Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu … · Web viewPostoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija,

Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan

Goričan, studeni 2017.god.


SADRŽAJ:

1. UVOD...................................................................................................................................................... 14

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE GORIČAN........................................................................17

2.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ....................................................................................................................................172.2. STANOVNIŠTVO OPĆINE GORIČAN....................................................................................................................192.3. GUSTOĆA NASELJENOSTI OPĆINE GORIČAN.........................................................................................................202.4. RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA OPĆINE GORIČAN....................................................................................................202.5. SPOLNO – DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA TE KOJE IZAZOVE ONA PREDSTAVLJA ZA OPĆINU GORIČAN.......................202.6. STANOVNIŠTVO OBZIROM NA POTREBU ZA NEKIM OD OBLIKA POMOĆI PRI OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH ZADATAKA..........212.7. PROMETNA POVEZANOST OPĆINE GORIČAN.......................................................................................................222.8. DRUŠTVENO – POLITIČKI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN...................................................................23

2.8.1. Sjedišta upravnih tijela Općine Goričan............................................................................................232.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine Goričan..........................................................................232.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine Goričan...........................................................242.8.4. Broj domaćinstva na području Općine Goričan.................................................................................242.8.5. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova na području Općine Goričan....................................252.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine Goričan............................................25

2.9. EKONOMSKO – GOSPODARSKI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN............................................................262.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja..................................................................................................262.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine Goričan......................292.9.3. Proračun Općine Goričan..................................................................................................................302.9.4. Gospodarske grane na području Općine Goričan..............................................................................322.9.5. Gospodarske tvrtke na području Općine Goričan..............................................................................352.9.6. Poduzetničke zone Općine Goričan...................................................................................................352.9.7. Objekti kritične infrastrukture na području Općine Goričan..............................................................36

2.10. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN...................................................................382.10.1. Zaštićena područja..........................................................................................................................392.10.2. Kulturno – povijesna baština na području Općine Goričan..............................................................41

2.11. POVIJESNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN....................................................................................432.11.1. Prijašnji događaji............................................................................................................................432.11.2. Štete uslijed prijašnjih događaja.....................................................................................................442.11.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu................................................................44

2.12. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN..............................................................452.12.1. Popis operativnih snaga..................................................................................................................45

3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN.........................................................46

3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN...............................................................463.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOZI ODABIRA RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN............................................................503.3. KARTE PRIJETNJI............................................................................................................................................50

4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA NA KATEGORIJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI..........................................51

4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI...................................................................................................................................514.2. GOSPODARSTVO............................................................................................................................................514.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA...................................................................................................................52

5. VJEROJATNOST POJAVE PRIJETNJE - RIZIKA..............................................................................................53

6. SCENARIJI RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN..................................................................................54

Stranica 2


6.1. EPIDEMIJE I PANDEMIJE..................................................................................................................................556.1.1. RIZIK – Epidemije i pandemije...........................................................................................................55

6.1.1.1. NAZIV SCENARIJA – Epidemija influence na području Općine Goričan........................................................556.1.1.2. Uvod – Epidemija influence.........................................................................................................................556.1.1.3. Prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (KI)..........................................................566.1.1.4. Kontekst – Epidemija influence...................................................................................................................566.1.1.5. Uzrok epidemije influence na području Općine Goričan.............................................................................57

6.1.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave epidemije influence..............................576.1.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave influence.......................................................58

6.1.2. Opis događaja – Epidemije i pandemije............................................................................................596.1.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemija influence virusa tipa A na području Općine Goričan....................................................................................................................................................................59

6.1.2.1.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa A....................................................................................606.1.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na život i zdravlje ljudi.................606.1.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na gospodarstvo.........................606.1.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na društvenu stabilnost i politiku 61

6.1.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije influence virusa tipa A..................................................................................................................................................................616.1.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije.......................62

6.1.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemija influence virusa tipa B s mogućim komplikacijama na području Općine Goričan.........................................................................................................................................64

6.1.2.2.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa B.....................................................................................646.1.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na život i zdravlje ljudi.................646.1.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na gospodarstvo..........................656.1.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na društvenu stabilnost i politiku 65

6.1.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave epidemije influence virusa tipa B...................................................................................................................................................................666.1.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije........................................67

6.1.3. Matrica ukupnog rizika – Epidemije i pandemije..............................................................................686.1.4. Izvor podataka..................................................................................................................................69

6.2. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE (EKSTREMNE TEMPERATURE)...............................................................................706.2.1. RIZIK - Ekstremne temperature.........................................................................................................70

6.2.1.1. NAZIV SCENARIJA - Pojava toplinskog vala na području Općine Goričan.....................................................706.2.1.2. Uvod – Pojava toplinskog vala.....................................................................................................................706.2.1.3. Prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (KI)......................................................716.2.1.4. Kontekst – Pojava toplinskog vala...............................................................................................................716.2.1.5. Uzrok pojave toplinskog vala.......................................................................................................................73

6.2.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave toplinskog vala......................................736.2.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave toplinskog vala..............................................74

6.2.2. Opis događaja – Ekstremne temperature.........................................................................................756.2.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Nagla pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana na području Općine Goričan.........................................................................................................................................75

6.2.2.1.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana..................................................................766.2.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na život i zdravlje ljudi..........766.2.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na gospodarstvo...................766.2.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na društvenu stabilnost i politiku..........................................................................................................................................................77

6.2.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana.............................................................................................................................................776.2.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)...................................................................................................................................78

6.2.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana na području Općine Goričan................................................................................................................................................................................. 80

Stranica 3


6.2.2.2.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana....................................................................806.2.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na život i zdravlje ljudi............806.2.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na gospodarstvo.....................816.2.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na društvenu stabilnost i politiku..........................................................................................................................................................81

6.2.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana.................................................................................................................................................................816.2.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)......................................................................................................................................................82

6.2.3. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)..........................836.2.4. Izvor podataka..................................................................................................................................84

6.3. POPLAVA.....................................................................................................................................................856.3.1. RIZIK - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela..........................................................85

6.3.1.1. NAZIV SCENARIJA - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan...856.3.1.2. Uvod – Poplava...........................................................................................................................................856.3.1.3. Prikaz utjecaja poplava na kritičnu infrastrukturu (KI).................................................................................886.3.1.4. Kontekst u slučaju poplave..........................................................................................................................886.3.1.5. Uzrok poplava.............................................................................................................................................92

6.3.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplava.............................................................936.3.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplava.....................................................................93

6.3.2. Opis događaja – Poplava..................................................................................................................946.3.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure........................................................................................................................................................................94

6.3.2.1.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure................................946.3.2.1.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na život i zdravlje ljudi.......946.3.2.1.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na gospodarstvo................956.3.2.1.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na društvenu stabilnost i politiku..........................................................................................................................................................95

6.3.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure...................................................................................................................976.3.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava..............................................98

6.3.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave...............................................................................................................................................................................100

6.3.2.2.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave.........................1006.3.2.2.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na život i zdravlje ljudi 1006.3.2.2.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na gospodarstvo.........1016.3.2.2.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na društvenu stabilnost i politiku........................................................................................................................................................101

6.3.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave............................................................................................................1026.3.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava.............................................................103

6.3.3. Matrica ukupnog rizika – Poplava..................................................................................................1056.3.4. Izvor podataka................................................................................................................................106

6.4. POTRES.....................................................................................................................................................1076.4.1. RIZIK - Potres...................................................................................................................................107

6.4.1.1. NAZIV SCENARIJA - Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom......................1076.4.1.2. Uvod – Potres............................................................................................................................................1076.4.1.3. Prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (KI)...............................................................................1136.4.1.4. Kontekst – Potres......................................................................................................................................1146.4.1.5. Uzrok pojave potresa................................................................................................................................115

6.4.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa...........................................................1166.4.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potresa...................................................................116

6.4.2. Opis događaja – Potres...................................................................................................................117

Stranica 4


6.4.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 8° MCS.........................................................................................................................................117

6.4.2.1.1. Posljedice – Potres jačine 8° MCS.....................................................................................................1246.4.2.1.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na život i zdravlje ljudi...........................................1246.4.2.1.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na gospodarstvo....................................................1256.4.2.1.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na društvenu stabilnost i politiku...........................126

6.4.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa jačine 8° MCS......1276.4.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Potres...............................................129

6.4.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 7° MCS.........................................................................................................................................................131

6.4.2.2.1. Posljedice – Potres jačine 7° MCS.....................................................................................................1376.4.2.2.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na život i zdravlje ljudi...........................................1376.4.2.2.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na gospodarstvo....................................................1386.4.2.2.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na društvenu stabilnost i politiku...........................138

6.4.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa jačine 7° MCS.................1406.4.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Potres...............................................................141

6.4.3. Matrica ukupnog rizika - Potres......................................................................................................1436.4.4. Izvor podataka................................................................................................................................144

7. MATRICA RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA...........................................................................................145

8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE GORIČAN...........................................................................147

8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE................................................................................................................1478.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost Procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite............................................................................................................................................1478.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave..............................................................................................................................................1488.1.3. Stanje svijesti pojedinca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Općine Goričan.....................................................................................................................................................1498.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta...................................................................................................................................1498.1.5. Ocjena fiksalne situacije i njezine perspektive Općine Goričan.......................................................1508.1.6. Baza podataka................................................................................................................................152

8.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA...............................................................................................................1538.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Općine Goričan...................................................1538.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta Općine Goričan.........................................................................1548.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovnih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba).................................................................1568.2.4. Analiza sustava na području reagiranja za svaki obrađeni rizik......................................................157

8.2.4.1. Epidemije i pandemije...............................................................................................................................1578.2.4.2. Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature.........................................................................1618.2.4.3. Poplava......................................................................................................................................................1668.2.4.4. Potres........................................................................................................................................................171

9. VREDNOVANJE RIZIKA............................................................................................................................ 178

10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE RIZIKA.........................................................................................181

POPIS TABLICA:

Stranica 5


TABLICA 1: PRIKAZ GRANICA OPĆINE GORIČAN...............................................................................................................17TABLICA 2: RASPODJELA STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN PREMA STAROSTI I SPOLU.........................................19TABLICA 3: PRIKAZ PODJELE STANOVNIŠTVA OPĆINE GORIČAN PREMA SPOLU.......................................................................21TABLICA 4: PRIKAZ STANOVNIKA OPĆINE GORIČAN PREMA DOBNOJ STRUKTURI STANOVNIŠTVA...............................................21TABLICA 5: RASPODJELA STANOVNIŠTVA OBZIROM NA POTREBU I KORIŠTENJE POMOĆI DRUGE OSOBE PRI OBAVLJANJU

SVAKODNEVNIH ZADATAKA................................................................................................................................21TABLICA 6: PROMETNICE NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN................................................................................................23TABLICA 7: PRIKAZ BROJA DOMAĆINSTAVA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN........................................................................24TABLICA 8: PRIKAZ BROJA KUĆANSTVA OBZIROM NA TIP KUĆANSTVA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN......................................25TABLICA 9: PRIKAZ RASPODJELE STANOVNIKA OPĆINE GORIČAN PREMA IZVORU SREDSTVA ZA ŽIVOT.........................................26TABLICA 10: RASPODJELA STANOVNIŠTVA OPĆINE GORIČAN PREMA DJELATNOSTI I BROJU ZAPOSLENIH.....................................28TABLICA 11: PRIKAZ BROJA NEZAPOSLENIH OSOBA S PODRUČJA OPĆINE GORIČAN ZA RUJAN 2017.GOD...................................29TABLICA 12: VRSTE NAKNADA I BROJ PRIMATELJA NAKNADA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN.................................................29TABLICA 13: PRIKAZ RAČUNA FINANCIRANJA IZ PRORAČUNA OPĆINE GORIČAN ZA 2017.GOD. (1. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA)

....................................................................................................................................................................30TABLICA 14: PRIKAZ PRORAČUNSKIH SREDSTAVA OPĆINE GORIČAN NAMIJENJENIH ZA POSLOVE CIVILNE ZAŠTITE.........................31TABLICA 15: INDEKS GOSPODARSKE SNAGE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE I NJEGOVE SASTAVNICE U 2016.GOD.................................32TABLICA 16: INDEKS GOSPODARSKE SNAGE I NJEGOVE SASTAVNICE U 2017.GOD..................................................................33TABLICA 17: PRIKAZ BROJA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I UDIO POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA PREMA VRSTI KORIŠTENJA U

UKUPNOJ POLJOPRIVREDNOJ POVRŠINI.................................................................................................................34TABLICA 18: PREGLED TRAFOSTANICA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN...............................................................................37TABLICA 19: PRIKAZ LOKACIJA ARHEOLOŠKIH NALAZA, LOKALITETA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN.........................................42TABLICA 20: KULTURNA DOBRA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN.......................................................................................43TABLICA 21: PREGLED ŠTETA OD SUŠE (ELEMENTARNE NEPOGODE)....................................................................................44TABLICA 22: PREGLED ŠTETA OD TUČE (ELEMENTARNE NEPOGODE)....................................................................................44TABLICA 23: IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN - REGISTAR RIZIKA......................................................47TABLICA 24: PRIKAZ POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI..............................................................................................51TABLICA 25: PRIKAZ POSLJEDICA PRIJETNJE NA GOSPODARSTVO.........................................................................................51TABLICA 26: PRIKAZ POSLJEDICA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU (KI)..................................................................................52TABLICA 27: PRIKAZ POSLJEDICA PRIJETNJE NA USTANOVE, GRAĐEVINE OD JAVNOG, DRUŠTVENOG ZNAČAJA...............................52TABLICA 28: PRIKAZ VJEROJATNOSTI, FREKVENCIJE RIZIKA.................................................................................................53TABLICA 29: PRIKAZ KRITIČNE SKUPINE STANOVNIŠTVA....................................................................................................57TABLICA 30: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - EPIDEMIJA...............................................................................................................................60TABLICA 31: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA -

EPIDEMIJA......................................................................................................................................................61TABLICA 32: VJEROJATNOST POJAVE DOGAĐAJA S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA USLIJED EPIDEMIJE INFLUENCE VIRUSA TIPA A

....................................................................................................................................................................61TABLICA 33: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ -

EPIDEMIJA......................................................................................................................................................65TABLICA 34: VJEROJATNOST POJAVE NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA USLIJED POJAVE EPIDEMIJE INFLUENCE VIRUSA TIPA

B..................................................................................................................................................................66TABLICA 35: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - EKSTREMNE TEMPERATURE.........................................................................................................76TABLICA 36: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA -

EKSTREMNE TEMPERATURE................................................................................................................................77TABLICA 37: VJEROJATNOST POJAVE DOGAĐAJA S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA USLIJED POJAVE TOPLINSKOG VALA U

TRAJANJU OD 10 DANA.....................................................................................................................................77

Stranica 6


TABLICA 38: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - EKSTREMNE TEMPERATURE................................................................................................................................80

TABLICA 39: VJEROJATNOST POJAVE NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA USLIJED POJAVE TOPLINSKOG VALA U TRAJANJU OD 7 DANA............................................................................................................................................................81

TABLICA 40: PRIKAZ VODOTOKA, NASIPA, OBJEKATA UGROŽENOG PODRUČJA TE MJERODAVNIH VODOMJERA ZA RIJEKU MURU......89TABLICA 41: PRIKAZ VODOTOKA, NASIPA, OBJEKATA UGROŽENOG PODRUČJA I MJERODAVNIH VODOMJERA UZ RIJEKU MURU........91TABLICA 42: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - POPLAVA.................................................................................................................................95TABLICA 43: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA -

POPLAVA.......................................................................................................................................................95TABLICA 44: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - POPLAVA.................................................................................................................................96TABLICA 45: PRIKAZ UKUPNIH POSLJEDICA NA DRUŠTVENU STABILNOST I POLITIKU - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA

- POPLAVA.....................................................................................................................................................97TABLICA 46: VJEROJATNOST POJAVE DOGAĐAJA S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA USLIJED POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM

KOPNENIH VODENIH TIJELA RIJEKE MURE..............................................................................................................97TABLICA 47: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ -

POPLAVA.....................................................................................................................................................100TABLICA 48: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - POPLAVA. .101TABLICA 49: VJEROJATNOST POJAVE NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA USLIJED POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH

VODENIH TIJELA POTOKA TRNAVE......................................................................................................................102TABLICA 50: PRIKAZ UČESTALOSTI POTRESA INTENZITETA (STUPNJA MCS) NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE OD

1879. DO 2003.GOD....................................................................................................................................108TABLICA 51: MOGUĆE POSLJEDICE POTRESA JAČINE 7 I 8 STUPNJA MCS LJESTVICE.............................................................109TABLICA 52: PRIKAZ POVEZANOSTI OPISANOG MCS STUPNJA TE PRIPADAJUĆE NUMERIČKE VRIJEDNOSTI VRŠNOG UBRZANJA.......113TABLICA 53: PRIKAZ STUPNJEVA OŠTEĆENJA PO KATEGORIJAMA TE NASTALE GRAĐEVINSKE ŠTETE PRI POTRESU 8 STUPNJA MCS. .120TABLICA 54: PRIKAZ STUPNJEVA OŠTEĆENJA S BROJEM UGROŽENIH STANOVNIKA PRI POTRESU 8 STUPNJA MCS.......................120TABLICA 55: PRIBLIŽNI JEDINIČNI TROŠKOVI IZGRADNJE RAZNIH KATEGORIJA GRAĐEVINA.......................................................124TABLICA 56: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - POTRES.................................................................................................................................125TABLICA 57: PRIKAZ ŠTETA NA GOSPODARSTVU USLIJED POTRESA.....................................................................................125TABLICA 58: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA -

POTRES.......................................................................................................................................................126TABLICA 59: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - POTRES.................................................................................................................................126TABLICA 60: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA USTANOVE, GRAĐEVINE OD JAVNOG, DRUŠTVENOG ZNAČAJA - DOGAĐAJ S

NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA - POTRES...................................................................................................127TABLICA 61: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA DRUŠTVENU STABILNOST I POLITIKU - DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM

POSLJEDICAMA - POTRES.................................................................................................................................127TABLICA 62: VJEROJATNOST POJAVE DOGAĐAJA S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA USLIJED POTRESA JAČINE 8 STUPNJEVA MCS

..................................................................................................................................................................128TABLICA 63: PRIKAZ STUPNJEVA OŠTEĆENJA PO KATEGORIJAMA TE NASTALE GRAĐEVINSKE ŠTETE PRI POTRESU 7 STUPNJA MCS. .134TABLICA 64: PRIKAZ STUPNJEVA OŠTEĆENJA S BROJEM UGROŽENIH STANOVNIKA PRI POTRESU 7 STUPNJA MCS.......................134TABLICA 65: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - POTRES

..................................................................................................................................................................137TABLICA 66: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA GOSPODARSTVO - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - POTRES....138TABLICA 67: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ -

POTRES.......................................................................................................................................................139

Stranica 7


TABLICA 68: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA USTANOVE, GRAĐEVINE OD JAVNOG, DRUŠTVENOG ZNAČAJA - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - POTRES...................................................................................................139

TABLICA 69: PRIKAZ PRIJETNJOM NASTALIH POSLJEDICA NA DRUŠTVENU STABILNOST I POLITIKU - NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ - POTRES........................................................................................................................................139

TABLICA 70: VJEROJATNOST POJAVE NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA USLIJED POTRESA JAČINE 7 STUPNJEVA MCS.....140TABLICA 71: PREGLED STAVKI S PLANIRANIM SREDSTVIMA ZA POSLOVE CIVILNE ZAŠTITE.......................................................150TABLICA 72: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE PREVENTIVE..........................................................................152TABLICA 73: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE REAGIRANJA - EPIDEMIJE I PANDEMIJE.......................................157TABLICA 74: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE REAGIRANJA - EKSTREMNE TEMPERATURE..................................161TABLICA 75: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE REAGIRANJA - POPLAVA..........................................................166TABLICA 76: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - PODRUČJE REAGIRANJA - POTRES............................................................171TABLICA 77: ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE - ZBIRNO..............................................................................................177TABLICA 78: VREDNOVANJE RIZIKA.............................................................................................................................180

POPIS SLIKA:

SLIKA 1: MODEL PRIKAZA HRN ISO 31000 - OD PROCJENE DO UPRAVLJANJA RIZICIMA........................................................16

Stranica 8


SLIKA 2: PRIKAZ SMJEŠTAJA OPĆINE GORIČAN U ODNOSU NA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU..........................................................18SLIKA 3: TERITORIJALNI PRIKAZ PODRUČJA OPĆINE GORIČAN.............................................................................................18SLIKA 4: PRIKAZ PROMJENA RANGIRANJA ŽUPANIJA PREMA HGK INDEKSU GOSPODARSKE SNAGE U 2017.GOD. U ODNOSU NA

2016.GOD.....................................................................................................................................................33SLIKA 5: ODSTUPANJE SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA OD VIŠEGODIŠNJEG PROSJEKA ZA RAZDOBLJE 1961. - 1990.GOD. ZA

SRPANJ 2017.GOD..........................................................................................................................................72SLIKA 6: ODSTUPANJE SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA OD VIŠEGODIŠNJEG PROSJEKA ZA RAZDOBLJE 1961. - 1990.GOD. ZA

KOLOVOZ 2017.GOD........................................................................................................................................72SLIKA 7: PRIKAZ UGROŽENOG PODRUČJA OPĆINE GORIČAN...............................................................................................87SLIKA 8: PRIKAZ DIONICE A 21.2 POTOK TRNAVA MURSKA, LIJEVA I DESNA OBALA...............................................................89SLIKA 9: PRIKAZ DIONICE A 33.17. - RIJEKA MURA.........................................................................................................91SLIKA 10: PRIKAZ EPICENTARA POTRESA IZ HRVATSKOG KATALOGA POTRESA......................................................................108SLIKA 11: KARTA POTRESNOG PODRUČJA RH S POVRATNIM RAZDOBLJEM OD 95 GODINA....................................................111SLIKA 12: KARTA POTRESNOG PODRUČJA RH S POVRATNIM RAZDOBLJEM OD 475 GODINA..................................................112SLIKA 13: SEIZMOLOŠKA KARTA ZA POVRATNI PERIOD OD 500 GODINA ZA PODRUČJE OPĆINE GORIČAN..................................113SLIKA 14: KARTA POTRESNOG PODRUČJA S POVRATNIM RAZDOBLJEM OD 475 GODINA ZA PODRUČJE OPĆINE GORIČAN.............128SLIKA 15: VREDNOVANJE RIZIKA - ALARP NAČELA........................................................................................................179

Stranica 9


Stranica 10


Stranica 11


Stranica 12


Stranica 13


1. UVOD

Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća.

Velike nesreće i katastrofe svoje porijeklo imaju unutar prirodnih fenomena koji mogu biti geološki, hidrološki, meteorološki ili biološki, ali i tehničko-tehnološkim procesima te predstavljaju društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za zahvaćano područje.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan temelji se na društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju:

- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,- unapređenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima

planiranja, investiranja, osiguranja te sličnim aktivnostima,- pojednostavljenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih

rezultata,- jačanje dosljednosti radi lakše uporabe rezultata različitih područja i/ili prijetnji.

Kao temelj izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan koriste se Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Svrha smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom procesa procjenjivanja rizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi, materijalna i kulturna dobra i okoliš.

Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Općinu Goričan, procjenjuju potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća.

Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na području Općine Goričan.

Procjena rizika je cjelokupni proces koji se sastoji od:

Identifikacije rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika.

Stranica 14


Analize rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija.

Vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika.

Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, prikazanog na slici 1., te služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera.

Stranica 15


Slika 1: Model prikaza HRN ISO 31000 - Od procjene do upravljanja rizicima

Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije

Stranica 16


2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE GORIČAN

Za područje Općine Goričan opisuju se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno – politički pokazatelji, ekonomsko - gospodarski pokazatelji, prirodno – kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te pokazatelji, primjerice: broj stanovnika, zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga i dr.

2.1. Geografski položaj

Općina Goričan teritorijalno je smještena u Međimurskoj županiji koja se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Županija je omeđena prirodnim granicama, rijekom Murom na sjeveru i istoku te rijekom Dravom na jugu. Općina se nalazi na prometno najpovezanijem dijelu s Europom i predstavlja tromeđu Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Na sjeveru županije je državna granica s Republikom Mađarskom, a sa zapada državna granica s Republikom Slovenijom.

Općina je smještena u istočnom dijelu Međimurske županije i pripada mikroregiji Donjeg Međimurja. Na sjeverozapadu Općina graniči s Općinom Domašinec (odnosno istoimenim naseljem u njezinu sastavu), na zapadu s Općinom Donji Kraljevec (odnosno s njenim naseljima Hodošan i Donji Kraljevec), na jugu s Gradom Prelogom (odnosno naseljima Hemuševec i Draškovec), dok na istoku graniči s Republikom Mađarskom. Granice Općine određene su granicama katastarske općine, a samo u dijelu prostora južnog ruba naselja Goričan i izgrađene građevne čestice na k.o. Hemuševec.

Tablica 1: Prikaz granica Općine Goričan

Općina Goričan Površina u km2 Dužina u kmPovršina 21,565 -Dužina državne granice - 9,537Sveukupna dužina granice Općine - 45,917Udaljenost krajnjih točaka zapad – istok - 7,547Udaljenost krajnjih točaka sjever - jug - 8,906

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Goričan, 2015.god.

Ukupna površina Međimurske županije (730 km2) čini svega 1,3% od ukupne površine Republike Hrvatske (56.594 km2). Promatra li se Općina u kontekstu same županije, ona čini njenih 2,95%. Općina Goričan je 18. jedinica lokalne samouprave u Županiji po veličini, a zauzima površinu od 21,565 km2.

Na sjeverozapadnom rubnom dijelu naselja Goričan, izgrađeno je romsko naselje.

Stranica 17


Slika 2: Prikaz smještaja Općine Goričan u odnosu na Međimursku županiju

Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.

Slika 3: Teritorijalni prikaz područja Općine Goričan

Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.

Stranica 18


2.2. Stanovništvo Općine Goričan

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Goričan broji 2.823 stanovnika, unutar jednog, istoimenog naselja Goričan, što predstavlja 2,48% od ukupnog broja stanovnika Međimurske županije (113.804 st.).

Tablica 2: Raspodjela stanovništva na području Općine Goričan prema starosti i spolu

Stanovništvo na području Općine GoričanStarost - Godine Muški Ženski Ukupno

0-4 68 49 1175-9 52 71 123

10-14 91 95 18615-19 127 108 23520-24 104 92 19625-29 103 85 18830-34 77 63 14035-39 92 95 18740-44 99 106 20545-49 124 110 23450-54 122 90 212 55-59 90 82 17260-64 78 87 16565-69 55 77 13270-74 47 70 11775-79 32 73 10580-84 18 45 6385-89 9 33 4290-94 - 4 4

95 i više - - -Ukupan broj stanovnika

1.388 1.435 2.823

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

Prema rezultatima Popisa stanovništva te podacima koji se odnose na raspodjelu prema spolu i starosti, vidljivo je da je broj muškaraca i žena na području Općine Goričan približno jednako zastupljen.

Stranica 19


2.3. Gustoća naseljenosti Općine Goričan

Međimurska županija s ukupnom površinom od 730 km², svrstana je u najgušće naseljenu županiju Republike Hrvatske, na čijem području živi ukupno 113.804 stanovnika. Dok je na nivou RH prosječna gustoća naseljenosti 76 stanovnika po km2, na području Međimurske županije ona je 156 stanovnika po km2, a na području Općine Goričan 132,24 stanovnika po km2. Prema posljednjem službenom Popisu stanovništva koji se provodio 2011. godine, Općina Goričan broji 2.823 stanovnika, od kojih 50,83% čine žene i 49,17% muškarci (1.388 muških i 1.435 ženskih stanovnika).

2.4. Razmještaj stanovništva Općine Goričan

Općinu Goričan čini jedno, istoimeno naselje Goričan policentričnog modela i različitog stupnja urbaniziranosti. Naselje Goričan područno je središte te je izrazito veliko u odnosu na druga Međimurska naselja. Sustav naselja, prema Programu prostornog razvoja Države, određuje se kroz Plan prostornog uređenja Županije te je Goričan definiran kao općinsko (lokalno) razvojno središte sa zonom utjecaja od cca 2,5 km.

U sjeverozapadnom rubnom dijelu naselja Goričan izgrađeno je romsko naselje koje je funkcionalno i infrastrukturno integrirano u područje naselja, a razvilo se na kultiviranom poljoprivrednom zemljištu. Obzirom da broj stanovnika romskog naselja u Goričanu prelazi prostorne mogućnosti trenutne površine koje naselje zauzima, kroz socijalne programe Općina planira raditi na tome da se omogući dijelu postojećeg stanovništva naselja, ponajprije mladima, korištenje napuštenih, zapuštenih i/ili nekorištenih stambenih građevina kao i stambeno – gospodarskih (poljoprivrednih) sklopova u ostalim dijelovima Općine Goričan, a koji su zbog izgrađene infrastrukture pogodni za daljnje korištenje, prenamjenu ili gradnju zamjenskih stambenih građevina.1

2.5. Spolno – dobna struktura stanovništva te koje izazove ona predstavlja za Općinu Goričan

Demografska kretanja u broju stanovnika u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, ali i one provedene ranijih godina, ukazuju na trend depopulacije. U 2001. godini Općina Goričan je brojila 3148 stanovnika (1.547 muških i 1.601 ženskih stanovnika), što je pad od 361 stanovnika.

Tablica 3: Prikaz podjele stanovništva Općine Goričan prema spolu

1 Podaci preuzeti iz Strategije razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.god.

Stranica 20


Teritorijalna jedinica Ukupan broj stanovnika Žensko stanovništvo Muško stanovništvoRH 4.284.889 2.218.554 2.066.335Međimurska županija 113.804 58.203 55.601Općina Goričan 2.823 1.435 1.388


U Hrvatskoj je već duži niz godina prisutan trend demografskog starenja, kojeg karakterizira sve manji broj rođene djece i sve veći broj starog stanovništva. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području Općine živi 23,41% mladog, 54,34% zrelog i 22,25% starog stanovništva. Iz tablice o udjelu stanovnika po starosnoj dobi vidljivo je da u Općini Goričan prevladava zrelo i mlado stanovništvo.

Tablica 4: Prikaz stanovnika Općine Goričan prema dobnoj strukturi stanovništva

Općina Mlado (0-19) Zrelo (20 – 59) Staro (preko 60)Goričan 23,41% 54,34% 22,25%


Problemi vezani uz stanovništvo Općine Goričan su pad u ukupnom broju stanovnika Općine, mali udio visokoobrazovanih stanovnika te život pripadnika romske manjine u neprikladnim prostorima.

2.6. Stanovništvo obzirom na potrebu za nekim od oblika pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka

Na području Općine Goričan živi ukupno 416 (173 muškaraca i 243 žena) stanovnika kojima je potreban neki oblik pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka, od toga 158 osoba (50 muškaraca i 108 žena) treba pomoć drugih osoba pri obavljanju svakodnevnih zadataka, dok 137 osoba (43 muškaraca i 94 žene) koji koriste pomoć druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka.

Tablica 5: Raspodjela stanovništva obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju

svakodnevnih zadataka

Spol UkupnoStarosne skupine

0-19 20 - 59 60 i više

Ukupnosv. 416 10 159 247m 173 7 80 86ž 243 3 79 161

Osoba treba pomoć druge osobe

sv. 158 6 42 110m 50 3 15 32ž 108 3 27 78

Osoba koristi pomoć druge osobe

sv. 137 6 38 93m 43 3 13 27ž 94 3 25 66


Stranica 21


2.7. Prometna povezanost Općine Goričan

Prometni položaj Općine Goričan jedan je od njenih ključnih prednosti. Kako je Općina Goričan pogranična općina, na granici s Republikom Mađarskom (dužina državne granice na području Općine je 9,537 km). Zbog ovakvog geografskog položaja Općina Goričan je od velikog prometnog značaja u regiji. Kroz područje Općine Goričan, i to na njenom sjevernom dijelu, prolazi cestovni koridor koji povezuje RH i Europu, transverzalni koridor Va (smjera sjever-jug, Budimpešta-Zagreb-Rijeka, međunarodne oznake E65). Iz tog razloga na području Općine nalaze se dva međunarodna granična cestovna prijelaza I. kategorije (Goričan-Letenye I-stari i Goričan-Letenye II-novi). Granični prijelaz Goričan počeo se graditi 1991. godine, a kao stalni međunarodni granični prijelaz I. kategorije s carinskom ispostavom te graničnim službama, počeo je s radom 1994. godine. Za potrebe graničnog prijelaza izdvojeno je područje od oko 11,68 ha, s potencijalnim proširenjem za oko 5,7 ha. Na području graničnog prijelaza su izgrađeni sadržaji međunarodne špedicije, kamionskog terminala, benzinske crpke, carinske službe, ispostave graničnih inspekcijskih službi – veterinarske, fitopatološke, gospodarske i sanitarne inspekcije te prateći ugostiteljski sadržaji. Granični prijelaz Goričan – Letenye I otvoren je za međunarodni robni promet, za promet vozila kojima je zabranjeno prometovanje na autocesti te pješački i biciklistički promet. Za međunarodni putnički promet osobnim vozilima otvoren je tijekom cijele godine, ali samo za stanovnike područja uz granicu (stanovnike Međimurske i Varaždinske županije te stanovnike Županije Zala u R. Mađarskoj), dok će za međunarodni putnički promet, izuzev prometa autobusima, biti otvoren tijekom turističke sezone i to od 1. lipnja do 31. kolovoza.

Tijekom 2013. godine od strane Općine je pokrenuta inicijativa za izgradnju novog čvora Goričan na autocesti Goričan- Zagreb.

S okolnim naseljima Goričan je povezan županijskim i lokalnim cestama te nema potrebe za izgradnjom novih, već samo za rekonstrukcijom i održavanjem postojećih. Prema podacima Općine Goričan lokalna cesta za Kotoribu (LC20066) građena je s namjerom da se stanovnici Kotoribe mogu brže uključiti na autocestu Goričan-Zagreb.

Tablica 6: Prometnice na području Općine Goričan

Stranica 22


R.Br.

Oznaka prometnice

Naziv prometnice Duljina (km)

AUTOCESTE1. A4 G.P. Goričan (Granica Rep. Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište

Ivanja Reka (A3))97,00

DRŽAVNE CESTE1. DC3 G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum –

Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)218,44

ŽUPANIJSKE CESTE1. ŽC 2026 Čvorište Goričan (D3) – Goričan – D. Kraljevec – Prelog (D20) 11,502. ŽC 2034 D3 – D. Kraljevec (Ž2026) 2,283. ŽC 2255 D. Kraljevec (Ž2026) – Draškovec (D20) 3,30

LOKALNE CESTE1. LC 20032 Hodošan (D3) – Goričan – Ž2255 7,502. LC 20066 Goričan (L20032) – Kotoriba (L20045) 13,55

UKUPNO: 353,57Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 103/17)

Područjem Općine prolazi magistralna željeznička pruga od velikog značaja za međunarodni promet, M501 (Središće ob Dravi) državna granica– Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakerestur). Ova željeznička pruga u prometnom značenju ima ulogu spojne željezničke pruge između V. Paneuropskog koridora i ogranka V. B paneuropskog koridora i istodobno služi za regionalni željeznički promet između sjeverne Hrvatske i susjedne regije u Mađarskoj te regionalni promet između središnje i sjeverne Hrvatske. Radi se o jednokolosječnoj neelektrificiranoj međunarodnoj pruzi duljine 42 km. Na području Općine nema stajališta željeznice, ali je Prostornim planom uređenja Općine ostavljena mogućnost za izgradnju postaje, ukoliko će biti potrebe za tim.

2.8. Društveno – politički pokazatelji na području Općine Goričan

2.8.1. Sjedišta upravnih tijela Općine Goričan

Općina Goričan

2.8.2. Zdravstvene ustanove na području Općine Goričan

Zdravstvena zaštita na području Općine organizirana je kroz mrežu zdravstvene zaštite sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kroz dom zdravlja Doma zdravlja Čakovec. Na području Općine Goričan djeluje jedan Dom zdravlja. Općina Goričan je 2011. godine obnovila i dogradila objekt Doma zdravlja te time unaprijedila i osuvremenila pružanje liječničkih usluga, a dogradnjom objekta dobiven je prostor i za još jedan liječnički tim. Također, na području Općine dostupna je jedna ljekarna.

Stranica 23


2.8.3. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine Goričan

Odgojno obrazovnu infrastrukturu Općine čine predškolska ustanova i osnovna škola. Općina sustavno zbog na osiguravanju bolje kvalitete i dostupnosti usluga kroz modernizaciju i razvoj infrastrukture u svrhu unapređenja odgoja i obrazovanja te razvijanja učinkovitih programa. Općina ima jedan dječji vrtić (Dječji vrtić Ružica) koji okuplja djecu od šest mjeseci života do polaska u školu te kapacitetom odgovara trenutnim potrebama Općine. Trenutno, vrtićki program pohađa ukupno 54 djece. U vrtiću se uz redovni predškolski program provodi i program za nacionalne manjine, vjerski odgoj te jednom tjedno i program učenja engleskog jezika.

Osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine provodi se kroz Osnovnu školu u Goričanu. U školsku godinu 2013./2014. upisano je 197 djeteta.

Na području Općine nema ustanova za cjeloživotno obrazovanje.

2.8.4. Broj domaćinstva na području Općine Goričan

Na području Općine Goričan, prema Državnome zavodu za statistiku, odnosno popisu stanovništva iz 2011. godine, postoji ukupno 836 domaćinstava, tj. kućanstava. Najzastupljenija su dvočlana kućanstva kojih je ukupno 180 ili 21,53%. Najveći broj članova zabilježen je u četveročlanim (632 članova) te peteročlanim domaćinstvima (565 članova). Najveća opasnost od epidemija i pandemija, ekstremnih temperatura te potresa prijeti područjima na kojima se nalazi najveći broj kućanstava te su osobito osjetljiva kućanstva s većim brojem članova.

Tablica 7: Prikaz broja domaćinstava na području Općine Goričan

Ukupno

Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Prosječan broj osoba u

kućanstvuBr.

kućanstva 836 155 180 115 158 113 78 26 7 2 - 2 3,35Br. osoba

2.803 155 360 345 632 565 468 18256 18 - 22 -


2.8.5. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova na području Općine Goričan

Stranica 24


Na području Općine najzastupljenija su samačka kućanstva (neobiteljska kućanstva), dok su od obiteljskih kućanstava najzastupljenija ona s dva i četiri člana.

Tablica 8: Prikaz broja kućanstva obzirom na tip kućanstva na području Općine Goričan

Privatna kućanstva

UkupnoObiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više svega samačka

kućanstvavišečlana kućanstva

836 674 174 114 158 113 78 26 7 2 - 2 162 155 7Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

2.8.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina na području Općine Goričan

Na području Općine Goričan izgrađene su još 60tih godina prošlog stoljeća dvije stambene zgrade s ukupno 20 stanova različitih površina.

Podjela objekata po kategoriji gradnje

I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine)II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)

Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je proračun proveden uz procijenjene veličine na osnovu podataka iz Prostornog plana uređenja Općine Goričan dakle ukupno oko 829 zgrada.

Analizom iz Prostornog Plana kartografa sa tipovima gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija :

- 10 % zidane zgrade Tip I,- 30% zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina),- 40% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas),- 10% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina

do danas),- 10% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih

godina do danas).

Stranica 25


Objekti na području Općine u kojima se okuplja veći broj ljudi

Objekti na području Općine Goričan u kojima se okuplja veći broj ljudi a koji bi se u istima mogli zateći u slučaju potresa su:

- Ured Hrvatske pošte – 20 osoba,- Zgrada u kojoj je smješteno sjedište Općine – 20 osoba,- Dom kulture – 100 osoba,- Dječji vrtić Goričan – 30 djece,- Osnovna škola Goričan – 250 učenika,- Župna crkva Sv. Leonarda – 150 osoba.

2.9. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji na području Općine Goričan

2.9.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

Obzirom na podatke dostupne Popisom stanovništva 2011. godine, na području Općine Goričan u stalnom radnom odnosu bilo je 1.007 stanovnika, točnije 35,67% ukupnog broja stanovnika Općine. Prihode od mirovina ostvarilo je ukupno 322 stanovnika, točnije 11,41% ukupnog broja stanovnika, dok je 936 stanovnika ili 33,16% ukupnog stanovništva Općine Goričan bilo bez prihoda.

Tablica 9: Prikaz raspodjele stanovnika Općine Goričan prema izvoru sredstva za život

UKUPNO: 2.823Stalni radni odnos 1.007Povremeni rad 28Prihodi od poljoprivrede 14Starosna mirovina 322Ostale mirovine 378Prihodi od imovine 1Socijalne naknade 55Ostali prihodi 91Povremena potpora drugih 14Bez prihoda 936Nepoznato 1


Krajem rujna u evidenciji je bila 3.141 nezaposlena osoba, a broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na isti mjesec 2016. godine (28,1%) i kolovoz 2017. godine (11,6%). Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene čine 53,9% (1.693) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,1% ili 1.448 nezaposlenih osoba, što je smanjenje udjela žena

Stranica 26


za 2,4% u odnosu na prethodni mjesec. U rujnu 2016. godine udio nezaposlenih prema spolu bio je 56,0% žena naspram 44,0% muškaraca. Prema dobi, osobe u dobi do 24 godine čine 23,5% (737) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 46,9% (1.475), a udio starijih od 50 godina 29,6% ili 929 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec udio osoba najmlađe dobne skupine (1,8%) i najstarije dobne skupine (2,2%) je povećan, dok je udio osoba srednje dobi smanjen za 4,0%. U rujnu 2016. godine struktura osoba prema dobi je bila sljedeća: udio osoba do 24 godine bio je 24,5%, srednje dobi 46,5%, dok se preostali udio od 29,0% odnosio na starije od 50 godina.

Područni ured Čakovec administrativno pokriva Međimursku županiju kroz 3 ispostave, vodeći evidenciju za 22 općine odnosno 3 grada. Gledano prema ispostavama, Ispostava Čakovec bilježi daleko najveći broj nezaposlenih osoba (2.228 ili 71,0%), a zatim slijede Ispostava Prelog (532 ili 16,9%) i Ispostava Mursko Središće ( 381 ili 12,1%). U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjen je u svim ispostavama i to kako slijedi: Ispostava Mursko Središće (8,0%), Ispostava Čakovec (11,4%), Ispostava Prelog (14,6%). Naspram rujnu 2016. godine i dalje je zabilježen izraženiji pad nezaposlenosti u svim ispostavama: Ispostava Mursko Središće (18,4%), Ispostava Čakovec (28,8%) te Ispostava Prelog (31,1%). Promatrano po općinama, najveći apsolutni broj nezaposlenih bilježi Grad Čakovec s pripadajućim naseljima – 846 osoba (26,9%), a zatim slijede općine: Nedelišće (462 ili 14,7%), Mursko Središće (216 ili 6,9%), Prelog (158 ili 5,0%) i Mala Subotica (158 ili 5,0%). Po drugoj strani, najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u sljedećim općinama: Dekanovec (12), Donji Vidovec (24), Gornji Mihaljevec (32), Donja Dubrava (35), Sveta Marija (40), Štrigova (43), Šenkovec (46) i Vratišinec (50).

Tablica 10: Raspodjela stanovništva Općine Goričan prema djelatnosti i broju zaposlenih

R.Br. Područje djelatnosti Broj zaposlenih

1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 252. Rudarstvo i vađenje 1

Stranica 27


3. Prerađivačka industrija 4934. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 115. Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnost sanacije okoliša2

6. Građevinarstvo 1727. Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 778. Prijevoz i skladištenje 409. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 29

10. Informacije i komunikacije 511. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1112. Poslovanje nekretninama 213. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1014. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2315. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 5316. Obrazovanje 4317. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2118. Umjetnost, zabava i rekreacija 919. Ostale uslužne djelatnosti 1320. Djelatnosti kućanstva kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koje

proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe-

21. Djelatnost izvan teritorijalnih organizacija i tijela -22. Nepoznato 2

UKUPNO: 1.042Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 416 osoba, a broj ulazaka povećan je u odnosu na kolovoz (6,4%), dok je u odnosu na rujan prošle godine evidentirano smanjenje (29,8%). Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 190 osoba ili 45,6%. Nadalje, 121 osoba (29,1%) evidentirana je iz neaktivnosti, 96 osoba (23,1%) ušlo je u evidenciju direktno iz obrazovanja, dok je preostalih 9 osoba (2,2%) došlo iz nekog drugog oblika rada. Tijekom rujna kada su u pitanju novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa evidentirano je 190 novoprijavljenih osoba, što je smanjenje u odnosu na prethodni mjesec za 4,0%, dok je u odnosu na rujan 2016. godine evidentirano smanjenje za 38,1%. Promatrano prema spolu u evidenciju je direktno iz radnog odnosa ušlo 105 žena (55,3%), dok je udio muškaraca bio 44,7% (85 muškaraca). Prošli mjesec udio žena bio 56,1% odnosno 43,9% muškaraca.

Tablica 11: Prikaz broja nezaposlenih osoba s područja Općine Goričan za rujan 2017.god.

Ispostava Općina Ukupno: Bez OŠ OŠ KV, VKV SSS VŠS VSSUk. M. Uk. M. Uk. M. Uk. M. Uk. M. Uk. M. Uk. M.

Čakovec Goričan 65 33 5 2 14 9 20 11 16 10 6 1 4 0Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Čakovec, broj 9, rujan 2017.god.

Stranica 28


Ukupno je tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašlo 827 osoba, što je povećanje u odnosu na kolovoz (104,7%) i rujan 2016. godine (6,0%). Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 561 osoba, što je povećanje u odnosu na kolovoz za čak 129,9%, dok je u odnosu na rujan prošle godine zabilježeno smanjenje za 1,2%. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 534 osobe (95,2%), dok je 27 osoba (4,8%) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).

2.9.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području Općine Goričan

Obzirom na podatke hrvatskog zavoda za statistiku, 11,41% stanovnika Općine prima starosne mirovine, 13,39% prima ostale mirovine, dok socijalnu naknadu prima 1,95% stanovnika Općine Goričan. Ukupan broj stanovnika koji prima neku vrstu mirovinskih, socijalnih ili sličnih naknada iznosi 26,75% od ukupnog broja stanovnika Općine Goričan, točnije 755 stanovnika.

Tablica 12: Vrste naknada i broj primatelja naknada na području Općine Goričan

Vrsta naknade Broj primateljaStarosna mirovina 322Ostale mirovine 378Socijalne naknade 55UKUPNO: 755


Novčanu naknadu u rujnu 2017. godine koristile su 792 nezaposlene osobe ili 25,2% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (8,0%), kao i rujan 2016. godine (20,1%). Promatrano prema spolu, udio žena je 72,6% ili 575 korisnica naknade, dok je udio muškaraca bio 27,4% odnosno 217 korisnika.

2.9.3. Proračun Općine Goričan

Planirani proračun za Općinu Goričan u 2017. godini iznosi 12.615.500,00 kuna.

Stranica 29


Tablica 13: Prikaz računa financiranja iz proračuna Općine Goričan za 2017.god. (1. izmjene i dopune

proračuna)

Konto Naziv Plan Povećanje/smanjenje 1. izmjene i dopune

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja

7.000.000,00 0,00 7.000.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

120.000,00 0,00 120.000,00

Neto financiranje (8 – 5) 6.880.000,00 0,00 6.880.000,00Ukupno prihodi i primici 12.615.500,00 5.385.554,00 18.001.054,00Višak/manjak prihoda iz prethodnih godina

0,00 -171.054,00 -171.054,00

Sveukupno prihodi i primici 12.615.500,00 5.214.500,00 17.830.000,00Ukupno rashodi i izdaci 12.615.500,00 5.214.500,00 17.830.000,00Višak/manjak + Neto financiranje 0,00 0,00 0,00

Izvor: Općina Goričan, 2017.god.

Proračunom Opčine Goričan za poslove civilne zaštite osigurano je 120.000,00 kuna.

Tablica 14: Prikaz proračunskih sredstava Općine Goričan namijenjenih za poslove civilne zaštite

PROGRAM 1009 Organiziranje i 120.000,00 0,00 120.000,00

Stranica 30


provođenje zaštite i spašavanja1009A100001 Osnovna djelatnost DVD

Goričan80.000,00 0,00 80.000,00

03 Javni red i sigurnost3 Rashodi poslovanja 80.000,00 0,00 80.000,00

38 Ostali rashodi 80.000,00 0,00 80.000,00381 Tekuće donacije 80.000,00 0,00 80.000,00

3811 Tekuće donacije u novcu

80.000,00 0,00 80.000,00

1138119 Ostale tekuće

donacije80.000,00 0,00 80.000,00

1009A100002 Civilna zaštita03 Javni red i sigurnost

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

20.000,00 0,00 20.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine

20.000,00 0,00 20.000,00

422 Postrojenja i oprema

20.000,00 0,00 20.000,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu

20.000,00 0,00 20.000,00

1142234 Oprema za civilnu

zaštitu20.000,00 0,00 20.000,00

1009A100003 Javna vatrogasna postrojba grada Čakovca

17.000,00 0,00 17.000,00

03 Javni red i sigurnost3 Rashodi poslovanja 17.000,00 0,,0 17.000,00



17.000,00 0,00 17.000,00


donacije17.000,00 0,00 17.000,00

1009A100004 Vatrogasna zajednica Međimurske županije – Sporazum o

vođenju poslovanja

3.000,00 0,00 3.000,00

0320 Usluge protupožarne zaštite3 Rashodi poslovanja 3.000,00 0,,0 3.000,00



3.000,00 0,00 3.000,00

Stranica 31



donacije3.000,00 0,00 3.000,00


2.9.4. Gospodarske grane na području Općine Goričan

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na dan 27. prosinca 2013. godine po indeksu razvijenosti, Međimurska županija je s indeksom od 69,65% svrstana u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75% prosjeka Republike Hrvatske, dok je sama Općina svrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 80,04%.

Obzirom na indeksa gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore za 2016. i 2017.god. Međimurska županija nalazi se pri samom vrhu razvijenosti gospodarskih snaga. Isto je i sa usporedbom po razvijenosti u okviru NUTS 32 regija u EU prema pokazatelju BDP-a po glavi stanovnika.

Tablica 15: Indeks gospodarske snage Međimurske županije i njegove sastavnice u 2016.god.

Županija - MeđimurskaBDP po stanovniku, prosjek 2011. – 2013., indeksi RH=100 81,9Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2012. – 2014., indeksi RH=100 81,5Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100 61,3Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100 58,8Prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi RH=100

111,7

Stopa nezaposlenosti, prosjek, 2013.-2015., indeksi prosjek RH u odnosu na županiju

121,1

Demografija – indeks promjene broja stanovnika 2030./2013. 93,7HGK indeks gospodarske snage, RH=100 89,2

Izvor: DZS, FINA, Ekonomski fakultet: "Demografski scenariji i migracije", izračuni HGK – HGK indeks gospodarske snage

Tablica 16: Indeks gospodarske snage i njegove sastavnice u 2017.god.

Županija - MeđimurskaBDP po stanovniku, prosjek 2012. – 2014., indeksi RH=100 83,5Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2013. – 2015., indeksi RH=100 81,9

2 1 NUTS - statističke prostorne jedinice u EU definirane od strane Eurostata – Europskog statističkog ureda. Postoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija, koje prostorno odgovaraju gradu Zagrebu i 20 županija

Stranica 32


Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100 62,1Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100 59,2Prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi RH=100

112,0

Stopa nezaposlenosti, prosjek, 2014.-2016., indeksi prosjek RH u odnosu na županiju

128,6

Demografija – indeks promjene broja stanovnika 2021./2011. 97,9HGK indeks gospodarske snage, RH=100 91,0

Izvor: DZS, FINA, Ekonomski fakultet: "Demografski scenariji i migracije", izračuni HGK – HGK indeks gospodarske snage

Slika 4: Prikaz promjena rangiranja županija prema HGK indeksu gospodarske snage u 2017.god. u odnosu na

2016.god.

Izvor: HGK indeks gospodarske snage, Hrvatska gospodarska komora, 2017.god.

Poljoprivreda na području Općine spada u najvažnije grane gospodarstva, jer zapošljava veliki udio stanovništva, omogućuje prehrambenu sigurnost te održivo korištenje resursa. Gusta naseljenost na području odrazila se i na stanje poljoprivrednih površina te prosječnu veličinu posjeda. Zemljište je temeljni faktor poljoprivredne proizvodnje, a jedan od najvećih problema poljoprivrede ovog područja vezan je uz strukturu zemljišnog posjeda. Područje karakterizira velika rascjepkanost zemljišnih čestica što onemogućuje konkurentniju proizvodnju određenih kultura.

U Prostornom planu Općine Goričan od ukupne površine evidentirano je 1.781 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta i 920 kućanstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Kada se podaci o

Stranica 33


poljoprivrednim površinama (775,76 ha) i broju poljoprivrednih gospodarstava (109) evidentiranih u ARKOD, kojeg vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, usporede s podacima iz PPU dolazi se do zaključka da 11,85% poljoprivrednih gospodarstava obrađuje i koristi 43,56% raspoloživih poljoprivrednih površina za poljoprivrednu proizvodnju. No stvarno stanje na terenu je drugačije i gotovo sva površina (90%) je u upotrebi. Zbog neriješenih vlasničko-imovinskih pitanja zemljište ne može ući u službene evidencije, niti proizvođači za te površine mogu ostvariti pravo na potpore.

Na poljoprivrednim površinama Općine Goričan, sukladno Prostornom planu uređenja, najzastupljenije su oranice s ratarskom proizvodnjom, najviše kukuruzom, pšenicom te šećernom repom.

Tablica 17: Prikaz broja poljoprivrednih gospodarstva i udio poljoprivrednih površina prema vrsti korištenja u

ukupnoj poljoprivrednoj površini

Stavka Goričan Udio (%)Vrsta

poljoprivrednoggospodarstva

(PG)

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)

109 100

Obrt 0 0Trgovačko društvo 0 0Zadruga 0 0ostali 0 0

Ukupan broj PG - ARKOD 109 100Livade 8,81 1,14Oranice 732,55 94,43Orašaste kulture 16,45 2,12Vinogradi 0,61 0,08Voćne vrste 15,53 2,00ostalo 1,81 0,23

Ukupne površine u korištenju (ha) - ARKOD 775,76 -Ukupna površina Općine Goričan (ha) 2,156 -

Ukupne poljoprivredne površine (PPU) 1,781 -Udio iskorištenja poljoprivrednih površina 43,6% -

Izvor: Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.god.

Kada se govori o stočarskoj proizvodnji, vrlo je mali broj poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju stoku, svega njih 22. Prema evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 73% poljoprivrednih gospodarstava se bavi svinjogojstvom, a zastupljeno je i govedarstvo te jedno gospodarstvo u kozarstvu. Iz dostupnih podataka evidentno je da na području nema ozbiljnije komercijalne stočarske proizvodnje, već je to većinom uzgoj za vlastite potrebe.

2.9.5. Gospodarske tvrtke na području Općine Goričan

Stranica 34


Na području Općine Goričan prema podacima Hrvatske gospodarske komore ukupno djeluje 67 poduzetnika pravnih osoba koji ukupno zapošljavaju 852 osobe. Većina poduzeća je iz domene trgovine (15), prerađivačke industrije (12) i ugostiteljstva (12), dok najveći broj zapošljavaju poduzetnici s područja prerađivačke industrije (655), građevinarstva (46), trgovine (43), prijevoza i skladištenja (42) te ugostiteljstva (34). Govoreći o pravnom obliku poduzetnika najveći broj je registriran kao društvo s ograničenom odgovornosti i to njih 49, od ukupno 67. Također, na području Općine Goričan 9 poduzetnika registrirano je kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, 4 kao ustanova, 4 kao zadruga te 1 kao dioničko društvo.

Na području Općine Goričan djeluju dva srednja i jedan veliki poduzetnik (proizvodne tvrtke):

1. PAVLIC ASFALT BETON d.o.o. Goričan (zapošljava oko 100 osoba)

U sklopu tvrtke smješten je i najmoderniji speedway stadion u ovom dijelu Europe, na kojem se održavaju speedway utrke svjetskog ranga.

2. Arteferro Dohomont d.o.o. Goričan (metaloprerađivačka industrija- zapošljava oko 250 osoba)

3. MEISO d.o.o. Goričan (proizvodnja cipela- zapošljava oko 280 osoba)

Od ostalih malih poduzetnika s područja Općine (koji zapošljavaju 25-30 osoba) za istaknuti je tvrtke

poput:

1. EURO KLIMA d.o.o. Goričan (izrada i montaža elemenata za ventilaciju i klimatizaciju) 2. Ventilacijski sistemi Mikec d.o.o. (proizvodnja, veleprodaja i montaža dijelova

opreme za ventilaciju i kompletnih ventilacijskih sistema) 3. Euro metali Horvat d.o.o. (proizvodnja ostalih metalnih cisterni, rezervoara i sličnih

posuda) 4. Lepoglavec d.o.o. (proizvodnja plastičnih kada i kupaonske galanterije

2.9.6. Poduzetničke zone Općine Goričan

Općina Goričan Prostornim planom ima predviđene četiri gospodarske/poduzetničke zone:

1. Industrijska zona ČARDA2. Zona granični prijelaz Goričan3. Poljoprivredno gospodarska zona istočno od Goričana4. Gospodarska zona ISTOK

Zone Čarda i granični prijelaz Goričan su u funkciji, a njihova popunjenost je gotovo 100 %.

Stranica 35


Prema dostupnim podacima, zemljište u Poljoprivrednoj gospodarskoj zoni je u vlasništvu RH, ali je trenutno u postupku rješavanje imovinsko pravnih odnosa u smislu njegova prebacivanja s RH na Općinu Goričan. zbog se o površini od 4,3 ha, koja je parcelacijom podijeljena na tri čestice.

U Gospodarskoj zoni ISTOK dio parcela je također, u vlasništvu RH i također, trenutno je u postupku prijenos vlasništva na Općinu Goričan. Po rješenju pravno imovinskih odnosa s RH planirana je provedba parcelacije, a ujedno Općina planira proširenje zone za oko 70 ha.

Općina Goričan je tijekom 2011. godine u sklopu IPA programa Mađarska - Hrvatska provela projekt Industrijski park. Navedenim projektom Općina je izradila i financirala kompletnu projektnu dokumentaciju za izgradnju komunalne infrastrukture u navedenim zonama.

Komunalna infrastruktura nije još u potpunosti izgrađena u svim zonama (plinovod, vodovod, kanalizacija), pa Općina ima predviđene projekte njihove izgradnje.

Republika Hrvatska je u Poljoprivredno gospodarskoj zoni istočno od Goričana i u Gospodarskoj zoni Istok prenijela u vlasništvo Općine Goričan 09.02.2015.god. zemljište površine 13.4392 ha Ugovorom br.13005/2014 .

Općina planira proširenje zone za oko 70 ha.

2.9.7. Objekti kritične infrastrukture na području Općine Goričan

Mostovi, vijadukti i tuneli

Na području Općine izgrađena su dva cestovna mosta preko rijeke Mure, i to most na starom graničnom prijelazu, i novi most za autocestu na novom graničnom prijelazu.

Na potoku Trnava i potoku Bistrec – Rakovnica te glavnim Lateralnim kanalima Kopanec – Gorenjak i Veliki Berek ima nekoliko manjih mostova.

Na području Općine Goričan nema izgrađenih vijadukata i tunela.

Dalekovodi i transformatorske stanice

Od za državu značajne linijske energetske infrastrukture prostorom općine prolazi dalekovod Žerjavinec – Mađarska – 2 x 400 kV

U dijelu južnog prostora općine prolazi i 35 kV dalekovod.

Mreže elektroopskrbe na području Općine Goričan su izvedene kao pretežito zračne, te dijelom i podzemne, a električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području

Stranica 36


Općine. U Općini Goričan ima ukupno 16 trafostanica koje se napajaju iz T 35 D. Kraljevec (15 trafostanica), te jedna trafostanica iz T 35 Prelog (Pavlic – Asfalt – Beton).

Tablica 18: Pregled trafostanica na području Općine Goričan

R.Br. Šifra Naziv trafostanice Mjesto Snage (Kva) Mjesto napajanja1. T 391 „Sirkovišće“ Goričan 400 T35 Donji Kraljevec2. T 441 „Stara“ Goričan 250 T35 Donji Kraljevec3. T 442 „Dravska“ Goričan 160 T35 Donji Kraljevec4. T 443 „Vrtna“ Goričan 250 T35 Donji Kraljevec5. T 444 „Letinski most“ Goričan 100 T35 Donji Kraljevec6. T 445 „Granični prijelaz“ Goričan 250 T35 Donji Kraljevec7. T 460 „Murska“ Goričan 100 T35 Donji Kraljevec8. T 468 „Meiso“ Goričan 400 T35 Donji Kraljevec9. T 471 „Beton“ Goričan 250 T35 Donji Kraljevec10. T 472 „Prvomajska“ Goričan 100 T35 Donji Kraljevec11. T 492 „Školska“ Goričan 100 T35 Donji Kraljevec12. T 584 „Novo naselje“ Goričan 160 T35 Donji Kraljevec13. T 631 „Teretni terminal – AC 03“ Goričan 400 T35 Donji Kraljevec14. T 632 „Čvor Goričan-AC 03“ Goričan 400 T35 Donji Kraljevec15. T 702 „Most Goričan“ Goričan 100 T35 Donji Kraljevec16. T 763 „Pavlic – Asfalt-Beton“ Goričan 1000 T35 Donji Kraljevec

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan

Energetski sustavi

Na području Općine Goričan nema proizvodnih pogona koji proizvode električnu energiju (hidroelektrana, termoelektrana, i sl.) kao ni nalazišta nafte i plina.

Telekomunikacijski sustavi

U Općini Goričan djeluje jedan poštanski ured, smješten u samom centru naselja. U njima su izgrađene i dvije pristupne telefonske centrale i bazna postaja mobilnih telekomunikacija, na prostoru poslovne zone uz granični prijelaz. Na telefonske centrale je priključeno preko 90% domaćinstava. Telekomunikacijska mreža Općine Goričan izvedena je djelomično podzemno i manjim dijelom svjetlovodnim kablovima. Mobilna mreža uspostavila se paralelno s razvojem mobilnog sustava u Županiji i ista se kontinuirano dograđuje i širi. Općina Goričan je u 2016.godini sa tvrtkom Infrastruktura d.o.o. iz Ludbrega sklopila Ugovor o izgradnji telekomunikacijske infrastrukture bazirane na optičkim nitima tzv. optički kabel za 700 priključaka.

Hidrotehnički sustavi

Stranica 37


Za obranu od poplava uz rijeku Muru na području Općine rekonstruiran je obrambeni nasip koji na osnovu iskustvenih podataka može prihvatiti 100 godišnje velike vode, ali samog kraćeg trajanja, 5 do 6 dana. Obrambeni nasip izgrađen je uz desnu obalu rijeke Mure prema državnoj granici sa Republikom Mađarskom. Na tom dijelu nasipa nama hidrotehničkih objekata (ustava, čepova, propusta i sl.) pa prema tome nema slabih mjesta u smislu procjeđivanja nasipa. Pored rijeke Mure treba istaknuti i potok Trnavu koji se u neposrednoj blizini Goričana ulijeva u rijeku Muru, točnije južno od područja koje naziva Poljanec.

Potok Trnava je kroz povijest neprestano mijenjala tok, dok je danas kanalizirana i praktično pretvorena u dva slivna sustava: Trnave i potoka Bistrec – Rakovnica. Svi površinski vodotoci Općine praktično se slijevaju u sustav potoka Bistrec – Rakovnica i to preko lateralnog sustava u kojem su glavni kanali Kopanec – Gorenjak i Veliki Berek.

Uz potok Trnavu i Bistrec Rakovnicu izgrađeni su obostrani usporni nasipi koji sprečavaju plavljenje područja Općine Goričan visokim vodama kod velikog vodostaja rijeke Mure, te povratku vode uz potoka. Na tim nasipima ima nekoliko čepova i propusta koji predstavljaju kritična mjesta na nasipu. Od 2018.god. panirana je rekonstrukcija uspornih nasipa uz Trnavu k.o. Goričan.

Plinovodi i naftovodi

Opskrba Županije plinom bazira se na izgradnji sustava koji osigurava dotok plina iz dva glavna smjera – Varaždin i Legrad, a koji su spojeni u prsten. Naselje Goričan u sastavu Općine ima izvedenu plinsku mrežu koja je na sustav vezana preko Donjeg Kraljevca. Distribuciju plina na području Općine Goričan, kao i u drugim dijelovima županije provodi distributer „Međimurjeplin“ d.o.o. Čakovec. Na području Općine izgrađeni magistralni plinovod ima tlak od 160 bara, a izveden je kao polietilenski. U naselju Goričan izvedena je plinska mreža, na koji je priključeno 489 domaćinstava što je oko 53% od ukupnog broja. Kroz samo središte Općine i kroz istočni dio naselja Goričan prolazi trasa Jadranskog naftovoda – odvojak NT Virje – NT Lendava.

2.10. Prirodno – kulturni pokazatelji na području Općine Goričan

Cjelokupni međimurski krajobraz obilježen je blagim brežuljcima u Gornjem Međimurju i aluvijalnom ravnicom u Donjem Međimurju, kojim između ostalog, dominiraju dvije velike rijeke, Mura i Drava. Općinom Goričan dominira prostor niskih položaja uz rijeku Muru te terase u sjevernom dijelu područja, a na području Općine nalazi se i točka ulijevanja potoka Trnave u Muru. Mura, kao rijeka koja u Hrvatskoj završava svoj tok, još uvijek je vrlo zagađena, a prvenstveno zbog zagađivanja u gornjem dijelu toka nastalog izlijevanjem otpadnih voda iz kućanstava i industrije. Područje Općine značajnim dijelom ulazi u prostor Regionalnog parka Mura-Drava i u sklopu njega, Zaštićenog krajobraza rijeke Mure.

Stranica 38


2.10.1. Zaštićena područja

Regionalni park Mura – Drava

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode 2011. godine zaštićenim područjem proglašen je Regionalni park Mura-Drava, područje rijeke Mure i Drave. Po svojim vrijednostima, s obzirom na biološku raznolikost, krajobraze te kulturno-tradicijsku baštinu, prostor uz rijeke Muru i Dravu predstavlja izuzetnu vrijednost na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Park se teritorijalno proteže kroz prostor pet županija, Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku, s ukupnom površinom od 87.680,52 ha. Od ukupne površine Parka 16.962,54 ha (19,4%) proteže se na području Međimurske županije, na području 16 jedinica lokalne samouprave, pa i Općine Goričan. Park je upisan u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji vodi Ministarstvo kulture, a na području Međimurske županije područjem Parka upravlja javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima MEĐIMURSKA PRIRODA-Javna ustanova za zaštitu prirode. Iako još ne postoji Plan upravljanja parkom, donesene su strateške smjernice. Park je jedan od najdužih službeno zaštićenih koridora nizinskih rijeka u Europi, a kao rijetkost na europskoj razini poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme odronjene obale. Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira. Šire područje rijeka ujedno je i područje rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica, a rijeka Drava je ujedno u Hrvatskoj i rijeka najbogatija ribljim vrstama (od kojih je pet regionalnih endema dunavskog slijeva).

Postojeća zaštićena područja smještena unutar Parka zaštićena su u slijedećim kategorijama: značajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture, park šuma i posebni rezervat. Na području Parka nalazi se ukupno 13 zaštićenih područja, od kojih je jedno na području Međimurske županije, Zaštićeni krajolik Rijeke Mure.

Zaštićeni krajolik rijeke Mure

Širi prostor uz rijeku Muru je još 2001. godine bio zaštićen od strane Međimurske županije, a sada je i sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava. Značajni krajobraz rijeke Mure obuhvaća pojas od rijeke Mure do granice naselja u zaleđu rijeke. Pojas je širi u Donjem Međimurju gdje su naselja udaljenija od rijeke te je tamo i samo područje zaštite šire.

Ukupna površina koju područje zauzima je 15.000 ha, a na području Međimurske županije nalazi se na području općina Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Podturen, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Dekanovec, Sveta Marija, Grad Mursko Središće i Prelog.

Stranica 39


Područje Općine Goričan značajnim dijelom ulazi u prostor Regionalnog parka Mura-Drava i Zaštićenog krajolika rijeke Mure (zauzimaju istu površinu Općine) i u tom dijelu obiluje prostorima mozaičkih površina poljoprivrednog zemljišta, šumaraka i šuma. Sukladno PPU zaštićeno područje proteže se do građevinskog područja naselja Goričan, a površina mu iznosi oko 1.661,72 ha (16,62 km2), odnosno oko 77% površine Općine.

U prostoru su posebice značajna vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri te sprudovi i strme odronjene obale. Prostor je to bogate ornitofaune i ihtiofaune te drugih ugroženih i rijetkih vrsta. Također, tu se nalazi specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz samu rijeku, prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima s naseljima.

Za Muru je karakteristična velika dinamika i meandriranje te stvaranje velikog broja biotopa kratkog vijeka koji pružaju idealne uvjete za život velikom broju biljnih i životinjskih svojti. Meandri i mrtvice ovog prostora imaju dobro razvijen vegetacijski pokrov od drveća, grmlja i močvarnog bilja. Dobro je razvijena i šumska vegetacija, a najčešće su šume hrasta lužnjaka i običnog graba, johe s dugoklasim šašem, vrba, topola i bagrema.

U posljednjih 15 godina zabilježeno je 39 vrsta riba od kojih prevladavaju šaranke te velik broj ugroženih vrsta ptica. Od najznačajnijih ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta na području uz rijeku Muru do sada su zabilježene: biljke iz porodice ljiljana i stanovnik poplavnih livada kockavica (Fritillaria meleagris). Ovo područje ima i veliku krajobraznu vrijednost pri čemu se očituje postupni prelazak prirodnog krajobraza (gusta vegetacija uz rijeke, strme obale, sprudovi, meandri) u područja pod utjecajem čovjeka (livade i poljoprivredne površine).

Razina zaštite na ukupnom području Regionalnog parka (uključujući i Zaštićeni krajolik rijeke Mure) uglavnom dopušta sve gospodarske i druge aktivnosti na području, ali iste moraju biti u skladu sa standardima javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, Zakonom o zaštiti prirode te svim provedbenim aktima koji iz njega proizlaze, a propisuju mjere za očuvanje. Iako je svrha zaštite područja očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih i posebnih vrsta bilja i životinja, krajobraznih vrijednosti i kulturno-tradicijske baštine, otvorene su i nove mogućnosti razvoja i to prije svega ekološke poljoprivrede, ekoturizma, kulture i rekreacije.

Šumske površine

Prema podacima iz PPU-a na području Općine Goričan šumske površine zauzimaju oko 511 ha, što čini oko 24% ukupne površine Općine. Riječ je o šumama gospodarske namjene pretežito lociranih u središnjem i južnom dijelu Općine te zaštitnim šumama uz rijeku Muru. Šumske površine uz Muru, zaštitne su šume s osnovnom funkcijom zaštite od riječne erozije. U smislu održavanja preostalih riječnih ekosustava, potrebno ih je čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo. Zaštitne šume uz Muru nije dozvoljeno sjeći totalnom sječom, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na područja manje kvalitetnog

Stranica 40


obradivog tla. Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama. Na poljoprivrednim površinama unutar područja ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta potrebno je čuvati mozaički krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja.

2.10.2. Kulturno – povijesna baština na području Općine Goričan

Na području Međimurja otkriveno je i niz eneolitskih nalaza i nalazišta, a jedino dosad istraženo nalazište je višeslojno naselje na prirodno blagom brežuljku jugoistočno od naselja Goričan. Sustavna arheološka istraživanja prethistorijske nekropole – tumula – kod naselja Goričan započinju 1974.god. Zaštitna arheološka istraživanja na ovoj lokaciji obavljena su 1979.god. na površini 16 m2 sistemom sondi 5x5 m na dijelu iskolčene trase naftovoda JANAF-a, koji prolazi ovom podrujem. U zoni istraživanja otkrivena je jedna ukopana stambena građevina, dužine 6 m i širine 3 m. Dubina objekta iznosi 1,33 m. Ispred objekta istražena je jama obzidana kućnim mazom. Na rubu zone istraživanja djelomično je otkrivena slijedeća stambena građevina. Pokretni arheološki nalazi sustavno istražene kuće prepoznatljivi su kao ulomci keramičkih posuda, kameni artefakti, životinjske kosti, kamenje u funkciji ručnog žrvnja te glineni utezi za tkalački stan. Dio keramičkih ulomaka na osnovi karakterističnog načina ukrašavanja nalik kapljastom ubadanju datirani su u krug lasinjske kulture 3200 – 2700.god. pr.n.e. Osim keramičkih fragmenata nađeni su nožić i strugala od kremena te ulomak poliranog kamenog oruđa, najvjerojatnije kamenog klina. Ranoj fazi brončanog doba s područja Međimurja pripada svega nekoliko keramičkih fragmenata iz višeslojnog naselja kod Goričana, ukrašenih karakterističnim vrpčastim ukrasom izvedenim u horizontalnim nizovima. Ovaj način ukrašavanja pripada horizontu tzv. licenske kulture 1750 – 1600.god. pr.n.e. i spada u završetak ranobrončanog doba na podruju Sjeverozapadne Hrvatske. Najljepši primjerci kulture starijeg željeznog doba, i to posude sa figuralnim prikazima animalnog svijeta, otkriveni su u nekropoli kod naselja Goričan. Nekropola Goričan prostire se neposredno uz potok Berek na položajima Gmajna, Buci i Gorinka. Tumuli goričanske nekropole nepravilnog su kružnog oblika, promjera 15 – 30 m, visine 0,20 – 1,60 m, zavisno od devastiranja. Smješteni su na ravnom terenu prosječne nadmorske visine 141 m. Broj sačuvanih tumula ove nekropole znatno je smanjen uslijed intenzivne obrade zemljišta.

Tablica 19: Prikaz lokacija arheoloških nalaza, lokaliteta na području Općine Goričan

Stranica 41


Gmajna, Buci, Gorinka Sustavno istraženo prethistorijsko nalazište, tuneli jugoistočno od Goričana, neposredno uz naselje iz starijeg željeznog doba.

Gorica Srednjovjekovno nalazište, jugozapadno uz naselje Goričan, uz potok Berek (izvršeno rekognosciranje).

Gudlinov vrt Srednjovjekovna nekropola, istočno od župne crkve u Goričanu, izvršeno pokusno iskapanje.

Igla, Veliki Berek Slučajni nalaz srednjovjekovnog oružja na niskoj površini ispresijecanoj isušenim riječnim koritima.

Kota 143 Višeslojno naselje, mlađeg brončanog doba, starije željezno doba, istočno od Goričana, locirano na trasi JANAF-a, izvršeno zaštitno iskopavanje.

Okolek Nalazište antičkog novca cca 1 km jugoistočno od naselja, uz tvornicu MEISO, izvršeno rekognosciranje.

Meiso (nekadašnji Viko) Naselje zemunica iz starijeg željeznog doba, izvršeno zaštitno iskopavanje.

Župnikov vrt Nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba i srednjeg vijeka, neposredno uz župnu crkvu i župni dvor, izvršeno pokusno iskopavanje.

Izvor: PPU Općine Goričan

Evidentirana graditeljska baština- Crkva sv. Leonarda, 18. stoljeće – longitudinalnog tipa. Svetište joj je uže od lađe i

završava zaobljenom apsidom, uz koju je uređen park. Za crkvu je u tijeku postupak valorizacije i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra te donošenje odgovarajućeg rješenja o zaštiti,

- kapela sv. Florijana iz 1821. u središtu naselja,- kapela Marije kraljice iz 1937. u Zavrtnoj ulici,- poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. st. obnovljen 1936. i 2000, kod zgrade Općine i- kameno raspelo iz 1911. godine, s reljefima sv. Marije, sv. Franje i sv. Mihovila u

nišama baze, smješteno na križanju Trnavske i Prečne ulice,- oktogonalni pil s reljefom Sv. Jurja na stupcu, iz 1726. godine – u središtu Goričana,- kip «Tužnog Krista» iz 1896. godine,- poklonac u obliku kapelice – s kipom Pietá iz 1841. smješten u sjevernom dijelu

naselja, na raskrižju. Stražnju stranu ima polukružno zaobljenu. Godine 2000. poklonac je nestručno obnovljen,

- poklonac sv. Mihovila, smješten je u blizini naselja Hemuševec, iako teritorijalno pripada Općini Goričan. Godine 2001. je obnovljen, a u unutrašnjosti je nova slika sv. Mihaela.

- kameno raspelo s reljefom sa svetačkim likovima na bazi, podignuto početkom 20. stoljeća. Nedavno je nestručno obnovljeno, čime su uklonjeni mnogi izvorni elementi. Smješteno je sjeverno od kapele sv. Florijana, a u neposrednoj blizini podignuta je trafostanica,

- poklonac sv. Josipa, smješten s istočne strane ceste, na pola puta između Donjeg Kraljevca i Hodošana,

Stranica 42


- sakralna grupa na mjesnom groblju sastavljena od raspela i dva pila. Baze su recentne, dok su skulpture vjerojatno starije, ali vrlo loše obnovljene,

- raspelo u Dravskoj ulici, smješteno na zelenoj površini u južnom dijelu naselja. Na prednoj strani baze je rustični reljef sv. Trojstva,

- raspelo na staroj cesti kod graničnog prijelaza, nedavno obnovljeno,- kao ambijentalno uređenje okoliša spominje se «tratina s pokojim stablom» uz župnu

crkvu u Goričanu – tratina je nedavno uređena u sklopu uređenja kontaktnog parkovnog prostora župne crkve,

- na tratini uz župnu crkvu postavljen je pil sv. Obitelji, baza i postament su recentni, dok je skulptura vjerojatno starija, nema datacije,

- kurija župnog dvora iz 1822. godine i- spomenik borcima NOB-a u centru Goričana.

Tablica 20: Kulturna dobra na području Općine Goričan

Oznaka dobra

Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

P – 4437 Goričan Arheološko nalazište Nekropola pod tumulima Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

P – 4866 Goričan Arheološko nalazište Okolek Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z – 2950 Goričan Crkva sv. Leonarda, kurija župnog dvora i pil sv. Obitelji

Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

P - 5813 Goričan Nekropola pod tumulima II Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

2.11. Povijesni pokazatelji na području Općine Goričan

Povijesni pokazatelji na području Općine Goričan temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile Općinu te nanijele značajne materijalne i novčane štete.

2.11.1. Prijašnji događaji

Na području Općine Goričan unatrag 20 godina elementarne nepogode proglašene su više puta. Elementarna nepogoda od suše proglašena je 2007. i 2011. godine te je nanijela velike poljoprivredne štete na području Općine Goričan. Na području Općine Goričan 2009. godine proglašena je i elementarna nepogoda od tuče, a tuča je na području Općine Goričan zabilježena i 2015.god.

Stranica 43


Nakon povlačenja Mure i Drave, kao i Trnave te prestanka obilnih oborina koje su obilježile 2014. godinu, na području cijele Međimurske županije proglašene su elementarne nepogode. Za područje Općine Goričan, zbog štete na infrastrukturi, nasadima, zemljištu i građevinskim objektima, izazvanih ekstremnim količinama oborina i visokom razinom podzemnih voda tijekom kolovoza i rujna 2014. godine proglašena elementarna nepogoda poplave.

Elementarna nepogoda od mraza za Općinu Goričan u posljednjih 20 godina proglašena je nekoliko puta, a najznačajnija je ona proglašena 2016. godine za područje cijele Međimurske županije. Međimurska županija je za sanaciju šteta od mraza dobila ukupno 5,74 milijuna kuna te je time Međimurska županija dobila najviše novaca od svih županija za saniranje posljedica mraza. Elementarna nepogoda od mraza proglašena je i 2017.god. zbog niskih temperatura praćenih hladnim sjevernim strujanjem zraka, 21. i 22. travnja 2017.god.

2.11.2. Štete uslijed prijašnjih događaja

Tablica 21: Pregled šteta od suše (elementarne nepogode)

GODINA VRSTA OŠTEĆENJA POSTOTAK OŠTEĆENJAZahvaćena površina Vrsta kulture

2007. 355,20 kukuruz 70%94,70 pšenica 40%54,80 šećerna repa 50%52,80 tikve 40%39,40 krumpir 50%

2011. Cijelo područje Općine Goričan. Sve kulture. 60%Izvor: Općina Goričan

Tablica 22: Pregled šteta od tuče (elementarne nepogode)

GODINA VRSTA OŠTEĆENJA POSTOTAK OŠTEĆENJA (%)Zahvaćena površina Vrsta kulture

2009. 7,48 voćnjaci 55%62,82 tikvice golice 60%39,61 uljana repica 60%

Izvor: Općina Goričan

2.11.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

- uređenje servisnog puta na branjenoj strani uz Glavni murski nasip (2011.god)- razdjelni sustav odvodnje i UZP Goričan (2012.god.)- dovođenje murskog nasipa u funkcionalno stanje (2012.god.)- uređenje servisnog puta na branjenoj strani uz glavni murski nasip (2012.)3

3 Podaci preuzeti iz Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije, 2014.god.

Stranica 44


2.12. Pokazatelji operativne sposobnosti na području Općine Goričan

Stožer civilne zaštite Općine Goričan oformljen je Odlukom načelnika o imenovanju stožera civilne zaštite (KLASA: 022-05/17-01/29, URBROJ: 2109/08-17-1, Goričan, 10.07.2017.god.)

Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Goričan oformljena je od strane Općinskog vijeća općine Goričan 27. rujna 2013.god., a izmjena je načinjena 24. listopada 2015.god.

Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite Općine Goričan, imenovani su Odlukom načelnika o imenovanju povjerenika civilne zaštite Općine Goričan i njegovog zamjenika (KLASA: 810-01/16-01/28, URBROJ: 2109/13-02-16-01, Goričan, 01.12.2016.god.)

Pravne osobe od interesa za sustavi civilne zaštite Općine Goričan određene su Odlukom Općinskog vijeća o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Goričan (KLASA: 021-01/16-01/16, URBROJ: 2109/08-16-1, Goričan, 14.06.2016.god.)

2.12.1. Popis operativnih snaga

Stožer civilne zaštite Općine Goričan Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Goričan Povjerenici civilne zaštite Općine Goričan Dobrovoljno vatrogasno društvo Goričan Crveni križ Goričan Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom, Pavlic Zlatko, Donja 25 Pavlic asphalt beton, Dravska 18, Goričan Nogometni klub “Trnava” Goričan Ribolovno društvo “Smuđ” Goričan UDVDR RH Ogranak Goričan I Klub 54. Samostalne pješačke bojne

3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN

Identifikacija prijetnji jest početni korak u postupku izrade Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji potrebno je odrediti sljedeće: koje se sve prijetnje pojavljuju na području Općine Goričan, prostor na kojem se pojavljuju i način na koji mogu štetno, odnosno negativno utjecati na okoliš. Po identifikaciji, prijetnje se prikazuju u zbirnoj tablici

Stranica 45


sa osnovnim opisom scenarija te najbitnijim učincima na društvene vrijednosti. Prikazuju se preventivne mjere i mjere odgovora, točnije reagiranja na prijetnju.

Kako bi se identificirale moguće prijetnje na području Općine Goričan korištena je Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku u kojoj se nalaze karte vjerojatnih rizika za zasebna područja, Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije u kojoj su navedene najvjerojatnije prijetnje koje mogu ugroziti područje i stanovništvo istog područja te Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan iz 2014. godine.

Procjena rizika od velikih nesreća je izrađena na temelju scenarija za svaki pojedini rizik.

3.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika na području Općine Goričan

Na području Općine Goričan evidentirano je 5 grupa rizika koji predstavljaju potencijalnu prijetnju za stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš i to:

Potres Poplave Ekstremne vremenske pojave:

- Ekstremne temperature- Padaline: tuča i mraz

Suša Epidemije i pandemije

U tablici 23. prikazan je registar rizika, odnosno potencijalnih prijetnji za područje Općine Goričan te u skladu s time u tablici su prikazane moguće posljedice te mjere odgovora na prijetnje.

Tablica 23: Identifikacija prijetnji na području Općine Goričan - Registar rizika

R.B. rizika

Prijetnja Kratki opis scenarija Utjecaj na društvene vrijednosti

Preventivne mjere

Mjere odgovora

1. Epidemije i pandemije

Epidemija je pojavljivanje većeg broja oboljelih od iste bolesti na istom području. Pandemija je epidemija koja se širi na jedno ili više područja,

U situaciji pojaveepidemiološkeprijetnjeposljedice postanovništvo

Poduzimanje zdravstvenih mjera prevencije, a vezano uz

Obavješćivanje javnosti, zbrinjavanje, izolacija i liječenje oboljelih (ambulantno ili

Stranica 46


npr. na više kontinenata. S epidemiološkog stajališta negativne posljedice mogu se očekivati zbog: masovnih migracija i masovnih okupljanja stanovništva; improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, oskudna opskrba pitkom vodom, oskudna i nekvalitetna prehrana, improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari i nedostatna osobna higijena. Isto tako, neadekvatno odlaganje komunalnog otpada može biti uzročnik raznih zaraza.

očitovalebi se u značajnom padu životnog standarda iprekidu uobičajenognačina života.Posljedice je moguće očekivati u obolijevaju ljudi za sljedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta i dr. Moguće pojave novih zaraznih bolesti ljudi prenesenih od životinja: ptičja gripa, kravlje ludilo, mišja groznica i sl. Opasnost za stanovništvo prijeti i od moguće zaraze svinjskom gripom, kao i novim bolestima. Moguće su i pojave epidemije obične gripe i nekih zaraznih bolesti (kao što je TBC i žutica) koje ne bi ostavile ozbiljnije posljedice na stanovništvo.

zaštitu od zaraze (npr. cijepljenje ljudi i životinja, prskanje biljaka sa zaštitnim sredstvima i dr.). Odlična organiziranost zdravstvenih, veterinarskih i agronomskih službi i inspekcijskih službi na području Međimurske županije.

bolnički); Edukacija stanovnika Međimurske županije.Usmrćivanje životinja i spaljivanje (bjesnoća) lešina; iskrčivanje i/ili spaljivanje biljaka koje prenose zarazu.

2. Ekstremne vremenske

pojave – Ekstremne

temperature

Toplinski val kao prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez prethodnih najava, neočekivano za Međimursku županiju koja ima umjerenu kontinentalnu klimu. Toplina može biti okidač za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postojeće stanje kod kroničnih bolesnika.

Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena to su: povećana smrtnost i broj ozljeda, povećan rizik od zaraznih bolesti, prehrana i

Zdravstvenim mjerama prevencije uz medijsku podršku u pružanju pravovremenih informacija, a vezano uz zaštitu od vrućine ključan je i važan čimbenik očuvanja kardiološkog zdravlja, ali i zdravlja općenito.Edukacija građana Međimurske županije.

Obavješćivanje, pružanje prve pomoći.

Stranica 47


razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-respiratorne bolesti.

3. Ekstremne vremenske

pojave – Padaline

(tuča i mraz)

Potencijalni meteorološki uvjetiza stvaranje poledice pri tlu -dani u kojima jetemperatura zraka pri tlu (na 5cm) 0ºC . - dani s padanjem snijega i visina snježnog pokrivača - dani s krutom oborinom(tuča, sugradica i ledena zrna).Navedeno može izazvati negativneposljedice na ljude i odvijanjenormalnog života.

Problemi u prometu,opskrba lokalne iregionalne samouprave,problemi kod pružanjazdravstvenih usluga,štete na poljoprivrednimpovršinama,štete na objektima.Pojava leda naobjektima kritičneinfrastrukture(elektroenergetika,telekomunikacije,vodoopskrba) možeučiniti znatnematerijalne štete.

Edukacija iosposobljavanjegrađana županije s ciljemublažavanja posljedicaod snježnih oborina ipoledica. Potrebno jeredovito čišćenjepločnika, pristupnihputova, čišćenje snijegai leda sa vozila prijeuključivanja u promet ikorištenje zimskeopreme na vozilima.Poštivanjemurbanističkih mjera uizgradnji objekatasmanjiti će se posljediceuzrokovane kišom i/ilitučom.

Rano obavješćivanje iupozoravanje,pripremljena zimskaslužba.

5. Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

Suša bi neimenovano utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari) jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave zaraze (hidrična epidemija – trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. Obzirom na razvijenost područja te dobre cestovne povezanosti nijedna štetna posljedica neće imati tako drastičan utjecaj

Navodnjavanje, savjetovanje.

Upozoravanje.

Stranica 48


na snabdijevanje stanovništva hranom koji bi doveo u pitanje funkcioniranje Općine Goričan.

6. Poplava Poplave i bujične vode mogu kratkotrajno ugrozitipojedinačne stambene, infrastrukturne i gospodarske objekte. Najugroženiji je granični prijelaz Goričan te dijelovi prometnice, stare magistralne ceste te izlaz iz autoputa Zagreb – Goričan, odvojak za granični prijelaz te naselje Goričan i poljoprivredne i šumske površine..

Opskrba vodom i odvodnja: poremećaj u funkcioniranju,Potapanje podruma, zagađenja izvora vode.Cestovni promet: prekidi i otežano obavljanje djelatnosti do otklanjanja posljedica. Proizvodnja i distribucija električne energije.

Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra te druge radove kojima se omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje.

Uzbunjivanje iobavješćivanje,evakuacija, zbrinjavanje,sklanjanje, spašavanje,pružanje prve pomoći.

7. Potres Potres je elementarna nepogodauzrokovana prirodnimdogađajem koji je vjerojatnonajveći uzrok stradavanja ljudi iuništenja materijalnih dobara.Potresi su uzrok katastrofa kojekarakterizira brz nastanak,događaju se učestalo i bezprethodnog upozorenja.

Potresi moguuzrokovati sljedeće:veliki postotakoštećenosti stambenihgrađevina, industrijske ikomunalneinfrastrukture, problemiu komunikaciji,neprotočne prometnice,određen brojpovrijeđenih ipoginulih, štetu namaterijalnim ikulturnim dobrima teokolišu, nedovoljnikapaciteti zazbrinjavanje ozlijeđenihi evakuiranih itd. tesekundarnekatastrofalne posljedice.

Protupotresnoprojektiranje i građenjegrađevina sukladnoodgovarajućimtehničkim propisima ihrvatskim/europskimnormama.Izgradnja sustava ranogupozoravanja.Edukacija iosposobljavanjeoperativnih snagasustava civilne zaštite Međimurske županije.

Uzbunjivanje iobavješćivanje,evakuacija, zbrinjavanje,sklanjanje, spašavanje,pružanje prve pomoći.

Registar rizika za Općinu Goričan izrađen je na temelju identifikacije prijetnji iz Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih

Stranica 49


nesreća Međimurske županije te Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan iz 2014. godine. Na području Općine Goričan, odnosno Međimurske županije, rizici od epidemija i pandemija, ekstremnih temperatura, poplava i potresa procijenjeni visokim rizicima te će se isti obrađivati u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan.

3.2. Odabrani rizici i razlozi odabira rizika na području Općine Goričan

Procjenom rizika katastrofa Republike Hrvatske za područje Međimurske županije rizici od epidemija i pandemija, ekstremnih temperatura, poplava i potresa procijenjeni su prijetnjama od kojih postoji visok rizik za područje Međimurske županije, prema tome i za području Općine Goričan te će se iste prijetnje obrađivati u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan.

Na području Općine Goričan evidentirana je potencijalna opasnost od pojave ekstremnih vremenskih pojava poput mraza i tuče te suše čije su značajke evidentirane i opisane u tablici 23. – Registar rizika. Obzirom da prijetnje Procjenom rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, nisu identificirane kao visoke ili vrlo visoke, iste se neće detaljnije obrađivati u Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan.

3.3. Karte prijetnji

Prema smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, Općina Goričan obzirom na činjenicu da na području Općine ne postoje tehničko – tehnološke prijetnje od nesreća s opasnim tvarima, nije obavezna izraditi kartu prijetnji.

4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA NA KATEGORIJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI

Posljedice po svaku od skupina društvenih vrijednosti procijenjene su prema određenim, definiranim kriterijima na način prikazan u Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije.

4.1. Život i zdravlje ljudi

Stranica 50


Posljedice za život i zdravlje ljudi prikazane su u odnosu na ukupni broj stanovnika Općine Goričan za koje je procijenjeno da su zahvaćeni posljedicama određenih prijetnji – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

Tablica 24: Prikaz posljedica na život i zdravlje ljudi

Život i zdravlje ljudiKategorij

aPosljedica Broj stanovnika u %

1 Neznatne *<0,0012 Malene 0,001 - 0,00463 Umjerene 0,0047 - 0,0114 Značajne 0,012 - 0,0355 Katastrofalne >0,036

4.2. Gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine Goričan te se ne odnosi na materijalnu štetu koja se prikazuje u kategoriji Društvena stabilnost i politika.

Tablica 25: Prikaz posljedica prijetnje na gospodarstvo

GospodarstvoKategorija Posljedica U kunama (% obzirom na

proračun)1 Neznatne 0,5 – 12 Malene 1 – 53 Umjerene 5 – 154 Značajne 15 – 25

5 Katastrofalne >25

4.3. Društvena stabilnost i politika

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku procijenjene su s obzirom na štete nastale određenom prijetnjom na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Kategorija posljedica na Društvenu stabilnost i politiku dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina od javnog i društvenog značaja.

Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove ) javnogdruštvenog značaja

2

Stranica 51


Ukupna šteta za Društvenu stabilnost i politiku, nastala posljedicama prijetnje prikazana je u odnosu na proračun Općine Goričan.

Tablica 26: Prikaz posljedica na kritičnu infrastrukturu (KI)

Društvena stabilnost i politika

Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi

Kategorija Posljedice U kunama (% obzirom na proračun)

1 Neznatne 0,5 – 1

2 Malene 1 – 5

3 Umjeren 5 – 15

4 Značajne 15 – 25

5 Katastrofalne >25

Tablica 27: Prikaz posljedica prijetnje na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja

Društvena stabilnost i politikaŠtete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog

značaja

Kategorija Posljedice U kunama (% obzirom na proračun)

1 Neznatne 0,5 – 12 Malene 1 – 53 Umjerene 5 – 154 Značajne 15 – 255 Katastrofalne >25

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se zbirno.

Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se podacima dobivenim iz Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko takvi podaci ne postoje koristiti će se vrijednosti iz tablice priloga XIII. - Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

5. VJEROJATNOST POJAVE PRIJETNJE - RIZIKA

Pri određivanju vjerojatnosti, odnosno frekvencije pojave, točnije nastanka određenog rizika, za sve rizike koriste se iste vrijednosti vjerojatnosti, odnosno frekvencije. Za svaki identificirani rizik vjerojatnost, frekvencija je sistematizirana u 5 kategorija. Vjerojatnost pojave, frekvencija određenog rizika izračunata je tijekom izrade Procjene rizika, a u proračun su uzete vrijednosti onog događaja koji može uzrokovati štete sukladno kriterijima propisanim za svaku od kategorija društveni vrijednosti.

Stranica 52


Tablica 28: Prikaz vjerojatnosti, frekvencije rizika

Kategorija Posljedice VJEROJATNOST/FREKVENCIJAKvalitativno Vjerojatnost Frekvencija

1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika >98 % 1 događaj godišnje ili češće

Za vrijednosti vjerojatnosti, frekvencije u obzir su uzeti samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisane kategorijom 1, konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna Općine Goričan. Nije razmatrana vjerojatnost svakog potresa ili drugih prijetnji bez ikakve materijalne štete već samo vjerojatnost onog događaja, odnosno prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti.

6. SCENARIJI RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN

U postupku identifikacije rizika identificirana je svaka pojedinačna prijetnja na području Općine Goričan, obzirom na prijetnje karakteristične za Općinu, određene Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik. Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati

Stranica 53


eventualni odgovor na veliku nesreću. Scenarij je u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja rizika. Svrha scenarija je prikaz slike događaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničko - tehnološke prijetnje na području Općine Goričan.

Scenarij je opis:

- neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku,

- svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i “okidača” velike nesreće,

- okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima bitnim za razmatranje implikacija događaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku,

- posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice pa svaku kategoriju društvenih vrijednosti.

Napomena: Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, propisano je da za svaki rizik obrađen u procjeni treba izraditi kartu rizika. Obzirom da rizici nisu prikazani na razini naselja Općine Goričan navedene karte rizika nisu izrađene.

6.1. Epidemije i pandemije

6.1.1. RIZIK – Epidemije i pandemije

6.1.1.1. NAZIV SCENARIJA – Epidemija influence na području Općine Goričan

Naziv scenarijaEpidemija influence na području Općine GoričanGrupa rizika

Stranica 54


Epidemije i pandemijeRizikEpidemije i pandemijeRadna skupinaKoordinator: Ines Bašnec, Načelnik Stožera civilne zaštite

Nositelj: Zoran Zorko, komunalni redar

Izvršitelj: Dom zdravlja, Ambulanta Goričan

6.1.1.2. Uvod – Epidemija influence

Gripa ili influenca jest najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Klinički je obilježena općim simptomima, točnije povišenom temperaturom i glavoboljom te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuje se suhi kašalj i grlobolja. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća, vrlo česta i teška bolest.

Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji nisu stabilni te stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje gripe. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine.

Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske županije u zimskim mjesecima, najčešće u periodu od prosinca do travnja.

6.1.1.3. Prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (KI)

Stranica 55


Utjecaj Sektor

Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)

X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

Nacionalni spomenici i vrijednosti

6.1.1.4. Kontekst – Epidemija influence

Područje Općine Goričan čini površinu od 21,565 km2, a Općinu čini jedno, istoimeno naselje Goričan s ukupno 2.823 stanovnika. Najveća opasnost od influence očekuje se u naselju Goričan u kućanstvima s najvećim brojem članova.

Osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te dojenčad starosne su skupine najsklonije komplikacijama gripe. Epidemiju karakterizira iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti, u ovome slučaju influence na određenom području, a ukoliko dođe do širenja bolesti na veće područje nastaje pandemija.

Tablica 29: Prikaz kritične skupine stanovništva

Kategorija stanovništva Broj stanovnikaOsobe starije životne dobi 65 i više

117

Djeca 0 – 4 g. 463Obrazovanje 43Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

21

UKUPNO: 644

Stranica 56



Broj kroničnih bolesnika na području Općine Goričan nije poznat.

6.1.1.5. Uzrok epidemije influence na području Općine Goričan

Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena – hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe tipa A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

6.1.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave epidemije influence

Gripa se razlikuje od obične prehlade, početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade. Gripa, odnosno influenca u obliku epidemije može se pojaviti u bilo koje doba godine, međutim karakteristično sezonsko razdoblje pojave gripe počinje približavanjem hladnijeg dijela godine, jeseni i zime.

Simptomi gripe počinju obično nakon 24 – 48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolovi u mišićima i ekstremitetima, leđima, vratu te ostatku tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često popratnim bolovima oko ili iza očiju, osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38 - 39°C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3 – 5 dana.

Za gripu je karakteristična pojava navedenih tzv. općih simptoma, a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1 – 3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebanjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije, kašalj može biti produktivan (javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti.

Stranica 57


Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje te probleme s probavom. Osnovni, opći simptomi bolesti traju 3 – 5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora može potrajati te se nakon smirivanja osnovnih simptoma bolesti zadržati i nekoliko tjedana.

6.1.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave influence

Epidemija se javlja uslijed boravka većeg broja ljudi u istome prostoru, koji nije dovoljno prozračen, javnom prijevozu te drugim prostorima u kojima tokom dana boravi veći broj ljudi. Valja paziti na osobnu higijenu te čistoću ruku jer virus gripe može preživjeti i do 48 sati na metalnim i plastičnim podlogama.

Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase.

Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu, virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje s vlastitim umnožavanjem.

Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N). Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina. Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela).

Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima.

6.1.2. Opis događaja – Epidemije i pandemije

6.1.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemija influence virusa tipa A na području Općine Goričan

Stranica 58


Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra da taj tip virusa uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo virus gripe tipa A uzrokom je pandemije (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa zabilježena je osobito početkom 20. stoljeća kada je od tog virusa umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta.

Iako je gripa ozbiljna virusna bolest, simptomi u većine oboljelih nastaju kroz 7 – 10 dana. Međutim, poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca. KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imuno kompromitiranih osoba (oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imuno supresivima ili kortkosteroidima).

Veći problem, a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža. Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nastanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja sa ili bez vrućice, a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska), imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe.

Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphyococcus aureus i Hemophilus infuenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti.

Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis). Upala mozga (encefalitis), može izazvati pospanost te komu. Upala srčanog mišića (miokarditis), može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca), ili srčani arest (prestanak rada srca).

Najrizičnije skupine stanovništva su:

- starije osobe oboljele od kroničnih srčanih i plućnih bolesti,- oboljeli s dijabetesom – imunosuprimiranih (zato što je cjepivo gripe mrtva vakcina),- zdravstveni radnici,- oboljeli od kroničnih bubrežnih bolesti,- oboljeli od nervnih bolesti,- djeca starija od 6 mjeseci.

Stranica 59


6.1.2.1.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa A6.1.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na život i zdravlje ljudi

Procijenjeno je da bi epidemijom influence virusa tipa A bilo zahvaćeno više od 0,01% stanovnika Općine Goričan, odnosno više od 0,282 (1) stanovnika. Obzirom na mali broj stanovnika Općine, procijenjeno je da bi posljedice epidemije imale katastrofalan utjecaj na život i zdravlje ljudi.

Tablica 30: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim

posljedicama - Epidemija

Život i zdravlje ljudiKategorija Posljedice Broj stanovnika Odabrano

1 Neznatne <0,0282 Malene 0,028 – 0,133 Umjerene 0,133 – 0,3114 Značajne 0,339 – 0,9885 Katastrofalne >1,016 X

6.1.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na gospodarstvo

Gospodarske posljedice epidemije influence virusa tipa A odnose se na izostanak s posla, eventualno smanjeni poslovni učinak radi nedostataka radne snage te troškove liječenja i hospitaliziranja. Najveći troškovi odnose se na liječenje hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije osoba. Također, šteta epidemija i pandemija očituje se i u smanjenju broja radno sposobnog stanovništva, odnosno za očekivati je porast bolovanja u prosječnom trajanju od 15 dana po stanovniku, što u konačnici rezultira smanjenim učinkom rada i eventualnim gubicima za gospodarstvo.

Cijena za osiguravanje cjepiva kojom bi se zaštitile najvulnerabilnije skupine stanovništva Općine Goričan (osobe starije životne dobi, djeca do 4 godine starosti, prosvjetni djelatnici te djelatnici zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, njih 644), iznosila bi približno 25.760,00 kuna, uzima li se u obzir da približan trošak cjepiva iznosi 40,00 kuna po stanovniku. Pri pojavi epidemije influence potrebno je zaštiti i osigurati terapiju i kemoprofilaksu za osobe koje se iz određenih razloga ne cijepe. Kemoprofilaksa i terapija provode se antivirusnim lijekom oseltamivirom. Procijenjeno je da je u slučaju epidemije influence virusa tipa A potrebnoosigurati oko 2.179 doza lijeka čiji bi trošak iznosio približno 435.800,00 kuna, uzimamo li u obzir da trošak jedne doze lijeka iznosi 200,00 kuna po osobi.

Stranica 60


Tablica 31: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim

posljedicama - Epidemija


proračun)Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00 X

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00

5 Katastrofalne >3.153.875,00

6.1.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa A na društvenu stabilnost i politiku

Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana epidemijom influence virusa tipa A imala zanemariv utjecaj na proračun Općine Goričan. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.1.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije influence virusa tipa A

Tablica 32: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije influence

virusa tipa A

Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencijaKvalitativno Vjerojatnost Frekvencija

1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina X4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

6.1.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemijeRIZIK - Epidemije i pandemije

Stranica 61


NAZIV SCENARIJA - Epidemija influence na području Općine Goričan

DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA – Epidemija influence virusa tipa A na području Općine Goričan

Život i zdravlje ljudi:

Gospodarstvo:

Matrica ukupnog rizika događaja s najgorim mogućim posljedicama:

Stranica 62


VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKANizak rizik Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobičajenih.Umjeren rizik Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit.Visok rizik Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike

premašuju dobit.Vrlo visok rizik Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama.

Stranica 63


6.1.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemija influence virusa tipa B s mogućim komplikacijama na području Općine Goričan

Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije gripe virusa tipa B najčešće su u školama te ustanovama gdje os okuplja veći broj ljudi. Gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka.

Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom.

On se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella – Zooster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol ) u dobi do 18 godina.

Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak apetita, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 °C, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost. Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana.

6.1.2.2.1. Posljedice – Epidemija influence virusa tipa B6.1.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na život i zdravlje ljudi

Obzirom na broj stanovnika Općine procjenjuje se da epidemije i pandemije imaju značajan utjecaj na život i zdravlje ljudi, odnosno stanovništva Općine Goričan. Procijenjeno je da bi epidemijom influence virusa tipa B bilo zahvaćeno više od 0,01%, odnosno više od 0,282 stanovnika.

Stranica 64


Tablica 33: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj -

Epidemija



6.1.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na gospodarstvo

Gospodarske posljedice epidemije influence virusa tipa B odnose se na izostanak s posla, eventualno smanjeni poslovni učinak radi nedostataka radne snage te troškove liječenja i hospitaliziranja. Najveći troškovi odnose se na liječenje hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije osoba. Također, šteta epidemija i pandemija očituje se i u smanjenju broja radno sposobnog stanovništva, odnosno za očekivati je porast bolovanja u prosječnom trajanju od 15 dana po stanovniku, što u konačnici rezultira smanjenim učinkom rada i eventualnim gubicima za gospodarstvo.

Cijena za osiguravanje cjepiva kojom bi se zaštitile najvulnerabilnije skupine stanovništva Općine Goričan (osobe starije životne dobi, djeca do 4 godine starosti, prosvjetni djelatnici te djelatnici zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, njih 644), iznosila bi približno 25.760,00 kuna, uzima li se u obzir da približan trošak cjepiva iznosi 40,00 kuna po stanovniku.

Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.1.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave epidemije influence virusa tipa B na društvenu stabilnost i politiku

Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana epidemijom influence virusa tipa B imala zanemariv utjecaj na proračun Općine Goričan. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

Stranica 65


6.1.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave epidemije influence virusa tipa B

Tablica 34: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave epidemije influence

virusa tipa B


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine X5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Stranica 66


6.1.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemijeRIZIK - Epidemije i pandemijeNAZIV SCENARIJA - Epidemija influence na području Općine Goričan

NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ – Epidemija influence virusa tipa B na području Općine Goričan


Matrica ukupnog rizika najvjerojatnijeg neželjenog događaja:



Stranica 67


6.1.3. Matrica ukupnog rizika – Epidemije i pandemijeRIZIK - Epidemije i pandemijeNAZIV SCENARIJA - Epidemija influence na području Općine Goričan



Stranica 68


6.1.4. Izvor podataka

1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade

Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god.

3. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16)

4. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god.5. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan, 2014.god.6. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih

nesreća za područje Međimurske županije, 2015.god.7. Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god.8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15)9. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Stranica 69


6.2. Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)

6.2.1. RIZIK - Ekstremne temperature

6.2.1.1. NAZIV SCENARIJA - Pojava toplinskog vala na području Općine Goričan

Naziv scenarijaPojava toplinskog vala na području Općine GoričanGrupa rizikaEkstremne vremenske pojaveRizikEkstremne temperatureRadna skupinaKoordinator: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite


Izvršitelj: Zoran Zorko, komunalni redar

6.2.1.2. Uvod – Pojava toplinskog vala

Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena te je u većini slučajeva praćen visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja. U hladnijim područjima toplinski valovi mogu predstavljati temperature koje su uobičajene u toplijim klimatskim područjima, ukoliko se javljaju izvan sezone. Toplinski valovi glavni su uzročnici toplinskih udara, odnosno stanja organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje radi povećane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka. Toplinski valovi nerijetko izazivaju sunčanicu, prestanak termoregulacije, pretjeranu vrućinu, grčeve, iznenadni kolaps te pad tlaka, glavobolju i slične tegobe. Potrebno je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima.

Stranica 70


6.2.1.3. Prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (KI)

Utjecaj Sektor


Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)






X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

Nacionalni spomenici i vrijednosti

6.2.1.4. Kontekst – Pojava toplinskog vala

Sustavnim praćenjem klimatoloških prilika Hrvatske utvrđen je trend porasta prosječne temperature, promjene količine padalina, kao i veće varijacije klime. Nastavi li se sadašnji trend, u idućih 30 godina na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C, dok se će se količina oborina neznatno mijenjati. U razdoblju između 2040. i 2070. godine očekuje se još veći porast prosječne mjesečne temperature između 1,6 °C i 3 °C, a količina oborina na obali značajno će se smanjiti tijekom ljetnih mjeseci. Promjena klime direktno utječe na način gospodarenja vodama, bilo da se radi o većoj potrebi za navodnjavanjem poljoprivrednih površina (povećanje temperature) ili potrebi za većim stupnjem obrane od visokih voda (povećanje oborina). Smanjenjem količine oborina dolazi do pada vodnoga lica te je potrebno uložiti veću energiju za crpljenje podzemne vode. Slijedom navedenoga, klimatološke značajke prepoznate su kao izražen i bitan problem te izazov u budućem planiranju korištenja voda u Republici Hrvatskoj.

Na području općine Goričan klimatske značajke ukazuju na povoljnu srednju godišnju temperaturu zraka (prosječno 10,1°C, prosječna siječanjska 0,1°C, prosječna svibanjska 20,8°C) i povoljan raspored i količinu padalina u vegetacijskom periodu (travanj – rujan između 206 – 66 mm), uz relativno često moguće sušne periode tijekom ljeta. Apsolutne minimalne temperature i do -28°C su moguće, ali se pojavljuju vrlo rijetko. Prema toplinskim oznakama klima se može definirati umjereno toplom.

Stranica 71


Slika 5: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. -

1990.god. za srpanj 2017.god.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2017.god.

Slika 6: Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. -

1990.god. za kolovoz 2017.god.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2017.god.

Stranica 72


Srednja mjesečna temperatura zraka za srpanj 2017. godine bila je u cijeloj Hrvatskoj iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) na što ukazuju pozitivne anomalije srednje mjesečne temperature zraka. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,5°C (Komiža) do 3,7°C (Zagreb-Grič).Prema raspodjeli postotaka, toplinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok se šire područje Pazina, Rijeke i Senja, dio srednjeg Jadrana te dio istočne Hrvatske nalazi u kategoriji vrlo toplo.

6.2.1.5. Uzrok pojave toplinskog vala

Godina 2016. zabilježena je kao najtoplija godina na Zemlji od 1880-ih godina kada je počelo suvremeno praćenje meteoroloških i klimatskih podataka i to je već treća godina zaredom koju su obilježile rekordno visoke temperature.

Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja.

6.2.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed pojave toplinskog vala

Visoke temperature izuzetno su opasne za određene skupine stanovništva. Prvenstveno su to mala djeca, starije osobe, pretili i kronični bolesnici, posebno srčano-žilni, plućni i psihički bolesnici. Uzimanje nekih lijekova može povećati osjetljivost na visoke temperature. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti mogu smanjiti znojenje, koje nam je nužno za rashlađivanje, a diuretici (za izlučivanje tekućine), mogu dovesti do smanjene količine znoja i dehidracije. Visoke temperature i izlaganje suncu mogu i kod zdravih osoba izazvati razne tegobe, od onih izravnih, kao što su sunčanica i toplotni udar, do neizravnih, kao što su dehidracija i opće loše stanje. Općenito, pri višim temperaturama javlja se umor, tromost, težina u cijelom tijelu, pospanost, dekoncentracija i otežano disanje.

Dodatni utjecaj na razmjer posljedica imaju i često promjene vremena u ljetnim mjesecima, odnosno varijacije temperatura, točnije hladniji ljetni dani koje prati nagli rast temperature s povećanim udjelom vlage u zraku.

Pojava toplinskog vala karakteristična je pojava na području Općine Goričan. Valja napomenuti da pravovremeno upozoravanje na pojavu toplinskog vala te praćenje uputa o

Stranica 73


ponašanju od strane stanovništva može spriječiti broj ljudi i životinja koji kojima se javljaju posljedice od pojave toplinskog vala.

6.2.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed pojave toplinskog vala

Ignoriranje upozorenja o pojavi toplinskih valova značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima toplinskog udara kod stanovništva te stočnog fonda i propadanja uroda. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.

Velika količina vlage u zraku opasna je kako za ljudski, tako i za životinjski organizam jer sprječava isparavanje vode s kože što je važno za hlađenje organizma. Također, nagli izlasci iz previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila dovode do stanja šoka organizma radi prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature.

Rizičnim skupinama posebice osjetljive na izloženost toplinskim valovima odnosno visokim temperaturama smatraju se:

- osobe starije od 65 godina,- djeca mlađa od 4 godine, - trudnice, - teško pokretne osobe, invalidi, - osobe koje boluju od raznih kroničnih bolesti, - radnici koji rade na otvorenom bez adekvatne zaštitne opreme, - pretile osobe,- osobe koje žive same, bez pomoći drugih (socijalna izolacija).

Rizični čimbenici koji utječu na posljedice uslijed izloženosti toplinskim valovima su:

- nedostatak klimatizacijskih uređaja u radnim i stambenim prostorima,- loša termoizolacija i stara infrastruktura zgrada,- život u gradskim (urbanim) sredinama,- nedostatak biljne vegetacije i zelenila u gradskim sredinama, - stanovanje (rad) na zadnjim katovima ili ispod samog krova zgrada.

Stranica 74


6.2.2. Opis događaja – Ekstremne temperature

6.2.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Nagla pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana na području Općine Goričan

Nastupilo je vrijeme klimatskih promjena. Česte promjene vremena koje variraju na većim ljestvicama izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz duži niz dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.

Zdravstveni problemi javljaju se kada organizam više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Kod nagle pojave toplinskog vala u pretpostavljenom trajanju od 10 dana javljaju se poremećaji u prehrani stanovništva što uzrokuje poremećaje u organizmu nastale lošom i nepravilnom prehranom u vrijeme velikih vrućina.

Učinci toplinskih valova u dužem trajanju od 10 dana

Sunčanica

Nastaje i kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, srčani ritam i disanje su ubrzani, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt.

Toplinski udar

Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena, suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, vrtoglavica, glavobolja,

Stranica 75


umor, mučnina i povraćanje, zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve do grčeva te krvi u urinu ili stolici.

Toplinski grčevi

Nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada ne aklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli.

6.2.2.1.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana6.2.2.1.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na život i zdravlje ljudi

Pojave naglih toplinskih valova značajno utječu na život i zdravlje ljudi. Procjenjuje se da će na području Općine Goričan posljedicama dužeg trajanja toplinskog vala biti zahvaćeno više od 0,01% stanovništva Općine, odnosno više od 0,282 (1) stanovnika.


posljedicama - Ekstremne temperature



6.2.2.1.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine Goričan. Procijenjeno je da će toplinski val dužeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih, imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta što rezultira padom pritiska vode u sustavu te dolazi do ugroze vodoopskrbe. Također, utjecajem toplinskog vala, točnije dugotrajnim visokim temperaturama, smanjuje se protok i udio kisika u kopnenim

Stranica 76


vodenim tijelima što dovodi do pomora vodenih organizama, onečišćenja okoliša te mogućnost nastanka zaraznih bolesti.


posljedicama - Ekstremne temperature


proračun)Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00 X

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


6.2.2.1.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana na društvenu stabilnost i politiku

Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun Općine Goričan. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.2.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 10 dana

Tablica 37: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed pojave toplinskog vala u

trajanju od 10 dana


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine X5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Stranica 77


6.2.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)RIZIK - Ekstremne temperatureNAZIV SCENARIJA - Nagla pojava toplinskog na području Općine Goričan

DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA – Nagla pojava toplinskog vala u trajanju od 10 dana na području Općine Goričan


Gospodarstvo:

Stranica 78





Stranica 79


6.2.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana na području Općine Goričan

Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz nekoliko dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.

Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.

Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 7 dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na otvorenome te osobe starije životne dobi. Posljedice mogu biti blaže, odnosno može se pojaviti blaži oblik sunčanice, zatim toplinska bolest koja je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom i toplinska iscrpljenost čiji simptomi se manifestiraju uslijed neravnoteže vode i NaCl u organizmu.

6.2.2.2.1. Posljedice – Pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana6.2.2.2.1.1. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na život i zdravlje ljudi

Pojave naglih toplinskih valova značajno utječu na život i zdravlje ljudi. Procjenjuje se da će na području Općine Goričan posljedicama dužeg trajanja toplinskog vala biti zahvaćeno više od 0,01% stanovništva Općine, odnosno više od 0,282 (1) stanovnika.


Ekstremne temperature



Stranica 80


6.2.2.2.1.2. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine Goričan. Procijenjeno je da toplinski val kraćeg trajanja neće smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih te neće imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta.

Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.2.2.2.1.3. Procjena posljedica pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana na društvenu stabilnost i politiku

Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun Općine Goričan. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, odnosno manja od 63.077,50 kuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.2.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave toplinskog vala u trajanju od 7 dana

Tablica 39: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed pojave toplinskog vala u trajanju

od 7 dana


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće X

Stranica 81


6.2.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)RIZIK - Ekstremne temperatureNAZIV SCENARIJA - Nagla pojava toplinskog vala na području Općine Goričan

NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ – Nagla pojava toplinskog vala u trajanju od 7 dana na području Općine Goričan





6.2.3. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)RIZIK - Ekstremne temperature

Stranica 82


NAZIV SCENARIJA - Pojava toplinskog vala na području Općine Goričan




1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

Stranica 83


2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god.

3. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16)

4. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god.5. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan, 2014.god.6. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih

nesreća za područje Međimurske županije, 2015.god.7. Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije 2016.god.8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15)9. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Stranica 84


6.3. Poplava

6.3.1. RIZIK - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

6.3.1.1. NAZIV SCENARIJA - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan

Naziv scenarijaPoplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine GoričanGrupa rizikaPoplavaRizikPoplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijelaRadna skupinaKoordinator: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite


Izvršitelj: DVD Goričan

6.3.1.2. Uvod – Poplava

Vode i njihov utjecaj vrlo su važne za prostor Donjeg Međimurja, pa tako i Općinu Goričan, koja se nalazi uz rijeku Muru, a područjem prolazi i potok Trnava. Na području Općine je i točka ulijevanja Trnave u Muru i to južno od područja topografskog naziva Poljanec. Vodeni tok Mure je u prošlosti bio izvor energije koja se koristila za rad starih mlinova, a danas se na rijeci Muri odvijaju rekreativni i turistički sadržaji, kao što su ribolov i rafting. Trnava, koja je kroz povijest, upravo pod utjecajima riječnih nanosa neprestano mijenjala tok, danas je tehnički kanalizirana i praktično pretvorena u dva slivna sustava:

- Trnava- Bistrec – Rakovnice

Područje Općine nalazi se u oba sliva, a površinski vodotoci se pretežito slijevaju u sustav Bistrec - Rakovnica i to preko lateralnog sustava u kojem su glavni kanali Kopanec-Gorenjak i Veliki Berek.

U Trnavu se samo jedan manji dio voda slijeva iz sjevernih hidromelioracijskih kanala, odnosno Trnave i glavnog odvodnog kanala sjevernog dijela Općine Kopanec-Gorenjak, a koji su povezani kanalom Novi Kopanec na području Općine Domašinec.

Opasnost od poplava prijete od rijeke Mure i potoka Trnave.

Opasnost od rijeke Mure i dalje je prisutna, jer se godinama povećavaju poplavne razine rijeke zbog hidroloških prilika na cijelom slivu, poglavito u gornjem toku u Austriji i Sloveniji.

Stranica 85


VJEROJATNOST POPLAVA

Na području Općine Goričan poplave su moguće uslijed bujanja vodostaja Mure i Drave te Trnave uslijed velikih količina oborinskih voda te uslijed visoke razine podzemnih voda. Prekomjerne količine oborina relativno su česta pojava na području Sjeverne Hrvatske, prema tome i na području Općine Goričan. Velika je vjerojatnost izlijevanja kopnenih vodenih tijela obzirom na karakteristike i učestalost padalina na području Općine Goričan.

MOGUĆE POSLJEDICE POPLAVA

- Poplave bujičnih vodotoka neće imati značajnije posljedice za opskrbu vodom stanovništva Općine iako mogu onečistiti vodu pojedinih lokalnih podsustava vodoopskrbe.

- U slučaju proboja nasipa na rijeci Muri moglo bi doći do poplava na prometnoj infrastrukturi Općine Goričan.

- Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda što se tiče hrane su neznatne, zona plavljenja obuhvaća područje livada odnosno sjenokoša.

Stranica 86


Slika 7: Prikaz ugroženog područja Općine Goričan

Izvor: Google maps, 2017.god.

Stranica 87


6.3.1.3. Prikaz utjecaja poplava na kritičnu infrastrukturu (KI)

Utjecaj Sektor


x Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

x Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

x Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)



Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

6.3.1.4. Kontekst u slučaju poplave

Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka.

Dionica A 21.2 –potok Trnava Murska, lijeva i desna obala

Dionica obuhvaća lijevu i desnu obalu potoka Trnava Murska. Cijela dionica je dužine 46,9 km, regulirani dio je ušća uzvodno do 36+422 km te je kao takva glavni recipijent I reda obrane Međimurja od velikih voda.

Stranica 88


Tablica 40: Prikaz vodotoka, nasipa, objekata ugroženog područja te mjerodavnih vodomjera za rijeku Muru

Vodotok Nasip Objekti Ugroženo područje Mjerodavni vodomjerp. Trnava Murska –

ušće u Muru do izvora

pkm 0+000 –46+890

dužine 46,9 km

Usporni nasipi uzp.Trnavul.u. nasip

kmn 0+000-3+150dužine 3,1 km

d.u. nasipkmn 0+000-3+250

3,2 kmukupna dužina:

6,3 km

Lijevi usp. nasipkmn 1+234 propust ø 50 cm- kmn 2+495 propust ø 50 cm

Desni usp. nasipkmn 0+245 propust ø 50 cm- kmn 1+503 propust ø 50 cm-kmn 2+025 propust ø 50 cm- kmn 2+943 propust ø 50 cm

-pkm 0+290drveni most („Črni most“)

-pkm 2+400Željezni (plontonski most)

-pkm 2+900AB pločasti most

-pkm 2+950AB pločasti (autocesta) most

-pkm 3+400cestovni most-pkm 3+420

cestovni most Čakovec-Letenye-pkm 5+100

Cestovni most (Zelengaj)-pkm 6+480 vodomjer

Međimurska;Goričan;

DonjiKraljevec

za dionicu 0+000 – 18+600

V – Goričan, rkm 35+600 (138,59)

P: +330R: +380I: +420IS:+460

M: +513 (1972.)

Izvor: provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor A – Mura i gornja Drava, Branjeno područje 21: Područje malog sliva Trnava

Slika 8: Prikaz dionice A 21.2 potok Trnava Murska, lijeva i desna obala

Izvor: provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor A – Mura i gornja Drava, Branjeno područje 21: Područje malog sliva Trnava

Stranica 89


Potok Trnava ima usporne nasipe kod ušća u r. Muru koji su usklađeni s murskim nasipima, kako ne bi došlo do prelijevanja usporne vode Mure.

Usporni nasipi na predmetnoj dionici su:

- Lijevi usporni nasip uz Trnavu Mursku, km 0+000-3+150Nasip je izveden od zemljanog materijala s pokosima sa strane vode 1:2 na zaštićenoj strani 1:1,5. Širina krune nasipa je 1,5 m do 2m. Uz nasip ne postoji servisni put s branjene strane. Nasip se redovito održava.

- Desni usporni nasip uz Trnavu Mursku, km 0+000-3+250Nasip je izveden od zemljanog materijala s pokosima sa strane vode 1:2 a na zaštićenoj strani 1.1,5. Širina krune nasipa je 1,5m do 2m. Uz nasip ne postoji servisni put s branjene strane. Nasip se redovito održava.

Prilaz desnoobalnom uspornom nasipu je moguć sa više cestovnih pravaca, a to su:

- Željezni most („črni most“).

Kritična mjesta u obrambenom sustavu

Žablji poklopac na lijevoj obali pkm 1+100 je neispravan, gdje može doći do propuštanja vode u zaobalje a samim time i plavljena poljoprivrednog zemljišta Općine Goričan.

Dionica A 33.17. – rijeka Mura - desna obala

Dionica A.33.17.-rijeka Mura – desna obala, rkm 24+700-37+500, od područja Gorenjak do područja Vološćak sa ušćem Trnave. Dionica obuhvaća desnu obalu Mure od područja Gorenjak do područja Vološćak, u ukupnoj dužini od 12,8 km. Na desnoj obali Mure izveden je glavnu Murski nasip čija je dužina na ovoj dionici 10,0 km u 19,3 km nasipa prelazi desni pritok Mure, rijeka Trnava. Uz Trnavu su izvedeni usporni nasipi. Desni usporni nasip se priključuje na Glavni murski nasip u km 19,26, a lijevi usporni nasip se priključuje na Glavni murski nasip u km 19,3.

Glavni Murski nasip je izgrađen između 1960. i 1970. godine, prije pojave ekstremnih vodostaja na Muri 1972. i 2005. godine. Obzirom da je kroz hrvatsko-mađarsku suradnju u vodnom gospodarstvu dogovorena razina za projektiranje i izvođenje zaštitnih nasipa, potrebno je izvršiti rekonstrukciju ovog nasipa, što je dijelom već i učinjeno.

Stranica 90


Tablica 41: Prikaz vodotoka, nasipa, objekata ugroženog područja i mjerodavnih vodomjera uz rijeku Muru

Vodotok Nasip Objekti Ugroženo područje Mjerodavni vodomjer

r. Mura - d.o.Od područja Gorenjak do

područja Vološćak saušćem Trnave

rkm 24+700-37+500dužine 12,8 km

Nasip uz d.o. rijekeMure

km 24+700 – 37+500

kmn 15+000 -25+000

dužine: 10 km

rkm 34+600-most autoceste

rkm 35+600-most Goričanrkm 35+700

-ispust kanalizacije carine

Međimurska;Kotoriba

Goričan:Goričan

V – Goričan rkm 35+600 (138,59)P: +330R: +380I: +420IS:+460

M: +513 (1972.)

Izvor: Glavni provedbeni plan obrane od poplava, 2015.god.

Slika 9: Prikaz dionice A 33.17. - rijeka Mura

Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor A – Mura i gornja Drava, Branjeno područje 33: na područjima malih slivova Plitvica – Bednja, Trnava i Bistra

Na dionici obrane od poplave A.33.17. Zbog manjih odstupanja (do 50cm) visinski ne zadovoljava 8,6 km nasipa koji je potrebno rekonstruirati. Niveleta Glavnog murskog nasipa je projektirana na razinu 100-godišnje velike vode Mure Q100 =1650m³/s) s nadvišenjem krune od 1,0 m.

Stranica 91


Nasip može na rekonstruiranim dionica bez posebnih intervencija prihvatiti 100-godišnje velike vode kraćeg trajanja (5-6 dana). Na rekonstruiranim dionicama potrebno je pojačano pratiti kretanje vodnog nivoa i eventualnu pojavu procjeđivanja te po potrebi reagirati angažiranjem ljudstva i upotrebom materijala (vreće s pijeskom, PVC barijere i sl.).

Obrambeni sustav uz rijeku Muru čini desnoobalni nasip od ušća u Dravu kod Legrada do Novakovca zatim nasipi „Podturen“ , „Križovec“ i „Sveti Martin“ na desnoj obali te ljevoobalni murski nasip u ukupnoj dužini 52,48 km.

Što se tiče obrambenog sustava uz rijeku Muru može se reći da zadovoljava, ali ne u potpunosti. Potrebno je obaviti rekonstrukciju nasipa na dijelu uzvodno od starog mosta Goričan – Letenye u dužini od 2,5 km, te nizvodno od istog mosta u dužini 6 kilometara (do već izvedene konstrukcije).

Zbog potrebe i mogućnosti odvodnje zaobalja, u tijelo obrambenih nasipa ugrađeni su hidrotehnički objekti (ustave, sifoni, čepovi) građeni od tvrdih materijala-najčešće betona. Kako su nasipi građeni od zemljanog materijala, nemoguće je ostvariti idealan kontakt između tijela nasipa i u njemu ugrađenog objekta, pa se u smislu generalne ocjene svako takvo mjesto može smatrati potencijalnim kritičnim mjestom. Na Glavnom murskom nasipu je u km nasipa 22,7 izveden čep kanalizacije objekata graničnog prijelaza Goričan što predstavlja potencijalno slabo mjesto. Čitavom dužinom nasipa izveden je šljunčani put s branjene strane radi obilaska i nadzora, te po potrebi za dopremu mehanizacije, opreme i ljudi.

Procijenjena površina veličina ugroženog područja je 570 ha.

Rijeka Mura ima pluvijalno – glacijalni (kišno – ledenjački ) vodni režim. Karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Tako se najmanji protoci javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina.

6.3.1.5. Uzrok poplava

Poplave su jedna od geofizičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.

Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na:

poplave nastale zbog jakih oborina,

poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima,

poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa,

poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.

Stranica 92

https://hr.wikipedia.org/wiki/Brana

https://hr.wikipedia.org/wiki/Oborine

https://hr.wikipedia.org/wiki/Voda

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodotok

https://hr.wikipedia.org/wiki/Led

https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres


S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na:

mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala,

bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati,

akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata.

Nositelj obrane od poplave u Republici Hrvatskoj je Državna uprava za vode, a pravna osoba za upravljanje svim vodama na području države su Hrvatske vode.

Na području Općine Goričan najvjerojatnije su poplave izazvane bujičnim vodama te prelijevanja kopnenih vodotoka na području bez nasipa ili na području retencija. Najvjerojatniji uzrok mogućnosti pojave poplava na području Općine Goričan su ekstremne vremenske pojave, odnosno duža oborinska razdoblja s većim količinama oborina ili topljenje snijega.

6.3.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplava

Uslijed ekstremnih oborina, dužeg vremenskog trajanja dolazi do izlijevanja vodotoka te plavljenja okolnih područja.

6.3.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplava

Poplave na području Općine Goričan mogu nastati radi pojave prekomjernih padalina u jesenskom razdoblju te topljenja snijega i leda te ekstremnih količina oborina u vrijeme početka proljetnog perioda.

Stranica 93

https://hr.wikipedia.org/wiki/Republika_Hrvatska


6.3.2. Opis događaja – Poplava

6.3.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure

Vode i njihov utjecaj vrlo su važne za prostor Donjeg Međimurja, pa tako i Općinu Goričan, koja se nalazi uz rijeku Muru. Mura izvire u Austriji u Visokim Turama na nadmorskoj visini 1.753 m. U svom gornjem toku Mura je izrazito brdska rijeka, dok je u Hrvatskoj nizinska rijeka s puno sprudova i meandara. Vodnost Mure je prilično velika. Srednji protok Mure kreće se od 160 m³ /s na granici sa Slovenijom, pa sve do 182 m³/s na ušću u Dravu. U donjem toku rijeke Mure najznačajniji je desni pritok Trnava.

Vodostaj

Hidrološka stanica Goričan se nalazi na rkm 35+620 Mure, a opremljena je limnigrafom i daljinskom dojavom. Osnovana je 1890 godine. Kota „0“ je 138,59. Najniži zabilježeni vodostaj je +30 cm (2003. god.) a najviši zabilježeni vodostaj je +503 cm (2005. god.).

U slučaju prelijevanja preko krune ili proboja nasipa na Dionici A.33.17. :

- Pri protoku ili vodostaju jednakom ili višem od računske 100 god. v.v. bili pod vodom objekti graničnog prijelaza Goričan, dijelovi prometnice (stare magistralne ceste te izlaz autoputa Zagreb – Goričan; odvojak za granični prijelaz) te poljoprivredne i šumske površine,

- Pri protoku ili vodostaju za 1,00 m nižem od računske 100 god. v.v. bili bi ugroženi objekti graničnog prijelaza Goričan te lokalne prometnice (poljski putovi) i poljoprivredne i šumske površine,

- Pri protoku ili vodostaju za 2,00 m nižem od računske 100 god. v.v. bile bi poplavljene samo poljoprivredne šumske površine.

Procijenjena površina veličina ugroženog područja je 570 ha.

6.3.2.1.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure6.3.2.1.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na život i zdravlje ljudi

Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procijenjeno je da pojava poplave uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure ima katastrofalne

Stranica 94


posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem biti će obuhvaćeno više od 0,01% stanovnika Općine Goričan, odnosno više od 0,282 (1) stanovnika.


posljedicama - Poplava



6.3.2.1.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Posljedice na gospodarstvo očituju se u vidu štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije, troškova izostanka radnika s posla i sl. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine Goričan. Obzirom na štete koje se vjerojatne na području Općine uslijed izlijevanja rijeke Mure, posljedice su procijenjene značajnima, odnosno šteta će biti veća od 20% proračuna Općine Goričan, odnosno veća od 2.532.100,00 kuna.




proračun)Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00 X


6.3.2.1.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela rijeke Mure na društvenu stabilnost i politiku

Stranica 95


Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja.


2

Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine Goričan ukoliko je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini.

Obzirom da je izlijevanjem rijeke Mure moguće plavljenje i štete na graničnom prijelazu Goričan te okolnim prometnicama, procijenjeno je da će štete uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama biti značajne, točnije veće od 20% proračuna, odnosno veće od 2.523.100,00 kuna.

Na području koje je kritično uslijed izlijevanja rijeke Mure ne nalaze se ustanove ili građevine od javnog, odnosno društvenog značaja.

Tablica 44: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Događaj s najgorim mogućim


Društvena stabilnost i politikaŠtete/gubici na kritičnoj infrastrukturi

Kategorija Posljedice U kn Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00 X


Stranica 96


Tablica 45: Prikaz ukupnih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Događaj s najgorim mogućim


Društvena stabilnost i politika - UkupnoŠtete/gubici na kritičnoj infrastrukturi te ustanovama/građevinama javnog

društvenog značaja


1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00 X


6.3.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure

Tablica 46: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave izazvane

izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina X3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Stranica 97


6.3.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – PoplavaRIZIK - PoplavaNAZIV SCENARIJA - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan

DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela rijeke Mure


Gospodarstvo:

Stranica 98


Društvena stabilnost i politika:




Stranica 99


6.3.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave

Trnava je desni pritok Mure koji se formira od više manjih potoka čiji su izvori u brežuljkastom gornjem Međimurju, a sjeveroistočno od Goričana se ulijeva u Muru. Potok Trnava prolazi kroz 8 općina i 1 grad u Međimurskoj županiji te u svojoj cjelokupnoj površini nalazi na području Međimurske županije a obuhvaća gornje i donje Međimurje. U gornjem toku je potok Trnava ostatak najstarijeg toka rijeke Drave, dok je donji tok potoka Trnave nastao daljnjim pomicanjem rijeke Drave. Potok Trnava ima sliv veličine 250 km² od kojeg je 75 km² brdskog područja) s izgrađenim glavnim kanalima II reda (Bošćak, Muršćak i Lateralni kanal kod Čakovca). Potok Trnava odvodi kako površinske i podzemne vode svog nizinskog dijela, tako i vode bujičnih potoka Dragoslavec, Goričica i Hrebec (Pleškovec).

Izlijevanje potoka Trnave moguća je prijetnja za naselje Goričan i poljoprivredno zemljište Općine Goričan.

Žablji poklopac na lijevoj obali pkm 1+100 je neispravan, gdje može doći do propuštanja vode u zaobalje, a samim time i plavljena poljoprivrednog zemljišta Općine Goričan.

6.3.2.2.1. Posljedice – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave6.3.2.2.1.1. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na život i zdravlje ljudi

Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procijenjeno je da izlijevanje potoka Trnave ima neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, obzirom na udaljenost potoka od naselja Goričan.


Poplava


1 Neznatne <0,028 X2 Malene 0,028 – 0,133 Umjerene 0,133 – 0,3114 Značajne 0,339 – 0,9885 Katastrofalne >1,016

Stranica 100


6.3.2.2.1.2. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Posljedice na gospodarstvo očituju se u vidu štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije, troškova izostanka radnika s posla i sl. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine Goričan. Obzirom na štete koje se vjerojatne na području Općine uslijed izlijevanja potoka Trnave, posljedice su procijenjene malenima, odnosno šteta će biti veća od 1% proračuna Općine Goričan, odnosno veća od 126.155,00 kuna, obzirom da potok okružuju poljoprivredne, proizvodne površine te pašnjaci i livade.

Tablica 48: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Poplava


proračun)Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00 X

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


6.3.2.2.1.3. Procjena posljedica izlijevanja kopnenih vodenih tijela potoka Trnave na društvenu stabilnost i politiku



2

Stranica 101


Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine Goričan ukoliko je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini.

Obzirom da se u blizini potoka Trnave ne nalaze prometnice ili objekti kritične infrastrukture, kao ni građevine od javnog ili društvenog značaja za zajednicu Općine, šteta po društvenu stabilnost i politiku je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.3.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave

Tablica 49: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave izazvane izlijevanjem

kopnenih vodenih tijela potoka Trnave


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina X3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Stranica 102


6.3.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – PoplavaRIZIK - PoplavaNAZIV SCENARIJA - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan

NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potoka Trnave


Gospodarstvo:


Stranica 103




6.3.3. Matrica ukupnog rizika – PoplavaRIZIK - Poplava

Stranica 104


NAZIV SCENARIJA - Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela na području Općine Goričan




Stranica 105


1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2016., 2017.god.)2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god.3. Hrvatske vode4. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava 2017.god.5. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021., 2016.god.6. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god.7. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan, 2014.god.8. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa I velikih

nesreća Međimurske županije, 2015.god. 9. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i gornja Drava, branjeno

područje 21: područje malog sliva Trnava, 2014.god.10. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, sektor A – Mura i gornja Drava, branjeno

područje 33: međudržavne rijeke Drava i Mura na područjima malih slivova Plitvica – Bednja, Trnava i Bistra, 2014.god.

11. Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god.12. Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020., 2014.god.13. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13)14. Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15)

Stranica 106


6.4. Potres

6.4.1. RIZIK - Potres

6.4.1.1. NAZIV SCENARIJA - Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom

Naziv scenarijaPodrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresomGrupa rizikaPotresRizikPotresRadna skupinaKoordinator: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite


Izvršitelj: DVD Goričan

6.4.1.2. Uvod – Potres

Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to:

- hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini,

- epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru,

- intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru,

- magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru).

Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice.

Stranica 107


Prema seizmičkoj karti za područje Međimurske županije za povratni period od 500 godina, na području Općine Goričan može se očekivati potres jačine 7° - 8° MCS ljestvice.

Tablica 50: Prikaz učestalosti potresa intenziteta (stupnja MCS) na području Međimurske županije za

razdoblje od 1879. do 2003.god.

Grad / mjesto º N º Ečestine intenziteta (º MSK )V VI VII VIII

1. Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 02. Mursko Središće 46.513 16.444 13 3 0 03. Prelog 46.338 16.617 15 5 1 04. Kotoriba 46.357 16.820 12 6 1 0

Izvor: Hrvatski seizmološki zavod, Geofizički odsjek PMF-a u Zagrebu

Slika 10: Prikaz epicentara potresa iz Hrvatskog kataloga potresa


Tablica 51: Moguće posljedice potresa jačine 7 i 8 stupnja MCS ljestvice

Stranica 108


Stupanj intenziteta potresa

Učinci i efekti potresa na:Građevine Materijalna dobra Okoliš Ljude

7°

Oštećenjagrađevina

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova i montažnim građevinama, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

Moguće je pomicanje teškog namještaja

Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost izvora. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi, ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi klizišta na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama. Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

Ljudi se prestraše i bježe u panici na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu.

8°

Razorna oštećenja građevina

A./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim

Teži namještaj ponekad se pomiče. Neke viseće svjetiljke su oštećene. Kipovi i spomenici se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde i zidovi.

Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenima i na nasipima cesta sa strmim nagibom. Pukotine u tlu dosežu i nekoliko centimetara. Voda u

Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima koji su u pokretu.

Stranica 109


dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina.

B./ Na mnogim građevinama (20 – 50%), od pečene opeke, građevina od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

C./ Na mnogim građevinama (20 – 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) – manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.

jezerima se muti. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

PRIKAZ VJEROJATNOSTI POTRESA

Stranica 110


Slika 11: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina


Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A čiji se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja.

Stranica 111


Slika 12: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina


Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A čiji se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja.

Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR), površine temeljnog tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka.

Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti.

Stranica 112


Tablica 52: Prikaz povezanosti opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja

MCS stupanj potresa

Vršno ubrzanje tlaNaziv

potresa Opis potresa(m/s2)

(jedinica gravitacijskog ubrzanja, g)

VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07)g jak Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na ulicu.

VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15)g vrlo jak Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju.

VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30)g razoran Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.

IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55)g pustošni Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje.

Izvor: RGN fakultet

Slika 13: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina za područje Općine Goričan


6.4.1.3. Prikaz utjecaja potresa na kritičnu infrastrukturu (KI)

Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na lokalno upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Treba imati na umu da u slučaju potresa ne dolazi do jednake zahvaćenosti cijelog područja Općine Goričan. Najveće štete biti će vidljive na dijelovima gušće naseljenosti područja Općine, što se odnosi na naselje Goričan.

Stranica 113


Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte treba istaknuti sljedeće posljedice:

- izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost, zbog pucanja asfaltnog sloja ili nastanka većih pukotina, mogu otežati prometnu povezanost Općine Goričan sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl.),

- prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva,

- posebnu pozornost treba obratiti na oštećenja dječjeg vrtića.

Utjecaj Sektor

XKomunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)




X Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

XProizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

X Nacionalni spomenici i vrijednosti

6.4.1.4. Kontekst – Potres

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Općine Goričan, čija površina iznosi 21,565 km2 živi 2.823 stanovnika ili prosječno 130,9 st./km2. Valja napomenuti da područje Općine nije jednako naseljeno. Prema Državnom zavodu za statistiku na području Općine nalazi se 836 kućanstava te 1.092 stambenih jedinica, od čega njih 828 za stalno stanovanje.

Stambene građevine na području Općine građene su kao obiteljske kuće prizemnice ili jednokatnice te nekoliko građevina maksimalne visine E=P+2k+Pk.

Naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih.

Stranica 114


Za podjelu objekata po kategorijama navodi se klasična podjela oštećenja zgrada koja se temelji na Europskoj makro seizmičkoj ljestvici EMS – 98. Podjela obuhvaća kategorije oštećenja od I do V te se pomoću nje utvrđuje i intenzitet potresnog djelovanja.

6.4.1.5. Uzrok pojave potresa

Potresi se s obzirom na vjerojatnost pojavljivanja mogu vezati za određeni povratni period. Karte za povratne periode rade se unatrag 50, 100, 500, 1000 i 10 000 godina. Europski propisi za utjecaj potresa na građevinama Eurocade 8, koriste povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Oslobađanje energije tijekom potresa objašnjava teorija elastičnog odraza, odnosno stijene na desnoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane što uzrokuje savijanje, odnosno deformaciju. Magnituda i jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice, vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. S obzirom na dubinu hipocentra, odnosno žarišta potresi se dijele u tri grupe, plitki (0-70 km), srednji (70-350 km) te duboki (350-700 km). Svi potresi na području Republike Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. Znanstvena istraživanja radi prognoziranja potresa provode se u mnogim državama svijeta, osobito u Japanu, SAD-u i Rusiji, no usprkos istraživanjima, do danas ni jedan potres nije pretkazan znanstvenim metodama.

Vrste potresa prema nastanku:

- tektonski potresi (90 % slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem, tektonski potresi su najjači i zahvaćaju veća područja, a zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja litosfernih ploča i do njih dolazi zbog subdukcije ili širenja morskog dna,

- vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su vulkanskom aktivnošću,

- urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena, najslabiji su i najmanjeg su dometa,

- umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni).

Stranica 115


6.4.1.5.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed potresa

Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje te to mjesto nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava vrijeme nastanka potresa ne može predvidjeti s razumnom sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja objekata u skladu s potresnom opasnošću.

Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači od prvotnog.

6.4.1.5.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed potresa

Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između ploča područja su izražene tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao okidač za nastanak potresa. RH se nalazi na Euroazijskoj ploči koja je litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije, bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjeatlantskog hrpta.

Stranica 116


6.4.2. Opis događaja – Potres

6.4.2.1. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 8° MCS

Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u Općini Goričan uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklađenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti, odnosno događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSN 475 godina.

Stoga se može očekivati da će građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmičkim propisima (zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim graničnim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti odgovarajuće razmjere. Potrebno je napomenuti da uobičajene građevine u pravilu nisu projektirane na način da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Na području Općine Goričan, prema dostupnim podacima 10% građevina izgrađeno je do 1940-ih godina te 30% do 1960-tih godina prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati štete na zgradama koje nastaju od potresa kao direktna posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla. Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je kao sigurnosni potres. Pri najjačem mogućem potresu koji je karakterističan za određeno područje (Općina Goričan – potres jačine 8° MCS) određene građevine kritične infrastrukture mogu pretrpjeti oštećenja na ne nosivim elementima te neka oštećenja nosive konstrukcije, bez da je ugrožena funkcionalnost zgrade.

U slučaju potresa od 8° i više po MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi ) pretrpjeli bi oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini Goričan može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od 8° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Goričan.

Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu s snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak.

Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imati će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično).

Stranica 117


Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD).

Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države.

Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela ). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radio-putem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.

U slučaju potresa od 8° po MCS ljestvici moglo bi doći do pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca.

Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ.

Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete.

PROCJENA ŠTETE NA STAMBENOM FONDU NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN (potres 8 ° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s 2 )

- potres jačine 8° MCS ljestvice je pogodio Općinu Goričan,- akceleracija koja odgovara 8° potresa iznosi 2,94 m/s2 i jednaka je na cijelom

području,- trajanje potresa je 15 sekundi,- ukupan broj stanovnika je 2.823,- ukupan broj stambenih jedinica je 828, - u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na

objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa 8° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba

Stranica 118


- u trenutku potresa svi se stanovnici nalaze u stambenim zgradama


I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklažaII – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 10% objekata ili 83 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine

8% ili 7 objekata neće imati nikakvih oštećenja 10% ili 8 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete 30% ili 25 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete 45% ili 37 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete 4% ili 3 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete 3% ili 3 objekta biti će srušeno uz 100% građevinske štete

U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 30% ili 249 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

50% ili 125 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja 25% ili 62 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete 15% ili 37 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete 10% ili 25 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete

U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 40% ili 331 objekata

15% ili 50 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja 25% ili 83 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete 35% ili 116 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete 17% ili 56 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete 6% ili 20 objekat će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete 2% ili 6 objekata biti će srušeno uz 100 % građevinske štete

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 10% ili 83 objekata

5% ili 4 objekat neće doživjeti nikakva oštećenja 70% ili 58 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete

Stranica 119


25% ili 21 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 10% ili 83 objekata

15% ili 12 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja 20% ili 17 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete 50% ili 42 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete 15% ili 12 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 40 % građevinske štete

Tablica 53: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu 8 stupnja

MCS

Stupanj oštećenja

I II III IV VGrađevinska

šteta %

Ukupno stambenih

jedinica

nikakvo 2 42 17 1 4 0,00 67

neznatno 3 21 28 20 6 6,00 78

umjereno 8 13 39 7 14 20,00 82

jako 13 8 19 - 4 40,00 45

totalno 1 - 7 - - 62,00 8

rušenje 1 - 2 - - 100,00 3

Tablica 54: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu 8 stupnja MCS

Kategorija građevina/objekata Ukupno stanovnikaKategorija I II III IV V I – V

Poginuli 0 0 0 1 7 8Ranjeni 0 0 8 9 39 56Zatrpani 0 0 11 18 38 67

UKUPNO: 0 0 19 28 84 131

PROGNOZA BROJA ŽRTAVA (za potres jačine 8 ° MCS vršnog ubrzanja 2,94 m/s 2 )

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

Stranica 120


1) (BPSZ) = A ∑i=1

n

B ¿

∑j=1

m

CD

2) (BDZ) = A ¿ ∑i=1

n

B¿ ∑j=1

m

CE

gdje je:

BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ - broj duboko zatrpanih osoba, A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj

stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava,

D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba:- 11 plitko zatrpanih osoba,

- 18 srednje zatrpanih osoba,

- 38 duboko zatrpanih osoba.

Od kojih:

- Ukupno ranjeno 123 osoba,

- Ukupno poginulih 8 osobe.

PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA

Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE) . Proračunom je utvrđeno da će u Općini Goričan doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 11 objekta. Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća.

Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima:

Stranica 121


(L* W* H) / 0,02831685 / 11= -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(8*8*6 )/ 0,02831685 /11 = 1.232,8 * 0,7645549* 0,33 = 311,04 m3 otpada.

Ukupna količina nastalog građevinskog otpada rušenjem 11 objekata iznosi 4.409,65 m3.

Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je:

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje,- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka),- 15% metal.

Prema tome, urušavanjem 11 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 4.409,65 m3

građevinskog otpada, nastaje:

- 1.322,89 m3 otpada drvene građe,- 1.296,44 m3 otpada gorivog materijala,- 1.327,30 m3 građevinskog otpada,- 463,01 m3 metalnog otpada.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 1.784,52 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe.

PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I BROJA LJUDSTVAProcjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:

- nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse4 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period

- u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada ( 264,58 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih)

- svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine 1.784,52 m2

- građevinski otpad odvozi se u reciklažno dvorište tvrtke Pavlic-Asfalt-Beton u Goričanu

4 B. D. Phillips: Disaster recovery

Stranica 122


- u sklopu reciklažnog centra planira se izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad površine cca 380 m2 od čega cca 80 m2 zauzima građevina, a ostatak je predviđen za plato i skladišta. U reciklažnom za građevinski otpad osim samog skladištenja različitih vrsta građevinskog otpada (keramičke pločice, beton, razno…) obavljati će se i postupak obrade (drobljenja) građevinskog otpada u korisnu sirovinu (Odluka o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Goričan za razdoblje 2017. – 2022.god. KLASA: 021-01/17-01/5, URBROJ: 2109/08-17-01, Goričan, 29.11.2017.god.)

- za prijevoz gore specificirane količine potreban je 1 kamion kako bi se prva 24 sata saniralo 20% nastalog građevinskog otpada

- za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 102 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sati 51 spasitelj, a spašavanje i sanacija će trajati približno 812 sati

PRIBLIŽNI TROŠKOVI IZGRADNJE RAZLIČITIH KATEGORIJA GRAĐEVINA

Troškovi sanacije građevina, uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje ovise o stupnju oštećenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka ili troškova izgradnje novog objekta, dođe li do potpunog rušenja, a primjenjuju se na postotak građevina u svakoj pojedinoj kategoriji oštećenja. Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka može se izračunati pomoću srednje vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina. Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se pomoću standardizirane američke metodologije za procjenu gubitaka od potresa, poplava i orkanskog vjetra. Vrijednosti koje se koriste u izračunu štete po stambenom fondu prikazane su u tablici. Trošak izgradnje je pretvoren iz eura u kune prema tečajnoj listi Hrvatske narodne banke na dan 13. studeni 2017. godine.

Tablica 55: Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina

Klasa Opis Trošak (€/m2)

Trošak (kn/m2)

Ia Jednostavne poljoprivredne građevine, pomoćne građevine i slično 28,4 214,69

Stranica 123


Ib Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka skladišta, štale i slično 49,5 374,19IIa Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 592,66IIb Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata,

jednostavna industrijska postrojenja i slično146,4 1.106,70

IIIa Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske građevine, parkirališta na kat, poslovne građevine i slično

175,8 1.328,95

IIIb Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske građevine, građevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže

kategorije i slično

200,5 1.515,67

IVa Privatne kuće, uredske zgrade, veliki trgovački centri 226,3 1.710,70IVb Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0 1.889,86IVc Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5 2.271,61Va Radio i TV postaje, obrazovne institucije, trgovački centri s dodatnim

sadržajem372,6 2.816,65

Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6 3.413,84Vc Kliničko – bolnički centri, hoteli najviših kategorija 513,3 3.880,26Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3 4.651,32

6.4.2.1.1. Posljedice – Potres jačine 8° MCS6.4.2.1.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na život i zdravlje ljudi

Posljedice po život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje da bi mogli biti na području prijetnje, odnosno u sastavu nekog od procesa nastalih kao rezultat/posljedica događaja opisanih scenarijem (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni). Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 11 plitko, 18 srednje zatrpanih osoba te 38 duboko zatrpanih osoba.


posljedicama - Potres


Stranica 124



6.4.2.1.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na gospodarstvo

Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun Općine Goričan.

Također, uslijed razornog potresa javljaju se velike štete na poljoprivredni, vodnom gospodarstvu te okolišu.

Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika.

Tablica 57: Prikaz šteta na gospodarstvu uslijed potresa

Vrsta štete Pokazatelj1. Direktne štete Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini

Šteta na sredstvima za proizvodnju i radŠtete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterijeTrošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškoviTroškovi spašavanja, liječenja te slični troškoviGubitak dobitiGubitak repromaterijala

2. Indirektne štete Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak izostanka s posla)Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak)Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak)Pad prihodaPad proračuna



GospodarstvoKategorija Posljedica U kunama (% obzirom na Odabrano

Stranica 125


proračun)1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00

5 Katastrofalne >3.153.875,00 X

6.4.2.1.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 8° MCS na društvenu stabilnost i politiku



2Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine Goričan, ukoliko je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini.

Tablica 59: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Događaj s najgorim mogućim




1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


Tablica 60: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja -

Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Potres

Stranica 126


Društvena stabilnost i politikaŠtete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja


1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


Tablica 61: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Događaj s najgorim

mogućim posljedicama - Potres


društvenog značaja


1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


6.4.2.1.2. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa jačine 8° MCS

Intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni su s razinom mogućih seizmičkih opasnosti, tj. seizmičkom razinom opasnosti koja je prihvaćena sukladno popisima za projektiranje potresne otpornosti te je vjerojatnost događaja određena odgovarajućim povratnim razdobljem. Za događaj s najgorim mogućim posljedicama uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 475 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 50 godina.

Stranica 127


Slika 14: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem od 475 godina za područje Općine Goričan


Tablica 62: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed potresa jačine 8 stupnjeva

MCS


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe X2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

Stranica 128


6.4.2.1.3. Matrice rizika – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – PotresRIZIK - PotresNAZIV SCENARIJA - Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom

DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 8 ° MCS


Gospodarstvo:

Stranica 129






Stranica 130


6.4.2.2. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 7° MCS

U slučaju potresa od 7° i više po MCS objekti (transformatorske stanice, dalekovodi ) pretrpjeli bi manja oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a operator distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Čakovec postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini Goričan može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda. Na navedenom području ne očekuju se potresi jači od 7° MCS. U slučaju razornog potresa za očekivati je pucanje cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Goričan.

Pucanje cjevovoda, prekidi vodovodne infrastrukture mogu značajno i na više dana ugroziti opskrbu pitkom vodom, a u hladnom zimskom periodu s snijegom, i značajno produžiti vremena za popravak.

Procijenjeni intenzitet potresa mogućeg u području Općine imati će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji (nedostatak potrebne radne snage za proizvodnju, skladištenje, obradu, preradu i distribuciju, apatija i nemotiviranost stanovništva zbog gubitaka bližnjih, materijalnih šteta i neizvjesnosti za budućnost, i slično).

Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD).

Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom, iz udaljenijih dijelova države.

Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela ). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radio-putem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.

U slučaju potresa od 7° po MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca.

Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi otežalo promet i

Stranica 131


pristup istima. Nastaje potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica, kao i angažiranje DVD - ova i sustava CZ.

Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je da se brzo reagira u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete.

PROCJENA ŠTETE NA STAMBENOM FONDU NA PODRUČJU OPĆINE GORIČAN (potres 7 ° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s 2 )

- potres jačine 7°MCS ljestvice pogodio je Općinu Goričan- akceleracija za 7° iznosi 1,47 m/s2 i jednaka je na cijelom području- trajanje potresa je 15 sekundi- broj stanovnika u Općini iznosi 2.823, broj stambenih jedinica 828- u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama

- u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII stupnja MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba


I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža

II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 10% objekata ili 83 zidana objekta stare jezgre izgrađene do 1940.godine

8% ili 7 objekata neće imati nikakvih oštećenja 10% ili 8 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete 40% ili 33 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete 35% ili 29 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete

Stranica 132


4% ili 3 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete 3% ili 3 objekta biti će srušeno uz 100% građevinske štete

U kategoriju II (zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama) svrstano je 30% ili 249 objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

50% ili 125 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja 25% ili 62 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete 23% ili 57 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete 2% ili 5 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete

U kategoriju III (armiranobetonske skeletne zgrade) svrstano je 40% ili 331 objekata

37% ili 122 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja 25% ili 83 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete 33% ili 109 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete 2% ili 7 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete 2% ili 7 objekat će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete 1% ili 3 objekata biti će srušeno uz 100 % građevinske štete

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 10% ili 83 objekata

5% ili 4 objekat neće doživjeti nikakva oštećenja 70% ili 58 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete 25% ili 21 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 10% ili 83 objekata

30% ili 25 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja 50% ili 41 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete 20% ili 17 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

Tablica 63: Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama te nastale građevinske štete pri potresu 7 stupnja

MCS

Stupanj oštećenja

I II III IV V Građevinskašteta %

Ukupno stambenih

Stranica 133


jedinica

nikakvo 7 124 123 4 23 0,00 282

neznatno 8 62 83 58 41 6,00 253

umjereno 23 57 109 21 14 20,00 237

jako 29 5 7 - - 40,00 41

totalno 3 - 7 - - 62,00 10

rušenje 2 - 3 - - 100,00 5

Tablica 64: Prikaz stupnjeva oštećenja s brojem ugroženih stanovnika pri potresu 7 stupnja MCS

Kategorija građevina/objekata Ukupno stanovnikaKategorija I II III IV V I – V

Poginuli 0 0 0 0 3 3Ranjeni 0 0 7 2 20 29Zatrpani 0 0 9 5 20 34

UKUPNO: 0 0 16 7 43 66

PROGNOZA BROJA ŽRTAVA (za potres jačine 7 ° MCS vršnog ubrzanja 1,47 m/s 2 )

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

1) (BPSZ) = A ∑i=1

n

B ¿

∑j=1

m

CD

2) (BDZ) = A ¿ ∑i=1

n

B¿ ∑j=1

m

CE

gdje je:

BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba,BDZ - broj duboko zatrpanih osoba,

Stranica 134


A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj

stambenih zgrada određene gradske zone, C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima

oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava,

D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba:- 9 plitko zatrpanih osoba,

- 5 srednje zatrpanih osoba,

- 20 duboko zatrpanih osoba.

Od kojih:

- Ukupno ranjeno 34 osoba,

- Ukupno poginulih 5 osobe.

PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA

Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)5. Proračunom je utvrđeno da će u Općini Goričan doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 15 objekta. Uglavnom se radi o većim objektima stare jezgre, odnosno objektima sagrađenima do 1940-ih godina prošlog stoljeća.

Jedan prizemni objekt prosječnih gabarita 8 m L* 8 m W * 6 m H ima:

(L* W* H) / 0,02831685 / 15= -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada

pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(8*8*6 )/ 0,02831685 /15 = 904,06 * 0,7645549* 0,33 = 228,1 m3 otpada.

Ukupna količina građevinskog otpada nastala rušenjem 15 objekata iznosi 1.993,56 m3.

5 USACE vidi FEMA IS-632

Stranica 135


Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je:

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje,- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka),- 15% metal.

Prema tome, urušavanjem 15 zgrada starije gradnje, pri čemu će nastati ukupno 1.993,56 m3

građevinskog otpada, nastaje:

- 598,07 m3 otpada drvene građe,- 586,11 m3 otpada gorivog materijala,- 600,06 m3 građevinskog otpada,- 209,32 m3 metalnog otpada.

Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 806,76 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe.

PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I BROJA LJUDSTVAProcjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:

- nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi, iz spasilačke prakse6 poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period

- u prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada ( 119,61 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem (tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih)

- svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na odlagalište otpada, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine 806,76 m2

-- građevinski otpad odvozi se u reciklažno dvorište tvrtke Pavlic-Asfalt-Beton u

Goričanu- u sklopu reciklažnog centra planira se izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski

otpad površine cca 380 m2 od čega cca 80 m2 zauzima građevina, a ostatak je predviđen za plato i skladišta. U reciklažnom za građevinski otpad osim samog skladištenja različitih vrsta građevinskog otpada (keramičke pločice, beton, razno…) obavljati će se i postupak obrade (drobljenja) građevinskog otpada u korisnu sirovinu (Odluka o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Goričan za razdoblje 2017.

6 B. D. Phillips: Disaster recovery

Stranica 136


– 2022.god. KLASA: 021-01/17-01/5, URBROJ: 2109/08-17-01, Goričan, 29.11.2017.god.)

- za prijevoz gore specificirane količine potreban je 1 kamion kako bi se prva 24 sata saniralo 20% nastalog građevinskog otpada

- za opsluživanje građevinske mehanizacije i spašavanje u prva 24 sata predviđa se da je potrebno oko 53 ljudi odnosno spasitelja, a u 48 sati 27 spasitelj, a spašavanje i sanacija će trajati približno 427 sati

6.4.2.2.1. Posljedice – Potres jačine 7° MCS 6.4.2.2.1.1. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na život i zdravlje ljudi

Posljedice po život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje da bi mogli biti na području ugroze, odnosno u sastavu nekog od procesa nastalih kao rezultat/posljedica događaja opisanih scenarijem (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni). Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi vezana za stupanj oštećenja građevina jer bez detaljnih istraživanja nije moguće precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Prema prognozi broja žrtava izračunom je dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: 9 plitko, 5 srednje zatrpanih osoba te 20 duboko zatrpanih osoba.


Potres



6.4.2.2.1.2. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na gospodarstvo

Procjena posljedica na gospodarstvo vezana je na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su također vezane na oštećenja građevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oštećenih zgrada. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju

Stranica 137


i ovise o mnoštvu parametara (starost građevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti. Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji društvena stabilnost i politika.

Tablica 66: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres


proračun)Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


6.4.2.2.1.3. Procjena posljedica potresa jačine 7° MCS na društvenu stabilnost i politiku



2Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine Goričan, ukoliko je ukupna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije lokalne samouprave u cjelini.

Tablica 67: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu - Najvjerojatniji neželjeni događaj -

Potres



1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

Stranica 138


2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


Tablica 68: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja -

Najvjerojatniji neželjeni događaj - Potres

Društvena stabilnost i politikaŠtete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja


1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


Tablica 69: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Najvjerojatniji neželjeni

događaj - Potres


društvenog značaja Kategorija Posljedice U kn Odabrano

1 Neznatne 63.077,50 – 126.155,00

2 Malene 126.155,00 – 630.775,00

3 Umjerene 630.775,00 – 1.892.325,00

4 Značajne 1.892.325,00 – 3.153.875,00


6.4.2.2.2. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa jačine 7° MCS

Tablica 70: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed potresa jačine 7 stupnjeva MCS


1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe X

Stranica 139


2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina4 Značajne Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće

6.4.2.2.3. Matrice rizika – Najvjerojatniji neželjeni događaj – PotresRIZIK - PotresNAZIV SCENARIJA - Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom

NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ – Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom jačine 7 ° MCS

Stranica 140



Gospodarstvo:


Stranica 141





Stranica 142


6.4.3. Matrica ukupnog rizika - PotresRIZIK - PotresNAZIV SCENARIJA - Podrhtavanje tla na području Općine Goričan prouzročeno potresom



Stranica 143



1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god.2. Geološki odsjek PMF-a, Zagreb3. Odluka o određivanju sektora iz kojih središnja tijela Državne uprave identificiraju nacionalne kritične

infrastrukture te liste redoslijeda sektora infrastruktura („Narodne Novine“, br. 108/13)4. Plan gospodarenja otpadom Općine Goričan za razdoblje od 2017. do 2022.god., 2017.god. 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god.6. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Goričan, 2014.god.7. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa I velikih

nesreća Međimurske županije, 2015.god. 8. Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije 2016.god.9. Strategija razvoja Općine Goričan 2014. - 2020.god., 2014.god.10. Zakon o kritičnim infrastrukturama (“Narodne Novine” br. 56/13)11. Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15)

Stranica 144


7. MATRICA RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA

Analizirani rizici (scenariji) za Općinu Goričan prikazani u odvojenim matricama pri obradi svakog pojedinog rizika uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika.

PRIKAZ MATRICE DOGAĐAJA S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA – ZBIRNO

Stranica 145


PRIKAZ MATRICE NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA - ZBIRNO

VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKANizak rizik Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobičajenih.Umjeren rizik Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit.Visok rizik Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju

dobit.Vrlo visok rizik Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama.

Stranica 146


8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE GORIČAN

Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite izrađena je analiza na području preventive i reagiranja.

8.1. Analiza na području preventive

8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost Procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

Općina Goričan u razdoblju izrade Procjene rizika od velikih nesreća posjeduje sve Zakonom (Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15)) propisane akte. Općina Goričan u razdoblju izrade Procjene posjeduje sljedeće akte:

- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Goričan za 2017.god. (KLASA: 021-01/17-01/05, URBROJ: 2109/08-17-09, Goričan, 29.11.2017.god.)

- Plan razvoja sustava civilne zaštite Općine Goričan za 2018.god. (KLASA: 022-05/17-01/43, URBROJ: 2109/08-17-01, Goričan 24.11.2017.god.)

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Goričan za period od 2016. do 2019. (KLASA: 022-05/15-01/41, URBROJ: 2109/08-15-01, Goričan 18.11.2015.god.)

- Plan vježbi civilne zaštite za 2018.god. - Odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite opće namjene za područje Općine

Goričan (Goričan, 24.10.2015.god.)- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite Općine Goričan i njegovog zamjenika

(KLASA: 810-01/16-01/28, URBROJ: 2109/13-02-16-01, Goričan 01.12.2016.god.)- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine

Goričan (KLASA: 021-01/16-01-16, URBROJ: 2109/08-16-1, Goričan 14.06.2016.god.)- Odluka o imenovanju Stožera civilne zaštite (KLASA: 022-05/17-01-29, URBROJ:

2109/08-17-1, Goričan 10.07-2017.god.)- Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Goričan (KLASA: 810-01/16-01-27,

URBROJ: 2109/13-02-16-01, Goričan 01.12.2016.god.)- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Općine Goričan za period od

2016. do 2019.god. (KLASA: 022-05/15-01/41, URBROJ: 2109/08-15-01, Goričan 18.11.2015.god.)

- Odluka o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Goričan (KLASA: 810-06/17-01/03, URBROJ: 2109/08-03/2-17-1, Goričan, 27.11.2017.god.)

Stranica 147


8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno - obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za zaštitu i spašavanje dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava zaštite i spašavanja, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje - Područni ured Čakovec, a koja ih dalje koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka. Iste podatke Državna uprava za zaštitu i spašavanje - Područni ured Čakovec dostavlja načelniku Općine Goričan koji nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće mjere.

U slučaju bilo koje vrste prijetnji Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna zajednica, Zavod za javno zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.Načelnik Općine Goričan informacije o mogućim ugrozama dobiva od:- Županijskog centra 112 Čakovec,- Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Čakovec,- pravnih subjekta, središnjih tijela državne uprave, zavoda, institucija, inspekcija,- građana,- neposrednim stjecanjem uvida u stanje i događaje na svom području koji bi mogli

pogoditi područje Općine Goričan.

Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva, operativnih snaga i drugih pravnih osoba s obzirom na moguće prijetnje, načelnik će dostaviti: - operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na području Općine Goričan,- pravnim osobama koje će poradi nekog interesa dobiti zadaće u zaštiti i spašavanju

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Općine Goričan,- pravnim osobama od posebnog interesa za zaštitu i spašavanje koje postupaju prema

vlastitim operativnim planovima.U slučaju neposredne prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe na području Općine Goričan, načelnik obavještava Župana i sve čelnike susjednih jedinica lokalne samouprave o nadolazećoj prijetnji. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave procjenjuju se visokom razinom spremnosti.

Stranica 148


8.1.3. Stanje svijesti pojedinca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela Općine Goričan

Obzirom na nedovoljno razvijeno stanje svijesti o rizicima: pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju komunikacijskih i operativnih rješenja usklađenih s potrebama građana iz svih ranjivih skupina, posebno skupinama s problemima sluha i vida, kako bi se i oni pripremili za provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja te pripremili za postupanje u realnom vremenu uz primjerenu asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela procjenjuje se sa niskom razinom spremnosti.

8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite procijenjena je na temelju ocjene stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, provođenja legalizacije te planskog korištenja zemljišta. Općina Goričan raspolaže sa sljedećim dokumentima prostornog planiranja:- Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja poljoprivredno – gospodarske zone

istočno od Goričana (KLASA: 021-02/07-01/11, URBROJ: 2109-08-07-01, Goričan 13.04.2007.god.)

- Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Istok” u Goričanu (KLASA: 021-02/07-01/10, URBROJ: 2109-08-07-01, Goričan 13.04.2007.god.)

- 3. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Goričan (KLASA: 021-01/17-01/4, URBROJ: 2109/08-17-08, Goričan 14.09.2017.god.)

- Prostorni plan uređenja Općine Goričan, 2005.god.- Strategija razvoja Općine Goričan 2014. – 2020.god.

U postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola prvenstveno se primjenjuju:- Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13)- Zakon o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13 i 20/17),

te drugi zakoni, posebni propisi i tehnički normativi, ovisno o vrsti zahvata u prostoru. - Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja.

8.1.5. Ocjena fiksalne situacije i njezine perspektive Općine Goričan

Stranica 149


Tablica 71: Pregled stavki s planiranim sredstvima za poslove civilne zaštite

PROGRAM 1009 Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja

120.000,00 0,00 120.000,00

1009A100001 Osnovna djelatnost DVD Goričan

80.000,00 0,00 80.000,00

03 Javni red i sigurnost3 Rashodi poslovanja 80.000,00 0,00 80.000,00



80.000,00 0,00 80.000,00


donacije80.000,00 0,00 80.000,00

1009A100002 Civilna zaštita03 Javni red i sigurnost

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

20.000,00 0,00 20.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine

20.000,00 0,00 20.000,00

422 Postrojenja i oprema

20.000,00 0,00 20.000,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu

20.000,00 0,00 20.000,00

1142234 Oprema za civilnu

zaštitu20.000,00 0,00 20.000,00

1009A100003 Javna vatrogasna postrojba grada Čakovca

17.000,00 0,00 17.000,00

03 Javni red i sigurnost3 Rashodi poslovanja 17.000,00 0,,0 17.000,00



17.000,00 0,00 17.000,00


donacije17.000,00 0,00 17.000,00

1009A100004 Vatrogasna zajednica Međimurske županije – Sporazum o

vođenju poslovanja

3.000,00 0,00 3.000,00

0320 Usluge protupožarne zaštite3 Rashodi poslovanja 3.000,00 0,,0 3.000,00


Stranica 150



3.000,00 0,00 3.000,00


donacije3.000,00 0,00 3.000,00


8.1.6. Baza podataka

Stranica 151


Bazu podataka označava skup međusobno povezanih podataka koji omogućavaju pregled sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite, a koji se na odgovarajući način i pod određenim uvjetima koristi za potrebe sustava civilne zaštite, odnosno koji se koristi za provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kao i za potrebe provođenja osposobljavanja. Općina Goričan nema uspostavljenu „Evidenciju o pripadnicima operativnih snaga sustava civilne zaštite“ za članove stožera civilne zaštite, pripadnike postrojbi civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite, za koordinatore na lokaciji te pravne osobe u sustavu civilne zaštite. Razina spremnosti ove kategorije je procijenjena vrlo niskom.

Tablica 72: Analiza sustava civilne zaštite - Područje preventive

PODRUČJE PREVENTIVEVrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

X

Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

X

Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela X

Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

X

Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

X

Baze podataka X

Područje preventive - ZBIRNO X

Stranica 152


8.2. Analiza na području reagiranja

8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta Općine Goričan

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti:

- svih čelnih osoba Općine Goričan za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite na razinama njihove odgovornosti,

- spremnosti Stožera civilne zaštite Općine Goričan, - spremnosti koordinatora na mjestu izvanrednog događaja.

Čelne osobe: Razina odgovornosti općinskog načelnika Općine Goričan procjenjuje se visokom spremnošću. Što se razine osposobljenosti tiče, ona je procijenjena niskom spremnošću iz razloga što su čelne osobe završile samo osposobljavanje u sustavu civilne zaštite koje provodi Državna uprava. Razina uvježbanosti je procijenjena niskom, zbog nedovoljnog broja provođenih vježbi evakuacije i spašavanja na godišnjoj razini.

Stožer civilne zaštite: Stožer civilne zaštite imenovan je Odlukom o imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Goričan (KLASA: 022-05/17-01/29, URBROJ: 2109/08-17-1, Goričan 10.07.2017.god.) koju donosi načelnik Općine, u skladu s Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15 i članka 47. Statuta Općine Goričan („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 5/2013)). Stože civilne zaštite Općine Goričan je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi općinski načelnik. Stožer civilne zaštite aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje katastrofe ili velike nesreće. Stožer civilne zaštite općine Goričan sastoji se od načelnika Stožera te 6 članova Stožera.

Koordinator na lokaciji: Sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, načelnik stožera civilne zaštite određuje koordinatora na lokaciji. Koordinator na lokaciji procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s nadležnim stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite, poradi poduzimanja mjera i aktivnosti za otklanjanje posljedice izvanrednog događaja, temeljem čl. 26. st. 2. Pravilnika o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 69/16). Općina Goričan će u Planu djelovanja civilne zaštite, u suradnji s operativnim snagama sustava civilne zaštite utvrditi popis potencijalnih koordinatora na lokaciji, kojeg se, ovisno o specifičnostima određuje i upućuje na lokaciju sa zadaćom koordiniranja djelovanja različitih operativnih snaga sustava civilne zaštite i komuniciranja sa

Stranica 153


Stožerom tijekom trajanja poduzimanja mjera i aktivnosti na otklanjanju posljedica izvanrednog događaja. Obzirom na činjenicu da koordinatori na lokaciji nisu imenovani, razina odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti procijenjena je vrlo niskom.

8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta Općine Goričan

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju spremnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Spremnost operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim parametrima:

- osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja,- uvježbanosti,- opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom,- vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti,- samodostatnosti i logističkoj potpori.

Operativne snage vatrogastva: Na području Općine Goričan djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo Goričan. Obzirom na stupanj popunjenosti ljudstvom DVD Goričan procijenenjo je vrlo visokom spremnošću, dok je stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja procijenjen visokom spremnošću. Što se tiče stupnja uvježbanosti, spremnost DVD-a procijenjena je visokom spremnošću. Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom procijenjen je niskom spremnošću.

Postrojba civilne zaštite opće namjene: Postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Goričan osnovana je u skladu s Zakonom o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15). Postrojba civilne zaštite sastoji se od zapovjednika Postrojbe, zamjenika zapovjednika, bolničara te dvije radne skupine. Svaka skupina sastoji se od zapovjednika skupine i njegovog zamjenika te teklića. Svaka skupina sastoji se od tri ekipe te ukupno broje po 15 članova. Postrojba civilne zaštite Općine Goričan broji ukupno 33 pripadnika. Po donošenju Procjene rizika od velikih nesreća Općina će osnovati novu postrojbu Odlukom koja će biti u skladu s Zakonom o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15) te Uredbom o sustavu i strukturi postrojbi civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 27/17), prema kojoj će se postrojba sastojati od upravljačke skupine i operativne skupine. Upravljačka skupina sastoji se od dva pripadnika, a svaka operativna skupina sastoji se od 8 do 10 pripadnika. Postrojba može imati najmanje dvije operativne skupine i svaka ima svog voditelja. Do donošenja nove Odluke o osnivanju postrojbe civilne zaštite, važeća je postojeća odluka te je analiza spremnosti postrojbe procijenjena obzirom na pstojeću Odluku.

Stranica 154


- Povjerenici civilne zaštite: Odlukom o imenovanju povjerenika civilne zaštite Općine Goričan i njegovog zamjenika općinski načelnik Općine Goričan imenovao je 1 povjerenika civilne zaštite i jednog zamjenika povjerenika civilne zaštite čije je područje nadležnosti Općina Goričan. Do donošenja nove Odluke koja će biti u skladu s Pravilnikom o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 69/16), na snazi je Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite Općine Goričan i njegovog zamjenika (KLASA: 810-01/16-01/28, URBROJ: 2109/13-02-16-01, Goričan 01.12.2016.god.) Općina Goričan Odlukom načelnika o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika sustava civilne zaštite imenovati će iste sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15) i Pravilniku o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 69/16), sukladno članku 21. stavku 1. navedenog Pravilnika, koji nalaže da povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite imenuje izvršno tijelo JLS-a iz redova obveznika civilne zaštite koji žive u zgradi, ulici ili naselju (za maksimalno 300 stanovnika) za koje područje će se rasporediti na dužnosti povjerenika civilne zaštite. Što se tiče stupnja popunjenosti ljudstvom, procijenjena je visoka spremnost. Ostali čimbenici stanja spremnosti procijenjeni su vrlo niskim.

Pravne osobe u sustavu civilne zaštite: Općina Goričan Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Goričan (KLASA: 021-001/16-01/16, URBROJ: 2109/08-16-1, Goričan 14.06.2016.god. odredila je pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Goričan te udruge od značaja za zaštitu I spašavanje na području Općine Goričan. Pravne osobe koje će sudjelovati u akcijama civilne zaštite spašavanja stanovništva, materijalnih I kulturnih dobara Općine te dobiti zadaću su:

- Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom, Pavlic Zlatko, Donja 25,- Pavlic asfalt beton, Dravska 18, Goričan,- Nogometni klub “Trnava” Goričan,- Ribolovno društvo “Smuđ” Goričan,- UDVDR RH Ogranak Goričan i Klub 54. Samostalne pješačke bojne.

Procijenjeno je da su pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite obzirom na popunjenost ljudstvom vrlo visoke spremnosti, dok su ostali čimbenici procijenjeni vrlo niskom spremnošću.

Hrvatska gorska služba spašavanja – stanica Čakovec: Obzirom na popunjenost ljudstvom, uvježbanost i kompletnu opremu za spašavanje, spremnost je proglašena vrlo visokom na svim aspektima.

Stranica 155


Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec: : Općina Goričan pripada nadležnosti GD Crvenog križa Čakovec koje aktivno sudjeluje u osnovnim djelatnostima od kojih su za područje civilne zaštite najvažnije: osposobljavanje za pružanje prve pomoći, dobrovoljno darivanje krvi, služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja te ostale aktivnosti. Osposobljenost je po svim čimbenicima procijenjena vrlo visokom.

Udruge: Nogometni klub “Trnava” Goričan, Ribolovno društvo “Smuđ” Goričan I UDVDR RH Ogranak Goričan i Klub 54. Samostalne pješačke bojne određene su kao pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Goričan te je spremnost na temelju popunjenosti ljudstvom procijenjena vrlo visokom, dok je spremnot obzirom na ostale čibenike procijenjena vrlo niskom.

Spremnost operativnih kapaciteta građana u sustavu civilne zaštite: Svaki građanin dužan je brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite. Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite podrazumijevaju se osobito: samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba i pripadnika drugih ranjivih skupina, kao i druge mjere civilne zaštite koje ne trpe odgodu, a koje se provode po nalogu nadležnog stožera civilne zaštite i povjerenika civilne zaštite, uključujući i prisilnu evakuaciju kao preventivnu mjeru koja se poduzima radi umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće i katastrofe. Spremnost je procijenjena vrlo niskom.

8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovnih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba)

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovnih služba i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba)

Analizirani kapaciteti raspolažu vlastitim prijevoznim sredstvima, operativni su kapaciteti visoke mobilnosti i dovoljne samodostatnosti. Uz navedeno, raspolažu sustavima radio komunikacija. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta analizirajući transportne kapacitete procijenjena je vrlo visokom spremnošću. Stanje mobilnosti analizirajući komunikacijske kapacitete, mobilne i fiksne telefonije procijenjeno je vrlo visokom razinom spremnosti.

Stanje mobilnosti kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – postrojba civilne zaštite opće namjene te povjerenika civilne zaštite

Obzirom da postrojba civilne zaštite opće namjene nije osnovana sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15) stanje je procijenjenom vrlo niskom spremnošću. Stanje mobilnosti kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja

Stranica 156


komunikacijskih kapaciteta povjerenika civilne zaštite procijenjeno je vrlo visokom, prema tome ukupna razina spremnosti procijenjena je niskom spremnošću.

8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja za svaki obrađeni rizik

8.2.4.1. Epidemije i pandemije

U slučaju pojava epidemija i pandemija na području Općine Goričan, Općina nije u stanju zbrinuti oboljelo stanovništvo, prema tome postoji potreba uključivanja pravnih osoba koje djeluju na području Grada Čakovca te nisu u nadležnosti Grada i postupaju prema vlastitim operativnim planovima.

Tablica 73: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Epidemije i pandemije

PODRUČJE REAGIRANJA

Vrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost

4 3 2 11. Prikaz procjene spremnosti u sustavu civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih

kapaciteta sustava civilne zaštite za Općinu GoričanČelne osobe Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X

Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

X

Procjena UVJEŽBANOSTI na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih vrsta vježbi civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.

X

Područje reagiranja - ZBIRNO X

Stožer civilne zaštite

Stranica 157


Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


Koordinator na mjestu izvanrednog događajaAnaliza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X

Stranica 158



X


2. Prikaz procjene spremnosti operativnih kapaciteta za Općinu GoričanOperativne snage Crvenog križa Stupnja popunjenosti ljudstvom

X

Stupnja spremnosti zapovjednog osoblja

X

Stupnja osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja

X

Stupnja uvježbanosti XStupnja opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

X

Vremena mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti

X

Samodostatnosti i logističkoj potpori

X

Područje reagiranja - ZBIRNO XOperativne snage vatrogastvaStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X

Stupnja uvježbanosti X

Stupnja opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

X


X


X


Postrojba civilne zaštite za opće namjene Općine GoričanStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X

Stranica 159




X


X


X


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštiteStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X



X


X


X


3. Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Općine Goričan

Operativne snage Crvenog križa

Stanje transportne potpore XStanje komunikacijskih kapaciteta X


Operativne snage vatrogastvaStanje transportne potpore X

Stanje komunikacijskih kapaciteta

X


Postrojba civilne zaštite za opće namjene Općine GoričanStanje transportne potpore X


X


Stranica 160


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine GoričanStanje transportne potpore X


X


U slučaju katastrofalnih posljedica, osim analizom navedenih odgovornih i upravljačkih te operativnih kapaciteta, u sanaciju posljedica prijetnje se uključuju redovne gotove snage – pravne osobe, koje postupaju prema vlastitim operativnim planovima, odnosno:

- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije- Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije- Dom zdravlja Međimurske županije- Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu - Državna uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured za zaštitu i spašavanje

Čakovec- Poljoprivredna savjetodavna služba – Podružnica Međimurske županije, Ispostava

Čakovec

8.2.4.2. Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature

Kod pojave ekstremnih temperatura, postojeće snage zaštite i spašavanja sa područja Općine Goričan dovoljne su za provođenje mjera zaštite i spašavanja.

Tablica 74: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Ekstremne temperature


Vrlo niska spremnost

Niska spremnost

Visoka spremnost Vrlo visoka spremnost

4 3 2 11. Prikaz procjene spremnosti u sustavu civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih

kapaciteta sustava civilne zaštite za Općinu GoričanČelne osobe Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim

X

Stranica 161


situacijama.Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

X


X


Stožer civilne zaštite Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


Koordinator na mjestu izvanrednog događajaAnaliza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i X

Stranica 162


usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

X


X


2. Prikaz procjene spremnosti operativnih kapaciteta za Općinu GoričanOperativne snage Crvenog križa Stupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X


X


X


X

Područje reagiranja - ZBIRNO XOperativne snage vatrogastvaStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X


Stupnja opremljenosti materijalnim sredstvima i

X

Stranica 163


opremom


X


X


Postrojba civilne zaštite za opće namjene Općine GoričanStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X



X


X


X


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštiteStupnja popunjenosti ljudstvom

X


X


X



X


X


X


3. Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta Općine Goričan


Stanje transportne potpore XStanje komunikacijskih kapaciteta X

Stranica 164



Operativne snage vatrogastvaStanje transportne potpore X


X




X




X



- Zavod za hitnu medicine Međimurske županije- Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije- Dom zdravlja Međimurske županije- Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu - Državna uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured za zaštitu i spašavanje


Čakovec

8.2.4.3. Poplava

Stranica 165


Obzirom na obim posljedica koje nastaju uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama operativne, redovne i gotove snage sustava civilne zaštite Općine Goričan neće biti dovoljne za saniranje prijetnjom nastalih posljedica.

Tablica 75: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Poplava


Vrlo niska spremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka

spremnost4 3 2 1

1. Prikaz procjene spremnosti u sustavu civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite za Općinu Goričan

Čelne osobe Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


Stožer civilne zaštite Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na

X

Stranica 166


njihovim razinama u stvarnim situacijama.Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

X


X


Koordinator na mjestu izvanrednog događajaAnaliza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


2. Prikaz procjene spremnosti operativnih kapaciteta za Općinu GoričanOperativne snage vatrogastvaStupnja popunjenosti ljudstvom XStupnja spremnosti zapovjednog osoblja

X

Stupnja osposobljenosti ljudstva i X

Stranica 167


zapovjednog osobljaStupnja uvježbanosti XStupnja opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom

X


X


X

Područje reagiranja - ZBIRNO XOperativne snage Crvenog križa

Stupnja popunjenosti ljudstvom X


X


X



X


X


X


Postrojba civilne zaštite za opće namjene Općine Goričan



X


X



X


X


X


Povjerenici civilne zaštite



X


X

Stranica 168




X


X


X


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite



X


X



X


X


X


Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec

Stupnja popunjenosti ljudstvom XStupnja spremnosti zapovjednog osoblja X

Stupnja osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja X


X

Vremena mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti X

Samodostatnosti i logističkoj potpori X


Udruge




Stupnja opremljenosti X

Stranica 169


materijalnim sredstvima i opremomVremena mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti X


Područje reagiranja - ZBIRNO X3. Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih

kapaciteta Općine GoričanOperativne snage vatrogastva

Stanje transportne potpore X

Stanje komunikacijskih kapaciteta X


Operativne snage Crvenog križaStanje transportne potpore X






Povjerenici civilne zaštite Općine GoričanStanje transportne potpore X






Hrvatska gorska služba spašavanja – Goričan




Udruge




Stranica 170



- MUP - Policijska uprava Međimurska, Policijska postaja Čakovec- HEP ODS d.o.o „Elektra“ Čakovec – Pogon Čakovec- Županijska uprava za ceste Međimurske županije- Hrvatske šume d.o.o. šumarija Čakovec- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije- Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije- Dom zdravlja Međimurske županije - Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju - Državna uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured za zaštitu i spašavanje


Čakovec- Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom, Pavlic Zlatko, Donja 25- Pavlic asphalt beton, Dravska 18, Goričan- Nogometni klub “Trnava” Goričan- Ribolovno društvo “Smuđ” Goričan- UDVDR RH Ogranak Goričan i Klub 54. Samostalne pješačke bojne

8.2.4.4. Potres

Prema Seizmološkoj karti republike Hrvatske područje Općine Goričan nalazi se u zoni u kojoj postoji relativno velika opasnost od potresa, te se može očekivati potres intenziteta od 7° ili 8° MCS. U slučaju razornog potresa za spašavanje i otklanjanje posljedica redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem i njihovi materijalni resursi nisu dovoljni.

Tablica 76: Analiza sustava civilne zaštite - Područje reagiranja - Potres


Vrlo niska spremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka

spremnost4 3 2 1

1. Prikaz procjene spremnosti u sustavu civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite za Općinu Goričan

Čelne osobe Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne

X

Stranica 171


zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.Procjena OSPOSOBLJENOSTI na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanja za izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

X


X


Stožer civilne zaštite Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


Koordinator na mjestu izvanrednog događaja

Stranica 172


Analiza ODGOVORNOSTI provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovih rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

X


X


X


2. Prikaz procjene spremnosti operativnih kapaciteta za Općinu GoričanOperativne snage vatrogastvaStupnja popunjenosti ljudstvom XStupnja spremnosti zapovjednog osoblja

X


X


X


X


X

Područje reagiranja - ZBIRNO XOperativne snage Crvenog križa



X


X


Stranica 173



X


X


X


Postrojba civilne zaštite za opće namjene Općine Goričan



X


X



X


X


X


Povjerenici civilne zaštite



X


X



X


X


X


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite



X


X

Stranica 174




X


X


X


Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec




X




Udruge




X



Područje reagiranja - ZBIRNO X3. Prikaz stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih

kapaciteta Općine GoričanOperativne snage vatrogastva





Stranica 175








Povjerenici civilne zaštite Općine GoričanStanje transportne potpore X






Hrvatska gorska služba spašavanja – Goričan




Udruge





- MUP - Policijska uprava Međimurska, Policijska postaja Čakovec- HEP ODS d.o.o „Elektra“ Čakovec – Pogon Čakovec- Županijska uprava za ceste Međimurske županije- Hrvatske šume d.o.o. šumarija Čakovec- Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije- Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije- Dom zdravlja Međimurske županije

Stranica 176


- Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju - Državna uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured za zaštitu i spašavanje


Čakovec- Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom, Pavlic Zlatko, Donja 25- Pavlic asfalt beton, Dravska 18, Goričan- Nogometni klub “Trnava” Goričan- Ribolovno društvo “Smuđ” Goričan- UDVDR RH Ogranak Goričan i klub 54. Samostalne pješačke bojne

Tablica 77: Analiza sustava civilne zaštite - Zbirno

PODRUČJE REAGIRANJAVrlo niska spremnost Niska

spremnostVisoka

spremnostVrlo visoka spremnost

4 3 2 1Područje preventive -

ZBIRNOX

Područje reagiranja - ZBIRNO

X

Sustav civilne zaštite - ZBIRNO

X

Stranica 177


9. VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika posljednji je od koraka u procesu procjene rizika te predstavlja osnovu za odabir mjera obrade rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od velikih nesreća.

Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable – što niže, a da je razumno moguće). Rizici se razvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljive: Prihvatljivi su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje dodatnih mjera.

2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi:

a) Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju korist/dobit,

b) Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit.

3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama.

Vrednovanje rizika se provodi u svrhu pripreme podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzeti određene mjere kako bi se rizik sukcesivno umanjio. U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio Procjene rizika.

Stranica 178


Slika 15: Vrednovanje rizika - ALARP načela

Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije

Za sve navedene rizike prema ALARP načelima potrebno je osigurati sustav koji će periodički revidirati rizike kako bi se po potrebi poduzele potrebne mjere.

Obzirom na podatke dobivene procjenom rizika pomoću društvenih vrijednosti te njihovoga prikaza u matricama, rizici na području Općine Goričan vrednovani su na sljedeći način:

Tablica 78: Vrednovanje rizika

Stranica 179


Scenarij Najvjerojatniji neželjeni događaj

Događaj s najgorim mogućim posljedicama Vrednovanje

Epidemije i pandemije 4 3 3

Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature

4 4 4

Poplava 1 3 2

Potres 2 2 2

Neprihvatljivi rizici:

- Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature

Tolerirani rizici:

- Tolerirani visoki rizici:- Epidemije i pandemije

- Tolerirani umjereni rizici:- Potres- Poplava

Stranica 180


10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE RIZIKAPopis sudionika prikazuje se za svaki od identificiranih rizika zasebno

RIZIK: Epidemije i pandemijeKoordinator: Nositelj: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite Zoran Zorko, komunalni redarIzvršitelji: Dom zdravlja, Ambulanta Goričan

RIZIK: Ekstremne temperatureKoordinator: Nositelj: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite Zoran Zorko, komunalni redarIzvršitelji: Zoran Zorko, komunalni redar

RIZIK: PoplaveKoordinator: Nositelj: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite Zoran Zorko, komunalni redarIzvršitelji: DVD Goričan

RIZIK: PotresKoordinator: Nositelj: Ines Bašnec, načelnik Stožera civilne zaštite Zoran Zorko, komunalni redarIzvršitelji: DVD Goričan

Konzultant: Ustanova za obrazovanje odraslih Defensor, Zagrebačka 71, 42 000 Varaždin

Stranica 181

Documents

Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu … · Web viewPostoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija,