16 ha smatra se minski sumnjivim površinama, što predstavlja 3,3% ukupne površine SMŽ-e, a prema podacima iz 2010. godine više od 30% minski sumnjivih površina odnosi se na poljoprivredno zemljište. Najugroženije jedinice lokalne samouprave Županije s najvećim površinama koje su zagađene minama su gradovi Petrinja i Glina, te općine Dvor i Sunja.

1http://www.researchgate.net/publication/38117067_Utjecaj_gospodarske_tranzicije_i_rata_na_promjene_u_prostornoj_slici_zaposlenosti_Sisake_regije


stranica12

Tablica 4. Pregled minski sumnjivog prostora u Sisačko – moslavačkoj županiji i Gradu Petrinji

JLS Površina u m2 MPS u m2 Udio MPS – a u

ukupnoj površini JLS - a

Udio MPS – a u ukupnom

MPS – u županije

Udio poljoprivrednih

površna u MPS - u

Sisačko - moslavačka ž- 4.468.000.000 148.376.825 3,3% 100% 33%

Grad Petrinja 380.100.000 39.968.426 10,5% 26,9% 33%

Izvor: Razvojna strategija SMŽ 2011.-2013.

2.1.4. SWOT analiza smještaja, klime i prirodnih resursa

SNAGE

− Područje povoljnih klimatskih uvjeta – izražena sva 4 godišnja doba − Krajobrazna raznolikost – brdovit krajolik, bogat prirodnim izvorima,vodotocima

i šumom − Rijetka naseljenost – velika područja očuvane prirode − Područje europske ekološke transverzale − Područje Natura 2000 − Geomorfološka raznolikost područja − Postojanje zaliha geotermalne i mineralne vode − Dobar geostrateški položaj područja – središnji položaj u Republici Hrvatskoj i

pogranično područje s BiH

SLABOSTI

− Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja i energetski potencijal

− 10,5% ukupne površine Grada obuhvaćeno minski sumnjivim prostorom − Nedostatno poznavanje i svijest o očuvanju i održivom korištenju biološke i

krajobrazne raznolikosti područja − Nedostatak mjera za očuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini, s

operativnim programima − Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne baštine − Smanjenje krajobrazne i bio-raznolikosti (ugroženost vrsta i staništa) zbog

neodgovarajućeg sustava upravljanja zaštitom − Nedovoljno hortikulturno uređenje

PRILIKE − Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i

očuvanja krajobraza − Fondovi za zaštitu okoliša i prirode kao izvori financiranja projekata − Postojanje izvora financiranja projekata valorizacije i očuvanja pitkih voda

PRIJETNJE

− Zagađivanje prirodnih resursa − Neusklađenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša − Elementarne nepogode − Prekomjerno i nekontrolirano korištenje i uništavanje resursa − Devastiranje okoliša − Komunalni nered i neurednost − Nediscipliniranost i neurednost stanovništva pri odlaganju otpada − Klimatske promjene − Nedovoljno podložnih studija klimatskih karakteristika (analiza potencijala), tala,

voda, za izradu investicijskih i poslovnih planova/cost-benefit analiza

http://www.petrinja.hr/gospodarstvo/poslovne-zone�


stranica13

2.1.5. Razvojni problemi i potrebe

Razvojni problemi Razvojne potrebe

− Sporost u provođenju mjera zacrtanih Planom gospodarenja otpadom zbog nedostatnih financijskih sredstava

− Neuređena odlagališta otpada − Prisutnost minski sumnjivih područja

otežava ili onemogućuje pristup pojedinim površinama

− Nedovoljna iskorištenost gospodarskog potencijala šuma

o Jačati ulaganja u mjere za razminiranje, pogotovo poljoprivredno vrijednih zemljišnih površina

o Sanirati/zatvoriti neuređena odlagališta otpada

o Jačati ulaganja u razminiranju šumskih i poljoprivrednih površina

o Jačati gospodarski potencijal šuma uz poticanje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumama

o Jačati prekograničnu suradnju s BiH u svrhu zaštite šuma pitomog kestena

o Jačati razvoj lovnog i ruralnog turizma

2.2. Stanovništvo

2.2.1. Republika Hrvatska Stanovništvo ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni činitelj gospodarstva jer formira ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji stanovništva i funkciji rasta standarda stanovništva, koji je jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti gospodarskih aktivnosti. Osnovni pokazatelji promjena stanovništva pokazuju kako je ukupno stanovništvo u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju smanjivano po prosječnoj godišnjoj stopi od -0,16% godišnje (smanjeno za ukupno 65.000 u desetogodišnjem razdoblju, 1998.-2007.). U isto vrijeme aktivno je stanovništvo povećano za 108.000 ili prosječno godišnje po stopi 0,69%. Tendencija pada broja stanovnika s gospodarskog motrišta na dugi rok višestruko je nepovoljna, dok je strukturno povećanje aktivnog stanovništva (osobito ako se može i želi zapošljavati) povoljna tendencija.

Tablica 5.Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj

Stanovništvo 2001. 2011. Indeks (2011./2001.)

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 96,56

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

http://www.dzs.hr/�


stranica14

Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine


2.2.2. Sisačko-moslavačka županija

Na području Sisačko-moslavačke županije živi 185. 387 stanovnika, odnosno oko 4,18% ukupne hrvatske populacije. Gustoća naseljenosti je 41, 53 st./km² što je posebno manje od prosjeka Republike Hrvatske (78,4 st./km²). Na području Županije izražena je neravnomjerna naseljenost koja se očituje u gustoj naseljenosti gradskih sredina Županije (Sisak, Petrinja, Kutina i Novska), dok su pojedina seoska naselja gotovo potpuno napuštena (seoske sredine Banovine i Posavine). Takav problem neravnomjerne naseljenosti uzrokuje i velike razlike u razvijenosti pojedinih dijelova Županije. Ukupno demografsko kretanje SMŽ-e izrazito je negativno, tj. broj stanovnika Županije smanjuje se iz popisa u popis (uz izuzetak općina Lipovljani i Popovača), pa je između dva popisa broj stanovnika manji za 25%. Glavni uzroci takvog depopulacijskog kretanja mogu se pripisati ratnim zbivanjima, ali i otprije izraženom procesu deruralizacije.

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Sisačko - moslavačkoj županiji Stanovništvo

2001. 2011. Indeks (2011./2001.) Sisačko - moslavačka

županija 185.387 172.439 93,02


S obzirom na podatke prikazane iz tablice 4. očigledan je pad broja stanovnika u Sisačko - moslavačkoj županiji, što je vidljivo i u dolje prikazanom grafikonu.

3.000.0003.150.0003.300.0003.450.0003.600.0003.750.0003.900.0004.050.0004.200.0004.350.0004.500.000

Republika Hrvatska

2001. godina2011. godina




stranica15

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika Županije 2001. i 2011. godine


2.2.3. Grad Petrinja

Iako Grad Petrinja sada bilježi demografski rast, vrlo bitno je napomenuti kako se broj stanovnika u periodu od 1991. do 2001. godine smanjio za cca jednu trećinu, dok se na području cijele Banovine može zaključiti, u usporedbi sa područjima Posavine i Moslavine, prepolovio, kao što je i vidljivo iz sljedećih tabela i grafikona.

Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u Gradu Petrinji kroz povijest

Izvor: www.dzs.hr

Tablica 7. Demografske promjene prema područjima

Stanovništvo 1991. 2012. Razlika

Posavina- Moslavina 132.321 120.975 11.956

Banija 118.411 64.412 53.999 Izvor: Grad Petrinja

150.000

160.000

170.000

180.000

190.000

Sisačko-moslavačka županija

2001. godina

2011. godina

27.873

29.633

28.383

29.808

24.293

25.070

27.465

30.545

33.124

35.151 23.413

24.671

1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.Ukupan broj stanovnika Grada Petrinje po godinama




stranica16

Grafikon 4. Demografske promjene prema područjima i broju stanovnika

Izvor: Grad Petrinja

Grafikon 5. Gustoća naseljenosti prema područjima


Na području Grada Petrinje, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je 24.671osoba i 8.603 domaćinstava. Na prostoru Grada Petrinje živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 23.413 stanovnika, što čini udio od 12,63% u ukupnom stanovništvu Sisačko - moslavačke županije, dok prema popisu stanovništva iz 2011. godine taj postotak iznosi 14,31%. Usporedba popisa stanovništva iz 2001.godine s popisom iz 2011.godine pokazuje da područje Grada Petrinje karakterizira prirodni prirast stanovništva.

Tablica 8. Ukupan broj stanovnika u Gradu Petrinji Stanovništvo

2001. 2011. Indeks (2011./2001.) Grad Petrinja 23.413 24.671 105,37


S obzirom na podatke prikazane u tablici 8. očigledan je porast broja stanovnika u Gradu Petrinji što je prikazano i u dolje prikazanom grafikonu.

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000

PosavinaMoslavina

Banija

1991. godina

2012. godina

0

20

40

60

80

PosavinaMoslavina

Banija

1991. godina km2

2012. godina st/km2



stranica17

Grafikon 6. Usporedba broja stanovnika Grada 2001. i 2011. godine


Tablica 9. Ukupan broj stanovnika prema naseljima u Gradu Petrinji

R.b.. Naselja 2001. 2011. R.b. Naselja 2001. 2011.

1. BEGOVIĆI 52 58 29. KRALJEVČANI 96 63 2. BIJELNIK 62 47 30. KRIŽ HRASTOVAČKI 133 141 3. BLINJA 74 78 31. LUŠČANI 156 163 4. BREST POKUPSKI 325 279 32. MAČKOVO SELO 23 36 5. CEPELIŠ 70 59 33. MALA GORICA 531 510 6. ČUNTIĆ 21 27 34. MEĐURAĐE 54 36 7. DEANOVIĆI 26 28 35. MIOČINOVIĆI 35 43 8. DODOŠI 98 76 36. MOŠĆENICA 2.348 2.470 9. DONJA BAČUGA 184 142 37. MOŠTANICA 89 93 10. DONJA BUDIČINA 247 236 38. NEBOJAN 265 191 11. DONJA MLINOGA 127 96 39. NOVA DRENČINA 389 404 12. DONJA PASTUŠA 7 11 40. NOVI FARKAŠIĆ 114 81 13. DONJE MOKRICE 61 57 41. NOVO SELIŠTE 269 321 14. DRAGOTINCI 71 63 42. PECKI 121 84 15. DUMAČE 369 272 43. PETROVAC 17 15 16. GLINSKA POLJANA 172 121 44. PETRINJA 13.801 15.683 17. GORA 287 264 45. PRNJAVOR ČUNTIČKI 118 79 18. GORNJA BAČUGA 83 79 46. SIBIĆ 76 67 19. GORNJA MLINOGA 45 33 47. SLANA 130 92 20. GORNJA PASTUŠA 32 31 48. SREDNJE MOKRICE 35 33 21. GORNJE MOKRICE 102 105 49. STRAŠNIK 242 202 22. GRABERJE 187 155 50. STRAŽBENICA 17 9

23. GRABOVAC BANSKI 223 200 51. TABORIŠTE 230 227

24. HRASTOVICA 507 464 52. TREMUŠNJAK 44 47 25. HRVATSKI ČUNTIĆ 125 86 53. VELIKI ŠUŠNJAR 108 117 26. JABUKOVAC 163 141 54. VRATEČKO 60 60 27. JOŠEVICA 82 84 55. ŽUPIĆ 82 85 28. KLINAC 28 27

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i Popis stanovništva 2011.

03.0006.0009.000

12.00015.00018.00021.00024.00027.00030.000

Grad Petrinja

2001. godina

2011. godina




stranica18

Tablica 10. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Gradu Petrinji

Spol Ukupno 0-6 godina

0-14 godina

0-17 godina

0-19 godina

Radno sposobno st. (15-64 god.)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna starost

Ukupno 24.671 1.567 3.866 4.750 5.289 16.210 6.134 4.595 2.076 42,0

M 11.930 785 1.997 2.446 2.729 8.153 2.465 1.780 685 40,0 Ž 12.741 782 1.869 2.304 2.560 8.057 3.669 2.815 1.391 43,8

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

Tablica 11. Dobna struktura stanovništva Grada Petrinje

Naselja Ukupno Dobna struktura

Starost u godinama 2011. 0-19 % 20-59 % >60 %

Grad Petrinja 24.671 5.289 21,44 13.248 53,70 6.134 24,86

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. Prosječna starost stanovnika Grada Petrinje je iznad prosjeka što pokazuje usporedba sljedećih podataka: na temelju podataka iz 2011.godine prosječna starost stanovništva Grada je 42,0 godina, Sisačko – moslavačke županije 43,0 godina, dok je u Republici Hrvatskoj prosječna starost 41,7 godina. Vidljivo je kako starija populacija, tj. osobe starosti preko 60 godina čine jednu četvrtinu stanovništva Grada. No, usprkos tome, Grad Petrinja za razliku od većine mjesta (općina i gradova u RH) nema problema s depopulacijom stanovništva i prevelikim emigracijama i iseljavanjem, a na temelju usporedbe podataka o stanovništvu prema Popisima 2001. i 2011.godine.




stranica19

Grafikon 7. Dobna struktura stanovništva Grada Petrinje prema popisu stanovništva 2011.godine

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011 Podaci iz popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je: ukupan broj osoba starijih od 15 godina 20.805 bez školske spreme ukupno 685 osoba, što je 3,29% nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 1.608 osobe, tj. 7,73% osoba neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo ukupno 18.500 osoba, što je 88,92% osoba (najbrojniji su

oni sa srednjim obrazovanjem) dok je nepoznata školska sprema za 12 osoba

21,44%

53,70%

24,86%0 - 19 godina

20 - 59 godina

> 60 godina



stranica20

Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Starost Spol Ukupno Bez škole

1 - 3 razreda osnovne

škole

4 - 7 razreda osnovne

škole

Osnovna škola

Srednja škola2

Visoko obrazovanje Nepoznato Svega Stručni

studij3 Sveučilišni

studij4 Doktorat znanosti

Grad Petrinja

Ukupno sv. 20.805 685 318 1.290 5.070 11.131 2.299 1.121 1.164 14 12

m 9.933 100 66 400 2.038 6.360 964 430 525 9 5

ž 10.872 585 252 890 3.032 4.771 1.335 691 639 5 7

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. Broj kućanstava (prema popisu stanovništva 2011. godine) u Gradu Petrinji iznosi 8.603, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 2,83

Tablica 13. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova

, a prevladavaju kućanstva s 2 člana (24,94%), zatim slijede samačka kućanstva (24,20%) te kućanstva s četiri člana čiji je udio u postotku 18,38%.

Grad Petrinja Ukupno Broj članova kućanstava Prosječan broj osoba u kućanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 8.603 2.082 2.146 1.568 1.581 737 313 107 37 19 3 10

2,83 Broj osoba 24.331 2.082 4.292 4.704 6.324 3.685 1.878 749 296 171 30 120

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

2Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. 3Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. 4Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.



PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA GRADA PETRINJE 2014.-2020.

stranica21

2.2.4. SWOT analiza stanovništva

SNAGE

− Pozitivni demografski trendovi – jedan od rijetkih gradova koji nema problema s depopulacijom stanovništva

− Radno aktivno stanovništvo − Multikulturalnost − Intelektualni kapital (metalurški fakultet i Učiteljski fakultet) − Veliki broj mlađe obrazovane populacije

SLABOSTI

− Loša obrazovna struktura − Koncentriranje stanovništva u urbanijim cjelinama i odumiranje ruralnih

zajednica − Izrazito izražen trend odlaska mladih iz Grada − Nepovoljna dobna piramida stanovništva – dosta veliki udio stanovništva

starijeg od 60 godina-starenje stanovništva − Neorganizirana skrb za stare i bolesne, te napuštene osobe (izraženo u

ruralnim dijelovima Grada) − Neodgovarajući sustav profesionalne rehabilitacije odraslih invalidnih osoba − Neodgovarajući sustav profesionalne rehabilitacije hrvatskih branitelja − Razjedinjena zajednica (domicilni Hrvati i Srbi, doseljeni Hrvati i Srbi) − Nedostatak menadžmenta i stručnjaka u području razvoja ljudskih potencijala

PRILIKE

− Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i cjeloživotno obrazovanje − Funkcioniranje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje − Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU(koji se tiču financiranja projekta

u sektoru razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja) − Stvaranje uvjeta za povoljnije poslovanje poduzetnika u poduzetničkim zonama − Bolje korištenje drugih oblika zapošljavanja(nepotpuno radno vrijeme,

privremeni i povremeni poslovi) − Smanjenje poreznog opterećenja na lokalnoj razini

PRIJETNJE

− Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak kadrova koji znaju raditi s novim tehnologijama

− Socijalna isključenost ugroženih skupina društva − Deruralizacija i depopulacija, te migracija mladih i obrazovanih osoba − Nedostatno ulaganje u razvoj kadrova



− Ukupno demografsko kretanje nepovoljno

− Kontinuiran proces starenja stanovništva

− Nedovoljno razvojnih projekata za zadržavanje i zapošljavanje mladih osoba

− Visoka stopa nezaposlenosti, glavna je kočnica gospodarskog napretka

− Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada

− Niska produktivnost zaposlenih te posljedično niži životni standard u odnosu na ostale Gradove

− Odljev visokoobrazovanih

o Utvrditi i kontinuirano provoditi mjere poticanja nataliteta

o Izraditi program potreba mladih, kontinuirano provoditi zacrtane mjere za zapošljavanje i zadržavanje mladih

o Razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja, te usavršavanja i doškolovanja za teže zapošljive osobe (starije nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, branitelj i slabije obrazovani)

o Jačati gospodarske potencijale kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti

o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sol.)


stranica22

2.3. Infrastruktura Grada Infrastrukturno planiranje uključuje planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. U slučaju odabira novih, potrebno je izbjegavati zauzimanja površina vrjednijih resursa. Omogućiti povezivanje prometnog sustava Grada Petrinje u prometni sustav Županije, u smislu valorizacije postojećih i novih prometnih pravaca. Modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim državnim i županijskim cestama. Intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture. U narednom trogodišnjem razdoblju planira se održavanje, rekonstrukcija te izgradnja novih prometnica u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Na području Grada Petrinje komunalna je infrastruktura relativno dobro razvijena na urbanim dijelovima, dok je na ruralnomu dijelu slabija, osobito odvodnja i ceste.

2.3.1 Prometna infrastruktura Kroz Grad Petrinju prolaze javne ceste (državne, županijeske i lokalne) i nerazvrstene ceste. Nerazvrstane ceste su u nadležnosti upravljanja i održavanje Grada Petrinje i sukladno odredbama Zakona o cestama trebaju biti u vlasništvu Grada Petrinje. Ukupno na produčju Grada Petrinje ima 198,9 kilometara javnih javnih cesta , od čega je 43,6 km državnih cesta, 89,8 km županijskih cesta (od čega je 11,4 makadamskih ceta) i 65,5 lokalnih ceta (od čega je 14,5 makadmamskih ceta).

Tablica 14. Popis značajnijih prometnih površina na području Grada Petrinje Značajnije prometne građevine na području Grada Petrinje

Cestovna infrastruktura Postojeće stanje državnih cesta (90,7 km) A 11 Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – Velika Gorica – Sisak (spaja se na

postojeću državnu cestu D37 Sisak – Petrinja) = 47,5km D 30 Žažina – Petrinja – Hrvatska Kostajnica D 37 Sisak – Petrinja – Glina

Postojeće stanje županijskih cesta (93,4 km) D30-Žažina – Mala Gorica-D30 Ž3198-Novi Farkašić – Slana – Glinska Poljana – D37 D37 – Strašnik Nebojan – G.Mokrice – D37 Petrinja: D37 – želj.postaja Petrinja: D30-D37 D30-D.Mlinoga – Jabukovac (Ž 3241) N.Drenčina – D37 D224-Mađari – Blinja (D30)


stranica23

Luščani – Ž3235 D6-Veliki Šušnjar – Miočinovići – D.Stupnica – D6 Ž3201-D.Bačuga-Grabovac Banski-Ž3234 D.Mlinoga (Ž 3201)-G.Mlinoga-D30 Brest (D30)-Vurot Stnkovac (Ž3195)-Slana (Ž 3196)

Lokalne ceste (72,1 km) Novi Farkašić (Ž3196) – D.Mokrice-Ž3198 D37 –Graberje Gora (D37) – Sibić D37-Novo Selo Glinsko – L 33093 D37 – KrižHrastovački – Pecki-D.Bačuga (Ž3235) Petrinja: D30 – D30 Petrinja: (L33043) – Križ Hrastovački (L33042) Petrinja: L 33043 – D 30 Petrinja: (D30) – Cepeliš (L 33042) Petrinja: D30 – Ž3200 Petrinja: D37 – Ž3200 Petrinja: D37 – L33048 Petrinja: (D37) – D37 Nova Drenčina (Ž3202) – D37 D30 – Taborište D30-Klinac Pecki (L33042) – Drenovac Banski (L33096) Gornja Bačuga – Ž3235 Ž 3201-Hrvatski Čuntić – Ž3201 Prnjavor Čuntićki – Ž3201 Dragotinci – Ž3241 D30-Deanovići – Ž3240 D 30 – Petkovac Jabukovac (Ž 3241) – L 33106 Dodoši (Ž3234) – Tremušnjak – Begovići – L33183 Ž3240 – Jošavica Ž3234 – Mačkovo Selo Ž3234 – Jabukovac-L33186

Željeznička infrastruktura Područjem Grada Petrinje prolazi dio sporedne željezničke pruge II. reda

Karlovac - Glina – Petrinja – Sisak (Caprag) II 212 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru za Grad Petrinju za

razdoblje od 2002. do 2006. godine Prema podacima Grada Petrinje, duljina nerazvrstanih cesta u naseljima na području grada je 226,13 km (bez poljskih putova), od čega se na asfaltne ceste odnosi 125,98 km, a na makadamske ceste 100,15 km. U zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo grada Petrinje upisano je 1.931.028 m2.


stranica24

Grad Petrinja konstantno radi na uknjižbi nerazvrstanih cesta u vlansništvo Grada Petrinje te u tu svrhu naručuje izradu geodetskih elaborata za upis istih sukladno Zakonu o cestama.

2.3.2 Javne telekomunikacije Javne telekomunikacije Grada Petrinje su uključene u iste na razini Županije. Na prostoru Sisačko-moslavačke županije telekomunikacijske usluge obavljaju Hrvatske telekomunikacije (HT) – TKC Sisak Regija 1 sjever postoje dvije tranzitno-pristupne (TC/PC) telefonske centrale, Sisak i Kutina, s pripadajućim pristupnim mrežama. Glavni objekti, infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, telefonske su centrale (ATC) s uređajima i građevinskim objektima, telekomunikacijski spojni kabeli i telekomunikacijska mreža.

2.3.3 Opskrba energijom Elektroenergetska mreža je dobro razvijena i pokrivena su sva naselja. No važno je istaknuti kako područje Grada ima veliki potencijal razvoja korištenja obnovljivih izvora energije. Gospodarski potencijal sunca ima velike razvojne mogućnosti dok je potencijal vodnih resursa također prisutan. Mogućnosti korištenja biomase su velike, pa je tako u Brestu kod Petrinje u pripremi privatna elektrana na bioplin iz ostatka stočne proizvodnje snage 300kW. Područje Grada Petrinje pokriva Distribucijsko područje „Elektra“ Sisak. Cijelo urbano područje Petrinje opskrbljuje se električnom energijom iz TS 110/10(20)kV „Petrinja“ koja se napaja DV 110 kV iz TS 110/35 „Pračno“. Neposredno uz novu TS 110/10(20) kV Petrinja nalazila se stara TS 35/10 kV Petrinja koja se napajala 35 kV dalekovodom iz Pračna i služila je za rezervno napajanje područja Grada Petrinje, a koja je u ratu uništena.

2.3.4 Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Sustav opskrbe vodom Petrinja sastoji ce od vlastiti vodni izvori koji su raspršeni preko tri doline: Pecki, Križ Hrastovački i Hrastovica. Ovi izvori opskrbljuju Petrinju (uključujući Novu Drenčinu, Novo Selište i Mošćenicu), Pecki i Sjevernozapadni prsten koje osigurava Privreda d.o.o. Izvori vode lokalnih sustava, koji nisu u sustavu vodoopskrbe za koje je nadležno komunalno poduzeće Privreda d.o.o., su manja vrela ili rijeke koja u mnogim slučajevima nisu zaštićena na ispravan način. Siguran prinos većine ovih izvora vode


stranica25

je smanjen tijekom sušnih perioda što dovodi do nedostatka vode tijekom ovih perioda. Neka druga sela imaju otvorene bunare i voda se prikuplja za stanovništvo. U ovim selima u većini slučajeva nije izgrađen sustav vodoopskrbe ili je van upotrebe već nekoliko godina.

Uslugu vodoopskrbe na uslužnom području Petrinje daje Privreda d.o.o., gradska tvrtka za vodoopskrbu i odvodnju. Tvrtka je nadležna za rad i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Petrinji. Postojeći sustav opskrbe vodom ukupne je duljine oko 248 km. Pored postojećeg sustava također na području Petrinje postoje 23 lokalna sustava izvan vodoopskrbnog sustava Petrinje koja nisu legalno registrirana i njime samostalno upravljaju pojedina naselja. Sljedeća tablica određuje uslužna područja sadašnjeg sustava vodoopskrbe. Prikazuje broj lokalnih sustava i gradove koje opskrbljuje te tvrtku odgovornu za opskrbu vodom.

Područje pokriveno opskrbom vode

Tablica 15. Uslužno područje i sadašnji vodoopskrbni sustav

Sustav vodoopskrbe Trenutno uslužno područje Tvrtka koja obavlja uslugu

Petrinja Petrinja, Nova Drenčina, Novo Selište i Mošćenica Privreda d.o.o.

Pecki Gornja Bačuga, Donja Bačuga, Grabovac Banski, Luščani, Križ Hrastovački i Pecki

Privreda d.o.o.

Sjeverno-zapadni prsten

Gora, Strašnik, Sibić, Župić i Graberje Gornje Mokrice, Srednje Mokrice, Donje Mokrice, Međurače, Dumače, Novi Farkašić i Nebojan

Privreda d.o.o.

Hrastovica – Taborište Hrastovica i Taborište Naselja

Južna sela (dovodni pravac iz Taborišta)

Donja Budičina, Moštanica, Blinja, Stražbenica, Deanovići and Klinac

Naselja

Južna sela (dovodni vod iz Hrastovice)

Čuntić, Hrvatski Čuntić i Prnjavor Čuntički Naselja

Izvor: Privreda d.o.o. Petrinja


stranica26

Sljedeća slika prikazuje shematski dijagram uslužnog područja kojim upravlja Privreda d.o.o.

Slika 3. Uslužno područje, opskrba vodom


Prema izvještajima o kvaliteti vode iz vidljivo je da je voda vrlo dobre kvalitete. S druge strane, visoka zamućenost je na polju izvora Pecki. Izvori su opremljeni mjeračima zamućenosti koji zaustavljaju proizvodnju kad je nivo zamućenosti viši od 4 NTU što značajno smanjuje količinu vode proizvedene u svakom izvoru.

Kvaliteta prirodne vode

Što se tiče lokalnih sustava opskrbe vodom u ruralnim područjima, kontrola kvalitete vode se ne obavlja budući da niti jedna tvrtka nije službeno odgovorna za to područje.

Sustav je prvobitno izgrađen 1912. godine i konstantno je proširivan. Trenutno opskrbljuje naseljima Petrinja, Nova Drenčina, Novo Selište i Mošćenica. Glavni vod transportira vodu iz doline u postojeći spremnik Zebinec kapaciteta 6.000 m³ koji je smješten na uzvišenju pored grada Petrinje i u spremnik Popova šuma kapaciteta 1.000 m³ (smješten oko 1 km od grada Petrinje, upravo ispred tunela starog vodovoda). Distribucija vode iz spremnika od 6.000 m³ od 1.000 m³ gravitacijski se doprema u vodovodnu mrežu.

Sustav opskrbe vodom grada Petrinje

Water supply

Water supply

North-Western


stranica27

Postojeći sustav opskrbe vodom grada Petrinji ukupne je duljine oko 161 km uključujući cjevovode od izvora Pecki do Grada. Na nekim lokacijama u Petrinji tlak vode iznosi oko 7,2 bara. Zbog starosti i loše kvalitete cijevi i ostalih dijelova sustava, te cijevi ekstremno niske tlačne klase, mogu se očekivati visoki gubici vode. Privreda d.o.o. na dnevnoj bazi prima izvještaje o štetama u sustavu zbog ekstremnih uvjeta.

Sustav opskrbljuje ukupno šest sela u okolici i južno od izvorišta Pecki. U radu je još od sredine sedamdesetih godina. U 2000. godini nekoliko komponenti sustava, kao što su spremnici i crpne stanice sanirala je njemačka nevladina organizacija Arbeitersamariterbund (ASB). Budući je Privreda odgovorna za ovaj sustav, svi privatni priključci opremljeni su vodomjerima. Izvori vode ovog lokalnog sustava su vrela B-4 i B-6. Voda iz ovih vrela pumpa se (tlači) u spremnik od 20 m³ smješten na brdu nekoliko stotina metara sjeverno od sela Pecki. Postoje dva ispusta vode. Jedan ispust spojen je na glavni dovodni pravac prema Petrinji, a drugi prema crpnoj stanici. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke, podzemnim spremnikom, stanicom za dezinfekciju plinskim klorom i stanicom za UV zračenje.

Iz crpne stanice voda se pumpa do 800 m udaljenog spremnika kapaciteta 200 m³ smještenog na pola puta između sela Pecki i Gornja Bačuga. Uz ovaj spremnik smještena je druga crpna stanica. Od tamo voda se gravitacijski doprema do sela Pecki i zaseoka Bijeković. Od spremnika 200 m³ voda se pumpa prema spremniku zapremine 100 m³ a od tamo prema selima Gornja Bačuga i Bjelovac. Problem ovog sustava su azbestno cementnih cijevi (A/C). Privreda d.o.o. namjerava zamijeniti ove cijevi od crpne stanice do spremnika od 200 m³ te do spremnika od 100 m³. Sustav opskrbe vodom Pecki ukupne je duljine oko 41 km.

Sustav opskrbe vodom Pecki

Od ukupno 16 sela uključenih u ovaj sustav opskrbe vodom, 5 sela (Gora, Sibić, Strašnik, Župić i Graberje) ima opskrbu vode cjevovodima. Proširenje sustava nastavljno je 2013. godine izgradnjom cjevovoda za Gornje Mokrice, Srednje Mokrice, Sonje Mokrice, Međurače, Dumače, Novi Farkašić i Nebojan. Ovaj dio sustava do kraja 2014. godine bit će u sustavu vodoopskrbe Privrede d.o.o.. Sustav opskrbe vodom sjevero zapadni prste ukupne je duljine oko 46 km.

Sjeverno – zapadni prsten

Kao što je prethodno napomenuto, pored glavnih sustava postoje i lokalni podsustavi koji opskrbljuju ostala naselja u ovom području. Podsustavi nisu u vodoopskrbnom sustav za koji je nadležno komunalno poduzeće.

Lokalni sustavi


stranica28

Podsustavi su: Vodoopskrbni sustav Hrastovica / Taborište Vodoopskrbni sustav Hrvatski Čuntić / Čuntić / Prnjavor Čuntićki Vodoopskrbni sustav Donja Budičina / Klinac Vodoopskrbni sustav Gornja Budičina / Piškuri Vodoopskrbni sustav Dejanovići Vodoopskrbni sustav Moštanica Vodoopskrbni sustav Blinja / Stražbenica

Tijekom popravaka cjevovoda dolazi do prekida u sustavu vodoopskrbe. Starost sustava, neodgovarajući materijal cijevi (azbestni cement) i neodgovarajući tlak u cijevima najčešći su uzrok prekida u vodoopskrbi. Rekonstrukcijom cijevi smanjili bi prekide u sustavu te udjel izgubljene vode. Postavljanje opreme za otkrivanje istjecanja te poboljšanje sustava vodomjera pomoći će da se smanje vodni gubici. Obnova dva spremnika Popova Šuma i Zebinec također će doprinijeti neprestanom dotok vode. Obnova izvora smanjila bi probleme zamućivanja, stoga je u tijeku projekt izgradnje uređaja za ultrafiltraciju vode kojim se osigurava kontinuirana proizvodnja vode.

Kvaliteta usluge opskrbe vodom

Odvodnja

Mreža odvodnje otpadnih voda grada Petrinje sastoji se od kombinacije zatvorenih i otvorenih kanalskih ispusta. Otvoreni kanali koriste se za oborinske vode i u nadležnosti su Hrvatske vode. Dok je Privreda d.o.o. je odgovorna za kanalizaciju. Rubna naselja Mošćenice, Nova Drenčina i Novo Selište nemaju sustav odvodnje, pa se otpadne vode iz kućanstava prikupljaju u septičkim jamama s ispusnim preljevima. Pored toga postoji nekoliko lokalnih sustava gdje se otpadne vode iz kućanstava također prikupljaju u septičke jame. Ovi sustavi nisu pod nadzorom Privrede. Uslužno područje mreže odvodnje otpadnih voda ograničeno je aglomeracijama. Ruralno područje Petrinje je ograničeno 21 aglomeracijom.

Usluge odvodnje otpadnih voda

Općenito postojeći kanalizacijski sustav nije dovoljan i u iznimno lošem je stanju. Privreda d.o.o. tijekom proteklih godina provodi sanacijske radove koji su žurno potrebni, ali daljnji sustavni radovi na obnovi su neophodni.

Kanalizacijska mreža i crpne stanice


stranica29

Slika 4. Kanalizacija u gradu Petrinji


Štete na postojećoj kanalizacijskoj mreži rezultat su ozbiljnih oštećenja tijekom rata i starosti kanalizacije. Početak gradnje mreža je 1920.-te godine, Južni dio tijekom 1960.-ih a Zapadni dio između 1970.-te i 1980.-te.

Nakon rata na nekim područjima postoji problem s brzim širenjem Grada koji ne prati odgovarajuća infrastruktura. Ipak, u mnogim slučajevima kanalizaciju koja je bila u lošem stanju i izgrađena privatnom inicijativom, mora održavati Privreda d.o.o. Kućni priključci pripadaju vlasnicima privatnih posjeda ili kuća. Sadašnja stopa stanovništva priključenog na kanalizacijsku mrežu je 46% ali potrebno je uzeti u obzir činjenicu da ne postoji kanalizacijska mreža u Mošćenici, Novoj Drenčini i Novom Selištiu. U postojećem sustavu nema crpnih stanica.

Petrinje i granična naselja kao što su Mošćenica, Nova Drenčina ili Novo Selište nemaju nikakav sustav odvodnje. Na tim lokacijama otpadne vode kućanstava skupljaju se u septičkim spremnicima s prelijevnim ispustima u septičke jame. Većina septičkih spremnika nije vodonepropusno, a zbrinjavanje taloga ne provodi se redovno.

U ruralnim područjima bez sustava odvodnje i drugim aglomeracijama Petrinje, otpadne vode se uglavnom skupljaju u spremnicima, a njihovo pražnjenje treba provesti Privreda. Ruralno područje sustava odvodnje ograničeno je sljedećim aglomeracijama:

Ruralna područja

1. Taborište 12. Stražbenica 2. Hrastovica 13. Pecki 3. Hrvatski Čuntić 14. Bijelovac 4. Prnjavor Čuntićki 15. Gornja Bačuga 5. Donja Budičina 16. Donja Bačuga


stranica30

6. Piškuri 17. Grabovac Banski 7. Gornja Budičina 18. Lušćani 8. Klinac 19. Gora 9. Deanovići 20. Mala Gorica 10. Moštanica 21. Brest Pokupski 11. Blinja

Otpadne vode iz kućanstva obično se skupljaju u privatnim septičkim spremnicima s preljevnim odvodom u cestovne kanale, odvodom u tlo ili u nekim slučajevima odvodom u potoke. Vrsta septičkih spremnika se razlikuju, od zahodskih vodonepropusnih spremnika do septičkih jama s preljevima u tlo. S obzirom da većina ovih tankova nisu vodopropusni, otpadne vode infiltriraju se u tlo. Talog se ne prikuplja u velikom broju slučajeva, a suspendirane tvari se koriste za poljoprivrednu namjenu.

