ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE

Izvanredni studij sestrinstva

Seminarski rad za predmet

Proces zdravstvene njege

Mučnina

Pripremili:

Domagoj Malekinušić, med.techn.

1

Zagreb, travanj 2010.

SADRŽAJ

1.SAŽETAK............................................................................3.

2.UVOD...................................................................................3.

3.DEFINICIJA.........................................................................4.

4.DEFINIRAJUĆA OBILJEŽJA.............................................5.

5.UZROCI/ ČIMBENICI RIZIKA..........................................6.

6.PROCJENA – sestrinska anamneza......................................7.

7.CILJEVI................................................................................7.

8.INTERVENCIJE...................................................................8.

9.EVALUACIJA......................................................................9.

10.ZAKLJUČAK.....................................................................9.

11.PRIKAZ SLUČAJA..........................................................10.

12.LITERATURA..................................................................11.

2

SAŽETAK

U radu je prikazan način zbrinjavanja bolesnika s mučninom, te sestrinske dijagnoze s

kojima se susreću medicinske sestre - tehničari u radu s takvim bolesnicima, kao i

pristup samom bolesniku, te ćemo odgovoriti na pitanja koji su sestrinsko - medicinski

problemi, intervencije i sestrinski ciljevi u radu s bolesnicima s mučninom.

Važno je naglasiti da je težište na samom pacijentu i njegovom zadovoljavanju potreba.

Jer ako ne zadovoljimo one fiziološke potrebe, bolesnik neće kreniti ka iskorištavanju

njegovih sposobnosti, ma kolike one bile.

Ključne riječi: mučnina, sestrinske dijagnoze, pristup pacijentu, problemi, intervencije

i ciljevi u radu s bolesnicima s mučninom.

UVOD

Mučnina (lat. nausea, engl. nausea, distaste, disgust), morska bolest, muka, gađenje,

stuživanje itd., sve su to nazivi za osjećaj nagona, potrebe za bljuvanjem. Mučnina se

javlja kao simptom kod različitih patoloških stanja i najčešće prethodi povraćanju.

Međutim, bolesnik može povraćati i bez prethodne mučnine (npr. kod povećanog

3

intrakranijalnog tlaka). Mučnina i povraćanje su klinički usko povezani te se mogu

smatrati gotovo kao jedan simptom , samo različitog intenziteta.

Smatra se da je pojava mučnine u vezi s centrom za koordinaciju povraćanja koji se

nalazi na dnu četvrte komore u produženoj moždini u jezgri vagusa. Svaka intenzivana

bol , kao npr. udarac u testise, može izazvati nagon na mučninu. Na centar (produžena

moždina) djeluju različiti impulsi iz moždane kore (odvratni prizori, neugodni mirisi ili

okus itd.) te izazivaju povraćanje, koje je često obrambeni akt organizma protiv

unošenja i resorpcije štetnih i nepovoljnih materijala.

Mučninu, koja se javlja kao poseban neugodni osjećaj u grlu i epigastriju, prate razne

vegetativne, vazomotorne i nervne smetnje (nemoć, strah, zbunjenost, iscrpljenost,

glavobolja, pomanjkanje apetita, osjećaj vrućine, bljedoća kože, vrtoglavica, omaglica,

pojačano disanje, znojenje, hipersalivacija, hipotenzija, bradikardija ili tahikardija itd.)

koje nastaju, čini se, djelomično zbog blizine i uskih odnosa centra za povraćanje s

visceralnim centrima.

Intenzitet, vrsta i trajanje same mučnine ovisi o pragu osjetljivosti centra za povraćanje;

u nekoga npr. sam pogled na bocu s ricinusom izaziva mučninu ili sam miris hrane.

Mučnina i povraćanje su postoperacijske komplikacije i često se javljaju kod bolesnika

nakon operacije. Važno je naglasiti da negativno utjeće na pacijentovo opće stanje,

samo povraćanje dovodi do gubitka tekućine i elektrolita. Samo naprezanje trbušnih

mišića prestavlja veliku opasnost za ranu.

DEFINICIJA

4

Mučnina jesubjektivan, neugodan osjećaj nalik valovima u grlu, epigatriju ili abdomenu

koji može, ali ne mora dovesti do povraćanja. Nastaje refleksno, a čini je grčevito

stezanje mišića ždrijela, jednjaka i želuca uz jako izlučivanje sline (pljuvačke).

Uz mučninu često se javlja i podrigivanje ili eruktacija, što se može opisati kao snažne,

grčevite kontrakcije ošita i trbušnih mišića, ali bez izbacivanja želučanog sadržaja,

odnosno uz izbacivanje tek plinova/zraka. Do podrigivanja dolazi kada je nadražaj na

povraćanje jak, a želudac već prazan.

Česte su i regurgitacije, tj. refluks ili vraćanje tekućeg ili polukrutog, kiselog ili gorkog

sadržaja želuca u jednjak i usnu šupljinu, ali bez kontrakcija ošita i trbušnih mišića,

samo zbog antiperistaltike u želucu. Kao posljedica nastaje vrlo jaka žgaravica i

neugodan gorak, često i metalan okus u ustima.

DEFINIRAJUĆA OBILJEŽJA:

pacijent navodi mučninu ili nelagodu u trbuhu,

obično prethodi povračanju, može se javiti nakon povraćanja, može biti prisutna

bez povraćanja,

praćena je blijedom, hladnom i oznojenom kožom,

tahikardijom, bradikardijom nakon povraćanja,

praćena pokretima gutanja uslijed mišićne aktivnosti,

averzija prema hrani,

gorak okus u ustima,

povećanom salivacijom,

pojačano gutanje.

Sam pokazatelj mučnine/povraćanja su simptomi koji sam pacijent navodi i znakovi

koji nam navodi.

5

UZROCI/ ČIMBENICI RIZIKA

Uzroci koji do njih dovode su:

neprimjerena ventilacija za vrijeme anestezije,

nakupljanje tekućine u želucu,

inflacija želuca,

uzimanje hrane i tekućine prije uspostave peristaltike crijeva,

psihološki faktor: bolesnik koji prije operacije misli da će poslije operacije

povraćati, to doista i čini.

Stoga je jednako kao i kod drugih poteškoća važna dobra prijeoperacijska priprema.

Ulazak želučanog sadržaja u pluća može dovesti do acido aspiracijskog sindroma

(otežano disanje, bronhospazam , edem pluća , pneumonija i sl.), pa je važno

pravovremeno intervenirati. Pokazalo se je uspješno davanje lijekova antagonista H2

receptora ( cimetidin) u prijeoperacijskom periodu.

Lijekovi se mogu dati i za vrijeme operativnog zahvata , a efekt se prenosi na

poslijeoperacijski period. Mogu se davati ultra kratki barbiturati, dok mnogi smatraju da

antiemetici ( derivati phenothiazina ) može dovesti do hipotenzije i respiratorne

depresije. Prilikom hitnih operativnih zahvata i velikih operacija uvodi se nazogastrična

sonda. Potrebno je redovito kontrolirati količinu i izgled želučanog sadržaja , te

prohodnost nazogastrične sonde.

6

PROCJENA – sestrinska anamneza

Sestrinska anamneza je skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima

prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanja zdravog ili bolesnog pacijenta u

svrhu utvrđivanja potreba za zdravstvenom njegom. (Fučkar, 1992).

O samoj procjeni možemo govoriti na osnovu samih simptoma, znakova i

uzroka mučnine/ povraćanja.

Procjena stanja obuhvaća: procjenu prisutnosti definirajućih obilježja,

utvrđivanje uzroka problema, prisutnost nuspojava liječenja, boli i dob samog

pacijenta.

CILJEVI

Cilj je željeni ishod zdravstvene njege, a odnosi se na uklanjanje ili ublažavanje

problema opisanog u dijagnozi. Cilj mora biti usmjeren prema samom pacijentu,a ne

prema medicinskoj sestri-tehničaru i njihovim aktivnostima.

Naš je zajednički cilj da bolesnik nema mučninu i da ne povraća čime bi bio

cilj u potpunosti postignut.

7

Ukoliko dođe do mučnine i mogućeg povraćanja važno je da bolesni bude u

odgovarajućem položaju (bočni položaj) kako bi se spriječila eventualna

aspiracija želučanog sadržaja.

Naglašavamo važnost edukacije samog bolesnika o mogućim nuspojavama u

postoperatvnom tijeku (položaj, lijekovi).

INTERVENCIJE

Kod planiranja intervencije medicinska sestra mora imati uvid u sve načine rješavanja

nekog problema,te izabrati najprikladniji utemeljen na znanju, prilagođen pacijentu sa

što manje neženjenih učinaka.

Zadaci medicinske sestre-tehničara kod pojave mučnine su: promatranje bolesnik

(bljedoća, znojenje, podrigivanje)te provođenje postupaka koji će umanjiti, odnosno

ukloniti mučninu.

Ukloniti neugodne mirise, uputiti bolesnika da duboko diše (kako bi

prevladao osjećaj mučnine) ograničiti uzimanje tekućine i hrane, obavjestiti

liječnika o postojećim simptomima, te na adekvatan način primjeniti

ordiniranu terapiju od strane liječnika.

Ukoliko dođe do povraćanja uz sve gore navedene intervencije važno je

pomoći bolesniku i pripremiti potreban pribor.

Pribor: bubrežasta zdjelica,staničevina, nepropusno platno,kompresa i čaša sa

svježom vodom.

Pomoć bolesniku: poduprijeti imobilizirati ranu kada bolesnik pokušava

povraćati ili već povraća.

Važnost položaja: sjedeći (kada je to moguće) ili bočni ležeći.

Medicinska sestra-tehničar morali bi pacijentu osigurati sigurnu, čistu i ugodnu

okolinu.

Sve intervencije pravovremeno navesti u sestrinsku dokumentaciju.

8

EVALUACIJA

Evaluacija je posljednja faza zdravstvene njege te služi za utvrđivanje jesu li i do koje

mjere ciljevi postignuti.

Procjenjuje se: samo stanje pacijenta (izgled kože i sluznice, vitalne funkcije),

njegovo znanje i sudjelovanje u potrebnim intervencijama, učinkovitost dane

terapije.

ZAKLJUČAK

U radu koji smo napisali željeli smo prikazati probleme, intervencije,te sestrinske

ciljeve u postoperativnih bolesnika kod pojave mučnine/ povraćanja.

Objasnili smo pojam i definiciju mučnine , te njena definirajuća obilježja.

Izložili smo sestrinsko-medicinske probleme koji mogu proizaći iz stanja bolesnika

s odgovarajućim intervencijama, te sestrinske dijagnoze s kojima smo se i sami

susreli u skrbi za bolesnika nakon operacije. Kao što smo naveli u sadržaju pacijent

je na prvom mjestu,a ne postupci medicinske sestre-tehničara.

9

PRIKAZ SLUČAJA

PODACI: pacijentica n.n. operirala žučne kamence,žali se na bolove (skala boli

6.), osjećaj mučnine,nadutosti i nelagode u gornjem dijelu trbuha, uznemirena,

bljedoća kože, oznojenost, RR-105/60, P-110.

PROBLEM: smanjena mogućnost brige o sebi, mučnina, nagon na povraćanje,

visok rizik za aspiraciju, bol, visok rizik za gubitak tekućine i elektrolita, visok

rizik za gubitak tekućine i elektrolita .

CILJ: pacijentica neće povraćati i neće aspirirati povraćajni sadržaj.

INTERVENCIJE: provođenje postupaka koji će umanjiti ili ukloniti

mučninu.Primjeniti ordiniranu terapiju.

EVALUACIJA: cilj je djelomično postignut, pacijentica osjeća laganu mučninu,

ali bez povraćanja i boli.

10

LITERATURA

Prlić,N.,Rogina,V.,Muk,B. Zdravstvena njega.Zagreb,2005;3:57-58.

http://plivamed.net/?section,Postoperativna mučnina i povraćanje,2003.

http://www.sprijecite.org/content,Spriječite mučninu i povraćanje.

Hrvatska udruga medicinskih sestara, Zbornik radova:Vukovar:1999.

Fučkar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb: HUSE. 1996

Broz,Lj.,Budisavljević,M.,Franković,S. Zdravstvena njega 3 : zdravstvena njega

internističkih bolesnika, Zagreb 2005.

http://www.sprijecite.org/component/option,com_glossary/func,display/

letter,All/Itemid,34/catid,9/page,1/

http://www.sem.com.hr/content/view/32/2/

http://www.sprijecite.org/content/blogcategory/5/9/

11