PROGRAM SAVJETOVALIŠTA ZA MLADE

Izdavač:Institut za javno zdravlje - Podgorica

Za izdavača:Dr sci. med. dr Boban Mugoša

Autori:Agima LjaljevićBoban Mugoša

Tehnička priprema:Miško Škatarić

Štampa: MOUSE STUDIO d.o.o. Podgorica

Tiraž: 500

za

CIP – Каталогизација у публикацијиЦентрална народна библиотека Црне Горе, Цетиње

159.922.8(083.97)

ЉАЉЕВИЋ, Агима Program savjetovalista za mlade / [autori Agima Ljaljević, Boban Mugoša]. - Podgorica : Institut za javno zdravlje, 2009 (Podgorica : Studio Mouse). - 12 str. ; 21 cm

Kor. nasl. - Podatak o autorstvu preuzet izkolofona. - Tiraž 500.

ISBN 978-86-85557.17-01. Гл. ств. насл. 2. Мугоша, Бобан [autor]а) Психологија адолесценције - ПрограмиCOBISS.CG-ID 14576400

─ 3 ─

Pubertet i adolescencija razdoblje je intenzivnog razvoja mladih ljudi u kojem osoba prolazi kroz burne promjene u biološkom i psihološkom smislu. Kako smo kao država u procesu tranzicije, a uz to kao društvo u cjelini opterećeni različitim problemima, sve se odražava na gotovo svakoj osobi a posebno na mladima. Iako smo svjedoci opšteg kulturnog, ekonomskog i socijalnog napretka, osjeća se nedostatak sadržja u smislu preventivnih zdravstvenih usluga za mlade. Jedna od posljedica toga je da su mladi skloni izborima koji vode asocijalnom i antisocijalnom ponašanju. Statistički podaci govore da je u porastu broj mladih zavisnika o drogama i krivičnih djela koje čine maloljetnici. U uslovima sve bržeg života opterećenog stalnim izvorima stresa, mladi ljudi se nalaze u višestruko otežanoj situaciji; nagle bio-psihološke promjene, pritisak školskih obaveza, slabljenje utjicaja porodice radi gubitka tradicionalnih kohezivnih veza. Stoga je senzibilnijim mladim ljudima potrebno pružiti stručnu pomoć kako bi u razdoblju intezivnog odrastanja lakše prihvatili i upoznali sebe te se nosili sa, često zahtjevnim, očekivanjima okoline.

─ 4 ─

2. Svrha programa

Osnovna svrha rada savjetovališta je učenje životnih vještina i stvaranje vrijednosnog sistema i stavova koji sprečavaju rizična ponašanja mladih. Kako bi mladi mogli da formiraju adekvatan stav i usklade svoje ponašanje sa zdravstvenim preporukama, jako je značajno pružiti im pravovremenu i potpunu informaciju.

Svrha programa je, sa jedne strane uticaj na formiranje ponašanja koje je u skladu sa zdravljem, a sa druge strane, promjena već formiranog ponašanja. Svrha je i stvaranje okruženja u kojem mladi mogu razviti i korisno upotrijebiti svoje potencijale, te formirati lične stavove i vrijednosti. Metode i tehnike rada koje čine taj model kombinovane su iz različitih pristupa.

3. Način izvršavanja programa

3.1. Mjesto susreta

Susreti između mladih korisnika - klijenata i stručnog pružaoca usluga (izabranog doktora, psihologa i ostalih saradnika iz tima) odvijaju se u posebno opremljenim prostorijama savjetovališta za mlade, doma zdravlja u predviđenim terminima, u pogodnom okruženju za rad.

─ 5 ─

3.2. Trajanje susreta

Susreti se održavaju u predviđenim terminima i Programom je definisano trajanje susreta.

3.3. Korisnici

Korisnici programa su mladi. Rad se odvija individualno. Korisnik može u savjetovalište doći individualno, samoinicijativno, ili u dogovoru sa izabranim doktorom, roditeljima ili školskim pedagogom i stručnim radnikom.

Važna premisa je da postoji volja korisnika za takvim načinom rada i da u tim susretima vidi dobitak za sebe.

3.4. Način rada

Mlada osoba ulazi u savjetodavni proces dobrovoljno, i napušta ga takođe dobrovoljno, ili po procjeni stručne osobe. U slučaju da stručna osoba procijeni kako je mladoj osobi potreban i neki dodatni oblik tretmana, ili da planirani pristup kod pojedine osobe neće postići željeni rezultat, upoznat će sa time i klijenta i nadležne osobe u projektu, te uputiti klijenta na odgovarajućeg stručnjaka. Savjetodavne seanse traju predviđeno vrijeme i odvijaju se prema utvrđenom planu Programa.

─ 6 ─

Kriterijumi za uspješnost su redovna aktivnost u radu, samoevaluacija, mišljenje stručne osobe i indikatori za procjenu kvaliteta rada savjetovališta.

Sve aktivnosti

u Savjetovalištu za mlade

su besplatne.

4. Sadržaj rada

Teme rada savjetovališta su unaprijed planirane i definisane od strane Instituta za javno zdravlja, Programom rada savjetovališta, koji se donosi svake godine i odobravaju ga Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva. Pored toga, sprovodioci aktivnosti u savjetovalištu, prema svojim potrebama i u skladu sa svojim mogućnostima mogu da sprovode i neke druge programe, koji nisu definisani od strane Instituta za javno zdravlje i odobreni odlukom Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva.

─ 7 ─

5. Ciljevi rada

Opšti ciljevi rada sa mladima su sljedeći: osnaživanje samopouzdanja, razvoj pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima, razvoj pozitivne slike o drugima, razvoj osjećaja odgovornosti, razvoj socijalnih vještina, razvoj kreativnosti, razvijanje samostalnosti, samopouzdanja i veće nezavisnosti u skladu sa hronološkom dobi, pomaganje u riješavanju problema, istraživanje novih izvora informacija, edukacija, razvijanje osjećaja povjerenja, pomoć i podrška u svakodnevnom kvalitetnijem funkcionisanju, osnaživanje ličnosti, upoznavanje i jačanje vlastitih potencijala, stvaranje boljih mogućnosti za uspijeh, postizanje harmoničnog odnosa prema okolini.

Specifični ciljevi u radu s mladima zavise o specifičnoj situaciji osobe koja dolazi na savjetovanje, ali temelje se na prepoznavanju vlastitih obrazaca ponašanja, te na jačanju vlastitih izbora i ishoda tih izbora.

6. Sprovodioci programa

Sprovodioci programa su izabrani doktori doma zdravlja, koje je imenovao menadžment za sprovođenje Programa, uz pomoć i saradnju ostalih sprovodioca

─ 8 ─

planiranih konkretnim Programom.

Pored stručnih saradnika uključuju se i volonteri, odnosno vršnjački edukatori.

7. Supervizija

Sadržaj rada supervizija orijentisan je na nekoliko osnovnih tema:

- izvještaji o radu, sa podacima o broju korisnika klijenata, metodama i tehnikama rada. - razgovori o specifičnim problemima koji su se pojavljivali.

- grupne diskusije i interakcijske vježbe,

- razgovori o temama organizacijske prirode,

- rad na sebi

Superviziju sprovodi Institut za javno zdravlje na osnovu upitnika o satisfakciji korisnika, kao i upitnika o kvalitetu rada u savjetovalištima. Osim toga Institut za javno zdravlje vrši posjete savjetovalištu u cilju praćenja rada.

─ 9 ─

8. Evaluacija rada

Kako bi se mogao uspješno pratiti rad s mladima, sve će intervencije biti bilježene i zapisivat će se podaci o radu, aktivnostima i sl.

Načini praćenja:

1. Dnevnik rada (piše ga svaki rukovodilac grupe).

U dnevnik se upisuju:

- osnovni podaci o korisnicima,

- izvještaji o radu,

- obrađene teme, aktivnosti, vježbe,

- postignuti rezultati,

- lična zapažanja rukovodioca,

2. Instrumenti konstruirani u svrhu praćenja:

- upitnik koji korisnici ispunjavaju na kraju predviđenog programa – seanse,

- upitnik koji rukvodilac ispunjava na kraju svakog obrazovnog perioda, - tabele uz pomoć kojih sestre evidentiraju osnovne podatke vezane za klijente

─ 10 ─

3. Mjesečni izvještaji, koji rade zadužene osobe iz tima ili rukovodioc grupa

U mjesečnim izvještajima bilježi se:

- datum i vrijeme održavanja svake seanse,

- broj korisnika koji su potražili pomoć,

- komentari rukovodioca za svakog korisnika,

Evaluacija programa biće sprovedena na osnovu podataka prikupljenih na ovaj način, kao i na osnovu upitnika namijenjenih članovima grupe.

9. Vremenski raspored provođenja programa

Program će se kontinuirano sprovoditi tokom 2009. godine. Savjetovalište će, prema ovom Programu, raditi planirani broj dana, u večernjim satima (dogovor sa menadžmentom doma zdravlja i prema potrebama korisnika). Ovogodišnjim programom je predviđeno da se rad u savjetovalištu odvija 5 dana u nedelji. Svi korisnici će dobiti »hodogram« po kojem će postupati (raspored, organizacija, termini).

─ 11 ─

10. Mogući problemi i kako ih prevladati

Najveći potencijalni problem ovog programa jeste uključivanje mladih u savjetovalište. Riješavanje ovog problema podrazumijeva aktivnosti usmjerene na adekvatno obavještavanje mladih putem medija o radu savjetovališta i njegovim ciljevima.

Sledeći mogući problem jeste otpor roditelja prema ovakvom, za nas još uvijek slabo poznatom načinu rada s mladima. Ovaj problem biće ublažen adekvatnim informisanjem roditelja, putem kojeg će im biti objašnjeni principi ovog rada, kao i korist koju će njihova djeca od toga imati.

Posljednji problem koji je moguće predvidjeti u ovom trenutku jest problem kontinuiranog finansiranja programa. Fond zdravstva je odobrio finasiranje Programa za ovu godinu, sa tenedencijom povećanja broja programa koji će se sprovoditi u savjetovalištima domova zdravlja. Ne isključuju se mogućnosti dodatnog finansiranja, ukoliko eventualni sponzori i donatori prepoznaju značaj sprovođenja nekog od programa i odobre sredstva za njihovo finansiranje.

CRNA GORAINSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Podgorica, Ljubljanska bbhttp://www.ijzcg.me/e-mail: ijzcg@ijzcg.me

CRNA GORAMinistarstvo kulture, sporta

i medija