Postoje dva glavna problema u gradu Petrinji koja se moraju uzeti u obzir kod razmatranja u ulaganja u infrastrukturu: pojava poplava i kao posljedica toga povrat vode iz rijeke Kupe u Petrinjčicu te u kanalizacijsku mrežu kao i povrat vode u kanalizacijsku mrežu tijekom pojava kiša. Sve to je posljedica nedovoljnog kapaciteta mješovitog sustava odvodnje i nedostatak retencijskog bazena za oborinske vode.

Ne postoje retencije oborinskih voda u gradu Petrinji što znači da kod kiše većeg intenziteta kanalizacijski sustav brže dostiže svoj maksimalni kapacitet te oborinske vode preplavljuju ulice. Kao što je napomenuto u prethodnom potpoglavlju, oborinske vode se prikupljaju u mješovitom sustavu odvodnje otpadnih voda ili u odvodne ispusne kanale. Mješovite otpadne vode se ispuštaju u rijeku Kupu i rijeku Petrinjčicu kroz.

Oborinske vode

Slika 5. Ispust u rijeku Petrinjčicu



stranica31

U ruralnim područjima oborinske vode se rijetko prikupljaju i teku niz strminu preko ulica ili se slijevaju u kanale, rovove ili podpovršinske kraške formacije. Postojeće tlo i stijene omogućuju cijeđenje influenta u duboke slojeve. Hrvatske vode su nadležne za kanale ili rovove.

Postojeći sustav otpadnih voda u Petrinji ispušta otpadne vode direktno u rijeku Kupu i ne primjenjuje se pročišćavanje otpadnih voda. U naseljima bez kanalizacijskog sustava (Mošćenica, Nova Drenčina i Novo Selipte) otpadne vode se ispuštaju u septičke jame.

Utjecaj ispuštanja iz sustava kanalizacije u aglomeracji Petrinji – Mošćenica (24 000 ES) izračunat je korištenjem specifičnog opterećenja korištenjem njemačke DWA-smjernica “Bemessung von einstufigen Belebungsanlagen” ATV-DVWK-A 131 (svibanj 2000). Smjernica određuje 60 g/ES/d za BOD5.

Područja koja nisu priključena na kanalizacijski sustav prikupljaju otpadne vode u septičke jame za koje se pretpostavlja da se višak odvodi do ispusnih preljeva. To znači da se otpadne vode infiltriraju u podzemne vode.

Pročišćavanje otpadnih voda

Ulaganja u sektor opskrbe vodom

Sustav opskrbe vodom u Petrinji i okolnim ruralnim područjima zahtijeva obnovu mreže i nova ulaganja.

Što se tiče poboljšanja opskrbe vodom u ruralnim područjima, Privreda d.o.o. namjerava proširiti mrežu povezivanjem većine sela u budućnosti na opskrbu iz glavnih vodnih izvora i glavnih spremnika. Ovom mjerom bit će lakše nadzirati kakvoću vode vlastitim pročišćavanjem i kontroliranjem te mjeriti potrošnju vode postavljanjem vodomjera. Prije povezivanja sela u grupirane vodne sustave Privreda namjerava legalizirati nove sustave opskrbe vodom.

Dugoročne investicijske potrebe i program

Sustav opskrbe vodom grada Petrinje vodu osigurava, osim u samoj Petrinji, i u mjestima Mošćenica, Nova Drenčina i Novo Selište. Vodni izvori za ovaj sustav su polje izvora Pecki, izvor Hrastovica, polje izvora Križ Hrastovački.

Potrebni radovi su:

Petrinja

Obnova izvorišta Rekonstrukcija cjevovod dobavnih pravaca vodoopskrbe


stranica32

Rekonstrukcija cjevovoda u gradu Petrinji Rekonstrukcija vodosprema i crpnih stanica Izgradnja uređaj za pročišćavanje vode Proširenje postojeće distribucijske mreže Poboljšanje postojećeg sustava mjerenja potrošnje vode Izgradanja telemetrijskog sustav

Lokalni sustav Pecki opskrbljuje sela Gornja Bačuga, Donja Bačuga, Grabovac Banski, Luščani i Pecki. Vodni izvor ovog sustava je područje vrela Pecki.

Potrebni radovi su:

Pecki

Rekonstrukcija vodospreme Izgradnja pročišćivača vode Rekonstrukcija cjevovoda Poboljšanje zaštite izvorišta Telemetrijski sustav

Sjeverno-zapadni prsten opskrbljuje sela Gora, Strašnik, Sibić, Župić i Graberje. Sustav opskrbe vodom za sela G. Mokrice, Sr. Mokrice, D. Mokrice, Međurače, Dumače, N. Farkašić i Nebojan je u izgradnji i započet će s radom u 2014. godini.

Potrebni su sljedeći zahvati:

Sjeverno-zapadni prsten

Cjevovod Graberje – Glinska Poljana – Slana – Vratečko Nove distribucijske mreže za tri sela

Ovaj sustav će opskrbljivati sljedeća sela: Brest Pokupski, Mala Gorica, Petrovec, Zažina, Dužica iLekenik. Samo sela Brest Pokupski i Mala Gorica pripadaju području Petrinje. Za sad nema javnog sustava opskrbe vodom u sedam sela. Ljudi koriste bunare opremljene vjedrima. Bunari se obično nalaze na privatnim posjedima.

Novi sustav opskrbe je u fazi projektiranja.

Sjeverni prsten

Sela Taborište i Hrastovica imaju lokalni sustav opskrbe koji datira od polovice 70.-ih prošlog stoljeća. Vodni izvor ovog sustava je smješten sjeverno od Hrastovice u šumi. To je izvor imena Mesarićevo vrelo. Tijekom suhih razdoblja nije dostatno za

Hrastovica – Taborište


stranica33

opskrbu ova dva sela. Budući da je ovaj sustav lokalan, nema vodomjera na privatnim priključcima. Stoga nema kontrole koja bi pokrivala potrošnju vode.

Kako bi se poboljšala ova situacija, planira se izgradnja posve nove vodoopskrbne mreže za ova dva sela.

Potrebni zahvati su:

Rekonstrukcija vodospreme Izgradnja/rekonstrukcija cjevovoda Izgradnja/rekonstruki distribucijske mreže Vodomjeri Ventil (zasun) za regulaciju tlaka

Predviđena je vodoopskrba sela smještenih južno od Hrastovice i Taborišta. Ta će se sela snabdijevati kroz dva glavna dovodna pravca koja će kretati od Hrastovice i Taborišta. Izvor vode za oba dovodna pravca bit će vrelo Hrastovica jer je opskrba iz tog izvora pouzdana. Sela koja treba opskrbiti dovodnim pravcima koji polaze od Taborišta su: Donja Budičina, Moštanica, Petkovac, Blinja, Bijelnik, Stražbenica, Deanovići i Klinac. Sela koja treba opskrbiti dovodnim pravcima koji polaze od Hrastovice su: Čuntić, Hrvatski Čuntić, Prnjavor Čuntički, Donja Mlinoga, Jabukovac, Kraljevčani, Veliki Šušnjar, Tremušnjak, Mačkovo Selo, Miočinović i Dragotinci.

Južna sela

Ulaganja u sektor odvodnje

Petrinja ima kombinirani kanalizacijski sustav. Danas postoji cca 41 km kanalizacijske mreže. Sustav ne pokriva područje cijelog grada, stoga će mreža biti proširenja oko 44 km. Proširenjem mreže će naselja Novo Selište i Nova Drenčina biti uključenu u kanalizacijsku mrežu.

Petrinja

U Mošćenici je potrebne potpuna izgradnja sustava odvodnje jer trenutno tamo ne postoji nikakav sustav. Potrebno je izgraditi 26 km mreže. Također je potreban tlačni cjevovod koji bi priključio sustav na UPOV Petrinja.

Mošćenica

Učinkovita metoda za smanjivanje problema povratnih voda i preopterećenja sustava odvodnje je izgradnja retenacijskih bazena za oborinsku vodu. Predviđena je izgradnja 5 retencijskih bazena.

Retencija za oborinske vode


stranica34

Tablica 16. Karakteristike retencijskih bazena (RB)

Spremnik Zapremina (m³) Dotok Q (l/s)

RB 1 900 Sliv 12, 11.1, 11, 10.1, 10, 15.1 2 953

RB 2 200 Sliv 3, 2 1 477 RB 3 250 Sliv 15.2, 8, 9, 7, 6 1 655 RB 4 500 Sliv 5.1, 5, 4, 1.1, 1 3 342 RB 5 100 Sliv 13, 14 543


2.3.5. Postupanje s otpadom

Na području Grada Petrinje otpad skuplja komunalno poduzeće „Komunalac Petrinja“ d.o.o. iz Petrinje i odlaže ga na odlagalištu otpada "Taborište" gdje se otpad odlaže od 1973. godine. Nema sustavnog zbrinjavanja opasnog otpada nastalog iz proizvodnje, dok se nekoliko poduzeća bavi otkupom korisnog otpada.

2.3.6. SWOT analiza infrastrukture Grada

SNAGE − Dobra tranzitna prometna pozicija – koridori sjever-jug/istok-zapad RH

SLABOSTI

− Slaba povezanost Grada sa ostalim dijelovima RH − Nevaloriziran prometni pravac autoputa Popovača-Tušilović-more − Neadekvatno gospodarenje otpadom i otpadnim vodama ugrožava biološku

raznolikost i vode − Nerazvijena mreža opskrbe pitkom vodom, posebno izoliranih naselja, te

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda − Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog položaja i mogućnosti

pograničnih područja − Izoliranost zaselaka i naselja, slaba lokalna prometna povezanost/nedostatak

adekvatnog javnog prijevoza

PRILIKE − Rastući interes ulagača u obnovljive izvore energije − Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša i prirode − Izgradnja željeznice

PRIJETNJE − Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih

institucija − Nerazmjerna ulaganja u infrastrukturu s obzirom na broja korisnika − Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i zemljišne knjige


stranica35


Razvojni problemi Razvojne potrebe Prometna infrastruktura

− Zapuštenost cestovne, riječne i željezničke prometne infrastrukture onemogućuje potpuno iskorištavanje povoljnog geostrateškog položaja

− Velik prometni pritisak − Nerazvijenost javnog prometa − Zanemarenost obnovljivih izvora u

proizvodnji energije − Ratno stradala pruga

o Prometno rasteretiti gradske sredine izgradnjom obilaznih cestovnih pravaca, te izradom plana razvoja javnog prijevoza izradom studije energetske učinkovitosti u javnom prometu i izradom studije ruralnog razvoja nerazvrstanih cesta

o Valorizirati autoput Popovača-Tušilović-more

o Sanirati, modernizirati i rekonstruirati cestovnu i željezničku mrežu

Javne telekomunikacije

− Slabo razvijene telekomunikacije − Slaba primjena novih tehnologija u

Gradu

o Povećati pokrivenost Grada bežičnom internet mrežom

o Unaprijediti postojeću brzinu mreže o Unaprijediti informacijsko-

telekomunikacijske tehnologije o Upotreba novih tehnologija u upravljanju

poslovnim procesima i promicanje novih pristupa u komunikaciji s građanima

Opskrba energijom

− Skupa isporuka toplinske energije na Sajmištu

o Provođenje mjera sukladno Zakonu o tržištu plina

o Jačati svijest o važnosti obnovljivih izvora energije, te ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz tih izvora

Vodoopskrba i odvodnja − Nezadovoljavajuća pokrivenost Grada

vodoopskrbnom i kanalizacijskom mrežom, te sustavom opskrbe stanovništva pitkom vodom

− Nema izgrađenog cjelovitog kanalizacijskog sustava s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

− Zastarjelost cjevovoda uzrok je velikih gubitaka vode i energije

− Nezadovoljavajući sustav javne odvodnje (nezadovoljavajući osnovni zahtjevi urbane sredine)

− Ne postoji pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode se skupljaju u septičke spremnike s preljevima u okolne kanale

− Septički talog se ne zbrinjava redovno − U nekim područjima septički spremnici

nisu vodopropusni − Otpadne vode se infiltriraju u tlo ili male

rječice i potoke

o Povećati pokrivenost Grada vodoopskrbnom i kanalizacijskom mrežom, te sustavom opskrbe stanovništva pitkom vodom

o Izgraditi sustave za pročišćavanje otpadnih voda

o Unaprijediti kvalitetu vodno komunalne infrastrukture u i izvan gradskih sredina

o Smanjiti rizik od poplava dodatnim ulaganjima u izgradnju riječnih nasipa

o Ulaganja u modernizaciju sustava odvodnje


stranica36

− Oborinske vode slijevaju se u odvodne kanale.

− Opasnost od poplava zbog neodgovarajućeg sustava zaštite

Postupanje s otpadom − Ne postojanje odlagališta otpada − Nepostojanje sustavnog gospodarenja

otpadom − Nepostojanje infrastrukture za primarnu

selekciju otpada − Needuciranost građanstva o sortiranju

otpada

o Sustavno podizati ekološku svijest građana širenjem kulture odgovornog postupanja s otpadom

2.4. Kulturno-povijesna baština Zaštita i očuvanje kulturnih dobara obveza je temeljena na zakonskim odredbama, ali i osjećaju odgovornosti svake zajednice da njeguje i čuva svoja kulturna dobra. Budući je tijekom ratnih razaranja uništeni devastiran najveći dio petrinjskog kulturnog dobra, aktivnosti su usmjerene na minimum zahvata,zbog nedostatka financijskih sredstava, na prioritetnim dijelovima baštine na području Grada Petrinje. Za obnovu crkvenih objekata župe su zatražile sredstva od Ministarstva kulture RH i Sisačko-moslavačke županije,a ovisno o njihovom prihvaćanju i odobrenim sredstvima u idućoj godini bi se izmjenama i dopunama gradskog proračuna osigurala potrebna sredstva za realizaciju projekata. Prošlost Grada Petrinje i Banovine kao graničnog područja, ostavila je brojne tragove u spomeničkoj baštini. Na području Grada brojni su arheološki lokaliteti, sakralne i civilne građevine, memorijalna baština, spomen-obilježja, etnološka baština kao i zaštićena kulturno-povijesna cjelina u središtu Grada i u neposrednoj blizini Strossmayerovog šetališta.


stranica37

Tablica 17. Popis nepokretnih kulturno povijesnih dobara u Gradu Petrinji

R.b. Lokalitet Kulturno dobro (naziv/opis) Postojeći status zaštite

A Povijesna naselja i dijelovi naselja ( Povijesne graditeljske cjeline)

1. Petrinja Kulturno-povijesna cjelina (dio grada) Z 2122 B Povijesni sklopovi i građevine

1. Hrvatski Čuntić

Povijesni sklop franjevačkog samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog s neposrednim okruženjem

Z 1593

C Civilne građevine

Župni dvorovi

1. Gora Kurija župnog dvora PZ 2. Mala Gorica Kurija župnog dvora Z 1450

Stambene građevine, kurije

1. – 23. Petrinja Zidane katnice: Z 1601, Z 1599, Z 796, Z 797, Z 798, Z 799, Z 800, Z 801, Z 802, Z 803, Z 804, Z 805, Z 806, Z 807, Z 808, Z 809, Z 1600, Z 810, Z 811, Z 812, Z 813, Z 814, Z 815

24. Gora Zidana katnica Z 5229 25. Mala Gorica Kurija na starom kaptolskom imanju, katnica Z 1443

Civilne građevine javne namjene - škole 1. Petrinja Zgrada stare škole, Gundulićeva 3, katnica Z 1917 2. Petrinja Zgrada stare škole, Gundulićeva 5, katnica Z 1918

Ostale civilne građevine (građevine javne namjene, poslovne građevine, zanatske i industrijske građevine, komunalne građevine)

1. Petrinja zgrada željezničkog kolodvora Z 1596

2. Petrinja Gradska munjara, Šetalište Kapetana Knezića 1 Z 1598 3. Petrinja stara klaonica „Gavrilović“, Mihanovićeva ulica Z 1594 4. Petrinja zgrada Vinogradsko - voćarske škole, keč. 4340/1 Z 3657

5. Petrinja zgrada gradskog kupališta, keč. 112 (1317) i 113 (1316/2) PZ

D Sakralne građevine Župne crkve

1. Gora Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Z 1416 2. Hrastovca Župna crkva sv. Bartola PZ

3. Hrvatski Čunčić

Hrvatski Čunčić franjevački samostan i župna crkva sv. Ante Padovanskog Z 1593

4. Mala Gorica Mala Gorica župna crkva sv. Juraj Z 1449 5. Petrinja Župna crkva sv. Lovre R

Parohijske crkve 1. Bližnja Parohijska crkva sv. Ilije Z 1447 2. Jašavica Parohijska crkva sv. Georgija Z 1595

Kapele 1. Brest Pokupski Kapela sv. Barbare (župa Mala Gorica) PZ

2. Gora Kapela sv. Ivana i Pavla (župa Gora) Z 1445

3. Mala Gorica Kapela Majke Božje Snježne (župa Mala Gorica) Z 1451

4. Mošćenica Kapela sv. Jakova (župa Petrinja) Z 1446 5. Pecki Kapela sv. Ivana Glavosjeka (župa H.Čuntić) Z 1448


stranica38

Z (R) - kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH

Izvor:www.glasila.hr/Glasila/SV/SV1712.pdf

Kategorije kulturnih dobara:

PZ - prijedlog zaštite E - evidentirana kulturna dobra lokalnog značaja

6. Petrinja Kapela sv. Nikole (parohija Petrinja) Z 1597

7. Taborište Kapela sv. Petra (župa Hrastovica) Z 1415

8. Gora Grobna kapela Majke Božje Gorske PZ E Arheološka baština

Arheološki lokalitet 1. Gora Samostan i crkva sv. Marije, 13. St. Z 1416 2. Klinac Arheološko nalazište Klinac Z4557

3. Petrinja, šuma Kotar Rimska cesta PZ

4. Petrinja, šuma Kotar Rimsko vrelo PZ

5. Petrinja, Novo Selište Prapovijesni nalazi PZ

6. Petrinja Drum Potencijalno nalazište PZ Fortifikacijska arhitektura

1. Čuntić, Gradina Ostaci ule Čuntić, 16. St. Z 4403

2. Hrastovica Utvrde s ostacima crkve sv. Duha, 14. St. PZ 3. Klinac Kaštel Klinac, Klimna gora, 10. st. Z 4557 4. Pecki Utvrda Pecki PZ F Memorijalna baština

Javna plastika

1. Petrinja skulptura „Čovjek i bik“, u kompleksu tvornice „Gavrilović“ E

2. Župić Spomenik J. Jelačiću E Spomen obilježja vezana uz događaje iz II. svjetskog rata

1. Šamarica Mjesto partizanskog logora, Čavić Brdo R 2. Šamarica Mjesto partizanskog logora, Kaline R

Stara rimokatolička groblja 1. Petrinja Staro rimokatoličko groblje sv. Roka PZ 2. Petrinja Staro rimokatoličko groblje sv. Trojstva PZ G Parkovna arhitektura

1. Petrinja Strossmayerovo šetalište Z (unutar zone A cjeline)

H Etnološka baština 1. Mošćenica Ulica A. Starčevića 77 Z 4820


stranica39

2.4.1. SWOT analiza kulturno – povijesne baštine

SNAGE

− Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških lokaliteta, sakralne i tradicijske arhitektonske baštine

− Značajna nematerijalna baština - sokolarstvo UNESCO-va zaštita − Velik broj KUD-ova i udruga u kulturi – čuvara tradicijske baštine − Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske

baštine − Tradicijska multikulturalna gastronomija

SLABOSTI

− Nepostojanje kulturne strategije − Slaba kulturna suradnja na EU i nacionalnoj razini − Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno

povijesne baštine − Nedostatno valorizirana i nezaštićena materijalna i nematerijalna baština − Nedovoljno iskorištena kulturno-povijesna i tradicijska baština u svrhu

razvoja turističke ponude − Nedostatno proučavanje predane baštine (mitovi i legende)

PRILIKE

− Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

− Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)

PRIJETNJE − Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom baštinom


Razvojni problemi Razvojne potrebe − Nedovoljna uključenost kulturno-

povijesne baštine u turističku ponudu − Slaba kulturna suradnja na EU i

nacionalnoj razini − Manjak financijskih sredstava za

ulaganja u obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture

− Oštećenost pojedinih spomenika ratnim razaranjima

− Devastiranost povijesne jezgre

o Intenzivno povezivanje Petrinje i ostalih europskih gradova kroz zajedničke programe u kulturi

o Poticanje programa vezanih uz tradiciju grada i lokalne legende

o Jačati pozicioniranje i promidžbu bogate kulturno – povijesne baštine kao važnog elementa njene turističke ponude

o Nastaviti obnovu ratom oštećenih kulturnih spomenika

o Osnivanje Muzeja Banovine

2.5. Gospodarstvo Područje Grada Petrinje, kao i cijele Županije, susreće s tipičnim problemima tranzicijskih zemalja (regija), kao što su nestimulativno poslovno okruženje, malen broj zdravih velikih i srednjih tvrtki, izočnost poslovnoga samopouzdanja te aktivna i dinamična rasta malih i srednjih poduzetničkih tvrtki. Iako se i druge hrvatske županije susreću sa sličnim problemom, ovdje je gospodarska situacija osobito osjetljiva s obzirom na izrazit problem nezaposlenosti te lokalni političari i pučanstvo


stranica40

moraju i sami promišljati radikalne promjene vlastite perspektive i preuzimati strategijsku kontrolu nad vlastitim resursima i razvojem. Riječ je o nužnosti planiranja konkurencijske budućnosti regije, pronalazeći kvalitetne odgovore na ključna pitanja: Kako doseći konkurencijski održiv razvoj gospodarstva, a da se pri tomu ne

upropasti prirodna osnova; Kako stvoriti obrazovni sustav i potaći inovacije poduzetničke inicijative,

sukladno tržišnim potrebama regije; Kako podići rast i blagostanje stanovništva regije izborom ključnih i objektivno

razvojno-potentnih sektora. Privlačnost je ovoga prostora posebno aktualna u kontekstu ulaska u Europsku uniju glede tretmana vlasništva, jer ovaj rijetko atraktivan prostor s visokom koncentracijom prirodnih ljepota i spomenika kulturno-povijesne baštine nadomak zemalja Europske unije, postao je svojevrsni predmet političkih interesa spram Hrvatske.

2.5.1. Gospodarske značajke područja Grada Petrinje

Tablica 18. Opći pokazatelji gospodarskih značajki

Stupanj razvijenosti Petrinja spada u 2. skupinu jedinica lokalne

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka

Republike Hrvatske Proračunski prihod JLS po stanovniku 2.578,00 kn

Stopa obrazovanosti 82,8%

Stopa nezaposlenost 20,9 %

Dohodak po stanovniku 23.488 (podatak iz 2008.)

Do 1991. godine Petrinja je imala razvijene industriju i obrtništvo, pri čemu se posebno mogu izdvojiti Gavrilović, Slavijatrans, Finel, IGM Ciglana. Nakon rata ova se poduzeća (izuzev dijelom poduzeća Gavrilović) uglavnom nisu uspjela restrukturirati te trenutno stanje karakterizira loša i zastarjela opremljenost te slabo poslovanje. Poljoprivredna proizvodnja, zbog još uvijek dijelom miniranih područja i zastarjele tehnologije, također nije razvijena. Govedarstvo, koje je nekad kroz kooperaciju bilo vezano uz tvrtku Gavrilović, danas nije objedinjeno i svedeno je na mali broj gospodarstava bez većeg ekonomskog značaja. Ista je situacija i sa svinjogojstvom koje bez kooperantske mreže stagnira. Pčelarstvo, za kojim postoji interes od strane poljoprivrednika, nešto se aktivnije razvija (provedba edukacija) ali je također suočeno s brojnim problemima plasmana proizvoda. Voćarstvu, koje je prije svega vezano uz šljivu, krušku i jabuku, također nedostaje jači zamah u smislu


stranica41

novih stabala i većih agrotehničkih zahvata. Međutim, vrijedno je spomenuti da postoji trend udruživanja proizvođača te zajedničkih promotivnih nastupa na tržištu.5

Tablica 19. Index razvijenosti Grada Petrinje

Index razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja određenog područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja, te stoga slijedeća tablica prikazuje navedeno.

Prosječni dohodak percapita

Prosječni prihodi

proračuna percapita

Prosječna stopa

nezaposlenosti Kretanje stanov.

Udio obraz. stan. u stan. 16-65 godina Indeks razv.

2011. 2008.-2010. 2008.-2010. 2008.-2010. 2010./2001. 2001.

Petrinja 87,18% 34,17% 77,69% 104,50% 94,47% 80,07%

Izvor: www.grad-glina.hr/uploads/2013/03/LRS_LAG-ZG-T_FINAL_ZA-APPRRR.pdf Sukladno podacima iz tablice, vidljivo je kako se Grad Petrinja nalazi u II kategoriji, odnosno u kategoriji između 75%-100% nacionalnog prosjeka razvijenosti. Razvoj gospodarstva Grada Petrinje određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture, ali i činjenicom kako se još uvijek područje Grada Petrinje oporavlja od ratnih posljedica koje su gotovo uništile gospodarski sektor. Prema gospodarskim predispozicijama, prostor Grada karakterizira razvoj prerađivačke djelatnosti, trgovine i usluga. Od ukupnog broja registriranih gospodarskih subjekata, prema obliku registracije, poseban segment predstavljaju obrti kojih je na području Grada Petrinje aktivno 342 (Izvor:www.obrtnici.info/katalog/loc/3/Petrinja/18/), dok vrlo mali dio gospodarskog sektora čine zadruge, a koje imaju iznimno veliku važnost u razvoju ruralnih područja. Uzrok činjenici malog broja zadruga leži uglavnom u nepovjerenju ljudi za udruživanjem u zadruge koji ima svoje povijesne korijene. Prema podacima HOK-a u Gradu Petrinji djeluje 515 gospodarskih subjekata. Grad Petrinja će morati posvetiti pažnju jačanju zadruga, posebno proizvodnih i turističko-uslužnih kako bi jačao individualne proizvođače putem udruživanja. Velik broj obrta ukazuje na opstanak obrtničke tradicije na prostoru Grada Petrinje. Važno je napomenuti kako na prostoru Grada, kod trgovačkih subjekata, prevladava trgovina, prerađivačka industrija, uslužne djelatnosti i poljoprivreda i šumarstvo, dok su obrti

5 Strateški plan razvoja turizma destinacije Petrinja 2013.

većinom orijentirani na usluge i trgovinu.

http://www.grad-glina.hr/uploads/2013/03/LRS_LAG-ZG-T_FINAL_ZA-APPRRR.pdf�

http://www.obrtnici.info/katalog/loc/3/Petrinja/18/�


stranica42

Također, iznimno je važno napomenuti kako se na prostoru Grada Petrinje nalaze i tradicijski obrti

koji bi se aktivnim djelovanjem trebali održati, ali i proširiti njihov broj revitalizacijom tradicijskih obrta kojima su se stanovnici bavili, poput lončarstva i obrade drveta koji su gotovo nestali.

Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 153/09) i Uredbe o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10). Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine. Na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prema prosjeku RH u: I. skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH. Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75% prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka RH.

Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 153/09) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 89/10) iz srpnja 2010. godine Sisačko – moslavačka županija je uvrštena u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave. Grad Petrinja je uvrštena u II. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Sisačko - moslavačke županije iznosi 38,70 %, a indeks razvijenosti Grada Petrinje iznosi 67,30 %.


stranica43

Tabela 1. Pokazatelji razvijenosti Grada Petrinje

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelj u odnosu na nacionalni prosjek

Indeks razvijenosti i skupine


Prosječni izvorni prihodi

percapita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva

16 – 65 godina


Prosječni izvorni prihodi

percapita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva

16 – 65 godina

Indeks razvijenosti Skupine

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010. – 2001. 2011. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010. – 2001. 2011.

SMŽ

(pot

pom

ognu

to

podr

učje

)

25.429 2.336 24,1% 90,8 72,31% 64,20% 14,83% 17,81% 1,14% 64,3% 38,70% <75% I.

Gra

d Pe

trin

ja

(pot

pom

ognu

to

podr

učje

)

24.505 1.218 26,3% 102,0 74,80% 80,4% 36,2% 73,5% 104,5% 93,6% 67,30% 50-75% II.

Izvor:http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405


stranica44

2.5.1.1. Zaposlenost i nezaposlenost U 2013. godini je Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo analizu koristeći rezultate posljednjeg popisa stanovništva i broja nezaposlenih po gradovima u Hrvatskoj, te na temelju rezultata analiza pokazuje kako je najteže posao pronaći u Petrinji i Đakovu. Rezultati analize su zastrašujući: oni pokazuju da je udio nezaposlenog u ukupnom stanovništvu u radnoj dobi još prije dvije godine dosegao udio od gotovo 20 posto. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole, nezaposleni su još u vrijeme popisa stanovništva činili 19,5 posto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 65 godina, što se može opisati kao socijalna katastrofa. Prema podacima o broju nezaposlenih u Gradu Petrinji iz travnja 2013. godine, koji su vidljivi u sljedećoj tablici, u Gradu Petrinji je nezaposlenost od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva (16.210 osoba - prema popisu stanovništva iz 2011. godine) bila cca 20,7%, te se može zaključiti da je stopa nezaposlenosti na području Grada jako visoka, a najviše je nezaposleno osoba mlađe životne dobi. Također, prema podacima objavljenim koncem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnom uredu Sisak, vidljivo je da se broj nezaposlenih u Gradu Petrinji i dalje kontinuirano povećava, te je tada iznosio 3.497 osoba. Nezaposlenost na području Grada Petrinje predstavlja gorući problem.

Tablica 20. Broj zaposlenih 1991. godine

Broj stanovnika

Broj zaposlenih Gospodarstvo Društvene

djelatnosti

32.522 8.854 7.504 1.350


Tablica 21. Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja krajem listopada 2013. godine Radno stanovništvo

15 – 64 (Popis stanovništva

2011.)

Nezaposleni (travanj 2013.)

Stopa nezaposlenosti (travanj 2013.)

Nezaposleni (veljača 2014.)

Stopa nezaposlenosti (veljača 2014.)

16.210 3.361 20,7% 3.497 21,6%

Izvor: www.vgdanas.hr/Info/Clanak/6753/nezaposlenost-u-gorici-8-1-posto.aspx, www.hzz.hr/default.aspx?id=15570

http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/6753/nezaposlenost-u-gorici-8-1-posto.aspx�

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=15570�


stranica45

2.5.2. Poduzetništvo Izgradnjom poduzetničkih zona želi se potaknuti razvoj gospodarstva na određenom području, riješiti prostorne probleme poduzetnika i poticati buduće poduzetnike na ulaganje. Ulaganjima i razvojem poduzetničkih zona na dugoročan se način pomaže poduzetnicima u rješavanju problema prostora, odnosno stvaranju uvjeta za nesmetani rad, korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru, te korištenje različitih povlastica ulaganja na tim prostorima, kao jezgri razvoja gospodarstva na određenom prostoru. Nositelj osnivanja, izgradnje i financiranja poduzetničkih zona na svom području jest jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Petrinja. Osim izdvajanja proračunskih sredstava za izgradnju i opremanje zona, Grad Petrinja će i raznim olakšicama nastojati omogućiti poduzetnicima poslovanje u zonama, a nekim od slijedećih načina: građevinsko zemljište bez naknade ili po subvencioniranim cijenama s mogućnošću odgode plaćanja, oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa ili smanjenje komunalnog doprinosa, smanjenje komunalne naknade, olakšice za porez na tvrtku, te druge olakšice. Osnovna namjena osnivanja i razvoja poduzetničkih zona kao jezgri gospodarskog razvoja na području Grada Petrinje jest poticanje razvoja poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog gospodarskog razvoja, a isto tako racionalnijim korištenjem resursa (prostora, energije, infrastrukture) nastojat će se u potpunosti iskoristiti potencijali povoljnog geostrateškog položaja Grada.

Poduzetnička zona Mošćenica-Poljana smještena je u središnjem dijelu Sisačko-Moslavačke županije, na području Petrinje, na istočnom ulazu u Petrinju. Lokacija zone nalazi se na značajnom prometnom čvoru. Uz zonu prolazi državna cesta D-37 Sisak-Petrinja i buduća brza cesta Popovača-Petrinja-Karlovac kao i čvorište autoceste Zagreb-Sisak. Sjevernim rubom prolazi željeznička pruga Sisak-Petrinja. Riječna luka Sisak udaljena je 5 km, aerodrom u V.Gorici 40 km, luka Rijeka 220 km. Radi obavljanja svih poslova u svezi realizacije projekta poduzetničke zone u Petrinji, Grad Petrinja je 2010. godine osnovao društvo Poslovne Zone Petrinja d.o.o. U travnju 2014. Godine Grad Petrinje je raspisao javni natječaj za prodaju nekretnina u Poduzetničkoj zoni Mošćenica – Poljana, a na temelju članka 49. stavka 4. točke 7. Statuta Grada Petrinje („Službeni vjesnik“, broj 14/13), članka 12. Odluke o stjecanju, upravljanju, korištenju i raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Petrinje („Službeni vjesnik“, broj 33/10) i članka 2. Odluke o uvjetima, cijeni i prodaji nekretnina u Poduzetničkoj zoni Mošćenica – Poljana („Službeni vjesnik“, broj 09/14).

PODUZETNIČKA ZONA MOŠĆENICA-POLJANA


stranica46

PODUZETNIČKA ZONA MOŠĆENICA-POLJANA G

OSP

OD

AR

SKA

NA

MJE

NA

1. a) Pretežno industrijska

PROZVODNA b) Pretežno zanatska

2.

a) Proizvodna

POSLOVNA

pretežno industrijska namjena- predviđa smještaj manjih prerađivačkih i proizvodnih (industrijskih pogona), servisa, većih prodajnih i sl. prostora,komunalnih građevina, skladišnih prostora i garaža i sl. zanatska djelatnost-predviđa smještaj zanatskih proizvodnih pogona, servisa, prodajnih i sličnih prostora i građevina.

b) Poslovna

uslužna djelatnost- predviđa smještaj poslovnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, komunalno-servisnih i pratećih skladišnih prostora.

PROSTORNI POKAZATE-

LJI ZONE

− 10 ha – imovinsko pravni odnosi su riješeni, u vlasništvu je Grada − 19 građevnih čestica od 1504 do 8816 m2 − ukupna površina građevnih čestica je 72.091,70 m2 − površine infrastrukture (ceste,kanali) je 18.000,00 m2 − ostalo (zelene površine) je 800,00 m2

Gospodarske djelatnosti u zoni nisu ograničene ali prednost imaju programi koji najbolje iskorištavaju prirodne i ljudske resurse sa ekološki neštetljivim tehnologijama,visoke ekonomske i energetske učinkovitosti. Grad Petrinja područje je od posebne državne skrbi, zbog čega Republika Hrvatska i Grad različitim mjerama potiču razvoj gospodarstva ovog područja. Osim dobrog geoprometnog položaja, ulaganje u Poduzetničku zonu Mošćenica-Poljana poduzetnicima osigurava i brojne porezne olakšice te djelomično oslobađanje od plaćanja dijela gradskih naknada i pristojbi. Mogućnosti osposobljavanja i lakšeg zaposlenja Na području Grada Petrinje moguće je u okvirima javnih ustanova (POU Kotva, POU Hrvatski dom, Centar za šljivu i kesten) izvršiti prekvalifikacije za širok spektar zanimanja. Također, i u Sisku se pruža ista mogućnost u okvirima javnih ustanova koje djeluju u tom Gradu (POU Mencl, POU Algebra).

Podražavajuća infrastruktura

Površina zone OPREMLJENOST

10 ha imovinsko pravni odnosi riješeni

U v

lasn

ištv

u G

rada

Pet

rinje

Prometna infrastruktura

Izgradnja uređenih pristupnih prometnica i uređenih prometnica unutar zone. Predviđeno je uređenje parkiralište sa 32 parkirna mjesta na posebnoj parceli.

