Min. plata za sve Pristojna plata za pristojan život

14. juni za ravnopra-vnost

Pokretač napretka Permanentno obrazovanje za bolju budućnost

Nr. 4 | Juni 2011 | serbo-kroatischErscheint als Beilage zur Zeitung «work» | Redaktion T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | redaktion@unia.ch | www.unia.ch

Akcioni program od 14. juna 2011 u nekoli-ko gradova Švajcarske

Luzern11h Okupljanje Bahnhofplatz Lu-zern, 14.06h Koncert zvižduka žena protiv usporenog tempa za jedna-kost, od 16h Govori i svečanosti na Kapellplatz 17.30 – 19h Protesni marš kroz Luzern, 19 – 21h Koncerti i zakuska na Kapellplatz. Ako želite da učestvujete u pripremi obratite se na: darinka.filipovic@unia.ch, 079 254 49 06 olivia.kron@unia.ch, 076 445 52 60Unia, St.Karlistrasse 21- 6004 Luzern

BaselTheaterplatz: 12.00h – 14.00h štrajk i ručak, 14.06h protesti sa zvižducima, 14.30h demonstracije prema preduzećima, 17.00H After strike Party

BernMali pohod: ab 13.00h Picknick, 14.06h koncerti zvižducimaza jednakost i razne akcije na radnim mjestimaOppenheim-Brunnen, Waisenhau-splatz: 17.00h mitingMali zaklon: 18.30h sadnja drveta od strane žena, govor Regula Rytz (opštinski odbornik; Bern), 19.00h – 21.00h govori dugogodiš-njih aktivnih žena

GenfSans-Papiers Statue, Bahnhof Cor-navin: 7.30h okupljanje, letke na preduzećaPlanète Charmilles, Promenade de l’Europe: 11.45h – 13.00h roštilj od gradjevinskih radnika za ženePlainpalais, Rue des Rois: 12.00h – 14.00h sakupljanje potpisa za mi-nimalnu zaradu, 14.06h razne akcije na radnim mjestima, akcije na ulici i kod kuće, koncert zvižducima pištalj-ki i bacanje balona u visinuPiétonne du Mont-Blanc: 17.30h šetnja do centra gradaBastions, rue De-Candolle: od 19.00h štand, bar, koncerti i igreU večernjim satima će jet d’eau biti svetlećih boja

NeuenburgTemple du bas, Rue du Temple-Neuf: 11.30h – 14.06h piknik, 14.06h pauza, koncert zvižducima pištaljki, Flash Mob sa plesnom koreografi-jom, od 16.00h aperitiv za jednakost i slavlje

ZürichBürkliplatz: 14.06h protest zviždu-cima pištaljki, 17.00h pjesma sa Magda Vogel, 17.30h okupljanje za miting, 18.00h mitingHelvetiaplatz: 19.30h završni miting i proslava na arealu uredskih prosto-rija

Mi imamo pravo glasa usta-vom regulisano, član zakona za regulisanje jednakosti u Ustavu. Ali da li zaista ima-mo i jednakost? Da li žene i muškarci za isti rad dobijaju istu platu? Ko ima prednosti u pogledu profesionalnog ra-zvoja?

Ko čisti i pere? Ko uglavnom njeguje djecu i i starije osobe u domaćinstvu? Ne treba nam ravnopravnost samo na papiru, sindikat Unia poziva sve da 14. juna učestvuju u akcijama za primjenu ravnopravnosti: Dajmo znak. Prvo na ulice a poslije i u pre-

duzeća. Mi imamo jedan cilj: Želimo istu zaradu za isti posao!

Primjena zakona za sveUkoliko žena za isti posao ne do-bije jednaku platu kao njen kolega muškarac, ona to treba da dokaže pred sudom. U zavisnosti od polo-žaja žene u preduzeću to je teško ili skoro neizvodljivo da se prikupe ovakve informacije. I naravno svaka žena koja se uputi u to mora raču-nati s tim da će dobiti otkaz. Žena je izložena velikom pritisku od strane poslodavca. Jer oni ne trebaju ništa da se plaše obzirom da ne snose ni kakve posljedice.

n 7. februar 1971: Dato pravo glasa ženama- i pravo izbora u Švajcarskoj

n 28. novembar 1974: Evropska kon-vencija o ljudskim pravima, sadrži zabranu diskriminacije na osnovu pola

n 14. juni 1981: jednakost izmedju žene i muškarca u Saveznom ustavu

n 1. januar 1989: Zaštita od otkaza za trudnice i 16 nedjelja trudničkog odsustva

n 14. juni 1991: nacionalni štrajk žena «ako žena hoće, stoji sve mir-no». Pola miliona žena učestvuju povodom 10. godišnjice ustavnog članka «Ista prava za muškarca i ženu».

n 1. juli 1996: zakon o ravnoprav-nosti stupa na snagu. Centralna tačka Saveznog zakona o ravnopra-vnosti žene i muškarca je uopšte diskriminirajuće i treba ga zabraniti u oblasti zapošljavanja.

n 1. oktober 1999: specifični razlozi za ženino izbjeglištvo je na osnovu zakona člana 3. Azilnog zakona

n 2. juli 2002: Da za regulisanje roko-va, dekriminalizacija abortusa u pr-vih 12 nedjelja trudnoće

n 26. septembar 2004: Da za finansi-jsku nadokandu za vrijeme porodil-jskog odsustva

Prekretnice na putu ka jednakosti Nacionalni i internacionalni dogadjaji

Zakon i u praksi ne samo na papiru

U Švajcarskoj, zemlji snova, i dan danas žene zaradjuju manje do 20 odsto od svojih radnih kolega. Tim povodom smo pitali jednu mladu da-mu koja je zaposlena u ugostiteljstvu kako ona doživljava ravnopravnost plata u svome hotelu. Ime nećemo navoditi jer ona ne želi da ostane bez posla.

Da li u Vašem hotelu muškarci i žene zaradjuju jednaku platu za jednak posao?Ja nisam dugo u ovom hotelu. Došla sam u Švajcarsku po osnovu spajanja porodice i srećna sam da sam dobila posao sobarice u hotelu i ako sam u svojoj zemlji studirala i završila žur-nalistiku. Meni je jako značajno da

radim obzirom da sam po cijeli dan kući a ostali su svi na poslu a s druge strane i prihodi od mog muža ne mo-gu da pokriju sve troškove (kursevi njemačkog jezika, dalje usavršavanje itd.) Mislim da bi bilo realno da žene zaradjuju istu platu za isti posao kao i muškarci. Kod mene u hotelu je baš nezgodno napraviti takvu usporedbu jer ni jednog muškarca nema koji je zaposlen kao «sobarica». Tako da ipak mislim da muškarci i žene u našem hotelu nisu jednako plaćeni za isti posao koji obavljaju.

Priča li se u Vašem hotelu o tome koliko ko zaradjuje?Prvi put kad sam dobila platu, obzi-rom da ne znam tako dobro njemački

pokazala sam moju platnu listu pred svima za vrijeme pauze i pitala sam jednu koleginicu da mi nešto objasni. U tom trenutku je naišla moja šefica i primjetila je da se nešto radi o plati. Pozvala me je u biro u pratnji te iste moje koleginice i tamo mi je strogo podvukla da platnu listu ne smijem tako javno iznositi jer na taj način će svi saznati koliko ja zaradjujem. Ova situacija je za mene nova, i zato sam se već tu obratila mojoj koleginici i pitala je zašto, ja ne krijem svoju platu. Ni do dan danas nisam dobila odgovor zbog čega ja moram odn. zbog čega moraju svi da kriju koliko zaradjuju.

Znate li po čemu je 14. Juni znača-jan datum za žene u Švajcarskoj?Iskreno rečeno, ne znam . Ja sam bila ubijedjena da Švajcarske žene ostva-ruju svoja prava znatno brže nego u ostalim dijelovima Evrope. U stvar-nosti vidim drugu sliku. Još uvijek se priča da žene nisu plaćene kao muš-

karci za isti posao. Šta li onda mene očekuje obzirom da sam migrantskog porijekla i moj akcenat njemačkog to isto potvrdjuje. Ipak se nadam da ću jednog dana moći naći posao moje struke i da ću moći zaradjivati kao i moje kolege novinari.I mi se iskreno nadamo ne samo za ovu mladu damu sa Južnog Balka-na već i za sve žene u Švajcarskoj. Zato Vas pozivamo da damo znak Švajcarskim vlastima, poslodavcima, političarima i svim drugima da zakon koji je donijet treba da se i poštuje. Jer ako se neko pogrešno parkira bilo to muškarac ili žena dobija istu kaznu zašto onda zakon o jednakosti koji je prije dvadeset godina Ustavom regulisan ne važi i oni koji ga ne primjenjuju nisu kažnjeni. Stoga se svi zajedno zalažemo za minimalnu zaradu regulisanu zakonom. Svako ko radi mora moći od svoje plate da pristojno živi.

/ Dara Filipovic

U znaku minimalnih zarada

14. juni jednakost za sveZa mnoge migrante odn. migrantice nije poznato da je 14. juni značajan dan žena. Obzirom da se žene uglavnom sje-ćaju samo 8. Marta (medjunarodnog dana žena) za većinu je 14. juni nepoznanica i ako je ovaj datum prekretnica za žene u Švajcarskoj ili bi trebalo da bude prekretnica ne samo na papiru već i u praksi.

14. juni obilježavanje štrajka žena

Akcije za jednakost u Švajcarskoj

Bolja raspodjelaZaštititi radnike u svakom pogledu2 43

horizonte Nr. 4 | Juni 2011 | serbo-kroatisch 2

Udruženje drumskog saobraćaja odbija zakonSavezni sud je presudio da gradje-vinski šoferi podliježu opštem kole-ktivnom ugovoru gradjevinara (ZOU). Švajcarsko udruženje komercijalnog drumskog saobraćaja odbija sproves-ti odluku u djelo. Stoga je sindikat Unia na sjednici delegacije Udruženja komercijalnog drumskog saobraćaja u St. Gallenu sa akcijom letaka za-htijevao od delegacije da udruženje sprovede odluku Saveznog suda u djelo. Švajcarski zakon važi za sve – uključujući i Udruženje drumskog saobraćaja i njihovog predsjednika Adriana Amstutz

Najveći sindikat odbacuje ugovor LidlLidl je ponudio sindikatu Unia nak-nadno, da pristupi tajno uredjeneom opštem kolektivnom ugovoru. Nakon detaljnog razmatranja dostupnih aka-ta Centralni odbor sindikata Unia je od-bio ovu ponudu. Previše nedostataka za zaposlene i opasna ograničenja sindikalnih i prava zaposlenih bili su glavni razlozi za ovakvu odluku.

Pravedne plate za osoblje čišćenja Sindikat Unia je zadovoljan, da je od-bornik Heidi Mück usvojio prijedlog «Uvodjenje minimalne satnice za spoljne usluge čišćenja javnog sekto-ra». Glasanje je bilo od strane Velikog vijeća Bazel sa rezultatom od 42:40 glasova. Ovaj usvojeni prijedlog je pre-dat na vijeće Vlade u Bernu.

Ljudi protiv nuklearne energije20 000 ljudi šalju poruku na poli-tiku i ekonomiju iz Kleindöttingena! Očekivanja organizatora su prevazid-jena. Oko 20 000 ljudi učestvovalo je na mitingu i ljudi su još uvijek pristi-zali. Transparenti koji su ljudi nosili imali su jasnu poruku: Prekretnica u Švajcarskoj nuklearnoj energiji mora da se desi! Ljudi su pristizali od ranog jutra iz svih dijelova zemlje. Manifes-tacija je protekla mirno i proticanje saobraćaja je prošlo bez zastoja.

Veliko izvlačenje 14. juna Ako se slažete da ravnopravnost tre-ba da se unapredi? Ako se ne slažete da mnoge žene i dalje zaradjuju ispod 4000 franaka mjesečno? Šta to nije u redu da žene i dalje zaradjuju mnogo manje od muškaraca? Kako bi žene mogle da se uključe u ovu akciju o ženama i ravnopravnosti 14. juna, sindikat Unia je pokrenuo lutrijs-ko izvlaćenje! Unia sekretari i sekreta-rice dijele listiće (lutrijske) izmedju 8. marta i 14. juna na svojim akcijama kod posjete žena u preduzećima. Unia će i dalje posjećivati žene na radnim mjestima i dijeliti listiće uglavnom u branšama gdje je zaposlen veći broj žena. Uključite se i Vi u ovu akciju. Gla-vne nagrade izvlačenja možete vidjeti na Unia web stranici.Pažnja, pozor, Idemo žene!

Sappi otpustio 134 radnika – Preostali dio preduzeća bez garancijeRukovodstvo Južnoafričke kompanije Sappi je danas popodne informisao sindikat Unia SPV i Syna o odluci o papirnoj fabrici Biberist da su mašinu M8 definitivno isključili i u maju su otpustili 134 radnika. Preostalih 320 radnika će dobiti odlaganje do kraja jula 2011 – ali bez ikakvih garancija. Ukoliko se do tada ne pronadje inves-titor za preostali dio preduzeća i tu će da se ugase sva svjetla.

News

Na ovo i druga dva pitanja od-govor će nam dati član Unia rukovodstva gospodja Vania Alleva.

Od kraja janura sindikati sakupljaju potpise za inicijativu o minimalnim zaradama. I već je prikupljeno oko 40000 potpisa. Tema minimalna pla-ta je goruća tema za sve. Takodje je i lokalno aktuelna: Sredinom maja će se glasati o tome u kantonu Waadt, u Ženevi u jesen. U Valisu je prijed-log Parlamenta još u toku. Desničari stalno tvrde, da uvodjenjem mini-malnih zarada bi moglo da se našteti privredi i tržištu rada. Work je u vezi s tim pitao člana Unia rukovodstva Vania Alleva.

Da li su u ovako bogatoj Švajcar-skoj minimalne zarade uopšte ne-ophodne?Svaki deseti zaposleni u bogatoj Švaj-carskoj dobija platu, koja je nedovolj-

na za život. Dakle uvodjenje inicijati-ve o minimalnim zaradama je krajnje potrebna. Takodje i po pitanju jed-nakosti plata. Niskim primanjima su najprije pogodjene žene jer je većina zanimanja sa niskim platama spada u tkzv. tipično ženska zanimanja.

Uvodjenje Minimalnih zarada do-vodi do smanjenja radnih mjesta i otvaranja novih sektora sa niskim platama?Ne, istraživanja pokazuju da mini-malne zarade vode ka većim prihodi-ma ali ne i do gubitka radnih mjesta. One obezbjedjuju da i oni radnici sa slabijom pozicijom na tržištu budu odgovarajuće plaćeni i da ne budu eksploatisani. Efekat za privredu je pozitivan: Švajcarska pokazuje već danas da zemlje izvoznice ne smiju da se oslanjaju na niske plate već na kvalitet i produktivnost. Pored toga: Većina poslova sa niskim platama ne mogu jednostavno da se presele u

inostranstvo zbog toga što je većina poslova vezana za jedno mjesto.

Nije li i Unia sama potpisala ugovo-re sa minimalnim zaradama ispod 22 franka?Mi imamo zaista kolektivne ugovore sa minimalnim platama ispod 22 franka po satu. Pored plata se regulišu i drugi radni uslovi. Niske plate su i dalje nezadovaljavajuće, i mi želimo da ih uvrstimo u opšti kolektivni ugovor. Inicijativa minimalnih zara-da pomaže pri tom. S njom možemo voditi diskusije oko plata i oko vri-jednosti plata. Umanjuju li minimalne plate moć sindikata u pregovorima?Tekst inicijative predvidja jačanje op-štih kolektivnih ugovora. Zakonski regulisana minimalna zarada i opšti kolektivni ugovori se upotpunjuju. Čak i sa zakonski regulisanim mini-malnim zaradama sindikati će biti i

dalje potrebni – za postizanje većih plata, slobodnog vremena, odmora usavršavanja itd. za sve zaposlene radnike.

/ Matthias Preisser, Work, 28.04.2011

Vania Alleva je član rukovodećeg tima sindikata Unia i odgovorna je za tercijarni sektor i kampan-ju inicijative minimalnih zarada.

Udruženje švajcarskih izvodjača ra-dova kao i sindikati Unia i Syna su uključeni u ovu kam-panju. Oni su ra-zvili zajedničke aktivnosti sa Suvom za sprečavanje nesreća radnika na diza-licama (kranista). Tako se razvio širok projekat pod nazivom: Kranisti i zaposleni na utovaru tereta: tim snova, koji je finansiran od strane pari fonda za izgradnju.

Tri sigurnosne porukeNaime planirani su informativna pre-davanja na odabranim gradilištima za vrijeme radnog vremena za sve zaposlene u gradjevinarstvu i sličnim oblastima. U središtu su tri sigurno-sne poruke:n Ko nije upućen, ne može se baviti

tim poslom!n Bez dozvole nema upravljanja kra-

nom!n Ko poslužuje kran sa daljinskim

upravljačem ne smije da se kreće!U aprilu 2011 održano je 25 informa-tivnih predavanja. Pri tome se poka-zalo da je ponuda stvarna potreba

i veliki interes radnika. Još uvijek postoje veliki broj gradjevinskih rad-nika koji moraju da natovare teret na dizalicu i ako nisu instruisani o tome. Na taj način mogu da budu izloženi opasnosti ili da svoje kolege izlože opasnosti.

Projekat je prijedlog Unia-kranistaSponzori organizacije će da daju svoju ocjenu zajedno sa voditeljima kurseva o daljem iz-vodjenju ovog projekta. Ciljevima pripadaju i mo-gućnost širokog informisanja o pro-jektu, veće uključivanje poslodavaca izgradnje i rukovodstva izgradnje ali i promocija kurseva ljudi koji rade na utovaru tereta .Posebno je za naglasiti da se s pro-jektom nastavlja na prijedlog Unia kranista. To pokazu-je da je učešće u sigurnosti zaposlenih na poslu i uključivanje aktivista veoma značaj-no.

/ Dario Mordasini

Projekat za prevenciju od nezgoda za kraniste

Preventivne mjere za zaštitu zdravlja

Za upravljanje kranom potrebna stručnost

Istraživanje za sprečavanje nezgoda za radnike koji rade na dizalicama pokazuje nam brojke od 55 smrtnih slučajeva i 300 invalidskih slučajeva. Oko polovine ovih nesrećnih sluča-jeva se dogodi na gradilištima. Kranovi spadaju u neophodnu opremu (uredjaj) na gradilištima. Smanjenje nesreća u radu sa njima je stoga važan dio nedavno pokre-nute Suva kam-panje «250 života». To će prepoloviti broj povreda na radu sa smrtnim ili teškim invaliditetom u narednih deset godina u Švajcarskoj.

Migracija i privreda u ekspanzijiMigracija rada u Švajcarsku je u poslednjih godina zbog proširenja slobodnog protoka lica doživjela ekspanziju. Privreda je u porastu i imajući u vidu veliki rast i povećanje zaposlenosti zbog imigracije sada Sa-vezni zavod za socijalna osiguranja procjenjuje razvoj starosnog osigu-ranja s puno više optimizma nego ranije. Bez obzira na to, migracija radne snage u Švajcarsku se mora pratiti uz mjere dodatne podrške za sprečavanje negativnih efekata kao što su damping plate sprečavanje da niskokvalifikovani ne dodju na tržište rada. Stoga Unia-Migraciona konfe-rencija poziva u svojoj rezoluciji na primjenu sljedećih mjera: n Jezik i obrazovanje za doseljenike

kako bi se njihove šanse/kvalifika-cije na tržištu rada uvećale pri čemu bi doseljenici prilikom posjete kur-sa dobijali punu platu do postizan-ja osnovnog školskog nivoa i koji bi posjećivali za vrijeme radnog vremena.

n Unapredjivanje i obrazovanje, obuka radnika koji su već u Švajcarskoj

n Promocija druge generacije migra-nata i mladih bez papira

n Priznavanje stranih diploma Pratiti reviziju zakona za ne-zaposlena lica kod migranataSa revizijom zakona za nezaposlena lica, koja je stupila na snagu 1. aprila 2011. godine, odjedanput je izmedju 15 000 i 20 000 osiguranika ostalo bez primanja i oni su prinudjeni da se pri-

jave na socijalnu pomoć. Polazi se od toga da su mnogi migranti pogodjeni ovom situacijom. Unia-Migraciona konferencija zahtijeva u svojoj rezo-luciji, da prestanak prava na nado-knadu iz fonda za nezaposlena lica ne vodi gubitku prava na boravak u Švaj-carskoj Pored toga nezaposleni ne moraju biti primorani da prihvataju posao manje plaćen i na taj način da podržavaju damping plata. Konačno migraciona konferencija traži da se uvede zakonom zabrana diskrimina-cije – jer su uglavnom migranti ti koji koji su posebno i teško pogodjeni diskriminacijom kod plata.

Kampanja protiv ksenofobije Politička prava vode godinama poli-tiku isključenja na teret migranata. Zbog toga je na kongresu sindikata Unia od decembra prošle godine za-ključeno da se lansira kampanja zbog ekspanzije ksenofobije. Delegati mi-gracione konferencije imaju koncept za kampanju, s kojom će se poslije školskog raspusta startovati.

Marisa Pralong član delegata iz Ženeve

Oko 80 članova delegacije je danas na sjednici migracione konferencije u Bernu podržalo paket mjera za zaštitu Švajcar-skog tržišta rada i stranih radnika i zahtijevali su ofanzivnu edukativnu politiku za imigrante. Delegati su zahtijevali da rezolucijom bude regulisano da na osnovu izmjene zakona za nezaposlena lica stranci ne mogu izgubiti pravo boravka u Švajcarskoj.

Popratne mjere za promjenu zakona

Obrazovanje i pravilna primjena novog zakona

Kampanja o minimalnim platama

Da li uvodjenje minimalne zarade dovodi do smanjenja radnih mjesta?

horizonte Nr. 4 | Juni 2011 | serbo-kroatisch 3

Sindikat Unia je kritikovao planirano pomjeranje sta-rosne granice Krajem aprila stopa nezaposlenosti je pala na 3,1 procenta. Ovako niska stopa nezapsolenosti od 3,1 procenta je dijelom zbog re-vizije zakona za nezaposlena lica.

17 000 do 20 000 nezaposlenih lica će zbog revizije zakona o nezaposlenim licima izgubiti parvo na nadoknadu iz fonda za nezaposlena lica. Obzi-rom da je dio migranta koji su neza-posleni ili duže vremena nezaposleni nesrazmjerno visok može da se podje od toga da je preko 10 000 migranata pogodjeno revizijom zakona za neza-poslena lica.

Posljedice revizije primjetnePrve posljedice su se osjetile još u februaru 2011. godine. Zakon koji je stupio na snagu od 1. aprila o smanjenju isplata u februaru i martu je povećao pritisak na oko 16000 po-godjenih, još i prije gubitka prava na novac za nezaposlena lica.’ (20min online) Jednostavnim jezikom, po-godjeni revizijom zakona za neza-poslena lica su još više pogodjeni pritiskom da moraju prihvatiti posao sa prijekornim uslovima rada. Zna se i ovdje je nesrazmjerno velik dio migranata.Bilo bi veoma interesantno da se is-pita kako kombinovani efekti revizije zakona za nezaposlena lica i nesigu-ran boravišni status gura migrante da rade za veoma niske plate. Zašto ni

sindikati nemaju interesa za ovakve situacije?

Više socijalnih slučajeva Druga posljedica revizije zakona , ‚Sraman odgovor odn. Prijava na so-ciajlnu službu’ ‘Danas stupa na snagu izmjena zakona za nezaposlena lica. Preko 16’000 osiguranika će odjedan-put ostati bez prihoda, jedn atrećina njih će se morati prijaviti na socijalnu službu kako bi podnijeli zahtjev za socijalnu pomoć. Ipak odlazak na socijalno je za većinu velika sramota potvrdjuje jedno istraživanje Visoke škole iz Berna.’ (Tagesanzeiger-on-line) Nažalost ppomenuta studija ne ispi-tuje ponašanje migranata. Polazi se od toga da će migranti radije živjeti u golom siromaštvu i radije će se zadu-živati dok mogu nego što će iskoristiti ‚odlazak na socijalno’?

Gubitak boravišnog statusa I još jedna posljedica revizije zakona za nezaposlen lica je, ‚Gubitak prava boravka’, je Vlasti u migracionim službama smatraju da pitanje odn. „cilj boravka u Švajcarskoj nije više ispunjen’. Ukoliko stranac iskoristi pravo na socijalnu pomoć. Prvo se pogodjeni opominje sa veoma ljuba-znim pismom ‚da to utiče u znatnoj mjeri na socijalno opterećenje’ i da se to više ne može tolerisati (citat iz jednog pisma). Pogodjeni imaju iz-bor siromaštvo ili rad pod vrlo teškim uslovima.Postoji li potreba za akciju protiv ovog. Prijavite sudbinu pojedničnih slučajeva. Jer i ako nas sudbina poje-dinica ne bi trebalo zanimati, trebalo bi makar da se pozabavimo kolektiv-nim dampingom plata?

Revizija zakona za nezaposlena lica

Promjena zakona i migracija

Nakon prekida pregovora od 25. mar-ta pregovaračke strane su se sastale 19. aprila da ponovo raspravljaju u rundi novih pregovora: poslije inte-zivnih pregovora i uzajamnih ustu-paka, stranke su uspjele da prevazidju ćorsokak. Novi ugovor od 1. aprila 2012Postojeći opšteobvezujući ugovor se nastavlja još jednu godinu i poslije toga će biti zamijenjen novim revidi-ranim ugovorom. Plate su povećane retroaktivno od 1. aprila 2011. godi-ne. Prema tome bi i minimalna plata trebalo da bude podignuta. Dnevni topli obrok je povećan za 50 rapi na 16 franaka. Stranke su se dogovorile i usaglasile za novi opšti kolektivni ugovor, koji će stupiti na snagu od 1. aprila 2012. godine. Pri tome je doda-

tak na prekovremeno radno vrijeme i plaćanje vremena putovanja biti jasnije regulisani. Plaćanje bolovanja usljed udesa/nesreće na poslu od pete godine staža se plaća umjesto sadaš-njih 80 na 90 odsto. Po novome su plaćaju dva dana na rodjenje djeteta.

Pravna sigurnost je obnovljenaSporazumno rješenje u raznim redak-cijskim korekturama je osiguralo u gradjevinskim skelama za sve zainte-resovane strane pravo na osiguranje. Završetak primjene ugovora treba da se pojednostavi, što će za sve reno-mirane firme i njihove zaposlene biti od koristi. Socijalni partneri moraju ratifikovati dogovoreni ishod sa nad-ležnim organima.

/ Kommunikation Unia

Uspješna poruka za radnike na skeli

Za radnike veća plata od 2012 i novi ORUGradjevinska skela: Sindikati i SGUV pronalaze rješenje u sukobu ugovora: Poslije teških pregovora pregovaračke strane su ipak mogle pronaći rješenje. Postojeći ugovor će se produžiti za godinu dana, a plate su uglavnom podignute za 50 franaka. Od 1. aprila 2012 novi kolektivni ugovor stupa na snagu.

Novi bolji ugovor za radnike na skeli

800 gradjevinskih radnika su se okupili 21. maja na poziv sindikata Unia i Syna u Ber-nu za otvoreni skup gradjevi-nara. Njihov opšti kolektivni ugovor ističe krajem godine.

Oni su zahtijevali više zaštite i za to su spremni i da se bore. Planirali su za ljeto akcije na gradilištima u septem-bru nacionalnu demonstraciju i u jesen ako bude bilo potrebno protest i mjere borbe.Ove godine ističe opšti kolektivni ugovor za gradjevinare (ZOU) . ZOU je jedan od najznačajnijih opštih ko-lektivnih ugovora u Švajcarskoj. Ovaj ugovor reguliše radne uslove za oko 100 000 gradjevinskih radnika. Od februara se vode medjusobni prego-vori izmedju sindikata Unia i Syna i Švajcarskog savazea gradjevinskih poslodavaca o obnovi ugovora. Pre-govori sa Savezom poslodavaca su usporeni, ne pomjeraju se i prijeti eskalacija konflikta.

Sindikati zahtijevaju više zaštite Gradjevinski sektor je u ekspanziji promet raste iz godine u godinu. Ipak gradjevinski radnici do sada ni-su ništa imali od dobrog poslovanja gradjevinskih preduzeća. Naprotiv: termini i radni pritisak rastu na gradi-lištima. Gradjevinski radnici moraju da rade u svim vremenskim uslovi-ma, njihovo zdravlje je u opasnosti. «Najvažnije za gradjevinske radnike je da novi opšti kolektivni ugovor sadrži više socijalne i zdravstvene bezbjednosti. To je ono što i zaslu-žuju», rezimirao je Hansueli Sche-idegger, rukovodilac gradjevinskog sektora sindikata Unia. Ernst Zülle, rukovodilac branše gradjevinskog sektora sindikata Syna, zahtijeva: «Mi tražimo smanjenje akordnog i privremenog (temporernog) rada i želimo promovisati zaposlenje na neodredjeno vrijeme. Temporerni radnici su menevar za gradjevinske poslodavce.» Gradj. poslodavci stavlajju u pitanje penziju sa 60 god.Gradjevinski poslodavci medjutim žele, sasvim jasno rušenje tekovi-na ZOU. Oni stavljaju mogućnost penzionisanja sa 60 u pitanje i žele masivno da pogoršaju ugovor. Za mnoge gradjevinske radnike ne bi se više primjenjivale minimalne plate,

gradjevinski poslodavci mogu da dik-tiraju radno vrijeme po svojoj volji, i zaštita kod bolesti i udesa treba se smanjiti. Prijedlozi graditelja su fron-talni napadi na gradjevinske radnike. Sve ovo nazire na žestoku bitku u gradjevinskom sektoru. Gradjevinski radnicci najav-ljuju nacionalni akcioni plan Na današnjem skupu gradjevinski radnici su primili na znanje neo-dobravanje kako protiču pregovori donijeli odluku za sljedeći nastavak pregovora. Ukoliko gradjevinski preduzetnici ne prihvate legitimne i razumne zahtjeve gradjevinskih radnika, još prije ljetne pauze će na-stupiti sa akcijama na gradilištima u cijeloj Švajcarskoj. Za 24. septembar je planirana nacionalna demonstra-cija gradjevinskih radnika u Bernu. Zatim će gradjevinski radnici predu-zeti protest i štrajk ukoliko bude bilo potrebno.

Nacionalni skup gradjevinara 21. maja 2011

Gradjevinski radnici se bore za bolju zaštitu

Delegati Coop-konferencije sindikata Unia su šokirani od poslednjeg na-pada na njihovo zdravlje i na njihov socijalni i porodični život. Prenosom prijedloga Hutter prošlog četvrtka Nacionalno vijeće ne želi ništa ma-nje osim totalne liberalizacije radnog vremena prodavnica, čak i noću i ne-djeljom. Zakon koji u današnje vrije-me predvidja ograničenja po pitanju radnog vremena prodavnica trebalo bi sada da bude ukinut. Ozbiljne posljedice liberali-zacije u prodajiI rezoluciji su delegati naglasili ozbilj-ne posljedice liberalizovanog radnog vremena prodavnica: Raspodjela rad-nog vremena na više radnih dana u nedjelji, više rada kasno po noći, pro-mjena plana u poslednjem trenutku, rad po pozivu i sve nestabilnije i neizvjesnije zaposlenje npr. prihodi (satnice). Produženo radno vrijeme prodavnica i veći promet mora vrlo često da se postigne sa istim brojem radnika. To dovodi do više pritiska na poslu i ugrožava zdravlje zaposlenih. Osim toga «upravo mnogo žena koje su zaposlene u maloprodaji bi jedva

mogle da usklade porodični i poslov-ni život», navodi se u rezoluciji.

Odluka se mora korigovatiVania Alleva, menadžer sektora uslu-ga i član Upravnog odbora sindikata Unia, smatra «da je sindikalni refe-rendum protiv radikalnog modela potpuno neizbježan». Jedan delegat je potvrdio: «To je osnovna potreba zaposlenih, da se izbjegne još duže radno vrijeme prodavnica.» U raspra-vi delegati su bili uvjereni, da taj dokument (prijedlog) nema nikakve šanse na narodnom glasanju. Kan-tonalna vijeća imaju još šanse da nerazumljivu odluku Nacionalnog vijeća koriguje.

/ Kommunikation Unia

Radno vrijeme prodavnica

Referendum protiv totalne liberalizacijeNa konferenciji u Bernu je 100 aktivnih članova Coopovih radnika oštro kritikovali tkzv. «Prijedlog Hutter» od strane Nacionalnog vijeća. Prijedlogom se želi ukinuti zakonska za-štita radnog vremena te tako se želi narušiti zdravlje radnika zaposlenih u maloprodaji. Coop-Delegacija je ubijedjena da prijedlog neće imati nikakve šanse na referendumu.

Pritisak na osoblje u prodaji

Revizijom zakona migranti višestruko popgodjeni

Potrebna bolja zaštita

Isplata dnevnica u slučaju nezaposlenosti:Koliko dobijam poslije mog 25. ro-djendana?

Imam 24 godine i od 1. juna 2010 sam nezaposlen. Sada sam dobio od mog osi-guranja za nezaposlena lica obaviještenje da od 1. aprila 2011 umjesto 400 imam još pravo samo na 200 dnevnica. Rekli su mi da nastupaju nova pravila, jer sam mladji od 25 godina. Napisali su mi isto tako da mi od 1. aprila 2011. godine prestaje pravo na isplatu. Ali 2. maja 2011. godine ću imati 25 godina. Da li sada zaista nemam pravo na nadoknadu zbog nezaposlenosti?

Timur Öztürk: Da i ne. Novi zakon o osiguranju za nezaposlena lica (AVIG) je stupio na snagu od 1. aprila 2011: Izmedju ostalog po novome važi da osiguranici, mladji od 25 godina, imaju pravo na nadoknadu samo za vrijeme od 200 dnevnica. U tom smislu informacije fonda za nezaposlena lica su tačne: Od 1. aprila 2011. godine već ste iskoristili više od 200 dnevnica, zbog čega zaista nemate više pravo na nado-knadu iz fonda za nezaposlena lica. Ali kada ste napunili 25 godina, Vaše pravo na maksimalne dnevnice se mijenja. Zavisno od toga koliko mjeseci ste uplaćivali doprinos u poslednje dvije godine prije počet-ka nezaposlenosti, imate i različito pravo na nadoknadu poslije 25 godina starosti: a) 260 dnevnica kod uplaćivanja doprinosa od 12 do 18 mjeseci ili b) 400 dnevnica kod uplaćenivanja doprinosa od 18 mjeseci i više. Pošto ste napunili 25 godina opet imate pravo na nadoknadu iz fonda za nezaposlena lica – u skladu sa novim pravom na maksimalni iznos.

Work, 29.4.2011

Sporedno zanimanje:Smijem li prihvatiti dodatni posao?

Ja radim puno radno vrijeme kao gradjevin-ski radnik mogao bi dodatno tri večeri da radim kao ispomoć u jednom baru. Meni je potreban novac. Moje kolege su mi rekle da nije dozvoljeno da radim više od 100 procenata. Da li je to tako?

To nije u potpunosti tačno, procenti zaposlenja nisu odlučujući. Zakon o radu definiše medju-tim maksimalno radno vrijeme (npr. 45 sati u industriji, 50 sati u zanatskim preduzećima), kojeg se treba pridržavati – i onda ako imate više poslodavaca. Pored toga dnevni odmor je od 11 sati je propisan. U Vašem slučaju bi trebalo da se razmotri da li je moguće pridržavati se ovih zahtjeva (propisa) i pored dodatnog posla. Pored toga Vaš posao na gradilištu ne smije da trpi zbog dodatnog zaposlenja u smislu da ne dolazite na posao ujutro neispavani i umorni.

Vi pitate – mi odgovaramo

www.unia.ch

horizonte Nr. 4 | Juni 2011 | serbo-kroatisch 4

Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événement syndical | Heraus geber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredaktion: Marie-José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chefredak-tion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission M. Akyol, I. Barros, D. Filipovic, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverantwortlich Dara Filipovic | Layout Esther Wickli, Unia | Druck Ringier Print, Adligenswil | Adresse Unia, Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, darinka.filipovic@unia.ch

Otkriće novog horizonta! Predložite nam na koju temu želite više informacija.Vaši prijedlozi i očekivanja su naša obaveza. Pišitenam o aktuelnosti ma u Vašem regionu. Pohvale, kritike,prijedlozi dobro došli. Vaše mišljenje nam je važno!Obratite se na redakciju, darinka.filipovic@unia.ch.

Lični i profesionalni napredak su ključni faktori u cilju da se krene na-prijed. Unia nudi svojim sindikalnim članovima putem sindikalno obra-zovnog instituta «Movendo» razne kurseve koje se odnose na teme iz oblasti radnog prava – na njemački, francuski i italijanski.

Teme naših seminara su ekonomija, politika i pravna pitanja kao npr. «moja prava na rad-nom mjestu» ili «šta bi trebao znati u vezi moje penzione kase». Komunikacija zauzima značajno mjesto: «Kako da naučim oštroumno i jasno da raspravljam/argumentujem» ili «kako se ophodim sa kon-fliktima na radnom mjestu» su samo dvije teme seminara. Ostali kursevi se odnose na rad i na-čin života (npr. stres na poslu ili maltretiranje (Mobbing) kao i radni instrumenti za sadržaj. Unia-članovi mogu najmanje da učestvuju na jednom seminaru besplatno – čak i hrana i smještaj su uključeni!

U cilju stručnog osposobljavanja Unia saradjuje zajedno sa različitim službama i može da po-nudi širok spektar mogućnosti za poboljšanje stručnog usavršavanja. Predavanja specifična po branšama – npr. ABC u ugostiteljstvu – mo-žete rezervisati s popustom. Unia može učestvo-vati u finansijskoj podršci za dalje usavršavanje. Provjerite kod Vaše Unia sekcije, sindikat Unia Vam pruža finansijsku podršku za dalje usavr-šavanje u visini od 500 franaka godišnje.

Finansijska podrška i za učenike Mnogi mladi su članovi sindikata Unia, jer sindikat Unia se zalaže i za prava mladih u vezi pitanja vezanih za posao. Omladina koja je na školovanju plaća najnižu članarinu ali imaju ista potpuna prava i koristi od članstva kao i svi ostali članovi. Posebno nam je zadovoljstvo da su mnogi naši članovi nakon završetka školovanja mijenjanju svoje članstvo u kategoriju aktivnih članova. U toku školovanja učenje je u centru pažnje. Potrebno je dosta ličnog ulaganja, ali ponekad

i dodatni udžbenici ili posjeta dodatnog kursa. Sindikat Unia želi da nagradi sve članove koji su za vrijeme obrazovanja imali izdatke i nudi svim učenicima, koji će poslije završetka ško-lovanja nastvaiti članstvo kod Unia sindikata iznos od 150 franaka.

Unia i obrazovanje

Dalja obuka

Prije 10 godina u Švajcarskoj je održana po prvi put mobilizacija bez papira. Ljudi su nastupali u javnosti i borili su se za svoja prava. Od tada su postignuta neka poboljšanja al je situacija u osnovi ostala ista: Sans Papiers su od koristi u Švajcarskoj ali još nisu prihvaćeni. Ovom situa-cijom je pogodjeno najmanje 100’000 osoba u Švajcarskoj, tako da pitanje Sans Papiers-ostaje veliko protivriječje švajcarske migracione poli-tike. Kampanja peticije formuliše ovaj paradoks i postavlja detaljne osnovne zahtjeve. Dva kruga odredbi o stubu sramaŠvajcarska migraciona politika se zasniva na šemi od dva kruga: Za migrante iz Evropske unije je primjena slobodnog kretanja lica a za migrante koje nisu članice EU su u potpunoj izolaciji – uprkos jasnoj potražnji za njihovim radom. Marianne Halle od CCSI Genève misli na to: «Da li je dvostruka šema neki uspjeh?Ne, jer ne bi najmanje 100’000 živjelo bez papira u Švajcarskoj (Sans-Papiers). Da li je to možda laž.? Da, jer 100’000 ljudi uglavnom rade. Uprkos čistoj ljudskoj diskriminaciji, koja se bavi ovom šemom mi se jednostav-no oslanjamo na ove ljude. To su činjenice. Ne primjenjuje li se šema od dva kruga kao osnova prave ilegalizovane mašine bez smisla i logike.»Zakon o strancima i tekuće pooštravanje zakona o azilu proizvode sve više i više lica bez papira. Jedina mogućnost ovih ljudi da se probiju bez skrivanja su odredbe koje regulišu posebno teške situacije. Njihova upotreba je proizvoljna i izgleda kao lutrija za pogodjene. «Trenutno imamo slučajeve djece koja su ro-djena u Švajcarskoj, koja su živjela ovdje više od deset godina i sada su deportovani.

«Pokret kampanja»Drugi slučaj u kojem osobi preko 20 godina boravka u Švajcarskoj prijeti ista sudbina. Na osnovu ovakvih slučajeva može se zaključiti: i slučajevi sa posebnim teškoćama se ne rješavaju pravilno», kaže Mirjam Ringenbach iz Službe za kontakte za osobe bez papira u Basel.Moreno Casasola iz Solidarité sans frontières objašnjava: «Mi smo pokret koji postavlja pi-tanje principa u odnosu na Sans-Papiers: ko-načno prizna realnost ili da i dalje nastave sa marginalizacijom?»Kampanja je podržana od strane različitih orga-nizacija, sindikata i političkih stranaka, uklju-čujući i sindikat Unia, zeleni i SP. Brojni članovi nacionalnog i kantonalnog vijeća podržavaju zahtjeve kampanje.Stranica za peticiju:http://www.sans-papiers.ch/site/fileadmin/files/Downloads/neues_petitionsbogen_deutschphp.pdf

Licemerje Švajcarske politike prema ljudima bez papira

Zaustavite licemerstvo!

Borba za integraciju a ne za izolaciju

Široki pokreti koalicija, nevladine organizacije i političke partije, udružili su svoje snage i povodom obilježavanja «10 godina pokreta bez papira-» pozivaju na promjenu paradigme u Švajcarskoj u vezi politike bez papira. Na posebnoj sjednici u aprilu 2011 startovalo se sa kampanjom «Zausta-vite licemerje!» direktno pred zgradom Saveznog vijeća su sakupljani potpisi za Peticiju kampanje upućenu Saveznom vijeću i parlamentu.

U Švajcarskoj se desi preko 250 000 nesreća na radnom mjestu svake godine. Svaki stoti unesrećeni za-vršava smrću a mnogi od njih osta-ju teški invalidi.

U okviru Savezne komisije za koordinaciju i zaštitu na radu (EKAS) i Suva kampanje «Vizija 250 života» i Savezni savez sindikata želi da doprinese da se ovakve nesreće/udesi sman-je. Cilj kampanje je da se za deset godina broj udesa/nesreća prepolovi. Tako bi se 250 života spasilo i isto toliko teških posljedica invaliditeta spriječilo.Za Švajcarski savez sindikata je jasno: ne pos-toji ni jedan posao koji je toliko značajan ako ugrožava ljudsko zdravlje, život i sigurnost. Sindikati moraju da obezbjede da svi zaposleni imaju pravo da bezuslovno zaustave rad čim je bezbjednost i zdravlje ugroženo.

Mjere predostrožnostiZbog toga Švajcarski savez sindikata je prip-remio mali letak u obliku kreditne kartice, koji upućuje na najvažnija prava vezanih za sigurn-ost i bezbjednost na radu.Pored poziva na «Stop: Bezbjednost na prvom mjestu!» podsjeća Savez sindikata da je poslo-davac obavezan da preduzme odgovarajuće mjere predostrožnosti, ali radnici ipak moraju da učestvuju u zažtiti, u smislu da se informišu, da diskutuju medjusobno i da djeluju ako se ukažu problemi.Prospekt je dostupan na njemačkom, francus-kom, talijanskom, portugalskom, španskom, srpskom/hrvatskom/bosanskom, turskom i albanskom jeziku. On će se dijeliti radnicima od 28. aprila (Dan zaštite na radu i svjetski dan žrtava industrijskih udesa na radnom mjestu) besplatno i može se poručiti na E-Mail adresu info@sgb.ch ili kod Vašeg sindikata možete poručiti.Švajcarski savez sindikataInformacije: Jean Christophe Schwaab, Cen-tralni sekretar Švajcarskog saveza sindikata031 377 01 17 ili 078 690 35 09

Bezbjednost na radu

Svjetski dan sjećanja na žrtve

Unia nudi dalju obuku za svoje članove