1

Doc.dr.sc. Ivan Toth, prof.v.š.

PROGRAM RADA KANDIDATA ZA DEKANA VELEUČILIŠTA VELIKA GORICA

2021/22. - 24/25.

Zagreb, studeni 2020.

2

PROGRAM RADA VELEUČILIŠTA VELIKA GORICA 2020/11. - 2023/24.

1. Ocjena stanja u području visokog obrazovanja i polazne osnove

daljnjeg razvoja Veleučilišta

Europska unija (EU) i sve zemlje koje joj se teže priključiti opredijelile su se

za stvaranje jedinstvenog visokoškolskog prostora i društva znanja kao temeljnih

pretpostavki sveukupnog razvoja u ovome stoljeću. Navedeno su i formalno

iskazale potpisivanjem zajedničke deklaracije europskih ministara obrazovanja u

Bolonji 1999. Opća načela Bolonjske deklaracije i Bolonjskog procesa odnose se

na:

- prihvaćanje sustava visokog obrazovanja temeljenog na dvama

glavnim ciklusima: preddiplomskim (tri godine) i diplomskom (dvije

godine). Stupanj postignut nakon prvog ciklusa treba odgovarati

europskom tržištu rada odgovarajućom razinom kvalifikacije, a drugi

voditi ka poslijediplomskom studiju (doktoratu),

- uvođenje dodatka diplomi (Diploma Supplement),

- uvođenje bodovnog sustava (ECTS),

- mogućnost stjecanja ECTS i izvan visokoškolskog obrazovanja putem

cjeloživotnog učenja,

- promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete i mobilnosti

studenata, nastavnika, istraživača i administrativnog osoblja te u

razvoju nastavnih programa,

- razvijati međuinstitucionalnu suradnju, programe mobilnosti i integrirane zajedničke programe studija, obrazovanja i istraživanja.

Republika Hrvatska se priključila Bolonjskom procesu potpisivanjem

Bolonjske deklaracije 2001. i svojim propisima, osobito Zakonom o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju, njegovim izmjena i dopunama, Zakonom o

osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakonom o Hrvatskom

kvalifikacijskom okviru utvrdila provedbu općih načela Bolonjskog procesa.

U Hrvatskoj je deklarativno i normativno uspostavljen binarni sustav visokog

obrazovanja usklađen s Bolonjskom deklaracijom. Sustav visokog obrazovanja u

Hrvatskoj razlikuje sveučilišne i stručne studije te u svezi s time razlikuje sveučilišne

visokoškolske ustanove (sveučilišta i fakultete) i stručne visokoškolske ustanove

(veleučilišta i visoke škole). Također, obzirom na vlasništvo postoje javne (državne),

privatne i javno-privatne visokoškolske ustanove.

3

Sveučilišni i stručni studiji izvode se u dva glavna ciklusa: preddiplomskim

koji traje najmanje tri godine i diplomskom koji traje dvije godine.

Sveučilišni i stručni strudiji sukladno propisima trebali bi polaznicima

omogućuju isti stupanj visokoškolskog obrazovanja, ali različitu vrstu znanja i

vještina. Opredjeljenjem Hrvatske za binarni sustav visokog obrazovanja i

ustrojavanjem sveučilišnih i stručnih studija potencijalnim studentima otvorila se

mogućnost izbora studija i karijere. Prvostupnici koje žele karijeru ostvariti u

znanosti i visokom obrazovanju, poslovnom ili javnom sektoru i društvu općenito na

razvoju i primjeni znanstvenih i stručnih dostignuća odlučit će se za sveučilišne

preddiplomske studije. Međutim, oni koje žele steći znanja i vještine koje će im po

završetku studija omogućiti stjecanje potrebnih stručnih kompetencija, uključivanje u

europsko tržište rada, odnosno zapošljavanje ili nastaviti specijalizaciju u struci

izabrat će stručne studije. Nažalost, mobilnost studenata unutar Hrvatske u praksi

uglavnom funkcionira sa stručnih na stručne studije i jednosmjerno s fakultetskih na

stručne studije, a obratno vrlo rijetko.

Prije dvadeset i dvije godine otvaranjem mogućnosti organiziranja i provedbe

stručnih studija i njihovom ekspanzijom u zadnjih osam godina uz sveučilišne

studije otvorila se snažna konkurencija u pridobivanju studenata za upis. Tu

konkurenciju, zbog svoje inertnosti u preustroju i prilagođavanju svojih studijskih

programa potrebama tržišta rada, znatna većina sveučilišnih visokoškolskih

ustanova i javnih stručnih visokoškolskih ustanova nije motivirana ili u mogućnosti

pratiti. Međutim, te iste ustanove i imaju prema početnim postavkama veliku

prednost koju ostvaruju financijama iz državnog proračuna za troškove plaća

zaposlenika, održavanje objekata, razvoj nastavne i znanstvene djelatnosti te

besplatnim školovanjem redovnih studenata. Istodobno velik broj studenata

prepoznaje prednosti stručnih i specijalističkih studija i daje im prednost u odnosu

na sveučilišne. Premda se sve visokoobrazovne ustanove susreću s padom

upisanih studenata, sveučilišni studiji su tu gotovo i u većem gubitku, ali za razliku

od stručnih studija njihov opstanak nije ugrožen zahvaljujući financijama iz

proračuna. Osobito je taj problem postao uočljiv u zadnje četiri godine kada je i

ekonomska kriza u Hrvatskoj eskalirala. Uz pad nataliteta, odnosno novih

generacija koje treba školovati, te porast emigracije stanovništva pred upis na

fakultet i suočavanje s financijskim teškoćama sve je manje stanovništva koje se

želi školovati na sveučilišnim studijima za profesije koje ne donose konkurentnost

na tržištu rada, a više onih koji se odlučuju investirati vrijeme i novac u stručne

studije koji su dizajnirani prema potražnji tržišta rada.

Premda se Hrvatska odredila za binarni sustav školovanja, visokoškolske

ustanove koje pokreću i izvode stručne studije se svakodnevno susreću s različitim

oblicima opstrukcije i degradacije stručnih studja u odnosu na sveučilišne. Na žalost

4

ne samo od strane sveučilišnih ustanova i fakulteta nego i nadležnih tijela državne

uprave.

Iako službena politika u Hrvatskoj podržava razvoj binarnog sustava visokog

obrazovanja i novo mandatno razdoblje bit će opterećeno nastojanjima za

izjednačavanje statusa u pogledu stupnja završenih prvostupnika stručnih studija i

stručnih specijalista sa sveučilišnim prvostupnicima i magistrima struke. Za

očekivati je da će u ta nastojanja trebati uložiti i znatno više energije, truda i

vremena nego do sad.

Uz suprotnosti i svojevrsni antagonizam koji je izražen između sveučilišnih i

stručnih studija postoje značajne razlike i između državnih i privatnih

visokoobrazovnih ustanova koje izvode stručne studije.

Veleučilište Velika Gorica (u daljnjem tekstu: Veleučilište) kao privatna

visokoškolska ustanova koja se financira jedino od školarina i projekata te

provedbom programa cjeloživotnog obrazovanja morat će se u narednom razdoblju

suočiti s konkurencijom prije svega sa sveučilišnim studijima i državnim stručnim

studijima na kojima većina studenata studira besplatno, odnosno uz potporu

Ministarstva. Dodatna konkurencija su i privatne visokoškolske ustanove koje

pokreću slične studijske programe onima koji se izvode na Veleučilištu (osobito u

području računarstva). Veleučilište stoga mora stalno dokazivati i podizati kvalitetu

svojih studija i raditi na marketingu ukoliko želi zadržati svoje studije i upisati

dovoljan broj studenata.

Opstati i napredovati među sveučilišnim, javnim veleučilištima ili visokim

školama gdje studenti ne plaćaju školarine, za razliku od Veleučilišta gdje su

školarine nužne i gotovo jedini izvor prihoda, iznimno je zahtjevan zadatak.

Također, nije beznačajno ni to da prava naših redovnih studenata, osobito u

studentskom standardu i mogućnosti povoljnije prehrane nisu izjednačena s

pravima redovnih studenata na državnim i javnim visokoškolskim ustanovama.

S obzirom na konkurenciju u visokom obrazovanju koja će se i dalje

povećavati pokretanjem novih stručnih studijskih programa u Gradu Zagrebu i

okolici (ali u širem okruženju) i postojeće slične studijske programe iz područja

informacijske tehnologije, strojarstva i kriznog menadžmenta pred Veleučilištem je

postavljen imperativ da i u narednom četverogodišnjem razdoblju nastavi sa svojim

razvojem. Veleučilište i dalje treba stremiti da se razvije u suvremenu hrvatsku

visokoobrazovnu ustanovu konkurentnu u zemljama Europske unije zbog

posebnosti i internacionalizacije stručnih studijskih programa i programa

cjeloživotnoga učenja te akademske izvrsnosti ostvarene na Standardima i

smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokoga

obrazovanja (ESG).

5

Bez novih ulaganja u obrazovni proces nije realno očekivati u narednom

razdoblju daljnji uspon Veleučilišta i stabilnost poslovanja. Prije svega od vitalne je

važnosti ulaganje u obrazovanje nastavnog kadra i time podizanje njegove kvalitete

kao i ulaganje u nova tehnološka dostignuća u izvođenju nastave pomoću

računalne i komunikacijske tehnologije. Značajna ulaganja potrebno je usmjeriti u

prilagodbu dijela studijskih programa za e-učenje koje predstavlja svojevrsnu

neizbježnu evoluciju obrazovanja.

Zbog svega toga će naredno četverogodišnje razdoblje. bit će izazov da se

dosadašnji uspješan i kontinuirani uspon Veleučilišta nastavi istim pravcem razvoja

na solidnim temeljima koja je dosadašnja uprava postavila.

Suvremeno opremljeni prostori, predavaonice, vježbaonice i laboratoriji,

optimalan broj studenata po pojedinim studijskim programima, stavljanje studenata

u centar obrazovnoga sustava, omogućavanje mobilnosti i napredovanja studenata,

izvođenje nastave hibridno i putem e-učenje, izvođenje odabranih studijskih

programa (Očna optika, Održavanje zrakoplova…) na engleskome jeziku,

kontinuirano praćenje i revidiranje studijskih programa te njihovo prilagođavanje

stvarnim potrebama tržištu rada, stvaranje kvalitetnog nastavnog kadra uz

osiguravanje uvjeta i jasnih kriterija za njihovo napredovanje smjernice su, misija i

vizija po kojoj će Veleučilište i razvijati svoje resurse i nastavni proces.

Predložene teze za razvoj Veleučilišta u nastavku teksta i njihova

konkretizacija u Strategiji Veleučilišta Velika Gorica 2021.-2025. trebale bi osigurati

realizaciju navedenih ciljeva i ostvariti uvjete za daljnji razvoj i na taj način podići

poziciju i ugled Veleučilišta ne samo u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj

nego i u Europi.

2. Misija i vizija Veleučilišta

Veleučilište je visokoškolska ustanova, koje je po svojem studijskim

programima jedinstvena u Hrvatskoj, a u regiji etablirana kao jedna od vodećih

institucija u području održavanja zrakoplova, optometrije i kriznog menadžmenta

kroz uspješnu dugogodišnju organizaciju svojih međunarodnih znanstvenih i

stručnih konferencija: Optometrijska konferencija Srednje i Jugoistočne Europe

(OCCSEE) i Dani kriznog upravljanja (DKU).

Veleučilište zbog svojih specifičnih studijskih programa prilagođenim i

namijenjenim tržištu rada, treba u narednom razdoblju postati ustanova koja će

poticati uključivanje gospodarstva u proces obrazovanja. Biti nositelj zajedničke

suradnje gospodarstva i Grada Velika Gorica u provođenju raznih projekata.

6

Veleučilište jeste i mora nastaviti biti rasadnik kvalitetno obrazovnih kadrova

potrebnih tržištu rada.

Misija Veleučilišta je obavljati obrazovanu djelatnost u skladu s društveno

odgovornim principima i akademskom izvrsnošću, obrazovati buduće kompetentne

stručnjake u raznim područjima potrebne tržištu rada i budućeg razvoja društvene

zajednice.

Zbog toga mora biti predvodnik i u području cjeloživotnog učenja i promicatelj

znanja iz različitih znanstvenih i stručnih područja. Veleučilište u narednom

mandatnom razdoblju mora razviti programe cjeloživotnog učenja, samostalno ili sa

zainteresiranim gospodarskim i drugim pravnim subjektima. Da bi se to postiglo

potrebno je aktivirati rad Centra za stručno usavršavanje i osigurati kadrove koji će

moći razviti i izvoditi barem deset novih programa cjeloživotnog učenja iz

znanstvenih područja studijskih programa koje izvodi.

Cilj Veleučilišta kao visokoobrazovne ustanove jest omogućiti kvalitetno,

učinkovito, pravično, ravnopravno, internacionalno i prepoznatljivo visoko

obrazovanje u europskome prostoru obrazovanja koje pridonosi konkurentnosti i

rejtingu hrvatskih ustanova visokog obrazovanja.

Vizija i misija Veleučilišta, dinamično okruženje i zahtjevi tržišta rada te

dosadašnji dosezi i ukupni stupanj razvoja Veleučilišta u svim područjima djelatnosti

imperativ su za razdoblje od 2021. do 2025. Veleučilište u novoj petogodišnjoj

strategiji mora utvrditi mjere i aktivnosti čijom će se realizacijom ostvariti

uravnotežen, kvalitetan, stabilan i održiv razvoj u području visokog obrazovanja i

cjeloživotnog učenja.

3. Ustroj i stručne službe

Ustrojstvo Veleučilišta uređeno je Statutom Veleučilišta koji je stupio na

snagu 1. travnja 2020. te Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Veleučilišta koji je se

primjenjuje od 1. listopada 2018. godine. Obzirom da je člankom 81. stavkom 1.

Statuta Veleučilišta utvrđeno da će Veleučilište svoje važeće opće akte, ustroj i

poslovanje uskladiti s odredbama Statuta najkasnije u roku od jedne godine i da taj

proces još nije u cijelosti završen Veleučilište je i dalje nastavilo sa svojim radom

prema dosadašnjim općim aktima što je u skladu sa stavkom 2. članka 81. Statuta.

Kod ustroja, odnosno organizacija Veleučilišta prikazana je shematski na slici 1.

7

Slika 1. Shema organizacijskog ustroja Veleučilišta

Ustrojbene nastavne, znanstvene i stručne ustrojstvene jedinice čine Studiji, Katedre i Centri, a poslovne, pravne i administrativne čini Dekanat sa svim svojim ustrojstvenim jedinicama. Dekanatom rukovodi Dekan, a sastoji se od sljedećih ustrojstvenih jedinica: Ureda dekana, Odsjeka za kvalitetu, Službe za ljudske potencijale, kadrovske i pravne poslove, Službe za međunarodnu suradnju i projekte, Službe za marketing i odnose s javnošću, Službe za nastavnu djelatnost i studentska pitanja, Službe za financije, računovodstvo i nabavu, Službe za informatičku podršku i Službe za održavanje i sigurnost.

Navedi ustroj Veleučilišta donesen je u rujnu 2018. godine i potrebne su manje promjene kako bi se uskladio sa odredbama novog Statuta. Potrebne izmjene odnose se na novo koordinacijsko tijelo Upravu koju čine predsjednik Upravnog vijeća, dekan i poslovni ravnatelj te isto tako pozicioniranje funkcije poslovnog ravnatelja.

Dekan Veleučilišta predstavlja i zastupa Veleučilište te rukovodi Veleučilištem u okvirima zadanim Statutom i zakonom, njegov je čelnik i voditelj te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Dekanu u radu i upravljanju pomažu: prodekan za nastavnu djelatnost, prodekanica za znanost i kvalitetu, tajnica Veleučilišta, pročelnici studija, voditelj katedre, predstojnik centra i voditelji službi.

Prilikom izmjena Pravilnika o ustrojstvu i Popisu poslova Veleučilišta potrebno je voditi računa o tome da se promjenom ustrojstva studija uvedu radna mjesta godinama koja će poboljšati obavljanje koordinaciju poslova vezanih uz nastavu i instituciju poslova na studijima te komunikaciju između svih studija i stručnih službi. Primjerice, uvođenje radnog mjesta mentora – pomoćnika pročelnika po godinama studij koji bi imao zadaću pratiti, koordinirati i rukovoditi nastavnim procesom na godini studija za koju je zadužen i obavljati poslove mentora godine za studente te godine. Također, pokrenuti ustroj novi katedri.

8

4. Sustav osiguravanja kvalitete Veleučilišta

Sustav osiguravanja kvalitete uključuje unutarnje osiguravanje kvalitete

samog Veleučilišta, na temelju samovrednovanja, te vanjsko osiguravanje kvalitete

koje, na temelju objektivnih Standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete u

Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) provodi Agencija za znanost i

visoko obrazovanje (AZVO), ovlaštena agencija koja je i sama podložna vanjskom

vrednovanju. Pored toga provodi se nadzor sustava osiguravanja kvalitete i po ISO

9001:2015 međunarodnoj normi za Sustav upravljanja kvalitetom (ISO -

International Organization for Standardization).

Veleučilište od svog osnutka 2003. prepoznaje važnost uspostave sustava

osiguravanja kvalitete. U samom početku uspostave sustav osiguravanja kvalitete

to se očitovalo kroz uspostavu ISO 9001:2001, a kasnije ISO 9001:2008 i ISO

9001:2015. Svake godine uspješno se provodi audit te je 2019. godine dobiven ISO

9001:2015 do 2022. za područje organizacije i izvođenja stručnih i specijalističkih

diplomskih stručnih studija.

Prvi integrirani petogodišnji ciklus razvoja sustava osiguravanja kvalitete na

Veleučilištu završen je 2016. godine kad je nakon vanjske neovisne periodične

prosudbe sustava osiguravanja kvalitete od AZVO dobiven međunarodni certifikat

da Veleučilište ima sustav osiguravanja kvalitete u skladu sa Standardima i

smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja i

da je sustav učinkovit i razvijen.

U travnju 2019. godine Veleučilište je prošlo postupak reakreditacije i u

drugom ciklusu od strane AZVO. Provedenim postupkom od strane Stručnog

povjerenstva utvrđeno je da Veleučilište ispunjava sve kvantitativne uvjete

propisane Zakonom i pravilnicima i da je su četiri tematske cjeline1 ocijenjene

zadovoljavajućom kvalitetom, a da peta tematsku cjelina2 ocjenjena minimalnom

razinom kvalitete.

Na temelju dobivene Akreditacijske preporuke od strane AZVO Veleučilište

je izradilo i donijelo svoj Akcijski plan za unapređenje kvalitete u postupku II.

Ciklusa reakreditacije za razdoblje 2020.-2022. Više od 60% aktivnosti zacrtanih u

Akcijskom planu su već realizirane.

Sve mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u slijedeće četiri godine na

1 1. Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokog učilišta,

2. Studijski programi

3. Nastavni proces i podrška studentima

4. Nastavnički i institucijski kapaciteti 2 5. Stručna i/ili znanstvena djelatnost

9

Veleučilištu već su utvrđene Akcijskim planom te ih nije potrebno ovdje ponavljati.

Potrebno je u prvoj polovi 2021. godine intenzivno raditi na realizaciji preostalih

mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana kako bi ispunili uvjete za dobivanje bezuvjetne

dopusnice do lipnja 2021. godine.

Vrlo je bitno da Veleučilište nastavi svojim djelovanjem i aktivnostima na

poboljšavanju sustava osiguravanja kvalitete, ne samo da popravi ocjenu kvalitete iz

područja stručne i znanstvene djelatnosti nego da i u drugim tematskim područjima

postigne ocjenu/stupanj visoke razine kvalitete.

Sustav osiguravanja kvalitete sigurno pridonosi rejtingu i internacionalizaciji

Veleučilišta te povećanom interesu studenata za upis na naše Veleučilište.

5. Studijski programi Veleučilišta

Od svog osnutka Veleučilište je krenulo sa svojih pet trogodišnjih stručnih

studijskih programa: Održavanje računalnih sustava, Održavanje motornih vozila,

Održavanje zrakoplova, Pirotehnologija i Humanitarno razminiranje.

Na samom početku, postojao je zadovoljavajući interes uglavnom samo za

studij Održavanje računalnih sustava i djelomično studije Održavanje motornih

vozila i Održavanje zrakoplova. Interes za upis studije Pirotehnologije i

Humanitarnog razminiranja bio je znatno niži te su školarine mogle pokrivati samo

fiksne troškove nastavnog procesa. Druge godine je na većini studijskih programa

porastao broj studenata dok je na studijima Pirotehnologije i Humanitarnog

razminiranja taj broj opao. Analiza troškova po pojedinim studijima pokazala je da

taj broj studenata ne može pokriti fiksne troškove nastavnog procesa zbog čega se

pristupilo promjenama i uvođenju novih studijskih programa.

Treća godina djelovanja Veleučilišta (2005.) bila je ujedno i godina

prihvaćanja i uvođenja Bolonjskog procesa na svim visokoškolskim ustanovama u

Hrvatskoj te je bilo provedeno revidiranje studijskih programa. Ova prilika je

iskorištena za spajanje studija Pirotehnologije i Humanitarnog razminiranja u jedan

studij zbog njihove sličnosti te zbog smanjenja troškova za izvođenje svakog studija

pojedinačno. Pored te promjene iste godine uveden je još jedan potpuno novi

stručni preddiplomski studij Upravljanje u kriznim uvjetima. Nakon toga, prvo je

2007. godine dobivena dopusnica za još jedan novi preddiplomski stručni studij

Očna optika, a 2009. godine za dva jednogodišnja stručna specijalistička

diplomska studija – Informacijski sustavi i Krizni menadžment te za dvogodišnji

stručni specijalistički diplomski studij Upravljanje logističkim sustavima i procesima.

Zatim su 2014. godine ova dva jednogodišnja specijalistička studija izmijenjena i za

njih su dobivene dopusnice MZiO da se izvode dvije godine.

10

U razdoblju 2016.-2020. Veleučilište je pristupilo analizi i reviziji svojih

preddiplomskih stručnih studijskih programa: Održavanje računalnih sustava,

Upravljanje u kriznim uvjetima, Održavanje motornih vozila, Održavanje zrakoplova

i Očna optika te specijalističkih diplomskih stručnih studija Krizni menadžment i

Upravljanje logističkim sustavima i procesima. U tom razdoblju uspješno su

revidirani i promijenjeni nazivi za preddiplomski stručni studij Održavanje motornih

vozila i specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje logističkim sustavima i

procesima te su za njih dobivene dopusnice Ministarstva znanosti i obrazovanja

(MZO).

Preddiplomski stručni studij Očna optika je izmijenjen unutar 20% sadržaja i

nije bilo potrebe za traženjem dopusnice MZO već su te izmjene studijskog

programa na prijedlog Vijeća studija usvojilo Stručno vijeće. Potrebno je zatražiti

prebacivanje ovog studija iz tehničkih znanosti u područje zdravstva čime bi se

prepoznatljivost, zapošljivost i ugled studenata Očne optike znatno povećao i čime

bi se motivirali za nastavak na specijalističkom diplomskom studiju Očne optike koji

je u pripremi.

Za preddiplomske studije Održavanje računalnih sustava i Upravljanje u

kriznim uvjetima izrađene su analize programa i izrađeni su novi prijedlozi studijskih

programa koje treba potvrditi Stručno vijeće i uputiti na akreditaciju MZO.

Postupak revidiranja preddiplomskog stručnog studijskog programa

Održavanje zrakoplova (OZ) je u tijeku i bit će u okviru 20% sadržaja pa će odluku o

promjenama donijeti Stručno vijeće na prijedlog Vijeća studija. S promjenom

sadržaja studija OZ i predmeta u okviru 20% potrebno je postići cilj da se ishodima

učenja završenim studentima priznaju teorijska znanja za dobivanje B licence za

održavanje zrakoplova.

Revidiranje stručnog diplomskog studija Krizni menadžment opravdano je

odgođen dok se ne završi projekt KOZMOK i ne donese standard zanimanja i

kvalifikacija za inženjera/ke specijaliste/ice kriznog upravljanja s prijedlogom za upis

zanimanja u Hrvatski kvalifikacijski okvir.

Izrađeni su prijedlozi silabusa predmeta za specijalistički diplomski studijski

program Optometrije za koji će se zatražiti dopusnica da se izvodi putem e-učenja

na engleskom jeziku.

Trenutno Veleučilište Velika Gorica provodi pet stručnih studijskih programa:

Održavanje računalnih sustava, Upravljanje u kriznim uvjetima, Motorna vozila,

Održavanje zrakoplova i Očnu optiku te specijalističke diplomske stručne studije

Krizni menadžment, Informacijski sustavi i Logistički menadžment. Veleučilište

Velika Gorica trenutno pohađa oko 1798 studenata.

Veleučilište Velika Gorica je u zadnje četiri godine svoje resurse i aktivnosti

usmjerilo na razvoj u područjima uspostavljenih studija i njihovu internacionalizaciju

11

(Održavanje zrakoplova i Optometrije) što se već sada pokazuje kao dobar strateški

potez Uprave koji će omogućiti daljnji održivi razvoj Veleučilišta, odnosno

zadržavanje svog položaja na hrvatskom tržištu obrazovanja i širenja na europsko

tržište.

Kvalitetnim ustrojavanjem i izvođenjem specifičnih studija, dobivanjem pet

projekata financiranih sredstvima EU i organizacijom međunarodnih znanstvenih i

stručnih konferencija (DKU i OCCSEE) Veleučilište Velika Gorica je postalo

svojevrsno regionalno i nacionalno središte za pojedine vrste struka i uspjelo postići

prepoznatljivost i različitost u odnosu na druge visokoškolske ustanove u Hrvatskoj i

u regiji jugoistočne Europe.

Kako bi studentima osigurali mobilnost i nastavak studija na nekom drugom

specijalističkom diplomskom stručnom studiju ili na sveučilišnom diplomskom i

poslijediplomskom studiju Veleučilište mora uspostaviti suradnju i potpisati ugovore

sa drugim visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu koje ustrojavaju i

izvode studijske programe iz istih ili sličnih područja kao i Veleučilište.

Također, potrebno je uspostaviti suradnju u međusobnom priznavanju dijela

studijskih programa, razmjeni nastavnika i studenata te literature sa sličnim

visokoškolskim ustanovama u inozemstvu osobito iz država zapadne Europe i

našeg susjedstva.

Morat će se još više razvijati međunarodna suradnja kako u izvođenju

studijskih programa i nastavnom procesu, realizaciji razmjene studenata i

nastavnika, organizaciji međunarodnih konferencija, organizaciji međunarodnih

ljetnih akademija i cjeloživotnog obrazovanja tako i u znanstveno-istraživačkome

radu i provedbi međunarodnih projekata financiranih iz sredstava EU.

Uprava Veleučilišta treba razmotriti svrsishodnost i mogućnost realizacije

interesne integracije sa srodnim i partnerskim visokoškolskim ustanovama u bližem

okruženju, odnosno Zagrebačkoj županiji (Veleučilište „Baltazar Adam Krčelić“) i

Gradu Zagrebu (Zdravstveno veleučilište) te u inozemstvu (Faculty of Medicine

Masaryk University Brno, CZ; Instituto Politecnico de Cimbra, Porugal; IFEH –

International Federation of Enviromental Health, UK; Fakultet za kriminologiju,

kriminalistiku i sigurnosne studije Univeziteta u Sarajevu, BiH; Univerzitet u

Travniku, BiH; Filozofski fakultet Univerziteta „St. Kiril i Metodij“ Univerzitet u

Skopju, SM; Fakultet „St. Kliment Ohridski“ Universitet Bitola, SM; Visoka škola

„CEPS- Centar za poslovne studije“ Kiseljak, BiH;…), radi stvaranja zajedničkog

znanstveno istraživačkog centra. Time bi se omogućio protok znanja i poboljšala

suradnja na međunarodnim projektima između tih ustanova.

Isto tako Veleučilište će morati završiti proces revidiranja stručnih

preddiplomskih studijskih programa: Održavanje računalnih sustava, Održavanje

12

zrakoplova, i Upravljanje u kriznim uvjetima te stručnog specijalističko studija Krizni

menadžment.

Interdisciplinarnost studijskoga programa Krizni menadžment predstavlja

izazov i priliku da se prilikom revizije tog programa kreiraju različiti smjerovi sa

specifičnim znanjima i vještinama specijaliziranih područja kao što su kibernetička

sigurnost, krizni menadžment zdravstva, krizni menadžment vatrogastva,

korporativna sigurnost, upravljanje zaštitom kritične infrastrukture, krizni

menadžment uprave ili pak krizni menadžment okoliša.

Kod izrade novih i revidiranja postojećih studijskih programa, kao i kod izrade

programa i modula za cjeloživotno učenje treba nastojati tome da ti programi budu

uspostavljeni na metodologijama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira - HKO i

Europskog kvalifikacijskog okvira – EKO (engl. EQF – European Qualifications

Framework), što znači da je potrebno utvrditi standarde zanimanja/kvalifikacija kako

bi stečena znanja temeljena na ishodima učenja što više odgovarala potrebama

hrvatskog i europskog tržišta rada. Pored toga na svim studijskim programima, a

osobito studijskim programima Održavanje zrakoplova i Motorna vozila izmijeniti

kolegije stručne prakse kod vanjskih partnerskih suradnika na način da studenti

steknu vlastita iskustva u individualnom i samostalnom praktičnom radu, a sukladno

tome vrednovanje praktičnih kolegija treba usmjeriti na praktične kompetencije.

Veleučilište pritom, zajedno s partnerima, treba nastojati utvrditi i osigurati

standardizirane uvjete održavanja stručne prakse. Time će studijski programi

Veleučilišta postati atraktivniji i pristupačniji inozemnim studentima i studentima s

drugih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj.

Također, potrebno je promijeniti model studiranja za izvanredne studente.

Izvanredni studij uvjetovan je potrebom za stjecanjem dodatnih znanja i

kompetencijama uz istodobno usklađivanje s obvezama na radnom mjestu i

obiteljskim obvezama. Studiranje na izvanrednim studijima podrazumijeva posebno

prilagođene termine i načine izvođenja nastave te omogućavanje studiranja i u

dužem razdoblju. Zbog toga se izvedbeni planovi na izvanrednim studijima moraju

razlikovati od izvedbenih planova na redovnim studijima, ali se kompetencije koje se

stječu ne smiju razlikovati. Dakle, ne radi se o studijima koji će se sadržajno ili po

ishodima učenja razlikovati od redovnih studija, nego razlika mora biti u fleksibilnoj

dinamici upisivanja predmeta/modula sukladno mogućnostima koje studentu

dopuštaju obveze izvan studija. Pri tome potrebno je razraditi i sustav priznavanja

prethodno stečenih kompetencija te neformalnog i informalnog učenja po uzoru na

druge sustave vrednovanja i priznavanja prethodnog učenja. U budućem razvoju

Veleučilišta izvanredni studiji bi trebali postati sastavni dio cjeloživotnog učenja,

odnosno njegova nadopuna i nadogradnja pri čemu već stečene kompetencije

kandidata za upis studijski programi teorijski zaokružuju i formaliziraju.

13

Nadalje, potrebno je nastaviti s unapređenjem nastave kroz izradu većeg

broja priručnika i uputa za auditorne i laboratorijske vježbe, korištenje računala na

vježbama, izradu e-vježbi i e-kolegija. Također, potrebno je poboljšati postupak

prijave, izrade i nadzora kvalitete završnih radova te izraditi aplikaciju koja će to

omogućiti.

Veleučilište i dalje mora jačati prepoznatljivost svojih studijskih programa i

povećavati kompetencije završenih studenata sustavnim razvijanjem i

unapređivanjem stručne prakse temeljene na jasnim i tržištu rada primjerenim

ishodima učenja. Također poticati razvoj i primjenu drugih oblika nastave usmjerene

na studente poput terenske i praktične nastave uz učinkovitu primjenu modernih

tehnologija.

6. Mobilnost i internacionalizacija

Danas se na Veleučilištu može izvoditi 102 predmeta na engleskom jeziku od

ukupno 265 predmeta na svim studijskim programima, ili 38,5% što je veliki

napredak u odnosu na razdoblje od prije četiri godine iako se radi o pojedinačnim

predmetima. Nažalost, Veleučilište još nije u mogućnosti ponuditi u Erasmus+

razmjeni stranim studentima izvođenje nastave na engleskom jeziku za cijeli

semestar, akademsku godinu ili studiju (izuzev možda za specijalističke studije IS i

KM). Premda se na tome aktivno radi, prije svega poboljšavanjem kompetencija

nastavnika za izvođenje nastave na engleskom jeziku. Preko 20 nastavnika

upućeno je na tečaj engleskog jezika te je i formalno steklo svjedodžbe o znanju

engleskog jezika, te je preko 30 nastavnika upućeno na tečaj za viši stupanj. Cilj je

da veći broj perspektivnog kadra postigne razinu znanja engleskog jezika koja je

potrebna za aktivnu nastavu na engleskom jeziku te se će se s tim osposobljavam

nastaviti i u idućem mandatu. Veleučilište kontinuirano sudjeluje u programu

Erasmus+ od 2014., a samo u 2019. godini dodijeljeno mu je više od 70.000,00

eura za financiranje mobilnosti unutar, no i izvan Europske unije. Potpisano je više

sporazuma o mobilnosti, a s partnerima iz BiH i Ukrajine uspješno su prijavljeni i

projekti u sklopu ovog programa.

Pored navedenog jedan od glavnih izazova s kojim se Veleučilište susreće u

prihvaćanju stranih studenata je nedostatna prepoznatljivost Hrvatske kao

inozemne obrazovne destinacije pogodne za studiranje za što je na žalost

odgovoran ugled i status Hrvatskog obrazovnog sustava (u prvom redu državnih

sveučilišta) u Europi i Svijetu. Uz to studenti koji upišu studij u Hrvatskoj susreću se

sa brojnim administrativnim preprekama kao što je su duljina trajanja procesa

priznavanja ranije stečenih diploma, duljina procesa izdavanja viza i privremenog

boravka od strane Ministarstva unutarnjih poslova, teškoće u pogledu stjecanja

14

zdravstvenog osiguranja i slično. Pored toga treba spomenuti probleme vezane uz

studentski standard, poput neostvarivanja prava na subvencioniranu prehranu i

smješta u studentskim domovima, probleme pri dobivanju studentskog ugovora za

obavljanje studentskih poslova i slično. U kontekstu razvoja organizacijske potpore,

u proteklom je razdoblju osnovana Služba za međunarodnu suradnju i projekte te

pokrenut razvoj aplikacije za praćenje i evidentiranje mobilnosti, prijavu i provođenje

natječaja vezanih za Erasmus+ program, prijavu mobilnosti stranih studenata i

nastavnika, evidenciju međunarodnih sporazuma i prijavu i evidenciju putnih naloga.

Uz razvoj nastavnih i organizacijskih kapaciteta u području internacionalizacije,

potrebno je potencijalnim dolaznim studentima osigurati i dodatne uvjete poput

smještaja i prehrane što se ne može učiniti bez suradnje s lokalnim partnerima.

U narednih četiri godine Veleučilište Velika Gorica mora uložiti značajne

napore u daljnju internacionalizaciju svoje visokoškolske ustanove i svojih studijskih

programa kako bi povećali dolaznu mobilnost studenata. Osobito je to moguće

učiniti sa naša tri preddiplomska stručna studijska programa (OZR, OCO i UKU) i

dva specijalistička diplomska stručna studija (SDSS Krizni menadžment, SDSS

Informacijski sustavi i SSDS Optometrije) koji su atraktivni stranim studentima.

Pored toga potrebno je povećati broj predmeta koji se mogu izvoditi na engleskom

jeziku i e-učenjem, zatim razviti marketing putem angažiranja vanjske agencije iz

Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA). Do pojave pandemije COVID 19 i

ograničenja kretanja studenata broj dolaznih studenata na godišnjoj razini kretao se

od sedam do deset.

Iako Veleučilište ima trideset i tri potpisana partnerska ugovora sa

renomiranim visokim učilištima, institutima i gospodarskim subjektima, odlazna

mobilnosti naši studenata na godišnjoj razini kreće se oko sedam i isto toliko

osoblja/nastavnika Veleučilišta unutar Europskog prostora visokog obrazovanja

(EHEA) nije zadovoljavajuća. Studenti uglavnom odlaze na stručnu praksu, a samo

nekoliko studenata se odlučuje na studijski boravak. Ovdje treba uzeti u obzir da

velik broj naših izvanrednih studenata nije u mogućnosti sudjelovati na dužim

mobilnostima zbog svojih obaveza na radnom mjestu, a redovnim studentima su

previsoki troškovi života u inozemstvu s obzirom na njihov standard. S obzirom na

velik broj postojećih ugovora, a razmjerno mali broj ukupnih mobilnosti, planira se

izrada smjernica za potpisivanje novih ugovora kako bi se osigurala kvaliteta

aktivnosti.

Uz poboljšanje informiranosti i motiviranja naših studenta, nastavnog i

drugog osoblja potrebno je izvršiti analizu prihvatljivosti i atraktivnosti studijskih

programa i ugovornih ustanova našim studentima i nastavnicima te raditi na novim

ugovorima i proširenju listu partnera i studijskih programa.

15

Obzirom da se internacionalizacija reflektira između ostalog na podizanju

ugleda Veleučilišta na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da Agencija za znanost i

visoko obrazovanje (AZVO) u Standardima za vrednovanje kvalitete visokih učilišta

u procesu reakreditacije traži i potiče visoka učilišta na sustavno promišljanje i

razvijanje strategija internacionalizacije visokoobrazovnih institucija u području

odlazne i dolazne mobilnosti studenata i nastavnika, ponude novih studijskih

programa na stranom jeziku te združenih studija, internacionalizacije procesa

unutarnjeg osiguravanja kvalitete, upravljanja visokim učilištem i drugo. Neophodno

je da Veleučilište donese novu Strategiju internacionalizacije te da jedan od ključnih

strateških ciljeva i u Strategiji razvoja Veleučilišta za razdoblje 2021.-2025. bude

usmjeren na izradu i izvođenje cjelovitih i zajedničkih studijskih programa na

engleskom jeziku.

Prioritetni aktivnosti Veleučilišta u 2021. godini obilježit će aktivnosti na

motiviranje, edukaciju i jačanje kompetencija nastavnika (npr. jezičnih, pedagoških,

interkulturalnih i dr.), zatim osiguravanju uvjeta za izvođenje studijskih programa,

modula i predmeta na hrvatskome i engleskome jeziku hibridno i putem e-učenja, te

završetak projekta i akreditacija specijalističkoga diplomskog stručnog studija

optometrije na engleskome jeziku.

7. Međunarodni i nacionalni projekti

U proteklom razdoblju Veleučilište je postiglo značajne rezultate u pripremi,

prijavi i realizaciji nacionalnih i međunarodnih projekata koji se financiraju iz

sredstava Europske unije.

Naziv projekta Sudionici Trajanje

projekta

Izvor i stopa

financiranja;

ukupna

vrijednost

projekta

Odobrena ili

ostvarena

financijska

potpora VVG-

u

RECIPE - Resilience of

Critical Infrastructure

Protection in Europe

Konzorcij partnera iz Republike

Hrvatske (DUZS i VVG),

Republike Srbije (Fakultet

bezbednosti iz Beograda) i

Kraljevine Švedske (Swedish

Civil Contingencies Agency)

2015-2016

završen

DG ECHO program

Europske komisije

75%

408.675,00 €

230.530,00 kn

EU CIRCLE - A pan-

European framework for

strengthening Critical

Infrastructure resilience to

climate change

Konzorcij od 23 međunarodnih

partnera, od kojih tri iz

Republike Hrvatske: VVG,

DHMZ i DUZS

2015-2018

završen

H2020-DRS-2014,

Research and

Innovation

Framework

Programe

100%

7.283.525,00 €

2.033.350 kn

16

Specijalistički diplomski

stručni studij optometrije -

Specialist Graduate

Professional Study in

Optometry

Nositelj projekta VVG i partner

Učilište Ambitio

2018-2020

U tijeku

Europski socijalni

fond 100%

1.795.570,23 kn

1.333.172,91 kn

KOZMOK – krizni

menadžment, optometrija,

održavanje zrakoplova i

motornih vozila – okvir

kvalifikacija

Nositelj projekta VVG, partneri:

Hrvatska vatrogasna zajednica,

Ghetaldus Optika d.d,

2019-2022

U tijeku

Europski socijalni

fond 100%

3.981.904,36 kn

3.794.918,26 kn

HKO u stručnim studijima

računarstva

Nositelj projekta Visoko učilište

Algebra, partneri: VVG, TVZ,

Međimursko veleučilište u

Čakovcu, VŠ menadžmenta u

turizmu i informatici u Virovitici,

Veleučilište u Bjelovaru, FERiIT

Osijek, FESiB u Splitu, VŠ za

menadžment i dizajn Aspira,

HUP, VSITE i Veleučilište HZK

2019-2022

U tijeku

Europski socijalni

fond 100%

3.836.901,74 kn

23.532,30 kn

Stjecanje ključnih

praktičnih vještina u

području inženjerstva

okoliša

Nositelj projekta Geotehnički

fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

partneri: VVG, Institut za razvoj

i međunarodne odnose,

Hrvatsko društvo inženjera

tehnike, Zelena energetska

zadruga za usluge i Udruga

diplomanata Geotehničkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2020-2022

U tijeku

Europski socijalni

fond 100%

3.974.834,79 kn

211.785,00 kn

DRONEWISE

Nositelj projekta University of

Applied Sciences for Public

Administration in Bavaria

(HföD) iz Njemačke, partneri u

konzorciju: VVG i Rinigard d.o.o

iz RH, Saher Europe OU sa

sjedištem u Estoniji, European

Institute Foundation iz

Bugarske, The Center for

Security Studies (KEMEA) iz

Grčke

2020-2022

U tijeku

Fond za unutarnju

sigurnost

90%

1.323.020,76 €

1.030.997 kn

U narednom mandatnom razdoblju neophodno je poduzeti sve potrebne

mjere i aktivnosti kako bi se kvalitetno i u ugovorenim rokovima završilo s

provedbom pet projekata koji su u tijeku, ali i kako bi se nastavilo sa kontinuiranom

pripremom i prijavom novih projekata.

Također, u cilju jačanja Veleučilišnih kapaciteta za pripremu i provedbu

projekata financiranih iz sredstava EU potrebno je:

- provoditi edukaciju zaposlenika sukladno smjernicama i odredbama

europskih regulativa i programskog/proračunskog razdoblja,

- redovito pratiti indikativne objave javnih poziva i pripremati nacrte projektnih

prijedloga prije objave poziva,

- istraživati ciljeve provedenih projekata kao primjera dobre prakse te

uspostavljati partnerske konzorcije na nacionalnoj i međunarodnoj razni.

17

Također, potrebno je savjetovanje zaposlenika (nastavnog i nenastavnog

osoblja) o mogućnostima financiranja kroz EU projekte i provedba aktivnosti za

povećanje informiranosti o institucionalnim, financijskim i marketinškim benefitima

Veleučilišta provedbom projekata (bilo samostalno ili u partnerstvu) te njihove

važnosti za osiguranje stabilnih financija i profesionalni razvoj osobito nastavnog

osoblja od kojeg se reakreditacijskim zahtjevima AZVO-a očekuje da aktivno

sudjeluje u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu ustanove .

U cilju bolje učinkovitosti postavit će se neki od interaktivnih alata (npr.

Customer Relationship Management – CRM ili prilagođeni SharePoint) za

objedinjavanje svih podataka, praćenje realizacije zadaća i aktivnosti zaposlenika

koji rade na pripremi, prijavi i administrativnom vođenju projekata.

Sudjelovanje Veleučilišta u realizaciji projekata koji se financiraju iz sredstava

EU potrebno je iskoristiti za promociju Veleučilišta putem projektnih

partnerstava/konzorcija te kroz diseminaciju projektnih rezultata.

Za povećanje mogućnosti sudjelovanja i na znanstveno-istraživačkim

projektima potreban je upis Veleučilišta u upisnik znanstvenih organizacija RH, što

u korelaciji s postojećim aktivnostima Veleučilišta opravdava uspostavljanje Centra

za znanstvenu i stručnu djelatnost.

8. Znanstveni i stručni rad

Znanstveno-istraživačka djelatnost preduvjet je osiguravanja kvalitetnog

nastavnog kadra koji je u toku s suvremenim znanstvenim spoznajama i kvalitetne

nastave te je njeno stalno unaprjeđivanje jedan od primarnih zadataka svakog

visokog učilišta.

Znanstveni i stručni istraživački rad na Veleučilištu nije do sada razvijan u

onoj mjeri koja bi bio primjeren za našu ustanovu, a razlog tome su realizacija

drugih u proteklom razdoblju prioritetnijih ciljeva i aktivnosti koji su bili usmjereni na

Zakonom i pravilnicima propisanim, kvantitativnim uvjetima za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja (prostorni uvjeti, broj zaposlenih nastavnika, broj asistenata,

modernizacija studijskih programa, razvoj novih studijskih programa, međunarodna

razmjena te poticanje nastavnog osoblja na stalno usavršavanje kroz jačanje

nastavničkih kompetencija…). Iako na Veleučilištu nije do sada zaživjela

organizacijska jedinica koja se bavi isključivo znanstveno-istraživačkim radom

treba navesti da je upravo ova djelatnost mjerljiva kroz pojedinačne aktivnosti

nastavnika.

Uspješnost znanstvenog rada nastavnika i Veleučilišta, mjeri se između

ostalog, brojem i kvalitetom objavljenih znanstvenih i stručnih radova te učešća u

18

nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima. U tom kontekstu rezultati

Veleučilišta vidljivi su u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) naših

nastavnika u koju su nastavnici unijeli bibliografske podatke za svoje radove.

Prema unesenim podacima u CROSBI bazi pod imenom Veleučilišta nalazi se

evidentirano 509 znanstvenih i stručnih radova naših nastavnika. Ovaj rezultat i

objavljivanje radova rezultat je učešća u nacionalnim i međunarodnim istraživačkim

projektima te velikom broju konferencija, kongresa i simpozija na nacionalnoj i

međunarodnoj razini čije učešće nastavnika je podržano financiranjem od strane

Veleučilišta.

Potrebno je naglasiti da je naša nastavnica i znanstvenica s dobila Godišnju

nagradu RH za znanost u kategoriji popularizacije znanosti te da je ta nagrada po

prvi puta dodijeljena nekom od nastavnika koji dolaze sa veleučilišta ili visokih

škola. To govori o prepoznatljivosti i na nacionalnoj razini te se upravo ovaj

segment popularizacije znanosti treba razvijati i u budućnosti. Svoje nastavnike

Veleučilište ima i u HAZU-u, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode te Tehničkoj

akademiji RH. Imajući u vidu sve dosadašnje aktivnosti i rezultate prepoznata je

potreba dodatnog jačanja ovog segmenta kao neizostavne karike lanca kvalitete

Veleučilišta te su obveze i odgovornosti prodekana za kvalitetu prošireno

djelokrugom rada koji se odnosi na znanost.

Broj i razina vrijednosti objavljenih znanstvenih i stručnih radova naših

nastavnika na razini ustanove je područje koje treba dodatno unaprijediti kroz

djelatnosti našeg Veleučilišta. Zbog toga je potrebno u narednom razdoblju

poduzeti niz dodatnih poticajnih mjera kako bi se nastavnike i suradnike motiviralo,

educiralo i usmjerilo ka znanstvenom i stručnom istraživanju, te pisanju radova.

Mjere koje će unaprijediti razvoj znanstveno-istraživačkog rada na

Veleučilištu moguće je provesti kroz sljedeće aktivnosti:

- izrada Strategije znanstveno istraživačkog rada kao dijela Strategije razvoja

Veleučilišta u novom razdoblju

- ispuniti uvjete za upis Veleučilišta u registar znanstvenih ustanova što će

Veleučilištu omogućiti veću konkurentnosti u pogledu prijavljivanja projekata

posebno u području Hrvatske zaklade za znanost, LIFE programa i svih

onih programa koji uvjetuju navedeni upis u registar znanstvenih ustanova

- povezivanje Veleučilišta kroz CONRIS mrežu i IFEH organizaciju (Svjetska

organizacija za okoliš i zdravlje) s ciljem stvaranja mogućnosti

znanstvenog rada i publiciranja radova nastavnika te jačanje i povezivanje

Veleučilišta s ostalim strukovnim udruženjima i mrežama

- normativno regulirati znanstveno istraživačku djelatnost i aktivnosti na

Veleučilištu s jasno utvrđenim financijskim poticajima i stvaranjem uvjeta za

znanstveni i istraživački rad te potporu u prijavi i administriranju projekata

19

- poticanje i nagrađivanje nastavnika za objavljivanje znanstvenih radova u

priznatim međunarodnim znanstvenim časopisima koji su indeksirani u

priznatim bazama podataka (WoS i Scopus), a posebno u časopisima s

visokim čimbenikom odjeka IF

- jačanje statusa ADRS znanstvenog časopisa Veleučilišta kroz aktivnosti

pisanja radova ali i povezivanja i suradnje s ostalim znanstvenim

ustanovama. Proširiti znanstvena i tematska područja časopisa kako bi se u

njemu mogli objavljivati radovi iz područja svih naših studija.

- uključivanje nastavnika u prijave znanstvenih projekata (HRZZ, UKF, Obzor

2020) te osiguranje institucijske podrške za prijavu i provedbu projekata

- organiziranje međunarodnih znanstvenih skupova, radionica i sličnih

aktivnosti

- kadrovsko jačanje mladih znanstvenika kroz povećanje broja znanstvenika i

istraživača s jačanjem njihovih kompetencija te zapošljavanjem na

znanstveno-istraživačkim projektima

- omogućavanje pristupa svjetskim znanstvenim bazama podataka.

Kako bi se nastavnike potaklo na višu i kvalitetniju produkciju, pored

stimulativnih mjera, potrebno je uvođenje dodatnih kriterija za izbor u nastavna

zvanja i napredovanje pored minimalnih kosi su propisani Zakonom o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju te Uvjetima za ocjenu nastavne i stručne

djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Ti kriteriji svakako trebaju uključivati mogućnost izvođenja nastave na engleskom

jeziku, dodatni broj objavljenih radova, rang časopisa u kojem je rad objavljen,

citiranost rada, kategorizaciju rada, vrstu recenzije, te recentnost objavljenog rada,

odnosno da je objavljen u zadnjem reakreditacijskom ciklusu.

9. Centar za karijernu i psihološku pomoć

Centar za karijernu i psihološku podršku započeo je s radom 2015. na

inicijativu Studentskog zbora i nastavnika psihologije na temelju Odluke Stručnog

vijeća pod nazivom Savjetovalište za studente Sova VVG.

Opći cilj Centra je unaprjeđivanja kvalitete studiranja i unaprjeđivanja

studentskog standarda na Veleučilištu Velika Gorica te općenito kvalitete života

pojedinaca, grupa i lokalne i šire zajednice jačanjem osobnih kompetencija i resursa

studenata. Navedeno ostvaruje kroz postavljene ciljeve:

- Pružanje psihosocijalne podrške studentima te brigu i edukaciju o

mentalnom zdravlja studenata;

- Pružanje podrške i savjetovanje u planiranju i razvoju karijere,

obrazovanja i profesionalnog usavršavanja,

- Edukacija studenta i razvoj akademskih, profesionalnih i neformalnih

kompetencija sa svrhom bolje konkurentnosti na tržištu rada,

20

- Umrežavanje studenata s potencijalnim poslodavcima i posredovanje

u zapošljavanju, ostvarivanju stručne prakse ili vježbeništva

- Povezivanje i suradnja s Alumni klubom Veleučilišta Velika Gorica.

Od osnivanja funkciju voditelja i savjetovatelja dio radnog vremena obavlja

psiholog koji istodobno radi i u nastavi. Savjetovalište u početku dijelilo prostor sa

Studentskim zborom, nastavničkom zbornicom i Alumni klubom, 2018. s novim

ustrojem Veleučilišta umjesto Sove VVG ustrojena je nova ustrojbena jedinca

Centar za karijernu i psihološku podršku. Centar je preseljen u novi diskretniji

prostor koji se koristi isključivo za potrebe Centra. Prostor je adekvatno uređen te u

potpunosti odgovara potrebama Centra U Centru uz predstojnika (psihologa) radi i

psihologinja koja je raspoređena na radno mjesto u nastavi. Oba psihologa u Centru

obavljaju djelatnost psihološkog, akademskog i karijernog savjetovanja. U

proteklom razdoblju ostvareno je preko 170 sati savjetodavnog rada te se na

godišnjoj razini bilježi značajan porast broja korisnika. Potražnja za psihološkim i

akademskim savjetovanjem dominira, dok je karijerno savjetovanje manje traženo.

Centar za potrebe Veleučilišta obavlja psihološko testiranje i sudjeluje u

selekcijskom postupku za popunjavanje radnih mjesta. Za selekcijske potrebe

Centar se opskrbljuje adekvatnom količinom psiho-dijagnostičkih sredstava koji se

koriste i savjetodavnom radu sa studentima.

Centar je dio mreže karijernih centara u visokom obrazovanju kroz osobne

kontakte i posredstvom Agencije za mobilnost i programe EU.

Na zahtjev poslodavaca Centar posreduje u zapošljavanju studenta

Veleučilišta i provodi određene selekcijske postupke.

Zaposlenici Veleučilišta koji rade u Centru redovito su upućivani na edukacije

i osposobljavanja iz karijernog savjetovanja.

Centar redovito radi na poboljšavanju kompetencija studenata organizacijom

pozivnih predavanja te povezuje studente s potencijalnim poslodavcima kroz

organizaciju prezentacija. Redovito se objavljuju oglasi za zapošljavanje studenta

na mrežnim stranicama Veleučilišta, društvenim mrežama i intranetu Pretinac.

U tijeku je priprema Pravilnika o radu Centra kako bi se i formalno uredila

prava i obaveze korisnika i pružatelja usluge te uvjeti pružanja usluge savjetovanja.

2019. Centar je započeo s pripremama za prvi Dan karijera na Veleučilištu

Velika Gorica no sve aktivnosti su zaustavljene izbijanjem pandemije COVID-19. S

obzirom na istodobno pojačanu potrebu za psihološkim savjetovanjem Centar

intenzivira rad na tom području i uvodi uslugu online savjetovanja.

21

2020. dizajnirane su nove web stranice Centra na kojima je uspostavljen

standardizirani model prijave oglasa za zapošljavanje, prakse i stipendiranje

studenta.

Iako Centra većinski adekvatno odgovara na potrebe Veleučilišta prostora za

unaprjeđenje svakako ima.

U narednom razdoblju s obzirom na prolongirano trajanje pandemije COVID-

19 i tranzicije na nove tehnologije i način studiranja za očekivati je da će povećati

zahtjevi za savjetodavnim uslugama i podrškom od strane studenta stoga je za

očekivati i da će porasti opterećenje zaposlenih savjetovatelja. Istodobno potrebno

je intenzivnije raditi na razvoju usluge karijernog savjetovanja i privlačiti studente i

usmjeravati ih k takvoj usluzi s obzirom da studenti samostalno slabije upuštaju u

takvo iskustvo. Kako bi se odgovorilo na te zahtjeva primarno je potrebno osigurati

adekvatne ljudske resurse što se može učiniti ili rasporedom postojećih

savjetovatelja na puno radno vrijeme (i istodobno smanjenje satnice nastave) ili

zapošljavanjem još jedne osobe koja bi radila pola radnog vremena u nastavi, a

pola radnog vremena u Centru. Primarna zadaća te osobe bio bi rad u području

razvoja karijera.

U narednom periodu inzistirat će se na daljnjem osposobljavanje zaposlenika

Centra u području karijernog savjetovanja te psihološkog savjetovanja i/ili

psihoterapije. Potrebno je realizirati posjete i razmjene osoblja u sklopu Erasmus +

programa radi razmjene dobre prakse i povezivanja s inozemnim partnerima kako bi

se na taj način doprinijelo strategiji internacionalizacije.

Prema Nacionalnom planu za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. - 2021. Centar u svom radu treba posvetiti

pružanje podrške ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata primarno kroz

identifikaciju takvih skupina na Veleučilištu. Doprinos Centra može biti definicija

kriterija za popust na školarine i podzastupljenih skupina studenata, razvoj i

pokretanje programa nadoknade kompetencija u suradnji s Centrom za cjeloživotno

obrazovanje (npr. matematika, fizika, informatika, akademska komunikacija, učenje

i pamćenje za studente iz strukovnih škola), programa prilagodbe na studij

studenata ranjivih skupina (hrvatski jezik za Rome i studente kojima hrvatski jezik

nije materinji, alumni pokroviteljstvo (tutorska) podrška, komunikacijski praktikum,

organizacija vremena te program financijskog savjetovanja u suradnji s partnerima.

Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti na rad s osobama s invaliditetom. Preporuka

je uvođenje savjetovanja o izboru studija osobe s invaliditetom pri upisu na studij i

njihovo praćenje kroz studij s obzirom na značajan učinak na kvalitetu života kroz

odabir buduće karijere.

Centar i dalje treba dodatno raditi na umrežavanju poslodavaca, alumnija i

studenata kroz organizaciju različitih događaja, primarno kada okolnosti to dozvole,

realizacijom Dana karijera. Isto tako Centar treba raditi na razvoju baze podataka,

22

svojevrsnog portala za ponudu i potražnju poslova u struci, studentske prakse i

stipendija.

Nadalje, potrebno je značajno povećati broj radionica u svrhu povećanja

općih i generičkih kompetencija studenata u svrhu bolje prilagodbe studiju i tržištu

rada (izrada životopisa, priprema za selekcijski intervju, poslovni bonton…).

Također s obzirom na pojačane psihološke pritiske na studente zbog

okolnosti studiranja uslijed pandemije potrebno je provoditi radionice sa psiho-

edukativnim svrhama (empatija, komunikacija, prevencija obiteljskog, partnerskog i

vršnjačkog nasilja, depresija itd.)

Dio svojih aktivnost u narednom periodu Centar bi mogao razviti i ostvariti

kroz razvoj obrazovnih programa za poboljšanje profesionalnih kompetencija za

interne potrebe i vanjske korisnike. Očekuje se suradnja s Centrom za stručno

obrazovanje u razvoju programa cjeloživotnog učenja (andragoške kompetencije

namijenjene nastavcima, komunikacijski praktikum, akademska komunikacija i

izražavanje).

Kroz daljnji kurikularni razvoj studijskih programa Veleučilišta očekuje se

značajni doprinos Centra u razvoju predmeta usmjerenih upravljanjem karijerom.

Predmet bi isprva bio izborni i implementiran u dio studijskih programa s

tendencijom da postane obavezni i uvršten u revizije studijskih programa. Sukladno

cilju internacionalizacije predmet bi bio razvijen na engleskom jeziku i barem

djelomično ostvaren kroz e-učenje.

Kako bi se osigurao odabir kvalitetnog nastavnog kadra uključenost Centra u

selekcijski postupak te psihološku procjenu kandidata potrebno je uvesti kao

standardni postupka i praksu.

10. Izdavačka djelatnost

U narednih četiri godine Veleučilište mora povećati i osvježiti svoj knjižnični

fond te tiskati ili u elektroničkom obliku objaviti na hrvatskom i engleskom jeziku

barem 20 naslova stručne i nastavne literature za potrebe svih studija na

Veleučilištu. Znatan dio tih publikacija treba uključivati priručnike i uputa za

auditorne i laboratorijske vježbe na svim studijima, korištenje računala na vježbama,

izradu e-vježbi i e-kolegija. Radi kvalitetne realizacije ovog zadatka potrebno je

osnovati izdavački savjet na razini Veleučilišta i stručna povjerenstva za izdavanje

literature po studijima.

23

11. Društveni standard studenata

U 2015. godini u suradnji sa Studentskim centrom u Zagrebu na Veleučilištu

je otvorena podružnica Studentskog servisa za Grad Veliku Goricu, a 2016. godine

osigurani su novi prostorni uvjeti za rad studentske referade koja zbog redovnih i

izvanrednih studenata radi dvosmjenski šest dana u tjednu koji omogućavaju

promptno rješavanje svih njihovi studentskih pitanja.

U 2018. godini Veleučilište je osiguralo prostorne uvjete za rad Centra za

karijernu i psihološku podršku te je studentima na raspolaganju dva savjetovatelja.

Posebna pogodnost za studente Veleučilišta, koju nemaju studenti velikog broja

visokoobrazovnih ustanova, je usluga psihološkog savjetovanja.

U narednom mandatnom razdoblju potrebno je s osnivačima Veleučilišta

Gradom Velika Gorica razmotriti mogućnost osiguravanja uvjeta za sportske

aktivnosti studenata VVG-a u gradskim sportskim objektima. Također osnivanjem

studentske sportske udruge uz podršku Grada postavili bi se temelji za sudjelovanje

u studentskim sportskim natjecanjima i ligama. Sponzoriranjem perspektivnih

sportaša Veleučilišta (neki od njih su reprezentativci nacionalnih selekcija) i

definicijom uvjeta za ta sponzorstva, poslala bi se poruka da Veleučilište podržava

promociju zdravlja i sporta i kvalitetu studentskog života te povećala vidljivost

Veleučilišta u lokalnoj i široj zajednici.

Društveni standard studenta ranjivih i podzastupljenih skupina (npr. Romi,

osobe s invaliditetom, mlađi punoljetnici bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz dječjih

domova i udomiteljskih obitelji) potrebno je promicati osiguravanjem stipendija i

popusta na školarine. Kako bi se njegovao humanitarni duh i odgovornost prema

zajednici, od čega studenti mogu imati određene benefite u izgradnji karaktera,

potrebno je uključiti studente u različite humanitarne akcije (prikupljanje pomoći za

dječje domove, volonterstvo i prikupljanje pomoći uslijed kriznih situacija,

dobrovoljno darivanje krvi i sl.)

Novim idejnim projektom na mjestu sadašnjega parkirališta predviđena je

izgradnja nove ulične zgrade s dvije tisuće kvadratnih metara radne površine. Za

realizaciju ovog projekta potrebno je izraditi studiju izvodljivosti i prije svega,

osigurati financijska sredstva - dijelom iz vlastitih sredstava i proračuna Grada

Velika Gorica, a većim dijelom iz sredstava fondova Europske unije. Time bi se

osigurali prostorni uvjeti za društveni standard studenata, za nastavne laboratorije i

praktikume te za rad znanstveno istraživačkog centra Veleučilišta.

24

12. Pružanje pomoći gospodarskim i drugim pravnim subjektima

Jedno od područja djelovanja kojim se Veleučilište mora više baviti je

snažnije povezivanje i suradnja s gospodarstvom i drugim pravnim osobama iz

područja djelatnosti za koja ima ustrojene studije.

Kako bi se ostvarila uža suradnja Veleučilišta i gospodarstva sustavno će se

provoditi sljedeće mjere i aktivnosti:

- Ostvarenje bolje suradnje s gospodarstvom na stručnim i razvojnim

projektima;

- Sustavno uvođenje i provedba programa cjeloživotnog obrazovanja s

ishodima učenja i kompetencijama razvijenim u suradnji s

gospodarstvom, Gradom Velika Gorica, Zagrebačkom županijom;

tijelima državne uprave i Zavodom za zapošljavanje;

- Jačanje suradnje s gospodarstvom u obrazovanju studenata, kroz

stručnu praksu i suradnju u praktičnom dijelu nastave i uključivanju

gospodarstvenika u revizije i razvoj studijskih programa.

Također, neki zanimljivi programi cjeloživotnog učenja s kompetencijama

značajnim na regionalnoj ili međunarodnoj razini realizirat će se kao međunarodni

tečajevi u suradnji s tijelima državne uprave, gospodarstva i uz pomoć sličnih

ustanova u inozemstvu. Takvi programi moći će se realizirati i u okviru Erasmus+

programa mobilnosti, a polaznicima o završetku tečajeva polaznicima će se izdavati

javna isprava – uvjerenje, odnosno certifikat o osposobljenosti i stečenim

kompetencijama uz dodjeljivanje ECTS bodova.

13. Zaključno

Program rada dekana za mandatno razdoblje 2020./2021. – 2023./24. temelji se na

Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Strategiji AZVO, i većim

dijelom na postojećim strateškim dokumentima Veleučilišta. Također, temelji se i na mojem

dugogodišnjem iskustvu rada na rukovodećim pozicijama u sektoru bliskom djelu studijskih

programa Veleučilišta, te najviše na radu na poziciji dekana u dosadašnjim mandatnim

razdobljima. Navedeni program predstavlja kontinuitet razvoja i rada uprave Veleučilišta od

2004. godine do danas i dio je moje kontinuirane vizije razvoja Veleučilišta koju sam

započeo prije 16 godina i ostvario uz podršku svih zaposlenika, Upravnog vijeća i Grada

Velika Gorica. Bez obzira što s izrazitim ponosom mogu gledati na dosad ostvareno, osobni

cilj mi je završiti i zaokružiti tu viziju koja uključuje i više od onoga što je opisano na gornjim

stranicama.

Veleučilište će u predstojećem mandatnom razdoblju, pored sadašnjih, biti suočeno sa

brojnim novim izazovima na koje će morati odgovoriti na adekvatni način. Prioritet pri tome

predstavlja izrada samoanalize i donošenje nove Strategije razvoja Veleučilišta za razdoblje

25

2021.-2025. te izrada izvješća o realizaciji Akcijskog plana za unapređenje kvalitete u

postupku II. ciklusa reakreditacije Veleučilišta Velika Gorica radi stjecanja bezuvjetne

dopusnice od Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ukoliko budem izabran za dekana zalagat ću se da Veleučilište nastavi sa svojim

razvojem i postane dinamična visokoškolska ustanova koja će svojim programima i

aktivnostima biti usmjerena potrebama hrvatskog i europskog tržišta rada kako bi ispunilo

svoju misiju i viziju. Smatram da sam opisanim programom dokazao da mi nije samo

namjera nastaviti započete procese veći i napraviti daljnji iskorak i započeti nove.

Ljudski resursi predstavljaju temelj za uspješnu realizaciju ovog strateškog, ali i svih

drugih ciljeva Veleučilišta. Radi toga, u narednom razdoblju kako bi postigli zadovoljstvo

svih zaposlenika, moramo razvijati i osigurati poticajno okruženje kao i vrijednosti

međusobnog uvažavanja i solidarnosti, koji su temelj dobre i „zdrave“ obrazovne ustanove.

Samo zadovoljni i motivirani zaposlenici – nastavnici, administrativno i tehničko osoblje te

vanjski suradnici stvaraju poticajno razvojno okruženje, poželjno za rad i studiranje.

Zaposlenicima Veleučilišta i dalje treba omogućiti kontinuirano usavršavanje i

napredovanje u nastavnim i znanstvenim zvanjima. Administrativnom i tehničkom osoblju

omogućiti razvoj i usavršavanje kompetencija u područjima u kojima rade, pri čemu treba

koristiti i programe razmjene unutar programa Erasmus+.

Veleučilište će se razvijati, biti jako i kvalitetno onoliko koliko su kvalitetni njegovi

studijski programi, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje i učinkovite stručne službe.

Velika Gorica, 27.11.2020. doc.dr.sc. Ivan Toth, prof.v.š.