Komunalna infrastruktura

Novoizgrađena vodovodna mreža služit će za sanitarnu i protupožarnu potrošnju. Na području obuhvata plana predviđa se razdjelni sustav odvodnje fekalnih i oborinskih voda.

Energetska infrastruktura

Trenutno na području poduzetničke zone nije izgrađena planirana infrastruktura. Izrađeni su projekti za izgradnju samostalne trafostanice za opskrbu zone. U projektu su definirani i javna rasvjeta i električni priključci.

Telekomunikacije

Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje predjela DPU-a priključit će se na telekomunikacijsku mrežu Grada Petrinje na način kako to uvjetuje Hrvatski Telekom.

Plinovodna mreža Na spomenutom području izgraditi će niskotlačni plinovod koji će se preko planirane plinsko-redukcijske stanice spojiti na trasu lokalnog niskotlačnog plinovoda.


stranica47

Poduzetnička zona Mala Gorica osnovana je Odlukom Grada Petrinje o osnivanju zone 20. prosinca 2005. godine. Zauzima površnu od 83,39 ha i kao takva je provedena u dokumentima prostornog uređenja Grada. Lokacija poduzetničke zone utvrđena je na prostoru u Maloj Gorici, a na dijelu zone na površini od oko 150 000 m2 smješteno je prognaničko naselje. Postojeća infrastruktura pored zone je: električna energija kapaciteta 250 kWA , djelomičan vodoopskrbni sustav. Zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske pa je potrebno riješiti vlasničke odnose i status prognaničkog naselja. Nadalje je potrebno donijeti Odluku o izmjeni prostornog plana da bi se mogli riješiti gore navedene imovinsko pravne odnose s državom kroz dvije faze, tako da se u prvoj fazi riješi 69 ha, a ostatak nakon ukidanja prognaničkog naselja. Zona je namijenjena za obavljanje proizvodne djelatnosti, a trenutno tamo ne posluje niti jedan poduzetnik.

PODUZETNIČKA ZONA MALA GORICA

2.5.3. Turizam Turizam kao pokretač razvoja grada Petrinje je u inicijalnoj fazi razvoja. Turistička zajednica Grada Petrinje donijela je programski dokument Strateški plan razvoja turizma destinacije Petrinja u suradnji s Gradom Petrinja, Institutom za turizam i dionicima turističkog razvoja na području grada. Analiza turističke atrakcijske osnove grada Petrinje pokazala je da je područje grada izuzetno bogato resursima. Prvenstveno se ističe prirodna baština s prostranim šumama kestena, bogatstvom voda i vodotoka te pitomi brežuljci Zrinske gore, potom kulturno-povijesna baština manifestirana kroz materijalne ostatke prošlosti i kroz razna događanja i manifestacije koje oživljavaju petrinjsku povijest i njeguju tradiciju kao i bogat kulturni život. Strateškim planom identificiran je proizvodni portfelj koji kao glavne turističke proizvode navodi: gradski turizam temeljen na baštini, ruralni turizam i mototurizam. Kao komplementarni turistički proizvodi navode se: industrijski turizam, turizam vina, promatranje ptica i životinjskog svijeta, lov, sportski ribolov, planinarenje i cikloturizam. Turistička zajednica Grada Petrinje započela je s izradom Akcijskog plana razvoja turizma destinacije Petrinje s ciljem implementacije strategije, a kojim će se usmjeravati na izvršavanje postavljenih strateških ciljeva i daljnji razvoj turističkih proizvoda/doživljaja kako bi se ostvarila zacrtana vizija turističkog razvoja. Ukupnom razvoju destinacije pogoduje blizina emitivnih tržišta i povoljan geoprometni položaj. Ukupan broj noćenja, u 2013-toj godini, iznosio je 4.777 (radi usporedbe, broj noćenja u 2010.je iznosio3.354), dok je broj registriranih dolazaka bio 1.078 (2010. godine – 906 dolazaka), što ukazuje na boravak vikend turista (prosječan boravak po osobi na području Grada je 2,5 dana). Sva noćenja su ostvarena u privatnom smještaju, u kućanstvima registriranim za turizam (12 registriranih smještajnih kapaciteta/ 6 seoskog turizma), budući na cijelom području ne postoji niti jedan


stranica48

hotelski smještajni kapacitet. No ovo područje, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju baštinske osnove. Posebna razvojna prednost je što se poduzetničkom sektoru omogućuje korištenje poticajnih sredstava za razvoj ruralnog turizma iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Jedna od prioritetnih aktivnosti Grada Petrinje, a u svrhu razvoja turizma biti će prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude, a kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala diversifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora i svih njegovih stanovnika.

Tablica 22.Ostvareni dolasci turista (razdoblje siječanj – prosinac 2013.)

Izvor:www.dzs.hr

Tablica 23. Ostvarena noćenja turista (razdoblje siječanj – prosinac 2013.)

Izvor:www.dzs.hr

Grafikon 8. Struktura dolazaka i noćenja turista Grada Petrinje (I.-XII. 2013.godine)

Izvor: www.dzs.hr

Tablica 24. Turistička kategorizacija naselja u Gradu Petrinja

Grad Petrinja Ukupan broj

naselja

Turistički razred po naseljima

A B C D Bez kategorije

55 0 1 0 0 54 Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o

razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN 122/09

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Dolasci

Noćenja

73,8%

86,3%

26,2%

13,7% DomaćiStrani

Destinacija Dolasci turista Indeks I.-XII. 2013./ I.-XII. 2012.

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Sisačko - moslavačka ž. 27.224 15.058 12.166 112,7 103,9 125,7

Grad Petrinja 1.078 796 282 103,1 117,4 76,6

Destinacija Noćenja turista Indeks I.-XII. 2013./ I.-XII. 2012.

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Sisačko - moslavačka ž. 84.498 54.584 29.914 103,1 117,4 76,6

Grad Petrinja 4.777 4.124 653 113,8 126,9 68,9





stranica49

Vizija turističkog razvoja Grada Petrinje, kako je i navedeno u dokumentu Strateški plan razvoja destinacije, kao atraktivne kontinentalne turističke destinacije mora uzeti u obzir činjenicu da budući koncept turističkog razvoja valja zasnivati na postupnom uvođenju raznorodnih aktivnosti i/ili događanja ravnomjerno raspoređenih tijekom većeg dijela godine, a namijenjenih ponajviše izletničkoj potražnji, odnosno različitim ciljnim skupinama u segmentu turizma specijalnih interesa. Pritom nema sumnje da najveći broj turističkih proizvoda i/ili iskustva cjelokupnog projektnog područja moraju biti temeljeni na prednostima geoprometnog položaja Grada Petrinje, smještenog u neposrednoj blizini Siska te nedaleko od Zagreba (izleti) te na glavnom prometnom turističkom tranzitnom pravcu Plitvice –Lonjsko polje(tranzit), tako i na specifičnoj resursno-atrakcijskoj osnovi Grada (riječno područje Kupe i Petrinjčice, pitomi obronci Zrinske gore, kulturna i povijesna tradicija samog Grada, gastronomska tradicija), ali i na rastućem potencijalu sve bogatije palete kulturnih, zabavnih i sportskih događanja. Drugim riječima, u budućem turističkog razvoju Grada Petrinje sve većina glasak valja postupno stavljati na: proizvode zasnovane na adekvatnoj valorizaciji najvrjednije materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine grada, a što podrazumijeva proizvode temeljene na suvremenoj kulturnoj produkciji namijenjene ponajviše tržištu događanja (koncerti, kazalište predstave, povijesna događanja, folklor, pučke/ulične manifestacije, prigodna tradicionalna događanja, vjerske manifestacije i sl.,)proizvode zasnovane na aktivnostima u prirodi, od relaksirajućeg boravka u ruralnom okruženju do zahtjevniji sportsko-rekreacijskih aktivnosti, u kombinaciji s dokoličarskom edukacijom. Razvoj turizma se mora temeljiti na sljedećim konceptualnim idejama, odnosno ciljevima turističkog razvoja destinacije:6

1. Stvaranje poticajnog socijalnog okruženja za turistički razvoj Grada

Da bi se turizam mogao razvijati kao jedna gospodarska aktivnost ideju njegova razvoja trebaju razumjeti i prihvatiti brojni dionici tog razvoja. Prije svega, lokalno stanovništvo koje ima veliku ulogu u stvaranju turističkog doživljaja treba podržati razvoja turizma. Zbog toga ono mora razumjeti sve pozitivne i eventualne negativne aspekte tog razvoja kao i svoju ulogu u njemu. Da bi se stvorila poticajna klima potrebno je kontinuirano provoditi edukacije lokalne populacije kako bi se, prije svega, upoznala s raznolikošću i potencijalima svoje resursne osnove i važnosti usmene promocije kao i ulogom svakog pojedinog člana te zajednice u brizi o svojoj vlastitoj imovini koja čini dio te destinacije. Zatim, također je važno osigurati kontinuirane brige o zaštiti okoliša i kulturnih dobara, stvarati preduvjete za osposobljavanje malih i srednjih poduzetnika koji već investiraju ili žele investirati u turizam (ugostitelji, OPG-ovi i SDR.) te osigurati edukacije o važnosti i načinima njegovanja tradicionalnih lokalnih vrijednosti (stil života i običaji) i načinima njihove

6Strateški planrazvoja turizma destinacije Petrinja, 2013.


stranica50

prezentacije. U suštini, ključno je iz turizma kao dodatne, gotovo hobi aktivnosti privatnih poduzetnika razviti turističku ponudu.

2. Uređenje destinacije za život i posjet Svaka turistička destinacija u kojoj turisti mogu osjetiti „brigu“ za detalje stvara ugođaj za boravak turista i podiže razinu njihova zadovoljstva. Zbog toga je uređenje destinacije jedan od glavnih zadataka koju je potrebno kontinuirano provoditi. Pri tome je važno, u što je većoj mjeri moguće, odgovorno se odnositi prema svih naslijeđenim vrijednostima i sačuvati ih u što je više mogućem izvornim oblicima jer oni čine Petrinju posebnom. Uređenje destinacije bitno je prije svega za zadovoljstvo življenja u ovome Gradu.

3. Stvaranje turističke infra i supra strukture Da bi se turistički proizvodi mogli koristiti i da bi se cijela turistička ponuda uspješnije komercijalizirala potrebno je povećati kvalitetu raspoložive smještajne ponude. Postojeće objekte moguće je urediti u skladu s turističkim iskustvima koji se ovdje nude pa se tako mogu tematizirati (obiteljski pansioni, boravak u ruralnim prostorima). Dobar primjer za to je objekt Tišinić. Dalje, kad je riječ o ugostiteljskoj ponudi cilj je povećati raznolikost ponude u smislu nuđenja tradicionalnih jela, izgleda i ambijenta objekata, kvalitetu usluživanja. Uz ovu ponudu, a s obzirom na razvoj turističkih proizvoda, cilj je u destinaciji imati ponudu kvalitetnih trgovina specijaliziranih za pojedine tržišne niše (NR. ponuda opreme za hodanja i planinarenje, mogućnost najma bicikala, ribički pribor i sol.).

4. Stvaranje zanimljivih turističkih proizvoda S ciljem stvaranja konkurentske prednosti Petrinje kao izletničke turističke destinacije potrebno je stvoriti niz privlačnih turističkih proizvoda koji će u sebi imati ugrađeni dio specifičnosti Petrinjskog kraja. To znači da će se naglašavati prirodne ljepote i raznolikost resursne osnove pa je cilj stvarati teme koje su tržištu relevantne i zanimljive. Iste je potrebno aktivno promovirati te nuditi najprije na bližim tržištima, a onda razvojem ponude i šire u regiji.

5. Stvaranje prepoznatljivosti Petrinje kao turističke destinacije Iako je stvaranje prepoznatljivosti na tržištu često dug i složen proces rad na prethodno navedenim strateškim ciljevima voditi će etabliranju Petrinje kao turističke destinacije i stvaranju njene prepoznatljivosti. To bi trebalo voditi povećanju turističkog prometa i intenziviranju turističkih aktivnosti. Da bi se ostvario ovaj cilj važno je uspostavljati djelotvoran i koordiniran pristup marketingu, posebno promociji i prodaji.


stranica51

2.5.4. Poljoprivreda

U Republici Hrvatskoj obiteljska poljoprivredna gospodarstva prosječne su veličine 2,7 ha, i obrađuju 5,3 međusobno odvojene proizvodne čestice prosječne veličine 0,5 ha. Zbog usitnjenosti proizvodnih čestica stvaraju se povećani troškovi u obradi, sjetvi, zaštiti i žetvi, pa se poljoprivrednim gospodarstvima umanjuje dohodak i konkurentnost na tržištu. Kako bi se riješio navedeni problem i kako bi poljoprivredna imanja bila održiva i profitabilna potrebno je provesti agrarnu reformu, tj. poduzimati mjere za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pomoću arondacije i komasacije.

Tablica 25Usporedba strukture stanovništva u obavljanju poljoprivredne djelatnosti 1991. godine

Grad Petrinja Broj stanovnika Nepoljoprivredno Poljoprivredno

1 2 3 Ukupno 32.522 24.908 7.614


Tablica 26. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno

raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta, ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo

zemljište, ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

1 2 3 4 5 6 7 8 Sisačko – moslavačka

županija 27.184 87.990,94 56.214,83 46.669,20 12.121,48 2.575,85 31.776,11 86.817

Grad Petrinja 2.399 9.231,47 5.507,56 4.962,15 710,81 165,40 3.723,91 9.152 Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.



stranica52

Tablica 27. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno (2+3+4+5+6+8+10)

oranice i vrtovi

povrtnjaci (na

okućnici, korišteni

za vlastite

potrebe)

livade pašnjaci

voćnjaci vinogradi

rasadnici i košaračka vrba i dr.

Ostalo zemljište, ha

ukup

no

od to

ga:

plan

tažn

i

ukup

no

od to

ga:

plan

tažn

i

ukup

no

od to

ga:

neob

rađe

no

poljo

priv

red

no z

emljiš

te

od to

ga:

šum

sko

zem

ljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Sisačko –

moslavačka županija

56.214,83 37.046,86 292,47 13.063,71 4.014,35 1.297,81 237,33 485,51 258,56 14,12 31.776,11 14.707,12 13.057,75

Grad Petrinja 5.507,56 3.253,04 27,10 1.326,46 601,92 272,77 17,35 25,52 4,84 0,75 3.723,91 2.027,33 1.304,44

Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Ukupno poljoprivredno zemljište Grada Petrinje prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine iznosi 5.507,56ha i čini svega 9,8% od ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta cijele Sisačko - moslavačke županije, odnosno udio obradivog poljoprivrednog zemljišta čini 59,66% od ukupno raspoložive površine zemljišta Grada. Korišteno poljoprivredno zemljište je u većini u vlasništvu kućanstava. Od toga se pod oranicama i vrtovima nalazi 59,06 %, pod livadama 24,08%, zatim slijedi poljoprivredno zemljište pod pašnjacima (10,93 %), te je nadalje zastupljeno voćarstvo u postotnom udjelu od svega 4,95% . Šumsko zemljište pokriva 1.304,44 ha, dok veliku stavku predstavlja i 2.027,33 ha neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, što bi se različitim mjerama trebalo staviti u funkciju. Poljoprivrednu djelatnost Grada Petrinje karakterizira usitnjenost poljoprivrednog zemljišta. Usitnjenost proizvodnih čestica stvara velike probleme i ograničenja u organizaciji profitabilne učinkovite poljoprivredne proizvodnje, i jedan je od glavnih ograničavajućih čimbenika za brži razvoj poljoprivrede. .



stranica53

2.5.4.1. Stočarstvo - govedarstvo i svinjogojstvo

Tablica 28. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom

zemljištu

Broj kućanstava

ukupno s 1 govedom 2 3 4 5 6 7 - 10 11 - 15 16 - 20 više od 20

goveda 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Sisačko - moslavačka županija 5.495 1.433 1.187 704 532 362 255 511 239 105 167

Grad Petrinja 561 125 114 69 65 42 29 57 28 10 22

Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Tablica 29. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Broj kućanstava

ukupno s 1 svinjom 2 3 4 5 6 - 10 11 - 20 21 - 50 više od 50

svinja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Sisačko - moslavačka županija 16.967 1.383 3.527 2.644 2.084 1.291 2.691 2.178 979 190

Grad Petrinja 1.518 105 309 224 179 107 235 224 102 33

Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.




stranica54

2.5.4.2. Voćarstvo

Tablica 30. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema korištenome

poljoprivrednom zemljištu

Broj kućanstava

sa š

ljivam

a

s ja

buka

ma

s kr

uška

ma

s tre

šnja

ma

s vi

šnja

ma

s br

eskv

ama

i ne

ktar

inam

a

s m

arel

icam

a

sa s

mok

vam

a

s ci

trusi

ma

(man

darin

ke

i ost

alo

južn

o vo

će)

s or

asim

a

s ba

dem

ima

s lje

šnja

cim

a

s m

aslin

ama

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Sisačko-

moslavačka županija

19.349 19.802 16.096 7.952 8.131 5.716 3.429 652 138 16.325 39 3.989 18

Petrinja 1.706 1.705 1.405 800 576 497 298 34 5 1.286 - 291 - Izvor: www.dzs.hr, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Poljoprivredna proizvodnja područja Grada Petrinje teško se oporavlja nakon Domovinskog rata. Zemljište je minirano i zapušteno, a na gospodarstvima je uništena mehanizacija i otuđena stoka. Stanovništvo je uglavnom starije životne dobi, a mladima koji su voljni baviti se poljodjelstvom značajan problem je i još uvijek neobnovljena kooperacije između Gavrilovića i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tradicionalno govedarstvo na području Grada Petrinje temelji se na uzgoju visokokvalitetnih pasmina. S obzirom na konfiguraciju terena, kvalitetu krme i tendencije u proizvodnji dvije najzastupljenije pasmine su simentalska (smeđe- bijela) i holstein-friesien (crno- bijela) pasmina.



stranica55

Od ratarskih kultura najviše se uzgajaju kukuruz, ječam, triticale i zob pretežno za ishranu stoke. Svinjogojstvo je svedeno na minimum čemu je uzrok nerazvijena kooperantska mreža, odnosno nije riješeno pitanje tržišta jer tvornica Gavrilović vlastitom proizvodnjom i uvozom repromaterijala, odnosno sirovine za preradu zadovoljava svoje proizvodne potrebe. Ovčarstvo i kozarstvo su u ekspanziji, no i u ovim granama stočarstva opetovano se pojavljuje isti problem neosiguranog tržišta. Izbor pasmina ne zadovoljava i adekvatan je nedovoljnoj naobrazbi potencijalnih uzgajivača ovaca i koza. Značajno mjesto također imaju lov i ribolov na petrinjskim rijekama i u bogatom petrinjskom lovišnom području. Kapaciteti u pčelarstvu iskorišteni su tek 5 %, stoga se radi na edukaciji uzgajivača pčela i kontroli proizvoda. U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, kruška i jabuka, orah i lješnjak za koje postoje izvrsni uvjeti proizvodnje, a razvija se povrtlarstvo i što sve osobito veseli vinogradarstvo. Vrativši se nakon vojno-redarstvene akcije Oluja iz četverogodišnjeg progonstva mnogi su Petrinjci obnavljajući svoje domove obnavljali i svoje vinograde i kleti na okolnim vinorodnim petrinjskim brežuljcima nastavljajući, ali i proširujući i njegujući tradicionalnu i u pjesmama opjevanu povezanost Petrinjaca i vinove loze.

2.5.5. SWOT analiza gospodarstva

SNAGE

GOSPODARSKE ZNAČAJKE I NEZAPOSLENOST − Prirodni resursi (zemljište, šume, vode) − Povoljni klimatski uvjeti (sunce, vjetar, geotermalni izvori za korištenje

obnovljivih izvora energije) − Povoljan geostrateški položaj i dobra prometna povezanost sa susjednim

zemljama − Dobra prometna povezanost i infrastruktura na lokalnoj razini − Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji- sirovine za prerađivačku industrijsku − Dobra suradnja s institucijama na lokalnoj razini − Raspoloživi ljudski resursi - obrazovani mladi ljudi PODUZETNIŠTVO − Postojanje poduzetničke infrastrukture, poduzetničkih zona TURIZAM − Postojanje strategije razvoja destinacije − Dobro očuvana priroda, dijelom i zakonom zaštićena − Ugodna i zdrava klima − Očuvanost izvorne kulturne i povijesne baštine − Tradicionalna graditeljska baština − Gostoljubivost domicilnog stanovništva − Autohtona gastronomska ponuda i bogata eno gastronomska ponuda − Sve veći broj seoskih gospodarstava u funkciji ruralnog turizma POLJOPRIVREDA − Visokokvalitetno, zdravo i nezagađeno zemljište − Raspoloživi značajni vodni resursi − Povoljni pedološki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju − Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji


stranica56

− Razvijene gotovo sve grane poljoprivrede (ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo)

− Registracija poljoprivrednika u skladu sa propisima

SLABOSTI

GOSPODARSKE ZNAČAJKE I NEZAPOSLENOST − Vidljive posljedice ratnih zbivanja − Nedostatak proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta − Zastarjela tehnologija malog i mikro gospodarstva − Nedostatak poduzetničkog duha i tromost u prihvaćanju promjena − Nedostatak ljudi s razvijenim menedžerskim i marketinškim vještinama − Mali broj brendiranih proizvoda − Niska kapitaliziranost gospodarstvenika − Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva − Nedovoljna iskorištenost poslovnih zona − Visoka stopa nezaposlenosti – osobito mladih ljudi − Teška zapošljivost određenih skupina stanovništva − Neodgovarajuća kvalifikacijska i obrazovna struktura radne snage − Nedovoljno institucija za prekvalifikaciju radne snage PODUZETNIŠTVO − Slaba razvijenost poduzetničke infrastrukture kao posljedica niskih investicijskih

ulaganja i slabe umreženosti poduzetnika − Poduzetnici posluju ispod praga ekonomičnosti TURIZAM

− Nedovoljna iskorištenost turističkih potencijala − Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura − Nedovoljna povezanost i suradnja među poslovnim subjektima − Nedovoljno smještajnih kapaciteta − Odlazak kapitala i kvalificirane radne snage sa područja Petrinje − Nedovoljno stručno obrazovanje lokalnih zajednica i turističkih djelatnika − Nedovoljna turistička promidžba i informiranost − Nedovoljno diversificirana turistička ponuda − Nedovoljna izbrendiranost regije − Slaba financijska moć turističkih poduzetnika

POLJOPRIVREDA − Miniranost poljoprivrednog zemljišta – onemogućen pristup plodnom tlu − Zapuštenost poljoprivrednih površina − Usitnjenost poljoprivrednih posjeda s velikim brojem malih poljoprivrednih

gospodarstava i nepovezanost između poljoprivrednika − Nedovoljna iskorištenost velikog poljoprivrednog potencijala − Nedovoljan postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne

proizvodnje, te niska produktivnost i tržišna nekonkurentnost − Nedostatak poljoprivrednih proizvoda − Nedostatak robnih marki − Nedostatak proizvoda s certifikatom koji omogućava prodaju − Nedovoljna zaštita izvornog proizvoda i zemljopisnog podrijetla − Tradicionalni pristup proizvodnji i prevelika orijentiranost na ratarsku

proizvodnju − Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta − Mehanizacija neprimjerena današnjim potrebama - nepostojanje strojnog

prstena − Nedovoljno razvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda − Nedostatak zadruga i vodećih udruga i nedovoljno razvijeni kooperantski odnosi − Mala količina navodnjavanih površina − Nepovoljna starosna struktura i razina obrazovanja poljoprivrednika − Veliki broj nelegaliziranih objekata − Nedostatak vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja


stranica57

PRILIKE

GOSPODARSKE ZNAČAJKE I NEZAPOSLENOST − Otvaranje granica i novih tržišta - povezivanje s partnerima iz EU − Decentralizacija sredstava i razvoj ruralnih područja − Pristup EU fondovima − Jačanje preradbenih kapaciteta − Osnivanje poduzetničkih inkubatora − Razvoj informatičke i telekomunikacijske mreže − Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, geotermalni izvori, biomasa) –

potencijali za nove tehnologije − Usklađivanje sa zakonskim normama razvijenog EU tržišta i veća spremnost na

usvajanje novih znanja i tehnologija − Otvaranje novih radnih mjesta − Podizanje kvalitete radne snage − Povećanje dostupnosti svih informacija vezanih uz tržište rada/ponude i

potražnje za radnom snagom − Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba PODUZETNIŠTVO − Usklađivanje poslovanja obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima

međunarodnog tržišta, te poticanje kreiranja regionalnih brandova − Jačanje izvozne orijentacije glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i

prehrambene industrije, te proizvodnje elektroničke opreme i računala − Kreiranje i provedba programa poticanja poduzetničke umreženosti, suradnje s

poduzetničkim institucijama i poduzetničkim centrima i zonama − Stabilan bankarski sustav te stabilna tečajna i inflacijska stopa olakšavaju

investicije i trgovinu − Jedinstveno tržište EU sa slobodom kretanja (roba, osoba, usluga i kapitala) TURIZAM − Korištenje EU fondova za investicije u svrhu obnove i razvoja cjelokupnog

područja − Bolja prekogranična suradnja u svrhu razvoja cijele regije − Očuvanost eko sustava i ekološka proizvodnja za razvoj eko turizma POLJOPRIVREDA − Otvaranje tržišta - povećana mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda na

EU tržište − Povezivanje i zajednički nastup na tržištu − Osnivanje zadruga, udruga i klastera u poljoprivrednoj proizvodnji − Zdrav okoliš kao razvojni potencijal − Racionalno korištenje vodnih resursa za navodnjavanje − Korištenje obnovljivih izvora energije − Poticanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta poticajnim mjerama u

poljoprivredi − Rješavanje problema poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu davanjem

u zakup i prodajom − Veća ulaganja u razminiranja poljoprivrednih površina − Veća ulaganja u modernizaciju i proširenje sustava navodnjavanja polj. površina − Poticajne mjere za razvoj voćarstva i vinogradarstva − Poticajne mjere za razvoja stočarstva i povećanje stočnog fonda − Ekološka proizvodnja i tradicionalne tržnice eko proizvoda na EU tržištu − Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda − LAG-kao okosnica ruralnog razvoja


stranica58

PRIJETNJE

GOSPODARSKE ZNAČAJKE I NEZAPOSLENOST − Visoka reguliranost EU zakonodavstva − Velika inozemna konkurencija − Zatvaranje velikih sustava u sebe bez izgradnje kooperativnih odnosa − Nedovoljna povezanost obrazovnih institucija s potrebama gospodarstva − Nemogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova zbog nepripremljenosti

projekata i osoblja − Visoka nelikvidnost u uvjetima otežanog poslovanja − Odlazak mladih obrazovanih ljudi iz Grada Petrinje − Fluktuacija radne snage − Odljev kvalificiranih kadrova − Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na tržištu

rada − Neusklađenost obrazovnih programa s potrebama rada (manjak ponude

pojedinih programa i nedostatna kvaliteta postojećih programa) PODUZETNIŠTVO − Trend pogoršanja pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti − Vrijeme potrebno poduzećima za usklađivanje s normama i standardima EU − Nedovoljan institucionalni odgovor na zakašnjela plaćanja, neplaćanja, prisilne

provedbe ugovora i ostale administrativne probleme − Konkurencija iz EU na hrvatskom tržištu − Propadanje obrtništva i trgovine zbog nekontroliranog ulaska na tržište velikih

trgovačkih lanaca TURIZAM − Loša demografska slika, starenje stanovništva, smanjeni natalitet i iseljavanje − Inozemna konkurentnost i jeftinije susjedne zemlje − Nestabilne klimatske promjene − Nedostatak dodatnih sadržaja − Nedovoljna brendiranost proizvoda i područja − Pad kupovne moći stanovništva − Apatija stanovništva, posebno mladih − Prilagođavanje novim zakonima i propisima EU POLJOPRIVREDA − Opasnost od pretvaranja napuštenog poljoprivrednog zemljišta u šumsko

zemljište − Velika inozemna konkurencija − Monopol velikih proizvođača − Nema jasne nacionalne strategije poljoprivrednog razvoja − Visoka reguliranost normi i zakona u EU i nejasni propisi − Potreba prilagodbe u proizvodnjama i asortimanu proizvoda zahtjevima EU − Ograničeni zemljišni resursi raspoloživi malim gospodarstvima − Nepovoljni kriteriji za dodjelu zemlje malim poljoprivrednicima − Nedovoljan nadzor nad repromaterijalom i zaštitnim sredstvima − Nepredvidivost plaćanja/nemogućnost naplate zbog opće nelikvidnosti − Teža dostupnost povoljnih kreditnih linija za male poljoprivrednike


stranica59


Razvojni problemi Razvojne potrebe Gospodarske značajke

− Smanjenje izvoza u svim sektorima gospodarstva

− Visoka stopa nezaposlenosti, glavna je kočnica gospodarskog napretka

− Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada

Jačati gospodarske potencijale kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti

Stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zanimanja

Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sl.)

Poduzetništvo

− Nepostojanje poduzetničkog inkubatora − Nepostojanje kreativno-edukativnih

radionica za mlade poduzetnike − Propadanje obrtništva i trgovine zbog

nekontroliranog ulaska na tržište velikih trgovačkih lanaca

o Osmišljavanje radionica za poticanje mladih poduzetnika (kreativne radionice, vikend škole, posjete uspješnih poduzetnika)

o Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta, te poticati kreiranje regionalnih Brankova kao način sprječavanja zatvaranja i propasti obrta

o Jačati izvoznu orijentaciju glavnih izvoznih djelatnosti, prerađivačke i prehrambene industrije

Turizam

− Nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala Grada

− Pad turističkog prometa − Neizgrađenost turističke infrastrukture

(biciklističke, pješačke,planinarske staze, vinske ceste, sportski tereni… )

− Slaba orijentiranost poljoprivrednih domaćinstava za turizam

− Manjak smještajnih kapaciteta, te nedostatna opremljenost postojećih

o Jačati uključivanje izvornih proizvoda i eno-gastronomskog naslijeđa kao dijela kulturnog naslijeđa u turističku ponudu

o Promovirati izvorne poljoprivredne proizvode kao važan dio atrakcijske osnove destinacije, kroz tematske rute i udružen u turističku ponudu (objedinjeno ugostiteljstvo, poljoprivredna proizvodnja i suvenirski obrti)

o Stvaranje poticajnog socijalnog okruženja za turistički razvoj Grada

o Uređenje destinacije za život i posjet o Stvaranje turističke Ingra i

suprastrukture o Stvaranje zanimljivih turističkih

proizvoda o Stvaranje prepoznatljivosti Petrinje kao

turističke destinacije Poljoprivreda

− Onemogućen pristup plodnom tlu zbog opasnosti od mina

− Neriješenost imovinsko-pravnih odnosa − Usitnjenost poljoprivrednih parcela − Neorganiziranost tržišta poljoprivrednih

Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati iskorištenost poljoprivrednog zemljišta

Davanjem u zakup i prodajom riješiti problem poljoprivrednog zemljišta u


stranica60

površina − Posljedice ratnih šteta još uvijek su

prisutne u stočarstvu − Prevladava ekstenzivan pristup

poljoprivrednoj proizvodnji, usitnjeni posjed s velikim brojem malih poljoprivrednih gospodarstava

− Mali postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje

državnom vlasništvu Jačati ulaganja u razminiranja

poljoprivrednih površina Uspostaviti i provoditi integriran pristup

rješavanja imovinsko pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta

Poticati udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge

Ulagati u modernizaciju i proširenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

Intenzivirati razvoj voćarstva i vinogradarstva

Poticati razvoj stočarstva i povećanje stočnog fonda

Osnivanje kooperativa

2.6. Društvene djelatnosti

2.6.1. Predškolski odgoj i školstvo

Tablica 31. Popis obrazovnih ustanova na području Grada Petrinje PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE Vrtić Petrinjčica

OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Dječji istraživački centar Prva osnovna škola Petrinja Osnovna škola Dragutina Tadijanovića Osnovna škola Mate Lovraka(Područna škola Češko selo) Osnovna škola Jabukovac Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Srednja škola Petrinja (prehrambeni tehničar, veterinarski tehničar, mesar, voćar-vinogradar-vinar, cvjećar)

VISOKO OBRAZOVANJE Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji

GLAZBENA ŠKOLA „Fran Lhotka „ Sisak- Područna škola Petrinja CJELOŽIVOTNO UČENJE

Pučko otvoreno učilište Kotva Centar za šljivu i kesten

Izvor: www.uhrvatskoj.com/kotva-petrinja, www.petrinja.hr, www.ufzg.unizg.hr/o-fakultetu

Ustanove za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje na području Grada Petrinje su dobro raspoređene i odražavaju potrebe lokalnih stanovnika. Dječji vrtić Petrinjčica smješten je u jednom centralnom i tri područna objekta, a svojim programima obuhvaća oko 350 djece. U vrtiću se organizira program njege, odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, od navršenog dvanaestog mjeseca života sve do polaska u školu.

http://www.uhrvatskoj.com/kotva-petrinja�

http://www.petrinja.hr/�

http://www.ufzg.unizg.hr/o-fakultetu�


stranica61

O djeci raspoređenoj u 15 odgojnih skupina brine 30 odgojitelja, pedagog, viša medicinska sestra, administrativno i tehničko osoblje, volonteri i ravnatelj. Na području Grada Petrinje nastava se odvija u 5 osnovnih i jednoj srednjoj školi s približno 2.600 učenika. Osnovna škola Dragutina Tadijanovića ima u svom sastavu Područne škole u Mošcenici i Maloj Gorici, a u sklopu Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" iz Gora djeluje i Područna škola u Nebojanu. Također, već nekoliko godina u Prnjavoru Čuntićkom uspješno djeluje i Dječji istraživački centar, kojim upravlja udruga za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih „Petrinjčica“, a čiji je cilj uvođenje novih načina učenja i upoznavanja prirode u izvornoj stvarnosti. Međutim, u petrinjskim školama nema psihologa i socijalnih radnika, radi tek jedan defektolog, a broj pedagoga je nedostatan iako je u nastavni proces uključeno približno 80 učenika s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju, kronični bolesnici i učenici s poremećajima u ponašanju) koji zahtijevaju individualan stručni rad. 200 učenika prima socijalnu pomoć, no taj broj nažalost, mogao bi biti i veći. Veliki je broj učenika putnika. Vidljiva je prostorna opterećenost pojedinih škola jer nije u funkciji mreža škola. U Petrinji se nalazi i Visoka učiteljska škola i Pučko otvoreno učilište. Davne 1862. U Petrinji je započelo sustavno osposobljavanje budućih učitelja koje traje i danas. Učiteljsko učilište u Petrinji djelovalo je pod različitim nazivima – Učiteljska škola, Pedagoška akademija, Visoka učiteljska škola. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 13. veljače 2007. Visoka učiteljska škola u Petrinji pripojena je Učiteljskome fakultetu u Zagrebu te novi naziv ustrojbene jedinice glasi: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji. Uz osnovni program učiteljskoga studija, studenti mogu birati neki od modula: hrvatski jezik, informatika, likovni ili odgojne znanosti, s tim da se pojedini moduli ne nude svake godine. Nema studija s engleskim i njemačkim jezikom. Može se studirati odgojiteljski studij.Kapacitet Otvorenog pučkog učilišta Kotva djelomično je iskorišten zbog složene administrativne procedure. Naime, proces prekvalifikacije i dodatnog školovanja dosta je dugotrajan i kompliciran.

