Program rada za izbor dekana za razdoblje …...Program rada predloženice prof.dr.sc. Gordane Pavlović za izbor dekana Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta za

PROGRAM RADA

predloženice prof.dr.sc. Gordane Pavlović

za izbor dekana Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta

za razdoblje 2018./2019. – 2019./2020.

Program rada predloženice prof.dr.sc. Gordane Pavlović

za izbor dekana Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta za razdoblje 2018./2019. – 2019./2020.

Prof.dr.sc. Gordana Pavlović | 1

Sadržaj

Uvod…………………………………………………………………………………………………………………………………….. 2

Opće odrednice……………………………………………………………………………………………………………………..6

1. Nastava i studenti…………………………………………………………………………………………………………….11

2. Znanstveno-istraživanje i umjetničko istraživanje…………………………………………………………….21

3. Povezivanje s gospodarstvom…………………………………………………………………………………………..25

4. Sustav osiguravanja kvalitete…………………………………………………………………………………………..33

5. Infrastruktura i prostorni razvoj……………………………………………………………………………………….37

6. Financijski resursi…………………………………………………………………………………………………………….39




UVOD

Obnašanje dužnosti dekana časna je, ali kompleksna funkcija koja pretpostavlja odgovoran,

savjestan, temeljit, pouzdan i kompetentan rad.

Njezina uspješnost moguća je isključivo zajedničkim uključivanjem i zalaganjem svih sudionika i

svih članova jedne sastavnice u odgovornom i pouzdanom timskom radu. Funkciju dekana

sagledavam kao funkciju vizije, koordinacije i upravljanja složenim sustavom na načelima dobre

akademske prakse, u zadanim pravnim okvirima, a uzimajući u obzir tradiciju, poziciju i značenje

Sveučilišta u Zagrebu u nacionalnim okvirima za gospodarski, znanstveni i kulturološki razvitak

Republike Hrvatske.

U suvremenoj pravnoj dinamici akademske zajednice, brzina, konkurencija te upravljanje

sustavom, dobili su značajnu dimenziju. Fakulteti nisu više, kao nekada, puki izvoditelji

visokoškolskog nastavnog procesa i istraživačkog rada. Oni predstavljaju točku spajanja i žarište

visokokvalitetne sveučilišne nastave, izvrsnosti u istraživanjima, a oboje u svojoj sinergiji mora

biti osjetljivo i prilagodljivo tržištu rada i realnim potrebama nacionalnog gospodarstva.

Nužna pretpostavka kvalitetne sveučilišne nastave je međunarodno prepoznatljiv i kompetitivan

znanstveni i umjetnički rad. To stoji u samoj definiciji visokoškolskog nastavnog procesa oduvijek

i po tome se ona razlikuje od srednjoškolskog obrazovanja, a danas dolazi do izražaja više nego

ikada u tehnologiziranom i digitaliziranom svijetu koji zahtijeva brze reakcije i brze pomake na

korjenite promjene u svijetu kojih smo svjedoci da se zbivaju u vremenu kraćem od desetljeća.

Takav pristup nameće drugačije metode poučavanja i praćenje aktualnih svjetskih znanstvenih i

tehnoloških trendova.

Uprave sastavnica dužne su stvoriti okvir za takvu ulogu sastavnica.

Sveučilište u Zagrebu, kao najveće hrvatsko visoko učilište, prati i podupire ovakve promjene, a

Tekstilno-tehnološki fakultet (u daljnjem tekstu TTF ili Fakultet) je kao njegova sastavnica dužna




primijeniti opću strategiju vlastitog Sveučilišta u svojim specifičnostima djelovanja. Sveučilište u

Zagrebu je prema svim pokazateljima prepoznato kao jedno od najboljih regionalnih sveučilišta,

pa je i zadaća TTF-a, upravljane i vođene dekanskom funkcijom, osigurati i razvijati kontinuitet

istraživačkog i nastavnog rada zadržavajući takvu razinu ili je poboljšavati.

Jedan od prioriteta Strategije Europa 2020. (prema: EUROPA 2020. Europska strategija za

pametan, održiv i uključiv rast ) je Pametan rast razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i

inovaciji uz ostala dva: Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse,

koja je zelenija i konkurentnija i Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom

zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost uz prožimanje i dopunjavanje sva

tri prioriteta.

U ovakvim konceptualnim okvirima sagledavam ulogu TTF-a u svom segmentu djelovanja u

sklopu Sveučilišta u Zagrebu.

Danas su posebni izazovi visokoškolskog obrazovanja i istraživanja usmjereni na

internacionalizaciju, povezivanje s ostalim institucijama, nacionalnim i međunarodnim,

multidisciplinarnost, inovacije u istraživanju, povezivanje s gospodarstvom te cjeloživotno

obrazovanje.

Ako je jedna od europskih inicijativa i jedan od nacionalnih ciljeva modernizacija tržišta rada

olakšavanjem mobilnosti radne snage, razvoj vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanja

sudjelovanja radne snage te bolje slaganje ponude i potražnje radne snage, onda to postaje i

jedan od strateških ciljeva djelovanja u istraživačkom i nastavnom smislu i TTF-a u području

tekstilne znanosti i tehnologije, kao i u umjetničkom području.

Povezivanje s gospodarskim sektorom podrazumijeva stratešku orijentaciju TTF-a u cilju

osiguranja mogućnosti transfera znanja, transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge

koje stvaraju gospodarski rast i radna mjesta, u cilju osiguranja povećanja učinka obrazovnog

sustava i olakšanja ulaska mladih stručnjaka na tržište rada. TTF je po svojoj misiji i ulozi, kao i




svaka druga sastavnica, dužan sudjelovati u pružanju razvoja ljudskih vještina cjeloživotnim

obrazovanjem s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg usklađivanja ponude i

potražnje, uključujući i segment mobilnosti radne snage.

TTF kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a s obzirom na svoju veličinu, treba se pozicionirati kao

propulzivnija i vidljivija sastavnica, čiji ugled treba permanentno podizati kroz znanstveni,

umjetnički, nastavni, stručni i institucionalni doprinos svakog pojedinca zaposlenog na TTF-u.

Osnovna načela kojima ću se kao čelnica ustanove voditi su:

transparentnost

preuzimanje odgovornosti

timski rad

poštivanje svakoga

oslobađanje ideja, misli, akademske rasprave i slobode

a sve u cilju poticanja znanstvene izvrsnosti, razvoj kvalitetne sveučilišne nastave temeljene na

najnovijim znanstvenim spoznajama, na interakciji student-nastavnik u okviru problemske

nastave, jačanja komunikacije i ponovno aktiviranje suradnje s gospodarstvom, jačanje

sinergije znanja i iskustva zbog specifičnosti nastavnog i istraživačkog rada u visokoobrazovnom

sustavu, što se može ostvariti samo uključivanjem u rad svih dionika, od studenata preko

mladih znanstvenika, do profesora emeritusa uz poticanje kreativnosti u znanstvenom i

umjetničkom radu.




Pri tome ću poštovati načela i vrijednosti zacrtane Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu:

1. Načelo poštovanja zakona i pravnih postupaka

2. Načelo mirnog uživanja prava

3. Načelo poštovanja integriteta i dostojanstva osobe

4. Načelo jednakosti i pravednosti

5. Pravo na akademsku slobodu

6. Načelo profesionalnosti

Nadalje, u svojem dekanskom djelovanju slijedit ću načela objektivnosti, nepristranosti,

razboritosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije, poštovati kriterije stručnosti i izvrsnosti te u

skladu s time poticati stalno stručno usavršavanje unutar izabranoga profesionalnoga područja

svakog pojedinca i utemeljivanje svih profesionalnih i etičkih prosudbi na dostupnim

činjenicama. Poticat ću i održavati suradnju u profesionalnim odnosima i nastojati učinkovito

rabiti resurse težeći povećanju dobrobiti TTF-a. Kriteriji vrednovanja i napredovanja smiju biti

stručnost, sposobnost i profesionalne zasluge te osposobljenost i rezultati u obavljanju

određene vrste djelatnosti, poslova i zadataka.

Ovaj prijedlog programa zasniva se na poštivanju struke, akademskog bontona i uobičajene

akademske prakse slijedeći program razvoja Sveučilišta u Zagrebu kao najvećeg i najstarijeg u

nas te poštujući njegovu tradiciju i stoga nedvojbeno posebnu poziciju u razvoju hrvatskog

društva.




OPĆE ODREDNICE

Moderno je društvo nezamislivo bez kritičkog promišljanja, bez odgovora na sva pitanja koja

nam se postavljaju, bez prisutnosti u zajednici, a posebno bez znanstvenih i umjetničkih

istraživanja koja oblikuju naš život.

Tekstilno-tehnološki fakultet ima specifičnu poziciju u okviru Sveučilišta u Zagrebu i u

cjelokupnoj akademskoj zajednici u Republici Hrvatskoj jer je jedino visoko učilište koje obavlja

nastavnu i znanstvenu djelatnost u tehničkom području, polje tekstilna tehnologija i u

umjetničkom području, polje modnog dizajna. TTF-u to nameće dodatnu odgovornost jer ne

postoji element konkurentnosti i komparabilnosti u nacionalnom okviru.

