Pristup civilizaciji faraonskog Egipta

Tema I. - Egiptologija

mag. egip. Igor Uranić

Napoleon ponovno otkriva Egipat

• 18. stoljeće

• Francuska vanjska politika u prvi plan stavlja gradnju Sueskog kanala i kontrolu nad Egiptom radi skraćivanja puta do Indije.

• Pretpostavlja se da je Sueski kanal prvi puta iskopan u vrijeme Sesostrisa III. (19. stoljeće stare ere), ali bio je uzak pa ga je proširio Darije I. (511. – 486. stare ere) za perzijske okupacije Egipta. Već u vrijeme Kleopatre bio je zatrpan pijeskom, a obnovili su ga Arapi.

• Napoleon Bonaparte s flotom polazi u tu misiju. Zanimljivo je da su imperijalni konkurenti Britanci imali informacije o kretanju francuske flote te su je odlučili napasti i uništiti. Na taj posao kreće Admiral Nelson, ali on promaši dolazak francuske flote tek za nekoliko sati, zatim okreće svoje brodove prema Malti, i Napoleon se iskrcava u Egiptu 1. srpnja 1798. godine.

2

Sueski kanal

3

• Dan nakon iskrcavanja 2. srpnja već je zauzeta Aleksandrija

• 21. srpnja Bitka kod piramida –Mameluci su izgubili 3000, a Francuzi 30 vojnika. Zauzet je Kairo i Napoleon počinje protjerivati Turke duž Nila prema jugu.

• U međuvremenu, 1. kolovoza Nelson je uplovio u Nil i konačno pronašao francusku flotu te je potpuno uništio (Bitka na Nilu).

• 25. srpnja 1899. Napoleonova je vojska kod Abukira dotukla Mameluke, koji su izgubili najmanje 6000 ljudi.

• Rezultat: Francuzi su osvojili Egipat i bili prisiljeni tamo ostati. Potrajalo je 3 godine dok nisu krenuli u Siriju 4

LA DESCRIPTION DE’ L EGYPTE

• Monumentalno djelo francuskih znanstvenika i likovnih umjetnika koji su putovali iza Napoleonove vojske i izučavali zemlju.

• U Europi u vrijeme romantizma javljaju se porivi za egzotičnim krajevima i avanturama.

5

Muhamed Ali Paša• Muhamed Ali – Nakon Francuza i Britanaca u Kairu ponovno

preuzimaju vlast Mameluci. Albanski vođa Muhamed Ali, uz podršku albanskih dobrovoljaca i Egipatskih vjerskih vođa, preuzima vlast 1811. godine

• U kairskoj utvrdi ubija 1000 mamelučkih vođa u jednom danu, te preuzima vlast u Egiptu.

• Dinastija koju je zasnovao bila je relativno nezavisna, iako formalno dio Otomanskog Carstva, i trajala je do 1954. godine.

• Reformira zemlju.

• Dovodi stručnjake iz Europe.

6

Rana egiptologija

• Giovanni Belzoni• Rođen je 1778. u Padovi, od 16 godine

živi u Rimu.• U Nizozemskoj i zatim Engleskoj bavi se

hidrologijom, scenskim efektima u kazalištima, gdje nastupa i kao „najjači čovjek na svijetu”. Visok je dva metra i izrazito snažan.

• Muhamed Ali Paša poziva ga u Egipat zainteresiran za njegove hidrauličke invencije. Taj mu posao nije uspio pa se udružuje s Henryjem Saltom, diplomatom i egiptologom, u istraživanju i traženju blaga.

• Salt je shvatio da će egipatski spomenici ubrzo biti vrjedniji nego starogrčki ili rimski.

• Njihova suradnja počela je kad je Saltangažirao Belzonija za transport jednog kolosa iz Luksora u Aleksandriju. 7

Romantika zaboravljene zemlje

8

9

• Jean-François Champollion (1790. - 1832.)

• Karl Richard Lepsius (1810. - 1884.)

• August Mariette (1821. -1881.)

• Emil Brugsch (1842. -1930.)

10

• Gaston Maspero (1846. - 1916.)

• Heinrich Brugsch (1827. - 1894.)

• John Gardner Wilkinson (1797. -1875.)

• William Flinders Petrie (1853. 1942.)

11

Teme:

1. civilizacija faraonskog Egipta

2. izvori

3. nazivlje

4. teme egiptologije

12

1. Civilizacija FE

• Pojam koji se odnosi na državu koju definiraju vrijeme, smještaj, kultura i jezik.

• A) vrijeme: 3100. – 30. stare ere • B) prostor: Sjeverna Afrika, dolina Nila• C) kultura: Bliski istok• D) jezik: afrazijska jezična skupina

13

Vrijeme

• početak - stari vijek, 4. tisućljeće – doba ujedinjenja, arhajskorazdoblje I. i II. dinastija

• kraj – Ptolomejsko doba, Kleopatra VII. – rimski protektorat.

• razdoblja nakon toga ne spadaju u interes znanosti o FE.

14

15

Prostor

16

• smještaj pokazuje potpunu ovisnost o rijeci od neolita

• naznake svjetonazora i dualizma u mitologiji: Gore je jug, dolje sjever; Gornji i Donji Egipat; dvije krune; dva zaštitna božanstva – nebty; dvije zemlje; dvije obale; kemet i dešeret – plodna zemlja i pustinja

• istok – izlazak sunca – život

• zapad – zalazak sunca – smrt

• sklad s okolišem – sva bića koja žive u krajoliku objektom su mitske percepcije i znakova pisma

17

18

Kultura i jezik

• Kao što je to slučaj s civilizacijma Mezopotamije i prednje Azije, značajnu promjenu u urbanizaciji potaknula je pojava pisma. Jezici afrazijske skupine koriste različite znakove, ali imaju prepoznatljivu zajedničku jezgru.

• Staroegipatski se piše hijeroglifima. Otkriće čitanja hijerolifskog pisma predstavlja početak egiptologije. Francois Champollion 1832.

19

• JFCH i kamen iz Rosette

20

2. Izvori

A) onovremeni egipatski izvori:

1. kraljevske liste (Sakara, Abidos, Kamen iz Palerma, Torinski kanon, itd.)

2. hramski zapisi (opisi obreda, žrtvene formule, tekstovi koji slave djela faraona, itd.)

3. kronike i anali

4. ostali dokumenti (pisma, obredne upute, sudski zapisi itd.)

5. literatura – priče, mitovi, poezija, himne, didaktička literatura itd.

21

B) Onovremeni neegipatski izvori:

1.Maneton – Egipćanin koji piše na grčkom (3. st.

stare ere)2. Herodot, Diodor

Sicilski (5. st. stare ere)3. zapisi iz Amarne4. zapisi iz okolnih

zemalja – Hetiti, Babilonci, Mitanijci 22

C) ostali:

1. Biblija

2. religiozno-filozofski tekstovi neoplatonika, neopitagorejaca, itd.

iizvori nastali nakon

pada faraonskog Egipta

23

3. Nazivlje

• višestrukost – staroegipatski, grčki, (latinski), arapski, odnosno suvremeni – osobito nazivi mjesta

• grčki prevladava u klasičnom obrazovanju: Keops, Kefren, Mikerin – egip. Hufu, Hafre, Menkaure

• neki nazivi dolaze iz pogrešnih shvaćanja Grka: Memnon i kanope (kanopske vaze).

24

etimologija naziva Egipat – gr. Aigyptos – kopt. Koptos

Izvorno: Kemet - “crna zemlja” (zemlja koja je plodna jer je natopljena vodom)

km; m; t; ideogram grada= kmt

25

4. Teme egiptologije

• povijest – kronologija događaja, detekcija i datacija događaja (ratovi, smjene vladara, urote, pobune, gradnja hramova, grobnica); povijesni dokumenti o vladarima, dvorjanima, stanju u društvu

• arheologija – traženje, datiranje i tumačenje spomenika

• lingvistika – rekonstrukcija jezika i produbljivanje znanja o njemu

26

27

• svjetonazori – razumijevanje svijesti i predodžbi u FE iz izvornih tekstova.

• mitologija i religiozne ideje – kultovi, ceremonije, vjerovanja.

• astronomija i astrologija

• etnologija i antropologija – običaji, obredi, vjerovanja u zagrobni život, mumifikacija, zdravlje, medicina

• istraživanje mrtvih tijela suvremenim metodama – CT, RTG, ispitivanje DNK

28

29

• književnost – što spada u literaturu, kakve vrste postoje. Tumačenja.

• znanost Egipćana – znanja, vještine, postupci i tehnologije. Matematika, kemija, proizvodnja metala, obrada kamena, drveta, kalendar.

• arhitektura – gradnja, simbolika i značaj hramova, piramida...

• društvo – slojevi, pravda, sudstvo, proizvodnja hrane, unutarnja i vanjska politika.

• umjetnost – razvoj, razdoblja, stilovi, kanoni.

• povijest egiptologije – otkrića grobnica, potraga za blagom, avanture... 30

31