2.6.2. Zdravstvo i socijalna skrb Popis zdravstvenih i socijalnih ustanova i subjekata Zdravstvena skrb na području Grada Petrinje je pravilno raspoređena i adekvatna potrebama stanovnika. Na raspolaganju su opće ambulante, stomatološke ambulante i ljekarne, ali isto tako, nedostatak se manifestira u neadekvatnoj službi


stranica62

hitne zdravstvene pomoći. U Gradu Petrinja postoje 3 javna i 2 privatna doma umirovljenika, te organiziran sustav pomoći u kući kako za starije osobe tako i za osobe s posebnim potrebama, a provode se u suradnji s nadležnim državnim tijelima, uz potporu jedinice lokalne samouprave. Na području Grada brojne su osobe korisnici nekog od oblika socijalne skrbi. O njima brinu stručnjaci Centara za socijalnu skrb Petrinja, Glina i Sisak. Na prostoru Grada, za marginalne/osjetljive i socio-ekonomski ugrožene skupine brine se i organizacija Crvenog Križa Petrinja.

Tablica 32. Popis zdravstvenih i socijalnih ustanova i subjekata na području Grada Petrinje

PODRUČJE DJELOVANJA R.b. NAZIV USTANOVE/SUBJEKTA

ZDRAVSTVENE USTANOVE I

SUBJEKTI

1. Dom zdravlja Petrinja 2. Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić 3. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zrinus Petrinja 4. Društvo zdravlja, Petrinja 5. Optika Ghetaldus, Petrinja 6. Flash Optika, Petrinja 7. Ljekarna FARMACIA, Petrinja 8. Ljekarna Ljerka Kovačićek, Petrinja 9. Ljekarne Baričević, Petrinja 10. Ljekarne Crnković, Petrinja 11. Ljekarne Crnković, Petrinja 12. Ordinacija opće med. Blanka Jurišić - Grahovac, Petrinja 13. Ordinacija opće med. Gordana Lončarević, Petrinja 14. Ordinacija opće med. Mira Preradović - Grgić, Petrinja 15. Ordinacija opće med. Nevenka Stipić, Petrinja 16. Ordinacija opće med. Snježana Đilas - Mazalin, Petrinja 17. Ordinacija opće med. Zdravko Lochert, Petrinja 18. Ordinacija opće med. Željka Bifflin - Heski, Petrinja 19. Pedijatrijska ordinacija Dušanka Strižak, Petrinja 20. Pedijatrijska ordinacija Mihael Yagou, Petrinja 21. Stomatološka ordinacija Anica Pavković, Petrinja 22. Stomatološka ordinacija Ivančica MuškonČermak, Petrinja 23. Stomatološka ordinacija Margita Šimunić, Petrinja 24. Stomatološka ordinacija Petra Prodanović, Petrinja 25. Stomatološka ordinacija Tea Kosić, Petrinja 26. Stomatološka ordinacija Vera Šolić, Petrinja

USTANOVE I SUBJEKTI

SOCIJALNE SKRBI

27. Centar za socijalnu skrb Petrinja 28. Dom za starije i nemoćne, Petrinja 29. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Petrinja 30. Dom za starije i nemoćne Strižak, Petrinja 31. NOVI DOM-I.Q. d.o.o. 32. PETRINJČICA DOM d.o.o.

Izvor:www.zdravstvenamreza.com, www.ordinacija.hr/adresar, www.domovi-za-starije.com

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ustanova-za-zdravstvenu-njegu-u-kuci-zrinus/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/drustvo-zdravlja/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/flash-optika/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ljekarna-ljerka-kovacicek-mrpharm/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/474/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ljekarne-crnkovic/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/476/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-blanka-jurisic-grahovac-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-gordana-loncarevic-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-mira-preradovic-grgic-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-nevenka-stipic-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-snjezana-dilas-mazalin-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-zdravko-lochert-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/ordinacija-opce-medicine-zeljka-bifflin-heski-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/specijalisticka-pedijatrijska-ordinacija-dusanka-strizak-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/pedijatrijska-ordinacija-mikhael-yagou-drmed/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-anica-pavkovic-drstom/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-ivancica-muskon-cermak-drstom/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-margita-simunic-drstom/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-petra-prodanovic-drstom/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-tea-kosic-drstom/�

http://www.ordinacija.hr/adresar/ustanova/stomatoloska-ordinacija-vera-solic-drstom/�

http://www.mspm.hr/adresar_ustanova/centri_socijalne_skrbi/centar_za_socijalnu_skrb_petrinja�

http://www.mojkvart.hr/Petrinja/Dom-za-odrasle-starije-i-nemocne/Dom-za-psihicki-bolesne-odrasle-osobe-Petrinja-128742�

http://www.mojkvart.hr/Petrinja/Dom-za-odrasle-starije-i-nemocne/NOVI-DOM-I-Q-229184�

http://www.mojkvart.hr/Petrinja/Dom-za-odrasle-starije-i-nemocne/PETRINJcICA-DOM-284324�

http://www.zdravstvenamreza.com/�

http://www.ordinacija.hr/adresar�

http://www.domovi-za-starije.com/�


stranica63

Zdravstveni pokazatelji Standardizirana stopa smrtnosti 2002. godine na području Sisačko – moslavačke županije iznosila je 119,7/10.000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj bila 104,7/10.000 stanovnika. Vodeći uzroci smrti u ukupnoj populaciji SMŽ, pa tako i Grada Petrinje, su iz skupine cirkulacijskih bolesti koje u 2002. godini čine 54,5% svih smrti. Na drugom su mjestu novotvorine (23,1%), a na trećem mjestu su ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (5,1%). Gledajući po spolu, muškarci umiru od bolesti cirkulacijskog sustava (46%), novotvorina (27%) i ozljeda, otrovanja i SDR. (7%). Žene najčešće umiru od bolesti cirkulacijskog sustava (62%), novotvorina (19,4%) i bolesti probavnog sustava (3,6%). Pojedinačno, po dijagnozama, i žene i muškarci najčešće umiru od ishemične bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti, dok su treći najčešći uzrok karcinom traheje, bronha i pluća u muškaraca, a karcinom dojke u žena. U 2002. godini u SMŽ je umrlo 13 dojenčadi, od toga 12 mrtvorođeno ili staro od 0-6 dana. Perinatalna smrtnost iznosi 8,0/1000 ukupno rođene djece, i u razdoblju od 1993. – 2002. razdoblju nije puno odudarala od stope u Hrvatskoj. U 2001. godini u SMŽ je evidentirano 932 novooboljelih ljudi s dijagnozom novotvorine, 416 žena i 516 muškaraca. Nažalost, u usporedbi s ostalim županijama i Hrvatskom SMŽ se nalazila na 3. mjestu po broju novooboljelih žena i 2. mjestu po broju novooboljelih muškaraca. Pet najčešćih sijela raka čine ukupno 49,2% novih slučajeva raka u žene, te 53,6% u muškaraca, a koji su prikazani u slijedećim grafičkim prikazima. Grafikon 9. Prikaz najčešćih novih slučajeva sijela raka u razdoblju od 1996. – 2001.godine

Kretanje zaraznih bolesti na našoj županiji u prethodnom desetljeću može se ocijeniti kao razmjerno povoljno. To je prvenstveno rezultat dugogodišnjeg rada cijelog zdravstva na sprečavanju pojavljivanja i širenja zaraznih bolesti. Jedna od mjera za sprečavanje pojave i širenja zaraznih bolesti je cijepljenje. Bolesti protiv kojih se cijepi prema Programu obveznog cijepljenja nestale su (difterija, dječja paraliza) ili im je pobol uvelike reduciran (ospice, zaušnjaci, hripavac, rubeola,

Izvor: http://www.zdravi-gradovi.com.hr/media/1397/zupanija_sisacka-strateski_plan.pdf

27,65

5

74,6 Dojka

RektumŽeludacKolonMaternica

ŽENE

6,4

8,59,1

5,64,6

Rektum

Želudac

Prostata

Kolon

MUŠKARCI


stranica64

tetanus). Također, bolesti vezane uz niski higijenski i životni standard : trbušni tifus, bacilarna dizenterija, hepatitis A, pokazuju izrazitu regresiju učestalosti i stope oboljelih odgovaraju onima u razvijenim zemljama. Jedina zarazna bolest protiv koje se provodi cijepljenje, a pobol je još uvijek prevelik je tuberkuloza. U SMŽ, do 2002. godine je bilo oko stotinjak novooboljelih godišnje. Taj podatak SMŽ svrstava u sam vrh po broju oboljelih među županijama, te je u 2002. godini bila županija s najvećom stopom oboljelih koja je iznosila 56,6/100.000 st., dok je prosjek u Hrvatskoj 33,1/100.000 st. U 2003. godini broj oboljelih i stopa su bili manji nego prethodnih godina, te se očekuje da će rad svih zdravstvenih djelatnika na sprečavanju pojavljivanja i širenja tuberkuloze rezultirati daljnjim padom broja oboljelih. Socijalni pokazatelji Iz podataka Centara za socijalnu skrb u SMŽ je u 2002.godini vidljiv broj osoba tj. obitelji, koji su korisnici različitih oblika socijalne skrbi, kao i na području Grada Petrinje. Iz sljedeće tablice je vidljivo da je 2002. godine 2% stanovnika SMŽ, a čak 14% stanovnika Grada Petrinje, koristilo redovitu mjesečnu pomoć za uzdržavanje, a bio je prisutan je i trend porasta korisnika iz godine u godinu (razdoblje 1996. – 2002.)

Tablica 33. Prikaz broja korisnika različitih oblika socijalne pomoći

CZSS Pomoć za uzdržavanje7

Pomoć za uzdržavanje8

Povremena pomoć

Doplatak za

pomoć i njegu

Osobna invalidnina

Podmirenje pogrebnih troškova

Prava roditelja djeteta s

teškoćama u razvoju

Smještaj u dom

socijalne skrbi

SMŽ 3.682 8.359 6.45 1.414 491 114 70 592

Petrinja 778 1.892 285 164 59 14 10 97 Izvor: http://www.zdravi-gradovi.com.hr/media/1397/zupanija_sisacka-strateski_plan.pdf

Prioritetni zdravstveni problemi Na temelju „Slike zdravlja stanovništva Sisačko – moslavačke županije“ i „Programa rukovođenja i upravljanja za zdravlje“ iz 2004. godine definirane su smjernice i prioritetni zdravstveni problemi koji su prisutni kako na području Sisačko – moslavačke županije, tako i na području Grada Petrinje, a na temelju detaljno provedene analize i primjenom tehnike OSRP i PEARL. Prioritetni zdravstveni problemi su slijedeći:

1. Mladi i ovisnost 2. Stare i nemoćne osobe

7broj obitelji korisnika 8broj osoba-korisnika pomoći za uzdržavanje


stranica65

3. Kardiovaskularne bolesti 4. Ekologija 5. Duševno zdravlje

Mladi i ovisnost Osobito je potrebno poduzeti sve mjere da se spriječi, odnosno svede na minimum, eksperimentiranje sa alkoholom i psihoaktivnim sredstvima, a korisnike (bez obzira na fazu) što ranije otkrije i uputi u neki oblik tretmana, a s obzirom da je provedeno istraživanje pokazalo kako se drastično poveća broj korisnika mlađih od 16 godina. Dugoročno bi to značilo smanjiti broj korisnika svih alkoholnih i psihoaktivnih sredstava. Stare i nemoćne osobe Prema statističkim pokazateljima Sisačko-moslavačka županija, kao i Grad Petrinja svrstavaju se među stare županije i gradove. Dodatni problem je i naglo siromašenje stanovništva koje dovodi stare i nemoćne osobe u vrlo tešku situaciju jer nisu u stanju organizirati skrb o sebi bez pomoći društva,te određene materijalne pomoći. Na području SMŽ postoji i problem nedovoljnih kapaciteta domova za stare i nemoćne,koji su trenutno u većini slučajeva jedini adekvatni oblik rješavanja problema za ovu populaciju,ali i vrlo skup, te većini i nedostupan. Na području Grada Petrinje je po pitanju kapaciteta relativno zadovoljavajuća situacija. Analizom podataka dobivenih istraživanjem na području SMŽ (kvantitativnom i kvalitativnom metodom), uočena je povećana potreba za primjenom izvan - institucijske skrbi starijih osoba. U okviru izvan - institucijske skrbi treba se osigurati starijim osobama zdravstvena pomoć i njega u kući, pomoć u kući, pomoć u prehrani, pomoć u komunikaciji s okolinom itd. Cilj i smisao svake društvene skrbi o starim osobama morao bi biti odražavanje kvalitete življenja i što duži ostanak u obiteljskoj sredini.

Osnovni koncept navedenog Programa se upravo odnosi na izvaninstitucionalnu skrb starijih osoba, a čiji je koncept danonoćni nadzor i pomoć putem telefona za starije, nemoćne i invalidne osobe, a koji se po prvi put do sada pokreće u Sisačko –

Izvaninstitucionalna skrb starijih, nemoćnih i invalidnih osoba S obzirom na prethodno navedeni zdravstveni prioritet koji se odnosi na probleme vezane za starije i nemoćne osobe, te uočenu povećanu potrebu za izvan – institucionalnom skrbi od velike je važnosti spomenuti Program Tele centra „Niste sami“.


stranica66

moslavačkoj županiji (i u tom dijelu centralne Hrvatske). Socijalni dojavni sustav odgovara na potrebu povećanja sigurnosti i samostalnosti starijih i invalidnih osoba koje, unatoč svojoj bespomoćnosti žele što duže živjeti u svom stanu kao željenom okruženju, koji nemaju drugi izbor ili pak čekaju institucionaliziranu skrb. Korisnici sustava, u slučaju urgentnih stanja uslijed iznimne zdravstvene i druge ugroženosti, poziv za pomoć upućuju samo pritiskom na dugme koje nose na ruci kao sigurnosnu „narukvicu“ i to iz svakog dijela svog stana, od 0 - 24 sata, svih 365 dana u godini! Najvažnija prednost sustava za korisnike je da se neovisno o činjenici mogu li oni doći do telefonskog aparata ili ne uspostavlja nesmetana dvosmjerna komunikacija i u indiciranim okolnostima bez odlaganja upućuje potrebna pomoć. Čak i u situacijama kada korisnik zbog težine zdravstvenih problema uopće ne može komunicirati dovoljan je pritisak na tipku da dobije potrebnu pomoć. Program se može neograničeno razvijati na način da nije limitiran broj korisnika koji se mogu uključiti u Program. Provedba ovakvog programa predstavlja najveću moguću skrb prema socijalno i zdravstveno ugroženim korisnicima koja se uopće može organizirati na razini lokalne zajednice. Sustav ujedno predstavlja i veliko rasterećenje za obitelj, zdravstvo i socijalne institucije, a izravan je doprinos i prevenciji institucionalizacije starijih, nemoćnih i invalidnih osoba. Program je u cijelosti sukladan nacionalnoj i županijskoj strategiji razvoja, te specifičnim ciljevima resornih ministarstava (Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja), te je organiziran po normama Europske unije i u određenim europskim državama dio je socijalnog paketa velikih humanitarnih lanaca (Crveni križ, Caritas, Samaritanci, Malteški vitezovi). Grad Petrinja je 5 područje u Republici Hrvatskoj koje organizirano na ovaj način skrbi o potrebitim građanima te koji je organizirao pružanje usluga na najvišim europskim standardima S obzirom na značenje koje ovaj Program ima, postoji evidentna potreba za sufinanciranjem iz sredstava lokalne samouprave u nastavku njegove realizacije, a s obzirom da je do sada financiran jedino putem donacija i putem natječaja, uglavnom Ministarstva socijalne politike i mladih. Kardiovaskularne bolesti Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Svaki drugi čovjek u Hrvatskoj i SMŽ ima dijagnozu smrti neku od KVB. Gledajući pojedinačno po dijagnozama , najčešće se radi o ishemijskoj bolesti srca (infarkt miokarda) i cerebrovaskularnom inzultu . Ne samo da su KVB vodeći uzrok smrti u sveukupnoj populaciji, već su i vodeći uzrok smrti u ljudi mlađih od 55 godina.


stranica67

Iz prirodnog toka KVB-a proizlazi da se na njih učinkovito može djelovati samo prije pojave simptoma , a to znači prevencijom. Što se mjere prevencije počnu ranije provoditi, to su i rezultati bolji. Zbog toga najbolje rezultate daju mjere primarne prevencije jer je osnovno načelo primarne prevencije spriječiti izloženost stanovništva štetnim čimbenicima. Mjere primarne prevencije usmjerene su na mijenjanje načina života, odnosno onih navika koje se smatraju glavnim etiološkim agensima KVB-a. To su pušenje cigareta, neadekvatne prehrambene navike, zanemarivanje tjelesne aktivnosti, sprečavanje nastanka preteča KVB-a, kao što su debljina, hipertenzija i šećerna bolest. Činjenice da je svaki peti stanovnik SMŽ debeo, da svaki treći ima povišen krvni tlak, da gotovo svaki drugi stanovnik puši povremeno ili svakodnevno, da se samo 3% stanovnika zdravo hrani pokazuju svu veličinu i složenost problema, te značaj primarne prevencije . Ne smiju se zanemariti ni mjere sekundarne prevencije kojima se nastoje identificirati osobe s povećanim rizikom od obolijevanja od KVB-a, praćenje takvih osoba, rano prepoznavanje bolesti i odgovarajuće liječenje. U te mjere spadaju kontrola krvnog tlaka, kontrola masnoće i šećera u krvi, kontrola tjelesne težine itd. Ekologija U Sisačko-moslavačkoj županiji brigu o zaštiti okoliša vodi Županijski zavod za zaštitu okoliša, koji stručno prati i analizira stanje zaštite okoliša, te nevladine organizacije, koje uz monitoring organiziraju akcije u cilju jačanja ekološke svijesti zaštite okoliša. Stručne službe kontroliraju kakvoću zraka u industrijskim gradovima Sisku i Kutini. Prema državnom izvješću o stanju okoliša, može se zaključiti da je u Gradu Sisku povećana koncentracija H2S (sumporovodika), a u Kutini NO2 (amonijaka). U ostalim gradovima, pa tako i u Gradu Petrinji, gdje nema razvijene industrije, osim prometa, nema potencijalnih zagađivača zraka, tako da je zrak I. kategorije. Najrasprostranjeniji onečišćivač tla je otpad, odložen na brojna neodgovarajuća i neuređena mjesta, koja su uglavnom bez dozvola, te divlja odlagališta. Isto tako posebno onečišćenje tla predstavljaju mine, koje su veliki problem kako za okoliš, tako i za ljudske živote.

Duševno zdravlje ne znači samo odsustvo mentalne bolesti. Pod ovim pojmom podrazumijevamo načine na koje razmišljamo, osjećamo i djelujemo u različitim životnim situacijama, kako se nosimo sa stresom, kako se odnosimo prema drugim ljudima i kako donosimo odluke. Na duševno zdravlje, pored bioloških uzroka u velikoj mjeri utječe okruženje, od obiteljskog do šireg društvenog. Vrijeme u kojem živimo opterećeno je naglim i velikim, a nerijetko i traumatskim promjenama koje značajno utječu na duševno zdravlje. Traumatske posljedice rata, socioekonomska situacija, siromaštvo, besperspektivnost, razvodi brakova, migracije, starenje stanovništva i porast samačkih

Duševno zdravlje


stranica68

domaćinstava , nezaposlenost itd., sve su to čimbenici koji u značajnoj mjeri ugrožavaju sposobnost pojedinca da se nosi sa stresom svakodnevnog života i ugrožavaju njegovo duševno zdravlje. Rezultati istraživanja na području SMŽ pokazuju da izloženost ratnim stresorima izaziva negativne emocionalne posljedice kao što su : osjećaj beznađa i bespomoćnosti, druge depresivne simptome te brojne posttraumatske stresne reakcije. Stresnim situacijama i njihovim posljedicama izložena su i djeca.

2.6.3. Sport i kultura Tridesetak športskih udruga i klubova koji aktivno djeluju na području grada Petrinje zorno svjedoče o razvijenosti ovdašnjeg sporta i rekreacije. Najveće uspjehe postižu hrvači, nogometaši, rukometaši i plesači. Primjerice nekadašnji hrvački klub Gavrilović najtrofejniji je petrinjski šport (osvajali su naslove prvaka Hrvatske i Jugoslavije te zlatno odličje1984. godine na Olimpijadi u LA). U funkciji je i niz objekata (gradski nogometni stadion Mladost s pomoćnim igralištem, nogometni stadion Gavrilović s pomoćnim igralištem, rukometni stadion, gradska športska dvorana, hrvačka dvorana Gavrilović, kuglana Gavrilović i dva teniska igrališta Gavrilović), a osim Zajednica športskih udruga, na području Grada Petrinje djeluju sljedeći subjekti u području športa i rekreacije Grad Petrinja vodi brigu o svim oblicima poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti koji pridonose razvitku kulturnog života u Republici Hrvatskoj, a uključuje:

− sustavnu brigu o financiranju osnovnih potreba ustanova u kulturi te osiguravanje redovnog rada (plaće djelatnika i izdaci za materijal, usluge i programe),

− sustavna briga o osiguranju sredstava potrebnih za redovan rad udruga u kulturi,

− osiguravanje uvjeta za razvoj knjižničarske djelatnosti,što uključuje sustavnu brigu o nabavci knjižne i ne knjižne građe i dr.,

− osiguravanje uvjeta za obavljanje likovno-galerijske djelatnosti uz posebno − poticanje organiziranja izložbi radova domaćih autora, − sustavna briga o zaštiti kulturne baštine, − investicijsko održavanje i adaptacija objekata kulture, sakralnih i povijesnih

spomenika kulture, − osiguravanje uvjeta za akcije i manifestacije u kulturi koje će pridonijeti

razvitku i promicanju kulturnog života u gradu, − osiguravanje uvjeta za realizaciju programa među gradske, županijske i

međužupanijske kulturne suradnje od interesa za Grad Petrinju,


stranica69

− sustavna briga o održavanju i opremanju objekata u vlasništvu Grada Petrinje u kojima se odvijaju kulturne djelatnosti.

Ustanove u kulturi koje djeluju na području Grada Petrinje su POU Hrvatski dom Petrinja, te Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja.

Tablica 34. Popis kulturnih udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Petrinje 1. Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ Petrinja 2. Gradska limena glazba Petrinja 3. Matica hrvatska u Petrinji 4. Petrinjska udruga likovnih umjetnika „PETRIART“ 5. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Mošćenica“ Mošćenica 6. Kulturno-umjetničko društvo „Hrastovička gora“ Hrastovica 7. Kulturno-umjetničko društvo „Budičanka“Budičina 8. Kulturno-umjetničko društvo „Čuntićanka“ Hrvatski Čuntić 9. Kulturno-umjetnička udruga „Seljačka sloga“Graberje 10. Udruga pjevačkog zbora „LIRA“ 11. Udruga žena Gora - Sibić 12. SKD Prosvjeta - Pododbor Petrinja 13. Udruga „Izvor“ Hrvatski Čuntić 14. Pop-rock škola - Sisačka glazbena unija 15. Kulturno-umjetničko društvo „Banija“ Blinja 16. Foto video klub Petrinja 17. Udruga IKS

Izvor: Program javnih potreba u kulturi na području Grada Petrinje u 2014. godini

Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja je ustanova čiji je osnivač Grad Petrinja,a bavi se organizacijom i provođenjem programa koji su vezani za kulturu, umjetnost, edukaciju i obrazovanje odraslih. U sastavu Hrvatskog doma djeluju Galerija „Krsto Hegedušić“, Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj, Folklorni ansambl „Petrinjčica“, Petrinjski puhački kvartet i Literarno recitatorska sekcija. U prostoru ustanove smješteni su i djeluju Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja s odjelom za odrasle i dječjim odjelom (samostalna ustanova) i igraonicom, HPD „Slavuj“, PULU „PETRIART“, Petrinjske mažoretkinje, Petrinjski radio, Baletni studio „Harlekin“, Plesni studio „Petrina“ i Pjevački zbor Matice Hrvatske. POU Hrvatski dom Petrinja svoje programske aktivnosti ostvaruje kroz sljedeće djelatnosti: kazališne predstave, baletne predstave, dramsko-književne večeri i koncerte. Posebno je značajna galerijska djelatnost u Galeriji „Krsto Hegedušić“. Značajan je i rad Folklornog ansambla „Petrinjčica“ i Petrinjskog puhačkog ansambla. Pored gore navedenih programa u Domu svoje programe realiziraju i HPD „Slavulj“ Petrinja, Gradska limena glazba Petrinja, Petrinjske mažoretkinje,Turistička zajednica, sve petrinjske škole i dječji vrtić i dr. Održavaju se razni susreti, programi udruga i društava, predavanja, stručna predavanje i tečajevi. POU Hrvatski dom


stranica70

Petrinja pruža usluge najma prostora ili opreme, organiziranja određenih događanja i skupova te suorganizaciju različitih programa. Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja Djelatnost Knjižnice je prije svega zadovoljavanje potreba korisnika za knjižnom i ostalom knjižničnom građom, te pružanje informacija korisnicima usluga. Knjižnica se sastoji od Odjela za djecu i mlade, Odjela za odrasle, Dječje igraonice, Ureda ravnatelja, Priručne prostorije i Radija „Knjiški moljac“. Djelatnost Knjižnice obuhvaća nabavu, stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižne građe, izradu biltena prinova, kataloga i drugih informacijskih pomagala. Broj knjižne građe iznosi preko 35.238 jedinica koje se svakodnevno povećavaju kupovinom, donacijama ili otkupom Ministarstva kulture. Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja po Zakonu o knjižnicama pripada 4 tipu (narodne taj. gradske). Djelatnosti gradske knjižnice osim gore navedenih su pružanje različitih usluga kako bi se zadovoljile obrazovne i informacijske potrebe i potrebe za osobnim razvojem, uključujući tu razonodu ili slobodno vrijeme pojedinca i grupa. Kao što je vidljivo iz same misije knjižnice, Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja želi stvoriti mogućnost svim građanima da čitaju, uče, saznaju,budu obaviješteni, da jačaju svoje osobne kulturne, duhovne i demokratske potencijale, da upoznaju i koriste dobrobiti novih informacijskih tehnologija, da kreativno, kvalitetno i slobodno provode svoje vrijeme...i to bez obzira na njihovu dob, spol, društveni status, naciju, vjeru, rasu ... Posebno ističemo i potičemo rad s djecom i mladeži kroz aktivnosti u dječjem odjelu i dječjoj igraonici kao zalog budućih naraštaja svestrano obrazovanih i kulturnih ljudi koji će jednog dana raditi na dobrobit našeg grada i šire zajednice. Dakle, uloga današnje knjižnice u svijetu u svojim lokalnim sredinama daleko je od one koja je bila u svojim počecima sa svrhom prikupljanja, obrade, čuvanja i posudbe knjižnične građe. Knjižnice imaju vrlo važnu ulogu u izgrađivanju demokratskog društva omogućavajući pojedincu i grupama pristup širokom spektru znanja, ideja i mišljenja. Gradska knjižnica je ustanova koja podupire obrazovanje upravo zbog iznimne povezanosti i uske suradnje sa osnovnoškolskim, srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama, arhivima, udrugama, poduzećima i sl. kroz osiguravanje potrebite građe na svim dostupnim medijima. Budući da je pravo na informacije temeljno ljudsko pravo, sama knjižnica predstavlja sponu za pružanje relevantnih i točnih informacija, nadalje pruža prilike za osobni razvoj, kulturni razvitak, očuvanje identiteta, ima svoju društvenu ulogu kao javni prostor i mjesto okupljanja, mjesto gdje se razmjenjuju ideje iskustava, gdje se uči nenasilje i tolerancija, mjesto gdje se stvaraju i jačaju čitateljske navike pogotovo kod


stranica71

djece i mladeži još od rane dobi. Osiguravajući svoju ulogu u svemu navedenom knjižnica je i nositeljica promjena jer pridonosi stvaranju i održavanju dobro obaviještenog demokratskog društva. Knjižnica u pravilu ima pristup svim relevantnim izvorima informacija (tiskana, elektronička građa, „on line“ znanstvene baze podataka) stoga ima nezaobilaznu ulogu u gospodarskom i svakom drugom razvoju lokalne zajednice. Danas gotovo da nema niti jedne grane ljudske djelatnosti, a da znanja nisu zabilježena (na bilo kojem mediju ili mrežnom mjestu), sačuvana i dostupna svima kojima je to potrebno upravo kroz knjižnice i njene praktično besplatne usluge koje omogućuje lokalna zajednica. U knjižnici postoje tri odjela: Odjel za odrasle, Igraonica "Košnica", te Dječji odjel. Na Odjelu za odrasle pružaju se knjižnične usluge:

• srednjoškolcima • studentima • odraslim • umirovljenicima

U sklopu dječjeg odjela djeluje Košnica - igraonica dječjeg odjela Gradske knjižnice i čitaonice Petrinja. U tom prostoru svakodnevno se organiziraju radionice i igraonice za djecu od 3 do 6 godina. Obuhvaćena su djeca koja ne pohađaju vrtić te su zakinuta za socijalizaciju s drugom djecom na kvalitetan i organiziran način. Dakle, bitno je sustavno svakodnevno obrazovanje i organiziranje aktivnosti za djecu. Fond igračaka obogaćen je Darovnicom, te su kupljene igračke u vrijednosti 30.000,00 kn - didaktičke igračke kojima se djeca aktivno služe i neposredno uče. Igraonica "Košnica" je posebna po svojoj misiji pružanja informacija, odgajanju buduće čitateljske populacije te usvajanju znanja, vještina i navika mladih pred svim životnim izazovima koji ih čekaju. Dječji odjel namijenjen je:

• djeci predškolske dobi • pučkoškolcima • odraslima koji još uvijek pronalaze zanimljivosti koje posjeduje samo dječji

odjel • svima koji imaju dobru volju postati dio velike obitelji ljubitelja knjiga • djeci koja se žele igrati u igraonici koja djeluje u sklopu dječjeg odjela

Dječja knjižnica kao otvorena kulturna ustanova koja odgaja buduće čitatelje , svojim sadržajima , aktivnostima i raznim oblicima rada koje nudi: zadovoljava potrebe djece i mladeži za igračkom, slikovnicom i knjigom za igrom, druženjem.

Prema Standardima za narodne knjižnice, petrinjska knjižnica u odnosu na veličinu grada, broj stanovnika trebala bi djelovati na najmanje 910 m².


stranica72

Knjižnica ima nezaobilaznu ulogu u gotovo svim segmentima razvojnog programa. Sukladno navedenom i činjenici da Knjižnica svoj rad obavlja na 270,00 m² što je 27% od Standarda predviđenog prostora(cca 930 m2), može se zaključiti da je trenutni prostor nedostatan i da se u budućnosti mora djelovati na stopostotno zadovoljenje navedenog.

2.6.4. Civilno društvo Suradnja između gradske uprave i lokalnih udruga značajna je iz više razloga i ima višestruke pozitivne efekte. Višegodišnja je suradnja dovela do kvalitetnijeg sagledavanje potreba lokalne zajednice kao i mogućih rješenja prilagođenih lokalnoj sredini. Također, u Gradu Petrinji se svake godine stvaraju nove udruge koje doprinose socijalnom, društvenom i kulturnom razvoju Grada. Posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, te sportske organizacije koje, u sinergiji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu mogu biti nositelji turističke ponude. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih Upravni odjel za društvene djelatnosti sve intenzivnije radi na uspostavi suradnje sa lokalnim udrugama i sportskim klubovima, te teži zajedničkoj provedbi pojedinih aktivnosti (npr. zajedničko osmišljavanje i provođenje programa raznih gradskih manifestacija, partnersko sudjelovanje u socijalnim programima udruga itd.). Također, značajno je poticanje suradnje među samim udrugama čime se objedinjuju njihovi resursi (ljudski, financijski, materijalni i ostali) i time stvaraju potencijali za provođenje jačih i kvalitetnijih programa značajnih za lokalnu zajednicu i njezine stanovnike. Grad Petrinja financijski podupire brojne udruge i klubove, te su isti u slijedećoj tablici prikazani. Udruge civilnog društva zahtijevaju podizanje razine profesionalnog pristupa ali i kvalitete ljudskih resursa s ciljem apliciranja projektnih ideja na moguće izvore financiranja budući da lokalni izvori nisu dostatni za sveobuhvatnije i značajnije aktivnosti. One se moraju više povezivati i surađivati, kako unutar tako i izvan područja Grada. Značaj udruga leži u činjenici kako su one čuvari duhovne i materijalne baštine te kulturnog identiteta zajednice i lokalnih sredina od kojih svaka ima vlastite posebnosti. Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih elemenata ruralnog razvoja. Na području Garda postoji i 8 dobrovoljno vatrogasnih društava koji su stoljetna tradicija ovih prostora i važni za opći razvoj zajednice i kvalitete života svih stanovnika na području Grada, a ona su:

http://www.petrinja.hr/informacije/udruge-koje-se-financiraju-iz-gradskog-proracuna.html�

http://www.petrinja.hr/informacije/sportske-udruge-i-klubovi.html�


stranica73

− Dobrovoljno vatrogasno društvo Budičina − Dobrovoljno vatrogasno društvo Gora − Dobrovoljno vatrogasno društvo Graberje − Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovica − Dobrovoljno vatrogasno društvo Mošćenica − Dobrovoljno vatrogasno društvo Nebojan − Dobrovoljno vatrogasno društvo Petrinja − Dobrovoljno vatrogasno društvo Prnjavor Čuntićki − Dobrovoljno vatrogasno društvo Taborište

Osim navedenih vatrogasnih društava u obnašanju djelatnosti vatrogastva na području Grada sudjeluju i Vatrogasna zajednica Grada Petrinje, te Vatrogasna postrojba Grada Petrinje.


stranica74

Tablica 35. Popis udruga civilnog društva i klubova koji se financiraju iz proračuna Grada Petrinja

UDRUGE ŠPORTSKE UDRUGE I KLUBOVI

UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA -

PETRINJA PČELARSKA UDRUGA "PETRINJA" GRADSKI ŠPORTSKI NOGOMETNI

KLUB „MLADOST“ TENISKI KLUB „PETRINJA“

UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA –

UDRUGA PERINJA

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA PETRINJA RUKOMETNI KLUB „PETRINJA“ RONILAČKI KLUB „ORCA“

UDRUGA HVIDR – A GRADA PETRINJA UDRUGA HRVATSKA ŽENA HRVAČKI KLUB „PETRINJA“ VETERANSKI ŽENSKI RUKOMETNI KLUB: „PETRINJKA“

UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA RH – OGRANAK

GRADA PETRINJE UDRUGA IKS MALONOGOMETNI KLUB

„PETRINJČICA“ ŠPORTSKI RUKOMETNI KLUB

„VETERAN“

UDRUGA USELJENIKA I NASELJENIKA GRADA PETRINJA

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SMŽ STOLNOTENISKI KLUB „MLADOST“ AIRSOFT KLUB „PETRINJA“

UDRUGA SLIJEPIH UDRUGA ZA POMOĆ I PRAVA OBITELJIMA ŽRTAVA KRIMINALA KOŠARKAŠKI KLUB „PETRINJA“ SKIJAŠKI KLUB „VRELO“

"NAŠ ŽIVOT" HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO "ZRIN" ODBOJKAŠKI KLUB „PETRINJA“ ŠPORTSKA UDRUGA MOKRICE

GRADSKA UDRUGA UMIROVLJENIKA PETRINJA

UDRUGA PETRINJSKIH MAŽORETKINJA

ŠPORTSKI ŽENSKI RUKOMETNI KLUB „PETRINIA“

UDRUGA KINEZIOLOGA GRADA PETRINJE

DRUŠTVO "NAŠA DJECA" PETRINJA EKOLOŠKA AKADEMIJA PETRINJA ŠPORTSKI NOGOMETNI KLUB „SLOGA“ HRASTOVICA

ŠKOLSKI ŠPORTSKI SAVEZ GRADA PETRINJE

ODRED IZVIĐAČA "KUPA" PETRINJA UDRUGA ZA POMOĆ I NJEGU

STARIM I NEMOĆNIM OSOBAMA" STAR"

KAJAK KANU KLUB KUPA ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA PETRINJE

UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN VETERANI II. SVJETSKOG RATA OGRANAK

PETRINJA

UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA PETRINJSKOG VINOGORJA

ŠPORTSKI AKROBATSKI ROCK'N'ROLL KLUB „MEGAROCK“

UDRUGA "IZVOR" HRVATSKI ČUNTIĆ UDRUGA "PETRINJCI ZA PETRINJU" GIMNASTIČKI KLUB „PETRINJA“


stranica75

UDRUGA ŽENA "GORA-SIBIĆ" ŠPORTSKI KLUB UZGAJIVAČA GOLUBA " JASTREB"

STOLNOTENISKI KLUB „MOŠĆENICA“

ŠKOLSKI ŠPORT – ŠKOLSKA ŠPORTSKA DRUŠTVA

UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA "PETRINJA"

UDRUGA MLADIH „NOVI SVIJET“ LUŠČANI ŠAHOVSKI KLUB „PETRINJA“ I. Osnovna škola Petrinja

UDRUGA ZA IZVANINSTITUCIONALNI ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADIH

"PETRINJČICA" MOTO KLUB "BIG CHIEF" PETRINJA MOTOCIKLISTIČKI KLUB „PETRINJA“ OŠ Dragutina Tadijanovića

UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODNIH, POVIJESNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI I

GOSPODARSKI RAZVOJ BANOVINE "ZRINSKA GORA"

UDRUGA DJECE POGINULIH I NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA

PODRUŽNICA SMŽ KARATE KLUB „PETRINJA“ OŠ Mato Lovrak

UDRUGA MLADIH K.R.I.D. KLUB UZGAJATELJA SISAČKOG PREVRTAČA

ŠPORTSKI NOGOMETNI KLUB „ČEŠKO SELO“ OŠ I. G. Kovačić

UDRUGA „DRUŠTVO ZDRAVLJA“ ZAVIČAJNI KLUB GLINSKA POLJANA UDRUGA ŠPORTSKIH RIBOLOVACA „ŠTUKA“ OŠ Jabukovac

KLUB LIJEČENIH AKLOHOLIČARA ŠAHOVSKI KLUB „MLADOST“ Srednja škola Petrinja

ŠPORTSKI PLESNI KLUB „PETRINIA“

TENISKI KLUB „PETRINJČICA“

TRIATLON KLUB „PETRINJA“ HOKEJSKI KLUB „PETRINJA“

PIKADO KLUB „PETRINIA“ ŠPORTSKI RUKOMETNI KLUB

„VETERAN“ ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB

„LOVREKICE“ Izvor: www.petrinja.hr/udruge-i-klubovi

http://www.petrinja.hr/udruge-i-klubovi�


stranica76

2.6.5. SWOT analiza društvenih djelatnosti

SNAGE

− Zadovoljavajuća razina razvijenosti predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na području Grada

− Sufinanciranje prijevoza i stipendiranje studenata − Visoka kvaliteta kulturnih sadržaja − Adekvatan stručni kadar u ustanovama kulturnih djelatnosti − Relativno dobra teritorijalna mreža zdravstvenih i institucija socijalne skrbi − Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine,

iskustvo, infrastruktura, informacije − Razvijenost civilnog društva – brojne kulturne, športske i dr. udruge − Multikulturalnost, tradicija i povijesno naslijeđe

SLABOSTI

− Nedostatni kapaciteti za smještaj djece predškolske dobi u vrtiće (osobito jaslička dob)

− Cijene usluge vrtića − Otežano financiranje pomoćnika u nastavi − Nedostatak zdrave prehrane − Problem javnog prijevoza u školu za djecu (prometno nepovezana sela) − Vidljiva preopterećenost pojedinih osnovnoškolskih obrazovnih ustanova − Nedostatak psihologa i socijalnih radnika u osnovnoškolskim ustanovama − Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih programa ili njihova nedostupnost uzrokuje

odlazak mnogih učenika na školovanje u druga mjesta RH − Neiskorištenost mogućnosti i kapaciteta POU Kotva − Nedostatak kulturnih sadržaja − Nedostatak organiziranih aktivnosti i zanimljivosti − Nedostatni kapaciteti prostora Gradske knjižnice − Nedostatak adekvatnih sportskih objekata i postojeće infrastrukture (igrališta,

dvorana) − Nedovoljna financijska sredstva u proračunu za pružanje pomoći osobama u

socijalnim potrebama − Manjak stomatoloških timova, zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući − Rastući broj korisnika socijalne skrbi upućuje na veliku socijalnu ugroženost

stanovništva Grada − Visok udio radno sposobnih nezaposlenih osoba među stalnim korisnicima socijalne

skrbi − Sve veći udio starog stanovništva zahtijeva širenje mreže izvaninstitucionalne

socijalne skrbi − Nedostatak socijalnog poduzetništva − Velik broj socijalno izoliranih staračkih samačkih domaćinstava − Ne postoji organizirani oblik kontinuiranog pružanja socijalnih usluga − Nedovoljno uključeni građani u proces odlučivanja − Ratne posljedice koje se negativno odražavaju na duševno zdravlje stanovništva − Nedovoljna financijska sredstva za financiranje rada udruga − Nemogućnost stalnog zapošljavanja djelatnika udruga civilnog društva − Neadekvatni prostori i zastarjela oprema koju koriste udruge − Neaktivna Zajednica tehničke kulture − Nedovoljna suradnja sa civilnim sektorom − Slaba regionalna suradnja − Slaba međunarodna suradnja, nedovoljno prijateljskih i partnerskih odnosa s

europskim i svjetskim gradovima, nema članstva u međunarodnim organizacijama, nema sudjelovanja u međunarodnim EU projektima

− Nedovoljna suradnja sa Županijom i državnim institucijama − Nedostatak timskog rada i neuvažavanje civilnih inicijativa


stranica77

− Nedovoljna inicijativa u širenju obrazovnih institucija

PRILIKE

− Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojećih vrtića te izgradnja novih − Poticanje osnivanja vjerskih i privatnih vrtića − Ulaganja u modernizaciju, dogradnju i povećanje opremljenosti škola radi osiguranja

provođenje nastave u jednoj smjeni − Daljnji razvoj i unapređenje obrazovnog sustava − Poticanje osnivanja novih učeničkih domova kao najboljeg načina sprječavanja

odlaska mladih ljudi na školovanje izvan Grada i Županije − Povećanje kapaciteta i opremljenosti postojećih knjižnica sukladno standardu − Poticanje osnivanja privatnih visokoškolskih obrazovnih ustanova s pravom javnosti − Razvoj svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja − Podržavanje i razvijanje izvannastavnih programa (radionica, tečajeva, smotri,

natjecanja) − Unaprjeđenje zdravstvenog standarda hitne pomoći − Povećanje ulaganja u opremljenost i širenje kapaciteta bolnica − Jačanje preventivnih zdravstvenih programa − Jačanjem gospodarstva i politikom zapošljavanja utjecalo bi se na smanjenje udjela

nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi − Širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi, osobito pružanjem njege u kući

starijim i nemoćnim osobama − Djelovanje u smjeru jačanja sustavnog angažmana cijele zajednice u radu s

ovisnicima, ratnim stradalnicima i žrtvama nasilja, te poticanja njihove uključenosti u društvene aktivnosti

− Osiguranje uvjeta za veće uključivanje mladih u aktivnosti zajednice − Poticanje kulturno – sportskog života mladih − Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva − Jačanje koordinacije udruga − Stalan rad na edukaciji udruga o mogućnostima financiranja iz raznih fondova − Jačanje povezanosti i umreženosti udruga

PRIJETNJE − Slaba zainteresiranost građana u projektima od javnog interesa − Neusklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva − Financijska ovisnost o državnom proračunu − Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti



Predškolski odgoj i školstvo

− Manjak predškolskih ustanova − Propadanje nekadašnjih područnih

škola u ruralnim sredinama − Prijevoz školske djece iz sela u gradove − Nedostatci srednjoškolskih obrazovnih

programa ili njihova nedostupnost

o Modernizirati, dograditi i povećati opremljenost škola kako

o bi se osiguralo provođenje nastave u jednoj smjeni.

o Povećati kapacitete i opremljenost postojećih vrtića te izgraditi nove

o Poticati osnivanje vjerskih i privatnih vrtića

o Poticati osnivanje novih učeničkih domova kao najboljeg načina sprječavanja odlaska mladih ljudi

Zdravstvo i socijalna skrb − Manjak stomatoloških timova,

zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući

o Unaprijediti zdravstveni standard hitne pomoći

o Povećati ulaganja u opremljenost i


stranica78

− Sustav hitne pomoći ne pokriva cijelo područje, te ne raspolaže dovoljnim brojem stručnog osoblja

− Industrijski pogoni s opremom i tehnologijom koja ne odgovara ekološkim standardima predstavljaju velik rizik za javno zdravlje

− Rastući broj korisnika socijalne skrbi − Visok udio radno sposobnih

nezaposlenih osoba među stalnim korisnicima socijalne skrbi

− Sve veći udio starog stanovništva zahtijeva širenje mreže izvaninstitucionalne socijalne skrbi

širenje kapaciteta bolnica, te dovršiti obnovu bolnica pogođenih ratnim štetama

o Jačati preventivne zdravstvene programe

o Modernizirati i rekonstruirati industrijske pogone

o Jačati gospodarstvo i politiku zapošljavanja kako bi se smanjio udio nezaposlenih osoba među korisnicima socijalne skrbi

o Širiti mrežu izvaninstitucionalne socijalne skrbi, osobito pružanje njege u kući starijim i nemoćnim osobama

o Jačati sustavan angažman cijele zajednice u radu s ovisnicima, ratnim stradalnicima i žrtvama nasilja, te poticati njihovu uključenost u društvene aktivnosti

Sport i kultura − Nedovoljan broj športskih objekata, te

neodgovarajuća opremljenost − postojećih objekata − Nepostojanje dugoročnog programa

zaštite kulturne baštine i nedostatak financijskih sredstava

− Odumiranje stare arhitekture − Zapuštenost spomeničke baštine − Manjak prostora za djelovanje KUD-ova − Nedostatni kapaciteti narodne knjižnice − Slaba aktivnost velikog broja

registriranih udruga u području njihovih djelatnosti

o Izgraditi športske dvorane u školama te obnoviti postojeće športske objekte

o Izraditi dugoročni i cjelovit program zaštite kulturne baštine u svrhu zaštite, očuvanja i revitaliziranja baštine

o Gradnja (adaptacija i modernizacija) domova kulture

o Proširenje kapaciteta narodne knjižnice o Osiguranje (izgradnja ili adaptacija)

samostalnog objekta Gradske knjižnice i čitaonice Petrinja

o Osnivanje muzeja Banovine

Civilno društvo

− Nepostojanje sustavnog izvora financiranja za redovite programe i aktivnosti mnogih udruga

− Nemogućnost stalnog zapošljavanja djelatnika

− Nepostojanje volje za uspostavljanjem partnerskih odnosa s drugim udrugama i međusobnog povezivanja srodnih udruga s ciljem realizacije zajedničkih projekata

o Osigurati osnovne materijalne, prostorne i druge uvjete za organizacijsku konsolidaciju i razvoj programske djelatnosti udruga

o Izraditi plan sustavnog financiranja za one udruge koje aktivno provode svoje programe i aktivnosti, te na taj način stvarati mogućnosti za stalno zapošljavanje pojedinaca

o Poticati rad udruga koje svojim programima i radom djeluju s ciljem povećanja kvalitete života na području Grada, te pridonose većoj socijalnoj pravednosti

o Sustavno jačati suradnju Grada i udruga o Stalan rad na edukaciji udruga o

mogućnostima financiranja iz raznih fondova

o Jačati povezanost i umreženosti udruga o Društveni dom u užem gradskom


stranica79

središtu – dvorana za svadbe,sajmove,društvene manifestacije

o Samostalni prostor za Gradsku limenu glazbu Petrinja

o Iskorištenje prostora petrinjske vojarne

2.7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem

2.7.1 Djelatnost i ovlasti gradske uprave

Tijela Grada Petrinje su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru djelokruga Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom u skladu s Ustavom, Zakonom i Statutom. Gradsko vijeće Grada Petrinje ima 21 vijećnika izabranih na način određen Zakonom. Gradonačelnik zastupa Grad i izvršno je tijelo Grada. Na području Grada Petrinje osnivaju se gradske četvrti kao posebni oblik mjesne samouprave te mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju u lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Mjesni odbori i gradske četvrti su pravne osobe. Na području Grada osnovano je 24 mjesna odbora i 4 gradske četvrti.

2.7.2 Upravna tijela Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i poslova državne uprave prenijetih na Grad Petrinju ustrojavaju se gradska upravna tijela. Gradska upravna tijela, u okviru prava i dužnosti Grada Petrinje, izvršavaju zakone i druge propise, odluke i druge opće akte Gradskog vijeća i gradonačelnika, Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).

Upravna tijela gradske uprave Grada Petrinje su:

1. Ured Gradonačelnika, 2. Stručna služba Grada, 3. Upravni odjel za financije, proračun i društvene djelatnosti,


stranica80

4. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, 5. Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i komunalne djelatnosti.

U Gradskoj upravi, 2014. godine, ustrojava se i Unutarnji revizor kao izdvojeno radno mjesto koje nema status upravnog tijela Grada.

2.7.3 Javne službe U okviru samoupravnog djelokruga rada, Grad Petrinja osigurava djelatnost javnih službi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti te drugih djelatnosti u skladu sa zakonom.

Grad Petrinja osigurava obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti osnivanjem trgovačkim društava, javnih ustanova i vlastitih pogona.

Tablica 36. Popis gradskih poduzeća i gradskih ustanova GRADSKA PODUZEĆA

Vlasništvo

PRIVREDA KOMUNALAC d.o.o. GRADSKA STOLARIJA PETRINJSKA RAZVOJNA AGENCIJA – "PETRA" d.o.o.

Suvlasništvo "PETRINJSKI RADIO" d.o.o. Petrinja (25% udjela u vlasništvu) Poduzeće VODOOPSKRBA "Kupa" d.o.o. Petrinja (<15% udjela u vlasništvu)

GRADSKE USTANOVE 1. POU HRVATSKI DOM PETRINJA(Galerija „Krsto Hegedušić“) 2. VATROGASNA POSTROJBA GRADA PETRINJE 3. DJEČJI VRTIĆ „PETRINJČICA“ 4. GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA PETRINJA 5. CENTAR ZA ŠLJIVU I KESTEN 6. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PETRINJE

Izvor: www.petrinja.hr/tvrtke-i-ustanove/ustanove

2.7.4 Prostorni planovi Generalni urbanistički plan Grada Petrinje (donesen 2007., izmjene i dopune 2012. godine) temelji se na Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) i na Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999.), te na Prostornom planu Sisačko-moslavačke županije (2001.) i Prostornom planu uređenja Grada Petrinje (2005.).

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, koji je usvojen nakon donošenja GUP-a, 19. srpnja 2007., se ne predviđa izrada generalnog urbanističkog plana već se strateški prostorni razvoj Grada treba utvrditi Prostornim planom uređenja (PPU). Prijedlogom novog Zakona, doneseni generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje 10 godina od stupanja na snagu novog Zakona.


stranica81

2.7.5. Izvori financiranja Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postali su dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Grada Petrinje, mogu se predvidjeti: - sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih

komunalnih poduzeća - sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva

javnih poduzeća - sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni

fondovi, - sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje, - sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

- sredstva iz privatnih izvora - sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd.

2.7.6. Prihodi i primici u proračunu Prihodi i primici proračuna se ostvaruju iz gradskih poreza, prireza, naknadi i pristojbi, kao i od imovine Grada Petrinje ili od stečenih imovinskih prava. Dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviđena državnim proračunom i proračunima drugih JL(R)S kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima. Dio prihoda se također ostvaruje od koncesija i novčanih kazni. Najvišu stavku, u strukturi prihoda i primitaka, uglavnom čine porezni prihodi prosječno oko 58 %, a zatim slijede prihodi od imovine (oko 16%) te od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (oko 17 %).U 2012. godini dugotrajna imovina Grada sudjeluje sa 80,9%, dok kratkotrajna imovina sudjeluje sa 19,1% u ukupnoj imovini. U 2013. godini dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjeluje u nešto većem postotku u odnosu na 2012.godinu, tj. udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 81,3%.


stranica82

Grafikon 10. Ukupni prihodi i rashodi proračuna Grada Petrinje 2010.-2013.


U 2011. godini ostvaren je, radi ekonomske krize, pad prihoda u odnosu na 2010. godinu u iznosu od cca 7.000.000 kuna ili cca 10%. Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2013. godine utvrđuje se da je Grad Petrinja na dan 31.12.2013. godine ostvario poslovni rezultat po sljedećim kategorijama, i to:

- višak prihoda poslovanja u iznosu od 5.367.074,00 kn - manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 7.648.394,00 kn - višak primitaka od financijske imovine u iznosu od 1.525.523,00 kn - ukupan manjak prihoda/primitaka u iznosu od 755.797,00 kn

Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2013. godini iznose 68.979.189,00 kn, što je za 4.813.883,00 kn ili 7,75% više u odnosu na prethodnu godinu. Manjak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 755.797,00 kn, a preneseni manjak prihoda/primitaka iz prethodne godine 11.652.604,00 kn, temeljem čega dobivamo iznos 12.408.401,00 kn manjka prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju. Proračunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, a vrijednosno najznačajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz materijalne rashode u iznosu od 26.374.197,00 kn ili 38,2%, zatim rashode za zaposlene u iznosu od 20.629.813,00 ili 29,9%, te rashode za ostala ulaganja u nefinancijskoj imovini u iznosu od 6.236.944,00 ili 9,0% ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.

58.000.000,00

60.000.000,00

62.000.000,00

64.000.000,00

66.000.000,00

68.000.000,00

70.000.000,00

72.000.000,00

2010. 2011. 2012. 2013.

Prihodi/primici

Rashodi/izdaci


stranica83

2.7.7. SWOT analiza Institucionalnog okvira i financijskih izvora za upravljanje razvojem

SNAGE − Otvorenost Grada za međužupanijsku, međuregionalnu, prekograničnu i

međunarodnu suradnju − Iskustvo Grada u korištenju programa i fondova EU programa

SLABOSTI

− Nedovoljno učinkovitost − Prevelik udio za plaće u proračunu − Relativno mali prihodi proračuna po stanovniku u usporedbi s razinom

statističke regije i države − Manjak stručnih kadrova u lokalnoj samoupravi − Nedovoljno sudjelovanje upravnih tijela u strateškom planiranju, u izradi

razvojnih programa, u pripremi, provedbi i praćenju razvojnih projekta − Nedostatna koordinacija i međusobna suradnja među nositeljima razvoja u

Županiji, odnosno u radu tijela uprave Županije i Grada − Nedostatno sustavno jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem − Privatni sektor preko svojih udruženja nije dovoljno uključen u osmišljavanje i

planiranje razvoja javnog sektora ni gospodarskog i ukupnog razvoja − Nedostatan kapaciteti za provedbu razvojnih programa − Neaktivni mjesni odbori

PRILIKE

− Uvođenje i sustavna primjena, te razvijanje strateškog planiranja, predviđanje procesa i stanja kao temelj planiranja

− Edukacija i usavršavanje u tijelima uprave Grada, ali i kod drugih nositelja razvoja, osobito za pripremu, provedbu, praćenje i vrednovanje projekata

− Informiranje privatnog sektora, osobito vodećih poduzeća da se uključe u osmišljavanje, pripremu i realizaciju razvojnih projekta

− Veća orijentiranost prema fondovima EU, razvoj i apliciranje projekata na otvorene natječaje EU fondova

PRIJETNJE

− Vrlo nizak BDP „percapita“ na razini Grada, Županije i Republike Hrvatske − Nedovoljno ciljanih programa za ravnomjeran razvoj cijele Županije, pa tako i

Grada − Nemogućnost samofinanciranja pojedinih projekata − Smanjeni financijski kapaciteti



- Smanjenje prihoda iz državnog proračuna i poreza

- Mali vlastiti prihodi - Nedovoljan broj razvojnih

projekata spremnih za financiranje iz fondova EU

- Mogućnost gospodarske suradnje i prijenosa znanja i iskustva nije prepoznat

- Slabo korištenje mogućnosti koje omogućuje članstvo u međunarodnim institucijama

o Poboljšati koordinaciju i protok informacija među upravnim odjelima i institucijama te popraviti suradnju na zajedničkim razvojnim programima

o Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o projektima u gradu te educirati korisnike informacijskog sustava

o Prekograničnoj i međuregionalnoj suradnji dati značajno mjesto u okviru provedbe strategije

o Sustavno uvoditi praćenje i vrednovanje razvojnih programa i projekata

o Omogućiti stalan protok informacija između svih ključnih ureda/institucija u gradu radi provedbe koordiniranih programa i dokumenata


stranica84

VIZIJA Grad Petrinja je suvremeno uređen srednjoeuropski kulturni,

sportski, turistički i poduzetnički centar obrazovanih i zadovoljnih ljudi s razvijenim gospodarstvomu ekološkom

okruženju.

MISIJA Razvoj Petrinje kao mjesta ugodnog življenja koje

zadovoljava potrebe svojih građana čije su zajedničke vrijednosti proaktivnost, otvorenost i tolerancija.

3. RAZVOJNA VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

3.1. Vizija i Misija

Proces strateškog planiranja razvoja identificiranjem strateških pitanja započinje određivati prioritete, tj. pitanja koja su važna za postizanje željene buduće

vizije Petrinje i pokazala su se važnima u analizi. Strateško pitanje traži načine da se utječe na slabe strane, gradi na jakim stranama reagira na prijetnje i iskoriste mogućnosti kako bi se postigla vizija.

Vizija nam ukazuje na nužnost vrednovanja ljudskih i materijalnih potencijala radi stvaranja bogatstva i blagostanja i to ne samo kroz ostvareno u

obliku ekonomskih koristi, već i kroz stvaranje novih mogućnosti u okviru društvenog života područja prilikom čega iznimno značenje ima uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih institucija i privrednih subjekata, te njihovo upoznavanje i simultano prilagođavanje novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete turističke ponude i kulturni rast Grada Petrinje.

3.2. Strateški ciljevi Petrinjski smjer razvoja utemeljen je na kapitalnim projektima, a koji se konkretno odnose na realizaciju sljedećih kapitalnih projekata:

1. vodno-komunalni EU projekt Petrinja – Mošćenica koji se nalazi na 7 mjestu liste velikih komunalnih projekata u RH dogovorenih sa EU Komisijom;

2. Projekt poslovna zona Mošćenica-Poljana; 3. Projekti nerazvrstanih cesta u ruralnom području; 4. S kestenom kroz povijest; 5. Hrvatski centar templarske baštine.

Osima navednih projekata ulagat će se i u realizaciju projekata izgradnje škola, vrtića, dvorana, kao i na proširenja doma umirovljenika kroz javno privatno partnerstvo. Nikako se ne smije zaboraviti niti obnova kulturnih i sakralnih objekata kao sastavnica povećanja kvalitete životnog standarda stanovnika Grada Petrinje.


stranica85

Nadalje vrlo bitan razvojni projekt je i plinofikacija Grada, koja podrazumijeva izgradnju plinskog sustava za opskrbu plinom, te opskrbu plinom potrošača široke potrošnje. Od strateškog je interesa razvoj vodovoda i vodoopskrbe, kao i iskorištenje bunara Pecki, sa izvorskom vodom za gradsku punionicu, ali i izgradnja reciklažnih dvorišta. Provedba ovih projekata omogućit će otvaranje novih radnih mjesta za stanovnike Grada Petrinje, te djelovati na zaštitu zdravlja stanovništva Grada Petrinje, kao i unapređenje komunalne usluge i zaštita okoliša.

Razvojno usmjerenje Grada, mora biti i društveno odgovorno, odnosno obuhvaćati i zaštitu okoliša, u smislu navedenog vizija Grada je učiniti Grad Petrinju ekološki čistim gradom, tj. ekološki čist Grad, krajobraz i prostor u kom živimo je temeljna smjernica života. Kako bi se isto ostvarilo Grad planira rigorozniju primjenu eko standarda, uvođenje eko redara, uključivanje medija u educiranje javnosti o ekološkoj svijesti, a u svrhu očuvanja vodotoka Kupe, Petrinjčice-bisera ovoga kraja, te Butine, ali i drugih vodotoka, nadalje zaštititi ekološke kapacitete i zaustaviti devastaciju Zrinske i Hrastovačke gore, kao i ostalog biljnog i životinjskog svijeta.

Dugoročni strateški ciljevi nastali su kao rezultat vizije razvoja, analize stanja, ključnih problema i SWOT analize. Radni tim je raspravljao koje snage Grad treba pojačati i bolje iskoristiti, koje ključne probleme i slabosti treba prevladati te na koji način će se navedeno postići. Kao prvi korak konkretizacije, ali i realizacije vizije predložena su 3 strateška cilja. Strateški ciljevi razvoja Grada sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Gradu i široj regiji.

STRATEŠKI CILJ 1Gospodarski razvoj

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Razvoj poljoprivrede

Razvoj turizma

STRATEŠKI CILJ 2Poboljšanje infrastrukturne

opremljenosti

Unaprjeđenje komunalne

infrastrukture

Razvoj prometne infrastrukture

Unaprjeđenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

STRATEŠKI CILJ 3Unaprjeđenje kvalitete

života

Podizanje društveno-socijalnog standarda

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne

sigurnosti

Očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine

Poboljšanje sustava civilnog društva

VIZIJA Grad Petrinja je suvremeno uređen srednjoeuropski kulturni, sportski, turistički i

poduzetnički centar obrazovanih i zadovoljnih ljudi s razvijenim gospodarstvom u ekološkom okruženju.


stranica86

Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3

Gospodarski razvoj Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti

Poboljšanje kvalitete života

Jedan od važnijih segmenta razvoja konkurentnog i održivog gospodarstva u Gradu Petrinji se odnosi na ruralni razvoj i poljoprivrednu proizvodnju, koje uključuje pozicioniranje Banovine i Pokuplja kao područja sa robnim markama, certifikatima, te ekološkom proizvodnjom, ali i nastavno pozicioniranje prehrambene industrije kao grane od iznimne strateške važnosti. Neophodno je provoditi mjere kako bi se zaštitila i poticala proizvodnja tradicijskih proizvoda, odnosno provoditi mjere poticanja razvoja voćarstva, uzgoj šljive i pitomog kestena kroz Centar za šljivu i kesten i udruga vinogradara i voćara. Grad Petrinja subvencionirat će otvaranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava plaćanjem troškova otvaranja obrta i oslobađanjem poreza na tvrtku tijekom prve dvije godine rada. Malo i srednje poduzetništvo bilo je jedan od ključnih pokretača hrvatskog gospodarstva, odigravši važnu ulogu u restrukturiranju industrije, konkurentnosti i inovacija, te u stvaranju novih radnih mjesta, u sljedećem razdoblju će biti usmjereno na otvaranje novih poduzetničkih zona. Mjere koje su vrlo bitne za ostvarenje ovog cilja odnose se na oslobađanje plaćanja pristojbi, kao i subvencioniranje gospodarstvenika temeljem njihovih poslovnih planova i očekivane opće koristi za Grad Petrinju i njezine stanovnike.

Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti je usmjereno prema razvoju iznimno važnih infrastrukturnih sustava. Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, cilj je razvijati lokalnu cestovnu mrežu radi bolje dostupnosti i povezanosti. Sukladno Zakonu, ali i doprinošenju poboljšanja standarda života Grad mora raditi na sustavnom provođenju mjera kako bi se djelovalo u skladu sa navedenim. Energetska učinkovitost postaje sve više pokretač održivog gospodarskog razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave. U svrhu zaštite okoliša neophodno je inzistirati na postupcima procjene utjecaja na okoliš za svaku djelatnost koja bi se mogla negativno odraziti na kvalitetu života i razvojne mogućnosti gospodarskih planova Grada i pojedinih naselja, napraviti i urediti nesanirana odlagališta otpada, eliminirati veliki broj divljih deponija, pogotovo iz vodotoka, te strogo podržati predloženi sustav uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom koji planira uvođenje cjelovitog sustava koji će obuhvatiti sve gradove i općine u Županiji.

Briga za stanovništvo jedno je od važnijih opredjeljenja Grada. Ovaj cilj obuhvaća cijeli spektar društvenih potreba kao što su odgoj i obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, kultura, sport i rekreacija te razvoj institucija i razvoj civilnog društva. U obrazovanju će se poticati što veća samostalnost visoke učiteljske škole, ali i provoditi sustavne mjere kako bi se školstvo dovelo u ingerenciju Grada, te organiziranje jednosmjenske nastave u osnovnim školama po modelu javno privatnog partnerstva, prioriteti su svakako i izgraditi osnovne škole, te prostorno planirati novu školu u Petrinji. Socijalno uređenje u smislu poboljšanja, izgradnje i opremanje institucija, kao i unapređenje programa na prethodno navedenim područjima. Unaprjeđenje zdravstva zahtjeva izgradnju novog županijskog doma zdravlja na postojećoj ili novoj dokumentaciji, maksimalno podržati samostalnost nove specijalne bolnice za plućne bolesnike, kao i ishodovati uporabnu dozvolu za psihički bolesne i odrasle osobe.


stranica87

3.3. Prioriteti i mjere

Gospodarski razvoj C 1

Razvoj poljoprivrede C1-P1

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

C1-P2 Razvoj turizma

C1-P3 .

C1-P1-M1 C1-P2-M1 C1-P3-M1

Poticanje tržišno uvjetovane poljoprivredne proizvodnje kroz jačanje konkurentnosti

Poticanje razvoja mikro i malog poduzetništva

Poticanje razvoja gradskog turizma temeljenog na baštini

C1-P1-M2 C1-P2-M2 C1-P3-M2

Razvoj i promocija lokalnih proizvoda

Potpora i razvoj infrastrukture, tehnologije i inovacija u poduzetništvu

Poticanje razvoja ruralnog turizma

C1-P1-M3

C1-P3-M3

Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera

Poticanje razvoja mototurizma i ostalih turističkih proizvoda

temeljenih na atrakcijskoj osnovi

C1-P1-M4

Razvoj partnerstva i poslovnog povezivanja

C1-P1-M5

Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i

prirodnih vrijednosti


stranica88

Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti C 2

Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

C2-P1

Razvoj prometne infrastrukture

C2-P2

Unapređenje zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti C2-P3

C2-P1-M1 C2-P2-M1 C2-P3-M1

Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Izgradnja i sanacija prometne cestovne infrastrukture

Informiranje i uključivanje javnosti u pitanja okoliša

C2-P1-M2 C2-P2-M2 C2-P3-M2

Razvoj sustava vodoopskrbe Razvoj ostalih oblika

prometne infrastrukture

Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti C2-P1-M3

C2-P3-M3

Zaštita od poplava Izgradnja integriranog sustava gospodarenja

otpadom C2-P1-M4

Plinofikacija Grada

C2-P1-M5

Izgradnja i održavanje


stranica89

Poboljšanje kvalitete života C 3

Podizanje društveno-socijalnog standarda

C3-P1

Poboljšanje slike zdravlja i socijalne

sigurnosti C3-P2

Podizanje standarda kulturnih djelatnosti

C3-P3

Poboljšanje sustava civilnog društva

C3-P4

C3-P1-M1 C3-P2-M1 C3-P3-M1 C3-P4-M1

Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

Jačanje preventivnih programa

Povećanje infrastrukturnih

kapaciteta

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog

društva

C3-P1-M2 C3-P2-M2 Povećanje i

unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete

sportsko-rekreacijskih sadržaja

Unaprjeđenje infrastrukture,

dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim

ustanovama C3-P1-M3 C3-P2-M3

Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i

standarda

Razvoj izvaninstitucionalnih

oblika skrbi, volonterstva i samopomoći

C3-P2-M4

Razvoj palijativne skrbi


stranica90

I. Razvoj gospodarstva

Cilj C1 Razvoj gospodarstva

Prioritet C1 – P1 Razvoj poljoprivrede

Mjera

C1 – P1 – M1 Poticanje tržišno uvjetovane poljoprivredne proizvodnje kroz jačanje konkurentnosti

Svrha i cilj mjere

Poticanje projekata čija će realizacija doprinositi jačanju konkurentnosti, a koja će biti postignuta povećanjem kvalitete proizvodnje i prilagodbom količine proizvodnje tržišnim zahtjevima kao i zadovoljenju higijenskih, fitosanitarnih, zdravstvenih, okolišnih standard kao i zahtjeva dobrobiti životinja. Financijskim potporama povećati konkurentnost obiteljskih gospodarstva kroz usvajanje novih znanja, modernizaciju proizvodnje, prilagodbu proizvodnje i kvalitete sukladno potrebama tržišta. Većina poljoprivrednih gospodarstava na području Petrinje, osobito ona manja, nema dovoljno vlastitog kapitala da može financirati vlastite projekte i potrebna im je pomoć iz europskih i domaćih fondova, budući da nemaju vlastiti kapital niti dovoljne kolaterale za korištenje kredita kod poslovnih banaka. Podržana ulaganja težit će modernizaciji, ali ne samo u smislu zamjene poljoprivredne mehanizacije i opreme, nego u smislu modernizacije proizvodnje sukladno potrebama tržišta. Navedena mjera se također odnosi na poticanje provedbe mjera arondacije i komasacije, odnosno mjera kojima se povećavaju veličine poljoprivrednih čestica, a s obzirom da je njihova usitnjenost jedan od problema koji „koče“ povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Cilj je okrupnjavanje posjeda i razvoj korištenja neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta (državnog i privatnog) u cilju jačanja konkurentne poljoprivredne proizvodnje i prevladavanja dosadašnjih ograničenja u razvoju poljoprivrede Grada Petrinje.

Aktivnosti − Sufinanciranje građevinskih i lokacijskih dozvola za izgradnju novih farmi te projektne

dokumentacije sukladno planiranom broju grla te komunalnih doprinosa za farme i ostala proizvodna zanimanja

− Pomoći u okrupnjivanju zemljišta subvencioniranjem geodetskih usluga − Osiguranje i dodjela financijskih potpora za provedbu projekata i programa u

poljoprivrednoj djelatnosti − Uključivanje u državne pilot-programe okrupnjavanja zemljišta − Izrada programa poticanja okrupnjavanja zemljišta − Informiranje, dizanje svijesti i motiviranje poljoprivrednih proizvođača (vlasnika) o potrebi

okrupnjavanja zemljišta − Izrada i provedba programa mjera za korištenje neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta

u javnom i privatnom vlasništvu, te druge slične aktivnosti − Analiza i procjena infrastrukturnih problema i potreba za razvoj poljoprivrede − Izrada i provedba programa za daljnje unaprjeđenje uvjeta (poticanje) korištenja novih

tehnologija − Informiranje i edukacija o novim tehnologijama − Unaprjeđivanje uvjeta za ulaganja u izgradnju suvremenih proizvodno-prerađivačkih i

skladišnih kapaciteta u poljoprivredi − Unaprjeđenje i razvoj savjetodavnih službi kako potpornih institucija te druge slične

aktivnosti − Analiza učinaka dosadašnjih programa i mjera poticaja − Stručna pomoć pri prijavi i provedbi poljoprivrednih projekata na razini RH i EU


stranica91

Indikatori/pokazatelji o Povećan broj poljoprivrednih gospodarstava korisnika financijskih potpora o Povećan broj novih investicija u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje o Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s finalnim proizvodima o Povećanje poljoprivrednih površina koje se obrađuju o Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda o Povećan broj zaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda o Povećana prosječna veličina obrađivanog poljoprivrednog zemljišta o Povećana prosječna veličina poljoprivrednih o Povećan broj gospodarstava s površinom većom od 10 ha o Povećan broj i provedba programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem o Povećan broj projekata okrupnjavanja zemljišta o Povećan broj novih pogona za skladištenje, proizvodnju i preradu u poljoprivredi o Povećan broj projekata i programa potpore razvoju poljoprivrede o Povećan broj komercijalnih proizvođača o Povećan broj proizvođača koji zadovoljavaju EU standarde o Povećani i poboljšani proizvodni i prerađivački kapaciteti o Povećan broj provedenih edukacijskih programa o Povećana produktivnost proizvodnje i prerade o Povećan udio poljoprivredne proizvodnje i prerade na tržištu o Izrađen program razvoja poljoprivredne proizvodnje

Nositelji Grad Petrinja Sisačko-moslavačka županija PETRA d.o.o. LAG „Zrinska gora – Turopolje“

Struktura financiranja u %

Proračun GradaProračun SMŽProračun RHEUSredstva iz drugih inozemnih izvoraSredstva iz kreditnih linijaPrivatna sredstvaOstalo


stranica92

Mjera C1 – P1 – M2 Razvoj i promocija lokalnih proizvoda

Svrha i cilj mjere

U okviru navedene mjere poticati i jačati razvoj lokalno prepoznatljivih proizvoda tako da se oni na tržištu razlikuju od konkurencije i da se prepoznaju kao vrijedni proizvodi kod potrošača. Podupirat će se specifične aktivnosti kao što su razvoj mreže odnosa između proizvođača i potrošača, kreiranje ugleda proizvođača i proizvodno-opskrbnih lanaca, istraživanje tržišta s ciljem identifikacije želja potrošača. Mjerama potpore lokalnim prepoznatljivim proizvodima stvorit će se tržišno prepoznatljivi proizvodi sa zaštićenim porijeklom i na taj način će im se povećati tržišna vrijednost. Također će se podupirat različiti oblici promocije lokalnih proizvoda i proizvođača kroz organiziranje zajedničkih nastupa, izdavanja brošura i letaka, snimanje video-klipova i korištenje drugih marketinških tehnika. Razvojem marketinga, zaštitom i certificiranjem poljoprivrednih proizvoda osigurati očuvanje tehnoloških procesa, prepoznatljivost regionalnih proizvoda i njihovo pozicioniranje na tržištu te dostizanje standarda EU.

Aktivnosti

− Poticati i sufinancirati marke s robnim certifikatima − Zaštititi i poticati proizvodnju tradicijskih proizvoda − Razvijanje prepoznatljivih lokalnih proizvoda zasnovanih na prirodnim vrijednostima i

tradicijskom nasljeđu − Zaštita i brendiranje lokalnih proizvoda − Analiza dosadašnjih mjera i izrada programa novih poticajnih mjera za zaštitu i

certificiranje proizvoda prema standardima EU − Poticanje i provedba marketinških aktivnosti za podizanje konkurentnosti proizvoda − Informiranje i promicanje potrebe zaštite i certificiranja proizvodnje i proizvoda − Poticanje zajednički organiziranih nastupa na sajmovima u svrhu promocije proizvoda − Edukacija proizvođača i jačanje regionalnih potpornih institucija za provedbu marketinških

aktivnosti regionalne proizvodnje, zaštite i certificiranja regionalnih proizvoda − Stručna pomoć pri prijavi natječaja u svrhu promocije lokalnih proizvoda

Indikatori/pokazatelji

o Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti

o Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište o Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Grada o Povećan broj certificiranih i zaštićenih regionalnih proizvoda koji zadovoljavaju EU

standarde o Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka o Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih programa o Povećan broj zajedničkih nastupa proizvođača na tržištu (organiziranim sajmovima)

Nositelji

Grad Petrinja Sisačko-moslavačka županija PETRA d.o.o. LAG „Zrinska Gora – Turopolje“


stranica93




stranica94

Mjera C1 – P1 – M3 Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera

Svrha i cilj mjere

Poticat će se razvoj učinkovite povezanosti poljoprivrednika, udruga/zadruga i potrošača. U sklopu ove mjere poticat će se jačanje uloge zadruga tako da će postojeće zadruge promijeniti svoju praksu, te potaknuti osnivanje novih udruga/zadruga koje će biti kontrolirane od samih zadrugara i djelovati u interesu zadrugara. Sama mjera protegnut će se kroz dulje vremensko razdoblje.

Aktivnosti − Poticati razvoj voćarstva, te uzgoj šljive i pitomog kestena kroz centar za šljivu i pitomi

kesten i udruge vinogradara i voćara − Održavanje edukativnih radionica i seminara o potrebi i koristima povezivanja

poljoprivrednih proizvođača Indikatori/pokazatelji

o Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera o Povećan broj udruženih poljoprivrednih proizvođača u strojne prstene o Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa

Nositelji Grad Petrinja Sisačko-moslavačka županija Poljoprivredne zadruge, udruge




stranica95

Mjera C1 – P1 – M4 Razvoj partnerstva i poslovnog povezivanja

Svrha i cilj mjere

Poticat će se projekti koji se temelje na partnerstvima i poslovnom povezivanju sukladno načelima LEADER pristupa. U sklopu ovog prioriteta podupirat će se projekti u kojima je izraženo partnerstvo između gospodarskih subjekata i jedinice lokalne samouprave, te projekata u kojima je izražena poslovna povezanost više gospodarskih subjekta ili udruga s područja Grada Petrinja na ostvarenju zajedničkog cilja. Mjerama razvoja partnerstva povećat će se tržišna učinkovitost gospodarskih subjekata koji budu vezani u partnerstvima i zajednički nastupaju prema trećim osobama, te će doći do podizanja svijesti o lokalnom partnerstvu i međusobnoj povezanosti.

Aktivnosti − Financijsko poticanje projekata/programa usmjerenih k razvoju partnerstva i poslovnog

povezivanja Indikatori/pokazatelji

o Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim gospodarstvima i udrugama

o Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora Nositelji

LAG „Zrinska Gora – Turopolje“ Struktura financiranja u %



stranica96

Mjera C1 – P1 – M5

Očuvanje i zaštita krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

Svrha i cilj mjere

Poticanje uzgoja tradicionalnih sorti i pasmina i ekološke poljoprivrede te primjena u praksi koncepta održive poljoprivrede i stočarstva.

Aktivnosti − Provedba edukativnih radionica i seminara povezanih s tematikom zaštite okoliša − Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina te ekološke

poljoprivrede Indikatori/pokazatelji

o Povećan broj održanih edukacijsko/ informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera zaštite okoliša

o Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području Grada Petrinje

o Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje Nositelji

Grad Petrinja Struktura financiranja u %



stranica97

Prioritet C1 – P2 Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mjera

C1 – P2 – M1 Poticanje razvoja mikro i malog poduzetništva

Cilj mjere

Poticanje projekata otvaranja novih mikro i malih tvrtki i obrta. U sklopu ove mjere podupirat će se poduzetnici koji žele pokrenuti vlastiti posao, a prednost će se pružati mladim poduzetnicima i ženama poduzetnicima s područja Grada Petrinja. Poticanjem osnivanja novih mikro i malih poduzetnika očekuje se jačanje sektora privatnog poduzetništva uz mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja članova obitelji u obiteljskim tvrtkama. Također će provoditi poticanje projekata koji će dovesti do jačanja poslovanja mikro i malih poduzetnika na području Grada Petrinja. Provedbom mjera za osnaživanja postojećih mikro i malih poduzetnika ojačat će se njihove gospodarske snage uz povećanje zapošljavanja. Isto tako, navedena mjera obuhvaća aktivnosti kojima će se realizirati olakšanje poslovanja poduzetnika kroz osiguranje kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose većoj konkurentnosti gospodarskih subjekata, te unaprjeđenje kvalitete postojećih programa, povećanje zainteresiranosti poduzetnika za pohađanje programa i povećanje kompetencija poduzetnika.

Aktivnosti − Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta, te mikro i malog poduzetništva − Identificiranje potencijalnih predavača i priprema programa − Organizacija i provedba edukativnih i informativnih radionica na temu pokretanja

poduzetničke djelatnosti − Omogućiti uvjete kojima bi se utjecalo na povećanje sposobnosti poduzetnika za

pripremu projekata, apliciranje na natječaje za korištenje financijskih sredstava − Informiranje o sadržaju obrazovnih programa − Osnivanje poduzetničkih inkubatora − Osiguranje financijskih potpora za pokretanje poslovanja i za osnaživanje poslovanja

kroz djelovanje poduzetničkog inkubatora Indikatori/ pokazatelji

o Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja o Povećan broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva o Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica o Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva o Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta na području Grada o Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti o Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

Nositelji Grad Petrinja PETRA d.o.o.




stranica98


Potpora i razvoj infrastrukture, tehnologije i inovacija u poduzetništvu

Svrha i cilj mjere

Postizanje pozitivnih ekonomskih učinaka na gospodarstvo jačanjem konkurentnosti i proizvodnje gotovih proizvoda visoke dodane vrijednosti na održiv i ekološki prihvatljiv način. Stvaranjem poduzetništva temeljenog na inovacijama, te razvoju i primjeni suvremenih tehnologija i znanja u gospodarstvu, pridonijeti povećanju konkurentnosti i dohotka gospodarstva. Podignuti razinu inovativnosti i tehnološkog napretka.

Aktivnosti − Ulaganja u razvoj poduzetničkih zona i potporne infrastrukture za razvoj konkurentnijeg

gospodarstva − Razvoj novih proizvoda i usluga potpore poduzetništvu − Poticanje razvoja poslovnih inkubatora/centara za mlade poduzetnike i poduzetnike

početnike − Omogućavanje korištenja poslovnih prostora u okviru realnih financijskih mogućnosti − Pružanje potpora razvoju inovativnih proizvoda i usluga − Promicanje uporabe novih tehnologija (ICT) i uspostave informacijskih centara − Održavanje edukativnih radionica i seminara o primjeni novih tehnologija

Indikatori/pokazatelji o Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti poslovne zone o Povećan broj poduzetnika u poslovnoj zoni o Povećan broj novozaposlenih u poslovnoj zoni o Povećana iskorištenost postojeće poslovne infrastrukture o Otvoren poduzetnički centar i inkubator na području Grada o Povećan broj mladih poduzetnika koji posluju u okviru inkubatora o Povećan broj osmišljenih novih proizvoda i ideja proizašlih iz poslovanja unutar

poduzetničkog inkubatora o Povećan broj uspostavljenih informacijskih centara kao potpora poduzetništvu na

području Grada o Povećan broj ugovora o suradnji i partnerstvu između znanstvenih institucija akademske

zajednice, inovatora i gospodarskog sektora o Povećan broj komercijaliziranih inovacija o Povećan broj edukacija za primjenu novih tehnologija o Povećan broj polaznika (korisnika) organiziranih edukacija

Nositelji Grad Petrinja Petrinjska razvojna agencija „PETRA“ d.o.o. Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije „SIMORA“ d.o.o.




stranica99

Prioritet C1 – P3 Razvoj turizma

Mjera

C1 – P3 – M1 Poticanje razvoja gradskog turizma temeljenog na baštini

Svrha i cilj mjere

Poticanje razvoja gradskog turizma temelji se na bogatoj kulturnoj baštini i povezanosti različitih turističkih proizvoda koncentriranih u središtu grada od parkova, šetnica, gradskog kupališta, galerija, restorana, noćnih lokala, kulturno – povijesnih spomenika temeljenih na povijesnoj baštini i suvremenim tekovinama, događanjima kao što su kulturne, zabavne, gospodarske, sportske i druge priredbe. Poticanje ulaganja u smještajne kapacitete, poglavito u hotele i hostele koji nedostaju u gradu Petrinji, poticanje razvoja ugostiteljske ponude s dobro osmišljenom gastronomskom ponudom s domaćim proizvodima. Podupirat će se projekti izgradnje i nadogradnje turističke infrastrukture koji doprinose ukupnom razvoju grada i životu njegovih stanovnika.

Aktivnosti − Izgradnja/uređenje turističke infrastrukture − obnova, uređenje i revitalizacija gradske jezgre − obnova kulturno-povijesnih spomenika − poticanje obnove/izgradnje hotela, hostela i restorana − poticati inovativne tematizirane turističke proizvode − obogaćivanje/unapređivanje kulturnih, zabavnih i sportskih događanja − stvaranje uvjeta za razvoj popratnih sadržaja kao što su trgovine, suvenirnice i sl. − poticati unapređenje imidža grada kroz marketinške aktivnosti − Provoditi edukaciju za specijalizirane vodiče i turističke animatore za interpretaciju

zanimljivih petrinjskih priča, legendi i specifičnosti područja − Provoditi edukaciju za nositelje turističke ponude

Indikatori/pokazatelji o ugodniji životni i radni prostor sa zadovoljnim građanima o unaprijeđeni/ obogaćeni tematizirani programi i događanja o povećanje kapaciteta i kvalitete smještajnih jedinica o povećanje kapaciteta i kvalitete ugostiteljskih objekata o povećanje broja dolazaka i noćenja turista o povećanje broja novozaposlenih u turizmu o povećanje prihoda od turizma o uređena turistička i ostala infrastruktura

Nositelji Grad Petrinja Sisačko-moslavačka županija OPG Turistička zajednica Grada Petrinje




stranica100

Mjera C1 – P3 – M2 Poticanje razvoja ruralnog turizma

Svrha i cilj mjere

Poticanje i unaprjeđenje diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima s ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovništva, gospodarskog razvoja i kvalitete života u ruralnim područjima Grada Petrinje. Poticanje izgradnje staza za rekreacijski turizam, trim staza, kajak staza, kampova, odmorišta, prenoćišta. Podupiranje izgradnje objekata i aktivnosti koje doprinose unapređenju lovnog, sportskog, zdravstvenog, avanturističkog, omladinskog kao i volonterskog, te nadalje podupiranje dječjeg turizma kroz Dječji istraživački centar, ali i drugih specifičnih oblika turizma. Prednost će imati aktivnosti koje se ostvaruju zajedničkim naporima jedinice lokalne samouprave, poduzetnika i organizacija civilnog društva s područja Grada Petrinje.

Aktivnosti − Unaprjeđivanje postojećih programa, uspostava i primjena programa povećanja

specijalizacije/diversifikacije djelatnosti u ruralnim područjima, s daljnjom identifikacijom i valorizacijom resursa

− Suradnja i jačanje Lokalnih akcijskih grupa te poticanje programa njihove međusobne suradnje

− Poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima, te druge slične aktivnosti

Indikatori/pokazatelji o Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje o Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima o Povećan prohod Grada Petrinja od razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim

područjima o Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma

Nositelji Grad Petrinja Poduzetnici Organizacije civilnog društva Turistička zajednica Grada Zajednice Udruga Zrinska Gora LAG „Zrinska Gora – Turopolje“




stranica101


Poticanje razvoja mototurizma i ostalih turističkih proizvoda temeljenih na atrakcijskoj osnovi

Svrha i cilj mjere

S obzirom na izuzetno povoljan geoprometni položaj grada Petrinje i na izuzetno pitoreskno područje, mototuristima ovo područje omogućuje ostvarenje njihove potrage za osjećajem slobode i spontanosti budući da ovi turisti uglavnom prema vlastitom nahođenju i raspoloženju odlučuju što posjetiti i koliko se zadržati u destinaciji. Stoga, cilj je poticati uređenje i održavanje glavnih prometnica, infrastrukture kao i sporednih i nerazvrstanih cesta. Ostali komplementarni turistički proizvodi su industrijski turizam (omogućiti razgled proizvodnog procesa tvornice ili obrta), turizam vina (urediti kušaonice na vinorodnom području), promatranje ptica i ostalog životinjskog svijeta (urediti promatračnice i staze), lov i sportski ribolov (održavanje ekološke očuvanosti), planinarenje (urediti opremljenost staza), cikloturizam (uspostavljanje cikloturističkih ruta). Svrha i cilj mjere je osiguranje svim korisnicima proizvoda specijalnih interesa omogućiti dostupnost i korištenje kulturnih sadržaja i uživanja u prirodnim resursima u okruženju ekološki očuvanog područja.

Aktivnosti − Daljnja izgradnju turističke i prometne infrastrukture − Uređenje tematiziranih staza i putova sa infrastrukturnim elementima koji uključuju

signalizaciju, interpretacijske ploče, promatračnice, vidikovce, edukativne centre − Uspostavljati kušaonice, proizvodne pogone uz demonstriranje proizvodnje i uz pružanje

mogućnosti kupovine proizvoda − Provoditi edukaciju za specijalizirane vodiče i turističke animatore za interpretaciju

zanimljivih petrinjskih priča, legendi i specifičnosti područja − Provoditi edukaciju za nositelje turističke ponude − Promocija pomoću brošura, vodiča, itinerera, turističkih karti − Osigurati kvalitetno upravljanje prirodnim vrijednostima povezujući sve sektore − Zaštiti kulturnu baštinu i raditi na njezinom prezentiranju u kulturno-obrazovne i turističke

svrhe − Organizirati tribine, koncerte, izložbe, festivale, radionice, predstave, projekcije,

izdavaštvo i sl. Indikatori/pokazatelji

o Kvalitetno upravljanje turističkom atrakcijskom osnovom grada Petrinje povezujući sve relevantne sektore

o Uspostavljena i uređena turistička i ostala infrastruktura o Povećan broj turističkih proizvoda o Povećan broj dolazaka i noćenja turista o Povećan broj novozaposlenih u turizmu o Povećan prihod od turizma

Nositelji Grad Petrinja TZ Grada Petrinje




stranica102

II. Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti

Cilj C2 Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti

Prioritet C2 – P1 Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

Mjera

C2 – P1 – M1 Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Svrha i cilj mjere

Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Grada Petrinje što će doprinijeti i učinkovitom sustavu odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda i na razini same Županije. Svrha i cilj mjere je omogućavanje definiranja i gradnje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji osigurava potreban stupanj zaštite i poboljšanje podzemnih i površinskih voda.

Aktivnosti − Izrada projektne dokumentacije − Podizanje kvalitete i modernizacija sustava kanalizacijske mreže − Proširenje kanalizacijske mreže sa sustavom pročišćavanja − Planiranje i izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda − Osiguravanje financijskih troškova

Indikatori/ pokazatelji o Smanjenje direktno ispuštene količine neobrađenih otpadnih voda u vodotoke za 15% o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva gradskim sustavom za prikupljanje

otpadnih voda o Povećanje udjela obuhvaćenog gospodarskog sektora gradskim sustavom za prikupljanje

otpadnih voda o Povećanje dužine izgrađene i obnovljene kanalizacijske mreže

Nositelji Grad Petrinja Veliki gospodarski subjekti


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU

Sredstva iz drugih inozemnih izvora

Sredstva iz kreditnih linija

Privatna sredstva

Ostalo


stranica103

Mjera C2 – P1 – M2 Razvoj sustava vodoopskrbe

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere je podizanje kvalitete voda na širem području Grada Petrinje kao i opskrba pitkom vodom sukladno standardima EU. Cilj je također podizanje razine dostupnosti pitke vode iz javne vodoopskrbne mreže i na područjima na kojima to do sada nije provedeno, kako bi se osigurala kvaliteta vode koja se koristi i izbjegle negativne posljedice korištenja neodgovarajućih izvora vode za piće.

Aktivnosti − Utvrditi postojeće i potencijalne izvore pitke vode − Širenje vodoopskrbne mreže − Obnova vodoopskrbne mreže

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja pronađenih izvorišta o Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za 10% o Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom o Potrošnja pitke vode po stanovniku o Povećana dužina obnovljene vodovodne mreže o Povećanje kvalitete pitke vode

Nositelji Grad Petrinja Komunalna poduzeća




stranica104

Mjera C2 – P1 – M3 Zaštita od poplava

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere obuhvaća dostizanje stupnja gospodarski opravdane ponajprije zaštite stanovništva, a potom i prometnica, infrastrukturnih sustava, poljoprivrednih i ostalih ugroženih vrijednosti te poticanje očuvanja i unapređenja ekoloških stanja vodotoka i poplavnih površina.

Aktivnosti − Kontinuirano obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog održavanja − Provođenje mjera operativne obrane od poplava − Gradnja objekata za obranu od poplave

Indikatori/pokazatelji o Broj novih i niveliranje postojećih planova obrane od poplava o Povećanje broja funkcionalnih vodotoka o Povećanje broja izgrađenih objekata za obranu od poplava

Nositelji Hrvatske vode Sisačko-moslavačka županija Grad Petrinja Služba za zaštitu i spašavanje Zavod za prostorno uređenje SMŽ


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica105

Mjera C2 – P1 – M4 Plinofikacija Grada

Svrha i cilj mjere

Omogućavanje uporabe plina svakom potencijalnom korisniku u Gradu kroz nastavak izgradnje sukladno Planu razvoja mreže plinovoda na području SMŽ-e. Opća korist koju će donijeti plinofikacija osim direktnog financijskog efekta ima i širi društveni, socijalni i komunalni značaj. Cijena zemnog plina kao ekološki čistog energenta je čak i do pedesetak posto jeftinija od nekih sadašnjih energenata koji se koriste za proizvodnju, grijanje ili jednostavno za kućne potrebe. Stoga je neizmjerna važnost što danas možemo reći da je plinofikacija Grada Petrinje realnost koja je počela i da će se kroz par godina na zemni plin moći priključiti svaki građanin koji to bude htio.

Aktivnosti − Nastavak izgradnje sustava distribucije plina i opskrbe plinom

Indikatori/pokazatelji o Broj kilometara novoizgrađene plinske mreže o Broj novih potrošača - kućanstava i gospodarskih subjekata o Broj novozaposlenih

Nositelji Energetska poduzeća Grad Petrinja Sisačko-moslavačka županija Hrvatska energetska regulatorna agencija Zavod za prostorno uređenje SMŽ-e


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica106

Mjera C2 – P1 – M5 Izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere odnosi se na doprinos unaprjeđenju razvoja infrastrukture Grada u skladu s potrebama i prioritetima gospodarskog i socijalnog razvoja te brigom prema očuvanju okoliša i prirode. Osigurati poboljšane uvjete za brži i intenzivniji gospodarski razvoj uz podizanje kvalitete života. U cilju maksimiziranja učinaka jedne od glavnih strateških snaga Grada Petrinje, a samim time i Županije, odnosno njezine povoljne geostrateške pozicije, neophodan je integrirani pristup planiranju, izgradnji i održavanju infrastrukturnih sustava

Aktivnosti − Osiguranje dovoljno prostora za proširenje groblja − Uređenje parkova − Obnova postojećih parkova

Indikatori/pokazatelji o Povećanje udjela stanovništva i gospodarskog sektora u sustavu opskrbe plinom o Broj izrađenih planova za proširenje groblja o Povećanje broja obnovljene i nove parkovne javne infrastrukture

Nositelji Grad Petrinja


Udio potrebnih financijskih sredstava prema izvoru financiranja

Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica107

Prioritet C2 – P2 Razvoj prometne infrastrukture

Mjera

C2 – P2 – M1 Izgradnja nove prometne cestovne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Izgradnjom kvalitetne cestovne infrastrukture će se omogućiti osiguranje bolje prometne povezanosti Grada sa ostatkom Županije, ali i ostatkom Hrvatske. Poboljšanje kvalitete i stanja cestovne infrastrukture, poboljšanje prometne povezanosti Grada Petrinje županije s ostalim dijelovima RH. Provedbom mjere će se podići standard cestovne infrastrukture i zaštite okoliša, te osigurati veća sigurnost u prometu. Povećana sigurnost u prometu (smanjenje broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i poginulih – usklađivanje s prosjekom EU) je također jedan od ciljeva izgradnje nove prometne infrastrukture.

Aktivnosti − Izrada tehničke dokumentacije − Izgradnja i modernizacija prometnica u fazama − Izgradnja i modernizacija pratećih objekata

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta o Broj novih implementiranih prometnih rješenja o Povećanje kilometara gradskih cesta po stanovniku





stranica108

Mjera C2 – P2 – M2 Razvoj ostalih oblika prometne infrastrukture

Svrha i cilj mjere

Svrha i cilj mjere je unaprijediti ostale oblike prometne infrastrukturu Grada kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja. Ovdje se misli na izgradnju ulica, trgova, kao i autobusnih stajališta i sol. Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja i kvalitete življenja.

Aktivnosti − Izrada tehničke dokumentacije − Realizacija projekata (nogostupi, ulice, trgovi, autobusna stajališta) − Izgradnja i modernizacija pratećih objekata − Izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju biciklističkih staza/traka prema

cikloturističkim prioritetima − Realizacija projekta za bicikliste

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta o Povećanje broja parkirališnih mjesta o Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica o Povećanje broja saniranih nogostupa o Uspostavljanje parkirališta za bicikle o Poboljšanje biciklističkog prometa



Prioritet Unapređenje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

Udio potrebnih financijskih sredstava prema izvoru financiranja

Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica109

C2 – P3 Mjera

C2 – P3– M1 Informiranje i uključivanje javnosti u pitanje okoliša

Svrha i cilj mjere

Suradnja sa civilnim sektorom u osmišljavanju, provedbi projekata i programa u svrhu izgradnje i povećanja svijesti, te individualne i društvene odgovornosti po pitanju zaštite okoliša i održivog razvoja. Kontinuirano obrazovanje stanovništva (od predškolske dobi preko osnovnih i srednjih škola) te podizanje svijesti građana svih dobnih kategorija o smanjenju zagađenja ,kao i potpora eko-inicijativama građanskog društva.

Aktivnosti − Unaprjeđenje razine zaštite okoliša − Stvaranje uvjeta za održivo korištenje okoliša − Provedba aktivnosti vezanih uz senzibiliziranje javnosti o potrebi očuvanja okoliša

(radionice i seminari edukativnog karaktera) − Davanje potpora za rad udrugama civilnog društva usmjerenih k zaštiti i očuvanju okoliša

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja aktivnih eko-udruga na području Grada o Povećanje broja i ukupne vrijednosti provedenih programa i projekata o Povećanje financijskih sredstava za potporu rada eko – udruga o Povećanje broja organiziranih programa (radionica i seminara) edukacija o okolišu o Povećanje broja škola uključenih u eko – programe

Nositelji Županija Grad Petrinja škole



Jačanje i razvoj uporabe novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti



stranica110

Svrha i cilj mjere

Povećanjem energetske učinkovitosti u javnom sektoru javnosti će se pružiti konkretni dokazi o isplativosti racionalnog gospodarenja energijom, kako za svakoga pojedinca kroz smanjenje troškova za energiju, tako i za društvo u cjelini kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje su rezultat proizvodnje i potrošnje. Održivost korištenja energije u neposrednoj potrošnji i poboljšanje kvalitete života putem povećanja sigurnosti energetske opskrbe i smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora (OIE) te olakšati uvođenje sustava koji koriste ovakvu energiju kroz stvaranje institucionalnih okvira i pokretanje programa subvencioniranja ugradnje ovih sustava te kampanje podizanja svijesti. Unaprjeđenjem mehanizama za poticanje korištenja OIE u kućanstvima i razvojem dodatnih mehanizama za poticanje korištenja OIE u gospodarstvu ostvarit de se šira primjena OIE, a samim time i veća energetska održivost. Provedbom mjere će se povećati energetska učinkovitost u javnim objektima te u sustavu javne rasvjete kao velikim potrošačima energije. Povećana razina transfera tehnologija iz područja OIE. Uvođenje novih energetski učinkovitijih tehnologija.

Aktivnosti − Uvođenje novih tehnologija, znanja, prijenos iskustava, primjera dobre prakse i

promoviranje i uvođenje energetske efikasnosti (obnovljivi izvori energije) − Izrada sveobuhvatne strategije iznalaženja izvora i pokrivanja energetskih potreba Grada − Provedba aktivnosti za postizanje održivosti sustava i EU standarda − Provedba sveobuhvatne analize mogućnosti za korištenje energije prirodnih resursa − Implementiranje mjera i aktivnosti za korištenje i primjenu obnovljivih izvora energije i

kogeneracije − Poticanje izgradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije

Indikatori/pokazatelji o Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije o Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava o Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava o Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode o Instalirana snaga foto - naponskih sustava za proizvodnju električne energije o Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu o Broj projekata ispitivanja i uporabe geotermalne energije o Broj projekata energetski održive gradnje (nisko - energetski objekti/pasivne kuće) o Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora o Smanjenje emisije CO2

Nositelji Županija Poduzeća



Mjera C2 – P3 – M3 Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom


stranica111

III. Poboljšanje kvalitete života

Cilj Poboljšanje kvalitete života

Svrha i cilj mjere

Stvoriti uvjete za sustavno koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom. Potrebno je predvidjeti i provoditi mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije itd. Potrebno je donijeti novi Plan gospodarenja otpadom Grada Petrinje, a koji će biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Realizacijom ove mjere očekuje se smanjen pritisak otpada na okoliš i ljudsko zdravlje.

Aktivnosti − Smanjenje količina otpada − Iskorištavanje korisnih svojstava otpada − Razvoj potrebne infrastrukture i modela za prikupljanje otpada − Provođenje odvojenog skupljanja korisnog otpada − Izgradnja građevina za gospodarenje posebnim kategorijama i vrstama otpada

(razvrstavanje, skladištenje, oporaba) − Edukacija stanovništva o razvrstavanju otpada − Redovito sanirati divlja odlagališta − Provoditi aktivnosti za postizanje EU standarda − Izrada Plana Gospodarenja otpadom Grada Petrinja

Indikatori/pokazatelji o Postotno povećanje stanovnika obuhvaćenog redovnim odvozom otpada o Ukupna količina sakupljenog otpad o Povećanje prikupljene količine posebnih vrsta otpada o Porast količina odvojeno sakupljenog otpada o Postotno povećanje otpada obuhvaćenog uporabom o Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada o Smanjenje broja divljih odlagališta otpada o Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda o Donesen Plan gospodarenja otpadom Grada Petrinja

Nositelji Grad Petrinja Komunalna poduzeća




stranica112

C3 Prioritet C3 – P1 Podizanje društveno-socijalnog standarda

Mjera

C3 – P1 – M1 Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

Svrha i cilj mjere

Uz suradnju sa udrugama razvijati gradske kompetencije kod djece i mladih, te pridonijeti razvoju predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u Gradu Petrinji te jačanju postojećih i stvaranje novih ustanova u procesu osuvremenjivanja programa predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Unapređenje kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja potiče opću razinu svijesti o potrebi ulaganja u odgoj i obrazovanje. Stvorene pretpostavke za cjelovit razvoj djece u skladu s mogućnostima, potrebama i interesima djeteta, a kroz odgojno obrazovne programe, organizaciju i uvjete života i potporu stručnjaka i institucija za ostvarivanje prava djece. Provedbom mjere stvorit će se preduvjeti za dostizanje standarda nacionalnog i EU obrazovnog sustava.

Aktivnosti − Izgraditi nove dječje vrtiće, škole i učeničke domove, unaprijediti postojeće odgojno-

obrazovne ustanove prema pedagoškim standardima i po mjeri djeteta − Sanacija građevinskog stanja objekata u kojima se odvija predškolski odgoj (vrtići) − Analizirati edukacijske potrebe i ulaganja u kvalitetnu opremu odgojno-obrazovnih

institucija − Obrazovne programe uskladiti s potrebama gospodarstva i zahtjevima tržišta rada − Rasporediti ravnomjerno obrazovne ustanove i učiniti ih dostupnima svim stanovnicima − Analizirati institucionalne i edukacijske potrebe pri osnivanju novih ustanova

predškolskog obrazovanja − Analizirati potrebe za otvaranjem privatnih ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja

Indikatori/ pokazatelji o % djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih) o % djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih) o Broj učenika/broj učitelja o Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja o Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora,

vježbališta o Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

Nositelji Grad Petrinja Udruge




stranica113


Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja

Svrha i cilj mjere

Povećanje i unaprjeđenje kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih sadržaja kroz unapređenje zdravog tjelesnog stanja građana i športske kvalitete u individualnom i kolektivnim sportovima i rekreaciji, uključujući i poboljšanje uvjeta za športsku edukaciju. Uključiti u sport i rekreaciju što veći broj građana, osobito djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi te ulagati u razvoj mlađih sportaša radi stvaranje široke kvalitete osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete sporta. Stvorene navike za zdravi način života i poboljšanje kvalitete života i zdravlja svih građana, posebno djece i mladih.

Aktivnosti − razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe sukladno potrebama urbanog

načina života − poticati sportski amaterizam i rekreaciju − prilagoditi sportsku i rekreacijsku infrastrukturu za osobe s invaliditetom i posebnim

potrebama − obrazovati i usavršavati kvalitetan i visoko stručan trenerski kadar − organizirati i promovirati domaće i međunarodne sportske priredbe i natjecanja

Indikatori/pokazatelji o Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku o Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih o Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih

sadržaja o Povećanje broja aktivnih sportaša o Povećanje broja amaterskih sportaša o Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti





stranica114

Mjera C3 – P1 – M3 Jačanje društveno-socijalnih kapaciteta i standarda

Svrha i cilj mjere

Razvijati nove usluge u zajednici, kao i održati postojeće, a koje se odnose na usluge usmjerene prema mladima, starim i nemoćnim osobama te svim socijalno ugroženim skupinama. Unaprijediti sustav socijalnih usluga za svakog korisnika i društva u cjelini. Podizanje svijest o važnosti djelovanja u okviru lokalne zajednice, a radi podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Svaka dobna skupina se može pojaviti kao socijalno ugrožena skupina, a da bi se to spriječilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unapređenje odnosa prema svim ciljnim skupinama (djeca, stariji, nemoćni, bolesni, siromašni). Jačanje standarda socijalnih usluga potrebno je radi uključivanja u sve segmente društva, a sve s ciljem podizanja razine blagostanja društva i smanjenja razine socijalno potrebitih. Potrebno je raditi na podizanju profesionalnosti djelovanja svih institucija i dionika, te u preuzimanju odgovornosti za rješavanje problema i ostvarivanje rezultata, a temeljeno na primjeni standarda kvalitete, primjenjivih za javni sektor.

Aktivnosti − Izgradnja sigurne kuće − Razvoj novih usluga − Osigurati transparentnost sustava za praćenje korisnika socijalne skrbi − Osigurati povećanje sigurnosti i samostalnosti starijih i invalidnih osoba − Informatički umrežiti sustav − Pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi − Educirati i informirati stručni kadar − Informirati građane o pravima i uslugama − Podizati svijest građana o borbi protiv nasilja u obitelji − Poticati brigu o osobama koje su žrtve nasilja u obitelji te njihovu resocijalizaciju − Poticati programe podizanja svijesti o potrebi prevencije ovisnosti, osobito kod mladih te

programe resocijalizacije ovisnika i njihov povratak u zajednicu − Izgradnja društvenog doma u užem gradskom središtu – dvorana za svadbe,

sajmove,društvene manifestacije − Iskorištenje prostora petrinjske vojarne

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja usluga/programa usmjerenih na mlade o Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi o Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije o Broj korisnika programa o Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama

socijalno marginaliziranih skupina o Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika o Povećan broj novih socijalnih usluga o Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske

programe


stranica115

Nositelji Grad Petrinja Udruge civilnog društva (OCD)




stranica116

Prioritet C3 – P2 Poboljšanje slike zdravlja i socijalne sigurnosti

Mjera

C3 – P2– M1 Jačanje preventivnih programa

Svrha i cilj mjere

Provedba ove mjere ima za svrhu povećanje zdravlja, smanjenje smrtnosti te povećanje razine socijalne sigurnosti stanovnika Petrinje. Svrha i cilj mjere je povećati spoznaju, najprije o zdravom načinu života, odnosno o važnosti prevencije kroz način prehrane, tjelesnih aktivnosti, štetnosti opijata i sl. Nadalje, cilj ove mjere je i povećanje spoznaje o štetnosti nasilja, o važnosti skladnih odnosa u obiteljskoj zajednici. Jačati socijalnu sigurnost stanovnika Petrinje. Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije. Povećati suradnju, partnerski odnos, zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva s ciljem provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici.

Aktivnosti − Izrada Plana provedbe preventivnih programa i projekata − Promicanje rada i uključivanja udruga građana u provedbu prevencije − Provoditi programe i projekte koji doprinose promidžbi zdravog života i prevenciji bolesti ,

programe i projekte prevencije od kardiovaskularnih bolesti − Provesti programe i projekte prevencije od nasilja, programe i projekte prevencije

ovisnosti o drogama te programe i projekte prevencije od pretilosti − Provesti programe i projekte prevencije od karcinoma, provoditi i ostale programe i

projekte od važnosti za promociju zdravog života i prevenciju bolesti − Koordinirati i povezivati sve raspoložive resurse u zajedničke programe

Indikatori/pokazatelji o Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i

socijalnoj skrbi o Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama o Manji broj pretilih osoba o Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti o Manji broj oboljelih i umrlih osoba

Nositelji Sisačko-moslavačka županija Grad Petrinja zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva organizacije civilnog društva




stranica117

Mjera C3 – P2– M2

Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim ustanovama

Svrha i cilj mjere

Cilj mjere je postići veću razinu opremljenosti i uključenosti svih dionika u sferama djelovanja zdravstvene zaštite stanovnika. Pod tim se podrazumijeva povećanje razine zdravstvene i socijalne zaštite stanovnika povećanjem zdravstvenog i socijalnog standarda objekata, opreme i vozila, kvalitetnijom i boljom organizacijom te većom dostupnosti i većom kvalitetom zdravstvenih i socijalnih usluga.

Aktivnosti − Adaptacija zdravstvenih i socijalnih ustanova koje ne zadovoljavaju postojeće osnovne

standarde − Prenamjena postojećih i izgradnjom novih zdravstvenih i socijalnih objekata − Obnavljanje ambulanti te izgradnja novih objekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti , pri

domovima zdravlja te zavodu za javno zdravstvo − Obnavljanje socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe − Obnavljanje zastarjele i nabavom nove opreme u skladu sa propisanim standardom − Nabava novih vozila u zdravstvenim ustanova za HMP i sanitetski prijevoz pacijenata , za

patronažu,kućne posjete liječnika i zdravstvenu njegu pacijenata u njihovom domu − Nabava odgovarajućih vozila u socijalnim ustanovama koja su prilagođena prijevozu

osoba sa invaliditetom, prilagođena za dostavu hrane u kuću korisnika Indikatori/pokazatelji

o Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi o Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena

propisanom standardu o Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Nositelji Sisačko-moslavačka županija Grad Petrinja zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica118

Mjera C3 – P2– M3 Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi, volonterstva i samopomoći

Svrha i cilj mjere

Zadovoljenje potreba za zdravstvenom i socijalnom skrbi u kući starijih, nemoćnih, invalidnih, bolesnih, umirućih osoba na području Sisačko-moslavačke županije. Osiguranje postupka smanjenja institucionalizacije zdravstvene i socijalne skrbi u segmentu usluga koje se mogu realizirati u samom domu korisnika. Cilj mjere je prije svega osigurati dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga u vlastitom domu korisnika, nadalje osigurati pomoć obiteljima starih, nemoćnih, invalidnih, bolesnih i umirućih osoba, kao i povećati broj volontera uključenih u pomoć starijim, nemoćnim, bolesnim, umirućim članovima zajednice.

Aktivnosti − Osnivanje centara za pomoć i njegu u kući koji pružaju usluge (održavanja higijene

bolesnika-kupanje, pedikera, šišanje,presvlačenje kreveta, pranje i glačanje rublja, pospremanje kuće i održavanje okućnice,dostava ili priprema odvoženje liječniku,nabava lijekova i sol.)

− Osiguranje dovoljnog broja zdravstvene njege u kući − Osiguranje svih pratećih usluga u kući korisnika (razni popravci) − Osnivanje mobilnih timova za provedbu palijativne skrbi − Stimuliranje volontera za pripomoć svojim sugrađanima

Indikatori/pokazatelji o Smanjenje broja socijalno isključenih starijih i nemoćnih osoba, osoba u stanju socijalne

potrebe o Povećanje broja osnovanih mobilnih timova za palijativnu skrb i drugih oblika

zdravstvene njege u kući korisnika o Broj starijih i nemoćnih osoba kojima će se omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu

i istovremeno smanjenje potrebe za smještajem starijih i nemoćnih osoba u instituciju Nositelji

Sisačko-moslavačka županija Grad Petrinja zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva


Mjera Razvoj palijativne skrbi



stranica119

C3 – P2– M4

Svrha i cilj mjere Pružanje pravne, socijalne i psihološke pomoći hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji (psiholozi, psihijatri, socijalni radnici, defektolozi, pravnici). Aktivno podupirati provođenje županijskog projekta izgradnje doma za ratne vojne invalide u Petrinji, jer je sve veći broj starijih i nemoćnih branitelja koji trebaju stalnu i sveobuhvatnu skrb.

Aktivnosti − Otvaranje Gradskog centra za psihosocijalnu pomoć − Aktivno podupirati provođenje županijskog projekta izgradnje Doma za ratne vojne

invalide Indikatori/pokazatelji

o Broj stručnih osoba za pružanje pravne, socijalne i psihološke pomoći o Izgrađen Dom za ratne vojne invalide o Otvoren Gradski centar za psihosocijalnu pomoć o Broj zbrinutih branitelja

Nositelji Sisačko-moslavačka županija Grad Petrinja zdravstvene i socijalne ustanove nadležna ministarstva


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo

Prioritet C3 – P3 Podizanje standarda kulturnih djelatnosti


stranica120

Prioritet C3 – P4 Poboljšanje sustava civilnog društva

Mjera

C3 – P3 – M1 Povećanje infrastrukturnih kapaciteta

Svrha i cilj mjere

Uloga knjižnice se mora više razmatrati u razvoju lokalnih zajednica te u skladu s time treba raditi i planove budućeg razvoja istih pridajući im važniju ulogu nego što je bila dosadašnja praksa. Svrha i cilj ove mjere je izgradnja, ili adaptaciju postojećeg prostora za zgradu nove knjižnice kako bi ona zaista mogla djelovati u primjerenim uvjetima na zadovoljstvo svih, a kako bi se dosegao Standard za narodne knjižnice.

Aktivnosti − Poticanje komunikacije s osnivačem i MK − Suradnja s osnivačem pri izradi glavnog i izvedbenog projekta − Apliciranje projekta − Adaptacija postojećeg prostora − Izgradnja novog prostora − Osiguranje prostora za Gradsku limenu glazbu Petrinja

Indikatori/pokazatelji o Povećanje površine koju koristi knjižnica radi obavljanja svoje djelatnosti o 39m2 - na svakih 1000 stanovnika o 37m2 - na svakih 1000 jedinica građe o 1 sjedalo i 11m2 - na svakih 1000 stanovnika po strukturi, čitaonica, studijski odjel itd. o minimalno 20m2 – igraonica o Novi prostor za Gradsku limenu glazbu Petrinja

Nositelji Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja Grad Petrinja Ministarstvo kulture




stranica121

Mjera C3 – P4– M1 Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

Svrha i cilj mjere

Poticanje razvoja civilnog društva, njegove uloge i doprinosa razvoju Grada te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećanje sudjelovanja civilnog društva u procesima donošenja odluka o društvenom razvoju Grada Petrinje. Aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u razvojnim projektima Grada kroz povećanje sudjelovanja civilnog društva u području društvenog života. Organiziranje civilnog društva s ciljem unapređenja osposobljenosti udruga za upravljanje EU projektima.

Aktivnosti − Analiza stanja osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim

projektima/programima − Provođenje inicijativa udruga − Jačanje osposobljenosti udruga za upravljanje EU i nacionalnim projektima/programima − Uključivanja udruga u razvojne inicijative, aktivnosti i partnerske projekte − Poticanje zapošljavanja u OCD − Razvijanje socijalnog poduzetništva − Poticanje međusektorske suradnje (osnivanje savjeta za razvoj civilnog društva) − Rješavanje problema neadekvatnih prostora udruga − Stručna pomoć pri pronalasku, apliciranju i provedbi projekata OCD – a na razini RH i EU

Indikatori/pokazatelji o Povećanje broja razvojnih projekata u Gradu koje su izradile i provode udruge o Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga o Povećan broj EU projekata/ programa o Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga o Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima

Nositelji Grad Petrinja Udruge civilnog društva


Proračun Grada

Proračun SMŽ

Proračun RH

EU



Privatna sredstva

Ostalo


stranica122

3.3.1. Ciljane skupine prioritetnih mjera

Tablica 37. Ciljane skupine prioritetnih mjera

Izvor:Grad Petrinja

Razvojni ciljevi: C1 C2 C3 Razvojni prioriteti:

C1 – P1 C1 – P2 C1 – P3 C2 – P1 C2 – P2 C2 – P3 C3 – P1 C3 – P1 C3 – P2 C3 – P3 Ciljane skupine: Privatni sektor OPG-i Mikro i mala poduzeća, obrti, zadruge

Srednja i velika poduzeća

Javni sektor JLS Strukovne organizacije/potporne institucije

Civilni sektor Organizacije civilnog društva i građanske inicijative

Žene

Osobe s posebnim potrebama

Mladi

Umirovljenici

Nezaposleni

Ostali



stranica123

Ciljane skupine prioritetnih mjera su: obiteljska gospodarstva (OPG-i), postojeća i nova poduzeća, obrti i zadruge, jedinica lokalne samouprave, strukovne organizacije i potporne institucije, organizacije civilnog društva i građanske inicijative, stanovnici područja Grada s naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr. Prethodna tablica detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu prioritetnih mjera, odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri sektora, privatni, javni i civilni sektor. Važno je napomenuti kako, u suštini, sve skupine imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji korisnici, no detaljnije će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Sivom bojom označene su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati.


stranica124

4. HORIZONTALNI CILJEVI Osim srednjoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni, ciljevi, odnosno ciljevi koji bi se trebali prožimati kroz sve ciljeve i prioritete, odnosno promicati u svim programima i projektima implementacije Programa ukupnog razvoja, posebno onima financiranim iz fondova Europske unije. Horizontalni cijevi su usko povezani i sa horizontalnim strateškim ciljevima ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, mogu se identificirati kao: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj te partnerstvo i učinkovita demokracija. Specifičan horizontalni cilj Grada Petrinje, a koji je ujedno nastao kao posljedica ratnih događanja, razminiranje, važan je za razvoj gospodarstva ali i kvalitete života stanovnika u cjelini.

1. Razminiranje Na području Grada Petrinje još je oko cca 30 km2 minski sumnjivih prostora, što je zasigurno jedan od ograničavajućih faktora razvoja, ponajprije poljoprivrede i turizma. Kontinuiranom provedbom ovog cilja stvaraju se preduvjeti za socijalni i ekonomski razvoj.

2. Razvoj informacijskog društva

Ovaj cilj obuhvaća povećanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim, ali i socijalnim grupama u Gradu. Cilj uključuje proširenje uporabe informacijske tehnologije i Interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika, kao i poboljšanu svjesnost o mogućnostima koje nudi informacijsko društvo.

3. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava

Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava stavlja naglasak na nove inicijative i aktivnosti zajednice u svrhu promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživota, i to posebno pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju te podrška razvoju socijalnih usluga.

4. Održivi razvoj

Koncept ovog cilja obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku održivost i društveno-političku održivost. Održivi razvoj također uključuje i projekte usmjerene na jačanje i umrežavanje civilnog društva te jačanje koordinacije tijela lokalne samouprave i njihovu suradnju s građanima.

5. Partnerstvo i učinkovita demokracija

Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva kao stupa civilnog društva te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima. Uključuje mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jača i partnerstvo. Cilj Grada Petrinje je kontinuiran razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama.


stranica125

5. BAZA PROJEKTNIH IDEJA Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja Grada,koja pruža uvid u razvojni smjer Grada za sljedeće programsko razdoblje. Ona predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja Grada Petrinje. Zaključci analize baze projektnih ideja pomažu odrediti zajedničke potrebe predlagatelja, što je osnova za definiranje Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje. U bazu se unose podaci o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Sve ideje i pripremljeni projekti iz baze razvrstavaju se prema definiranim ciljevima, prioritetima i mjerama koje su usuglasile radne skupina za izradu Programa. Na taj način se dobiva precizan pregled projektnih ideja prema definiranim područjima razvoja.

Slika 6. Identifikacija i odabir projektnih ideja

Cilj i svrha baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe politike razvoja Grada Petrinje. Sve projektne ideje koje se unose u bazu morale su u potpunosti biti u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama Programa razvoja grada, jer se na taj način automatski osigurala usklađenost sa dokumentima više razine (npr. Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije, Strategija regionalnog razvoja RH). Bitno je napomenuti daje Strategija grada mulati - sektorski dokument, u kojem su ciljevi, prioriteti i mjere postavljeni dovoljno općenito da ne eliminiraju nijedno razvojno područje (ali opet i dovoljno specifično da ne mogu biti primjenjive i na bilo koji drugi Grad). Zbog toga je većina pristiglih projektnih ideja bila u skladu sa ciljevima, prioritetima i mjerama strategije. Sve projektne ideje unesene u bazu prošle su postupak rangiranja u ovisnosti o sljedeća tri kriterija:

1. Pripremljenost 2. Relevantnost 3. Financijski kapacitet podnositelja za provedbu projekta.


stranica126

Projektne ideje su prikupljali djelatnici Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije kao i djelatnici Grada Petrinje, koji su ih intenzivno sakupljali kroz kontinuirani rad s radnim skupinama i izravnim kontaktiranjem predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. Projektne ideje su dostavljane na standardiziranom obrascu, te su pohranjivane u bazu projektnih ideja. Pristizale paralelno s izradom strategije i radom radnih skupina te je ukupno zaprimljeno 69 projektnih ideja. Budući da pristigle projektne ideje nisu i sve postojeće u Gradu Petrinji, analiza daje tek približnu informaciju/ocjenu usklađenosti između Strategijom usuglašene i određene hijerarhije vizije/ciljeva/prioriteta/mjera i svih postojećih projektnih ideja u Gradu. S druge strane, s obzirom na dužinu trajanja izrade strategije i izrazita nastojanja ključnih dionika da sudjeluju u njenoj izradi, moguće je pretpostaviti da se na poziv za prijavu natječaja prijavila većina najkvalitetnijih i najaktivnijih sudionika budućeg razvoja. Stoga zaključci analize ipak mogu poslužiti kao indikatori o tome u kojoj se mjeri sadašnje projektne ideje u Gradu Petrinji poklapaju sa Programom, utvrđenim ciljevima i prioritetima. Analizom su zastupljene samo one projektne ideje koje će se moći realizirati u ovom programskom razdoblju, te su osnova za izradu akcijskog plana Strategije. Analiza baze pokazuje izrazito neravnomjernu raspodjelu projektnih ideja prema prioritetima. Tako je najviše projektnih ideja pokriveno prioritetima koji se odnose na infrastrukturu Grada. Uočena neravnomjerna raspodjela projektnih ideja se odvija po očekivanom obrascu; po kojem znatno odskače razvoj infrastrukture, kao područje s vjerojatno već ranije pripremljenim idejnim projektima koji trajno čekaju sredstva za provedbu.

5.1. Projekti od iznimne važnosti Razvoj Grada Petrinje mora se temeljiti na provedbi planiranih velikih i posebno važnih projekata za Grad. Upravo će navedeni projekti, odnosno oni koji su ovdje izdvojeni, a pripadaju projektima od gospodarskog i društvenog značaja, potencijalno promijeniti sliku Grada. Izdvojeni gospodarski projekti zaposliti će nove ljude, okrenuti Petrinju prema investitorima, te biti poticaj novom rastućem gospodarskom ciklusu. Ne smiju se zanemariti ni društveni projekti koji će svakako podignuti kvalitetu života građana na viši nivo, te omogućiti aktivniji razvoj društvenog života Grada Petrinje.


stranica127

Projekt Opis G

rad

na K

upi

Projekt „Grad na Kupi“ obuhvaća uređenje gospodarsko turističko rekreacijske zone Kupa - Petrinjčica sa aktivnostima uređenja gradskog kupališta i autokampa na rijeci Kupi, ušće rijeke Kupe s riječnom lučicom i kompletnog gospodarskog i turističko - rekreacijskog obuhvata uz rijeku Petrinjčicu do mosta u ulici Vlatka Mačeka uz uređenje parka J.J.Strossmayera i uređenje multifunkcionalnog centra. Sam projekt sastoji se od više manjih projekata, a to su:

1. Uređenje auto kampa na gradskom kupalištu u Petrinji 2. Izgradnja pristaništa za čamce na rijeci Kupi 3. Izgradnja parka sa multifunkcionalnim igralištem uz rijeku Petrinjčicu 4. Izgradnja multifunkcionalnog centra (sport, kultura, gospodarstvo) 5. Sanacija gradskog parka J.J.Strossmayera 6. Uzletno-sletna staza uz Kupu (mini aerodrom)

Opći cilj projekta je doprinijeti gospodarskom i turističkom razvoju Sisačko-moslavačke županije, te poboljšanje kvalitete življenja. Specifični cilj je poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, te poboljšanje turističke ponude kroz formiranje novih inovativnih gospodarskih, turističkih i sportskih sadržaja, te zaštita okoliša. Dodana vrijednost projekta je potaknuti lokalno stanovništvo na otvaranje ugostiteljskih i turističkih obrta. Očekivani rezultati ovog projekta su sljedeći:

1. Stvoren novi vizualni identitet Grada 2. Povećan broj novootvorenih ugostiteljskih i turističkih obrta 3. Očuvana i obnovljena kulturna i povijesna baština 4. Povećan standard lokalne zajednice

Muz

ej B

anov

ine Projektom se planira osnivanje muzeja „Banovine“ u gradu Petrinji. Svrha

projekta je okupljanje neprocjenjive povijesne građe na jednom mjestu s ciljem sprječavanja dosadašnje pljačke eksponata i predmeta s područja Banovine, te edukacija školske populacije i turistička ponuda. Cilj je poboljšati zaštitu povijesne, paleontološke i prirodoslovne građe i sačuvati povijesno nasljeđe. Očekivani rezultati ovog projekta su sačuvana povijesna, kulturna i prirodoslovna građa, nadalje edukacija stanovništva, kao i kvalitetnija i obogaćena turistička ponuda grada Petrinje i regije Banija.


stranica128

Cik

lotu

rizam

u P

etrin

ji Cikloturizam je jedan od ključnih proizvoda Strategije razvoja turizma RH, na kojem TZG Petrinje želi bazirati budući razvoj turizma. Zbog velikih mogućnosti i potencijala za snažniji razvoj turizma na području grada, cilj nam je razvoj ove segmentirane ponude koja turistima nudi aktivan odmor kao idealan način rekreacije i uživanja u prirodi uz upoznavanje destinacije. Cilj nam je upravo ovom segmentiranom tržištu ponuditi doživljaj otkrivanja novih područja, odnosno prirodnih ljepota Banovine i Petrinje kao i kulturne baštine i svih sastavnica turističke ponude. U Petrinji je izuzetan interes građana za razvoj cikloturizma, a Biciklijada je jedna od omiljenih manifestacija. U projekt su uključeni nositelji privatnog, javnog i civilnog sektora (Grad Petrinja, Orlić Sport d.o.o., Triatlon klub Petrinja, Bike-around (petrinjski portal za bicikliste), privatni smještajni objekti,ostale sportske udruge…) Svrha navedenog projekta je poticanje razvoja ponude turističkih proizvoda destinacije, uvrštavanje Petrinjskih biciklističkih ruta u nacionalnu mrežu cikloturizma, poticanje sportskih udruga i pojedinaca u aktivno uključivanje u pružanje usluga u turizmu uz mogućnost dodatne zarade (vodiči,sportski animatori i sl.), poticanje smještajnih jedinica da se odluče za stvaranje uvjeta pružanja usluga cikloturistima, promocija destinacije, te povećanje broja dolazaka cikloturista.

Turis

tičko

spo

rtsk

i ce

ntar

PIG

IK Projekt uređenja turističko sportskog centra PIGIK u Petrinji provoditi će se u

dvije faze. U prvoj fazi u tijeku su pripreme za provedbu investicije uređenja zemljanih sportskih teniskih terena i terena malog nogometa sa balonima i svlačionica. U drugoj fazi planira se uređenje restorana i nekadašnjeg hotela na lokaciji "PIGIK". Financijska sredstva za prvu fazu su osigurana. Navedeni projekt će doprinijeti povećanju turističke ponude na području Petrinje, kao i nova zapošljavanja, povećan broj turističkih posjeta, te će rezultirati boljom turističkom ponudom u Gradu Petrinji

Mal

o in

ovac

ije p

uno

zaba

ve Projektni prijedlog ovog turističkog projekta poslan je na natječaj IPA

Prekogranična suradnja Hrvatska Bosna i Hercegovina u 2013.godini. Prijavitelj projekta je Grad Petrinja, a suprijavitelj Općina Velika Kladuša.Predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci. Svrha projekta je razvoj zajedničke turističke ponude uspostavom turističke infrastrukture u pograničnom području – stvaranje prepoznatljivog urbanog turističkog proizvoda Grada Petrinje i Velike Kladuše. Očekivani rezultati ovog projekta su sljedeći:

1. Ojačani ljudski kapaciteti u turizmu i uspostavljena upravljačka struktura za provedbu projektnih aktivnosti

2. Razvijen i promoviran novi turistički proizvod temeljen na zajedničkom prirodnom i kulturnom naslijeđu pograničnog područja

3. Poboljšanje javnog informiranja o turističkoj ponudi u Gradu Petrinji i Velikoj Kladuši putem promotivnih aktivnosti i poboljšane vidljivosti na području projekta


stranica129

Potp

ora

razv

oju

mal

og i

sred

njeg

po

duze

tniš

tva

kroz

izgr

adnj

u in

fras

truk

ture

u

posl

ovno

j zon

i Moš

ćeni

ca P

olja

na

Projekt se odnosi na izgradnju infrastrukture u poslovnoj zoni Mošćenica Poljana koja se nalazi u blizini užeg područja grada Petrinje u Sisačko moslavačkoj županiji. Građevinski radovi još nisu počeli, ali projektna dokumentacija je završena. Završetak poslovne zone Mošćenica Poljana se sastoji od izgradnje cjelokupne prometne, cestovne, vodne, kanalizacijske, telekomunikacijske, plinske, električne infrastrukture i infrastrukture za zbrinjavanje otpada, kao što je zahtijevano u Detaljnom urbanističkom planu. Projekt je prijavljen na natječaj Shema bespovratnih sredstava za poslovnu i turističku infrastrukturu u 2014. godini. Nositelj projekta je Grad Petrinja kao jedinica lokalne samouprave, dok su partneri na projektu Petrinjska razvojna agencija „PETRA“ d.o.o. i Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije „SIMORA“ d.o.o.Glavna svrha osnivanja i razvoja poduzetničkih zona u Sisačko moslavačkoj županiji je jačanje razvoja poduzetništva. Također je u cilju na direktan ili indirektan način povećati broj poslovnih subjekata u Županiji, a samim time i broj radnih mjesta, poboljšati opće poslovne rezultate, poticati konkurentnost i povećati udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Županije. Očekivani rezultati ovog projekta su zapošljavanje ljudi kroz uspostavu poslovne zone te pokretanje novih gospodarskih investicija

Zele

na tr

žnic

a

Trenutno u Gradu Petrinji ne postoji prikladan prostor za kvalitetno društveno, gospodarsko i turističko djelovanje stanovništva i lokalne zajednice. Stoga je Grad Petrinja izradio projektnu dokumentaciju za izgradnju multifunkcionalne građevine pod nazivom – Zelena tržnica. Prostor bi imao multifunkcionalnu namjenu jer bi nakon tržnog dana služio građanima Petrinje kao javno parkiralište i kao prostor za organiziranje raznih gospodarskih i turističkih manifestacija.Cilj projekta je osigurati multifunkcionalni prostor namjenjen lokalnoj zajednici u svrhu doprinosa razvoju turizma, gospodarstva i kulturne baštine. Isto tako bi se dobio prikladan prostor za prodaju i predstavljanje autohtoni poljoprivrednih i turističkih proizvoda na malo i veliko, sajmovi na otvorenom za područje Grada Petrinje. Ciljane skupine su građani Petrinje, poduzetnici, udruge lokalna samouprava i ostali građani Sisačko-moslavačke županije.

Rek

onst

rukc

ija O

snov

ne š

kole

Mat

e Lo

vrak

a –

dogr

adnj

a šk

olsk

e sp

orts

ke

dvor

ane

OŠ Mate Lovraka nalazi se u Sisačko – moslavačkoj županiji, u gradu Petrinji. Trajnost urbanog življenja i tradicija obrazovnih ustanova na području grada Petrinje seže u 18 stoljeće. Kao takav, pripada među gradove koji imaju tradiciju školstva jednu od najdužih u Republici Hrvatskoj. Tako Petrinja i danas zna biti spomenuta kao grad učitelja. Projekt rekonstrukcija Osnovne škole Mate Lovraka – dogradnja školske sportske dvoraneimati će multiplikacijski karakter jer će kompletan prostor grada biti obogaćen sa suvremenim multifunkcionalnim sportsko-socijalnim prostorom.Kako bi se nastava još više prilagodila suvremenim zahtjevima odgojno – obrazovnih metoda, škola želi suvremenom školskom dvoranom poboljšati kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa, ali isto tako i obogatiti prostor grada Petrinje višenamjenskom dvoranom u kojoj bi se prostor koristio i za druge namjene kao što su: zajednička okupljanja roditelja i učenika, treninzi i utakmice klubova, sportska rekreacija i slično.Grad Petrinja ima rješenje o pravu građenja. Projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta , a prijavitelj je Sisačko-moslavačka županija kao osnivač škole M. Lovraka


stranica130

Dje

čji

istr

aživ

ački

ce

ntar

Opći cilj projekta je doprinjeti poboljšanju socijalnog i gospodarskog napretka Sisačko-moslovačke županije. Specifični cilj je doprinjeti razvoju ruralnog područja Grada Petrinje kroz formiranje edukativnih, inovativnih,kuturnih i turističkih sadržaja.

Rec

ikla

žno

dvor

ište

Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Reciklažna dvorišta imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom, jer služi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih skupljača i ovlaštenih obrađivača. Grad Petrinja bi izgradio reciklažno dvorište najvjerojatnije na svom posjedu, ali točna lokacija još nije određena. Ovaj projekt je u planu, ali još nije pokrenuto pripremanje sve potrebne tehničke dokumentacije.Ciljevi projekta su usklađivanje sustava gospodarenja otpadom sa strateškim dokumentima i zakonskim propisima RH i EU; povećanje stupnja odvojenog prikupljanja korisnog i opasnog otpada iz komunalnog otpada; saniranje i prenamjena postojećih neuvjetnih odlagališta otpada u transfer stanice i reciklažna dvorišta; smanjenje negativnih utjecaja na tlo, vodu i zrak čime se osigurava i zaštita izvorišta pitke vode.

„Com

mun

ity {R

}evo

lutio

n“

Projekt pod nazivom „Community {R}evolution“ je investicijski projekt čiji nositelj je Udruga IKS (Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota) koja je zapravo glavni pokretač inicijative ulaganja u rekonstrukciju i opremanje socijalno poduzetničke infrastrukture na području grada Petrinje, odnosno Sisačko-moslavačke županije. Partneri koji sudjeluju u provedbi invensticije su Sisačko-moslavačka županija i Grad Petrinja, dok su ostali suradnici Grad Glina, Hrvatska Kostajnica, Općina Topusko i Općina Dvor.

Projekt program obuhvaća rekonstrukciju, prenamjenu i opremanje postojeće poslovne zgrade na k.d.br.1915 i gospodarske zgrade na k.d.br.1914/4, sve k.o. Petrinja u Građanski centar sa smještajnim kapacitetom za međunarodnu razmjenu.

Opći cilj projekta je razvoj poslovne i socijalne infrastrukture na zapuštenom području Sisačko-moslavačke županije koji obuhvaća dugoročne ciljeve promicanja socijalnog poduzetništva, volonterstva, uključivanja i borbe protiv siromaštva te podizanja razine stručnosti i iskustava nezaposlenih osoba što će doprinijeti održivom regionalnom razvoju i boljoj kvaliteti života na projektnom području.

Projekt „Community {R}evolution“ se uklapa u relevantne regionalne, nacionalne i sektorske strategije te je u skladu s tematskim ciljevima Europske komisije za 2014.-2020. Što ga čini prihvatljivim za financiranje u sklopu Europskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) za RH.

U sklopu projekta obnovit će se i opremiti 2.703,10 m2 građevinske bruto površine zapuštenog prostora u centru grada Petrinje. Ukupni troškovi projekta iznose 17.652.122,87 kn s PDV-om.


stranica131

6. PROVEDBENI MEHANIZMI Program ukupnog razvoja izrađen je na način da je jasno postavljena hijerarhija razvojnih ciljeva počevši od vizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera. Konačna uspješnost i vrijednost programa uvelike ovisi o tome koliko su dobro postavljeni ti osnovni sastavni dijelovi strategija odnosno koliko dobro hijerarhija ciljeva strateški usmjerava razvoj na način koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi slabosti i prepreke. Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije, vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i evaluaciju provedbe. Posljedično, da bi proces Programa ukupnog razvoja bio učinkovit i uspješan, Grad Petrinja je donijela strateško-operativni dokument za trogodišnje razdoblje, odnosno Strateški plan Grada Petrinje 2014.-2016. Program ukupnog razvoja, pa tako i Strateški plan je „promjenjiv” razvojni plan koji se sastoji od niza razrađenih projekata. U njemu su predložene procedure praćenja i vrednovanja koje imaju važnu ulogu u osiguravanju kako efikasnosti tako i trajne prilagođenosti/ažurnosti Programa ukupnog razvoja, u uvjetima okruženja koje se stalno mijenja. Redovito vrednovanje samog Programa ukupnog razvoja predviđeno je svake tri godine što je u skladu sa provedbom i realizacijom Strateškog plana. Praćenje Programa ukupnog razvoja omogućeno je kroz sustav praćenja i vrednovanja, odnosno evaluacije u Strateškom planu pri čemu postoje i komponente kojima se prate pojedini projekti, skupovi projekata kojima se ostvaruju pojedine mjere i sol. Projekti i njihove faze prate se, vrednuju i adaptivno upravljaju u kraćim razmacima, te se na temelju istih donose odluke, odnosno smjer djelovanja za sljedeće razdoblje. Kako bi se Program ukupnog razvoja moglo provesti odnosno da bi se operacionalizirao ovaj strateški dokument, potrebno je odrediti određene mehanizme njegove provedbe, navedeni mehanizmi su specificirani u Strateškom planu. Pri tome se prvenstveno misli na definiranje pokazatelja uspješnosti taj. provedbe koji moraju biti jasni i kvantitativno određeni. Drugim riječima, u strateškom planu su određene odgovornosti provedbe, način vrednovanja kroz definirane pokazatelje, kao i tijelo koje prati i izvješćuje o provedbi. Također, jedan od izrazito važnih mehanizama predstavlja informiranje i uključivanje javnosti/građana u provedbeni proces. Obzirom da se provedba temelji na projektima


stranica132

Slika 7. Preduvjet održivosti provedbe Programa ukupnog razvoja

i programima, iznimno je važno utvrditi kriterije prema kojima će oni biti usvojeni u Strategiji i prioritetni u realizaciji. Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije, vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i vrednovanje provedbe. Da bi proces provedbe bio učinkovit i uspješan, njime se moraju osmisliti i osigurati i važni elementi uključujući:

a) provedbene institucije i mehanizme b) financiranja c) postupke za praćenje i vrednovanje programa i projekta

Program ukupnog razvoja će pridonijeti i uspješnijem privlačenju i natjecanju za financijska sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih izvora do privatnih ulagatelja. Programom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan, dobra podloga za utvrđivanje i određivanje prioritetnih razvojnih projekata i za njihovo primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje.

6.1. Institucionalni okvir provedbe programa Razvoj Grada Petrinje je institucijsko razvojni proces. Koordiniranost institucija u procesu provedbe Strategije je ključna. Dobro kapacitirane, lokalno bazirane institucije moraju biti organizirane i dostupne tako da pomognu u identificiranju i mobiliziranju svih resursa kako bi se izvršio strateški plan. Kako bi se Program uspješno provo potrebna je suradnja između središnje državne i gradske vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća s javnim ovlastima državne i lokalne razine, te svih drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva. Dakle, uspješnost provedbe strategije ne ovisi isključivo o Gradu Petrinji i gradskoj upravi, nego jednako tako i o važnim subjektima prije svega nacionalne razine, ali

JAVNI SEKTOR

CIVILNI SEKTOR

PRIVATNI SEKTOR


stranica133

onda i državnim institucijama kao i o privatnoj inicijativi (investitori). To najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod kojih se isprepleću nadležnosti državne i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio predviđenih projekata i mjera strategije financirati će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored proračunskih sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu strategije potrebno imati adekvatne apsorpcijske kapacitete.

o Partnerski odbor, kao i u fazi izrade Programa, nastavlja imati savjetodavnu ulogu i u fazi provedbe te prihvaća izvješće (polugodišnje, godišnje) o provedbi Programa ukupnog razvoja. Zadaće Partnerskog odbora u procesu provedbe su:

Partnerski odbor i radni tim

strateško usmjeravanje razvoja Grada Petrinja u skladu s razvojem na području županije,

odobravanje razvojnih programa, nadzor provedbe programa i realizacije financijskih sredstava

Mjerama Programa su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente bitne za provedbu Program. U procesu izrade Programa formirala su se tijela i radne skupine koji su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja. Ta tijela/grupe trebaju imati glavnu ulogu i u provedbi Programa. Za koordinaciju provedbe zadužen je radni tim, koji u fazi provedbe postaje implementacijsko tijelo za provedbu programa. Ovisno o vrsti posla, Implementacijsko tijelo raspoređuje aktivnosti prema dužnostima zaposlenika upravnih odjela. Vrlo je važno osigurati što veći krug dionika koji sudjeluju u implementaciji jer se na taj način stvara osjećaj vlasništva i osigurava podrška u provedbi projekata od strane šireg kruga dionika. To su prije svega ljudi sa radnih skupina, te predstavnici različitih institucija, organizacija i gospodarskog sektora.

o Ključnu ulogu u provedbi Programa imaju gradska upravna tijela koja u okviru svoga djelokruga koordiniraju pripremu i provedbu aktivnosti, surađujući s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinirajući njihov rad. Upravna tijela Grada Petrinja zadužena su i za praćenje provedbe i izvještavanje o aktivnostima iz svoje nadležnosti.

Upravni odjeli


stranica134

o

Javni sektor

Tablica 38. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Programa

GOSPODARSKI RAZVOJ INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST KVALITETA ŽIVOTA

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i

obrta, Razvojna agencija Sisačko –

moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o.,

Petrinjska razvojna agencija Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora

Sisak, Obrtnička komora Sisačko –

moslavačke županije, Udruženje obrtnika Petrinja, Hrvatska banka za obnovu i

razvoj, Agencija za plaćanje u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna

agencija, Hrvatska poljoprivredna

komora, Turistička zajednica Sisačko –

moslavačke županije, Turistička zajednica Grada

Petrinje Ministarstvo kulture Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode, Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije

Konzervatorski odjel Sisak Područni ured Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje Sisak – ispostava Petrinja,

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, i dr.

Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja Zavod za prostorno uređenje

Sisačko - moslavačke županije Područni ured za katastar Sisak

– ispostava Petrinja Gradska komunalna poduzeća Sisačko - moslavačka županija Županijska uprava za ceste

Sisačko – moslavačke županije,

Lučka uprava Sisak Hrvatske šume Hrvatske vode Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost HEP Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture Hrvatske željeznice Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva Ured za udruge Vlade

Republike Hrvatske Udruge civilnog društva Grada

Petrinje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

Odgojno obrazovne ustanove na području Grada Petrinje,

Kulturne institucije u vlasništvu Grada kao i ostale kulturne organizacije koje djeluju na području Grada Petrinje,

Zavod za javno zdravstvo Ministarstvo zdravlja Ministarstvo socijalne politike i

mladih, Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje, Centar za socijalnu skrb, Institucije socijalne skrbi, Zavod za javno zdravstvo,

zdravstvene institucije (klinike, bolnice, domovi zdravlja)

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Udruge civilnog društva Grada Petrinje


o

Civilni sektor

Civilni sektor u Gradu Petrinji u najvećoj mjeri čine udruge koje djeluju na mnogobrojnim područjima interesa. Ipak, prema područjima glavne grupe djelatnosti najzastupljenije su udruge iz djelatnosti sporta, kulture, gospodarstva, zatim udruge unutar socijalnih djelatnosti te udruge domovinskog rata, udruga iz područja zdravstva i iz područja okupljanja i zaštite djece, mladih i obitelji. Udruge su važan



stranica135

sudionik razvoja Grada jer pridonose povećanju tolerancije, demokratičnosti i vladavini prava, te imaju značajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata te mogu aktivno utjecati na privlačenje sredstava iz nacionalnih i EU fondova.

o Privatni sektor najznačajniji je pokretač razvoja i zapošljavanja. Cilj je razvojne strategije afirmirati dijalog, posebice s poslovnim asocijacijama, te ukloniti zapreke i stvoriti što kvalitetnije okruženje za djelovanje privatnog sektora i afirmaciju poduzetničkih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj petrinjskog gospodarstva i novo zapošljavanje, ali i unapređivanje društva, te svih gradskih funkcija. Stoga su Programom ukupnog razvoja definirane su mjere koje trebaju osigurati viši stupanj uključenosti privatnog sektora u procesu donošenja odluka važnih za Grad. Provedbom strategije treba omogućiti jače sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno ‘javnim’ funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u razvoju prometno-komunalnih sustava.

Privatni sektor

Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama. Program je identificirao područja koja zahtijevaju dodatne organizacijske napore za efikasnije upravljanje razvojem. Tako je razvojnim mjerama posebno naglašena potreba za snažnijim upravljačkim kapacitetima u području razvoja gospodarstva, poduzetništva i poljoprivrede. Zbog iznimne važnosti prije svega gospodarske revitalizacije Grada, te zbog iznimnih (neiskorištenih) potencijala u turizmu i kulturi, osnaživanje upravljačkih kapaciteta u tim sektorima još je viša nužnost. Nadležnosti su isprepletene između nacionalne, županijske i lokalne razine, što često dovodi do stanja u kojima neki bitan problem nije riješen zbog ne postojanja odgovorne institucije za rješavanje istog. Sektor turizma sigurno zaslužuje više upravljačkih kapaciteta od sadašnjih koji su isključivo odgovornost jedne TZ, te nekoliko djelatnika gradskih odjela, a nije pretenciozno kazati da se radi o najvažnijem razvojnom sektoru Grada. Slična je stvar i u kulturi, u kojoj postoji cijeli niz institucija i organizacija koje svojim djelovanjem čine kulturnu ponudu Grada, no ne postoji međusobna koordinacija tih institucija, ili usklađenost njihovih godišnjih programa, kao ni konsenzus o razvojnoj strategiji kulture, premda je mišljenje većine kako je upravo kultura jedan od temeljnih identitetskih elemenata Grada, te kako bi upravo kulturno bogatstvo trebalo biti ogledalo u svijet.

Preporuke


stranica136

Upravljanje gospodarskim procesima, također je svedeno na nekoliko zasebnih institucija koje međusobno surađuju, ali nemaju zajednički konsenzus, niti provode zajedničke aktivnosti na rješavanju aktualnih gospodarskih problema. Da bi izbjegli nastajanje ovakvih stanja, koja su rezultat iznimne kompleksnosti sustava potrebno je prepoznati problem i predložiti organizacijska rješenja koja mogu unaprijediti situaciju. Premda u nekim segmentima postoji cijeli niz institucija koje dobro rade i djeluju u funkciji razvoja, to ne mora značiti da su te institucije koordinirane i da se razvijaju u istom, zadanom smjeru. Kako bi unaprijedili upravljačke kapacitete u tim segmentima preporuka je osnovati tijelo, savjet, odbor ili agenciju koja će preuzeti odgovornost koordinacije na sebe, a samim time unaprijediti upravljačke kapacitete za provedbu ovog Programa.

6.2. Financijski okvir programa Provedivost Programa Grada Petrinje do kraja 2020. ovisiti će primarno o osiguranju i privlačenju sredstva potrebnih za provedbu mjera. Pribavljanje i održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju je značajan izazov jer lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave. Važno je imati političku potporu u lokalnoj zajednici kako bi potaknuli alokaciju resursa. Isto tako je važno da lokalna samouprava u potpunosti razumije da lokalni ekonomski razvoj potencijalno doprinosi budućem rastu prihoda i prepoznaje povezanost između uspješnog lokalnog ekonomskog razvoja, povećane lokalne ekonomske aktivnosti i rasta lokalnog proračuna. Financijski okvir Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje, izrađen je na temelju planiranih projekata, proračuna i planova nabave Grada Petrinje, procjene mogućnosti povlačenja sredstava iz fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogućnosti privlačenja sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora. Bitno je napomenuti da su prilikom izrade financijskog okvira, a u svrhu dobivanja što realnijeg okvira, iz procjene isključeni veliki investicijski projekti za čiju implementaciju je odgovorna nacionalna razina. Također, kod velikih infrastrukturnih projekata kojima je nositelj Grad, u kalkulaciju nisu uzeti čitavi iznosi projekata, već samo onaj dio za koji se pretpostavlja da će se zaista i potrošiti u implementacijskom periodu. Ukupna planirana financijska sredstva za provedbu sedmogodišnje Strategije iznose xxx.xxx.xxx,00 kn. Valja naglasiti kako su u financijsku konstrukciju uključeni i ostali izvori financiranja, prije svega sredstva nacionalnih i EU sredstava.


stranica137

Tablica 39. Financijski okvir izvora financiranja Programa Prioritet Mogući izvori financiranja

C1 – P1 Razvoj poljoprivrede Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P2 Razvoj malog i

srednjeg poduzetništva

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C1 – P3 Razvoj turizma Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Grad Petrinja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU, Javna poduzeća i institucije

C2 – P1 Unaprjeđenje komunalne

infrastrukture

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU

C2 – P2 Razvoj prometne infrastrukture

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU

C2 – P3 Unapređenje zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU

C3 – P1 Podizanje

društveno-socijalnog standarda

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU

C3 – P2 Poboljšanje slike

zdravlja i socijalne sigurnosti

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU

C3 – P3 Podizanje standarda kulturnih djelatnosti Grad Petrinja, Ministarstvo kulture, Fondovi EU

C3 – P4 Poboljšanje sustava civilnog društva

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Sisačko – moslavačka županija, Grad Petrinja, Fondovi EU


Grafikon 11. Financijska alokacija po prioritetima izražena u kunama


0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

7.000.000,00

C1 - P1 C1 - P2 C1 - P3 C2 - P1 C2 - P2 C2 - P3 C3 - P1 C3 - P2 C3 - P3 C3 - P4




stranica138

6.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Tablica 40. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 2014-2020.

Mjere Vrijeme provedbe

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II. I. II.

M 1-1-1 M 1-1-2 M 1-2-1 M 1-2-2 M 1-2-3 M 1-2-4 M 1-2-5 M 1-3-1 M 1-3-2 M 1-3-3 M 2-1-1 M 2-1-2 M 2-1-3 M 2-1-4 M 2-1-4 M 2-2-1 M 2-2-2 M 2-3-1 M 2-3-2 M 2-3-3 M 3-1-1 M 3-1-2 M 3-1-3 M 3-2-1 M 3-2-2 M 3-2-3 M 3-2-4 M 3-3-1 M 3-4-1

Izvor: Grad Petrinja Prikazana je planirana realizacija aktivnosti prema godinama, odnosno polugodišnja realizacija. Sve prioritetne mjere identificirane procesom izrade Programom ukupnog razvoja ne počinju u isto vrijeme, no sve imaju sličan slijed. Tamnom bojom označeno je prioritetno okvirno vrijeme alokacije ljudskih resursa na provedbu određenih prioritetnih mjera odnosno, aktivnosti. Važno je napomenuti da brojne aktivnosti ovise i o natječajima koji će se pojaviti za njihovu moguću provedbu od strane nadležnih tijela, stoga se vrijeme provedbe može promijeniti od planiranog ovim, okvirnim, programom provedbe.



stranica139

6.4. Praćenje provedbe programa i mjerenje učinka

Tablica 41. Praćenje provedbe programa

Prioritet C1 – P2 Indikatori/pokazatelji Početna

vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C1 – P1 – M1

Poticanje tržišno uvjetovane poljoprivredne proizvodnje kroz jačanje

konkurentnosti

Povećan broj poljoprivrednih gospodarstava korisnika financijskih potpora

Povećan broj novih investicija u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje

Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s finalnim proizvodima

Povećanje poljoprivrednih površina koje se obrađuju

Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

Povećan broj zaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda

Povećana prosječna veličina obrađivanog poljoprivrednog zemljišta

Povećana prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (ha)

Povećan broj gospodarstava s površinom većom od 10 ha

Povećan broj i provedba programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem

Povećan broj projekata okrupnjavanja zemljišta

Povećan broj novih pogona za skladištenje, proizvodnju i preradu u poljoprivredi


stranica140

Povećan broj projekata i programa potpore razvoju poljoprivrede

Povećan broj komercijalnih proizvođača

Povećan broj proizvođača koji zadovoljavaju EU standarde

Povećani i poboljšani proizvodni i prerađivački kapaciteti (%)

Povećan broj provedenih edukacijskih programa

Povećana produktivnost proizvodnje i prerade (%)

Povećan udio poljoprivredne proizvodnje i prerade na tržištu (%)

Izrađen program razvoja poljoprivredne proizvodnje

C1 – P1 – M2 Razvoj i promocija lokalnih proizvoda

Povećanje broja sajmova na kojima su predstavljeni lokalni proizvodi radi poboljšanja njihove prepoznatljivosti

Povećana količina lokalnih proizvoda plasiranih na tržište

Povećan broj zaštićenih i brendiranih proizvoda na području Grada

Povećan broj certificiranih i zaštićenih regionalnih proizvoda koji zadovoljavaju EU standarde

Povećan broj izdanih promotivnih brošura i letaka

Povećan broj marketinških, informativnih i edukacijskih aktivnosti i programa

Povećan broj zajedničkih nastupa proizvođača na tržištu (organiziranim sajmovima)


stranica141

C1 – P1 – M3 Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera

Povećan broj osnovanih poljoprivrednih zadruga, udruga i klastera

Povećan broj udruženih poljoprivrednih proizvođača u strojne prstene

Povećan broj i vrsta provedenih edukacijskih programa

C1 – P1 – M4 Razvoj partnerstva i poslovnog povezivanja

Povećan broj poljoprivrednika uključenih u partnerstva s lokalnom jedinicom i/ili drugim gospodarstvima i udrugama

Povećan broj dodijeljenih financijskih potpora

C1 – P1 – M5 Očuvanje i zaštita

krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti

Povećan broj održanih edukacijsko/ informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera zaštite okoliša

Povećan broj registriranih ekoloških proizvođača i proizvođača autohtonih sorti i pasmina na području Grada Petrinje

Povećan iznos osiguranih sredstava za poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje


stranica142


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C1 – P1 – M1 Poticanje razvoja mikro i malog poduzetništva

Povećan broj korisnika financijskih potpora za pokretanje ili osnaživanje poslovanja

Povećan broj provedenih edukacija(radionica za razvoj poduzetništva

Povećan broj polaznika organiziranih edukativnih radionica

Povećan broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore poduzetništva

Povećan broj novih registriranih poduzeća i obrta na području Grada

Povećan broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti

Povećan broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru

C1 – P1 – M2 Potpora i razvoj

infrastrukture, tehnologije i inovacija u poduzetništvu

Povećana razina kvalitete infrastrukturne opremljenosti poslovne zone (%)

Povećan broj poduzetnika u poslovnoj zoni

Povećan broj novozaposlenih u poslovnoj zoni

Povećana iskorištenost postojeće poslovne infrastrukture (%)

Otvoren poduzetnički centar i inkubator na području Grada


stranica143


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C1 – P3 – M1 Poticanje razvoja gradskog

turizma temeljenog na baštini

Ugodniji životni i radni prostor sa zadovoljnim građanima

Unaprijeđeni/ obogaćeni tematizirani programi i događanja

Povećanje kapaciteta i kvalitete smještajnih jedinica

Povećanje kapaciteta i kvalitete ugostiteljskih objekata

Povećanje broja dolazaka i noćenja turista

Povećanje broja novozaposlenih u turizmu

Povećanje prihoda od turizma

Uređena turistička i ostala infrastruktura

C1 – P3 – M2 Poticanje razvoja specifičnih oblika turizma

Povećan broj programa, projekata i aktivnosti LAG-ova te njihove međusobne suradnje

Povećan broj novih poduzetničkih aktivnosti u ruralnih područjima

Povećan prihod Grada Petrinja od razvoja gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima

Visoka kvaliteta svih elemenata integriranog proizvoda ruralnog turizma

C1 – P3 – M3 Poticati razvoj mototurizma

i ostalih turističkih proizvoda temeljenih na

atrakcijskoj osnovi

Kvalitetno upravljanje turističkom atrakcijskom osnovom grada Petrinje povezujući sve relevantne sektore

Uspostavljena i uređena turistička i ostala infrastruktura


stranica144

Povećan broj turističkih proizvoda

Povećan broj dolazaka i noćenja turista

Povećan broj novozaposlenih u turizmu

Povećan prihod od turizma


stranica145


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C2 – P1 – M1 Razvoj sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda

Smanjenje direktno ispuštene količine neobrađenih otpadnih voda u vodotoke za 15%

Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva gradskim sustavom za prikupljanje otpadnih voda

Povećanje udjela obuhvaćenog gospodarskog sektora gradskim sustavom za prikupljanje otpadnih voda

Povećanje dužine izgrađene i obnovljene kanalizacijske mreže

C2 – P1 – M2 Razvoj sustava vodoopskrbe

Povećanje broja pronađenih izvorišta

Povećanje udjela stanovnika obuhvaćenih sustavom javne vodoopskrbe za 10%

Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva sustavom za opskrbu pitkom vodom

Potrošnja pitke vode po stanovniku

Povećana dužina obnovljene vodovodne mreže

Povećanje kvalitete pitke vode

C2 – P1 – M3 Zaštita od poplava

Broj novih i niveliranje postojećih planova obrane od poplava

Povećanje broja funkcionalnih vodotoka

Povećanje broja izgrađenih objekata za obranu od poplava

C2 – P1 – M3 Plinofikacija Grada Broj kilometara novoizgrađene plinske mreže


stranica146

Broj novih potrošača - kućanstava i gospodarskih subjekata Broj novozaposlenih

C2 – P1 – M4 Izgradnja i održavanje

Povećanje udjela obuhvaćenog stanovništva redovitom opskrbom električne energije

Povećanje udjela stanovništva i gospodarskog sektora u sustavu opskrbe plinom

Broj izrađenih planova za proširenje groblja

Povećanje broja obnovljene i nove parkovne javne infrastrukture

C2 – P2

C2 – P2 – M1 Izgradnja i sanacija prometne cestovne

infrastrukture

Povećanje broja kilometara novoizgrađenih cesta

Broj novih implementiranih prometnih rješenja

Povećanje kilometara gradskih cesta po stanovniku

C2 – P2 – M2 Razvoj ostalih oblika

prometne infrastrukture

Povećanje broja obnovljenih i novoizgrađenih autobusnih stajališta

Povećanje broja parkirališnih mjesta

Povećanje broja obnovljenih/izgrađenih ulica

C2 – P3

C2 – P3 – M1 Informiranje i uključivanje javnosti u pitanja okoliša

Povećanje broja aktivnih eko-udruga na području Grada

Povećanje broja i ukupne vrijednosti provedenih programa i projekata

Povećanje financijskih sredstava za potporu rada eko – udruga


stranica147

Povećanje broja organiziranih programa (radionica i seminara) edukacija o okolišu

Povećanje broja škola uključenih u eko – programe

C2 – P3 – M2 Jačanje i razvoj uporabe

novih znanja i tehnologija, obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti

Povećanje broja novih provedenih tehnologija, metoda i vještina

Povećan broj implementiranih projekata obnovljivih izvora energije

Broj prijedloga za poboljšanje energetskog sustava

Povećanje broja provedenih mjera poboljšanja energetskog sustava

Izrađena strategija energetske opskrbljenosti Grada

Broj instaliranih kapaciteta sunčevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode

Instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije

Povećanje količine uporabe biomase za grijanje i toplu vodu

Broj projekata ispitivanja i uporabe geotermalne energije

Broj projekata energetski održive gradnje (nisko - energetski objekti/pasivne kuće)

Povećanje udjela energetske potrošnje iz obnovljivih izvora

Smanjenje emisije CO2

C2 – P3 – M3 Izgradnja integriranog sustava gospodarenja

Postotno povećanje stanovnika obuhvaćenog redovnim odvozom otpada


stranica148

otpadom Ukupna količina sakupljenog otpad

Povećanje prikupljene količine posebnih vrsta otpada

Porast količina odvojeno sakupljenog otpada

Postotno povećanje otpada obuhvaćenog uporabom

Povećanje prihoda iz uporabe i stvaranja novih proizvoda iz korisnog otpada

Smanjenje broja divljih odlagališta otpada

Povećanje broja novih implementiranih tehnologija i metoda za dostizanje EU standarda

Donesen Plan gospodarenja otpadom Grada Petrinja


stranica149


vrijednost Završna

vrijednost Mjera

C3 – P1 – M1 Unapređenje

kapaciteta te kvalitete u sustavu obrazovanja

% djece koja završavaju osnovnu školu (u odnosu na broj upisanih)

% djece koja završavaju srednju školu (u odnosu na broj upisanih)

Broj učenika/broj učitelja

Broj djece obuhvaćene sustavom odgoja i obrazovanja

Povećanje broja novih odgojno-obrazovnih ustanova, polivalentnih objekata, prostora, vježbališta

Povećanje broja djece i mladih uključeno u različite programe edukacije

C3 – P1 – M2

Povećanje i unaprjeđenje

kapaciteta i kvalitete sportsko-rekreacijskih

sadržaja

Površina u m2 javnih sportskih otvorenih površina po stanovniku

Postotno povećanje opremljenosti sportskih građevina - otvorenih i zatvorenih

Povećanje broja učenika i studenata (u odnosu na sadašnje stanje), korisnika sportskih sadržaja

Povećanje broja aktivnih sportaša

Povećanje broja amaterskih sportaša

Povećanje broja posjetitelja natjecanja i dr. aktivnosti

C3 – P1 – M3 Jačanje standarda socijalnih usluga

Povećanje broja programa i projekata socijalne skrbi

Povećanje broja realiziranih uspješnih programa socijalne integracije


stranica150

Broj korisnika programa

Povećanje broja uspješno provedenih kampanja za osvješćivanje javnosti o potrebama socijalno marginaliziranih skupina

Povećan broj educiranih socijalnih djelatnika

Povećan broj novih socijalnih usluga

Povećan broj osoba iz marginaliziranih skupina aktivno uključenih u edukacijske programe

C3 – P2

C3 – P2 – M1 Jačanje preventivnih programa

Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Manji broj osoba ovisnih o duhanu, alkoholu,drogama

Manji broj pretilih osoba

Manji broj osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti

Manji broj oboljelih i umrlih osoba

C3 – P2 – M2

Unaprjeđenje infrastrukture,

dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvenim

ustanovama

Broj novih i obnovljenih objekata u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Količina nove opreme u zdravstvenim i socijalnim ustanovama koja je primjerena propisanom standardu

Veći broj prijevoznih sredstava u zdravstvu i socijalnoj skrbi

C3 – P2 – M3

Razvoj izvaninstitucionalnih

oblika skrbi, volonterstva i samopomoći

Smanjenje broja socijalno isključenih starijih i nemoćnih osoba, osoba u stanju socijalne potrebe

Povećanje broja osnovanih mobilnih timova za palijativnu skrb i drugih oblika zdravstvene njege u kući korisnika

Broj starijih i nemoćnih osoba kojima će se omogućiti što duži


stranica151

Praćenje provedbe Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe programa, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti mjera, odnosno aktivnosti i projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti Grada.

ostanak u vlastitom domu i istovremeno smanjenje potrebe za smještajem starijih i nemoćnih osoba u instituciju

C3 – P2 – M3 Razvoj palijativne skrbi

Broj stručnih osoba za pružanje pravne, socijalne i psihološke pomoći

Izgrađen Dom za ratne vojne invalide Otvoren Gradski centar za psihosocijalnu pomoć Broj zbrinutih branitelja

C3 – P2

C3 – P2 – M1 Povećanje

infrastrukturnih kapaciteta u knjižničnoj

djelatnosti

Povećanje površine koju koristi knjižnica radi obavljanja svoje djelatnosti

39m2 - na svakih 1000 stanovnika 37m2 - na svakih 1000 jedinica građe 1 sjedalo i 11m2 - na svakih 1000 stanovnika po strukturi, čitaonica, studijski odjel itd.

minimalno 20m2 – igraonica C3 – P3

C3 – P3 – M1 Jačanje kapaciteta

organizacija civilnog društva

Povećanje broja razvojnih projekata u Gradu koje su izradile i provode udruge

Povećan broj novoformiranih aktivnih udruga Povećan broj EU projekata/ programa Povećan broj uključenih građana u aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga

Povećan broj udruga s istaknutim rezultatima


stranica152

7. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNIM I ŽUPANIJSKIM RAZVOJNIM PROGRAMIMA I POLITIKAMA

Program ukupnog razvoja je razvojni dokument koji je i podloga za korištenje fondova Europske unije. Strateški ciljevi Grada usklađeni su s prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom„EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“9

. Ova je strategija, kao nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se izađe iz krize i da se EU uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi transformira u ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Program ukupnog razvoja, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađen sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim strateškim ciljevima, a budući da realizacijom svojih mjera i aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških ciljeva nadređenih strateških razina. Kako Grad Petrinja kao jedinica lokalne samouprave pripada Sisačko-moslavačkoj županiji, koja ima nekoliko sektorskih strateških dokumenata, važno je da Program ukupnog razvoja bude usklađen sa županijskim strateškim razvojnim prioritetima. Prilikom izrade Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje vodilo se računa i o usklađenosti programskih ciljeva i prioriteta s Županijskom razvojnom strategijom Sisačko – moslavačke županije 2011.-2014. i Županijskom razvojnom strategijom Sisačko – moslavačke županije 2015. – 2020. Svrha usklađivanja na regionalnoj razini, omogućuje objedinjenje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije Programa. Također, PUR mora biti usklađen sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to prvenstveno Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011-2013, jer je PUR provedbeni dokument provođenja mjera ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja na lokalnom području.

9http://ec.Europa.eu/euraope2020/index_en.htm


stranica153

Tablica 42. Usklađenost PUR-a Grada Petrinje sa ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH 2011-2013 i Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2011-2013.

Programski ciljevi i prioriteti Prioriteti SRR RH

2011-2013

Ciljevi ŽRS SMŽ 2011-2013

Prioriteti ŽRS SMŽ 2011-2013

C1

Gos

poda

rski

razv

oj

C1 – P2 Razvoj poljoprivrede

HR02-01 Poljoprivreda, šumarstvo,

lovstvo i slatkovodno ribarstvo

C2 Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog

gospodarstva

C4 Očuvani okoliš, održivo upravljanje prirodnom i

kulturnom baštinom

P 2.3. Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj

C1 – P1 Razvoj malog i

srednjeg poduzetništva

HR02-03 Povećanje konkurentnosti

gospodarstva

P 2.2. Razvoj poduzetništva i izgradnja

poticajnog investicijskog okruženja

C1 – P3 Razvoj turizma HR02-03

Povećanje konkurentnosti gospodarstva

P 2.4. Razvoj održivog turizma temeljenog na kulturno povijesnoj i prirodnoj baštini

P 4.2.

Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine

C2

Una

prje

đenj

e in

frast

rukt

urne

op

rem

ljeno

sti

C2 – P1 Unaprjeđenje komunalne

infrastrukture

HR02-02 Razvoj regionalne

infrastrukture

C2

Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog

gospodarstva

C3 Razvoj ljudskih resursa

i visokog društvenog

P 3.4. Razvoj javne i komunalne infrastrukture – stvaranje preduvjeta za uspješan razvoj


stranica154

C2 – P2 Razvoj prometne infrastrukture


infrastrukture

standarda

C4 Očuvani okoliš, održivo upravljanje prirodnom i

kulturnom baštinom


C2 – P3 Unapređenje

zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti


infrastrukture

HR02-04 Zaštita okoliša

P 2.1.

Razvoj i učinkovito upravljanje energijom


P 4.1.

Očuvanje i zaštita okoliša

C3

Pobo

ljšan

je k

valit

ete

živo

ta

C3 – P1 Podizanje društveno-socijalnog standarda

HR02-05 Jačanje ljudskih potencijala

C3 Razvoj ljudskih resursa

i visokog društvenog standarda

C1

Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim

resursima

P 3.1.

Unaprjeđenje obrazovnog sustava

P 3.2. Razvoj ljudskih resursa

P 3.3.

Unaprjeđenje socijalne, zdravstvene infrastrukture

i usluga

P 1.3. Aktivno građanstvo, jačanje uloge civilnog

društva

C3 – P2 Poboljšanje slike

zdravlja i socijalne sigurnosti


C3 – P4

Podizanje standarda kulturnih

djelatnosti


C3 – P3 Poboljšanje

sustava civilnog društva


Izvor: Grad Petrinja, SRRH 2011-2013 i ŽRS Sisačko-moslavačke županije 2011-2013



stranica155

8. ZAKLJUČAK Program ukupnog razvoja Grada Petrinje vlasništvo je svih građana Grada Petrinje. Program je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora Grada, te predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Grada Petrinje. Tijekom izrade Programa postignuto je dublje razumijevanje uloge i značenja ovog dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojim je Grad suočen. Program je detektirao ključne razvojne pravce Grada, te je uspostavio komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja Grada što treba poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike Grada. Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Programa ukupnog razvoja je osigurati višu kvalitetu života za sve građane Grada Petrinje, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu Grada, podići razinu gospodarske konkurentnosti Grada, unaprijediti društveni život Grada i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Gradu, smanjenjem nezaposlenosti i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive područja. Pred gradskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajednički ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja Grada postane realnost. Vizija razvoja mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Grada Petrinje. S vizijom na umu, daje se zaključna misao ovog dokumenta uz nadu da će se ambicije ovog Programa ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih građana Grada Petrinje.


stranica156

Popis članova Radne skupine, tematskih skupina i partnerskog odbora za izradu Programa ukupnog razvoja 2014.-2020.

Dodatak 1. Članovi Partnerskog odbora

Redni broj Ime i prezime Naziv organizacije

1. Darinko Dumbović Gradonačelnik-Predsjednik partnerskog vijeća

2. Vlasta Vuglec Grad Petrinja- Pročelnica upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine

3. Izabela Žilić Grad Petrinja-Pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti

4. Vera Kaurin Grad Petrinja-Pročelnica upravnog odjela za komunalne djelatnosti

5. Ante Marić Grad Petrinja-Pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj

6. Milka Pavišić Grad Petrinja-Pročelnica upravnog odjela za financije, proračun i imovinu grada

7. Vlasta Vuglec Grad Petrinja-Pročelnica upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine,

8. Lana Modrovčić Ljubojević PETRA – direktorica razvojne agencije 9. Ivanka Držaj Turistička zajednica Grada Petrinje - direktorica 10. Tamara Jovičić Udruga IKS – predsjednica udruge 11. Palma Miličević Udruga IKS – zamjenica predsjednice udruge 12. Ante Mrgan Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja - ravnatelj 13. Zlatko Medved Privreda d.o.o. - direktor


stranica157

Dodatak 2.Članovi radnih i tematskih skupina

Redni broj Ime i prezime Naziv organizacije

1. Svjetlana Lazić Grad Petrinja 2. Branimir Bešlić Grad Petrinja 3. Vlado Lovreković Komunalac d.o.o. 4. Zlatko Medved Privreda d.o.o. 5. Ivanka Držaj Turistička zajednica Grada Petrinje 6. Lana Modrovčić Ljubojević Razvojna agencija PETRA 7. Mirica Zukanović POU Hrvatski dom 8. Ante Mrgan Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja 9. Igor Školneković Poslovne zone Petrinja 10. Siniša Bukal LAG Zrinska gora- Turopolje 11. Mijo Lovreković Županijski vijećnik 12. Mira Harcet Gradski vijećnik 13. Branko Prošić Gradski vijećnik 14. Tamara Jovičić Udruga IKS 15. Vladimir Demetrović 16. Branko Sekulić 17. Sanja Mandić


stranica158

Partnerski odbor

Dodatak 3.Odluka o osnivanju tijela za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje

Temeljem članka 49. Statuta Grada Petrinja ("Službeni vjesnik", broj 14/13), gradonačelnik Grada Petrinja dana xx. travnja, 2014. donosi slijedeću:

O D L U K U

o osnivanju tijela za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje 2014.-2020.

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuje se osnivanje, djelokrug, način rada i sastav tijela za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje 2014.-2020. Tijela za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje su:

Radne skupine Radni tim

Članak 2.

Partnerski odbor Partnerski odbor se osniva kao savjetodavno tijelo s ciljem definiranja strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno gospodarskog razvoja Grada Petrinje.

Članak 3. Partnerski odbor sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje, od analize postojećeg stanja do utvrđivanja vizije, preko strateških ciljeva, prioriteta i mjera, te do odabira razvojnih projekata i praćenja provedbe Programa.

Članak 4.

Partnerski odbor se u svome radu rukovodi načelima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti.

Članak 5.

Partnerskom odboru predsjedava gradonačelnik.


stranica159

Članak 6.

Članovima partnerskog odbora se imenuju predstavnici sljedećih institucija i organizacija iz redova javnog, privatnog i civilnog sektora, vodeći računa o adekvatnoj zastupljenosti svakog od navedenih sektora.

Članak 7. Radne skupine Radne skupine za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje osnivaju se za rad na konkretnim poslovnim zadacima koji se tiču savjetovanja, predlaganja i usmjeravanja procesa izrade Programa ukupnog razvoja kroz za to namijenjene radne sastanke. Svaki član Partnerskog odbora može biti i član radnih skupina, a osim njih u rad radnih skupina mogu se uključiti i stručne osobe koje nisu u Partnerskom odboru.

Članak 8. Radni tim Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskog odbora obavljat će Radni tim za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje sastavljen od sljedećih djelatnika: - Lana Modrovčić Ljubojević direktorica razvojne agencije PETRA - Tamara Jovičić predsjednica udruge IKS - Pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti, Izabela Žilić, dipl. politolog - Pročelnica upravnog odjela za komunalne djelatnosti,Vera Kaurin, dipl. iur - Pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj, Ante Marić, dipl. ing. Agronomije - Pročelnica upravnog odjela za financije, proračun i imovinu grada, Milka Pavišić, dipl. oecc. - Pročelnica upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine, Vlasta Vuglec, dipl.ing.građevinarstva

Članak 9. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. Klasa: XXX Ur.broj: XXX Petrinja, 25.03.2014.

Gradonačelnik Darinko Dumbović


stranica160

POPIS TABLICA

Tablica 1.Pregled ciljeva i indikatora strategije Europa 2020 ................................................................. 7

Tablica 2. Geografska obilježja Grada Petrinje ...................................................................................... 9

Tablica 3. Pokazatelji ratne štete .......................................................................................................... 11

Tablica 4. Pregled minski sumnjivog prostora u Sisačko – moslavačkoj županiji i Gradu Petrinji ....... 12

Tablica 5. Ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj .................................................................... 13

Tablica 6. Ukupan broj stanovnika u Sisačko - moslavačkoj županiji .................................................. 14

Tablica 7. Demografske promjene prema područjima .......................................................................... 15

Tablica 8. Ukupan broj stanovnika u Gradu Petrinji ............................................................................. 16

Tablica 9. Ukupan broj stanovnika prema naseljima u Gradu Petrinji .................................................. 17

Tablica 10. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Gradu Petrinji ............................................. 18

Tablica 11. Dobna struktura stanovništva Grada Petrinje .................................................................... 18

Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu ......... 20

Tablica 13. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova .................................................................. 20

Tablica 14. Popis značajnijih prometnih površina na području Grada Petrinje .................................... 22

Tablica 15. Uslužno područje i sadašnji vodoopskrbni sustav ............................................................. 25

Tablica 16. Karakteristike retencijskih bazena (RB) ............................................................................. 34

Tablica 17. Popis nepokretnih kulturno povijesnih dobara u Gradu Petrinji ......................................... 37

Tablica 18. Opći pokazatelji .................................................................................................................. 40

Tablica 19. Index razvijenosti Grada Petrinje ....................................................................................... 41

Tablica 20. Broj zaposlenih 1991. godine ............................................................................................. 44

Tablica 21. Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja krajem listopada 2013. godine ................ 44

Tablica 22. Ostvareni dolasci turista (razdoblje siječanj – prosinac 2013.) .......................................... 48

Tablica 23. Ostvarena noćenja turista (razdoblje siječanj – prosinac 2013.) ...................................... 48

Tablica 24. Turistička kategorizacija naselja u Gradu Petrinja ............................................................. 48

Tablica 25. Usporedba strukture stanovništva u obavljanju poljoprivredne djelatnosti 1991. godine .. 51

Tablica 26. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, ................................................................................................................ 51

Tablica 27. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama ....................... 52

Tablica 28. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda ........................................ 53

Tablica 29. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja .......................................... 53

Tablica 30. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala ........................................ 54

Tablica 31. Popis obrazovnih ustanova na području Grada Petrinje.................................................... 60

Tablica 32. Popis zdravstvenih i socijalnih ustanova i subjekata na .................................................... 62

Tablica 33. Prikaz broja korisnika različitih oblika socijalne pomoći..................................................... 64

Tablica 34. Popis kulturnih udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Petrinje ............................ 69


stranica161

Tablica 35. Popis udruga civilnog društva i klubova koji se financiraju iz proračuna Grada Petrinja ... 74

Tablica 36. Popis gradskih poduzeća i gradskih ustanova ................................................................... 80

Tablica 37. Ciljane skupine prioritetnih mjera ..................................................................................... 122

Tablica 38. Popis institucija javnog sektora prema ciljevima Programa ............................................. 134

Tablica 39. Financijski okvir izvora financiranja Programa ................................................................. 137

Tablica 40. Okvirni godišnji operativni plan provedbe prioritetnih mjera (aktivnosti) 2014-2020. ...... 138

Tablica 41. Praćenje provedbe programa .......................................................................................... 139

Tablica 42. Usklađenost PUR-a Grada Petrinje sa ciljevima i prioritetima ......................................... 153

POPIS SLIKA

Slika 1. Hijerarhijski prikaz metodologije izrade Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje ................. 5

Slika 2. Geografski smještaj Grada Petrinje ........................................................................................... 8

Slika 3. Uslužno područje, opskrba vodom ........................................................................................... 26

Slika 4. Kanalizacija u gradu Petrinji ..................................................................................................... 29

Slika 5. Ispust u rijeku Petrinjčicu ......................................................................................................... 30

Slika 6. Identifikacija i odabir projektnih ideja ..................................................................................... 125

Slika 7. Preduvjet održivosti provedbe Programa ukupnog razvoja ................................................... 132

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Usporedba broja stanovnika RH 2001. i 2011. godine ...................................................... 14 Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika Županije 2001. i 2011. godine ............................................. 15 Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u Gradu Petrinji kroz povijest ................................................... 15 Grafikon 4. Demografske promjene prema područjima i broju stanovnika .......................................... 16 Grafikon 5. Gustoća naseljenosti prema područjima ........................................................................... 16 Grafikon 6. Usporedba broja stanovnika Grada 2001. i 2011. godine ................................................. 17 Grafikon 7. Dobna struktura stanovništva Grada Petrinje prema popisu stanovništva 2011.godine ... 19 Grafikon 8. Struktura dolazaka i noćenja turista Grada Petrinje (I.-XII. 2013.godine) ......................... 48 Grafikon 9. Prikaz najčešćih novih slučajeva sijela raka u razdoblju od 1996. – 2001.godine ............ 63 Grafikon 10. Ukupni prihodi i rashodi proračuna Grada Petrinje 2010.-2013. ..................................... 82 Grafikon 11. Financijska alokacija po prioritetima izražena u kunama .............................................. 137

DODACI

Dodatak 1. Članovi Partnerskog odbora ............................................................................................. 156

Dodatak 2.Članovi radnih i tematskih skupina .................................................................................... 157

Dodatak 3.Odluka o osnivanju tijela za izradu Programa ukupnog razvoja Grada Petrinje ............... 158

Documents

Program ukupnog razvoja 2014.-2020. · 2018-02-13 · Program ukupnog razvoja je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih