Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu BrinjeProcjena rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje, travanj 2017. 7 Tablica 68. Lokacije i objekti pravnih osoba na području

Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu

Brinje

Brinje, travanj 2017.

Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje, travanj 2017.

2

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................................. 12

1.1 TEMELJ ZA IZRADU PROCJENE I ZAKONSKA REGULATIVA ..................................................... 12

1.2 POSTUPAK ODABRANIH PRIORITETA .................................................................................... 14

1.3 PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ............................................................................... 14

1.3.1 Scenariji ......................................................................................................................... 14

1.3.2 Društvene vrijednosti i kategorije ................................................................................. 15

1.3.3 Matrice rizika i karta rizika ............................................................................................ 17

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE BRINJE ............................................................... 19

2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI .................................................................................................... 19

2.1.1 Geografski položaj ......................................................................................................... 19

2.1.2 Broj stanovnika .............................................................................................................. 20

2.1.3 Gustoća naseljenosti ..................................................................................................... 21

2.1.4 Razmještaj stanovništva ................................................................................................ 21

2.1.5 Spolno-dobna raspodjela .............................................................................................. 21

2.1.6 Broj stanovnika kojima je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih

zadataka 22

2.1.7 Prometna povezanost ................................................................................................... 23

2.2 DRUŠTVENO POLITIČKI POKAZATELJI .................................................................................... 25

2.2.1 Sjedišta upravnih tijela .................................................................................................. 25

2.2.2 Zdravstvene ustanove ................................................................................................... 25

2.2.3 Odgojno obrazovne ustanove ....................................................................................... 25

2.2.4 Broj domaćinstava ......................................................................................................... 25

2.2.5 Broj članova obitelji po domaćinstvu ............................................................................ 26

2.2.6 Broj, vrsta (namjena) i starost građevina ...................................................................... 26

2.3 EKONOMSKO GOSPODARSKI POKAZATELJI ........................................................................... 27

2.3.1 Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja ............................................................................... 27

2.3.2 Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada............................................... 28

2.3.3 Proračun Općine brinje .................................................................................................. 28

2.3.4 Gospodarske grane ........................................................................................................ 29

2.3.5 Velike gospodarske tvrtke ............................................................................................. 29

2.3.6 Objekti kritične infrastrukture ....................................................................................... 30

2.4 PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI ................................................................................... 33

2.4.1 Zaštićena područja ........................................................................................................ 33

2.4.2 Kulturno-povijesna baština............................................................................................ 35

2.5 POVIJESNI POKAZATELJI ........................................................................................................ 37

2.5.1 Prijašnji događaji ........................................................................................................... 37

2.5.2 Štete uslijed prijašnjih događaja ................................................................................... 37

2.5.3 Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu ............................................. 37

2.6 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI ............................................................................ 38

2.6.1 Popis operativnih snaga ................................................................................................ 38

3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR SVIH POZNATIH RIZIKA ..................................................... 38

3.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika ...................................................................................... 38


3

3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOG ODABIRA ................................................................................... 42

3.3. Karta prijetnji ......................................................................................................................... 43

4. OPIS SCENARIJA ............................................................................................................................. 44

4.1. POPLAVA ................................................................................................................................ 44

4.1.1. Naziv scenarija ............................................................................................................... 44

4.1.2. Uvod .............................................................................................................................. 44

4.1.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu ...................................................................... 45

4.1.4. Kontekst ......................................................................................................................... 45

4.1.5. Uzrok.............................................................................................................................. 51

4.1.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj ................................................................................... 52

4.1.6.1.Posljedice ....................................................................................................................... 53

4.1.6.2.Vjerojatnost događaja ................................................................................................... 55

4.1.7. Događaj s najgorim mogućim posljedicama .................................................................. 55

4.1.7.1.Posljedice ....................................................................................................................... 55


4.1.8. Podaci, izvori i metode izračuna .................................................................................... 58

4.1.9. Matrice rizika ................................................................................................................. 59

4.2. POTRES .................................................................................................................................. 60

4.2.1. Naziv scenarija ............................................................................................................... 60

4.2.2. Uvod .............................................................................................................................. 60


4.2.4. Kontekst ......................................................................................................................... 65

4.2.5. Uzrok.............................................................................................................................. 68


4.2.6.1.Posljedice ....................................................................................................................... 76



4.2.7.1.Posljedice ....................................................................................................................... 84



4.2.9. Matrice rizika ................................................................................................................. 87

4.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE ........................................................................................................ 88

4.3.1. Naziv scenarija ............................................................................................................... 88

4.3.2. Uvod .............................................................................................................................. 88


4.3.4. Kontekst ......................................................................................................................... 89

4.3.5. Uzrok.............................................................................................................................. 89


4.7.6.1.Posljedice ....................................................................................................................... 91



4.7.7.1.Posljedice ....................................................................................................................... 92




4

4.3.9. Matrice rizika ................................................................................................................. 95

4.4. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE s opasnim tvarima ...................................................... 96

4.4.1. Naziv scenarija ............................................................................................................... 96

4.4.2. Uvod .............................................................................................................................. 96


4.4.4. Kontekst ......................................................................................................................... 97

4.4.5. Uzrok............................................................................................................................ 100

4.4.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj ................................................................................. 102

4.10.6.1.Posljedice................................................................................................................... 104

4.10.6.2.Vjerojatnost događaja ............................................................................................... 105

4.4.7. Događaj s najgorim mogućim posljedicama ................................................................ 105

4.10.7.1.Posljedice................................................................................................................... 106

4.10.7.2.Vjerojatnost događaja ............................................................................................... 107

4.4.8. Podaci, izvori i metode izračuna .................................................................................. 108

4.4.9. Matrice rizika ............................................................................................................... 109

4.5. Ekstremne vremenske pojave – ekstremne temperature .................................................. 110

4.5.1. Naziv scenarija ............................................................................................................. 110

4.5.2. UVOD ........................................................................................................................... 110

4.5.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu .................................................................... 110

4.5.4. Kontekst ....................................................................................................................... 111

4.5.5. Uzrok............................................................................................................................ 111

4.5.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj ................................................................................. 115

4.5.6.1. Posljedice ............................................................................................................. 116

4.5.6.2. Vjerojatnost najvjerojatnijeg neželjenog događaja ............................................. 117

4.5.7. Događaj s najgorim mogućim posljedicama ................................................................ 117

4.5.7.1. Posljedice ............................................................................................................. 118

4.5.7.2. Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama ................................. 119

4.5.8. Podaci, izvori i metode izračuna .................................................................................. 119

4.5.9. Matrice rizika ............................................................................................................... 120

5. Matrice rizika s uspoređenim rizicima......................................................................................... 121

6. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ............................................................................................ 123

6.1. PODRUČJE PREVENTIVE ....................................................................................................... 123

6.2. PODRUČJE REAGIRANJA ...................................................................................................... 128

6.2.1. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja – potres ........................................... 134

6.2.2. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-poplave izazvane izijevanjem kopnenih

vodenih tijela ............................................................................................................................... 139

6.2.3. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-ekstremne temperature................... 144

6.2.4. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-epidemije i pandemije ..................... 147

6.2.5. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja -industrijske nesreće ........................ 151

7. VREDNOVANJE RIZIKA ................................................................................................................. 156

8. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA ............................................................................ 158


5

TABLICE:

Tablica 1. Vjerojatnost/frekvencija ....................................................................................................... 15

Tablica 2. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama ........................... 15

Tablica 3. Prijedlog šteta u gospodarstvu .............................................................................................. 16

Tablica 4. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama .................................... 16

Tablica 5. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama-

oštećena kritična infrastruktura ............................................................................................................ 17


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja .............................................. 17

Tablica 7. Dobna i spolna struktura Općine Brinje ................................................................................ 20

Tablica 8. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti pojedinih naselja .......................................... 21

Tablica 9. Dobna i spolna struktura naselja Općine Brinje .................................................................... 21

Tablica 10. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i

korištenju pomoći druge osobe ............................................................................................................. 23

Tablica 11. Državne, županijske i lokalne ceste i njihova duljina na području Općine Brinje ............... 23

Tablica 12. Objekti na autocesti A1 na području Općine Brinje ............................................................ 24

Tablica 13. Privatna kućanstva Općine Brinje ....................................................................................... 26

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova ............................................................................ 26

Tablica 15. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja .................................................................................... 27

Tablica 16. Broj stanovnika koji primaju socijalnu i mirovinsku naknadu ............................................. 28

Tablica 17. Poduzetnička zona Brinje - Žuta Lokva ................................................................................ 29

Tablica 18. Vodozahvati na području Općine Brinje.............................................................................. 30

Tablica 19. Distribucijska elektromreža na području Općine Brinje ...................................................... 30

Tablica 20. Zaštićena prirodna baština Općine Brinje ........................................................................... 33

Tablica 21. Područja važna za divlje svojte u i u okolici Općine Brinje prema Nacionalnoj ekološkoj

mreži ...................................................................................................................................................... 34

Tablica 22. Područja važna za ptice koja uključuju i Općinu Brinje ....................................................... 35

Tablica 23. Trajno i preventivno zaštićena kulturna baština Općine Brinje .......................................... 35

Tablica 24. Kulturna baština evidentirana na području Općine Brinje .................................................. 36

Tablica 25. Registar rizika – identifikacija prijetnji ................................................................................ 39

Tablica 26. Značajni vodotoci Općine Brinje i njihov potencijal plavljenja ........................................... 46

Tablica 27. Nivoi poplavnih voda Stajničkog polja za različite povratne periode ................................. 49

Tablica 28. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama ......................... 53

Tablica 29. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama .................................. 53

Tablica 30. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku ................................... 54

- oštećena kritična infrastruktura - ........................................................................................................ 54

Tablica 31. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku ................................... 54

- štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja- ........................................... 54

Tablica 32. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku ......................................................... 54

- zbirno-Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela – najvjerojatniji neželjeni događaj ... 54

Tablica 33. Vjerojatnost/frekvencija .................................................................................................... 55




6

Tablica 36. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku-oštećena kritična

infrastruktura ........................................................................................................................................ 56

Tablica 37. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku-štete/gubitci na

ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja ........................................................................ 57

Tablica 38. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Poplava izazvana izlijevanjem

kopnenih vodenih tijela-događaj s najgorim mogućim posljedicama ................................................... 57

Tablica 39. Vjerojatnost/frekvencija ..................................................................................................... 57

Tablica 40. Učestalost potresa na području Općine Brinje ................................................................... 61

Tablica 41. Efekti i učinci potresa ovisno o stupnju MSK ljestvice ........................................................ 62

Tablica 42. Veza između vrijednosti vršnog ubrzanja tla i MCS ljestvice .............................................. 66

Tablica 43. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa 7° MSK ljestvice ovisno o kategoriji

građevina ............................................................................................................................................... 71

Tablica 44. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih....... 72

Tablica 45. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih . 73

Tablica 46. Objekti na području Općine Brinje u kojima se okuplja veći broj stanovnika ..................... 74




oštećena kritična infrastruktura ............................................................................................................ 77



Tablica 51. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Potres-Najvjerojatniji neželjeni

događaj .................................................................................................................................................. 77


Tablica 53. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa 8° MCS ljestvice ovisno o kategoriji

građevina ............................................................................................................................................... 80

Tablica 54. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih....... 81

Tablica 55. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih . 81



Tablica 58. Popis objekata na području Općine Brinje u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi ....... 85


oštećena kritična infrastruktura- ........................................................................................................... 85



Tablica 61. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Potres-Događaj s najgorim

mogućim posljedicama .......................................................................................................................... 85

Tablica 62. Vjerojatnost/frekvencija .................................................................................................... 86







7

Tablica 68. Lokacije i objekti pravnih osoba na području Općine Brinje u kojima su uskladištene ili koje

rukuju opasnim tvarima s količinama i vrstom opasnosti ..................................................................... 97

Tablica 69. Maksimalne količine pojedinih opasnih tvari u BP Brinje ................................................. 102

Tablica 70. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva .................................................................. 102

Tablica 71. Rani i kasni požar lokve benzina........................................................................................ 103

Tablica 72. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama ....................... 104

Tablica 73. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama ...... 105

- oštećena kritična infrastruktura - ...................................................................................................... 105

Tablica 74. Vjerojatnost/frekvencija ................................................................................................... 105


Tablica 76. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama ................................ 107


oštećena kritična infrastruktura .......................................................................................................... 107


Tablica 79. Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala ............................................... 111







Tablica 86. Analiza sustava civilne zaštite - područje preventive........................................................ 127

Tablica 87. DVD Općine Brinje ............................................................................................................. 130

Tablica 88. Udruge koje djeluju na području Općine Brinje, a koje se mogu angažirati za potrebe

zaštite i spašavanja .............................................................................................................................. 132

Tablica 89. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja - POTRES ........................................ 134

Tablica 90. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja-Poplave izazvane izlijevanjem

kopnenih vodenih tijela ....................................................................................................................... 139

Tablica 91. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-EKSTREMNE TEMPERATURE ............ 144

Tablica 92. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-EPIDEMIJE I PANDEMIJE ................. 147

Tablica 93. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-Industrijske nesreće ......................... 151

Tablica 95. Vrednovanje rizika ............................................................................................................. 157

SLIKE:

Slika 1. Prikaz procesa upravljanja rizikom ............................................................................................ 13

Slika 2. Matrica rizika ............................................................................................................................. 18

Slika 3. Administrativno-teritorijalna podjela Ličko-senjske županije ................................................... 19

Slika 4. Karta izohijeta Ličko - senjske županije za razdoblje od 1961. do 1990. .................................. 51

Slika 5. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje Općine Brinje, za povratni period 475

godina .................................................................................................................................................... 66

Slika 6. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za Općinu Brinje, za povratni period od 95 godina 67


8

Slika 7. Seizmološka karta za povratni period od 500 godina, izradio V.Kuk, Geofizički odjel PMF

Zagreb .................................................................................................................................................... 68

Slika 8. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE, 50DGE...................................................... 103

Slika 9. Zona ugroženosti za kasni požar lokve .................................................................................... 104

Slika 10. Zona udarnog vala kod ispuštanja maksimalne količine opasnog medija iz autocisterne i

nastanak eksplozije ............................................................................................................................. 106

Slika 11. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (oC) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje

1961. – 1990. godine za Hrvatsku za veljaču 2016. godine ................................................................. 112

Slika 12. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje

1961. - 1990. godina za Hrvatsku za ljeto 2016. godine ( lipanj – kolovoz) ........................................ 114

Slika 13. Matrica s uspoređenim rizicima – najvjerojatniji neželjeni događaj .................................... 121

Slika 14. Matrica s uspoređenim rizicima – događaj s najgorim mogućim posljedicama ................... 122

Slika 15. Vrednovanje rizika – ALARP NAČELA .................................................................................... 156


9


10


11


12

1. UVOD

1.1 TEMELJ ZA IZRADU PROCJENE I ZAKONSKA REGULATIVA

Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj

82/15) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje (u daljnjem tekstu

Procjena) temelji se na sljedećim društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima:

- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,

- prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu,

- unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja,

osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,

- pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata.

Općinski načelnik Općine Brinje donio je Odluku o postupku izrade Procjene rizika od velikih

nesreća za Općinu Brinje i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih

nesreća za Općinu Brinje. Radna skupina izabrala je rizike koji su karakteristični za Općinu

Brinje i obrađuju se u Procjeni, a vodeći se Smjernicama za izradu procjene rizika za područje

Ličko - senjske županije.

Prilikom odabira članova radne skupine vodilo se računa o zadovoljavanju kriterija stručnosti

članova u svrhu kvalitetne obrade identificiranih rizika.

Procjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja

te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i

kulturna dobra te okoliš na području Općine Brinje.

Kao temelj za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje korištene su

Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Ličko - senjske županije.

Svrha smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom

procesa procjenjivanja rizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi,

materijalna i kulturna dobra i okoliš.

Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom

čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno

mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik

obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica.

Postupak izrade Procjene usklađen je s normom HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje

rizicima – Načela i smjernice, koja služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim

razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje

rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera.


13

Procjena rizika obuhvaća:

identifikaciju rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika,

analizu rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija,

intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu

učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu

vjerojatnih rizičnih scenarija,

vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s

kriterijima prihvatljivosti rizika.

Slika 1. Prikaz procesa upravljanja rizikom

Izvor: HRN ISO 31000, Upravljanje rizikom – Načela i upute


14

1.2 POSTUPAK ODABRANIH PRIORITETA

Polazni dokument za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje bila je

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Općine Brinje, izrađena u

rujnu 2014. godine.

Na temelju Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne)

samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica

lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, Sektora za civilnu zaštitu, Državne uprave za

zaštitu i spašavanje, Zagreb, od 28. studenog 2016. godine, Ličko-senjska županija donijela je

Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Ličko-senjske županije.

Uz korištenje navedenih dokumenata radna skupina za izradu Procjene rizika od velikih

nesreća za Općinu Brinje odabrala je među relevantnim rizicima na području Republike

Hrvatske i Ličko senjske županije, te rizike koji su karakteristični za područje Ličko-senjske

županije.

Za potrebe izrade ove Procjene rizika odabrano je i obrađeno 5 rizika:

- Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela,

- Potres,

- Epidemije i pandemije,

- Industrijske nesreće,

- Ekstremne temperature.

1.3 PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA

1.3.1 SCENARIJI

Scenarij je opis:

- neželjenih događaja (jednog ili više povezanih događaja) za svaki rizik, a koji ima

posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku,

- svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od

svih radnji i zbivanja prije katastrofe i "okidača" katastrofe,

- okolnosti u kojima neželjeni događaji nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti

stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima relevantnim

za razmatranje implikacija događaja za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu,

gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku Republike Hrvatske,

- posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice.

Scenarij za jednostavni rizik opisuje dvije vrste događaja:

- najvjerojatniji neželjeni događaj,

- događaj s najgorim mogućim posljedicama.


15

Procjena sadrži opise scenarija i konteksta u kojem su razmatrani, rezultate izračuna rizika

kao i njihove kartografske prikaze i opis korištenih metodologija izračuna rizika odnosno

obrazloženja odluka o određivanju razine rizika.

1.3.2 DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI I KATEGORIJE

Posljedice svakog prikazanog scenarija izražene su prema kriterijima iznesenim u

Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Ličko-senjske županije

kako bi se kategorije mogle odrediti i međusobno usporediti te prikazati u matricama za

svaki scenarij odnosno za svaki rizik.

Za svaki identificirani rizik posljedice i vjerojatnost/frekvencija podijeljeni su u 5 kategorija.

Vjerojatnost/frekvenciju potrebno je izračunati tijekom analize rizika kao i posljedice. U

razmatranje (obradu) se uzima vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja može uzrokovati

štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti.

Tablica 1. Vjerojatnost/frekvencija KATEGORIJA VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA

1 Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe

2 Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina

3 Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina

4 Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine

5 Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Posljedice se prikazuju za svaki element društvene vrijednosti tj. za život i zdravlje ljudi,

gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku.

Život i zdravlje ljudi

Tablica 2. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama

KATEGORIJA POSLJEDICE %

1 Neznatne *<0,001

2 Malene 0,001-0,0046

3 Umjerene 0,0047-0,011

4 Značajne 0,012-0,035

5 Katastrofalne 0,036>

KRITERIJ: Ukupan broj ljudi zahvaćen nekim procesom


16

Gospodarstvo

Tablica 3. Prijedlog šteta u gospodarstvu VRSTA ŠTETE POKAZATELJ

1.DIREKTNE ŠTETE Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini

Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad

Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge

kriterije

Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi

Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi

Gubitak dobiti

Gubitak repromaterijala

2.INDIREKTNE ŠTETE Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak izostanka s posla)

Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak)

Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)

Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak)

Pad prihoda

Pad proračuna

Tablica 4. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (% općinskog

proračuna)

1 Neznatne 0,5-1 %

2 Malene 1 – 5 %

3 Umjerene 5 – 15 %

4 Značajne 15 – 25 %

5 Katastrofalne > 25 %

KRITERIJ: Ukupna materijalna šteta

Društvena stabilnost i politika

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na

kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene

stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i

Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja.

Društvena stabilnost =��đ�� (��)�� š�� č��

�


17

Tablica 5. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama-oštećena kritična infrastruktura


proračuna)

1 Neznatne 0,5-1 %

2 Malene 1 – 5 %




KRITERIJ: Ukupna materijalna šteta kritične infrastrukture

Tablica 6. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama-štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja


proračuna)

1 Neznatne 0,5-1%

2 Malene 1 – 5 %




KRITERIJ: Ukupna materijalna šteta na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja

U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se

prikazuje u odnosu na proračun Općine.

Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se:

- sportski objekti,

- objekti kulturne baštine,

- sakralni objekti,

- objekti javnih ustanova i sl.

1.3.3 MATRICE RIZIKA I KARTA RIZIKA

U skladu sa Smjernicama Europske komisije (2010.), scenariji obrađeni u Procjeni

predstavljeni su u matrici kako bi se različiti rizici lakše (grafički) prikazali i usporedili.


18

Slika 2. Matrica rizika

Rizik se izračunava tako da se u matricu rizika, uz pomoć osi Vjerojatnost i Posljedice, unose

vrijednosti za kriterije iz Tablica 1. – 6. utjecaja na tri društvene vrijednosti.

Izrađene/izračunate su matrice rizika za svaku društvenu vrijednost zasebno te potom

kombinacijom izračunate tri vrijednosti izrađene/izračunate zasebne matrice za svaki rizik.

Procjenjivanje rizika sastoji se od identifikacije, analize i vrednovanja rizika. Procjena rizika

izrađena je za rizike koji su već identificirani kao i za mogućnost novo nastalih rizika. Kada se

utvrdi vjerojatnost/frekvencija te moguće posljedice može se odrediti razina rizika. Razina

rizika se pokazuje u matrici rizika za svaki identificirani rizik zasebno. Matrice rizika imaju

svrhu jasnijeg i istaknutijeg prikazivanja povezanosti vjerojatnosti/frekvencije i posljedica

odnosno razina rizika. Matrice rizika prikazuju se za sve tri društvene vrijednosti te za ukupni

rizik. Ukupni rizik se dobiva zbrajanjem rizika društvenih vrijednosti (život i zdravlje ljudi,

gospodarstvo i društvena stabilnost i politika).

Ukupan rizik =Ž�� š��

�


19

Rizik je određen kao rizik=vjerojatnost * posljedica, svaka s pet vrijednosti, što u konačnici

daje matricu od 25 polja (vertikalna-posljedica, horizontalna-vjerojatnost).

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE BRINJE

2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI

2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Općina Brinje dio je Ličko – senjske županije, a nalazi se u njezinom sjevernom dijelu.

Općina na sjeveru, odnosno sjeveroistoku graniči s Karlovačkom županijom, sa

sjeverozapadne strane s Primorsko – goranskom, dok se sa zapadne strane nalazi Grad Senj.

Na jugu Općina graniči s Gradom Otočcem. Površina Općine je 358,2 km2.

Slika 3. Administrativno-teritorijalna podjela Ličko-senjske županije

Čitava Ličko – Senjska županija može se podijeliti u dvije cjeline: obalno područje mora i

brdsko – gorsko područje zaleđa. Prostor Općine osobito je značajan za razvitak

infrastrukturnih sustava – cestovnih prometnica i elektroenergetskog sustava. Prostor

Općine predstavlja gorsko – planinsko područje s većim brojem polja – gorskih visoravni

smještenih između planinskih masiva Velebita i Male Kapele. Općina je smještena u

Brinjskom krškom polju, na trasi Jozefinske ceste te uz današnju autocestu Zagreb - Split i na


20

križištu državne ceste Duga Resa - Josipdol - Žuta Lokva - Senj (stara Jozefinska cesta). Rubni

smještaj Općine Brinje unutar cjelokupnog ličkog prostora rezultira njezinom gravitacijom

prema razvijenim regijama i velikim urbanim središtima smještenim zapadno i sjeverno

(Rijeka, Karlovac, Zagreb) s kojima je relativno dobro prometno povezana. Slabija gravitacija

stanovništva u pravcu regionalnog središta - Grada Gospića rezultat je nedovoljne

razvijenosti funkcija toga središta, bez obzira na to što Grad Gospić već duže vrijeme obavlja

funkciju regionalnog središta Like. Zahvaljujući izgradnji autoceste A1 Zagreb – Split

prekinuta je prethodna prometna izolacija u odnosu na glavne prometne pravce te je ovo

područje postalo izuzetno prometno interesantno kao poveznica kontinentalnog i obalnog

prostora Hrvatske.

U sastavu Općine nalazi se 12 naselja: Brinje, Glibodol, Jezerane, Križ Kamenica, Križpolje,

Letinac, Lipice, Prokike, Rapain Klanac, Stajnica, Vodoteč i Žuta Lokva.

2.1.2 BROJ STANOVNIKA

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupna populacija na području Općine

Brinje je 3 256 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 9,24 stanovnika/km2.

Tablica 7. Dobna i spolna struktura Općine Brinje

Starosne skupine stanovništva

Ukupan broj stanovnika

M Ž

0-4 118 55 63 5-9 161 86 75

10-14 162 76 86 15-19 143 63 80 20-24 146 74 72 25-29 168 97 71 30-34 167 91 76 35-39 188 118 70 40-44 154 88 66 45-49 220 117 103 50-54 255 136 119 55-59 269 145 124 60-64 221 118 103 65-69 178 79 99 70-74 274 120 154 75-79 219 79 140 80-84 148 54 94 85-89 56 11 45 90-94 78 2 6

95 i više 1 0 1 Ukupno 3256 1609 1647

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.


21

2.1.3 GUSTOĆA NASELJENOSTI

Tablica 8. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti pojedinih naselja

Naselje Broj

stanovnika Površina (km2)

Gustoća naseljenosti (stan./km2)

Brinje 1479 47,5 31,14

Glibodol 6 5,30 1,13

Jezerane 311 38,9 7,99

Križ Kamenica 216 13,0 16,62

Križpolje 510 30,1 16,94

Letinac 154 24,5 6,29

Lipice 154 12,9 11,94

Prokike 102 20,0 5,1

Rapain Klanac 20 6,8 2,94

Stajnica 218 38,4 5,68

Vodoteč 69 78,9 0,87

Žuta Lokva 17 4,0 4,25


2.1.4 RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA

Stanovništvo živi u 12 naselja, a najviše ih je naselju Brinju, sjedištu same Općine

Brinje. Prema istom Popisu, naselje Brinje ima 1 479 stanovnika, te u njemu živi 45,42%

stanovništva Općine. Gustoća naseljenosti za naselje Brinje je 31,14 stanovnika/km2 što je

znatno manje od prosjeka gustoće naseljenosti za Republiku Hrvatsku, iako je ono najgušće

naseljeno u cijeloj Općini. Najmanju gustoću naseljenosti ima Vodoteč gdje je svega

šezdesetdevet stanovnika u naselju površine 78,90 km2. Sva naselja, osim Brinja imaju ispod

tisuću stanovnika, tri naselja imaju ispod sto stanovnika, a Glibodol ispod deset stanovnika.

2.1.5 SPOLNO-DOBNA RASPODJELA

U sljedećoj tablici prikazana je dobna i spolna struktura svih 12 naselja Općine Brinje.

Tablica 9. Dobna i spolna struktura naselja Općine Brinje

Naselje Spol Ukupno Starosne skupine

0-9 10-49 50-69 70 i više

Brinje

sv. 1479 159 679 416 225

m 732 77 349 208 98

ž 747 82 330 208 127

Glidobol sv. 6 0 1 3 2


22

m 3 0 1 2 0

ž 3 0 0 1 2

Jezerane

sv. 311 26 151 76 58

m 150 13 75 43 19

ž 161 13 76 33 39

Križ Kamenica

sv. 216 12 97 67 40

m 108 5 55 36 12

ž 108 7 42 31 28

Križopolje

sv. 510 36 206 138 130

m 249 21 114 78 36

ž 261 15 92 60 94

Letinac

sv. 154 10 55 42 47

m 80 5 35 20 20

ž 74 5 20 22 27

Lipice

sv. 154 2 42 54 56

m 78 2 28 25 23

ž 76 0 14 29 33

Prokike

sv. 102 9 25 36 32

m 52 6 14 21 11

ž 50 3 11 15 21

Rapain Klanac

sv. 20 2 3 2 13

m 8 1 1 1 5

ž 12 1 2 1 8

Stajnica

sv. 218 20 77 58 63

m 106 10 43 28 25

ž 112 10 34 30 38

Vodoteč

sv. 63 3 6 26 34

m 33 1 4 13 15

ž 36 2 2 13 19

Žuta Lokva sv. 17 0 6 5 6 m 10 0 5 3 2

ž 7 0 1 2 4

Općina Brinje

sv. 3256 279 1348 923 706

m 1609 141 724 478 266

ž 1647 138 624 445 440 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

2.1.6 BROJ STANOVNIKA KOJIMA JE POTREBNA NEKA VRSTA POMOĆI PRI OBAVLJANJU

SVAKODNEVNIH ZADATAKA

U sljedećoj tablici prikazano je stanovništvo na području Općine Brinje kojem je

potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka.


23

Tablica 10. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i korištenju pomoći druge osobe

Spol Ukupno Starosne skupine

0-9 10-49 50-69 70 i više

Ukupno

sv. 830 6 97 319 408

m 395 3 65 187 140

ž 435 3 32 132 268

Osoba treba pomoć druge osobe

sv. 272 6 25 69 172

m 102 3 14 40 45

ž 170 3 11 29 127

Osoba koristi pomoć druge osobe

sv. 227 6 22 58 141

m 91 3 12 36 40

ž 136 3 10 22 101 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

2.1.7 PROMETNA POVEZANOST

Cestovna infrastruktura

Okosnicu prometne infrastrukture Općine Brinje čini autocesta A1 Zagreb-Split-

Dubrovnik, odnosno njezine dionice Ogulin-Brinje i Brinje-Žuta Lokva. Samo naselje Brinje je

važan cestovni čvor. Od čvora Žuta Lokva, autocesta dalje nastavlja prema Otočcu. Popis

kategorija i naziva prometnica na području Općine, zajedno s njihovom duljinom dan je u

sljedećoj tablici. Prema prostornom planu uređenja Općine Brinje, u nadležnosti Općine još

je ukupno 143 km nerazvrstanih cesta, od kojih je 90,5 km sa suvremenim kolovozom, dok ih

je 46,5 km sa tucaničkim zastorom.

Tablica 11. Državne, županijske i lokalne ceste i njihova duljina na području Općine Brinje

Prometnica Duljina u Općini Brinje

Oznaka Smjer Ukupno (km) Asfalt (km) Tucanik (km)

Državne ceste

D-23 Duga Resa (D-3)-Josipdol-Žuta

Lokva-Senj (D-8) 29,80 29,80 0,00

D-50 Žuta Lokva (D-23)-Špilnik-Gospić-

Gračac (D-27) 4,40 4,40 0,00

Ukupna duljina državnih cesta 34,20 34,20 0,00

Županijske ceste

Ž-5110 Krivi Put-Prokike (D-23) 6,50 6,50 0,00

Ž-5111 Križ Kamenica-Križpolje (D-23) 2,70 2,70 0,00

Ž-5112 Stajnica-Ž-5113 3,00 3,00 0,00

Ž-5113 Križpolje (D-23)-Glibodol-Lička

Jasenica (D-42) 26,80 12,38 14,42

Ž-5114 Brinje (D-23)-Letinac 7,80 7,80 0,00


24

Ž-5191 Gr. Županije-Jezerane (D-23) 7,00 7,00 0,00

Ukupna duljina županijskih cesta 53,80 39,38 14,42

Lokalne ceste

L-59003 Krivi Put (Ž-5110)-Vodoteč-Brinje

(D-23) 14,90 8,00 6,90

L-59005 L-59003-Križ Kemnica (Ž-5111) 3,20 3,20 0,00

L-59006 Brinje (D-23)-Linarići 3,80 3,80 0,00

L-59007 Jezerane (D-23)-Stajnica (Ž-

5112)-Tominac Draga 9,50 9,50 0,00

L-59015 Brinje (D-23)-Hobari-Vučetići-Ž-

5114 8,90 3,70 5,20

Ukupna duljina lokalnih cesta 40,30 28,20 12,10 Izvor: Nacrt Izvješća o stanju u prostoru Općine Brinje

Željeznička infrastruktura

Prema Prostornom planu Ličko-senjske županije, postojeću infrastrukturu od državnog

značaja čine objekti i željeznička pruga Ogulin-Gospić-Knin na kojoj je izvršena rekonstrukcija

i modernizacija. Trasa ove željezničke pruge ne prolazi prostorom Općine Brinje, pa iako su

stanovnici ovog prostora sudjelovali u njezinoj gradnji, a naročito u gradnji tunela kroz

Kapelu, ista nema veći značaj za stanovnike Općine. Neposredno blizu granice Općine nalazi

se željeznička stanica Lička Jasenica. Drugi potencijalno značajan objekt željezničke

infrastrukture je potencijalna pruga, odnosno Drežnička trasa brze pruge Zagreb-Split, za

koju je u PPŽ-u određen koridor sredinom Općine Brinje.

Mostovi, vijadukti i tuneli

Na dijelu autoceste A1 koja prolazi kroz Općinu Brinje nalaze se sljedeći objekti:

Tablica 12. Objekti na autocesti A1 na području Općine Brinje

Dionica Ogulin-Brinje

vijadukt Mokro Polje 655 m

vijadukt Jezerane 665 m

Dionica Brinje-Žuta lokva

čvor Brinje -

vijadukt Zeleni Most 150 m

vijadukt Borići 496 m

odmorište Brinje -

tunel Brinje 1561 m

Dionica Žuta Lokva-Otočac

čvor Žuta Lokva - Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Brinje, rujan 2014.

Na državnoj cesti D-23 nalaze se još dva mosta: jedan u centru naselja Jezerane i drugi u

centru naselja Brinje.


25

2.2 DRUŠTVENO POLITIČKI POKAZATELJI

2.2.1 SJEDIŠTA UPRAVNIH TIJELA

Općinska tijela Općine Brinje

- Općinski načelnik,

- Jedinstveni upravni odjel,

- Općinsko vijeće,

- Mjesni odbori.

Sjedište Općine Brinje nalazi se na adresi Frankopanska 33, 53 260 Brinje.

Ured državne uprave u Ličko – senjskoj županiji

- Matični ured Brinje

Matični ured Brinje nalazi se na lokaciji Frankopanska 31, 53 260 Brinje.

2.2.2 ZDRAVSTVENE USTANOVE

Stanovnici Općine Brinje zdravstvene usluge ostvaruju putem dvije ambulante

primarne zdravstvene zaštite – ambulante opće medicine te dvije stomatološke ambulante.

Uz navedene ambulante u Brinju se nalazi ljekarna.

2.2.3 ODGOJNO OBRAZOVNE USTANOVE

Na području Općine Brinje nalazi se jedna osnovna škola, Osnovna škola „Luke

Perkovića“ Brinje, koja ima smještajni kapacitet od 150 mjesta sa sanitarnim uvjetima te

restoranom sa kapacitetom od 100 obroka. Potreba za predškolskim odgojem zadovoljena je

ustanovom „Dječji vrtić Tratinčica“. Potreba za predškolskim ustanovama na području

Općine Brinje određena je temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom broju

stanovništva od 8 % uz obuhvat u predškolskim ustanovama od 50%1.

2.2.4 BROJ DOMAĆINSTAVA

Sistematizirani podaci o broju domaćinstava na području Općine Brinje ne postoje.

Obzirom na navedeno, nastavno u Procjeni su prikazani podaci koji se odnose na vrste

kućanstva te broju članova kućanstva Općine Brinje.

1 Izvor: Strategija razvoja Općine Brinje 2014. – 2018. , ožujak 2015.


26

Tablica 13. Privatna kućanstva Općine Brinje

PRIVATNA KUĆANSTVA

Obiteljska kućanstva po broju članova Neobiteljska kućanstva

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

samačka višečlana

308 157 146 120 55 27 3 4 - 2 327 17 UKUPNO: 1166


Na području Općine Brinje postoji 822 obiteljskih kućanstava te 344 neobiteljskih

kućanstava.

2.2.5 BROJ ČLANOVA OBITELJI PO DOMAĆINSTVU

Tablica 14. Privatna kućanstva prema broju članova

Broj članova kućanstva

Broj

članova

Broj

kućanstava

Broj

osoba

1 327 327

2 323 646

3 159 477

4 146 584

5 120 600

6 55 330

7 27 189

8 3 24

9 4 36

10 - -

11 i više 2 23

UKUPNO 1166 3236


Prosječan broj osoba po kućanstvu je 2,78. U obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima stanuje

99,39 % ukupnog broja stanovnika Općine Brinje.

2.2.6 BROJ, VRSTA (NAMJENA) I STAROST GRAĐEVINA

Nedostaju sistematizirani podaci o starosti građevina na području Općine stoga je

napravljena gruba procjena podjele objekata temeljena na vremenu izgradnje i tipu građenja

te njihove seizmičke otpornosti.


27

Područje Općine Brinje možemo tako građevine podijeliti u V kategorija objekata prema tipu

gradnje stambenih objekata:

Podjela objekata prema kategoriji gradnje:

a) I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni

uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto

armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža,

b) II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih

godina),

c) III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas),

d) IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do

danas),

e) V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do

danas).

Podaci za područje Općine Brinje koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema

navedenoj podjeli još ne postoje. Kako bi se dobio približan postotni udio stambenih

objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na

području Republike Hrvatske, prema Popisu stanovništva iz 2011. Dakle, koriste se sljedeće

aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje:

- 45% zidane zgrade Tip I,

- 40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina),

- 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas),

- 3% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina

do danas),

- 2% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina

do danas).

2.3 EKONOMSKO GOSPODARSKI POKAZATELJI

2.3.1 BROJ ZAPOSLENIH I MJESTA ZAPOSLENJA

U sljedećoj tablici prikazan je broj zaposlenih i mjesta zaposlenja u Općini Brinje.

Tablica 15. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

R.BR. PODRUČJE DJELATNOSTI BROJ

ZAPOSLENIH MUŠKARCI ŽENE

1. Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo 59 47 12

2. Rudarstvo i vađenje 1 1 -

3. Prerađivačka industrija 53 50 3

4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija 8 8 -

5. Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije 13 10 3


28

R.BR. PODRUČJE DJELATNOSTI BROJ

ZAPOSLENIH MUŠKARCI ŽENE

okoliša

6. Građevinarstvo 186 180 6

7. Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala 99 41 58

8. Prijevoz i skladištenje 73 59 14

9. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 37 11 26

10. Informacije i komunikacije 3 3 -

11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 3 - 3

12. Poslovanje nekretninama 2 1 1

13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 11 7 4

14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 12 10 2

15. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 45 22 23

16. Obrazovanje 36 6 30

17. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 51 4 47

18. Umjetnost, zabava i rekreacija 3 - 3

19. Ostale uslužne djelatnosti 7 4 3

20.

Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti

kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju

različite usluge za vlastite potrebe

- - -

21. Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - -

22. Nepoznato - - -

UKUPNO 702 464 238

Izvor: Državni zavodza statistiku, Popis stanovništva 2011.

2.3.2 BROJ PRIMATELJA SOCIJALNIH, MIROVINSKIH I SLIČNIH NAKNADA

U sljedećoj tablici prikazan je broj stanovnika koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu

naknadu.

Tablica 16. Broj stanovnika koji primaju socijalnu i mirovinsku naknadu

R.BR. IZVORI SREDSTAVA ZA ŽIVOT UKUPAN BROJ

STANOVNIKA MUŠKARCI ŽENE

1. Starosne mirovine 612 349 263

2. Ostale mirovine (osim starosne) 492 194 298

3. Socijalne naknade 190 94 96

4. Povremena potpora drugih 32 16 16

UKUPNO 1326 653 673


2.3.3 PRORAČUN OPĆINE BRINJE

Proračun Općine Brinje temeljni je financijski dokument. Sadrži sve planirane prihode i

primitke kao i rashode i izdatke jedne proračunske godine te predstavlja instrument

ostvarenja zacrtanih ciljeva. Doneseni proračun za 2017. godinu iznosi 17.471.800,00 kuna.


29

2.3.4 GOSPODARSKE GRANE

Na području Općine Brinje nalaze se dvije industrijske zone: Križpolje i Brinje – Žuta

Lokva. Pritom u gospodarskoj zoni Križpolje trenutno nema gospodarskih objekata. Sama

zona veličine je 283 222 m2, nalazi se u mjestu Križpolje i udaljena je od izlaza s autoceste A1

Zagreb – Split oko 1 km. S druge strane zone nalazi se državna cesta D-23, što osigurava

njezinu dobru prometnu povezanost. Na području poduzetničke zone Brinje – Žuta Lokva

trenutno posluju dva gospodarska subjekta s objektima u kojima obavljaju drvno -

prerađivačku djelatnost. U Tablici 17. dan je popis gospodarskih subjekata, zajedno s brojem

zaposlenih, u poduzetničkoj zoni Brinje – Žuta Lokva:

Tablica 17. Poduzetnička zona Brinje - Žuta Lokva

Grad/Općina Naziv zone Naziv gospodarskog subjekta

(poduzetnika)

Broj

zaposlenih

BRINJE PODUZETNIČKA ZONA

BRINJE - ŽUTA LOKVA AUTO HRVATSKA d.d., ZAGREB 0


BRINJE - ŽUTA LOKVA PIK d.d., RIJEKA 0


BRINJE - ŽUTA LOKVA KULA-PROMET d.o.o., KRASNO 5


BRINJE - ŽUTA LOKVA DRVOPROMET SAMARŽIJA d.o.o. 25


BRINJE - ŽUTA LOKVA

TRGOVINA "DOLOMITI" d.o.o.,

ZAGREB 0


BRINJE - ŽUTA LOKVA

MILLEM INŽENJERING d.o.o.,

GOSPIĆ 0

UKUPNO 30

Izvor: Općina Brinje

2.3.5 VELIKE GOSPODARSKE TVRTKE

Na području Općine Brinje od značajnijih gospodarskih tvrtki nalazi se:

- DRVOPROMET SAMARŽIJA d.o.o.


30

2.3.6 OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE

Vodoopskrbni objekti

Na području Općine Brinje nalaze se dva vodozahvata čije su karakteristike prikazane u

sljedećoj tablici:

Tablica 18. Vodozahvati na području Općine Brinje

Vodozahvat Korisnik Kapacitet (l/s) Dozvoljena količina

crpljenja u m3

Žižići Vodovod d. o. o. Brinje 80,0 2.522.880

Maljkovac, Lončari Vodovod d. o. o. Brinje 8,0 252.288

Izvor: Hrvatske vode, VGO Rijeka

Energetski sustavi

Dalekovodi i transformatorske stanice

Na prostoru Općine Brinje postoji sagrađen elektroenergetski sustav prijenosnog

(dalekovodi visokog napona) i distributivnog karaktera (dalekovodi srednjeg napona i

distributivna mreža opskrbe korisnika).

Tablica 19. Distribucijska elektromreža na području Općine Brinje

Duljina (km) Udio nadzemne

mreže i priključaka

Napomena

Mreža 35 kV 12 75%

Mreža 35 kV (HEP/HAC)

33,7 0% Sva mreža građenja prilikom

izgradnje autoceste A1 je podzemna (kalibrirana).

Mreža 20 kV (HEP/HAC)

29,7 0% Sva mreža građenja prilikom

izgradnje autoceste A1 je podzemna (kalibrirana).

Mreža 10 kV 92,7 94%

Predviđen daljnji rast udjela podzemne mreže i opadanja udjela

nadzemne mreže. Predviđena postepena priprema za prelazak na

nazivni napon 20 kV.

Mreža 0,4 Kv i priključci (0,4 kV)

250 95%

Broj

trafostanica Instalirana snaga

(kVA) Napomena


31

Trafostanice 10/0,4 kV i trafostanice

20/0,4 kV (HEP/HAC) 54 4750

Predviđen rast broja trafostanica i postepena priprema za prelazak na

nazivni napon 20/0,4 kV.

Trafostanice 20/0,4 Kv (HEP/HAC ili HAC)

11 8560 Izgrađene u sklopu autoceste.

Ukupno 65 13310

Električna

snaga (kVA)

Udio u instaliranoj snazi

transformacije 10/0,4 kV i

20/0,4 kV (%)

Napomena

Vršno opterećenje 5000 37,5%

Srednje opterećenje (procjena)

1900 14,3%

Ukupno

Broj mjernih mjesta (kupaca)

2200

Izvor: PPUO Brinje

Promet

Državne ceste

- D-23: Duga Resa (D-3)-Josipdol-Žuta Lokva-Senj (D-8),

- D-50: Žuta Lokva (D-23)-Špilnik-Gospić-Gračac (D-27).

Županijske ceste

- Ž-5110: Krivi Put-Prokike (D-23),

- Ž-5111: Križ Kamenica-Križpolje (D-23),

- Ž-5112: Stajnica-Ž-5113,

- Ž-5113:Križpolje (D-23)-Glibodol-Lička Jasenica (D-42),

- Ž-5114: Brinje (D-23)-Letinac,

- Ž-5191:Gr. Županije-Jezerane (D-23).

Lokalne ceste

- L-59003:Krivi Put (Ž-5110)-Vodoteč-Brinje (D-23),

- L-59005: L-59003-Križ Kemnica (Ž-5111),

- L-59006:Brinje (D-23)-Linarići,

- L-59007:Jezerane (D-23)-Stajnica (Ž-5112)-Tominac Draga,


32

- L-59015:Brinje (D-23)-Hobari-Vučetići-Ž-5114.

Zdravstvo

Na području Općine Brinje djeluju dvije ordinacije opće medicine i dvije stomatološke

ordinacije te Ljekarna Brinje:

- Dom zdravlja Otočac, Ambulanta Brinje, Ordinacija opće medicine, Miranda Meter –

Vuković, dr.med.

- Dom zdravlja Otočac, Ambulanta Brinje, Ordinacija opće medicine, Marija Pavela,

dr.med.

- Dom zdravlja Otočac, Ambulanta Brinje, Stomatološka ordinacija, Darko Tomac,

dr.med.dent.,

- Dom zdravlja Otočac, Ambulanta Brinje, Stomatološka ordinacija, Kristian Kostelac,

dr.med.dent.

Financije, poštanske i usluge osiguranja

- Poštanski ured Brinje,

- Fina Brinje,

- Croatia osiguranje d.d. – Poslovnica Brinje,

- Erste Banka d.d. – Poslovnica Brinje,

Hidrotehnički sustavi

Na vodotocima Jaruga, Mišova jaruga, Štentićeva jaruga, Crnac, Krbavica, Sinčić, Gata,

Jabučica, Brodić, Šuvakin Brodić, Ribnjak, Lipa, Maljkovac, Gostovac i Letinac napravljeni su

propusti, zemljani kanali nalaze se na Vučetićevoj jarugi, Štentićevoj jarugi, Krbavici, Sinčiću,

Brestu i Brodiću. Na vodotoku Gata nalazi se kanal s vodnim stubama, dok se na vodotoku

Brodić nalaze i betonska kineta i mala akumulacija.

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari

Na području Općine Brinje nalaze se tri benzinske postaje:

- BP Brinje, INA d.d. Frankopanska ulica,

- BP Brinje Istok, INA d.d.,

- BP Brinje Zapad, INA d.d.

Osim benzinskih postaja, na području Općine određene količine opasnih tvari imaju i:

- Dom zdravlja Otočac - Ambulanta Brinje,

- Zgrada Općine Brinje,

- Autocesta A1, HAC d.o.o., Centar za kontrolu i održavanje prometa Brinje


33

Javne ustanove

- Matični ured Brinje,

- Službene prostorije Općine Brinje,

- Osnovna škola Luke Perkovića Brinje,

- Dječji vrtić Tratinčica Brinje,

Nacionalni spomenici

Nacionalni spomenici i kulturna baština obrađeni su u Poglavlju 2.4.2. ove Procjene.

2.4 PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI

2.4.1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Na području Općine Brinje nalaze se slijedeće prirodne vrijednosti koje su zaštićene

Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13 i 78/15).

Prirodna baština i krajobraz

U narednoj tablici dani je pregled zaštićenih prirodnih dobara na području Općine

Brinje prema prostornom planu, zajedno s njihovom površinom i postotnim udjelom u

površini same Općine.

Tablica 20. Zaštićena prirodna baština Općine Brinje

Zaštićena prirodna baština Površina (ha) Udio u površini Općine

(%)

Posebni (ihtiološki) rezervat Stajnička Jaruga 556,6 4,29

Zaštićeni krajolik državnog značaja - okoliš starog grada Sokolca

6,0 -

Zaštićeni krajolik lokalnog značaja - Črnac polje kod Jezerana

411,5 1,14

UKUPNO 1948,2 5,43

Izvor: PPUO Brinje

Uz prethodno navedene lokacije, kao vrijedni dio prirode predložen za zaštitu prostornim

planom Općine Brinje kao značajni krajobraz dano je i Stajničko polje.


34

Nacionalna ekološka mreža

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži

(„Narodne novine“ broj 124/2013) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj

mreži („ Narodne novine“ broj 105/15). Mreža Natura 2000 predstavlja područja ekološke

mreže Europske unije.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži

(„Narodne novine“ broj 124/13, 105/15) čine:

- područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito

močvarna područja od međunarodne važnosti),

- područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za

očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, te

prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Područje Općine Brinje se preklapa ili se nalazi u neposrednoj blizini područja Ekološke

mreže Republike Hrvatske Natura 2000, odnosno tu se nalaze sljedeća područja važna za

divlje svojte.

Tablica 21. Područja važna za divlje svojte u i u okolici Općine Brinje prema Nacionalnoj ekološkoj mreži

Oznaka Područje

HR2000119 Sinčić špilja

HR2000795 Žuta Lokva

HR2001125 Crnačka špilja

HR2001126 Rokina bezdana

HR2001127 Markova špilja

HR2000633 Crnačko polje

HR2000634 Stajničko polje

HR2000664 Vršno područje Bitoraja

HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Izvor: PPUO Brinje

Osim toga, izdvajaju se i područja važna za ptice (tzv. POP područja) koja su navedena u

sljedećoj tablici.


35

Tablica 22. Područja važna za ptice koja uključuju i Općinu Brinje

Oznaka Područje

HR500019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

HR100021 Lička krška polja

Izvor: PPUO Brinje

2.4.2 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Kulturna dobra

U Tablici 23. dan je popis trajno i preventivno zaštićene kulturne baštine Općine Brinje

prema Listi zaštićenih kulturnih dobara, odnosno Registru kulturnih dobara Republike

Hrvatske. Pritom su prema postojećem statusu zaštite sa Z označena trajno, a s P

preventivno zaštićena kulturna dobra, kao što je i navedeno u Tablici.

Tablica 23. Trajno i preventivno zaštićena kulturna baština Općine Brinje

Naziv lokaliteta Naselje Vremensko razdoblje

Vrsta kulturnog dobra

Status zaštite

Sinčić špilja Letinac srednji vijek arheološki lokalitet P-1270

Ruševine starog grada Sokolca

Brinje srednji vijek obrambena građevina

Z-2710

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

Brinje srednji vijek sakralna građevina Z-313

Kameni most Brinje novi vijek civilna građevina RZG 02-13/2-

1973.

Kapela sv. Vida Brinje (Rajkovići) srednji vijek sakralna građevina Z-312

Mrtvačnica Kostilnica Jezerane 1835. godina civilna građevina P-1269

Župna crkva Našašća sv. Križa

Križpolje 19. stoljeće sakralna građevina P-1863

Župna crkva sv. Ante Padovanskog

Letinac 1907. godina sakralna građevina Z-2939

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja

Lipice 19. stoljeće sakralna građevina P-1862

Župna crkva sv. Nikole Biskupa

Stajnica 1824. godina sakralna građevina P-1772

Kapela sv. Petra i Pavla Stajnica

(Petrovo selo)

početak 19. stoljeća (na

mjestu starije crkve)

sakralna građevina P-1724

Izvor: PPUO Brinje


36

Evidentirana kulturna dobra na području Općine dana su u sljedećoj tablici:

Tablica 24. Kulturna baština evidentirana na području Općine Brinje

Naziv lokaliteta Naselje Vremensko razdoblje

Vrsta kulturnog dobra

Humac Brinje prapovijest arheološki lokalitet

Proklike Proklike antika arheološki lokalitet

Žuta Lokva (rimska postaja) Žuta Lokva antika arheološki lokalitet

Arheološka zona Maljen Jezerane srednji vijek arheološki lokalitet

Arheološka zona Umac Brinje prapovijesni i

srednjovjekovni lokalitet

arheološki lokalitet

Župna crkva sv. Marije Brinje 1476. godina sakralna građevina

Kapela sv. Stjepana Brinje - Holjevci 1894. godina sakralna građevina

Kapela sv. Križa Brinje početak 20. stoljeća sakralna građevina

Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg

Brinje početak 19. stoljeća sakralna građevina

Poklonac sv. Antuna Vučetići 1924. godina sakralna građevina

Župna crkva sv. Jurja Mučenika Jezerane 1821. godina sakralna građevina

Kapela sv. Nedjeljice Brinjska

Kamenica - sakralna građevina

Pravoslavna kapela sv. Duha Prokike 1758. godina sakralna građevina

Ruševine pravoslavne crkve sv. Mihajla

Vodoteč - sakralna građevina

Kapela sv. Duha Pađani - Letinac - sakralna građevina

Kapela sv. Petra Draženovići - sakralna građevina

Stambena kuća br. 44 Brinje - civilna građevina

Stambena kuća br. 52 Brinje - civilna građevina

Kameni most Jezerane - gospodarska

građevina

Ostatak Jozefinske ceste Razvala 1775.-1779. gospodarska

građevina Izvor: PPUO Brinje


37

2.5 POVIJESNI POKAZATELJI

2.5.1 PRIJAŠNJI DOGAĐAJI

Poplava

a) Poplava većih razmjera (proglašena elementarna nepogoda poplava) dogodila se 13. i

14. travnja 2005. godine na području naselja Jezerane i Stajnica.

b) Elementarna nepogoda zbog poplava proglašena je i 11.09.2007. godine kada je na

području Općine Brinje u svega nekoliko sati palo 205 litara kiše po kvadratnom

metru.

Suša

a) Na području Općine Brinje 2012. godine proglašena je elementarna nepogoda

izazvana dugotrajnom sušom.

2.5.2 ŠTETE USLIJED PRIJAŠNJIH DOGAĐAJA

Poplava

a) Dana 13. i 14. travnja 2005. godine nastala je poplava na području naselja Jezerane i

Stajnica pri čemu su zabilježene prvenstveno štete u poljoprivredi sa procijenjenim

iznosom od 613.598,00 kn.

b) Dana 11. rujna 2007. zabilježena je poplava na području Općine Brinje. Štete u

poljoprivredi i infrastrukturi procijenjene su u iznosu od 10.047.504,62 kn.

Suša

a) Prema podacima iz Konačnog izvješća općinskog povjerenstva za procjenu šteta od

elementarnih nepogoda Općine Brinje procijenjena šteta u poljoprivredi iznosila je

5.079.240,90 kn, od toga:

- Obrtna sredstva u poljoprivredi - fizičke osobe: 4.847.019,34 kn,

- Obrtna sredstva u poljoprivredi - pravne osobe: 232.221,562.

2.5.3 UVEDENE MJERE NAKON DOGAĐAJA KOJI SU UZROKOVALI ŠTETU

Nakon nastalih šteta nisu uvedene nikakve posebne mjere.

2 Izvor: Konačno izvješće o procijenjenim štetama od elementarne nepogodne za Ličko-senjsku županiju, KLASA: 920-11/12-

01/09, URBROJ: 2125/1-06-12-13, 26. studenoga 2012. godine


38

2.6 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI

2.6.1 POPIS OPERATIVNIH SNAGA

Operativne snage na području Općine Brinje:

- Stožer civilne zaštite Općine Brinje,

- DVD Brinje,

- Gradsko društvo Crvenog križa Otočac,

- HGSS –Stanica Gospić,

- Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici,

- Udruge,

- Koordinatori na lokaciji,

- Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite.

3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR SVIH POZNATIH RIZIKA

3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI I RIZIKA

Na području Općine Brinje identificirano je 5 rizika koji predstavljaju potencijalnu ugrozu za

stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. U sljedećoj tablici dan je popis

identificiranih prijetnji na području Općine Brinje.


Tablica 25. Registar rizika – identifikacija prijetnji

R.BR. PRIJETNJA KRATAK OPIS SCENARIJA UTJECAJ NA DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI PREVENTIVNE MJERE Mjere odgovora

1.

Poplava izazvana

izlijevanjem

kopnenih vodenih

tijela

Pojave poplava uzrokovane bujičnim

vodama. Poplave se javljaju samo na onim

vodotocima uz koje se nalaze urbane

površine, privredni objekti, prometnice i

druge građevine ili se pak te površine

koriste u poljoprivredne ili neke druge

svrhe. Na vodotocima uz koje nema takvih

sadržaja nema ni evidentiranih poplava,

odnosno one se smatraju normalnim

stanjem.

Identificirani kritični objekti su dijelovi

prometnica koji mogu biti privremeno

ugroženi plavljenjem ili oštećeni

snagom bujičnih valova, no ugroza je

privremenog karaktera i lokalno

ograničena. Poplave mogu uzrokovati

zamućenje pojedinih izvora vode te

ograničiti korištenje pitke vode.

Nizinska područja su najintenzivnija u

proizvodnji hrane zbog kvalitete tla, ali i

istovremeno najugroženija bujičnim

poplavnim vodama.

U prostornom/urbanističkom planu,

Općina je dužna utvrditi i kartografski

prikazati područja - zone plavljenja,

prikazati izgrađene/neizgrađene

zaštitne vodne građevine (nasipi,

oteretni kanali, propusti i slično) te

utvrditi potrebe za rekonstrukcijom

zaštitnih vodnih građevina. Općina je

dužna vršiti analizu ugroženosti

stanovništva i materijalnih dobara u

odnosu na unaprijed navedene

parametre te potrebu za zaštitom i

spašavanjem.

Postojeće operativne snage

sustava civilne zaštite na

području Općine Brinje nisu

dovoljne za provođenje zaštite i

spašavanja u slučaju najgoreg

mogućeg scenarija poplava.

2. Potres

Potres je elementarna nepogoda

uzrokovana prirodnim događajem koji je

vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i

uništenja materijalnih dobara. Potresi su

uzrok katastrofa koje karakterizira brz

nastanak, događaju se učestalo i bez

prethodnog upozorenja.

Potres uzrokuje oštećenje objekata,

prekid opskrbom struje, vode, plina,

probleme u opskrbi i nedostatak hrane,

reducirane mogućnosti u

telekomunikacijama, psihoze, depresije

i panika kod ljudi, mogućnost gubitka

stambenog prostora.

Protupotresno projektiranje, kao i

gradnja građevina, treba se provoditi

sukladno zakonskim propisima o

građenju i prema postojećim tehničkim

propisima za navedenu seizmičku zonu.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija

važnih građevina mora se provesti tako

da građevine budu otporne na potres.

Potrebno je osigurati dovoljno široke i

sigurne evakuacijske putove, omogućiti

nesmetan pristup svih vrsti pomoći u

skladu s važećim propisima. U

građevinama društvene infrastrukture,

športsko – rekreacijske, zdravstvene i

slične namjene koje koristi veći broj


sustava civilne zaštite dovoljne

su za otklanjanje posljedica

uzrokovanih potresom manjeg

intenziteta.

U slučaju razornog potresa

postojeće snage ne bi bile

dovoljne te bi u navedenom

slučaju bilo potrebno angažirati

snage s županijske i državne

razine.


40


različitih korisnika treba osigurati prijem

priopćenja nadležnog županijskog

centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama

koje je potrebno poduzeti.

3. Epidemije i

pandemije

Pojavnost zaraznih bolesti igra veliku

ulogu u procijeni epidemiološke opasnosti,

no tu je svakako i opskrba stanovništva

higijenski ispravnom vodom te način

prehrane.

U slučaju pandemije gripe predviđa se

značajno veće obolijevanje

stanovništva nego inače, s obzirom na

nepostojanje prethodne imunosti. Za

očekivati je značajno veća stopa

bolovanja radno aktivnog stanovništva,

kao i veći stupanj komplikacija i

smrtnih ishoda kod vulnerabilnih

skupina stanovništva.

Epidemiološko i sanitarno stanje u

Županiji je ukupno vrlo dobro,

zahvaljujući preventivnom radu

zdravstvene službe i epidemiološke

služe Zavoda za javno zdravstvo Ličko-

senjske županije, veterinarske i drugih

stručnih službi, kvaliteti pitke vode,

zraka i hrane, dostatnim higijenskim

navikama stanovništva, maloj gustoći

naseljenosti i drugim osobinama

područja.


sustava civilne zaštite nisu

dovoljne za sprječavanje

eventualnog širenja

epidemijske i sanitarne

opasnosti i za otklanjanje

posljedica i asanaciju terena,

pozvale bi se županijske snage

u najgorem scenariju.

4. Industrijske nesreće

Na području Općine postoji nekoliko

pravnih subjekata koji koriste ili skladište

opasne tvari koje mogu biti izvor nastanak

velike nesreće (požara, eksplozije, širenja

toksičnog oblaka, izlijevanja u tlo i vode i

nastanak onečišćenja, onečišćenje zraka).

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike

nesreće izazvane nesrećama u

gospodarskim objektima, posebice u

gustom naseljenom dijelu, dovode do

evakuacije ugroženog stanovništva, pri

čemu bi došlo do kratkotrajnog prekida

uobičajenog načina života stanovništva

na tom području, koje bi izazvalo

sociološke i psihološke posljedice. Zbog

poroznosti krške sredine, a u slučaju

izlijevanja opasnih tvari došlo bi do

ugroze po okoliš (posebice vodu i tlo).

Kod prostornog planiranja, gospodarske

subjekte koji koriste opasne tvari, u što

je moguće većoj mjeri, usmjeriti izvan

stambenih naselja. Na lokacijama

gospodarskih subjekata poduzimati

preventivne mjere zaštite

(organizacijske i tehničke).

Postojeće snage sustava civilne

zaštite dovoljne su za

otklanjanje posljedica u slučaju

akcidenta s opasnim tvarima

osim kod nastanka slučaja s

najgorim posljedicama.


41


5. Ekstremne

temperature

Klimatske promjene, iz godine u godine,

uzrokuju povećanje temperature zraka.

Ekstremne temperature zraka mogu

uzrokovati zdravstvene probleme i

povećani broj smrtnih slučajeva i stoga

predstavljaju javnozdravstveni problem.

Ekstremne temperature predstavljaju

veliku opasnost na zdravlje najugroženijih

skupina (mala djeca, starije osobe,

kronični bolesnici).

U odnosu na muški i ženski rod, žene

uglavnom više traže medicinsku pomoć

za vrijeme trajanja toplinskih valova.

Ekstremne temperature dovode do

smanjenja koncentracije i sposobnosti

kod radno aktivnih osoba. Kod

ekstremnijih temperatura zraka

povećana je potrošnja električne

energije zbog većeg korištenja

rashladnih uređaja te vode za piće,

osvježenje i zalijevanje zelenih

površina.

Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja obavezati sve investitore na priključenje na sustav javne vodovodne mreže.

Na području Općine postojeće

operativne snage sustava

civilne zaštite dovoljne su za

reagiranje u slučaju toplinskih

valova odnosno ekstremnih

temperatura zraka.


3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOG ODABIRA

Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Ličko - senjske

županije određeno je da su ekstremne temperature te epidemije i pandemije označene kao

visok rizik, a poplava i potres kao vrlo visok rizik za prostor Ličko – senjske županije.

Industrijske nesreće su rizik koji je Radna skupina za izradu procjene rizika odredila kao

prijetnju temeljem Procjene ugroženosti i iskustvenih podataka.

Napomena: Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Ličko –

senjske županije, propisano je da svaki rizik obrađen u procjeni treba izraditi kartu rizika.

Obzirom da rizici nisu prikazani na razini naselja Općine Brinje navedene karte rizika nisu

izrađene.


43

3.3. KARTA PRIJETNJI

Izvor: Državna geodetska uprava, Geoportal

Na karti prijetni locirano je svih šest pravnih subjekata koji u svojem radu skladište ili rukuju

sa opasnim tvarima.


44

4. OPIS SCENARIJA

4.1. POPLAVA

4.1.1. NAZIV SCENARIJA

Naziv scenarija

Poplave izazvane oborinama obilnijeg intenziteta

Grupa rizika

Poplava

Rizik

Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodnih tijela

Radna skupina

Koordinator

Općinski načelnik Zlatko Fumić

Nositelj

Marijan Bardiovski

Izvršitelji

Josipa Pavlović

Alen Perković

Ruža Blažanin

4.1.2. UVOD

Ekstremni prirodni fenomeni uvjetovani hidrološkim, meteorološkim, geološkim,

biološkim ili drugim ekstremnim prirodnim pojavama, kao i iznenadni događaji u području

ljudskog djelovanja, kao što su havarije u tehničko-tehnološkim procesima i na građevinama

mogu prouzročiti neugodne situacije većeg obuhvata, ali i velike nesreće koje mogu

poprimiti i razmjere katastrofa.

Dokumentacija i iskustva ekstremnih prirodnih pojava u prošlosti, pokazuju da poplava

značajno utječe na sve sfere života, na društvenu i gospodarsku stabilnost pri čemu, također

predstavlja značajno opterećenje za ekonomiju. Poplava je prirodni fenomen čija se pojava

ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu,

poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među opasnijim elementarnim

nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje

kulturnih dobara i ekološke katastrofe.

Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih

skupina:

- Riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega,

- Bujične poplave manjih vodotoka zbog kratko trajnih kiša visokih intenziteta,


45

- Poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega i nedovoljnih

propusnih kapaciteta prirodnih ponora,

- Poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama,

- Ledene poplave, te

- Poplave mora,

Umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana nasipa, aktiviranja klizišta,

neprimjerenih gradnji i slično.

Na prostoru Općine Brinje javljaju se poplave uzrokovane oborinama obilnijeg intenziteta i

ograničenog kapaciteta ponornih zona krških polja.

4.1.3. PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU

UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i

energije, sustavi za distribuciju)

Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,

informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizaulnih medijskih usluga)

x Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)

x Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

x Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

x Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x Nacionalni spomenici i vrijednosti

4.1.4. KONTEKST

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, Općina Brinje spada u Sektor E

– Sjeverni Jadran: Branjeno područje 25 – područje malog sliva Lika, koje obuhvaća čitavu

Ličko – senjsku županiju. Budući da u Općini nema većih niti stalnih vodotoka u

Provedbenom planu obrane od poplava nisu predviđene mjere zaštite od poplava Općine

Brinje.

Obrana od poplava bazira se na preventivnim mjerama uređenja bujičnih tokova i zaštite

ugroženih sadržaja uz redovno i dostatno održavanje zaštitnog sustava. Konkretne mjere

koje se provode kod samog nadolaska velikih voda sadržane su u Operativnom planu obrane


46

od poplava na lokalnim vodama (vode II. reda) Ličko - Senjske županije, za Slivno područje

Podvelebitsko primorje i otoci.

U Tablici 26. dan je prikaz svih značajnijih vodotoka i pripadnih slivova na području Općine,

zajedno s iskustvenim podacima o potencijalnim plavljenjima u proteklih petnaestak godina:

Tablica 26. Značajni vodotoci Općine Brinje i njihov potencijal plavljenja

Vodotok Duljina

(km)

Površina

sliva (km2)

Građevine Opis

A. Sliv Stajničkog polja

A.1. Jaruga 7,71 17,36 propusti

Glavni odvodni tok sliva Stajničkog polja, koji se

proteže od ponora u

Jezeranama pa duž cijelog Stajničkog polja.

Mjestimično ima više paralelnih tokova.

Kapacitet korita ne može prihvatiti sve vode kod

većih dotoka. Prvenstveno ugrožava

poljoprivredne površine i prometnice. Osim

propusta i sličnih građevina, neuređivan je.

Ponori nemaju dovoljan kapacitet, pa niži

dijelovi vodotoka i polja i uslijed toga redovito

poplavljuju.

A.1.1. Mala

Jaruga 0,75 - -

Lijevoobalna pritoka Jaruge, prirodnog korita

nedovoljne protočnosti za velike vode. Kod

izlijevanja ugrožava poljoprivredne površine.

Gotovo čitav tok je u zoni koja poplavljuje zbog

ograničenog kapaciteta ponora.

A 1.2. Mišova

jaruga 0,93 - propusti

Desnoobalna pritoka Jaruge, nedovoljne

protočnosti za velike vode. Kod izlijevanja

ugrožava poljoprivredne površine i prometnicu

Jezerane – Tominac Draga.

A 1.2.1.

Vučetićeva

jaruga

1,00 - zemljani kanal

Pritoka Mišove jaruge koja prvenstveno odvodi

vodu s izvora ispod zaseoka Vučetići.

Nedovoljne je protočnosti za velike vode i

ugrožava poljoprivredne površine i prometnice.

Kanal vodotoka star je i zahtijeva rekonstrukciju.

A.1.3.

Štentićeva

jaruga

2,50 - propusti kanal

Kraći pritok Jaruge koji vodu dobiva prvenstveno

iz preljeva izvorišta

Žižići i obližnje pećine. Uređivan je samo u

području kaptaže Žižići.

B. Sliv Crnac polja


47

B.1. Crnac 5,90 6,81 propusti

Vodotok Crnac pruža se cijelom dužinom Crnac

polja od ponora do

zaseoka Obajdini. Mjestimično ima više

paralelnih tokova. Korito je prirodno,

neuređivano i ne može prihvatiti velike vode.

Poplavama su

ugrožene lokalne prometnice i poljoprivredne

površine. Gotovo čitav tok sa poljem redovito

plavi zbog nedovoljne upojnosti ponora.

C. Sliv Brinjskog polja

C.1. Krbavica 6,26 9,34 zemljani kanal

propusti

Vodotok - ponornica, čije korito ne može

propustiti velike vode te dolazi do plavljenja

okolnih poljoprivrednih površina, prometnica i

manjih dijelova naselja. Korito je pretežno

prirodno, samo mjestimično

uređivano. Donji dijelovi toka u području

ponorne zone redovno

poplavljuju zbog nedovoljne upojnosti ponora.

C.1.1. Sinčić 2,24 - zemljani kanal

propusti

Veći pritok Krbavice vodu dobiva iz povremenog

vrela Siničić. Kod

velikih voda plavi okolni prostor, ugrožavajući

poljoprivredne površine i prometnice. Korito je

samo mjestimično uređivano.

C.1.1.1. Brest 0,87 - zemljani kanal

Manji pritok Krbavice vodu dobiva iz vrela Brest.

Kod velikih voda

plavi okolni prostor, ugrožavajući poljoprivredne

površine i manje prometnice. Korito samo

mjestimično uređivano.


48

C.2. Gata 3,18 5,45

kanal s vodnim

stubama

propusti

Vodotok - ponornica koja prolazi središtem

Brinja, čije korito ne može

prihvatiti velike vode. U području naselja

uređena je za prihvat velikih

voda 20 godišnjeg povratnog perioda. Usko grlo

u samom naselju

predstavlja stari most (spomenik Kulture), koji

dodatno usporava vodu. Plavi okolni prostor,

ugrožavajući dijelove naselja, uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda, prometnice i

poljoprivredne površine. Donji dijelovi toka

području ponorne zone redovno poplavljuju

zbog nedovoljne upojnosti ponora.

C.2.1. Jabučica 1,35 - propusti

Pritok Gate koji kod velikih voda plavi okolni

prostor, ugrožavajući

poljoprivredne površine i prometnice i manje

dijelove naselja. Korito samo mjestimično

uređivano.

C.3. Brodić 3,06 3,90

zemljani kanal

betonska kineta

propusti

mala

akumulacija

Vodotok – ponornica koja prolazi istočnim

dijelom Brinja i čije korito

ne može prihvatiti velike vode. U području

naselja uređena je za prihvat velikih voda 20

godišnjeg povratnog perioda izgradnjom

zemljanog kanala i kinete. Kod pojava velikih

voda plavi okolni prostor, ugrožavajući dijelove

naselja, prometnice i poljoprivredne površine.

Vodotok je djelomično uređen izgradnjom

zemljanog kanala i kinete. U gornjem dijelu

vodotoka izgrađena je manja akumulacija

"Lovačko jezero", koja nema utjecaja na veličinu

protoke.

C.3.1. Šuvakin

Brodić 1,61 - propust

Manja pritoka Brodića iz područja Brinjske

Kamenice. Osim izgradnje

propusta nije posebno uređivana. Kapacitet

korita nedovoljan za velike vode pa povremeno

plavi okolni prostor ugrožavajući poljoprivredne

površine i prometnice.


49

C.4. Ribnjak 1,12 - propust

Manja neuređivana ponornica prirodnog korita.

Potencijalno ugrožava okolni prostor kod pojava

velikih voda. O ovom vodotoku nema detaljnijih

podataka.

C.4.1. Lipa 0,42 - propust

Manja pritoka vodotoka Ribnjak. Potencijalno

ugrožava okolni prostor kod pojava velikih voda.

O ovom vodotoku nema detaljnijih podataka.

C.5. Maljkovac 1,06 - propusti

Manja neuređivana ponornica prirodnog korita.

Potencijalno ugrožava okolni prostor kod pojava

velikih voda. O ovom vodotoku nema detaljnijih

podataka.

C.5.1.

Gostovac 0,60 - propusti

Manja pritoka vodotoka Maljkovac. Potencijalno

ugrožava okolni prostor

kod pojava velikih voda. O ovom vodotoku

nema detaljnijih podataka.

D. Sliv Letinca

D.1. Letinac 1,46 - propusti

Manji povremeni vodotok - ponornica sliva

Letinac. Vodu dobiva iz izvora Lasićevo vrelo, a

kod intenzivnijih oborina i površinskim

otjecanjem. Korito i ponor ne mogu prihvatiti

velike vode pa povremeno dođe do plavljenja

najnižih dijelova polja kod čega su potencijalno

ugrožene prometnice, poljoprivredne površine i

najniže kuće. O ovom vodotoku nema detaljnijih

podataka.

Izvor: Hrvatske vode, VGO Rijeka, PPUO Brinje

Za pojedina polja registrirani su slijedeći nivoi (razine) vode, u prirodnim retencijama koji se

redovno javljaju kao posljedica nedovoljnog kapaciteta ponora:

A. Stajničko polje

Obradom podataka mjerne postaje u Jezeranama utvrđeni su nivoi poplavnih voda za

pojedina povratna razdoblja (Tablica 27. ).

Tablica 27. Nivoi poplavnih voda Stajničkog polja za različite povratne periode

Povratni period

godina

Maksimalni nivo

m.n.m.

2 487,46

5 487,71


50

10 487,84

20 487,94

50 488,06

100 488,14

Izvor: Hrvatske vode, VGO Rijeka, PPUO Brinje

Ove vode ugrožavaju redovitim poplavama (jesen, proljeće) poljoprivredne površine, lokalne

prometnice i druge sadržaje u nižem dijelu Stajničkog polja. Kako se uređenjem i

održavanjem ponora ne može bitno povećati njihov kapacitet, načelno je razmatrana

mogućnost probijanja vododijelnice prema Crnac polju i zbrinjavanje tih voda kroz planiranu

retenciju u Crnac polju.

B. Crnac polje

Javljajući nivoi poplava kao posljedice nedovoljnog kapaciteta ponora za ovo polje mjereni su

samo u vrlo kratkom razdoblju za potrebe Elektroprivrede koja je utvrdila nivo maksimalnog

plavljenja sa kotom 460,00 m n.m. Površina plavljenja za kotu 460,00 je 3,01 km2. Ovo polje

sezonski redovito plavi, a kod djela takvih poplava je praktično čitavo pod vodom, što bitno

ograničava njegovo korištenje. Radi energetskog korištenja tih voda planirana je izgradnja

retencije u Crnac polju čime će se bitno izmijeniti hidrološki režim.

C. Brinjsko polje

Mjernih podataka o nivoima velikih voda, kao i posljedice nedovoljne upojnosti ponora

nema. Za potrebe Hrvatskih voda izvršeno je utvrđivanje nivoa poplavnih voda za poplavu iz

mjeseca rujna 2007. godine kod čega je utvrđeno da je poplavna voda u zapadnom dijelu

Brinjskog polja (ponorna zona Brodića) dosegla nivo 461,90 m.n.m., a u istočnom dijelu

(ponorna zona Krbavice i Gate) 463,10 m.n.m. Voda je na tim nivoima stagnirala više dana te

da se kroz to vrijeme voda iz istočnog dijela polja prelijevala u zapadni dio polja preko

prirodne vododijelnice približne kote 462,50 m.n.m. Ocijenjeno je da su velike vode iz rujna

2007. godine vjerojatno bile reda veličine 100 godišnjeg povratnog razdoblja. Površina

plavljenja zapadnog dijela Brinjskog polja je 0,81 km2 dok je za istočni dio polja kod uspora

od 463,10 m.n.m. 0,71 km2, ili ukupno 1,50 km2. Poplave uzrokovane nedovoljnom

upojnošću ponora u Brinjskom polju bitno utječu na njegovo korištenje, budući su to

redovne sezonske pojave. Kako se uređenjem ponora i njihovim redovnim održavanjem ne

mogu bitno povećati kapaciteti ponora, u studijskoj dokumentaciji predviđena je izgradnja

retencija na uzvodnim dijelovima tokova – Brodić, Gata i Krbavica, koje bi osim smanjenja

ugroze od poplava ponornih zona povećale i sigurnost od poplava duž srednjih dijelova

vodotoka, što je posebno važno za prostor samog Brinja.


51

D. Letinačko polje

Podataka o plavljenju Letinačkog polja nema, načelno su slični problemi kao i u drugim

poljima, mada svakako manje izraženi.

Mala akumulacija (Lovačko jezero)

U gornjem dijelu vodotoka Brodić izgradnjom manje brane formirana je mala akumulacija

"Lovačko jezero". Obzirom na malu visinu brane i malu količinu akumulirane vode ne može

bitnije utjecati na hidrološki režim vodotoka i sustav zaštite od poplava.

4.1.5. UZROK

Uzroci poplava su premali protočni kapaciteti recipijenata, neuređeni ili slabo održavani

ponori kojima bi se značajan dio protoka uslijed oborina obilnijeg intenziteta mogao upustiti

u podzemlje. Oborine obilnijeg intenziteta javljaju se ožujku i travnju na prijelazu zimskog u

proljetno razdoblje te u rujnu, listopadu i studenome kod pojave dugotrajnih oborina viših

povratnih perioda.

Prema prostornoj razdiobi srednje godišnje količine oborina za područje Ličko – senjske

županije prikazanoj na Slici 4. vidljivo je kako se količina oborina na području Općine Brinje

kreće između 1000 i 1500 mm.

Slika 4. Karta izohijeta Ličko - senjske županije za razdoblje od 1961. do 1990.

Izvor: DHMZ


52

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI JE PRETHODIO VELIKOJ NESREĆI

Osnovna karakteristika vodotoka na području Općine Brinje je da su ponornice3, koje

vodu dobivaju iz brojnih stalnih i povremenih izvora smještenih u rubnom dijelu polja, kao i u

pravilu povremenim bujičnim tokovima na padinama brda oko polja. Druga bitna

karakteristika je ograničena upojnost ponora, što uzrokuje redovito poplavljivanje ponornih

zona i najnižih dijelova polja, a što bitno ograničava korištenje polja i ukupni razvoj područja.

Vodotoci su uređeni samo mjestimično, pretežno u naseljima, izgradnjom propusta,

zemljanih kanala, kineta te uređenjem ponora. Kapacitet tih građevina načelno osigurava

protočnost bez izlijevanja do velikih voda 20 godišnjeg povratnog razdoblja.

OKIDAČ KOJI JE UZROKOVAO VELIKU NESREĆU

Okidač nastanka poplave su obilne padaline. Poplave na području Općine Brinje nastaju

uslijed pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i ekstremnih

količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda.

Opis događaja

Kod jačih oborina većeg intenziteta bujični tokovi slijevaju se u krška polja (Brinjsko,

Crnačko i Stajničko). Obzira na činjenicu da je dio ponora reguliran njihova slaba propusna

moć rezultira povremenim ili trajnijim poplava. U svrhu izrade procjene rizika kao primjeri

mogućih scenarija u ovom dokumentu, obrađuju se scenariji sezonskih poplava

(najvjerojatniji neželjeni događaj) i poplava uzrokovanih velikim vodama 100 godišnjeg

povratnog perioda (događaj s najgorim mogućim posljedicama).

4.1.6. NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ

- Sezonske poplave

Najvjerojatniji neželjeni događaj podrazumijeva plavljenje Brinjskog, Stajničkog i Crnačkog

polja te djelomično Glibodolskog polja. Plavljenje navedenih područja javlja se svake godine.

Potok Krbavica koji protječe južnim rubom Brinjskog polja pojavom bujičnih voda se izlijeva i

poplavljuje okolne poljoprivredne površine, kuće u naseljima Hobari, Rajkovići i Lokmeri te

prometnice koje povezuju ista naselja.

Potok Brodić koji protječe kroz južni dio naselje Brinje (predio Vranići) te se u slučaju pojave

bujičnih voda može izliti i poplaviti. Poplavom će biti ugroženo 20 kuća (50 stanovnika) u

samom naselju Brinje kod propusta na prometnici Brinje - Lučani. Pritom će se poplaviti i

sama prometnica.

Potok Jabučica u slučaju pojave bujičnih voda može poplaviti područje uz prometnicu Brinje-

Letinac i samu prometnicu.

3 Ponornica je rijeka koja jednim dijelom ili cijelom svojom dužinom teče ispod površine zemlje, a

karakteristična je za krški sustav. Jedna od najpoznatijih hrvatskih ponornica jest Jaruga koja pripada slivu Stajičkog polja.


53

Potok Gata će u slučaju poplave i izlijevanja poplaviti središnji dio naselja Brinje te će biti

ugroženo 3 do 5 kuća (10 do 15 stanovnika), a poplaviti će i prometnica Brinje-Milakovići.

4.1.6.1.Posljedice


Obzirom na broj stanovnika ugroženih u slučaju poplave, posljedice po život i zdravlje ljudi

možemo okarakterizirati kao katastrofalne.

Tablica 28. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (br.stan) ODABRANO

1 Neznatne <0

2 Malene 0

3 Umjerene 0

4 Značajne 0-1

5 Katastrofalne 1> x

Gospodarstvo

Procjena posljedica na gospodarstvo izvršena je na temelju podataka o poplavama iz

prijašnjih godina:

- 13. i 14. travanj 2005. godine - procijenjena šteta od 613.598,00 kn na

poljoprivrednim površinama,

- 11. rujan 2007. godine - procijenjena šteta od 10.047.504,62 kn na infrastrukturi, te

poljoprivrednim površinama.

Tablica 29. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ

-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950

5. Katastrofalne > 4.367.950 x


Procjena na temelji na najvećim zabilježenim štetama od poplava prijašnjih godina u odnosu

na proračun Općine.

Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na

kritičnoj infrastrukturi i šteti na ustanovama i građevinama od javnog i društvenog značaja.


54

U slučaju navedene ugroze doći će do otežanog kretanja ili će se u potpunosti prekinuti

promet na cestovnim pravcima državnog, županijskog i lokalnog značaja.

Tablica 30. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku - oštećena kritična infrastruktura -

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ

-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718 x

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950

5. Katastrofalne >4.367.950

Ugroženi su društveni i gospodarski objekti u samom naselju Brinje koji se nalaze u

poplavnom području potoka Brodića i Gate.

Tablica 31. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku - štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja-


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718 x

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950


Napomena: Budući da ne postoje baze podataka koje povezuju cijene i vrijednosti kritičnih

infrastruktura te ustanova/građevina javnog i društvenog značaja podatak je nepouzdan

Tablica 32. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno-Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela – najvjerojatniji neželjeni događaj

KATEGORIJA KRITIČNA

INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1. x x x

2.

3.

4.

5.


55

4.1.6.2.Vjerojatnost događaja

Vjerojatnost događaja temelji se na podacima o pojavnosti poplava prethodno opisanih

razmjera u zadnjih 20 godina na području Općine. Plavljenje Brinjskog, Stajničkog i Crnačkog

polja javlja se svake godine ožujku i travnju na prijelazu zimskog u proljetno razdoblje te u

rujnu, listopadu i studenome uslijed oborina obilnijeg intenziteta.

Tablica 33. Vjerojatnost/frekvencija

KATEGORIJA VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO





5 Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće x

4.1.7. DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA

- Poplave izazvane velikim vodama 100 godišnjeg povratnog razdoblja

Događaj s najgorim mogućim posljedicama temelji se na elementarnoj nepogodi iz rujna

2007. godine izazvanoj velikim vodama reda veličine 100 godišnjeg povratnog razdoblja.

Ponori potoka Gate, Jabučice i Brodića uslijed oborina velikog intenziteta nisu mogli primiti

tolike količine vode te se ista razlijevala u okolinu, dok su se s okolnih brda slijevale dodatne

količine vode. Vrelo Maljkovac se izlijevalo od strane Lučana. Vodotečko polje je bilo puno i

iz tog dijela je voda odlazila u niže predjele, a napunila su se i polja u Jezeranama i Stajnici.

Najugroženija područja bili su naselja Rajkovići, Lokmeri i Hobari. Najgora situacija bila je u

Blažanima, gdje je razina vode dosegla visinu preko 80 cm. Poplavljeno je bilo između 150 i

200 kuća. Evakuirano je stanovništvo i životinje.

4.1.7.1.Posljedice


Posljedice na život i zdravlje ljudi se promatraju u odnosu se broj poginulog, ozlijeđenog i

trajno raseljenog stanovništva kao i na sve stanovnike koji su trenutno zahvaćeni

posljedicama poplave evakuirani i sklonjeni. Na području Općine Brinje uslijed navedene

ugroze poplavljeno je bilo između 150 i 200 kuća, odnosno 400 – 600 stanovnika je bilo

pogođeno posljedicama poplava. Određeni broj stanovnika je bio evakuiran.


56

Tablica 34. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (br.stan.) ODABRANO

1 Neznatne <0

2 Malene 0

3 Umjerene 0

4 Značajne 0-1

5 Katastrofalne 1> x

Gospodarstvo

Procjena na temelji najvećim zabilježenim štetama od poplava prijašnjih godina u odnosu na

proračun Općine.


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950

5. Katastrofalne >4.367.950 x


Procjena šteta se temelji na najvećim zabilježenim štetama od poplava prijašnjih godina u

odnosu na proračun Općine. Pojavom većih bujičnih voda na potoku Brodić, moguće je

izlijevanje i plavljenje u predjelu naselja Vranići, gdje se nalaze i rasklopno postrojenje 220

kv, trafostanica 220/35 kv te trafostanica 400/220/110 kv. Trafostanice u slučaju plavljenja

mogu prouzrokovati prekid u opskrbi električnom energijom. Dio stanovništva Općine koji se

snabdijeva vodom iz šterni, iste neće moći koristiti zbog zamućenja vode. Budući da postoji

opasnost od pojave zaraznih bolesti potrebno je izvršiti epidemiološko izviđanje poplavljenih

šterni od strane Zavoda za javno zdravstvo. Kod ekstremnih padalina dolazi do plavljenja

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji se nalazi stotinjak metara od poplavne zone

vodotoka Gata.

Tablica 36. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku-oštećena kritična infrastruktura


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950 x



57

Od značajnijih društvenih i gospodarskih objekata koji se nalaze na potencijalno

poplavljenom području Općine Brinje u ovoj varijanti plavljenja može se izdvojiti Kapela sv.

Vida u naselju Rajkovići.

Tablica 37. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku-štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770 x

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950

5. Katastrofalne > 4.367.950



Tablica 38. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodenih tijela-događaj s najgorim mogućim posljedicama


INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1.

2.

3. x

4. x x

5.


Vjerojatnost događaja temelji se na podacima o pojavnosti poplava prethodno opisanih

razmjera u zadnjih 20 godina na području Općine. Za događaj s najgorim mogućim

posljedicama vjerojatnost pojave određena je odgovarajućim povratnim razdobljem.





2 Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina x





58

4.1.8. PODACI, IZVORI I METODE IZRAČUNA

Prilikom opisa scenarija korišteni su podaci iz:

Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine

Brinje, rujan 2014.,

Općine Brinje (Jedinstveni upravni odjel),

Provedbenog plana obrane od poplava branjenog područja, Sektor E – Sjeverni

Jadran, Branjeno područje 25: Područje malog sliva Lika, Hrvatske vode, ožujak 2014.,

Popisa stanovništva 2011. godine.


59

4.1.9. MATRICE RIZIKA

Rizik: Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodnih tijela

Naziv scenarija:Poplave izazvane oborinama obilnijeg intenziteta

Ukupni rizik za poplavu izazvanu izlijevanjem kopnenih vodenih tijela – vrlo visok rizik

Najvjerojatniji neželjeni događaj

Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Događaj s najgorim mogućim posljedicama



60

4.2. POTRES


Naziv scenarija

Podrhtavanje tla uzrokovano potresom jačine 7 i 8o MCS LJESTVICE

Grupa rizika

Potres

Rizik

Potres

Radna skupina

Koordinator


Nositelj

Marijan Bardiovski

Izvršitelji

Josipa Pavlović

Ruža Blažanin

Alen Perković

4.2.2. UVOD

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni

potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski

potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. To je elementarna nepogoda uzrokovana

prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja

materijalnih dobara. Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a događaju

se stalno i bez prethodnog upozorenja.

Potresi imaju primarne i sekundarne učinke. Primarni učinci su rušenje zgrada, štete na

infrastrukturi, ljudi zarobljeni u srušenim zgradama, kvarovi komunalnih usluga, dok su

sekundarni učinci požari, poplave, klizanje tla, bolesti i dr.

Učestalost potresa na području Općine Brinje u posljednjih 125 godina

Učestalost potresa u Općini Brinje prema seizmološkim podacima Geofizičkog odsjeka

Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Zagreba u razdoblju između 1879. do 2003.

prikazana je u sljedećoj tablici:


61

Tablica 40. Učestalost potresa na području Općine Brinje

Općina Učestalost intenziteta potresa ºMSK

V VI VII VIII Brinje 10 2 1 0

Izvor: Seizmološka služba RH

Najčešće posljedice potresa su:

Materijalne štete - oštećenje ili potpuno uništenje infrastrukture, požari, pucanje

brana, odroni zemljišta i moguće poplave.

Ljudske žrtve - često je velik broj žrtava, naročito u blizini epicentra, u gusto

naseljenim područjima ili u područjima neadekvatne gradnje.

Javno zdravlje - prijelomi su najveći javnozdravstveni problem.

Opskrba vodom - ugrožena ili nemoguća zbog kolapsa sistema opskrbe, onečišćenja

izvorišta i promjena u vodenim tokovima.

Sekundarne ugroze - zbog poplava, onečišćene vode ili nepostojanja sanitarnih

uvjeta.

Detaljnija obrada MCS ljestvice je MSK (Medvedev - Sponheuera - Karnik) ljestvica koja je

podrobnije obrađena za potrebe graditeljstva i opisuje potencijalne učinke potresa različitog

stupnja na građevine. Pritom se rasponi stupnjeva MCS i MSK ljestvice u potpunosti

podudaraju. Sukladno tome u Tablici 41. dani su mogući učinci i efekti potresa prema

očekivanom stupnju MSK intenziteta potresa na građevine, materijalna dobra, okoliš i ljude.

Ovisno o povratnom periodu, na području Općine mogu se očekivati potresi intenziteta

između VI. i VII. stupnja (te potencijalno VIII. na užem sjeverozapadnom dijelu Općine), pa su

oni i prikazani:


62

Tablica 41. Efekti i učinci potresa ovisno o stupnju MSK ljestvice

UČINCI I EFEKTI POTRESA NA

Stupanj intenziteta

potresa GRAĐEVINE

MATERIJALNA DOBRA

OKOLIŠ LJUDE

VI. LAGANE ŠTETE

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od

neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i

građevinama od nepečene opeke i nabijene gline,

oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih

komada žbuke. Na pojedinim građevinama

(10%), oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) –

male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog

crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje

dijelova dimnjaka.

U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i

drugi stakleni predmeti. Knjige padaju s polica.

Moguće je pomicanje teškog

namještaja.

Mala zvona mogu zvoniti.

Domaće životinje bježe iz nastambi. U

pojedinim slučajevima u vlažnom tlu moguće su

pukotine širine do 1 cm.

Primjećuju se promjene izdašnosti

izvora i razine vode u

zdencima.

Trešnju osjete svi ljudi unutar građevina i na

otvorenom. Ljudi u

građevinama se uplaše i bježe na

otvoreno. Pojedinci gube

ravnotežu. B./Na pojedinim

građevinama (10%)od pečene opeke,

građevinama od krupnih blokova te one izgrađene

od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja

1.stupnja (lagana oštećenja) -sitne pukotine u

žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

VII. OŠTEĆENJA GRAĐEVINA


neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i


oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke

pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na

pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova

zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima

građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova

ispune.

Moguće je pomicanje teškog

namještaja.

Zvone velika zvona. Na

površini vode stvaraju se

valovi,voda se zamuti od izdizanja

mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i

izdašnost izvora.

U pojedinim slučajevima stvaraju se

novi, ili nestaju postojeći izvori

vode.

Ljudi se prestraše i

bježe u panici na otvoreno.

Mnogi se teško održavaju na

nogama. Trešnju osjete osobe koje se

voze u automobilu.


63

B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od

pečene opeke, građevinama od krupnih

blokova i montažnim građevinama, te one

izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom,

oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -

manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog


dijelova dimnjaka.

Pojedini slučajevi

klizišta na pješčanim ili šljunčanim obalama

rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na

cestama na strmim

kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. C./ Na mnogim

građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i

čeličnim skeletom, krupnopanelnim

građevinama i dobro građenim drvenim

građevinama, oštećenja 1.stupnja (lagana

oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih

komada žbuke.

VIII. RAZORNA OŠTEĆENJA GRAĐEVINA


neobrađenog kamena, seoskim građevinama i


oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova

građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima


ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) –

potpuno rušenje građevina.

Teži namještaj ponekad se pomiče.

Neke viseće svjetiljke su

oštećene. Kipovi i Spomenici se

pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću.

Ruše se kamene ograde i zidovi.

Pukotine u tlu dosežu i nekoliko

centimetara. Voda u

jezerima se muti. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad

se presušeni zdenci pune

vodom ili postojeći

presušuju. U mnogim

slučajevima mijenja se izdašnost

Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i

u automobilima

u pokretu.


64

B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od

pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene

od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja

2. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova

građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima


ispune.

izvora i razina vode u

zdencima.

C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s

armiranobetonskih i čeličnim skeletom, krupnopanelnim

građevinama i dobro građenim drvenim

građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) - manje

pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog


dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i

duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.


UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

x Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,

informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)




65



x Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

x Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

x Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x Nacionalni spomenici i vrijednosti

4.2.4. KONTEKST

Kao kontaktna zona između Jadranske platforme (Adrijatika) i vanjsko dinarskog pojasa

visokog krša (Dinarika), prostor Ličko-senjske županije pripada u seizmotektonski razmjerno

aktivna područja. Najveća koncentracija epicentara potresa nalazi se oko uzdužnog

velebitskog rasjeda. Kontaktno područje Velebita i Kapele nalazi se unutar područja

potencijalne seizmičnosti od 7 stupnjeva MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvice. Kao

rezultat tektonskih poremećaja u reljefu i geološkoj strukturi te ranijih seizmičkih aktivnosti

na ovom području data je generalna ocjena seizmičkih senzibiliteta prostora s veličinom

pretežito 6° MCS (uglavnom istočni dio Općine), te na manjim dijelovima područja 7° MCS

(zapadni dio Općine), te 8° MCS na dijelu Općine prema Senju (potez Brinje-Žuta Lokva-

Vratnik). Dakle, u seizmotektonskom pogledu, područje Općine kao kontaktna zona između

Jadranske platforme (Adrijatika) i vanjskodinarskog pojasa visokog krša (Dinarika) pripada u

razmjerno aktivna područja. Najveća koncentracija epicentara potresa nalazi se oko

uzdužnog velebitskog rasjeda, posebno u njegovu dijelu sjeverno od Starigrada, gdje se

granična ploha Jadranske platforme podvlači pod Dinaride.

Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a događaju se stalno i bez

prethodnog upozorenja. Na području Općine Brinje javljaju se relativno intenzivna tektonska

kretanja uz pojavu potresa jačine intenziteta VI.-VII. stupnja po MCS ljestvici.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od

475 godina, područje Općine Brinje spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,18-0,22 g,

gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2 (Slika 5.). Ovo ubrzanje odgovara potresu

između VII. i VIII. stupnja MCS ljestvice, čija je veza prikazana u Tablici 42.


66

Tablica 42. Veza između vrijednosti vršnog ubrzanja tla i MCS ljestvice

MCS stupanj potresa

VRŠNO UBRZANJE TLA

NAZIV POTRESA

OPIS POTRESA

(m/s2)

(JEDINICA GRAVITACIJSKOG

UBRZANJA, g)

VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07)g jak Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i

pomiču. Ljudi bježe na ulicu.

VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15)g vrlo jak Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova,

kućni zidovi pucaju.

VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30)g razoran Slabije građene kuće se ruše, a jače

građene oštećuju. Tlo puca.

IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55)g pustošni Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju

velike pukotine, klizišta i odroni zemlje.

Izvor: RGN fakultet

Slika 5. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje Općine Brinje, za povratni period 475 godina

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb


67

Gledajući povratni period od 95 godina na Karti potresnih područja RH može se vidjeti kako

se vršno ubrzanje tla na području Općine kreće između 0,08g i 0,12g, što bi odgovaralo

području između VI. i VII. stupnja MCS ljestvice, ovisno o dijelu Općine. Dio Karte za područje

Općine Brinje za povratni period od 95 godina je prikazan na Slici 6.

Slika 6. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za Općinu Brinje, za povratni period od 95 godina

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb

Na Slikama 5. i 6. prikazan je isječak Karte gdje su prikazana potresom prouzročena

horizontalna poredbena vršna ubrzanja površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom

bilo kojih 50 godina (za povratni period 475 godina), odnosno 10 godina (za povratni period

95 godina) očekuje s vjerojatnošću od 10%. Dakle, vrijednosti prikazane na karti odgovaraju

ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih 475 (odnosno 95) godina. Ubrzanja su

izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g.

Predviđeni intenzitet potresa koji može zadesiti područje Općine Brinje prema

seizmološkoj karti povratnog perioda od 500 godina je VII⁰ po MCS.


68

Slika 7. Seizmološka karta za povratni period od 500 godina, izradio V.Kuk, Geofizički odjel PMF Zagreb

Izvor: V. Kuk, PMF Zagreb, Geofizički odsjek

4.2.5. UZROK

Tektonski poremećaji u liosferi. Kretanje litosfernih ploča zbog subdukcije ili širenja

morskog dna.

Uzrok nastanka potresa na području Ličko-senjske županije povezan je s podvlačenjem

Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče u odnosu na Euro-

azijsku. Rasjedi kao potencijalne žarišne točke osim toga nastaju unutar pojedinih tektonskih

ploča kao posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori.

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI JE PRETHODIO VELIKOJ NESREĆI

Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na

površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar.


Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su

posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih

ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice

između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se

golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji

procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta,

koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. Republika Hrvatska nalazi se na Euroazijskoj ploči

koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i

Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od

lanca Verkojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjeatlantskog hrpta.

Brinje


69

Opis događaja

Zbog posljedica učinaka potresa na postojeće građevine i iskustveni podaci značajno su

se odrazili na razvoj i učestale promjene propisa za projektiranje konstrukcija. Posebna

pozornost je posvećena donošenju usuglašenih Europskih normi za projektiranje seizmičke

otpornosti, zahtjevi su propisani temeljem suvremenih istraživanja. Zahtjevi kojima

građevine moraju udovoljiti kako bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti su znatno

postroženi.

Obzirom na zahtjevnost propisa, konstrukcija mora udovoljiti temeljnim zahtjevima za dva

granična stanja. Prema zahtjevima graničnog stanja nosivosti (GSN), koje je povezano s

rušenjem ili nekim drugim oblicima konstrukcijskog sloma koja mogu ugroziti sigurnost ljudi,

materijalna i kulturna dobra, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena na način da se

odupre potresnom djelovanju bez djelomičnog ili cjelovitog rušenja zadržavajući

konstrukcijsku cjelovitost i nosivost nakon potresa. Konstrukcija može biti znatno oštećena,

ali mora zadržati izvjesnu bočnu čvrstoću i krutost, a vertikalni elementi moraju nositi

vertikalna opterećenja.

Prema zahtjevima graničnog stanja uporabljivosti (GSU), koje je povezano s oštećenjem

nakon kojeg specificirani uporabni zahtjevi više nisu ispunjeni, konstrukcija mora biti

projektirana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju koje ima veću vjerojatnost

pojave od proračunskog potresnog djelovanja, bez pojave oštećenja i njima pridruženih

ograničenja uporabe, troškova koji mogu biti nesrazmjerno veći od cijene same konstrukcije.

Očekuje se da će građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim

propisima zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima nosivosti

odnosno uporabljivosti.


Najvjerojatniji neželjeni događaj pretpostavlja nastanak potresa jačine VII stupnjeva MCS

ljestvice na području Općine Brinje.

Izračun procjene štete na stambenom fondu Općine Brinje izrađuje se uz sljedeće

pretpostavke:

- Potres jačine VII. stupnja MCS ljestvice je pogodio Općinu,

- Prema novoj Karti potresnih područja RH za PP 95 godina, cjelokupno područje

Općine Brinje nalazi se u području s vršnom akceleracijom od 0,10 – 0,15 g, odnosno

u intervalu od 0,98 – 1,47 m/s2,

- Trajanje potresa je 15 sekundi,

- Ukupan broj stanovnika je 3256,

- Ukupan broj stanova je 2059,


70

- U cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na

objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog

otpada koji bi nastao kod potresa VII. stupnjeva MCS, površinu zemljišta potrebnu za

deponiranje tolike količine otpada,

- U trenutku potresa se svi stanovnici nalaze u stambenim zgradama.


a) I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni



b) II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih

godina),

c) III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas),

d) IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do

danas),

e) V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do

danas).






45% zidane zgrade Tip I,

40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina),

10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas),

3% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina

do danas),

2% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina

do danas).

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 45% objekata što predstavlja oko 927 zidanih

objekata - stare jezgre.

Od tih 927 objekata:

- 8% ili 74 objekta neće imati nikakvih oštećenja,

- 10% ili 93 objekta imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete,

- 40% ili 371 objekat imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete,

- 35% ili 324 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete,

- 4% ili 37 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete,

- 3% ili 28 objekata biti će srušeno uz 100% građevinsku štetu.


71

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 40% ili oko 823

objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

Od tih 823 objekta:

- 50% ili 412 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 206 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 23% ili 189 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete,

- 2% ili 16 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete.

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 205 objekata.



- 25% ili 51 objekat će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 33% ili 68 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete,

- 2% ili 4 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete,

- 1% ili 4 objekta će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete.

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 3% ili 61 objekat.

Od tog 61 objekta:

- 5% ili 3 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 70% ili 43 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 25% ili 15 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete.

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 2% ili

41 objekat.

Od tog 41 objekta:


- 50% ili 21objekat će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,


Tablica 43. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa 7° MSK ljestvice ovisno o kategoriji građevina

RED. BROJ

STUPANJ OŠTEĆENJA

I II III IV V GRAĐEVINSKA

ŠTETA %

1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 39,00% 5,00% 30,00% 0,00%

2. neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00%

3. umjereno 40,00% 13,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00%

4. jako 35,00% 2,00% 2,00% 40,00%

5. totalno 4,00% 1,00% 62,00%

6. rušenje 3,00% 100,00%

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143 str.


72

Prognoza broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe –

moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i

građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati

specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana

jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema

formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

(1) (BPSZ) = A

n

i

B1

m

j

CD1

(2) (BDZ) = A

n

i

B1

m

j

CE1

gdje je:

BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba,

BDZ - broj duboko zatrpanih osoba,

A -ukupan broj osoba koje žive na nekom području,

B -postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj

stambenih zgrada određene gradske zone,

C -postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog

sustava,

D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu,

E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Tablica 44. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih

RED.BROJ STUPANJ OŠTEĆENJA POSTOTAK RANJENIH

POSTOTAK POGINULIH

D (%) E (%)

1 nikakvo - nema 0 0

2 neznatno 0 0

3 umjereno 1 0

4 jako 2 0,25

5 totalno 10 1

6 rušenje 100 20

Izvor: Aničić, Civilna zaštita I i II(1992)2


73

Tablica 45. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih

KATEGORIJA GRAĐEVINE

Stupanj oštećenja

I II III IV V

BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ

nikakvo nema

74 0 0 412 0 0 76 0 0 3 0 0 12 0 0

neznatno 93 0 0 206 0 0 51 0 0 43 0 0 21 0 0

umjereno 371 6 0 189 3 0 68 1 0 15 0 0 8 0 0

jako 324 10 1 16 1 0 4 0 0 - - - 0 - -

totalno 37 6 1 - 0 - 2 0 0 - - - - - -

rušenje 28 44 9 - 0 - - - - - - - - - -

UKUPNO 927 66 11 823 4 0 206 1 0 62 0 0 41 0 0

Izvor: Aničić, Civilna zaštita I i II(1992)2

Pritom je:

BZ – broj zgrada po kategoriji

BPZS – broj plitko i srednje zatrpanih osoba (odgovara broju ranjenih)

BDZ – broj duboko zakopanih osoba (odgovara broju poginulih)

Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba:

- 71 plitko i srednje zatrpanih osoba,

- 11 duboko zatrpanih osoba.

U daljnjem postupku plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija operativnih snaga

civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko

zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

Posljedice katastrofe po stanovništvo

Na području Općine Brinje se, sukladno statističkom praćenju te seizmološkim procjenama i

proračunima, razmatra mogućim potres do VII° MCS.

Naselja u Općini Brinje kao i samo sjedište Općine, naselje Brinje, uglavnom su izgrađena u

širinu prostora uz glavne prometnice. Prevladavaju uglavnom obiteljske kuće od kojih je

manji postotak starijih godišta izgradnje i slabije otpornosti obzirom na korišteni građevinski

materijal i način gradnje.


74

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VII° MCS izazvali bi sljedeće učinke:

- neznatno i umjereno oštećenje na 1066 objekata,

- jako oštećenje na 344 objekata,

- totalno oštećenje i rušenje na 67 objekata.

Ovi primarni kao i sekundarni učinci potresa imali bi sljedeće posljedice:

- broj plitko i srednje zatrpanih osoba 71,

- broj duboko zatrpanih osoba 11,

- prekid opskrbom struje, vode, plina, problemi u opskrbi i nedostatak hrane,

- pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u telekomunikacijama,

- psihoze, depresije i panike ljudi, gubitak sigurnog stambenog prostora i drugo.

Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja

Cjelokupno područje Općine Brinje pripada području ugroze potresom od VI.-VII.° MSK

ljestvice. U većoj ili manjoj mjeri biti će ugroženo cjelokupno stanovništvo Općine, a posebice

stanovništvo naselja Brinje koje ima najveću gustoću naseljenosti i najviše stanovnika. U

samom naselju bi bilo izloženo 1479 stanovnika. S obzirom da je ovo područje puno rjeđe

naseljeno od prosjeka, to predstavlja svojevrsnu olakotnu okolnost, jer kod potresa u pravilu

nastaju veće štete što je područje gušće naseljeno. No, potres očekivanog najjačeg

intenziteta imao bi obilježja velike nesreće za područje Općine. U otklanjanje posljedica

nužno će se morati uključiti šira društvena zajednica, a oporavak će biti dugotrajan.

Objekti na području Općine u kojima se okuplja veći broj ljudi

U naselju Brinje nalazi se osnovna škola sa sportskom dvoranom, dvije ordinacije opće

prakse, dvije ordinacije stomatološke prakse, knjižnica, crkva te prostori općinske uprave.

Budući da se u tim prostorima kreće i boravi veći broj građana u slučaju jačeg potresa moglo

bi biti i stradalih osoba (Tablica 46).

Tablica 46. Objekti na području Općine Brinje u kojima se okuplja veći broj stanovnika

Naziv objekta gdje može biti ugrožen veći broj

ljudi Broj osoba

Zgrada Općine Brinje 15

Osnovna škola Luke Perkovića Brinje 224 učenika i 27 nastavnika

Dječji vrtić Tratinčica 21 dijete i 3 odgajatelja

Crkva oko 100 osoba



75

Procjena količine građevinskog otpada

Prethodno navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu

građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada

važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti

privremeno pohranjen. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US

ArmyCorpsofEngineers (USACE).

Prethodno navedenim proračunom utvrđeno je da će u Općini Brinje doći do potpunog

rušenja i totalnog oštećenja kod 67 objekata. Kako su to uglavnom dvokatni (trokatni) objekti

u starom dijelu Općine, količina otpada se proračunava:

Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W * 15 m H ima:

(L*W*H)/0,02831685/27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog

otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(9*9*15)/0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = 400, 95 m3 otpada.

Za 67 objekata, ukupna količina građevinskog otpada iznosi 26 863,65 m3.

Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako

reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je:

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje

- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka)

- 15% metal.

Dakle, od ukupno 26 863,65 m3građevinskog otpada:

- 8 059,09 m3 će biti drvene građe,

- 7 897,91 m3 će biti gorivog raznog materijala,

- 8 085,96 m3 građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), te

- 820,68 m3 će biti otpadnog metala.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje

veličine 10 871,32 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati

u kartografe.

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili

ljudski životi, iz spasilačke prakse4 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon

potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (1 611,82 m3) od ukupne

količine otpada koji je nastao rušenjem, tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja

zbog spašavanja zatrpanih. Broj sati za spašavanje plitko i srednje zatrpanih osoba iznosi 142

sata, a za spašavanje duboko zatrpanih osoba potrebno je 220 sati. Broj spasitelja za 48 sati

spašavanja iznosi 23, a za 24 sata 45 spasitelja.

4 B. D. Phillips: Disasterrecovery


76

4.2.6.1.Posljedice



proračunima, kao najvjerojatniji razmatra potres do VII.º MCS.

Potres jačine VII.º MCS. imao bi sljedeće posljedice po život i zdravlje ljudi:


- broj duboko zatrpanih osoba 11.

U ukupne posljedice nisu uračunate osobe koje bi bilo potrebno evakuirati, zbrinuti te osobe

koje bi oboljele od psihoze i depresije.


1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1

5. Katastrofalne 1> x

Gospodarstvo

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VII.º MCS izazvali bi sljedeće učinke:



- totalno oštećenje i rušenje na 67 objekata.


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



Procjena se temelji na izračunu oštećenih objekata kritične infrastrukture i

ustanova/građevina javnog društvenog značaja.


77



-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950




-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950


Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture te ustanova/građevina javnog

društvenog značaja nisu uzete u obzir, sva kritična infrastruktura te ustanove/građevine su

izravno ugrožene od potresa.



Tablica 51. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Potres-Najvjerojatniji neželjeni događaj


INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1.

2.

3.

4.

5. x x x


78


Odabir scenarija odgovara potresnom djelovanju prema Karti potresnih područja s

prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 95 godina.










Događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavlja nastanak potresa jačine VIII

stupnjeva MCS ljestvice na području Općine Brinje.

Izračun procjene štete na stambenom fondu Općine Brinje izrađuje se uz sljedeće

pretpostavke:

- Potres jačine VIII. stupnja MCS ljestvice je pogodio Općinu,

- Prema novoj Karti potresnih područja RH za PP 475 godina, cjelokupno područje

Općine Brinje nalazi se u području s vršnom akceleracijom od 0,18-0,22 g, odnosno u

intervalu od 1,77 do 2,2 m/s2,

- Trajanje potresa je 15 sekundi,

- Ukupan broj stanovnika je 3256,

- Ukupan broj stanova je 2059,

- U cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na

objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog

otpada koji bi nastao kod potresa VIII. stupnjeva MCS, površinu zemljišta potrebnu za

deponiranje tolike količine otpada,

- U trenutku potresa se svi stanovnici nalaze u stambenim zgradama.


f) I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni



g) II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih

godina),

h) III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas),

i) IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do

danas),


79

j) V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do

danas).






45% zidane zgrade Tip I,

40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina),

10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas),

3% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina

do danas),

2% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina

do danas).

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 45% objekata što predstavlja oko 927 zidanih

objekata - stare jezgre.


- 8% ili 74 objekta neće imati nikakvih oštećenja,

- 10% ili 93 objekta imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete,

- 30% ili 278 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete,

- 45% ili 417 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete,

- 4% ili 37 objekta imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete,

- 3% ili 28 objekata biti će srušeno uz 100% građevinsku štetu.

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 40% ili oko 823

objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

Od ta 823 objekta:


- 25% ili 206 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 15% ili 124 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete,

- 10% ili 82 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete.

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 205 objekata.


- 15% ili 31 objekat neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 51 objekat će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 35% ili 72 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete,

- 17% ili 35 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete,


80

- 6% ili 12 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete,

- 2% ili 4 objekta biti će srušeno uz 100 % građevinske štete.

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 3% ili 61 objekta

Od tog 61 objekta:

- 5% ili 3 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 70% ili 43 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,


U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 2% ili

41 objekat.

Od tog 41 objekta:


- 20% ili 8 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 50% ili 21 objekat će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete,


Tablica 53. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa 8° MCS ljestvice ovisno o kategoriji građevina

RED. BROJ

STUPANJ OŠTEĆENJA

I II III IV V GRAĐEVINSKA

ŠTETA %

1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 15,00% 5,00% 15,00% 0,00%

2. neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 20,00% 6,00%

3. umjereno 30,00% 15,00% 35,00% 25,00% 50,00% 20,00%

4. jako 45,00% 10,00% 17,00% 15,00% 40,00%

5. totalno 4,00% 6,00% 62,00%

6. rušenje 3,00% 2,00% 100,00%

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143 str.

Prognoza broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe –

moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i

građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati

specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana

jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema

formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

(1) (BPSZ) = A

n

i

B1

m

j

CD1


81

(2) (BDZ) = A

n

i

B1

m

j

CE1

gdje je:

BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba,

BDZ - broj duboko zatrpanih osoba,

A -ukupan broj osoba koje žive na nekom području,

B -postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj

stambenih zgrada određene gradske zone,

C -postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog

sustava,

D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu,

E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Tablica 54. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih

RED.BROJ STUPANJ OŠTEĆENJA POSTOTAK RANJENIH

POSTOTAK POGINULIH

D (%) E (%)

1 nikakvo - nema 0 0

2 neznatno 0 0

3 umjereno 1 0

4 jako 2 0,25

5 totalno 10 1

6 rušenje 100 20 Izvor: Aničić, Civilna zaštita I i II(1992)2

Tablica 55. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih

KATEGORIJA GRAĐEVINE

Stupanj oštećenja

I II III IV V

BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ

nikakvo nema

74 0 0 412 0 0 31 0 0 3 0 0 6 0 0

neznatno 93 0 0 206 0 0 51 0 0 43 0 0 8 0 0

umjereno 278 4 0 124 2 0 72 1 0 15 0 0 21 0 0

jako 417 13 2 82 3 0 35 1 0 - - - 6 0 0

totalno 37 6 1 - - - 12 2 0 - - - - - -

rušenje 28 44 9 - - - 4 7 1 - - - - - -

UKUPNO 927 67 12 824 5 0 206 11 1 62 0 0 41 0 0

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2


82

Pritom je:

BZ – broj zgrada po kategoriji

BPZS – broj plitko i srednje zatrpanih osoba (odgovara broju ranjenih)

BDZ – broj duboko zakopanih osoba (odgovara broju poginulih)

Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba:



U daljnjem postupku plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija operativnih snaga

civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko

zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

Posljedice katastrofe po stanovništvo


proračunima, razmatra mogućim potres do VIII° MCS.

Naselja u Općini Brinje kao i samo sjedište Općine, naselje Brinje, uglavnom su izgrađena u

širinu prostora uz glavne prometnice. Prevladavaju uglavnom obiteljske kuće od kojih je

manji postotak starijih godišta izgradnje i slabije otpornosti obzirom na korišteni građevinski

materijal i način gradnje.

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VIII° MCS izazvali bi sljedeće učinke:



- totalno oštećenje i rušenje na 81 objektu.



- broj duboko zatrpanih osoba 13,

- prekid opskrbom struje, vode, plina, problemi u opskrbi i nedostatak hrane,

- pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u telekomunikacijama,

- psihoze, depresije i panike ljudi, gubitak sigurnog stambenog prostora i drugo.

Procjena količine građevinskog otpada

Prethodno navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu

građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada

važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti


83

privremeno pohranjen. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US

ArmyCorpsofEngineers (USACE).

Prethodno navedenim proračunom utvrđeno je da će u Općini Brinje doći do potpunog

rušenja i totalnog oštećenja kod 81 objekta. Kako su to uglavnom dvokatni (trokatni) objekti

u starom dijelu Općine, količina otpada se proračunava:

Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W * 15 m H ima:

(L*W*H)/0,02831685/27 = -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog

otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(9*9*15)/0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = 400, 95 m3 otpada.

Za 81 objekat, ukupna količina građevinskog otpada iznosi 32 609,46 m3.

Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako

reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je:

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje,

- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka),

- 15% metal.

Dakle, od ukupno 32 609,46 m3građevinskog otpada:

- 9 782,84 m3 će biti drvene građe,

- 9 587,18 m3 će biti gorivog raznog materijala,

- 9 815,45 m3 građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), te

- 3 423,99 m3 će biti otpadnog metala.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje

veličine 13 196,56 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati

u kartografe.

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili

ljudski životi, iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon

potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada (1 956,57 m3) od ukupne

količine otpada koji je nastao rušenjem, tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja

zbog spašavanja zatrpanih. Broj sati za spašavanje plitko i srednje zatrpanih osoba iznosi 166

sata, a za spašavanje duboko zatrpanih osoba potrebno je 260 sati. Broj spasitelja za 48 sati

spašavanja iznosi 27, a za 24 sata 53 spasitelja.


84

4.2.7.1.Posljedice



proračunima, razmatra mogućim potres do VIII.º MCS.





1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1


Gospodarstvo

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VIII.º MCS izazvali bi sljedeće učinke:



- totalno oštećenje i rušenje na 81 objekatu.


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



U Općini Brinje nalaze se osnovna škola, dječji vrtić, dvije ordinacije opće prakse, dvije

stomatološke ordinacije, crkva, prostori općinske uprave, ugostiteljski objekti te dr. Budući

da se u tim prostorima kreće i boravi veći broj građana u slučaju jačeg potresa moglo bi biti i

stradalih osoba.


85

Tablica 58. Popis objekata na području Općine Brinje u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi OBJEKT/PRAVNA OSOBA BROJ OSOBA

Zgrada Općine Brinje 15

Osnovna škola Luke Perkovića Brinje 224 učenika i 27 nastavnika

Dječji vrtić Tratinčica 21 dijete i 3 odgajatelja

Crkva oko 100 osoba

Tablica 59. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama-oštećena kritična infrastruktura-


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950




-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950


Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture te ustanova/građevina javnog

društvenog značaja nisu uzete u obzir, sva kritična infrastruktura te ustanove/građevine su

izravno ugrožene od potresa.



Tablica 61. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-Potres-Događaj s najgorim mogućim posljedicama


INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1.

2.

3.

4.

5. x x x


86


Odabir scenarija odgovara potresnom djelovanju prema Karti potresnih područja s

prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 475 godina.




1 Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe x






Prilikom izrade scenarija korišteni su podaci iz:


Brinje, rujan 2014.,

Aničić: Civilna zaštita I i II(1992),

Općine Brinje (dobiveni od Jedinstvenog upravnog odijela) ,

Popis stanovništva 2011. godine,

Karte potresnih područja RH za PP 475 godina,

Karte potresnih područja RH za PP 95 godina,

Potresno inženjerstvo, Darko Meštrović, Zagreb 2016.


87


Rizik: Potres

Naziv scenarija: Podrhtavanje tla uzrokovano potresom od 7 i 8 stupnjeva MCS

Ukupni rizik za potres – visok rizik

Najvjerojatniji neželjeni događaj Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika




88

4.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE


Naziv scenarija

Epidemija influence na području Općine Brinje

Grupa rizika

Epidemije i pandemije

Rizik

Epidemije i pandemije

Radna skupina

Koordinator


Nositelj

Marijan Bardiovski

Izvršitelji

Miranda Meter Vuković

Ana Manjerović

Željko Dasović

4.3.2. UVOD

Gripa je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u

zraku nastalim kašljanjem ili kihanjem zaražene osobe.

Virus gripe ili influence uzrokuje svake godine veći ili manji morbiditet uglavnom u zimskom

periodu u oblike epidemije. Gripa se manifestira teškim općim simptomima: visoka

temperatura (38-40oC) u trajanju 3-4 dana, glavobolja, bol u mišićima, drhtavica, umor,

slabost, iscrpljenost, kašalj, kihanje, začepljen nos, bolno grlo, sa mogućim komplikacijama

kao što su bronhitis, upala pluća i sl. , a moguć je i smrtni ishod. Bolest traje 7 – 10 dana, a

ponekad i duže.

Pandemija je širenje neke bolesti na veliko područje koja uzrokuje velik broj oboljelih i veliki

broj smrtnih slučajeva, prekid aktivnosti i ekonomske troškove. U današnje vrijeme širenje

gripe je mnogo lakše i mnogo brže nego u prošlosti i sposobna je da uzrokuje obolijevanje

svih dobnih skupina. Na području cijele Hrvatske, u tijeku pandemije 2009./2010. najveća

opterećenost u pandemiji bila je ona na zdravstvene službe dok su druge javne službe

uredno funkcionirale.


89


UTJECAJ SEKTOR

Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i




Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)



Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

x Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)


Nacionalni spomenici i vrijednosti

4.3.4. KONTEKST

Općina Brinje ima površinu od 358,20 km2 i 3 256 stanovnika koji žive u 12 naselja sa

ukupno 1 166 kućanstava. Klima na području Brinja je izrazito kontinetalna, te je zbog

temperaturnih inverzija ovo jedan od najhladnijih dijelova Hrvatke. Brinje je smješteno u

Brinjskom krškom polju, uz autocestu Zagreb – Split te na križištima DC 50 Žuta Lokva (D23)-

Otočac-Gospić-Gračac (D27) i DC 23 Duga Resa (D3)-Josipdol-Žuta Lokva-Senj (D8).

4.3.5. UZROK

Postoje tri tipa virusa gripe.

a) virus tipa A je najopasniji, napada mnoge ptice i sisavce, uzrokuje većinu bolesti u

čovjeka te je najizgledniji da stvori epidemiju,

b) virus tipa B napada ljude i ptice te isto može uzrokovati epidemije,

c) virus tipa C utječe samo na ljude i ne uzrokuje epidemije.

Virusi tipa A i B se stalno mijenjaju.

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI PRETHODI VELIKOJ NESREĆI

Iako epidemija influence može nastati u bilo koje doba godine, često sezona influence

počinje približavanjem hladnijih dana, odnosno zime kada se ljudi više nalaze u zatvorenom

prostoru, autobusima, slabo prozračenim poslovnim prostorom i drugim prostorima slabije

prozračenosti.


90


Virus gripe prenosi se kapljicama izbačenim tijekom kihanja i/ili kašljanja. Kada zdrava osoba

udahne virusom ispunjenu kapljicu, hemaglutinin na površini virusa se veže za enzime u

sluznici koji se nalaze u dišnom traktu. Enzim proteaza cijepa hemaglutinin na pola što

genetskom materijalu dozvoljava da uđe u stanicu i počne se množiti. Enzim proteaza je

brojna u dišnom i probavnom traktu te je zbog toga gripa uzrok bolesti dišnih putova.

Iznenadna i neočekivana genska mutacija virusa gripe te mogućnost brzog i povoljnog širenja

glavna je pretpostavka kao okidač za nastanak pandemije koja se u bilo kojem trenutku može

pretvoriti u događaj katastrofalnih razmjera. Percepcija javnosti i zdravstvenih djelatnika o

ozbiljnosti pandemije i učinkovitosti cjepiva znatno utječe na odaziv stanovništva na

cijepljenje.

Posebnog lijeka za gripu nema. Preporučeni tretman se obično sastoji od odmora i uzimanja

mnogo tekućine. Cjepivo za gripu se sastoji od oslabljenih ili mrtvih virusa gripe ili dijelova

mrtvih virusa. Antigeni u cjepivu stimuliraju imunosni sustav da proizvede antitijela protiv

tog soja te ga u ranom stadiju prepoznaje, napada i uništava. Tipično cjepivo za gripu sadrži

antigene triju sojeva virusa, dva soja tipa A i jedan soj tipa B, pri čemu u zdravih osoba

smanjuje rizik od gripe za 70 – 90 %. 5

Cijepljenje je najbolji način zaštite od gripe i njenih komplikacija, a ono se posebno

preporuča osobama s povećanim rizikom od nastanka komplikacija u slučaju infekcije gripom

ili bliskim kontaktima rizičnih skupina, a to su:

- zdravstveni djelatnici,

- osobe koje su profesionalno ili privatno u kontaktu s osobama koje pripadaju rizičnim

skupinama te im lako mogu prenijeti infekciju,

- izrazito pretili ljudi (indeksa tjelesne mase većeg od 30),

- trudnice,

- roditelji i druge osobe u bliskom kontaktu s djecom mlađom od 6 mjeseci jer se ona ne

mogu cijepiti protiv gripe,

- osobe starije od 65 godina,

- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira

na dob, uključujući i djecu),

- osobe svih životnih dobi s metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes,

- osobe svih životnih dobi s anemijom ili hemoglobinopatijom,

- osobe svih životnih dobi s oslabljenim imunološkim sustavom (zbog bolesti ili lijekova),

uključujući i HIV pozitivne osobe.

5 Izvor: Gripa-wikipedija


91

Opis događaja

Informacije o pandemijskim sojevima gripe bit će poznate prije pojave prvih slučajeva

bolesti u Europi. Pojava prvih slučajeva bolesti bila bi povezana s osobama turistima,

putnicima koji su u kontaktu s uzročnikom bolesti došle izvan granica Hrvatske. Prema

iskustvenim podacima broj oboljelih je najveći u mlađim dobnim skupinama, za razliku od

sezonske gripe koja pogađa stariju populaciju. Uloga zdravstvenog sustava je ključna u

epidemiološkom i kliničkom praćenju gripe. Na temelju rezultata praćenja gripe donose se i

provode protuepidemijske mjere i liječenje kojima će se smanjit rizik od daljnjeg širenja

pandemijskog virusa te time smanjiti smrtnost stanovništva.


U ovom scenariju se razmatrala pojava epidemije influence starim virusom, s kojim je

stanovništvo prethodno bilo u kontaktu. Za liječenje oboljelih kao i u prevenciji gripe

potrebno je osigurati dovoljne količine lijekova i medicinske opreme. Prema podacima iz

Dopisa Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, od 26. lipnja 2017. godine, u

periodu 2016./2017. godine na području Općine Brinje, nije zabilježen niti jedan slučaj

oboljenja od gripe.

4.7.6.1.Posljedice



1. Neznatne <0 x

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1

5. Katastrofalne 1>

Gospodarstvo

Posljedice epidemije influence rezultiraju smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva te

povećanjem troškova zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih

mjera u cilju suzbijanja kao i sprječavanja nastavka širenja epidemije. Obzirom da nije

zabilježen niti jedan slučaj oboljenja od gripe, osim uobičajenih troškova u prevenciji

oboljenja od gripe nije bilo. Uz navedeno, nije bilo troškova u odvijanju proizvodnih procesa.


92


U uvjetima pojave virusa gripe znatnija oštećenja objekata kritične infrastrukture te štete

odnosno gubici na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju.

Napomena:Obzirom da navedena epidemija influence neće predstavljati ugrozu kritičnoj

infrastrukturi te ustanovama/ građevinama od javnog i društvenog značaja, podaci neće biti

tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz matrice.







3 Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina x




U ovom scenariju se razmatrala pojava epidemije influence novim virusom, s kojim

stanovništvo prethodno nije bilo u kontaktu, pri čemu se može očekivati veći morbiditet i

smrtnost. Procjenjuje se da bi od novog virusa gripe oboljelo oko 150 stanovnika Općine

Brinje. Za liječenje oboljelih kao i u prevenciji gripe potrebno je osigurati dovoljne količine

lijekova i medicinske opreme.

Vrhunac gripe očekuje se u siječnju i veljači dok se znatniji pad oboljelih možemo najaviti tek

za ožujak.

4.7.7.1.Posljedice


U slučaju pojave novog virusa gripe predviđa se rast broja terminalno oboljelih više nego

inače, posebice u ranjivijim skupinama društva. Očekuje se 150 ugroženih osoba u Općini

Brinje, veći broj bolovanja kod radno aktivnog stanovništva te više kod ranjivih skupina

stanovništva (oko 5 % ukupnog broja stanovnika).


93


1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1


Gospodarstvo

Posljedice epidemije influence rezultiraju smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva te

povećanjem troškova zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih

mjera u cilju suzbijanja kao i sprječavanja nastavka širenja epidemije u pandemiju. Na

području Općine Brinje zaposlene su 702 osobe u rasponu od 15 do 75 i više godina starosti.

Prosječan iznos novčane naknade po danu bolovanja iznosi 145,00 kuna6. Procjenjuje se da

bi na bolovanje zbog gripe otišlo 70 radno aktivnih osoba, sa prosječnim trajanjem bolovanja

od 15 dana, što u konačnici rezultira sa 152.250,00 kuna troškova. Uz gore navedene

troškove treba pribrojiti i troškove koji su nastali zbog otežanog odvijanja proizvodnog

procesa te troškovi provođenja preventivnog cijepljnja.


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590 x

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



U uvjetima pojave novog virusa gripe znatnija oštećenja objekata kritične infrastrukture te

štete odnosno gubici na građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju.

Napomena:Obzirom da navedena epidemija influence neće predstavljati ugrozu kritičnoj

infrastrukturi te ustanovama i građevinama od javnog i društvenog značaja, podaci neće biti

tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz matrice.

6 Izvor: Procjena rizika od katastrofa za RH


94











Prilikom opisivanja scenarija korišteni su podaci iz:


Brinje, rujan 2014.

Zavoda za javno zdravstvo Ličko – senjske županije,

Wikipedija,

Ministarstvo zdravstva,

Procjene rizika od katastrofa za RH,

Pravilnika o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti („Narodne

novine“ broj 153/09),.

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/19637/Gripa-ili-influenca.html


95


Rizik: Epidemije i pandemije

Naziv scenarija: Epidemija influence na području Općine Brinje

Ukupni rizik za epidemije i pandemije – Umjeren rizik

Najvjerojatniji neželjeni događaj Život i zdravlje ljudi


Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo


96

4.4. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA


Naziv scenarija

Ispuštanje maksmalne količine opasnog medija iz autocisterne

Grupa rizika

Tehničko - tehnološke nesreće s opasnim tvarima

Rizik

Industrijske nesreće

Radna skupina

Koordinator


Nositelj

Marijan Bardiovski

Izvršitelj

Alen Perković Josipa Pavlović Ruža Blažanin

4.4.2. UVOD

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije

opasne tvari koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili

namjerne diverzije.

Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u

veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji.

Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji

mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na

stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja

katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom

položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Na području Općine Brinje nalazi se nekoliko postrojenja/objekata u kojima se skladište,

koriste ili proizvode opasne tvari (zapaljive, eksplozivne, toksične), čije nekontrolirano

izlaženje u okoliš može izazvati lakše ili teže posljedice za ljude, okoliš i materijalna dobra.


UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i






97

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)


x Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)



4.4.4. KONTEKST

Od značajnijih postrojenja/objekata na području Općine Brinje u kojima se skladište,

koriste ili proizvode opasne tvari nalaze se tri benzinske postaje: BP Brinje smještena u

samom naselju Brinje te BP Brinje Istok i BP Brinje Zapad, smještene na autocesti A1 Zagreb

– Split. Sve tri benzinske postaje u vlasništvu su INA-e d.d.

Osim benzinskih postaja, na području Općine određene količine opasnih tvari skladište Dom

zdravlja Otočac-Ambulanta Brinje, Zgrada Općine Brinje te Autocesta A1, HAC d.o.o., COKP

Brinje.

Tablica 68. Lokacije i objekti pravnih osoba na području Općine Brinje u kojima su uskladištene ili koje rukuju opasnim tvarima s količinama i vrstom opasnosti

Red

broj

Naziv pravne

osobe

Vrsta

(naziv)

opasne

tvari

Količina

opasne

tvari na

lokaciji

Način

skladištenj

a opasne

tvari

Indeks

opasnost

i „D“

Vrsta

opasnosti

Maksimal

ni doseg

učinka

1.

Općina Brinje,

zgrada jedin.

lokalne samoupr.

Frankop. 33

Lož ulje 5,5 m³

Spremnik u

građevini -

nadzemni

D=2 eksplozija,

požar 20 m

2.

INA d.d. Zagreb

PJM Gospić BP

Brinje,

Frankopanska 133

Eurodizel

BS 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

- podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

Eurosuper

BS 95 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

Eurodizel

BS Class 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m


98

podzemni

LU EL 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

UNP u

bocama

max 100

kom D=4

eksplozija,

požar, oblak

toksičnog

plina,

461 m

3.

INA d.d Zagreb

PJM Gospić BP

Brinje Istok

(Autocesta A1)

Eurodizel

BS 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ES BS 95

Class 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ED BS Class 20 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ES BS 95

Class 20 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ED BS Class 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ES BS 95

Class 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

EL LU lož 10 m³ Spremnik

na D=3 eksplozija,

požar, 461 m


99

ulje otvorenom

–

podzemni

ispuštanje

4.

HAC d.o.o. COKP

Brinje (Autocesta

A1)

Diesel

gorivo,

eurodizel

17,2 t

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=2 požar,

ispuštanje 10 m

Dizelsko

gorivo,

eurodizel

8,5

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=2 požar,

ispuštanje 10

Lož ulje 21,5 t

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=2 požar,

ispuštanje 10 m

5.

INA d.d Zagreb

PJM Gospić BP

Brinje Zapad

Eurodizel

BS 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ES BS 95

Class 50 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ED BS Class 20 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ES BS 95

Class 20 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

ED BS Class 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m


100

podzemni

ES BS 95

Class 30 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

EL LU lož

ulje 10 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=3

eksplozija,

požar,

ispuštanje

461 m

6.

Dom zdravlja

Otočac,

Ambulanta Brinje,

Trg J.V.

Podkapelskog 6

EL LU lož

ulje 10 m³

Spremnik

na

otvorenom

–

podzemni

D=2 požar 500 m²

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Ličko – senjske županije, listopad 2014.

4.4.5. UZROK

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust

djelatnika, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati

opasnost te može doći do povezivanja u uzročno posljedični lanac događaja koji, iako svaki

sam za sebe ne predstavlja dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja

događaja predstavljaju realnu opasnost.

Mogući uzroci nesreće:

- ljudski faktor

o nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari, pretakanja i sl.,

o nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom održavanja postrojenja,

o rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način.

- poremećaji tehnološkog procesa

o procesni ili drugi poremećaj procesnih uvjeta i sigurnosne opreme spremnika

(električna oprema, odušci, cjevovodi, i sl.),

o oštećenje spremnika uslijed korozije, zamora materijala, lošeg brtvljenja i sl.,

o kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za pretovar.

- namjerno razaranje

o organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, psihički nestabilne osobe oštećenje

spremnika uslijed korozije, zamora materijala, lošeg brtvljenja i sl.,


101

- dominoefekt

o događaj izvan područja postrojenja.

- vanjski uvjeti, prirodne nepogode jačeg intenziteta

o požar, potres, olujno i orkansko nevrijeme, poledica/led, erozija tla/odron,

munja/elektrostatički izboj, vanjsko opterećenje/snježni nanosi/led, tlak, temperatura

(visoka ili niska).

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI JE PRETHODIO NESREĆI

Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih

neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim

procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne)održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili

prirodne nepogode dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. Tvar kojoj je temperatura

ključanja viša od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formirajući lokvu na tlu

te nastaje oblak pare koji se širi atmosferom.


Okidač nesreće je istjecanje benzina prilikom pretakanja goriva iz autocisterni u spremnike

benzinske postaje, u određenom roku na površinu, nastanak eksplozivnih para sa zrakom i

zapaljenje na lokaciji.

Opis događaja

Benzinska postaja Brinje nalazi se u naselju Brinje na državnoj cesti D-23 Duga Resa –

Senj. Zapadno od BP na udaljenosti 100 m nalazi se obiteljska kuća s ugostiteljskim objektom

i pekarom. Istočno od BP na udaljenosti 100 m nalaze se obiteljske kuće. Prostor benzinske

postaje je sa sjevera omeđen prometnicom D-23, dok se s druge strane prometnice dalje na

sjever prostiru livade. Južno od BP također se nalaze livade. U neposrednoj blizini nema

objekata niti postrojenja koja bi mogla izazvati domino efekt. Površina BP je 70 m2, od čega

50 m2 čini prodavaonica, a 20 m2 natkriveni prodajni prostor.

Na lokaciji su instalirana 4 podzemna spremnika goriva. Spremnici goriva smješteni su sa

zapadne i istočne strane objekta prodavaonice. Spremnici su jednostijeni i ukopani u zemlju,

a teren iznad spremnika je zatravljen. Svaki pojedini spremnik (2 spremnika po 30 000 L, 2

spremnika po 50 000 L) ima vlastiti šaht, zaključan lokotom i označen prema vrsti goriva koje

se nalazi u spremniku. Kod izlaza s benzinske postaje na istočnoj strani od objekta

prodavaonice benzinske postaje instaliran je VZ uređaj. Prostor za smještaj boca za UNP

nalazi se na istočnoj strani od prodavaonice benzinske postaje. Tamo se nalazi 5 kaveza sa po

20 boca UNP-a (veličina 10 kg i 7,5 kg).


102

Tablica 69. Maksimalne količine pojedinih opasnih tvari u BP Brinje

Spremnik Vrsta

spremnika Trgovački naziv

opasne tvari

Nazivni kapacitet

spremnika (m3)

Maksimalna količina

opasne tvari (L/kg)

Indeks opasnosti

"D"

Moguće posljedice

S-1 podzemni Eurodizel BS 50 48500/40740 3 ozbiljne

S-2 podzemni Eurosuper BS 95 50 48500/36253 3 ozbiljne

S-3 podzemni Eurodizel BS Class 30 29100/24444 3 ozbiljne S-4 podzemni LU EL 30 29100/24444 3 ozbiljne

UNP u bocama max 100 kom. Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća BP Brinje

Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama je zbog primjene propisanih mjera

zaštite kako u gradnji benzinskih postaja tako i kod postupanja sa opasnim tvarima vrlo mala.

Najveća vjerojatnost za nastanak akcidenta postoji kod pretakanja goriva iz autocisterni u

spremnike benzinskih postaja.


- Ispuštanje maksimalne količine opasnog medija iz autocisterne i nastanak požara

Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva ispuštanje goriva iz spremnika autocisterne

kapaciteta 30 m3 i spojne cijevi promjera 120 mm, zapaljenje para benzina iz lokve i nastanak

požara na lokaciji. U vremenskom razdoblju od 60 sekundi količina prolivene mase goriva

iznosi 2 314 kg. Količina ishlapljene mase goriva iznosi 221 kg, dok zaostale u lokvi 2 093 kg.

Radijus lokve je 13 m s dubinom od 1 cm. S pretpostavkom da curenje goriva nije spriječeno,

u vremenskom razdoblju od 600 sekundi količina prolivene mase goriva povećava se na 20

093 kg, ishlapljene mase na 9 513 kg te zaostale u lokvi na 10 580 kg. Radijus lokve je 33 m s

dubinom od 1 cm. Ishlapljena masa goriva stvara u zraku oblak koji šireći se poprima sljedeće

karakteristike

Tablica 70. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva

Vrijeme (s) Udaljenost niz

vjetar (m) Koncentracija

(ppm) Brzina (m/s)

Gustoća oblaka (kg/m3)

60 24 25920 0,39 1,23

638 490 645 1,11 1,18 Izvori: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća BP Brinje, BP

Brinje Istok i BP Brinje Zapad


103

Slika 8. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE, 50DGE

Do zapaljenja stvorene lokve benzina, ovisno o udaljenosti od izvora curenja i vremenskom

intervalu, može doći u dva slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve. Scenarij ranog

požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na početku ispuštanja zapaljive tvari i tijekom

širenja lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula najveći promjer

(Tablica 71).

Tablica 71. Rani i kasni požar lokve benzina

Dužina

plamena (m)

Kut plamena (°)

Područje utjecaja za 2

kW/m2


kW/m2


kW/m2

Rana eksplozija

41 24 60 35 19

Kasna eksplozija

65 18 124 68 37

Izvori: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća BP Brinje, BP

Brinje Istok i BP Brinje Zapad


104

Slika 9. Zona ugroženosti za kasni požar lokve

4.10.6.1.Posljedice


Obzirom da do nesreće može doći samo tijekom punjenja spremnika kada je postaja

zatvorena i ne pruža usluge, unutar zone ugroženosti naći će se samo djelatnici benzinske

postaje.


1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1


Gospodarstvo

Procjenjuje se da bi šteta nastala u ovom slučaju bila manja od 0,5% proračuna Općine i te se

može smatrati zanemarivom, stoga se neće prikazati tablično i putem matrice.


Obzirom da analizirana industrijska nesreća neće predstavljati ugrozu ustanovama i

građevinama od javnog i društvenog značaja, podaci neće biti tablično prikazani te se neće

uračunavati u prikaz matrice.


105

Tablica 73. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijama - oštećena kritična infrastruktura -


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590 x

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



infrastruktura te podatak je nepouzdan











- Ispuštanje maksimalne količine opasnog medija iz autocisterne i nastanak eksplozije

U slučaju da istjecanje goriva i širenje oblaka para nije bilo moguće zaustaviti dolazi do

eksplozije (događaj s najgorim mogućim posljedicama). Masa goriva koja pritom izgara je

2.003 kg (TNT model, 10%). Zona udarnog vala za 0,07 bara iznosi 255 m, za 0,24 bara 164 m,

a za 1,55 bara 135 m.


106

Slika 10. Zona udarnog vala kod ispuštanja maksimalne količine opasnog medija iz autocisterne i nastanak eksplozije

U slučaju pucanja pregrijanog spremnika autocisterne dolazi do stvaranja vatrene lopte koja

se diže u zrak i intenzivno zrači toplinsku energiju. Ukoliko se proračun radi za ukupnu

količinu, rezultati su sljedeći:

- radijus vatrene lopte 84 m,

- visina 167 m,

- trajanje 13 s.

Radijus zone ugroženosti za 2 kW/m2 snage toplinskog zračenja je 461 m. Za trajanje

izloženosti od 20 s, letalitet za nezaštićene osobe je 1,15%, a zahvaćena površina 85 375 m2.

4.10.7.1.Posljedice

Unutar zone ugroženosti uz djelatnike benzinske postaje, stanovnike okolnih kuća, ugroženi

bi bili i putnici u vozilima zatečenim uslijed nesreće na državnoj prometnici D-23.



1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1



107

Gospodarstvo


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950 x



Obzirom da obrađena industrijska nesreća neće predstavljati ugrozu ustanovama od javnog i

društvenog značaja, podaci neće biti tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz

matrice. Šteta nastala na kritičnoj infrastrukturi vezana je uz mogućnost oštećenja

prometnice D-23.



-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770 x

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



infrastruktura podatak je nepouzdan











108



Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za

Općine Brinje, rujan 2014.,

Operativnih planova zaštite i spašavanja pravnih subjekata,

Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Ličko –

senjske županije, listopad 2014.,

Popisa stanovništva 2011.godinu, Državni zavod za statistiku,

Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,

Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća BP Brinje, BP Brinje Istok i BP Brinje Zapad,

Korišteni računalni program:

ALOHA Software 5.4.7. (CAMEO)

Korišteni izvori i metode:

Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim

nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, IAEA, BEČ, 1993.,

Opće smjernice za programe upravljanja rizicima (40-CFR-68) Agencije za zaštitu

okoliša SAD-a (EPA - EnvironmentalProtectionAgency),

Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (“Narodne Novine”,

br. 44/14,31/17 i 45/17).


109


Rizik: Industrijske nesreće Scenarij: Ispuštanje maksmalne količine opasnog medija iz autocisterne

Ukupni rizik za potres – vrlo visok rizik

Najvjerojatniji neželjeni događaj Život i zdravlje ljudi Društvena stabilnost i politika




110

4.5. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE – EKSTREMNE TEMPERATURE

4.5.1. NAZIV SCENARIJA Naziv scenarija

Pojava toplinskog vala na području Općine Brinje

Grupa rizika

Ekstremne vremenske pojave

Rizik

Ekstremne temperature

Radna skupina

Koordinator


Nositelj

Marijan Bardiovski

Izvršitelji

Ruža Blažanin

Alen Perković

Marija Vranić

4.5.2. UVOD

Toplinski valovi danas predstavljaju sve veću opasnost za stanovništvo, uzrokujući

zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva te zbog toga predstavljaju

javnozdravstveni problem. Globalno zatopljenje kao posljedica klimatskih promjena moglo bi

povećati učestalost toplinskih valova na području Općine Brinje. Posebno ugrožene skupine

društva su mala djeca, kronični bolesnici, starije i nemoćne osobe, osobe koje rade na

otvorenom prostoru (građevinski radnici, osobe zadužene za održavanje cesta i javnih

površina i sl.). Nepovoljan učinak mogu uzrokovati toplinski valovi koji traju dulje vrijeme.


UTJECAJ SEKTOR


informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizaulnih medijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)


Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)



Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni

materijali)




111

4.5.4. KONTEKST

Na području Općine Brinje zastupljena je kontinentalno – planinska klima koja se

odlikuje hladnim i dugim zimama s mnogo snijega i veoma kratkim i sušnim ljetima. Kišni

periodi su dugi, ljeta su uglavnom suha, a ljetne temperature dosta niske (posebno noću).

Tablica 79. Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala UGROŽENE SKUPINE DRUŠTVA BROJ

STANOVNIKA

Djeca (0-4) godina 118

Osobe starije od 60 godina 1105

Poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo 59

Građevinarstvo 186

Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći

druge osobe

830

UKUPNO 2 298

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

Broj osoba koji je ugrožen od toplinskog vala na području Općine Brinje je veći od

procijenjenog obzirom da u procjenu nisu uračunate osobe koje će se u periodu toplinskog

vala nalaziti u Općini, a dolaze iz drugih sredina.

4.5.5. UZROK

Uzrok pojave toplinskih valova je utjecaj povišenog tlaka zraka i prostrane anticiklone.

Temperatura zraka se mjeri na visini od 2 metra iznad tla. Ona se mijenja tijekom dana i

tijekom godine. Dnevni hod temperature zraka ovisi o dobu dana, veličini i vrsti naoblake i

može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka ili pri termički

jako izraženim vjetrovima. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je

dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije, definira se kao ljetna temperatura

zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko

praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno

vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili

sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u

hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog

vremenskog obrasca tog područja.

Klimatske promjene na globalnoj razini dovode do promjena u okolišu s posljedicama na

ljudsko zdravlje. Indirektni utjecaj klimatskih promjena na život ljudi se očituje u usjevima

hrane i dostupnost pitke vode.


112

Slika 11. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (oC) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. – 1990. godine za Hrvatsku za veljaču 2016. godine

Izvor: Praćenje i ocjena klime u 2016. godini

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI PRETHODI VELIKOJ NESREĆI

Osjetljivost ljudi na velike temperaturne razlike nije prilagođena. Poseban šok na ljudski

organizam stvaraju hladniji dani u ljetnim mjesecima, nakon čega slijedi nagli skok visokih pa

i ekstremnih temperatura. Visoke temperature izuzetno su opasne za određene skupine

stanovništva. Prvenstveno su to mala djeca, starije osobe, pretili i kronični bolesnici,

posebno srčano-žilni, plućni i psihički bolesnici. Uzimanje nekih lijekova može povećati

osjetljivost na visoke temperature. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti mogu smanjiti

znojenje, koje nam je nužno za rashlađivanje, a diuretici (za izlučivanje tekućine), mogu

dovesti do smanjene količine znoja i dehidracije. Visoke temperature i izlaganje suncu mogu i

kod zdravih osoba izazvati razne tegobe, od onih izravnih, kao što su sunčanica i toplotni

udar, do neizravnih, kao što su dehidracija i opće loše stanje. Općenito, pri višim

temperaturama javlja se umor, tromost, težina u cijelom tijelu, pospanost, dekoncentracija i

otežano disanje.

Porast temperature zraka vrlo je često praćen i visokim postotkom vlage u zraku što

dodatno otežava prilagodbu organizma na visoke temperature. Zdravstveni problemi


113

uzrokovani visokim temperaturama javljaju se kada organizam više nije u mogućnosti

održavati normalnu tjelesnu temperaturu7.


Zbog razlika u temperaturi zraka (nagli pad ili nagli rast) ljudski organizam ulazi u stanje šoka

odnosno tzv. toplotnog udara. Ignoriranje upozorenja o pojavi toplinskih valova značajno

utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Ne provođenje pravovremenih

mjera zaštite rezultira simptomima toplotnog udara kod stanovništva te stočnog fonda i

propadanja uroda. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u

zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog

prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.

Velika količina vlage u zraku opasna je kako za ljudski, tako i za životinjski organizam jer

sprječava isparavanje vode s kože što je važno za hlađenje organizma. Također, nagli izlasci iz

previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila dovode do stanja šoka organizma radi

prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature.

7Izvor: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Sveučilišni diplomski studij sestrinstva, AndreaGurović, Utjecaj toplinskih

valova na zdravlje populacije, diplomski rad, Zagreb 2016.


114

Slika 12. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za Hrvatsku za ljeto 2016. godine ( lipanj – kolovoz)

Izvor: Praćenje i ocjena klime u 2016. godini

Opis događaja

Toplinski valovi uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Veoma je važno

pravovremeno prepoznati simptome toplotnog udara te što prije započeti sa hlađenjem

tijela: hladni oblozi, prskanje vodom, hlađenje klima uređajem/ventilatorom.

Kako bi se građani što bolje zaštitili uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine

koji se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature

zraka za tekući dan i sljedeća četiri dana, Državni hidrometeorološki zavod objavljuje

upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: 8

a) Nema opasnosti,

b) Umjerena opasnost,

c) Velika opasnost,

d) Vrlo velika opasnost.

8 Izvor: DHMZ


115

Preventivne mjere

Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova, te su zbog

toga veoma bitne preporuke za zaštitu od velikih vrućina. Neke od preporuka za zaštitu od

velikih vrućina su: rashlađenje privatnih i poslovnih prostorija, sklanjanje od vrućine, unos

dovoljne količine tekućine i dr.


Toplinski val nastaje neočekivano, bez prethodnih najava. Ova klimatska pojava može se

dogoditi najvjerojatnije jednom godišnje sa velikom opasnošću te maksimalnom

temperaturom zraka iznad, 37,1oC ili s minimalnom temperaturom zraka od 17oC u trajanju

od najmanje dva dana. Tada nastupa period utjecaja na zdravlje najugroženijih odnosno

ranjivih skupina stanovništva. Toplinski val veoma utječe na ljudsko zdravlje.

Termoregulacijski mehanizam zdravih osoba je u stanju prilagoditi uvjetima okoline, ali za

rizične skupine mogućnost prilagođavanja je niža. U trenutku kada se vanjska temperatura

zraka približi tjelesnoj tijelo se hladi isparavanjem. Izlaganje organizma visokim

temperaturama zraka pogađa mnoge fiziološke funkcije ljudskog organizma što može dovesti

do dehidracije, pojave grčeva, iscrpljenosti i toplinskog udara. Tijelo se hladi otpuštanjem

topline preko kože (znojenjem), isijavanjem, isparavanjem. U periodu visokih temperatura

povećava se znojenje, zbog čega tijelo brzo dehidrira te se poremete vrijednosti elektrolita.

Mala djeca starosti od 0-4 godina, stariji iznad 60 godina života jako su osjetljivi na

dehidraciju. Među starijim osoba, periodi u kojima se pojavljuju ekstremne temperature se

povezuju sa povećanim rizikom od hospitalizacije za nadoknadu tekućine i poremećaje

elektrolita, zatajenje bubrega, sepsu, infekciju urinarnag trakta i toplinski udar. U svrhu

trošenja stvorene prekomjerne topline, pretile osobe moraju protok krvi više usmjeriti kroz

potkožne žile te stoga imaju veće kardiovaskularno naprezanje i s višim frekvencijama kada

su izložene stresu.

Starost i bolesti su blisko povezane, što je dob viša povećan je i broj bolesti, invalidnost,

smanjenje kondicije zbog opadanja razine fizičke aktivnosti, povećan je broj uzimanja

lijekova. Starenjem se smanjuje i mišićna snaga te sposobnost transporta topline iz stanica

unutar tijela na kožu da se postigne hidratacija i kardiovaskularna stabilnost. Uz ranjive

skupine stanovništva, posebno su ugrožene osobe s invaliditetom, posebno one nepokretne,

zbog nemogućnosti samopomoći.

U nastavku su navedeni izrazi koji su povezani sa ekstremnim temperaturama:

- Toplinska bolest: karakterizirana je dehidracijom, ubrzanim radom srca,

ubrzanim i plitkim disanjem i ortostatskom hipotenzijom.

- Toplinska iscrpljenost: klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mućnine.

Posljedica toplinske iscrpljenosti je neravnoteža vode i elektrolita izazavana

izlaganjem izlaganjem toplini.


116

Radnik na otvorenom prostoru, bez konzumacije dovoljne količine tekućine i odmora tijekom

radnog vremena posebno u opasnosti od toplinskog stresa jer je izložen jakom i direktnom

sunčevom svjetlu.

Obzirom da je na području Općine Brinje zastupljena je kontinentalno – planinska klima,

bitno je napomenuti da je 03. kolovoza 2017. godine u Općini Brinje zabilježena dosta visoka

temperatura zraka i to 38,5oC (prema podacima Crometea.hr.), što je dosta visoka

temperatura za analizirano područje.

4.5.6.1. Posljedice

Na području Općine Brinje djeluju timovi hitne medicinske pomoći (Zavoda za hitnu

medicinu Ličko-senjske županije) koji posjeduje sva potrebna ljudska i materijalna sredstva

za odgovor na ukupnost krize koju toplinski val može izazvati.


Pojava događaja toplinskog vala umjerenog rizika koji traje 1-2 dana očekuje se jednom u 9

dana u ljetnoj sezoni.

Prema podacima Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije na području Općine Brinje,

u periodu od 15. lipnja 2016. godine do 15. rujna 2016. godine ( period u kojem se prati

učinak temperature na zdravlje ljudi) nije bilo niti jedne intervencije hitne medicinske

pomoći koja bi bila povezana s ekstremnim temperaturama odnosno pojavom toplinskog

vala9.


1. Neznatne <0 x

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1

5. Katastrofalne 1>

Gospodarstvo

U ovom scenariju nisu detaljnije analizirani troškovi povećane potrošnje energenata struje i

vode za rashlađivanje cjelokupnog zahvaćenog stanovništva Općine Brinje, ali se procjenjuje

da bi potrošnja električne energije i vode u privatnim, gospodarskim i poslovnim prostorima

obuhvaćale vrijednosti neznatnih posljedica.

9 Izvor: Zavod za hitnu medicinu Ličko-senjske županije KLASA:810-01/17-01/02, URBROJ:2125/76-17-02, od 10.

srpnja 2017. godine.


117


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718 x

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



U uvjetima ekstremnog toplinskog vala znatnija oštećenja objekata kritične infrastrukture te


Učinkom toplinskog vala ne očekuju se problemi sa brojem medicinskog osoblja i mogući

prekidi rada objekata kritične infrastrukture na dulji rok od 10 dana radi duljih bolovanja i

nemogućnosti brzog oporavljanja radnika i vraćanja na posao u tijeku toplinskog vala duljem

od 2 dana.

Obzirom da analizirane ekstremne temperature neće predstavljati ugrozu kritičnim

infrastrukturama te ustanovama i građevinama od javnog i društvenog značaja, podaci neće

biti tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz matrice.

4.5.6.2. Vjerojatnost najvjerojatnijeg neželjenog događaja










Događaj s najgorim mogućim posljedicama karakterizira nagli nastup toplinskog vala tijekom

ljetnih vrućina, sa maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 37,1oC u trajanju

najmanje četiri dana. Nakon izlaganja ekstremnim temperaturama zraka ljuski organizam

ulazi u stanje šoka, tzv. toplotnog udara. Hipertermija (povišena tjelesna temperatura) je

praćena upalnim procesima u tijelu koji uzrokuju zatajenje organa, a vrlo često i smrt.

Simptomi su tjelesna temperatura veća od 40oC i promijenjeno psihičko stanje. Do pojave

toplotnog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkcioniraju kako treba, a


118

unutarnja temperatura organizma se znatno povećava, slijedi aktivacija upalnih ciklona i

dolazi do višestrukog zatajenja organa.

4.5.7.1. Posljedice

Ekstremniji i duži toplinski valovi donose veće rizike i veće financijske troškove, pri čemu bi

došlo do pojačanog opterećenja na zdravstvene i socijalne službe. Pojava događaja

toplinskog vala u trajanju od 4 i više uzastopnih dana očekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj

sezoni. Obzirom na klimatske promjene i tendenciju rasta temperature zraka pretpostavka je

da bi toplinski val u trajanju od 4 dana i više mogao zahvatiti i područje Općine Brinje.


U slučaju pojave toplinskog vala ekstremnog rizika predviđa se rast broja terminalno

oboljelih više nego inače, posebice u ugroženim skupinama društva: kronični bolesnici, djeca,

trudnice, radnici na otvorenom. Očekuje se minimalno jedna oboljela osoba na području

Općine Brinje.


1. Neznatne <0

2. Malene 0

3. Umjerene 0

4. Značajne 0-1


Gospodarstvo

U ovom scenariju nisu detaljnije analizirani troškovi povećane potrošnje energenata struje i

vode za rashlađivanje cjelokupnog zahvaćenog stanovništva Općine Brinje, ali se procjenjuje

da bi potrošnja električne energije i vode u privatnim, gospodarskim i poslovnim prostorima

obuhvaćale vrijednosti neznatnih posljedica.


-KN-

ODABRANO

1. Neznatne 87.359 – 174.718 x

2. Malene 174.718 – 873.590

3. Umjerene 873.590 – 2.620.770

4. Značajne 2.620.770 – 4.367.950



119


U uvjetima ekstremnog toplinskog vala znatnija oštećenja objekata kritične infrastrukture te



struktura te ustanova/građevina javnog i društvenog značaja podatak je nepouzdan

Obzirom da analizirane ekstremne temperature neće predstavljati ugrozu kritičnim

infrastrukturama te ustanovama i građevinama od javnog i društvenog značaja, podaci neće

biti tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz matrice.

4.5.7.2. Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama








5 Iznimno velika > 98 % 1događaj godišnje ili češće




Brinje, rujan 2014.

Zavoda za hitnu medicinu Ličko – senjske županije,

Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Sveučilišni diplomski studij sestrinstva,

AndreaGurović, Utjecaj toplinskih valova na zdravlje populacije, diplomski rad, Zagreb

2016.,

Procjene rizika od katastrofa za RH,

Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva 2011.,

Praćenja i ocjene klime u 2016. godini, DHMZ,

Biometeorologije, DHMZ,

Crometeo.hr,

http://pljusak.com/brinje/wx.htm.


120


Rizik: Ekstremne temperature

Naziv scenarija: Pojava toplinskog vala na području Općine Brinje

Ukupni rizik za ekstremne temperature – umjeren rizik

Najvjerojatniji neželjeni događaj





121

5. Matrice rizika s uspoređenim rizicima

Analizirani rizici (scenariji) za Općinu Brinje prikazani u odvojenim matricama

uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije

rizika.

Slika 13. Matrica s uspoređenim rizicima – najvjerojatniji neželjeni događaj

Potres

Industrijske

nesreće

Poplave

izazvane

izlijevanjem

kopnenih

vodenih

Epidemije i

pandemije

Ekstremne

temperatur


122

Slika 14. Matrica s uspoređenim rizicima – događaj s najgorim mogućim posljedicama

Potres

Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih

vodenih tijela

Industrijske nesreće

Epidemije i

pandemije

Ekstremne temperature


123

6. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite potrebno je izraditi analizu na području

preventive i reagiranja.

6.1. PODRUČJE PREVENTIVE

1) Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od

značaja za sustav civilne zaštite Općine Brinje

Općina Brinje posjeduje sve propisane akte od značaja za sustav civilne zaštite:

- Odluka o prihvaćanju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša Općine Brinje KLASA: 214-01/14-01/01, URBROJ: 2125/04-14-19, od

18. prosinca 2014. godine,

- Odluka o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja Općine Brinje, KLASA: 214-01/14-

01/01, URBROJ:2125/04-14-19, od 18.prosinca 2014. godine,

- Odluka o prihvaćanju Plana civilne zaštite KLASA: 214-01/14-01/01, URBROJ:2125/04-

14-19, od 18. prosinca 2014. godine,

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Brinje za

vremensko razdoblje od 2016. – 2019. godine, KLASA: 810-03/15-01/07, URBROJ:

2125/04-15-02, od 22. prosinca 2015. godine,

- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine

Brinje, KLASA: 810-01/16-01/04, URBROJ: 2125/04-16-03, od 29. rujna 2016. godine,

- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Brinje za 2017. godinu, KLASA:

810-01/16-01/07, URBROJ: 2125/04-16-02, od 21. prosinca 2016. godine,

- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Brinje za 2016. godinu,

KLASA: 810-03/16-01/06, URBROJ: 2125/04-16-02, od 21. prosinca 2016. godine,

- Plan vježbi civilne zaštite za 2017. godinu

- Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Brinje, KLASA: 810-

06/16-01/01, URBROJ: 2125/04-16-08, od 14. studenog 2016. godine,

- Poslovnik o načinu rada stožera civilne zaštite Općine Brinje,

- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika,

Uzimajući u obzir sve izrađene dokumente od značaja za sustav civilne zaštite, njihovu

međusobnu povezanost i usklađenost razina spremnosti po ovom operativno važnom

elementu procijenjena je vrlo visokom.


124

2) Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave Općine Brinje

Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije, operateri, središnja

tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno - obavještajna

zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za zaštitu

i spašavanje dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava zaštite i spašavanja, dužni

su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog

sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju

dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje-Područni ured Gospić, a koja ih dalje koristi

za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka.

Iste podatke Državna uprava za zaštitu i spašavanje-Područni ured Gospić dostavlja načelniku

Općine Brinje koji nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće

mjere iz Plana zaštite i spašavanja Općine Brinje.

U slučaju bilo koje vrste prijetnji Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, DVD

Brinje, Zavod za javno zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne tvari

dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.

Načelnik Općine Brinje informacije o mogućim ugrozama dobiva od:

- Županijskog centra 112 Gospić,

- Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Gospić,

- pravnih subjekta, središnjih tijela državne uprave, zavoda, institucija, inspekcija,

- građana,

- neposrednim stjecanjem uvida u stanje i događaje na svom području koji bi mogli

pogoditi područje Općine Brinje.

Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva, operativnih snaga i drugih pravnih

osoba s obzirom na moguće prijetnje, načelnik će dostaviti:

- operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na području Općine Brinje,

- pravnim osobama koje će poradi nekog interesa dobiti zadaće u zaštiti i spašavanju

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Općine Brinje,

- pravnim osobama od posebnog interesa za zaštitu i spašavanje koje postupaju prema

vlastitim operativnim planovima.

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe na području Općine

Brinje, načelnik obavještava Župana i sve čelnike susjednih jedinica lokalne samouprave o

nadolazećoj ugrozi.

Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave procjenjuju se visokom razinom spremnosti.


125

3) Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih

tijela Općine Brinje

Građanima je Zakonom o sustavu civilne zaštite ( „Narodne novine“ broj 82/15) utvrđena

opća obveza, osim u slučaju zakonskih izuzeća, sudjelovanja u provođenju mjera i aktivnosti

sustava civilne zaštite. Člankom 43. Zakona propisano je da je svaki građanin dužan brinuti se

za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati

u aktivnostima sustava civilne zaštite. Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite

podrazumijevaju se samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece,

bolesnih i nemoćnih osoba i pripadnika drugih ranjivih skupina, kao i druge mjere koje ne

trpe odgodu, a koje se provode po nalogu stožera civilne zaštite Općine Brinje i povjerenika

civilne zaštite, uključujući i prisilnu evakuaciju kao preventivnu mjeru koja se poduzima radi

umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće.

Građani predstavljaju najširu operativnu bazu sustava civilne zaštite koja je dužna provoditi

preventivne mjere prije nastanka te mjere osobne i uzajamne zaštite kada nastane

katastrofa. Također, dužni su se odazvati pozivu općinskog načelnika Općine Brinje po

prethodno zaprimljenoj obavijesti ranog upozoravanja, kao i pomagati u zbrinjavanju

evakuiranih osoba te izvršavati druge jednostavne poslove u provođenju mjera spašavanja u

mjestu stanovanja. Temeljem članka 65. Zakona o sustavu civilne zaštite je propisano da se

za potrebe sustava civilne zaštite, uz općinske načelnike, gradonačelnike, župane, članove

stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja, pripadnika postrojbi civilne zaštite,

povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika, tijela državne uprave koja obavljaju upravne,

stručne i druge poslove od interesa za sustav civilne zaštite, službi i postrojbi pravnih osoba

kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost, po prethodno pribavljanom mišljenju ili na

zahtjev nadležnih tijela provodi osposobljavanje i za građane.

Obzirom na nedovoljno razvijeno stanje svijesti o rizicima: pojedinaca, pripadnika ranjivih

skupina, upravljačkih i odgovornih tijela, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju

komunikacijskih i operativnih rješenja usklađenih s potrebama građana iz svih ranjivih

skupina, posebno skupinama s problemima sluha i vida, kako bi se i oni pripremili za

provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja te pripremili za postupanje u

realnom vremenu uz primjerenu asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta

sustava civilne zaštite. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i

odgovornih tijela procjenjuje se sa niskom razinom spremnosti.

4) Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova

razvoja, planskog korištenja zemljišta Općine Brinje

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite procijenjena je na temelju ocjene stanja

prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, provođenja

legalizacije te planskog korištenja zemljišta. Općina Brinje raspolaže sa sljedećim

dokumentima prostornog planiranja:


126

- Prostorni plan uređenja Općine Brinje, Zagreb 2004. godine KLASA: 350-02/03-

01/06,URBROJ: 2125/04-03-29, od 23. prosinca 2003. godine,

- Izmjene i dopune PPU Općine Brinje KLASA: 350-02/08-01/24, URBROJ:2125/04-09-

59,od 01. prosinca 2009. godine; KLASA:350-02/14-01/01, URBROJ:2125/04-14-64,

od 16. listopada 2014. godine; KLASA: 350-02/15-01/01, URBROJ:2125/04-15-31 od

16. srpnja 2015. godine; KLASA:350-02/16-01/03, URBROJ:2125/04-16-64, od 22.

prosinca 2016. godine.

- Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja,

- Strategija razvoja Općine Brinje 2014. – 2018. godine, ožujak 2015.

U postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola prvenstveno se primjenjuju:

- Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13),

- Zakon o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13 i 20/17),

te drugi zakoni, posebni propisi i tehnički normativi, ovisno o vrsti zahvata u prostoru.

U cilju rješavanja problema koji su izravno povezani sa stanjem u prostoru , pokrenut je

postupak legalizacije nezakonito izgrađenih građevina čijom se provedbom rješavaju

višedesetljetni problem bespravno izgrađenih građevina. Svi vlasnici bespravno izgrađenih

građevina do 30. lipnja 2013. godine mogli su predati zahtjeva za legalizaciju. Izmjenama i

dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim zgradama („Narodne novine“ broj

65/17 ponovno se otvorio rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju – do 30. lipnja 2018.

godine. Uvjeti ozakonjenja ostali su isti kakvi su bili do 30. lipnja 2013. godine, odnosno

može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala do 21. lipnja 2011. godine, tj.zgrada

koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izraženoj na temelju

snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. godine ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto

karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja

2011. godine. Bitno je napomenuti da zgrade koje su izgrađene nakon 21. lipnja 2016. godine

neće se moći ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

niti uz novi zahtjev.

Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja te

planskog korištenja zemljišta procijenjena je visokom razinom spremnosti.

5) Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Općine Brinje

Obzirom na Proračun Općine Brinje za 2017. godinu, za potrebe civilne zaštite osigurana su

određena financijska sredstva unutar kategorije za javne potrebe koja obuhvaća predškolski

odgoj i obrazovanje, školstvo, kulturu, socijalnu skrb, civilnu zaštitu te udruge građana. Za

potrebe navedenih korisnika, Proračunom za 2017. god Općine Brinje osigurano je ukupno

1.733.800,00 kuna. Proračun Općine Brinje za 2017. godinu iznosi 17.471.800,00 kuna.


127

Obzirom na podatke o opremanju povjerenika civilne zaštite, osposobljavanjima i vježbama

civilne zaštite, ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive procijenjena je niskom razinom

spremnosti.

6) Baza podataka

Bazu podataka označava skup međusobno povezanih podataka koji omogućavaju pregled

sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite, a koji se na odgovarajući način i pod

određenim uvjetima koristi za potrebe sustava civilne zaštite, odnosno koji se koristi za

provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kao i

za potrebe provođenja osposobljavanja. Općina Brinje vodi „Evidenciju o pripadnicima

operativnih snaga sustava civilne zaštite“ za članove stožera civilne zaštite; pripadnike i

povjerenike civilne zaštite te pravne osobe u sustavu civilne zaštite. Karakteristični problemi

koje se javljaju u evidenciji pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite su

nepotpunost bitnih podataka za sustav civilne zaštite. Razina spremnosti ove kategorije je

procijenjena niskom.

Tablica 86. Analiza sustava civilne zaštite - područje preventive

PODRUČJE PREVENTIVE Vrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost

4 3 2 1

Usvojenost strategija,

normativne uređenosti te

izrađenost procjena i planova od

značaja za sustav civilne zaštite

x

Sustavi ranog upozoravanja i

suradnja sa susjednim

jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

x

Stanje svijesti pojedinaca,

pripadnika ranjivih skupina,

upravljačkih i odgovornih tijela

x

Ocjena stanja prostornog

planiranja, izrade prostornih i

urbanističkih planova razvoja,

planskog korištenja zemljišta

x

Ocjena fiskalne situacije i

njezine perspektive

x

Baze podataka

x

Područje preventive - ZBIRNO x


128

6.2. PODRUČJE REAGIRANJA

1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Općine Brinje

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih

kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti,

osposobljenosti i uvježbanosti: svih čelnih osoba Općine Brinje za provođenje zakonom

utvrđenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite na razinama njihove

odgovornosti, spremnosti Stožera civilne zaštite Općine Brinje na svim razinama ustrojavanja

i spremnosti koordinatora na mjestu izvanrednog događaja.

- Čelne osobe: Razina odgovornosti općinskog načelnika Općine Brinje i načelnika

stožera civilne zaštite procjenjuje se sa visokom spremnošću. Što se razine

osposobljenosti tiče, ona je procijenjena niskom spremnošću. Razina uvježbanosti je

procijenjena niskom, zbog nedovoljnog broja provođenih vježbi evakuacije i

spašavanja na godišnjoj razini.

- Stožer civilne zaštite Općine Brinje osnovan je Odlukom načelnika Općine Brinje

KLASA: 810-06/16-01/01, URBROJ: 2125/04-16-08 od 14. studenog 2016. godine.

Sastoji se od načelnika Stožera, zamjenika načelnika Stožera te 8 članova. Stožer

civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i

aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Stožer civilne zaštite

obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog

upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan

djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava

civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o

prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Radom stožera

civilne zaštite Općine Brinje rukovodi načelnik Stožera, a kada se proglasi velika

nesreća, rukovođenje preuzima načelnik Općine Brinje. Stožer civilne zaštite Općine

Brinje je upoznat sa Zakonom o sustavu civilne zaštite, podzakonskim aktima,

načinom djelovanja sustava civilne zaštite, načelima sustava civilne zaštite i sl.

Razina odgovornosti Stožera civilne zaštite Općine Brinje procijenjena je visokom

razinom spremnosti. Razina osposobljenosti procijenjena je visokom. Razina

uvježbanosti procijenjena je niskom.

- Koordinator na lokaciji: Sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, načelnik

stožera civilne zaštite određuje koordinatora na lokaciji. Koordinator na lokaciji

procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s nadležnim

stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite,

poradi poduzimanja mjera i aktivnosti za otklanjanje posljedice izvanrednog

događaja. Temeljem čl. 26. st. 2. Pravilnika o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada

operativnih snaga sustava civilne zaštite („ Narodne novine“ broj 69/16), Općina

Brinje će u suradnji sa operativnim snagama civilne zaštite, u Planu djelovanja civilne


129

zaštite utvrditi popis potencijalnih koordinatora na lokaciji. Obzirom na činjenicu da

koordinator na lokaciji nije imenovan, razina odgovornosti, osposobljenosti i

uvježbanosti je procijenjena vrlo niskom.

2. Spremnost operativnih kapaciteta Općine Brinje

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti operativnih kapaciteta

sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Spremnost

operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim parametrima:

- popunjenost ljudstvom,

- spremnost zapovjedništva,

- osposobljenosti i uvježbanosti ljudstva i zapovjednog osoblja,

- opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima,

- vremenu mobilizacijske spremnosti,

- samodostatnosti te

- logističkoj potpori.

Ukoliko štete nastale prijetnjom premašuju mogućnosti operativnih kapaciteta Općine,

Općina Brinje angažirati će operativne snage koje djeluju na području Općine Brinje, a nisu u

nadležnosti Općine i postupaju prema vlastitim operativnim planovima.

Spremnost operativnih kapaciteta – redovnih snaga udruga građana (Operativnih snaga vatrogasaca,operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa i operativnih snaga Hrvatske gorske službe spašavanja)

Stanje spremnosti se odnosi na stanje spremnosti kapaciteta vatrogastva – DVD Brinje,

Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Gospić i Hrvatskog crvenog križa – Gradskog

društva Crvenog križa Otočac: po pitanju opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom,

motiviranosti i osposobljenosti osoblja kao i uvježbanosti i mobilnosti. Jedino bi se moglo

unaprijediti stanje po pitanju osiguravanja potreba za njihovu operativnu samodostatnost.

Napomena: DVD Brinje, Gradsko društvo Crvenog križa Otočac, te HGSS – Stanica Gospić su

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području

Općine Brinje određene kao pravne osobe s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju

posljedica katastrofa i velikih nesreća.

a) Operativne snage vatrogastva

Na području Općine djeluje DVD Brinje koje posjeduje 5 vatrogasnih vozila i ima 20

operativni članova. Vatrogasna postrojba DVD-a Brinje je osposobljena za obavljanje poslova

dobrovoljnog vatrogastva, posjeduje propisanu osobnu i skupnu opremu i sredstva za

gašenje požara. DVD Brinje član je Županijske vatrogasne zajednice. Najbliži DVD je u Otočcu,

a JVP u Senju.


130

Tablica 87. DVD Općine Brinje

Naziv postrojbe

Adrese i brojevi telefona Vatrogasna vozila

Oprema/

Vatrogasne pumpe

Operativni

članovi/sezonski

DVD BRINJE

Frankopanska 17

53260 Brinje

1 zapovjedno vozilo

2 navalna vozila

1 tehničko vozilo

1 cisterna

5 pumpa 20/3


b) Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Gospić

Redovita služba zaštite i spašavanja specijalizirana za spašavanje i pružanje prve pomoći u

planinama, stijenama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima kada pri

spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u

planinama. Obučena za planiranje i vođenje akcije traganja i spašavanja za nestalim ili

izgubljenim osobama.

HGSS Stanica Gospić raspolaže s 25 članova koji su osposobljeni za gore navedene zadaće, te

ukupno 6 službenih potražnih pasa obučenih za traganje za živim i smrtno stradalim

osobama, primjenjivim za traganje na otvorenom prostoru, lavini, ruševini.

Služba je jedinstvenog organizacijskog karaktera što znači da u svakom trenutku se može

mobilizirati svaka Stanica HGSS sa svim raspoloživim resursima.

HGSS Stanica Gospić raspolaže specijalističkom osobnom i skupnom opremom:

- Terensko vozilo 3 kom,

- Terensko vozilo ATV Quad 3 kom,

- Motorne sanjke 1 kom,

- Čamac za 2 osobe 1 kom,

- Prikolica za transport pasa 1 kom,

- Prikolica za transport motornih sanjki 1 kom,

- Nosila za brzu evakuaciju – transport (mariner) 2 kom,

- Nosila za spašavanje iz snijega – skijališta 2 kom,

- Nosila za speleološka spašavanja 1 kom,

- Nosila za stjensko spašavanje 1 kom,

- Nosila za helikoptersko spašavanje 1 kom,

- Nosila za brzu evakuaciju – vojna 6 kom,

- Poljski telefon 2 kom,

- Satelitski telefon 1 kom,

- Mobilni radio uređaj – motorola 17 kom,

- Fiksni radio uređaj – motorola 3 kom,

- Službeni telefon – mobitel 2 kom,

- GPS uređaj – 8 kom,


131

- Prijenosno računalo 4 kom,

- El. Generator – agregat 1 kom,

- Interventni šator za tri osobe 3 kom,

- Bazni šator za 6 osoba 1 kom,

- Torba za prvu pomoć – komplet 2 kom,

- Komplet prve pomoći s kisikom 1 kom,

- AED vanjski defibrilator 1 kom,

- Osobna oprema za 17 spašavatelja.

c) Gradsko društvo Crvenog križa Otočac

Gradsko društvo Crvenog križa Otočac ima interventni tim od 12 članova, od kojih je jedna

osoba profesionalni djelatnik Crvenog križa. U kriznim situacijama tim je na raspolaganju

sredini u kojoj se krizna situacija dogodila.

U slučaju većih kriznih situacija u pomoć se mogu pozvati i timovi iz susjednih Gradova ili

Županija kao i članovi tima iz Hrvatskog Crvenog križa koji rade u područjima djelovanja za

koja su osposobljeni.

Gradsko društvo Crvenog križa Otočac raspolaže sa sljedećom opremom:

- Osobna oprema za 12 članova Interventnog tima,

- Jedno dostavno vozilo marke Peugeot Partner,

- Torbe za prvu pomoć - 3 kompleta,

- Nosila za evakuaciju - 9 komada,

- Šator za 4 osobe -1 komad,

- Pokrivači - 200 komada.

Spremnost operativnih kapaciteta – drugih udruga građana

Druge udruge građana kao što su planinarska društva, sportske udruge, lovačka društva, i

drugi, od interesa su za sustav civilne zaštite i to uglavnom na lokalnim razinama koje

nemaju dovoljno kapaciteta iz drugih kategorija operativnih snaga više razine spremnosti.

Unatoč tome što uporaba tih snaga može osigurati određene koristi u reagiranju, one nisu iz

kategorije snaga koje će donijeti operativnu prevagu odnosno jačinu u provođenju mjera i

aktivnosti sustava civilne zaštite. Za potrebe sustava mogu se koristiti kao zaokruženi entiteti

ili kao izvori za popunu postrojbi civilne zaštite. Navedene i slične udruge nisu posebno

osposobljene, opremljene niti uvježbane te se stoga mogu koristiti kao kapaciteti za neke

specifične aktivnosti u sustavu. Također, mogu se koristiti i za pružanje nekih oblika fizičke

potpore u provođenju aktivnosti operativnih snaga više razine spremnosti. Uzimajući u obzir

prvenstveno situacije u kojima bi se za potrebe djelovanja u sustavu civilne zaštite njihovi

kapaciteti namjenski koristili, a za čije provođenje raspolažu ljudstvom i materijalnim

sredstvima za potrebe redovnih aktivnosti.


132

Na području Općine djeluju udruge koje se mogu uključiti u provođenje mjera i aktivnosti

sustava civilne zaštite:

Tablica 88. Udruge koje djeluju na području Općine Brinje, a koje se mogu angažirati za potrebe zaštite i spašavanja

NAZIV UDRUGE BROJ

ČLANOVA

Lovačka udruga „Brinje“ 113

Lovačka udruga Kapela Jezerane 102

Lovačka udruga“ Jelen“ Vodoteč 56

Planinarsko društvo „Škamnica“ 54

Udruge samostalno provode osposobljavanje svojih članova i sudjeluju u osposobljavanju i

vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite.

Spremnost operativnih kapaciteta – povjerenika civilne zaštite

Povjerenici civilne zaštite imaju izuzetno važnu ulogu, kako u preventivi, tako i tijekom

djelovanja cjelovitog sustava civilne zaštite u velikim nesrećama. Njihove zadaće obuhvaćaju

sljedeće aktivnosti:

- sudjelovanje u pripremanju i osposobljavanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu

te usklađivanje provođenja osobne i uzajamne zaštite i pomoći pripadnicima ranjivih

skupina na području, za koji su odlukom općinskog načelnika imenovani

povjerenikom,

- obavješćivanje građana o potrebi i načinima pravodobnog poduzimanja mjera i

postupaka civilne zaštite te o mobilizaciji za sudjelovanje u civilnoj zaštiti,

- sudjelovanje u organiziranju i provođenju evakuacije, sklanjanja i zbrinjavanja i drugih

mjera civilne zaštite,

- obavljanje poslova i zadaća prema nalozima gradonačelnika i/ili stožera civilne

zaštite Općine Brinje usmjerenih na ostvarivanje spašavanja u velikoj nesreći.

Za područje Općine Brinje imenovano je 9 povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika.

Spremnost operativnih kapaciteta – pravnih osoba od interesa za sustav civilne

zaštite Općine Brinje

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Brinje su dio

operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine Brinje. Navedene pravne osobe sudjeluju s

ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne

zaštite:


133

1. Dobrovljno vatrogasno društvo Brinje,

2. Gradsko društvo Crvenog križa Otočac,

3. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Gospić,

4. Vodovod d.o.o. Brinje,

5. Komunalno društvo Brinje d.o.o. Brinje,

6. Planinarsko društvo „Škamnica“ Brinje.

Uz navedene operativne snage sustava civilne zaštite, na području Općine Brinje djeluju

redovne snage koje postupaju prema vlastitim operativnim planovnima.

Redovne, gotove snage – pravne osobe

Gotove snage, pravne osobe iz područja javnog zdravstva, komunalnog poduzeća, tvrtki iz

građevinskog i prometnog sektora, tvrtki koje su vlasnici ili upravljaju kapacitetima za

pripremu hrane i smještaj, kao i druge pravne osobe kojima su definirane zadaće u sustavu

civilne zaštite provodi se na temelju primjene načela kontinuiteta djelovanja. Navedene se

snage profesionalno, u okviru redovne djelatnosti, bave djelatnošću koja je komplementarna

potrebama sustava civilne zaštite, one predstavljaju operativne kapacitete najviše razine

zahtijevane spremnosti po svim analiziranim kriterijima. Operativne snage sustava civilne

zaštite koje djeluju na području Općine Brinje, a nisu u nadležnosti Općine te postupaju

prema vlastitim operativnim planovima su:

- DUZS – Područni ured za zaštitu i spašavanje Gospić (Kaniža Gospićka 4),

- MUP – Policijska uprava Ličko – senjska, Policijska postaja Otočac (Vatrogasna ulica

1),

- Vatrogasna zajednica Ličko - senjske županije (Ćirila i Metoda 5, Otočac),

- Hrvatske vode – Vodnogospodarska ispostava za mali sliv "Lika, Podvelebitsko

primorje i Otoci" sa sjedištem u Gospiću (Bužimska 10),

- Hrvatske šume – Uprava šuma Podružnica Gospić (Budačka 23), Šumarija Brinje (Trg

admirala J.V. Podkapelskog 4),

- Hrvatski Telekom d.d.,

- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu – Ispostava Gospić (A.

Starčevića 17, Gospić),

- Zavod za javno zdravstvo Ličko – senjske županije (Senjskih žrtava 2, Gospić),

- Dom zdravlja Otočac, Ambulanta Brinje (Trg Admirala J.V. Podkapelskog b.b.),

- Zavod za hitnu medicinu Ličko – senjske županije Ispostava Otočac (Vladimira Nazora

14),

- Opća bolnica Gospić (Kaniška ulica 111),

- Veterinarska stanica Brinje (Frankopanska b.b.),

- Centar za socijalnu skrb Senj – Podružnica Otočac (Trg Dr. Franje Tuđmana b.b.

Otočac),

- Županijska uprava za ceste Ličko-senjske županije, Gospić (Smiljanska 41).


134

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja

komunikacijskih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti

operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju

procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.

Analiza sustava na području reagiranja izrađena je za svaki rizik obrađen u procjeni rizika od

velikih nesreća za Općinu Brinje

6.2.1. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE REAGIRANJA – POTRES

Raspoložive snage civilne zaštite bit će dostatne za saniranje šteta nastalih posljedicama

potresa manjeg intenziteta, no kod potresa jačine 7° i jače, postojećim operativnim snagama

civilne zaštite Općine Brinje bit će potrebna pomoć operativnih i specijalističkih snaga sa

županijske i državne razine.

Za djelotvorniju provedbu mjera civilne zaštite potrebno je:

- kontinuirano osposobljavanje snaga civilne zaštite,

- opremiti DVD sa potrebnim MTS - a za spašavanje u slučaju potresa,

- educirati stanovništvo o mogućim opasnostima od potresa,

- prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata poštivati mjere koje omogućavaju

lokalizaciju i ograničavanje posljedica potresa (protupotresno projektiranje).

Tablica 89. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja - POTRES

PODRUČJE REAGIRANJA Vrlo niska spremnost

Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost

4 3 2 1

1. Prikaz procjene spremnosti u sustavu civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite za Općinu Brinje

Čelne osobe

Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim

x


135

situacijama.

Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

x

Procjena UVJEŽBANOSTI na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih vrsta vježbi civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.

x

Područje reagiranja - ZBIRNO x

Stožer civilne zaštite Općine Brinje

Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

x


x


x


Koordinator na mjestu izvanrednog događaja

Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih


136

dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

x


x


x


2. Prikaz procjene spremnosti operativnih kapaciteta za Općinu Brinje

Operativne snage vatrogastva – DVD Brinje

Stupnja popunjenosti ljudstvom x

Stupnja spremnosti zapovjednog osoblja

x

Stupnja osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja

x

Stupnja uvježbanosti x

Stupnja opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

x

Vremena mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti

x

Samodostatnosti i logističkoj potpori

x


HCK- Gradsko društvo Crvenog križa Otočac



x


x



x

Vremena mobilizacijske x


137

spremnosti/operativne gotovosti


x


HGSS-Stanica Gospić



x


x



x


x


x


Povjerenici civilne zaštite



x


x



x


x


x


Udruge



x


x



x


x


x


138


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite



x


x



x


x


x


3. Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Općine Brinje


Stanje transportne potpore x

Stanje komunikacijskih kapaciteta x






HGSS – Stanica Gospić




Udruge




Povjerenici civilne zaštite Općine Brinje



139



Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Brinje




6.2.2. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE-PODRUČJE REAGIRANJA-POPLAVE IZAZVANE IZIJEVANJEM

KOPNENIH VODENIH TIJELA

Postojeće snage sustava civilne zaštite za događaj s najgorim mogućim posljedicama ne bi

bile dovoljne u provođenju mjera civilne zaštite. Obzirom na veličinu ugroženog područja,

broj ugroženog stanovništva, stambenih objekata, kritične infrastrukture, u navedenom

slučaju bila bi potrebna pomoć sa županijske i državne razine.

Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju poplave potrebno je:

- osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva,

- provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite,

- opremati kadrovski i materijalno dobrovoljna vatrogasna društva,

- snage civilne zaštite upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju mjera zaštite i

spašavanja,

- redovito ažurirati snage civilne zaštite s podacima o ljudskim i materijalnim

sredstvima.

Tablica 90. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja-Poplave izazvane izlijevanjem

kopnenih vodenih tijela



4 3 2 1


Čelne osobe


x


140


x


x




x


x


x



Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih

x


141

sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.


x


x






x


x



x


x


x





x


x



x


x


142


x





x


x



x


x


x





x


x



x


x


x


Udruge



x


x



x


x


x



143




x


x



x


x


x















Udruge








144






6.2.3.ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE-PODRUČJE REAGIRANJA-EKSTREMNE TEMPERATURE

Postojeće operativne snage sustava civilne zaštite sa područja Općine Brinje dovoljne su za

provođenje mjera zaštite i spašavanja u slučaju pojave toplinskog vala.

Tablica 91. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-EKSTREMNE TEMPERATURE



4 3 2 1


Čelne osobe


x


x


x




145


x


x


x




x


x

Procjena UVJEŽBANOSTI na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih


146

vrsta vježbi civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.

x






x


x



x


x


x





x


x



x


x


x





x


x



x


x


147


x















6.2.4. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE-PODRUČJE REAGIRANJA-EPIDEMIJE I PANDEMIJE

Postojeće snage civilne zaštite dovoljne su za sprječavanje eventualnog širenja epidemija i

pandemija te za otklanjanje posljedica i asanaciju terena.

Tablica 92. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-EPIDEMIJE I PANDEMIJE

PODRUČJE REAGIRANJA

Vrlo niska spremnost


4 3 2 1


Čelne osobe


x


148


x


x




x


x


x




x


149



x


x






x


x



x


x


x





x


x



x


x


150


x





x


x



x


x


x
















151

6.2.5. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE-PODRUČJE REAGIRANJA -INDUSTRIJSKE NESREĆE

Općina Brinje ne raspolaže snagama sustava civilne zaštite koje bi mogle ukloniti posljedice

takvih događaja. U navedenom slučaju neophodna bi bila intervencija vatrogasnih postrojbi

osposobljenih za tehničke intervencije odnosno Javna vatrogasna postrojba Senj, snage

zdravstva i specijaliziranih tvrtki za otklanjanje posljedica.

Tablica 93. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-Industrijske nesreće



4 3 2 1


Čelne osobe


x


x


x




x


152



x


x




x


x


x





153



x


x



x


x


x





x


x



x


x


x





x


x



x


x


x





x


154


x



x


x


x


Udruge



x


x



x


x


x





x


x



x


x


x







155


HCK- Gradsko društvo crvenog križa Otočac








Udruge












Tablica 94. Analiza sustava civilne zaštite – sustav civilne zaštite - zbirno

PODRUČJE REAGIRANJA

Vrlo niska

spremnost Niska spremnost Visoka spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1 Područje preventive - ZBIRNO x


Sustav civilne zaštite - ZBIRNO x


156

7. VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi

se uz primjenu ALARP načela (As Low As ReasonablyPracticable). Rizici se svrstavaju u tri

razreda: prihvatljivi, tolerirani i neprihvatljivi. Svrha vrednovanja rizika je određivanje

važnosti pojedinog rizika tj. odlučivanje da li će se određeni rizik prihvatiti ili će se

poduzimati mjere u cilju njegovog smanjenja.

Slika 15. Vrednovanje rizika – ALARP NAČELA

Izvor: DUZS, Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe

izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava,

Sektor za civilnu zaštitu od 28. studenog 2016. godine.

Vrednovanje rizika posljednji je od koraka u procesu procjene rizika te predstavlja osnovu za

odabir mjera obrade rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od

velikih nesreća.


157

Rizici se razvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljive: Prihvatljivi su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati

poduzimanje dodatnih mjera.

2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi:

a) Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju

korist/dobit,

b) Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili

troškovi uvelike premašuju korist/dobit.

3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev

u iznimnim situacijama.

Rezultati procjene rizika dobiveni za svaki od rizika za svaki scenarij (najgori mogući i

najvjerojatniji) se zbrajaju kao što je prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 95. Vrednovanje rizika

SCENARIJ NAJVJEROJATNIJI

NEŽELJENI DOGAĐAJ

DOGAĐAJ S NAJGORIM

MOGUĆIM POSLJEDICAM VREDNOVANJE

Poplava izazvana izlijevanjem

kopnenih vodnih tijela 4 3 7

Industrijske nesreće 4 3 7

Potres 3 2 5

Ekstremne temperature 1 3 4

Epidemije i pandemije 1 3 4

Neprihvatljivi rizici (rizik se ne može prihvatiti):

- Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodnih tijela,

- Industrijske nesreće

Tolerirani (može se prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično i troškovi premašuju dobit):

- Potres

- Epidemije i pandemije,

- Ekstremne temperature


158

8. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA

RIZIK: Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

Koordinator: Nositelj:

Općinski načelnik Zlatko Fumić Marijan Bardiovski

Izvršitelji:

Josipa Pavlović

Ruža Blažanin

Alen Perković

RIZIK:Potres



Izvršitelji:

Josipa Pavlović

Ruža Blažanin

Alen Perković

RIZIK:Epidemije i pandemije



Izvršitelji:

Miranda Meter Vuković

Ana Manjerović

Željko Dasović

RIZIK: Industrijske nesreće



Izvršitelj:

Alen Perković

Josipa Pavlović

Ruža Blažanin


159

RIZIK: Ekstremne temperature



Izvršitelj:

Ruža Blažanin

Alen Perković

Marija Vranić

Za potrebe izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje, ugovorom je angažiran

ovlaštenik, za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, Ustanova za

obrazovanje odraslih Defensor, Zagrebačka 71, 42 000 Varaždin.

Documents

Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu BrinjeProcjena rizika od velikih nesreća za Općinu Brinje, travanj 2017. 7 Tablica 68. Lokacije i objekti pravnih osoba na području