Istraživanja u području tekstilne tehnologije i znanosti u suvremenom svijetu podrazumijeva

prije svega interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost. Na TTF-u djeluju

znanstvenici i umjetnici čija istraživačka djelatnost pripada različitim područjima: tehničkom,

prirodoslovnom, društveno-humanističkom, te umjetničkom području primjenjivom u području

dizajna tekstila i mode.

Velikim dijelom istraživanja na TTF-u su po svojoj naravi u polju tekstilne tehnologije što

obuhvaća tekstilno-mehaničko inženjerstvo, tekstilnu kemiju, odjevnu tehnologiju kao i dizajn

tekstila i odjeće. U potonjem se isprepliću znanstveno i umjetničko područje. No, visokoškolsko

obrazovanje u području tekstilne znanosti i tehnologije samo po sebi je interdisciplinarno, pa

stoga djeluje učinkovito samo u sinergiji s ostalim navedenim područjima. S druge pak strane,

umjetničko istraživanje i visokoškolsko poučavanje u umjetničkom području, u polju modnog

dizajna i dizajna tekstila mora djelovati u sinergiji s tekstilnom tehnologijom.

Tako, prirodoslovne znanosti sa svojim općim zakonitostima daju temelj svakom primijenjenom

istraživanju, društvene i humanističke znanosti poučavaju kako tehnologiju staviti u okvire

suvremenih nacionalnih i svjetskih kretanja i pojavnosti, a umjetnici u području dizajna tekstila i




mode nadograđuju primjenu spoznaja u okviru tekstilne tehnologije na proizvode koji uz

uporabnu imaju i umjetničku komponentu.

Sve ovo zahtijeva od studenata TTF-a sveobuhvatan i temeljit pristup u ispunjavanju nastavnih

obaveza kako bi dobili obrazovanog studenta koji je konkurentan na europskom tržištu rada.

Visokoškolsko učenje i poučavanje pridonosi razvoju temeljnih društveno-kulturnih vrijednosti i

kompetencija, što se očituje kao:

1. odgovorno ponašanje i djelovanje prema svim članovima društva i okolišu

2. osjetljivost na cjelokupno društveno okruženje, što je temelj za razvoj solidarnosti, moralnoga ponašanja i poštivanja svakoga člana zajednice

3. razvoj vlastitoga identiteta i osobne slobode istovremeno poštujući različitosti i slobodu drugih

4. razvoj oblika mišljenja koji će rezultirati inovativnim načinima rješavanja problema i donošenja odluka, što je temelj poduzetništva

5. stjecanje iskustava koja će pobuditi znatiželju, pozitivan stav i interes za znanstveno-istraživački i umjetnički rad

6. razumijevanje principa znanstvenoga i etičkoga pristupa istraživanju te rješavanju problema

7. stjecanje metakognitivnog znanja kao preduvjeta za razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, inovativnosti, odgovornosti i kreativnosti.

Nadalje, suvremena svjetska znanost, pa i ona fundamentalna danas nije više svrha same sebe ili

za sebe, već je njena osnovna misija i zadaća svekoliki razvoj svjetske civilizacije i gospodarstva,

poboljšanje životnih uvjeta i produženje životnog vijeka čovjeka.

Društvena odgovornost Sveučilišta i njegovih sastavnica stoga više nije samo bavljenje

znanošću i nastavom, već povezivanje ta dva osnovna elementa s gospodarstvom. Znanstvena

djelatnost se temelji na povezanosti sa sustavom obrazovanja, međunarodnim mjerilima

kvalitete, kao i poticanju te uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i gospodarskih

prioriteta.




Predložena vizija i strategija razvoja TTF-a odnosno uloga dekanske funkcije temelji se na

sljedećim dokumentima:

1. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije od listopada 2014.

2. Strategija istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu

3. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.

4. Strateški plan Ministarstva znanosti i obrazovanja RH za razdoblje 2017. - 2019.

5. Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu (2014.–2025.)

6. Strategija sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu

7. Izvješće o radu Sveučilišta u Zagrebu

8. Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja

9. Program rada predloženika za rektora Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 1. listopada 2018. –

30. rujna 2022. god., Dr. sc. Damir Boras, red. prof. u trajnom zvanju

10. Strategija razvoja Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta za razdoblje 2014. –

2020.

11. Akcijski plan istraživačke strategije TTF-a

12. Strategija pametne specijalizacije RH za razdoblje 2016. – 2020.

13. Analiza petogodišnjeg ciklusa reakreditacije visokih učilišta 2010. – 2015. (Agencija za

znanost i visoko obrazovanje)

14. Samoanaliza TTF-a (30. siječnja 2015.)




Stoga bih istaknula da unutarnju strukturu i sadržaj djelovanja TTF-a kao sastavnice Sveučilišta u

Zagrebu, čiju strategiju i viziju nužno mora slijediti, čine sljedeći elementi koji su u međusobnoj

interakciji:

1. Nastava

2. Znanstveno-istraživački i umjetničko-istraživački rad

3. Stručni rad

4. Administrativni rad

Te elemente u međusobnoj interakciji ostvaruju:

1. Studenti

2. Nastavnici

2. Nenastavno osoblje

kao glavni dionici gore navedenih procesa.

Zavodi su ustrojbene jedinice Fakulteta i okupljaju istraživače, stručnjake pojedinih područja.

Oni predstavljaju žarište znanstvene/umjetničke, stručne i nastavne aktivnosti. Stoga Zavodima

u okviru strategije razvoja TTF-a treba dati središnje i stoga značajno mjesto/ulogu. Ono što

predstavlja višestoljetnu i uobičajenu akademsku praksu i uvjet bez kojeg nema djelatnosti u

okviru akademske zajednice je poštivanje struke. S time u vezi, Zavodi dobivaju i snose

odgovornost za svoje djelovanje: akademsku, sveučilišnu odgovornost.

Najveći potencijal jednog fakulteta su njegovi djelatnici, posebice oni koji sudjeluju u nastavnom

i istraživačkom procesu, a to su znanstvenici i sveučilišni nastavnici te studenti.




Fakultetsko vijeće kao stručno tijelo koje donosi odluke i kojem je dekan odgovoran, obuhvaća

nastavnike izabrane u znanstveno-nastavna zvanja, predstavnike asistenata, predstavnike

nastavnika izabranih u nastavna zvanja, predstavnike stručnih zvanja, predstavnike studenata te

jednog predstavnika cjelokupnog osoblja. U takvoj interpretaciji vidim Fakultetsko vijeće kao

tijelo koje preuzima obaveze, ali i odgovornost za strategiju, nastavnu, istraživačku, kadrovsku,

materijalnu i svekoliku akademsku dinamiku jedne sastavnice.

Fakultetsko vijeće je mjesto kreiranja sveukupne politike Fakulteta, ono mora postavljati pitanja

i davati odgovore u domeni njegova djelovanja artikuliranjem i iznošenjem stavova, donošenjem

mjera i konkretnih dokumenata koji će oživotvoriti već donesene strategije.

Operabilan prodekanski tim zahtijeva pouzdan i odgovoran timski rad u okviru sveučilišne

pravne dinamike sastavljen od znanstveno-nastavnog kadra koji će se moći nositi sa izazovima u

dinamičnom razvoju znanosti i umjetnosti.

Jedan od ključnih procesa u samom početku mandata je stvaranje stabilnog pravnog okvira koji

će omogućiti transparentnost djelovanja u svim segmentima. Pravni okvir mora imati svoje

polazište u sveučilišnim zakonima, pravilnicima i odredbama. Stoga je donošenje fakultetskih

pravilnika, statuta Fakulteta, odredbi i odluka ishodišni element djelovanja.

U ovom kontekstu uloga Sindikalne podružnice TTF-a nije zanemariva i treba djelovati u

okvirima propisanim zakonima, kao kontrolni i savjetodavni mehanizam. Također, Sindikalna

podružnica treba imati uvid u relevantnu dokumentaciju sastavnice, neophodnu za provođenje

sindikalne djelatnosti i interesa (kao što su pitanje radnih prava, kadrovska politika i sl.).




1. NASTAVA I STUDENTI

Prema dugoročnim ciljevima Strategije za studije i studiranje, do 2025. godine Sveučilište bi,

između ostaloga, trebalo omogućiti stjecanje kvalifikacija koje su relevantne na globalnom

tržištu rada te izvoditi akademski poticajne te gospodarski i društveno relevantne studijske

programe.

Svi dionici visokoškolskog nastavnog procesa od studenata, nastavnika do poslodavaca (MZO)

smatraju da su najpoželjnije kompetencije na tržištu rada sposobnost za analizu i sintezu,

sposobnost rješavanja problema, praktične primjene teorijskih znanja, prilagodbe novim

situacijama, postizanje kvalitete, rukovanje informacijama, samostalnost u radu, sposobnost

rada u timu, sposobnost komunikacije i interpersonalne vještine. Dinamična kretanja na tržištu

rada, globalizacija, pojava novih tehnologija, racionalizacija poslovanja, stvaranje klastera,

zahtijevaju upravo navedene kompetencije.

Postojeći nastavni programi TTF-a oblikovani su 2005. godine u okviru uvođenja Bolonjskog

procesa na Sveučilištu u Zagrebu i općenito u Republici Hrvatskoj, nakon potpisivanja Bolonjske

deklaracije 1999. godine što je predstavljalo političku odluku i volju.

Bolonjski proces oblikovao je sveučilišnu nastavu na tri razine: 1. prediplomsku, 2. diplomsku i 3.

poslijediplomsku. Sve tri razine nastave zbivaju se na TTF-u već više od desetljeća u okviru

raznovrsnih studijskih smjerova i njihovih modula. Navedeno razdoblje predstavlja dovoljnu

količinu praktičnog iskustva za procjenu i ocjenu te samovrednovanje postojećih nastavnih

programa. Čini se da u shemi visokoškolskog obrazovnog ciklusa po modelu 3+2+3 poslodavci

nisu dovoljno informirani o kompetencijama prvostupnika, što bi se jednim dijelom moglo

ispraviti donošenjem Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i odgovarajuće regulative na nacionalnoj

razini.

Visoko obrazovanje zasniva se na nedjeljivosti sveučilišnoga nastavnog rada i znanstvenog

istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva.




Suvremena sveučilišna nastava, gotovo slično kao i srednjoškolska, više nije samo faktografska,

ex catedra nastava, koja središnje mjesto daje nastavniku, a ne studentu. Ona se mora više

usmjeriti na studenta koji treba postati subjekt nastave i stoga ishodi učenja kao ciljevi

poučavanja moraju stvoriti studentske kompetencije koje će osigurati funkcionalno znanje

temeljeno na najnovijim znanstvenim spoznajama („state of the art“). Takve ciljeve može

osigurati samo problemska, istraživačka nastava s dovoljno individualnog laboratorijskog i

eksperimentalnog rada studenta, bilo da se radi o znanstveno-istraživačkom ili umjetničko-

istraživačkom području koje još uključuje izložbe, radionice, modne revije i slično. Kompetentan

mladi stručnjak samo može biti spreman na gospodarske i druge izazove i promjene u našem

društvu. Studenta treba poučiti kako učiti, kako istraživati, kako promišljati, kako

interpretirati, kako razviti kritički osvrt na pojave i kretanja u suvremenom društvu. Znanje

samo po sebi kao i količina činjenica više nisu cilj suvremenog poučavanja, već studenta treba

osposobiti za prepoznavanje pojava i formiranje kritičkog promišljanja. Ishodi učenja igraju sve

važniju ulogu u visokom obrazovanju. Dokaz je činjenica da se pristup utemeljen na ishodima

učenja, oko kojega postoji široki konsenzus na europskoj razini, a u većini slučajeva i na najvišim

nacionalnim razinama država članica EU-a, polako ali sigurno uvodi u visoka učilišta. Iako je

napredak u tom pogledu spor, perspektiva primjene ishoda učenja može ukazivati na trend

uvođenja dugoročnih reformi kada je riječ o učenju i poučavanju u visokom obrazovanju.

Stoga je zadaća nastavne komponente na TTF-u obrazovati studenta za tržište rada koji će moći:

1. prepoznati nužnost održivog razvoja na nacionalnoj i globalnoj razini

2. moći primijeniti pojmove i vještine koje je stekao u različitim kontekstima

3. moći analizirati pitanja vezana uz upravljanje i ponuditi rješenja za njih

4. cijeniti važnost stručnog usavršavanja / profesionalnog razvoja i raspoloživih

resursa kako bi mogao pratiti najnovija dostignuća u poslovnom upravljanju

5. moći neovisno raditi

6. moći učinkovito raditi u timu




7. preuzeti odgovornost za vlastito učenje

8. moći učiti iz iskustva stečenog u različitim kontekstima

9. dobiti uvid u dinamiku upravljačke funkcije u poslovnom svijetu

10. pokazati sposobnost shvaćanja različitih perspektiva.

Znanstvenici pojedinog područja kao i umjetnici imaju mogućnost u okviru svojih laboratorija i

zavoda, prije svega, razvijati takvu suvremenu sveučilišnu nastavu primjenjujući različite oblike

nastave: mentorski pristup, problemski zadaci, radionice, individualne vježbe, seminarski

radovi, posebice u višim ciklusima sveučilišnog obrazovanja.

Multidisciplinarnost istraživačkih područja jedna je od značajnih komparativnih prednosti

TTF-a kao sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

U tom smjeru se trebaju zbivati izmjene postojećih nastavnih programa. Postojeći i novi

smjerovi i moduli trebaju omogućiti formiranje kolegija na način da većina od njih bude

multidisciplinarna, razvijajući ishode učenja više istraživačkih područja kako bi se postigao

sinergijski učinak.

Također je značajno međuinstitucijsko povezivanje kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj

razini. Pozvani gosti, međunarodno prepoznati profesori mogu znatno pridonijeti utemeljenju

problemski postavljene nastave kroz predavanja, tribine, radionice, Erasmus razmjenu

studenata, koji će povratkom implementirati usvojena znanja i iskustva, kako u nastavnom, tako

i u znanstvenom području djelovanja, kroz prijenos znanja, edukacije, seminare, objavom

stručnih i znanstvenih članaka u znanstvenom području te kroz vlastite izložbe, modne revije i

slična predstavljanja u umjetničkom području. Kod studenata treba od ranih godina studiranja

njegovati znanstveno istraživanje, upoznavanje s znanstvenom metodologijom rada, odnosno u

umjetničkom području omogućiti vlastitu umjetničku ekspresiju.




Jedan od ciljeva Bolonjskog procesa je smanjenje usvojenih sadržaja i prohodnost/prolaznost

kroz zadani nastavni program. U tom smislu treba organizirati što bolju, intenzivniju i

sadržajniju komunikaciju na relaciji student/nastavnik.

Dužnosti svakog sveučilišnog nastavnika su za koje ću se zalagati i podupirati su:

1. nastojati u postizanju i prenošenju visoke razine znanstvenih spoznaja iz svojega predmeta

2. osigurati točnost, preciznost, reprezentativnost sadržaja predmeta i primjerenu poziciju predmeta unutar programa studija

4. nastojati da studenti što djelotvornije postignu ciljeve predmeta

5. ponuditi istovjetne mogućnosti unapređenja znanja koje svim studentima jamče podjednak napredak

6. obrađivati sve teme na otvoren, pošten i pozitivan način

7. pridonositi intelektualnom razvoju studenata unutar područja u kojem se nastava obavlja

8. osigurati studentima vrednovanje njihova rada koje je valjano, otvoreno, pravedno i objektivno te pravodobno

9. osigurati transparentnost i javnost ispita kao i objektivnost ocjenjivanja

10. poštovati dignitet svojih kolega i u suradnji s njima raditi u interesu napredovanja studenata

11. poštovati obrazovne ciljeve, strategije i standarde ustanove na kojoj djeluje u interesu razvoja studenata

12. suzdržavati se od svakog uvjetovanja pristupanju ispitu uvjetima koji nisu sadržani u odredbama nastavnoga plana i programa, a osobito od nametanja uvjeta koji nastavniku donose osobnu ekonomsku i drugu korist

13. uzimati u obzir mišljenje i ocjene studenata o svojoj nastavnoj kompetenciji u cilju unapređivanja kvalitete nastavnoga procesa.

Sinergija istraživačkog i visokoškolskog nastavnog procesa podrazumijeva prijenos znanja u

interakaciji nastavnik-student. Internacionalizacija istraživačkog i nastavnog rada na TTF-u kao

i interdisciplinarno umrežavanje omogućit će studentima veću izbornost kolegija, pa tako i




horizontalnu i vertikalnu mobilnost (Life Long Learning Programme – LLP, COST Actions,

CEEPUS, individualne stipendije).

U cilju internacionalizacije rada Fakulteta, što je jedna od osnovnih odrednica i u strategiji

Sveučilišta u Zagrebu, poticat ću međunarodnu razmjenu nastavnika i studenata na svim trima

razinama visokoškolskog obrazovanja.

Većoj internacionalizaciji i prepoznatljivosti nastave na TTF-u, kao i harmonizaciji s Europskim

prostorom visokog obrazovanja pridonijet će i uspostava i organiziranje studija na engleskom

jeziku. Studiji na engleskom jeziku i samostalni kolegiji koji se izvode na engleskom jeziku,

istaknuta su aktivnost u Strategiji studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu, kao i jedan od ciljeva

u Strategiji internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu.

Kvaliteti nastave pridonose i gostovanja (u raznim oblicima: tribine, radionice, zajednički ili

samostalni kolegiji) svjetski prepoznatljivih znanstvenika i umjetnika u određenim područjima,

čiji dolazak treba permanentno poticati.

Posebnu pozornost treba obratiti kvaliteti nastave na doktorskom studiju, gdje treba poticati

prije svega istraživački rad studenata-doktoranada i uključivati ih što intenzivnije u znanstveno-

istraživački rad i umjetničko stvaralaštvo na Fakultetu.

Studijske programe treba sustavno i strateški pratiti.1

1 Vidi primjerice dokument: Analiza petogodišnjeg ciklusa reakreditacije visokih učilišta 2010. – 2015. (Agencija za

znanost i visoko obrazovanje).




Mjere provedbe

1. provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa. Korištenjem HKO-a uskladiti ishode učenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa uključiti gospodarstvenike, kao buduće poslodavce putem sektorskih vijeća, HUP-a i HGK-a. Težište studija pomaknuti s preddiplomskih na diplomske studije i pritom uskladiti stvarno opterećenje studenta s ECTS bodovima koje nose pojedini kolegiji/moduli. Osigurati studentsku praksu u okviru svih programa u kojima ona doprinosi stjecanju kompetencija. Osigurati veću zastupljenost transverzalnih kompetencija u preddiplomskim i diplomskim studijima.

2. podići razinu e-učenja i izradu kvalitetnih nastavnih e-sadržaja (nagrađivanje, seminari, radionice, suradnja sa SRCE-m)

3. poticati domaću i međunarodnu međuinstitucionalnu suradnju u svrhu unapređenja i dinamiziranja nastavne djelatnosti

4. uspostaviti suradnju s gospodarstvom u svrhu pružanja studentima mogućnosti implementacije dobivenih teorijskih znanja te stjecanja vrijednog iskustva i praktičnog znanja kroz upoznavanje, boravak i djelovanje u industriji

5. javno oglašavati i nagrađivati uspješne studente pojedinih godišta i smjerova (web i „oglasna ploča“) te im omogućiti diseminaciju prema postignućima, a ne samo jednom godišnje

6. međusobno povezivati studente svih razina studija organiziranjem zajedničkih sastanaka i znanstvenih kolokvija u svrhu razmjene iskustava

7. međusobno povezivati studente-doktorande različitih znanstvenih područja i umjetničkog stvaralaštva te potencirati mogućnosti međusobne istraživačke suradnje svih područja; uključujući povezivanje studenata-doktoranada umjetničkog i znanstvenog usmjerenja

8. poticati izradu doktorata u interdisciplinarnim istraživanjima, uključujući i one koji povezuju znanost i umjetnost

9. poticati izradu doktorata u suradnji s gospodarskim subjektima (primijenjena istraživanja)

10. ustrojiti i organizirati doktorski studij vezan uz umjetničko i/ili interdisciplinarno područje s tehničkim te iznaći mogućnosti za organizaciju zajedničkog ili združenog doktorskog studija

11. intenzivnije uključiti nastavnike svih područja u kreiranje kolegija na doktorskom studiju u svrhu unapređenja kvalitete studija

12. osigurati bolju međunarodnu, a prije svega regionalnu prepoznatljivost doktorskog studija




održavanjem nastave na engleskom jeziku

13. u okviru izrade studija na engleskom jeziku sudjelovati u natječajima poput „Internacionalizacija visokog obrazovanja“ iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., s ukupnim financiranjem od 100 milijuna kuna

14. omogućiti intenzivnu komunikaciju mentora i studenata na bazi periodičkih sastanaka

15. omogućiti intenzivnu komunikaciju mentora s prodekanom za nastavu, a posebice s Vijećem doktorskog studija, na bazi periodičkih operativnih sastanaka, što bi omogućilo rješavanje tekućih problema

16. omogućiti prodekanu za nastavu periodičko izvješćivanje o „stanju nastave“ po smjerovima i godištima

17. izabrati profesore/mentore po godištima studija i smjerovima

18. pratiti periodički prolaznost studenata po pojedinim smjerovima i godinama u odnosu na upisnu kvotu

19. uključiti asistente u komunikaciju sa studentima po načelu „bliskosti po godinama“

20. organizirati „natjecanje“ između studenata istih godina, a različitih smjerova, prema uspješnosti studiranja

21. poticati nastavnike i studente na sudjelovanje na Festivalu znanosti, Tehnologijadi, Rektorovoj nagradi i sl.

22. poticati organizaciju različitih aktivnosti koje bi potaknule kreativnost i djelovanje studenata kroz izlaganje i promociju studentskih radova

23. voditi naročitu brigu o studentima s posebnim potrebama (Studentski zbor, Ured za studente s posebnim potrebama na sveučilišnoj razini, psihološka savjetovanja)

24. dati podršku studentima s invaliditetom putem Centra za savjetovanje i podršku studentima te Ureda za studente s invaliditetom na Sveučilištu, kao i putem fakultetskog Ureda za studente s invaliditetom. O važnosti toga govori i postojanje Strategije razvoja sustava podrške studentima Sveučilišta u Zagrebu.

25. organizirati predavanja i tribine o najčešćim psihološkim problemima studenata, o načinima, vrstama i metodologiji učenja, stjecanju akademskih vještina, zapošljavanju i karijeri.

26. unaprijediti studentski standard (informatizacija, prostori za učenje i umjetničke aktivnosti, prehrana, bavljenje sportom)

27. kontinuirano pratiti zapošljivost studenata svih razina, prema vrsti zanimanja te surađivati s




Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi sustavne analize zapošljivosti

28. Izraditi tiskane brošure Vodič za studente na TTF-u, Vodič Zašto studirati na TTF-u? i obnoviti njihove e-oblike

29. razmotriti i revidirati upisne kriterije

30. uključiti predstavnike gospodarstva u analizu studijskih programa

31. uspostaviti sustav savjetovanja i profesionalne orijentacije za studente te pružiti studentima relevantne informacije o mogućnostima zapošljavanja, sve na temelju uključivanja predstavnika gospodarstva

32. razvijati opredjeljenje i strategiju za privlačenje gostujućih stranih nastavnika, znanstvenika i umjetnika te njihovo sudjelovanje u nastavi i istraživačkom radu (znanstvenom i umjetničkom)

33. podupirati i osnažiti mobilnost i međunarodnu suradnju

34. podupirati objavljivanje sveučilišnih udžbenika i ostale literature za studente

35. permanentno osvježavati recentnom svjetskom literaturom i ulagati u Knjižnični fond

36. osigurati uvjete za uvođenje e-indeksa

37. primijeniti novi sustav ocjenjivanja doktorskih radova (uveden 2016./2017. akademske godine): rite, cum laude, magna cum laude, summa cum laude




STUDENTSKI ZBOR TTF-a

Studentski zbor predstavlja način okupljanja i institucionalno djelovanje studenata na sastavnici,

kao i sponu u međusobnoj komunikaciji i komunikaciji s nastavnicima preko predstavnika u

Fakultetskom vijeću, u okviru kojeg suodlučivanjem ostvaruju svoja prava, ali dobivaju i

suodgovornost.

Aktivnosti Studentskog zbora TTF-a u sadašnjem obliku nisu dovoljne. Studentski zbor treba biti

prepoznat među svim studentima TTF-a i u okviru toga aktivno djelovati. Studenti se trebaju

intenzivnije uključiti u rad Zbora, neizravno putem svojih biranih predstavnika ili sudjelovanjem

u aktivnostima Studentskog zbora.

Suradnja sa studentima u Studentskom zboru treba se temeljiti na uzajamnom povjerenju.

Studenti imaju pravo na kvalitetno i moderno obrazovanje. Također, mišljenja studenata treba

uvažavati, a suradnja nastavnika i studenata mora biti usmjerena ka zajedničkom cilju postizanja

najviše razine kvalitete studiranja.

Studenti preko svojih predstavnika u Fakultetskom vijeću trebaju biti kontinuirano obavješćivani

o odlukama i aktivnostima Fakultetskog vijeća pri čemu ta komunikacija putem predstavnika

treba biti dvosmjerna. U tom smislu studentima treba osigurati predavaonice u kojima će se

okupljati periodički sa predstavnicima u Fakultetskom vijeću. Fakultetsko vijeće treba biti

otvoreno za studentske rasprave, a naročito će se podržati idejni doprinosi studenata u smjeru

unaprjeđenja i osiguranja kvalitete nastave i studentskog života na Fakultetu. Također

studentima treba omogućiti prikladan način prijenosa informacija Sveučilišnog Studentskog

zbora.




Mjere provedbe

1. donijeti Statut/Pravilnik o radu Studentskog zbora

2. osigurati vidljivost i prepoznatljivost sadašnjeg prostora okupljanja predstavnika Studentskog

zbora, iznaći mogućnosti za bolji prostor i računalnu opremu

3. poticati predstavnike Studentskog zbora da putem anketnih listića, ormarića za anonimna

pitanja te organiziranjem tribina i sastanaka, aktiviraju i uključe što veći broj studenata svih

smjerova i razina studija u rad Zbora i Fakulteta

4. organizirati periodičke sastanke predstavnika Studentskog zbora (u dinamici najmanje jednom

mjesečno) s voditeljima smjerova, dekanom i dekanskim kolegijem

5. osigurati u suradnji s Studentskim zborom kvalitetniju prehranu

6. osigurati definiranu sumu novca za rad Studentskog zbora




2. ZNANSTVENO-ISTRAŽIVANJE I UMJETNIČKO ISTRAŽIVANJE2

Izvrsnost u znanosti je danas jedini odgovor društvenim i gospodarskim izazovima. TTF u

područjima istraživačkog djelovanja mora osigurati još veću znanstvena prepoznatljivost i

vidljivost u duhu pozitivne kompetitivne klime i međusobne suradnje svih nastavnika.

Scientometrijski parametri jedan su od oblika praćenja rada nastavnika na sastavnici, ali su po

svojoj kvantitativnoj prirodi metrika koja u potpunosti ne odražava kvalitetu samog istraživanja.

Također, oni se mogu uspoređivati samo unutar pojedinog istraživačkog područja.

Od iznimne je važnosti ostvariti kompetitivnost u regionalnom i širem međunarodnom

okruženju. Također je potrebno ostvariti međuinstitucijsku suradnju na nacionalnoj i

međunarodnoj razini, ali i unutarfakultetsku suradnju, koja će povezivanjem različitih područja

djelovanja unaprijediti interdisciplinarna istraživanja, što će rezultirati publiciranjem većeg broja

interdisciplinarnih radova. TTF mora preuzeti ulogu generatora znanstvenog i tehnološkog

razvitka u područjima svoje istraživačke djelatnosti u nacionalnim okvirima. Strategija

istraživačkog razvoja treba biti usmjerena na područja znanosti i umjetnosti koja prate svjetske

trendove i predstavljaju danas „state of the art“ pojedinog istraživanja. Tu prvenstveno mislim

na istraživanja u području novih naprednih materijala i procesa, te istraživanja njihove primjene,

gdje bi prema Strategiji pametne specijalizacije, tematska prioritetna područja (TPP) s

relevantnim tehnološkim i proizvodnim poljima, trebala biti: 1. zdravlje i kvaliteta života, 2.

2 Prema Strategiji istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu, veljača, 2014., navedeni su

sljedeći ciljevi: 1. Akademska izvrsnost, 2. Stvarati poticajno istraživačko okruženje, 3. Razvijati međunarodnu

suradnju i umrežavanje, 4. Poticati prijavljivanje i vođenje međunarodnih projekata, 5. Poticati opsežnije i

ambicioznije istraživačke projekte, 6. Sustavno provoditi međunarodne evaluacije, rangiranja i benchmarking

Sveučilišta, 7. Uspostaviti učinkovitu kadrovsku znanstvenu politiku, 8. Uspostaviti sustav uvođenja mladih

istraživača u rad Sveučilišta, 9. Razvijati i jačati inovacijsku ulogu Sveučilišta. Za umjetničko stvaralaštvo vidi pogl. 6

u Program rada Program rada predloženika za rektora Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 1. listopada 2018. - 30.

rujna 2022. godine, Dr. sc. Damir Boras, red. prof. u trajnom zvanju




energija i održivi okoliš, 3. promet i mobilnost, 4. sigurnost te 5. hrana i bioekonomija. KET ili

Key Enabling Technologies posebno su istaknute u Strategiji industrijalizacije RH, a uključuju 6

osnovnih tehnologija: mikro-/nanoelektroniku, nanotehnologiju, fotoniku, napredne materijale,

industrijsku biotehnologiju i napredne proizvodne tehnologije. KET su izvor inovacija, instrument

modernizacije europske industrijske baze i pokretači razvoja novih industrija.

Kao čelnik znanstveno-istraživačke ustanove poticat ću sve istraživačke projekte koji će voditi ka

ostvarivanju navedenih ciljeva. U pozicioniranju TTF-a u ovakvim strateškim okvirima Savjet za

strateški razvoj Fakulteta imat će odlučujuću i ključnu ulogu u razradi Strategije razvoja

Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta za razdoblje 2014. – 2020. i njenoj

operacionalizaciji. Važno je istaknuti da ovaj program rada u svim svojim segmentima i u

cjelovitosti mjera provedbe obuhvaća i nadograđuje strateške ciljeve razvoja Fakulteta. Naročiti

naglasak treba dati povezivanju svih znanstvenih područja na TTF-u, kao i povezivanje

znanstvenog i umjetničkog istraživačkog rada, gdje god je to moguće s obzirom na prirodu

istraživanja. U istraživački rad potrebno je što ranije uključivanje studenata (od preddiplomskog

studija) koji pokazuju interes i entuzijazam za sudjelovanjem.

Za umjetničko područje nastave, stvaralaštva i istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu razvijena je

posebna strategija (Strategija razvoja edukacije u umjetnosti, umjetničkog stvaralaštva i

istraživanja Sveučilišta u Zagrebu 2014.-2020., s projekcijom na 2025.). Prema viziji u tom

dokumentu sastavnice će do 2020. godine unaprijediti svoju ulogu u tom području te se

dodatno razviti u skladu s inicijativama i programima kulturnih i kreativnih politika u EU, slijedeći

potrebe razvoja nacionalne umjetnosti i kulture. U tom kontekstu vidim i podržavam razvoj

umjetničkog područja na TTF-u, a posebice u smjeru razvoja interdisciplinarnosti znanstvenog i

umjetničkog područja te povezivanja naših nastavnika u umjetničkom području i studenata,

kako s akademijama Sveučilišta u Zagrebu, tako i s drugim domaćim i međunarodnom priznatim

institucijama koje djeluju u navedenom području. Zalažem se za jačanjem politike nagrađivanja

istraživačke kvalitete i izvrsnosti, za definiranje pokazatelja uspješnosti i nagrađivanje uspješnih

znanstvenika i umjetnika (javno nagrađivanje, financijsko nagrađivanje i sl.).




Mjere provedbe

1. izraditi interni pravilnik TTF-a o izborima u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna,

nastavna i stručna zvanja, koji će jasno definirati sve segmente i uvjete za napredovanja

2. poticati znanstveno-istraživačku produktivnost i izvrsnost povećanjem broja publikacija

(posebice mladih znanstvenika), kroz godišnje financiranje: publiciranja izvornih znanstvenih

radova u međunarodnim časopisima visokog faktora odjeka (Q1) pojedinog područja i

sudjelovanja na relevantnim međunarodnim znanstvenim

konferencijama/kongresima/skupovima

3. poticati umjetničko-istraživačku produktivnost i ostvarivanje visoko kvalitetne umjetničke

komponente (posebice mladih umjetnika) kroz godišnje financiranje organiziranja samostalnih

izložbi i sudjelovanja na međunarodnim izložbama od velikom značaja

4. poticati i omogućiti znanstvena, umjetnička, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i

stručna napredovanja kroz pružanje pomoći pri ostvarivanju i zadovoljavanju propisanih uvjeta

za redovna napredovanja, a u svrhu povećanja znanstveno-istraživačke, umjetničko-

istraživačke i nastavne kvalitete TTF-a kao sastavnice Sveučilišta u Zagrebu

5. pratiti i poticati istraživački rad nastavnika (periodična diseminacija na web stranici

Fakulteta, nagrađivanja, individualizacija u postupku reakreditacije)

6. intenzivirati rad Ureda za projekte3 kroz poticanje i pružanje pomoći u području: prijave

(pisanja) projekata te upravljanja projektom i financijskog praćenja projekta (kroz dostupnost

informacija o programima i projektima, organizaciju edukacija i radionica za nastavnike o izradi

projektnih prijedloga te uspješnom vođenju projekta)

7. osnovati Savjet za strateški razvoj Fakulteta koji bi okupljao stručnjake svih razina (profesore

emerituse, seniorne profesore u najvišim zvanjima, predstavnike docenata) te imao izrazito

važnu savjetodavnu ulogu vezano uz unapređenje i provedbu strategije istraživanja i

umjetničkog razvoja TTF-a

8. nagrađivati najbolje mentore u pojedinoj akademskoj godini

3 Vidi str. 29.




9. poticati međunarodno istraživačko umrežavanje, posebice zalaganjem profesora

međunarodne prepoznatljivosti

10. poticati znanstvenike za uključivanje u sveučilišne Centre izvrsnosti kao i na njihovo

osnivanje

11. stimulirati da se umjesto više nastavnika vanjske suradnje otvori određeni broj stalnih

radnih mjesta

12. podupirati objavljivanje znanstvene, umjetničke i stručne literature




3. POVEZIVANJE S GOSPODARSTVOM4

Jedna od strateških odrednica Sveučilišta u Zagrebu usmjerena je na preuzimanje veće

društvene odgovornosti Sveučilišta za cjelokupni razvoj društva. Strategija poticanja inovacija

Republike Hrvatske 2014.-2020. preporučuje sljedeće: „Međunarodno kompetitivna javna

sveučilišta i javni znanstveni instituti trebaju dodatno pojačati svoju društvenu i gospodarsku

ulogu i uz obrazovanje se usmjeriti na istraživanje i inovativnost te snažnije utjecati na

gospodarski i društveni razvoj“.

U tom kontekstu jedna od ključnih zadaća Fakulteta u trojstvu: ZNANOST-OBRAZOVANJE-

INOVACIJE je povezivanje s gospodarstvom.

To povezivanje formalno-administrativno se može ostvariti putem djelovanja i aktivnosti

sljedećih centara ili ureda:

A. CENTAR ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

B. CENTAR ZA RAZVOJ I TRANSFER TEKSTILNIH I ODJEVNIH TEHNOLOGIJA I MODNI DIZAJN

(CTD)

C. URED ZA PROJEKTE

Promjene u svijetu oko nas su izuzetno brze, što se posebno odnosi na znanost i tehniku koja

ostvaruje iznimno značajni i brzi razvoj primjenom novih spoznaja i na njima temeljenih novih

tehnologija. Ta brzina promjena i znanja koja se pri tome generiraju svakim danom je sve veća.

Danas su sva postignuća temeljena na multidisciplinarnim i interdisciplinarnim znanjima te se i

suvremeni profili zanimanja tako oblikuju. To je jedan od značajnih problema suvremenog

4 Priručnik za unapređivanje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu,

Zagreb, veljača 2015. , str. 12 i 13.




institucionalnog (formalnog) obrazovanja. Uz klasična temeljna i neophodna znanja potrebna su

nova koja se svakodnevno generiraju. Ne samo da su sustavi formalnog obrazovanja inertni, već

je i količina znanja ogromna i raznolika, a na raspolaganju je ograničeno vrijeme školovanja.

Svatko od nas svjestan je tih promjena jer je tokom djelovanja u svojoj struci doživio promjene

nekoliko tehnoloških generacija, koje su u hodu savladavane sa svrhom odgovaranja svojim

radnim zadacima.

Taj veliki priljev podataka i novih znanja, njihova brza promjena i potreba da se na vrijeme

usvoje, zahtijeva stalno obrazovanje tijekom cijelog života.

Suradnja privatnog sektora i znanstvene zajednice je jedini dugoročni mehanizam za oporavak

gospodarstva. Percepcija međusobne suradnje od strane akademske zajednice i gospodarskog

sektora mora biti promijenjena, jer se još uvijek temelji na ideji da privatni sektor samo prodaje

proizvode, a ne bavi se i njihovim razvojem.

CENTAR ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Centar za cjeloživotno obrazovanje, osnovan 2004. god., jedan je od oblika suradnje TTF i

gospodarstva, koji omogućava održavanje stručnog kontakta sa završenim studentima,

prenošenje novih znanja i ideja gospodarstvu, obrazovanje nastavnika strukovnih škola s novim

stručnim dostignućima i spoznajama. Centar za cjeloživotno obrazovanje usklađuje svoje

djelovanje s potrebama za novim tržištem, jača veze s bivšim studentima, potiče transfer

novih tehnologija, razvija suradnju Fakulteta s okruženjem.

Centar u tom smislu promovira programe cjeloživotnog učenja čiji je nositelj i izvođač, kroz

različite oblike rada (seminari, radionice, tribine, skupovi, predavanja), ispituje potrebe

društvene zajednice i mogućnost razvoja novih programa (tzv. „tailor-made“ radionice), prenosi

nova znanja i ideje gospodarstvu.




Cjeloživotno obrazovanje smatra se neprekinutim kontinuitetom „od kolijevke do groba“, a

počiva na četiri temeljna stupa, prema kojima pojedinac mora: „učiti znati“, „učiti činiti“, „učiti

biti“ i „učiti živjeti zajedno“.

Ponuđenim seminarima, radionicama u okviru rada Centra za cjeloživotno obrazovanje, cilj je

osigurati produbljivanje (specijalizacija) i proširivanje kompetencija (interdisciplinarnost,

multidisciplinarnost, transdisciplinarnost). Ciljane skupine su polaznici zrelije dobi s većim ili

manjim profesionalnim iskustvom, bivši studenti TTF-a, kao i nastavnici, administracija i

uprava te znanstvenici-istraživači općenito. Seminarima se ostvaruje: nadopuna temeljnih

znanja – dokvalifikacija, stječu se nova specifična znanja (primjerice upoznavanje s novim

instrumentima) te se dobivaju najnovije znanstvene/umjetničke informacije iz pojedine

znanstvene/umjetničke discipline.

U skladu s razvojem strategije cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, po kojoj

izvanredni studij, specijalizacije i drugi slični oblici obrazovanja i doškolovanja spadaju u

aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja, Centar se treba aktivno uključiti u te aktivnosti u vidu

donošenju zakonske regulative, razvoja organizacijskih i stručnih pretpostavki, integraciji

programa cjeloživotnog obrazovanja u Bolonjski proces.

Na putu prema europskoj obitelji „društva utemeljenog na znanju“, Tekstilno-tehnološki

fakultet kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu osnivanjem Centra za cjeloživotno obrazovanje

prihvatio je cjeloživotno obrazovanje kao dio svojega cjelokupnog sustava obrazovanja, radi

ostvarenja i unapređenja trajne zapošljivosti i aktivnog građanstva. Posebice ako se ima na

umu da u tekstilnom sektoru još uvijek prevladava starija radna snaga niske razine obrazovanja

koja je i slabo plaćena.

Cjeloživotno učenje je glavni način za razvoj građanstva, društvene povezanosti i zapošljivosti.

Znanje i sposobnosti ljudi trebaju biti u skladu s promjenama zahtjeva na radnom mjestu.




Kako to postići?

1. stjecati i obnavljati vještine

2. poticati porast ulaganja u ljudske resurse

3. razvijati djelotvorne metode učenja i podučavanja

4. omogućiti pristup kvalitetnim informacijama i savjetima

5. težiti postizanju više ukupne razine obrazovanja i usavršavanja

Tekstilno-tehnološki fakultet ima dobre temelje za razvoj intenzivnije suradnje s privatnim

sektorom općenito, pa tako i u području cjeloživotnog obrazovanja.

Neki od tih temelja su:

1. Dugogodišnja suradnja s gospodarskim sektorom u području tekstila i odjeće

2. Znanstveno-istraživačka suradnja s vrhunskim institucijama u Hrvatskoj, EU i svijetu

3. Ljudski potencijal i opremljenost znanstveno-istraživačkom opremom

4. Članstvo u međunarodnim udruženjima: Association of Faculties for Textiles (AUTEX-u) i The

European Apparel and Textile Confideration (EURATEX-u), The Textile Institute (TI-u)

5. Praćenje trendova Europske tehnološke platforme (ETP) za budućnost tekstila i odjeće te

gospodarski iniciranih inicijativa vodećih tržišta

6. Prepoznatljivost Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil (TSRC-a) koji se unatoč

prepoznatljivosti mora ustrojiti kao multidisciplinarni centar, koji će povezivati tehničko i

umjetničko područje

7. Prepoznatljivost pojedinih istraživačkih skupina

8. Potencijali za interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja

9. Kontinuirano povećanje broja istraživačkih projekata financiranih sredstvima EU

10. Visok broj prijavljenih patenata

11. Sveobuhvatno izvođenje nastavnih programa iz čitavog područja tekstilne tehnologije i

modnog dizajna te dizajna tekstila




Djelatnost CTD-a na TTF-u sagledavam u okviru sljedećih aktivnosti koje su temeljene na

planovima budućih aktivnosti za unaprjeđenje sustava podrške u transferu tehnologije, razvoju

inovacija i akademskom poduzetništvu na Sveučilištu u Zagrebu:

1. u planiranju aktivnosti transfera tehnologije i zaštite intelektualnog vlasništva

2. u dogovaranju načela upravljanja intelektualnim vlasništvom u kolaborativnim istraživanjima,

pri uspostavljanju kontakata s industrijom i pregovorima o suradnji.

3. upravljati projektima transfera tehnologije i komercijalizacije intelektualnog vlasništva

4. uključiti se u Program podrške uredima za transfer tehnologije (UTT Program), koji vodi

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG-BICRO,

URED ZA PROJEKTE

Na području inovacije i transfera tehnologije u sljedećem razdoblju Sveučilište u Zagrebu planira

intenzivirati suradnju s Ministarstvom gospodarstva i privrednim subjektima. Naime, prema

Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine,

poduzeća koja provode istraživanje i razvoj rijetko smatraju sveučilišta izvorom informacija za

inovacije, tj. samo 6,9% poduzeća iz RH obratilo bi se u pogledu inovacija nekom sveučilištu.

Postoji strateška odrednica Sveučilišta u Zagrebu, koja predstavlja i misao vodilju u strateškom

razvoju TTF-a, da u suradnji sa sastavnicama uspostavi održivi model transfera tehnologije i

podrške razvoju inovacija na sveučilišnoj razini (uz osiguranje financijskih sredstava) kao i

uspostavljanje sveučilišnog fonda za podršku transferu tehnologije (komercijalizacija inovacija i s

tim povezane zaštite intelektualnog vlasništva).

TTF svoju pažnju treba posvetiti poticanju studentskog poduzetništva i inovacijskih aktivnosti

studenata te osnivanju novih spin-off i start-up kompanija sufinanciranih u suradnji s

Fakultetom.




Mjere provedbe

1. vrednovati u internom Pravilniku suradnju nastavnika s gospodarstvom kod izbora u zvanja

2. izraditi strategiju cjeloživotnog učenja na TTF-u na temelju informacija o stanju tržišta u tom

sektoru u RH i detektirati potencijalne ciljne skupine (bivši studenti, članovi strukovnih udruga,

umirovljenici, zaposlenici u javnom i privatnom sektoru i drugi)

3. uključiti relevantne čimbenike poput HOK-a, HGK-a, Sektorskog vijeća, predstavnike tvrtki,

predstavnike strukovnih sektora, predstavnike strukovnog obrazovanja

4. uključiti relevantne gospodarske čimbenike iz privatnog sektora

5. osnovati Gospodarski savjet

6. razviti intenzivnu suradnju s gradom Zagrebom kroz zajednička ulaganja i organizaciju

projekata vezanih uz gospodarstvo kao i projekte u umjetničkom području, pri čemu TTF može

osigurati kadar za istraživačko-edukacijski aspekt projekta

7. razviti intenzivnu suradnju s gradom Zagrebom u području kulture, odnosno umjetničkih

projekata, uključujući druge relevantne dionike poput muzeja, galerija, kazališta,

Restauratorskog zavoda i drugih

8. osigurati i potpomagati izradu doktorata u suradnji s gospodarstvom s industriji relevantnim

temama

9. povezivati se s relevantnim gospodarskim subjektima, u vidu izrade doktorata, projekata,

elaborata, patenata

10. omogućiti prepoznatljiviji CTD kao i Centar za cjeloživotno obrazovanje organiziranjem

periodičkih sastanaka s dekanom i dekanskim kolegijem, Savjetom za strateški razvoj Fakulteta,

Gospodarskim savjetom diseminacijom ostvarenih rezultata (web stranica Fakulteta, godišnje

brošure za gospodarstvenike, godišnja izvješća, izvješća na sjednicama Fakultetskog vijeća i sl.)

11. omogućiti uspostavu akreditiranih laboratorija

12. razviti međuinstitucionalnu suradnju s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu (Šumarski

fakultet, Agronomski fakultet, Medicinski fakultet, Građevinski fakultet, ALU, ADU i druge

sastavnice), kao i sa institucijama strukovnog obrazovanja, kroz izradu programa, elaborata i




transfera znanja u tehničkom i umjetničkom području vezano uz tekstil i dizajn

13. intenzivirati i operacionalizirati suradnju CTD-a s Centrom za istraživanje, razvoj i transfer

tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu i Udrugom inovatora Hrvatske

14. uključiti se u Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u kojem je oko

28% proračuna namijenjeno osiguravanju „adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama

tržišta rada“, uključujući poticanju tercijarnog obrazovanja, te poboljšanju pristupa kvalitetnom

obrazovanju te u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kojem je jedan od

ciljeva povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske

kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva; „promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i

istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja,

osobito razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka

inovacija, kulturna i kreativna industrija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima,

umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i

primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne

mogućnosti i početne proizvodnje, osobito u ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i

inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu“.

15. osigurati mogućnosti za usavršavanja nastavnika u području poučavanja u visokoškolskom

obrazovanju (visokoškolska pedagogija) putem uključivanja u „Provedbu HKO-a na razini visokog

obrazovanja“ s fondom od 100 milijuna eura (iz ESF) kojim će se, između ostaloga, financirati

programi cjeloživotnog učenja

16. uspostaviti suradnju sa Sveučilišnim fondom za podršku transferu tehnologije

(komercijalizacija inovacija i povezane zaštite intelektualnog vlasništva) koji je u procesu

osnivanja

17. ojačati kadrovski kapacitet Ureda za projekte TTF-a

18. intenzivirati suradnju s Uredom za EU projekte Sveučilišta

19. popularizirati rad Ureda za projekte (web, informiranje kroz tribine i radionice)

20. intenzivirati rad u vidu pružanja savjetodavne pomoći nastavnom osoblju i studentima

(informacije o programima i projektima)

21. kontinuirano informirati o natječajima i prijavama znanstveno-istraživačkih, inovacijskih i

infrastrukturnih projekata (putem web diseminacije, izrade letaka/brošura, godišnjih izvješća,




organiziranjem tribina i radionica)

22. organizirati edukacije i radionice o izradi projektnih prijedloga (projektno planiranje,

formulacija ideja, upravljanje resursima i proračunom)

23. pružati administrativnu potporu u procesu prijave projektnih prijedloga

24. pružati svakojaku pomoć i potporu u aspektu vođenja projekata, u vidu upravljanja

projektima i financijskog praćenja projekata




4. SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE5

Sustav kvalitete treba osigurati u tri segmenta misije djelovanja Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-

tehnološkog fakulteta: nastava, istraživanje i transfer znanja. U sustav unaprjeđenja i

osiguravanja kvalitete trebaju biti uključeni svi dionici: nastavnici, studenti, nenastavno osoblje.

Unaprjeđenje i osiguravanje kvalitete sveukupnog rada na jednoj sastavnici moguće je kao

trajan proces ostvariti samo kroz razvoj kulture kvalitete koja u svom radu prepoznaje važnost

kvalitete i njenog osiguravanja.

Cjeloviti sustav kvalitete na taj način predstavlja model sveukupnog djelovanja svih u svim

procesima jedne sastavnice.

Istaknuti elementi na koje treba obratiti pozornost u procesu osiguravanja i unaprjeđenja

kvalitete su: politika kvalitete, izrada i odobravanje programa, učenje i poučavanje, izvedba

nastavnog procesa u smislu usmjerenosti na studenta, upis i napredovanje studenata,

priznavanje i certificiranje, educiranje nastavnog osoblja u području visokoškolske pedagogije,

resursi za učenje i podrška studentima, upravljanje informacijama, informiranje javnosti,

kontinuirano praćenje i periodična revizija programa, periodično vanjsko osiguravanje

kvalitete, znanstveno-istraživačka i umjetnička djelatnost, stručna djelatnost, mobilnost i

međunarodna suradnja.

U Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete na Europskom prostoru visokog

obrazovanja (iz 2015. god.), koje je objavila European Association for Quality Assurance in

Higher Education - (ENQA), (ESG) prisutna je, prije svega, usmjerenost na osiguravanje kvalitete

u području učenja i poučavanja u visokom obrazovanju.

5 Priručnik za unapređivanje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu,

Zagreb, veljača 2015. izdan je u cilju povezivanja i primjene Standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete u

Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) s procesom osiguranja i unaprjeđenja kvalitete cjelokupnog rada i

aktivnosti u svim segmentima na TTF-u.




To se očituje primjerice u sljedećim elementima:

1. potpora studentima i resursi za učenje

2. kontinuirano razvijanje i primjena odgovarajućih standarda u znanstveno-istraživačkoj, inovacijskoj i umjetničkoj djelatnosti

3. razvoj informacijskih sustava i servisa (koji su dostupni i na mobilnim uređajima) za zaposlenike, nastavnike i studente Sveučilišta u Zagrebu

4. kontinuirano poticanje kulture kvalitete

5. poticanje razvoja različitosti i inovativnosti

Prema Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete na Europskom prostoru visokog

obrazovanja (iz 2015. god.) odgovornost u sustavu kvalitete ogleda se u radu svake ustrojbene

jedinice Fakulteta, ostalih tijela Fakulteta i pojedinca. Zadaće u promicanju i osiguravanju

kvalitete provode se na razini vodstva i odlučivanja, savjetovanja i nadzora te na izvršnoj i

izvedbenoj razini. Sustav osiguravanja kvalitete na Fakultetu podrazumijeva suradnju stručnih

tijela na svim razinama. Tijela odgovorna za osiguravanje kvalitete na razini vodstva i

odlučivanja su dekan, dekanski kolegij i Fakultetsko vijeće, na razini savjetovanja povjerenstva i

odbori Fakulteta, a na izvršnoj i izvedbenoj razini voditelji administrativno-stručnih službi

Fakulteta.

Unaprjeđenje i osiguravanje kvalitete visokoučilišne nastave obuhvaća izradu modernih

nastavnih planova i programa s jasno iskazanim ishodima učenja realiziranih kroz različite oblike

nastavnog procesa, kontinuirano praćenje napretka i uspjeha studenata, dostupnost svih

prikladnih izvora učenja (knjižnice, računalna oprema, mentori, studenti-savjetnici), dobivanje

povratnih informacija poslodavaca, predstavnika tržišta rada i drugih relevantnih organizacija,

praćenje zapošljivosti studenata, dobivanje informacija studenata o zadovoljstvu nastavnih

programa, praćenje djelotvornosti nastavnika kao najvažnijeg i nezamjenjivog obrazovnog

resursa dostupnog studentima i sl.




Kako bi se osigurala i unaprijedila kvaliteta rada na TTF-u u svim segmentima nužno je donijeti

novi Pravilnik o ustroju radnih mjesta kojim bi se odredila unutarnja kadrovska struktura

Fakulteta kao i kvaliteta tih radnih mjesta što bi omogućilo i osiguralo djelotvoran rad u svim

segmentima. Nenastavno osoblje potrebno je uključiti u procese trajnog usavršavanja kako bi

bilo osposobljeno u praćenju pravne dinamike, primjene propisa i sl. Posebice treba obratiti

pozornost na kvalitetu radnih mjesta nenastavnog osoblja primjerice u području pružanja

potpore u primjeni i održavanju informacijskih sustava i e-usluga. U segmentu javne nabave

potrebno je sustav reorganizirati u kontekstu rasterećenja nastavnog osoblja administrativnim i

tehničkim poslovima.

Mjere provedbe

1. organizirati Dan kvalitete na Fakultetu svake dvije godine

2. poduprijeti izdavanje glasnika (on-line i prema mogućnostima tiskanog) Povjerenstva za

upravljanje kvalitetom poput Sveučilišnog glasnika Ureda za upravljanje kvalitetom UniQinfo

3. organizirati aktivnosti koje proizlaze iz sljedećih područja: upravljanje informacijama,

informiranje javnosti o znanstveno-istraživačkoj i umjetničkoj djelatnosti, stručnoj djelatnosti te

mobilnosti i međunarodnoj suradnji

4. izraditi novu dokumentaciju TTF-a na temelju novih sveučilišnih dokuemnata vezanih uz

sustav osiguravanja kvalitete: Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete kao i Priručnika za

osiguravanje kvalitete koje nužno treba prilagoditi Europskim standardima i smjernicama – ESG

standardima (iz 2015. god.)

5. organizirati radionice, tribine, predavanja najbolje ocijenjenih nastavnika sa TTF-a, ali i drugih

sastavnica

6. organizirati komunikaciju studenata viših godina sa studentima prve godine (komunikacija

preko Studentskog zbora TTF-a, organiziranje tribina, radionica, uvođenje studenta-savjetnika)




7. objavljivati informacije o programima, o planiranim ishodima učenja tih programa, o

kvalifikacijama, o nastavi, o postupcima učenja i ocjenjivanja koje koriste, kao i o mogućnostima

učenja dostupnim studentima u okviru javne uloge i javnog djelovanja TTF-a

8. organizirati interne studentske ankete o nastavnim programima, o najboljim nastavnicima,

kolegijima i sl.

9. surađivati s ostalim sastavnicama te prepoznati i po potrebi primijeniti dobre prakse

sastavnica

10. uspostaviti što intenzivniju suradnju sa Sveučilišnim Odborom za upravljanje kvalitetom,

Uredom za upravljanje kvalitetom i AZVO

11. prikupljati i analizirati što veći broj kvantitativnih podataka svih dionika rada na sastavnici

kojima se može pratiti napredak i koji mogu biti pokazatelji učinkovitosti provedbe strateških

ciljeva u svim segmentima

12. provoditi prema čl. 18 Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu

periodičnu unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete kako bi se utvrdio stupanj

razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete na svim sastavnicama po Europskim standardima i

smjernicama (ESG) i prema dodatna tri područja definirana Pravilnikom o sustavu osiguravanja

kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu, a to su: znanstveno-istraživačka i umjetničko-istraživačka

djelatnost, mobilnost i međunarodna suradnja te stručna djelatnost.

13. izraditi pohvalnice za 10 najbolje ocijenjenih nastavnika na rang listi Fakulteta po provedenoj

cikličnoj anketi




5. INFRASTRUKTURA I PROSTORNI RAZVOJ6

Fakultet djeluje na tri lokacije na prostoru od oko 5600 m2: u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića

28a (4000 m2) i Savska 16/9 (500 m2) te u okviru dislociranog studija u Varaždinu, Hallerovo

šetalište 6 (1100 m2). Dislocirani studij u Varaždinu vezan je uz izvođenje stručnih studija iz

preddiplomskog stručnog studija tekstilne tehnologije (mehaničke i kemijske), odjevne i

obućarske tehnologije (trogodišnji stručni studij, 180 ECTS bodova).

Prostorni razvoj Fakulteta treba se odvijati u suglasju sa sveučilišnom strategijom prostornog i

infrastrukturnog razvoja u suradnji s nadležnim tijelima Sveučilišta u Zagrebu.

Prema ciljevima programa Rektora prof.dr.sc. D. Borasa Uprava Sveučilišta u Zagrebu aktivno će

se uključiti u rješavanje svih imovinsko-pravnih problema sastavnica u dogovorima i

sporazumima s Gradom Zagrebom (Sporazum o suradnji iz 2016.) i s Vladom Republike

Hrvatske vezano uz upisivanje vlasništva na sve nekretnine. Time bi se omogućilo povlačenje

sredstava iz strukturnih fondova Europske unije potrebnih za ulaganje u infrastrukturu.

Sveučilište u Zagrebu također će redovito tražiti planove proširenja i prostorne potrebe

sastavnica kako bi sa svoje razine moglo pomoći u rješavanju navedenih problema. U razvojnom

planu je nastavak izgradnje Sveučilišnog kampusa Borongaj koji uključuje po fazama planirane

izgradnje i preseljenja sastavnica predviđenih prostornim planom (FKIT, TTF, HS, ERF, FPZ).

Programska opredijeljenost sadašnje Uprave Sveučilišta u Zagrebu je da daljnjim aktivnostima

treba omogućiti poboljšane uvjete rada za studente i znanstveno-nastavno osoblje, prije svega

povećanjem i poboljšanjem prostornih kapaciteta na sastavnicama što će omogućiti i

pozicioniranje Fakulteta u ovakvim programskim okvirima prostornog razvoja.

Dislocirani studij u Varaždinu treba se i dalje razvijati u okviru razvoja Kampusa Varaždin u

prostornom smislu, a u programskom u smjeru razvoja novih nastavnih planova i programa na

6 Vidi poglavlje Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije, str. 259-289, u Samoanaliza TTF-a (30. siječnja

2015.)




razini stručnih studija. U materijalne uvjete za izvođenje nastave (oprema, računalna oprema,

crtaone, laboratoriji) treba kontinuirano ulagati prema priljevu novčanih sredstava.




6. FINANCIJSKI RESURSI

Sredstva iz Državnog proračuna Sveučilište u Zagrebu, pa tako i TTF dobiva iz nekoliko izvora:

redovna djelatnost Sveučilišta u Zagrebu: za financiranje troškova zaposlenih, materijalnih i

financijskih troškova, troškova studentskih stipendija i programa studentskih organizacija;

ugovorno financiranje znanstvene djelatnosti: za financiranje potpora znanstvenicima

Sveučilišta u Zagrebu i programsko financiranje javnih visokih učilišta koje se odnosi na

financiranje subvencija participacija školarina po broju studenata.

U fazi je provedba zadnje godine realizacije trogodišnjeg Ugovora o sufinanciranju troškova

studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim

godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. Novi Ugovor razlikuje se od prethodnog po

tome što je napravljena razlika u visini participacije školarina po područjima studija i vrsti

studija, u skladu s Odlukom Vlade, te što je ukinuto financiranje materijalnih troškova iz

Državnog proračuna redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu. Ukidanje financiranja

materijalnih troškova iz Državnog proračuna nadoknađeno je povećanjem iznosa visine

participacija školarina.7

Uskoro se očekuje potpisivanje novog Ugovora o namjenskom institucijskom financiranju

znanstvene djelatnosti kojim se dodjeljuju sredstva potpora znanstvenicima za znanstveno-

istraživački i umjetničko-istraživački rad.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, pa tako i TTF dužni su za sada da nedostatna sredstva za

održavanje redovne djelatnosti u najvećoj mogućoj mjeri nadoknade iz vlastitih prihoda od

školarina.

Opsežnija ulaganja u istraživačku opremu kao i ulaganje u akreditaciju pojedinih laboratorija kao

jedan od važnih iskoraka u intenziviranju suradnje s gospodarstvom, razvidno je vezana uz

7 Vidi pogl. 11. FINANCIRANJE SVEUČILIŠTA u Program rada predloženika za rektora Sveučilišta u Zagrebu za

razdoblje 1. listopada 2018. - 30. rujna 2022. god., Dr. sc. Damir Boras, red. prof. u trajnom zvanju




povlačenje sredstava iz strukturnih i europskih fondova za znanost i istraživanje te kroz

znanstvene, umjetničke i druge projekte.

Povećanje udjela financijskih resursa kroz povećanje udjela vlastitih sredstava izravno je vezano

za suradnju s gospodarstvom što je opisano u poglavlju 3 (izrada elaborata, stručni projekti,

cjeloživotno obrazovanje).

Prema trenutnom stanju školarine čine oko 30 % udjela u vlastitim prihodima, a projekti oko 50

%, udio najma u strukturi vlastitih prihoda iznosi oko 5 %, a ostalo proizlazi iz suradnje s

gospodarstvom što je nedostatno.

Mjere provedbe

1. postupno smanjivati rashode tako da se ulaganjima dolazi do ušteda (prije svega režijskih

troškova)

2. odgovorno provoditi sve mjere zaštite na radu prema tekućim propisima i zakonskoj legislativi

3. poduprijeti prijave projekata u znanstvenom i umjetničkom istraživanju te prijave stručnih

projekata

4. poduprijeti osnivanje spin off tvrtki u suradnji Fakulteta s Gospodarskim savjetom

5. promovirati Fakultet u javnosti i kroz niz mjera provedbi u poglavlju 1 kako bi se povećao broj

studenata na svim razinama (preddiplomski, diplomski, doktorski) i time prihod od školarina

6. osigurati dio vlastitih prihoda kroz rad Centra za cjeloživotno obrazovanje i Centra za razvoj i

transfer tekstilnih i odjevnih tehnologija i modni dizajn (vidi poglavlje 3)




ALUMNI

Fakultet ima respektabilnu tradiciju održavanja interakcija i veza sa svojim završenicima. Bivše

studente Fakulteta u zemlji i inozemstvu potrebno je intenzivnije uključiti u procese na Fakultetu

kroz poticajne i produktivne mehanizme. Treba razvijati nove oblike suradnje kojima će bivši

studenti aktivnije pridonijeti prepoznatljivosti (posebice studenti koji djeluju i rade izvan zemlje)

i napretku Fakulteta.

Treba otvoriti nove kanale i mogućnosti suradnje s bivšim studentima koji danas djeluju u

tekstilnom gospodarskom sektoru u zemlji i izvan nje, kao i razvijati suradnju u području

umjetničke djelatnosti i modnog i tekstilnog dizajna s bivšim studentima koji su osnovali svoje

tvrtke ili djeluju u okviru inozemnih respektabilnih tvrtki u tim područjima putem prijenosa

znanja kroz radionice, tribine, zajedničke projekte, izložbe i sl.

Documents

Program rada za izbor dekana za razdoblje …...Program rada predloženice prof.dr.sc. Gordane Pavlović za izbor dekana Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta za