PRIRUČNIK ZA SAMOPROCJENU - mdomsp.gov.hr za... · 2 Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela drţavne uprave ("Narodne novine" broj

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI REPUBLIKE HRVATSKE

PROJEKT : “USPOSTAVA PODRŠKE U SOCIJALNOM UKLJUČIVANJU I ZAPOŠLJAVANJU SOCIJALNO

UGROŽENIH I MARGINALIZIRANIH SKUPINA”

EUROPAID/127999/D/SER/HR

2011.

PRIRUČNIK ZA SAMOPROCJENU

Koncepti, smjernice i alati

S A D R Ţ A J

Pojmovnik i skraćenice

I. dio: Uvod

II. dio: Kako se sluţiti ovim Priručnikom?

III. dio: Koncepti

1. Koja je definicija procjene?

2. Vrste evaluacije: evaluacija procesa i očekivanih rezultata

3. Faze i vrste evaluacije socijalnog mentorstva i vrste podataka?

4. Što je to samoprocjena?

5. Koja je svrha samoprocjene?

6. Što je to Priručnik za samoprocjenu u socijalnome mentorstvu?

IV. dio: Proces samoprocjene

1. poglavlje: Planiranje evaluacije i izbor alata

2. poglavlje: Provedba samoprocjene i korištenje alata

3. poglavlje: Razumijevanje i priopćavanje zaključaka

V. dio: Alati za samoprocjenu

ALAT 1: Tromjesečno izvješće socijalnog radnika o socijalnome mentorstvu

ALAT 2: Dnevnik mentora za socijalno uključivanje

ALAT 3: Upitnik za socijalnog radnika o njegovoj procjeni usluge socijalnog mentorstva

ALAT 4: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o njegovim/njezinim mentorskim

vještinama i znanju

ALAT 5a: Upitnik za korisnika/mentoriranu osobu o zadovoljstvu pruţenom uslugom

socijalnog mentorstva

ALAT 5b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu pruţenom uslugom


ALAT 6a: Upitnik za korisnika/mentoriranu osobu o zadovoljstvu mentorskim odnosom

ALAT 6b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu mentorskim odnosom

VI. dio: Evaluacija u okviru plana aktivnosti korisnika

VII. dio: Bibliografija i reference

P O J M O V N I K I S K R A Ć E N I C E

Aktivnost:

Pod ovim pojmom misli se na aktivnosti ili procese koji se poduzimaju u okviru programa s

korisnikom kako bi se ispunile potrebe korisnika, primjerice, poučavanje, savjetovanje, pruţanje

smještaja i hrane, odjeće itd. Molimo imajte na umu da je pri identificiranju aktivnosti programa teţište

još uvijek na organizaciji ili programu, a ne toliko na promjenama korisnika.

Analiza:

ObraĎivanje podataka i informacija kako bi se dobili odreĎeni statistički podaci, rezultati procjene i

zaključci procjene.

Procjena:

Postupak procjene nekoga ili nečega. UtvrĎivanje poloţaja predmeta na temelju interesnih varijabli kao

,primjerice, testiranje mentora za socijalno uključivanje i izvještavanje o rezultatima.

Ovdje se procjena koristi kao sinonim za evaluaciju.

Metoda procjene:

Strategija ili tehnika koju ocjenjivači upotrebljavaju za dobivanje informacija potrebnih za evaluaciju.

One uključuju, no nisu ograničene na promatranja, pitanja i testove zadane u tekstovima i nastavnom

programu, testove za koje se koriste olovka i papir, usmeno ispitivanje, setove mjerila ili referenci,

intervjue, procjenu drugih korisnika, samoprocjenu, standardizirane testove koji se temelje na

kriterijima ili normama, ocjene izvedbe, uzorke pisanja, izloške, ocjene portfelja te ocjene projekta i

proizvoda.

Korisnik:

Pojedinac ili obitelj koji u sklopu sustava za socijalnu skrb ostvaruje prava na novčane naknade i druge

oblike pomoći, kao i socijalne usluge propisane zakonom

Podaci:

Informacije i statistike sakupljene za referentnu podlogu ili analizu.

Materijali sakupljeni tijekom evaluacije koji sluţe kao temelj za informiranje, raspravu i zaključivanje.

Analiza podataka:

Postupak organiziranja, saţimanja i tumačenja brojčanih, opisnih ili drugih dobivenih podataka kako bi

se rezultati mogli tumačiti na valjan način te upotrijebiti za voĎenje u budućem razvoju studenata.

Evaluacija:

Evaluacija se definira na različite načine, ovisno o prirodi predmeta, primijenjenoj metodologiji ili

primjeni rezultata evaluacije.

U pravilu evaluacija se moţe definirati kao ''prosudba vrijednosti javne intervencije s obzirom na

utvrĎene kriterije prosudbe''. Najčešće korišteni kriteriji su usklaĎenost s potrebama (sektora, korisnika),

primjerenost, učinkovitost, učinak i odrţivost učinaka. Općenitije značenje pojma „evaluacija”, a koje

daje Korporowicz1 i koje ističe njezin utilitaristički karakter, definiranje je evaluacije kao sustavnog

provjeravanja vrijednosti ili obiljeţja odreĎenog programa, aktivnosti ili predmeta, uzimajući u obzir

prihvaćene kriterije za unapreĎenje, poboljšanje ili bolje razumijevanje tih kriterija.

Evaluacija uvijek predstavlja analizu s ciljem.

Fokus-grupa:

Skupina odabrana na temelju njezina značaja za evaluaciju koju provodi educirani voditelj tijekom niza

rasprava namijenjenih za razmjenu uvida, ideja i razmatranja vezanih uz odreĎenu temu.

1 Korporowicz L., (eds.) Ewaluacja w edukacji, Oficyna Naukowa, Warszawa 1997.

Svrha: Izjava namjere ili rezultat koji osoba ili skupina nastoji postići.

Svrha je u pravilu širi pojam od cilja.

Uĉinak:

Zabiljeţeni učinak ili utjecaj; odnosno socijalne i ekonomske procjene nastale nakon provedbe projekta.

Ulazni podaci (inputs): Ulazni podaci su materijali i resursi kojima se program sluţi u svojim aktivnostima ili procesima za

pruţanje usluga korisnicima, npr., oprema, osoblje, volonteri, infrastruktura, novac itd. Njih je obično

lagano identificirati i brojni ulazni podaci zajednički su velikom broju organizacija i programa.

Interna evaluacija:

Evaluacija koju provodi član osoblja ili odjela unutar organizacije koju se analizira.

Intervju:

Niz usmenih pitanja koji su izraĎeni kako bi se dobili odgovori koji se odnose na stavove, informacije,

interese, znanje i mišljenja. Intervjui se mogu odrţavati u neposrednom kontaktu s tom osobom ili

putem telefona te s jednim učiteljem ili skupinom učitelja. Tri glavne vrste intervjua su: (1)

strukturirani, u kojem su sva pitanja koja postavlja osoba koja vodi intervju unaprijed osmišljena; (2)

polustrukturirani, u kojem osoba koja vodi intervju uz unaprijed osmišljena pitanja moţe postavljati

druga pitanja i potpitanja; i (3) nestrukturirani, u kojem osoba koja vodi intervju ima popis tema, no

nema ili ima samo nekoliko unaprijed osmišljenih pitanja.

Mentorirana osoba:

Osoba koju vodi mentor, u ovom slučaju riječ je o radno sposobnom, dugotrajno nezaposlenom

korisniku pomoći za uzdrţavanje.

Mentor:

Mudar savjetnik ili učitelj od povjerenja, utjecajan stariji sponzor ili pruţatelj potpore; u ovom slučaju

riječ je o osobi iz zajednice koja je odabrana i educirana za pruţanje socijalnog mentorstva.

Mentor za socijalno ukljuĉivanje:

Utjecajni pruţatelj potpore koji osnaţuje mentoriranu osobu radi promjene njezina socijalno ugroţenog

statusa.

Mentorstvo:

Povijesno gledano, vuče korijene iz grčke mitologije i ima puno poveznica s pripravništvom

prakticiranim prije industrijske revolucije.

Postoji velik broj različitih definicija, ali sve se temelje na vaţnosti „odnosa“. Najsaţetiju definiciju

osmislila je Jan Cummings, savjetnica u Fullertonu u Kaliforniji, koja se specijalizirala za razvoj

mentorskih programa za svoje korisnike.

Njezina definicija glasi: "Mentorstvo je odnos. Kroz razvojno partnerstvo mentorirana osoba uz pomoć

mentora postavlja ciljeve čija je glavna svrha razviti mentoriranu osobu. Ţeljeni ciljevi mentorskog

programa su poboljšanje vještina, dobivanje novih znanja i provedba novih ponašanja.“

“Mentorstvo su usta za razgovor, uho za slušanje i guranje u pravom smjeru.“

Praćenje:

Rutinsko praćenje ključnih elemenata uspješnosti programa/projekta/usluge, uglavnom na temelju

ulaznih podataka (input) i pokazatelja rezultata (output), kroz voĎenje evidencije, redovito izvještavanje

i sustave nadzora, kao i kroz promatranje te anketiranje korisnika.

Redovito sakupljanje i provjeravanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka o projektima i cjelokupnoj

provedbi projekta u pogledu financijskih i fizičkih pitanja, kojima je cilj osigurati usklaĎenost provedbe

projekta i programa sa smjernicama i ciljevima koji su odobreni unaprijed.

Praćenje se obično provodi usporedno s provedbom te je osmišljeno za provjeru procesa, posebice

postizanja zadanih ciljeva i rezultata poduzetih mjera, kao i ulaznih podataka korištenih za njihovu

provedbu.

Pokazatelji uĉinka (ţeljeni uĉinci):

To su stvarni učinci/koristi/promjene za sudionike tijekom ili nakon programa. Primjerice, kod

programa za odvikavanje od pušenja pokazatelj učinka moţe biti "sudionici su prestali pušiti"

(primijetite da je rezultat ovdje drukčiji nego što je to pokazatelj rezultata, a što bi bio "broj klijenata

koji su pohaĎali program za odvikavanje od pušenja").

Ove promjene, odnosno pokazatelji učinka, obično se izraţavaju u smislu:

- znanja i vještina (često ih se smatra kratkoročnim pokazateljima učinka)

- ponašanja (njih se često smatra pokazateljima učinka sa srednjoročnim učinkom)

- vrijednosti, uvjeta i statusa (njih se često smatra pokazateljima učinka s dugoročnim učinkom).

Evaluacija pokazatelja uĉinka:

Evaluacijom pokazatelja učinka, koja obuhvaća opisivanje uspjeha usluge i dokumentiranje naučenih

lekcija, ţeli se izmjeriti ostvarivanje kratkoročnih i dugoročnih programskih ciljeva. Njome se

procjenjuju promjene u osviještenosti, znanju, stavovima i ponašanjima publike te mjeri kako se te

promjene mogu povezati s uslugom koja se procjenjuje.

Pokazatelji rezultata (output): Pokazatelji rezultata su odreĎene stavke usluge koje se odnose na vaš program kao, primjerice, broj

osoba kojima je pruţena edukacija, savjetovanje, smještaj, hrana, odjeća itd. Broj klijenata kojima je

pruţena usluga, broj izdanih knjiga itd. vrlo često ne pokazuju ništa o stvarnim

učincima/koristima/promjenama kod vaših klijenata koji su prošli program - broj klijenata kojima je

pruţena usluga daje samo numerički prikaz klijenata koji su prošli kroz vaš program.

Evaluacija procesa: Evaluacije koje se temelje na procesima izraĎene su kako bi potpuno razumjele kako program radi -

kako program ostvaruje rezultate.

Evaluacija procesa, koja se temelji na detaljnom razumijevanju dobitaka i rezultata, osmišljena je za

praćenje aktivnosti tijekom provedbe i upravljanje odlukama o mogućim promjenama strategije kako

program sazrijeva. Evaluacija procesa pomaţe da se osigura da se vaš program odvija kako ste vi i

namjeravali te da pojačava njegovu učinkovitost kako traje.

Kvalitativne informacije:

Činjenice i tvrdnje prikazane na opisan, a ne brojčani način.

Kvantitativne informacije:

Činjenice i tvrdnje prikazane na brojčani način.

Upitnik:

Instrument koji se sastoji od niza pitanja i izjava te se koristi za prikupljanje podataka i informacija od

neke osobe, a koji se odnose na pozadinu, ciljeve i ţeljene rezultate, kontekst, stavove i mišljenja,

aktivnosti itd.

Samoprocjena:

Samoprocjena je narativni opis zaposlenika (u ovom slučaju je to socijalni radnik) o postignućima

povezanima s ciljevima na poslu te pridruţenim čimbenicima identificiranima u zaposlenikovu planu

postignuća.

Socijalno ukljuĉivanje:

Unatoč čestom korištenju u europskim istraţivanjima, debatama i politikama, definicije socijalnog

uključivanja i socijalne isključenosti znatno se razlikuju, ovisno o kontekstu, te su se mijenjale i

nadopunjavale kroz vrijeme.

Socijalno uključivanje proces je kojim se osigurava da osobe izloţene riziku od siromaštva i socijalnoj

isključenosti dobiju potrebne prilike i resurse kako bi punopravno sudjelovale u ekonomskom,

socijalnom i kulturnom ţivotu te uţivale u odreĎenom standardu ţivota i blagostanja koji se smatraju

normalnim u društvu u kojem ţive. Time im se osigurava da aktivnije sudjeluju u procesu odlučivanja

kojim utječu na svoj ţivot i da imaju pristup temeljnim pravima.

Socijalno mentorirana osoba:

Osoba koju vodi i osnaţuje mentor kako bi se to odrazilo na njezin socijalno ugroţeni status. U ovom je

slučaju mentorirana osoba dugotrajno nezaposleni korisnik pomoći za uzdrţavanje koji je radno

sposoban.

Socijalno mentorstvo:

Pojam socijalno mentorstvo ističe socijalnu komponentu unutar uloge mentoriranja. Osobito ističe

komponentu „socijalne aktivnosti“ u mentorstvu čiji je cilj utjecati na socijalni status pojedinca i koja je

često usmjerena na osnaţivanje ugroţenih i/ili marginaliziranih skupina u društvu.

Standardizirani test: Skup elemenata ili situacija s utvrĎenim uputama za upravljanje i bodovanje koje obično prate podaci o

pouzdanosti i valjanosti, a ponekad i normativne informacije.

Nezaposleni:

Nezaposleno stanovništvo sastoji se od osoba iznad odreĎene dobi koji su raspoloţivi za obavljanje

poslova za proizvodnju dobara i usluga, ali trenutačno to ne rade.

Do nezaposlenosti dolazi kad ima više ljudi (koji ţele raditi) nego radnih mjesta.

SKRAĆENICE:

HZZ: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Zavod/ Zavod za socijalnu skrb u ţupaniji/Područni centar za socijalnu skrb

Područni centar

MZSS: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske2

2 Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela drţavne uprave ("Narodne

novine" broj 150/11) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prestalo je s radom 22. prosinca 2011. godine, a

njegove poslove u području socijalne skrbi preuzelo je Ministarstvo socijalne politike i mladih.

1 . D I O : U V O D

Ovaj dokument povezan je s razvojem Priručnika za mentore za socijalno uključivanje koji uključuje

osnovnu metodologiju za nadgledanje i smjernice za samoprocjenu unutar modela socijalnog

mentorstva Zavoda za socijalnu skrb u ţupaniji/Područnih centara za socijalnu skrb (Zavodi/Područni

centri)3.

Priručnik za samoprocjenu razvijen je na temelju modela socijalnog mentorstva i na temelju „Priručnika

za mentore za socijalno uključivanje“ koji daje socijalnim radnicima iz Zavoda/Područnih centara upute

o razvoju, upravljanju i uspješnom izvršavanju usluga socijalnog mentorstva koje su usmjerene prema

radno sposobnim, dugotrajno nezaposlenim korisnicima pomoći za uzdrţavanje4.

Vaţno je shvatiti da je samoprocjena trajni proces učenja i sastavni dio uspješne usluge socijalnog

mentorstva.

Priručnik uključuje standardizirane alate za socijalno mentorstvo5 koje su razvili stručnjaci, kao i druge

alate koji su osmišljeni da bi odgovarali konkretnim situacijama u Zavodima/Područnim centrima.

Priručnik je osmišljen radi boljeg razumijevanja koristi koje korisnici (mentorirane osobe) mogu imati

od usluge socijalnog mentorstva, ali takoĎer i dodane vrijednosti za mentore za socijalno uključivanje,

socijalne radnike i posredno za Zavode/Područne centre koji tu uslugu provode.

On takoĎer uključuje i teoretski dio koji omogućuje čitatelju da poboljša skup alata ako je to potrebno,

smjernice za provedbu procesa samoprocjene, kao i alate za samoprocjenu.

Ovaj skup alata sluţi za provedbu osnovne evaluacije bez obzira na to je li čitatelj profesionalni

procjenitelj ili istraţivač.

Kada se samoprocjena provede, njezini rezultati mogu se iskoristiti u razne svrhe poput odlučivanja,

planiranja strategija te procjenjivanja i poboljšavanja usluga socijalnog mentorstva.

3 Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 57/11), čl. 187-208.

4 Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 57/11), odnosi se na članak 41. Korisnici pomoći za uzdrţavanje.

5ALAT 3 -Upitnik za socijalnog radnika o njegovoj procjeni usluge socijalnog mentorstva izraĎen je prema

MeĎunarodnim standardima za mentorske programe za zapo š l javanje (eng . ISMPE -

Internat ional S tandards for Mentoring Programmes in Employment) -

ht tp: / /www.ismpe.co m/

I prema: Mentor, National Mentoring partnership, toolkit Elements of Effective Practice for Mentoring™, Third

Edition HTTP: / /WWW .MENT ORING .OR G /F IND_RES O UR CES /TOO L_KI T /EVA L / . ALAT 4: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o njegovim/njezinim mentorskim vještinama i znanju

preuzet je iz: EMCETT

http://www.emcett.com/learning_segments/docs/self_assessment/mentor_self_assessment.pdf.

ALAT 6a i 6b: Upitnik za korisnika/mentoriranu osobu o zadovoljstvu mentorskim odnosom preuzet je iz: Mentee

and Mentor Role Assessment by Dr. Linda Phillips-Jones.

http://www.mentoringgroup.com/html/articles/mentee_42.htm

http://www.ismpe.com/

http://www.mentoring.org/find_resources/tool_kit/eval/

http://www.emcett.com/learning_segments/docs/self_assessment/mentor_self_assessment.pdf


2 . D I O : K A K O S E S L U Ţ I T I O V I M P R I R U Ĉ N I K O M ?

Priručnik za samoprocjenu namijenjen je socijalnim radnicima koji se bave planom aktivnosti korisnika

i socijalnim mentorstvom te njihovim ravnateljima Zavoda/Područnih centara.

Ovisno o fazi primjene modela socijalnog mentorstva, u Zavodima/Područnim centrima mogu se

dogoditi različite situacije.

U slučaju kada se socijalno mentorstvo koristi kao vještina, socijalni radnik će se tijekom izrade i

provedbe plana aktivnosti korisnika ponašati kao mentor za socijalno uključivanje, ali kada je riječ o

samoprocjeni, njegova uloga malo je sloţenija.

Tijekom procesa samoprocjene socijalni radnik morat će procijeniti svoju sposobnost da bude mentor za

socijalno uključivanje, kao i kvalitetu odnosa i usluga socijalnog mentorstva koje on pruţa.

Socijalni radnik u osjetljivom je poloţaju koji od njega zahtijeva da bude „sudac i porota“ te će zbog

toga, kako bi osigurao objektivnost pri samoprocjeni, trebati potporu nadreĎenog ravnatelja

Zavoda/Područnog centra.

U slučaju kada je socijalno mentorstvo usluga organizirana u zajednici, socijalni radnik procijenit će

uslugu socijalnog mentorstva i iz perspektive mentora za socijalno uključivanje i iz perspektive

mentorirane osobe, ali takoĎer i iz osobne perspektive.

Izradom konkretnih smjernica o tome kako samostalno provesti proces procjene, kao i postavljanjem

ključnih pitanja na koja biste trebali odgovoriti, ovaj Priručnik za samoprocjenu trebao bi vam pomoći

da kritički preispitate svoju uslugu (socijalnog mentorstva) i kako ona djeluje te vam istodobno pomoći

da popravite njezinu kvalitetu i/ili dobijete priznanje društva.

Informacije koje se nalaze u svakom od sljedećih dijelova potaknut će vas na analizu toga kako bi se

proces procjene trebao provoditi.

U konačnici dovest će vas do toga da:

- Postignete bolje rezultate s korisnicima:

Svi pruţatelji socijalnih usluga ţele korisnicima pruţiti što bolju uslugu koja odgovara njihovim

potrebama. Jedini objektivan način da saznate pruţate li najučinkovitiju uslugu ciljnoj populaciji jest taj

da evaluirate uslugu socijalnog mentorstva kako biste odredili aspekte koji su učinkoviti te one koji

trebaju dodatno prilagoĎavanje.

- Postavite ciljeve:

Samoprocjena moţe osigurati osnovne podatke za postavljanje ciljeva. Teško je postaviti ciljeve kod

usluga socijalnog mentorstva. Evaluacijski podaci mogu osigurati i početnu poziciju te osnovu za

postavljanje ciljeva i strateško planiranje.

- Razvijate sredstva:

Vjerojatnije je da će se tvrdnje prihvatiti i da će se u njih vjerovati ako su utemeljene na čvrstim

metodama procjene nego ako se temelje na usputnim opaţanjima i intuiciji.

Postojanje čvrstih rezultata evaluacije moglo bi poduprijeti zahtjev pruţatelja usluga socijalnog

mentorstva za sredstvima na način da bude razlog zbog kojeg će donator izabrati baš tu uslugu umjesto

neke druge.

Dokumentiranje učinkovitosti usluge socijalnog mentorstva moţe biti od pomoći i pri „regrutiranju“

novih dobročinitelja, dobivanja potpore drugih pruţatelja usluga te regrutiranja i educiranja novog

osoblja i mentora za socijalno uključivanje.

Neki pruţatelji usluga ponekad izbjegavaju procjenu zbog straha od toga što bi sustavniji pogled na

njihove aktivnosti i rezultate mogao otkriti. Ali procjena moţe pomoći u razumijevanju utjecaja usluge

socijalnog mentorstva i odlučivanju o poboljšavanju usluga socijalnog mentorstva.

Jedanput kada shvati osnovni proces procjene, većina djelatnika shvati da se nemaju čega bojati u

njegovoj provedbi.

Što se otvorenije i iskrenije samoprocjena provede, to će njezini rezultati biti bolji.

Ovaj Priručnik izraĎen je tako da vas vodi kroz proces od početka do kraja:

1. dio daje kratak uvod u cilj samoprocjene.

2. dio daje informacije o tome kako se služiti ovim Priručnikom.

3. dio omogućava općenito razumijevanje osnovnih koncepata povezanih sa samoprocjenom.

4. dio služi za razumijevanje i pripremu evaluacije te za izbor odgovarajućih alata i davanje uputa po

koracima za načine tumačenja podataka i izvještavanja o podacima.

5. dio uključuje skup alata za samoprocjenu koji se mogu stalno iznova koristiti.

6. dio predstavlja neke osnovne smjernice za evaluaciju usluga koje su dali vanjski pružatelji usluga

u okviru plana aktivnosti korisnika.

3 . D I O : K O N C E P T I

1. KOJA JE DEFINICIJA EVALUACIJE?

Evaluacija ili vrednovanje je:

A) Skup metoda koje se provode pri utvrĎivanju korisnosti neke društvene radnje, odnosno njezine

djelotvornosti u postizanju ciljeva kojima je usmjerena (Milas, 2005.).

B) Sustavna primjena istraţivačkih postupaka kojima se provjeravaju koncepcija, nacrt, provedba i

korisnosti društvenih intervencija (Rossi i Freeeman, 1989., Milas, 2005.).

C) Postupak provjere uspješnosti neke usluge socijalnog mentorstva (Petz, 2005.).

D) Djelatnost kojom se sustavno mjeri postizanje ciljeva i smetnje koje pritom nastaju (UWA, 1972.,

Ovsenik i Ambroţ, 1999.).

2. VRSTE EVALUACIJE: EVALUACIJA PROCESA I OĈEKIVANIH REZULTATA

1. Evaluacija procesa

Evaluacija procesa fokusira se na savjete i aktivnosti. Ona sagledava pruţa li usluga socijalnog

mentorstva ono što bi trebala u smislu savjeta, aktivnosti i rezultata.

Evaluacija procesa usluge socijalnog mentorstva obično uključuje podatke prikupljene kroz intervjue,

ankete i/ili evidenciju procesa koji upućuju na sljedeća područja:

- omogućena edukacija i trenutačna potpora

- broj uparivanja

- vrste omogućenih aktivnosti

- trajanje uparivanja

- učestalost i trajanje sastanaka

- percepcije odnosa.

Kako bi odgovorila na ova pitanja, osoba treba ispitati osobine i iskustva korisnika, mentora za socijalno

uključivanje i socijalnih radnika te ih usporediti s očekivanjima organizacije, u ovom slučaju

Zavoda/Područnog centra.

Drugi stupanj procesa bavi se kvalitetom sljedećih elemenata:

- Koliko je veza kvalitetna?

- Jesu li edukacija i supervizija uspješne?

Ove elemente teţe je izmjeriti.

2. Evaluacija oĉekivanih rezultata

U osnovi očekivani rezultati su promjene unutar osoba, organizacija, društava ili vlada koje ovise o

ciljevima i dosegu aktivnosti koje se provjeravaju.

Stoga je evaluacija očekivanih rezultata zapravo sustavna evaluacija rezultata koji proizlaze iz skupine

aktivnosti primijenjenih da bi se postigao utvrĎeni cilj te sustavna provjera mjere u kojoj te aktivnosti

zapravo uzrokuju te rezultate.

Cilj je procijeniti učinkovitost tih aktivnosti.

Drugim riječima: „Evaluacija očekivanih rezultata sustavno je prikupljanje informacija o aktivnostima,

obiljeţjima i rezultatima usluga socijalnog mentorstva da bi se donijeli sudovi o usluzi socijalnog

mentorstva, poboljšala ili unaprijedila učinkovitost usluge socijalnog mentorstva, donijele odluke o

uslugama socijalnog mentorstva i/ili povećalo razumijevanje“ (Patton, (2008:39).

U ovom kontekstu će se evaluacija očekivanog rezultata usmjeriti na promjene unutar korisnika (ili

mentorirane osobe).

Promjene koje se očekuju su motiviranost i pouzdani pomaci korisnika prema aktivnostima povezanim

uz zaposlenje i socijalno uključivanje.

Ostale, meĎusobno isprepletene, promjene su i kvaliteta pristupa korisniku unutar Zavoda/Područnog

centra, stručnost socijalnog radnika te predanost i postojanost mentora za socijalno uključivanje.

3. STUPNJEVI I VRSTE EVALUACIJE USLUGE SOCIJALNOG MENTORSTVA TE VRSTE

PODATAKA

Ako se podaci prikupljaju tijekom ili malo nakon poĉetka usluge socijalnog mentorstva, znači da

se provodi „evaluacija procesa“.

Vrste podataka koje je potrebno prikupiti na početku opisne su informacije o obiljeţjima socijalnog

mentorstva koje nisu podloţne promjeni (npr., detalji o mentoru za socijalno uključivanje, mentoriranoj

osobi, cilju i trajanju usluge socijalnog mentorstva, općenita pitanja); podaci koji zahtijevaju osnovne

informacije. Ti podaci mogu se pronaći u modelu socijalnog mentorstva.

Vrste podataka koje je potrebno prikupiti tijekom usluge socijalnog mentorstva informacije su o

trenutačnom procesu provedbe usluge socijalnog mentorstva, a tiču ga se stvari poput uparivanja

mentora i mentoriranih osoba, postavljanja ciljeva i plana aktivnosti korisnika.

Ako se podaci prikupljaju nakon primjene usluge socijalnog mentorstva (ili nekoliko godina nakon

primjene), znači da se provodi evaluacija očekivanog rezultata.

Sve u svemu, preporučuje se početi prikupljati podatke za evaluaciju kada korisnik i mentor za socijalno

uključivanje tek počnu s uslugom socijalnog mentorstva, što će osigurati početnu točku na temelju koje

će se mjeriti napredak.

Ova početna točka označava jasno razgraničenje izmeĎu vremena prije i poslije sudjelovanja u usluzi

socijalnog mentorstva.

Vaţno je imati na umu da kod usluga socijalnog mentorstva uglavnom nije moguće vidjeti učinak

mentorova utjecaja prije manje od šest mjeseci do godinu dana od početka trajanja odnosa. Iz tog

razloga većina pruţatelja usluga socijalnog mentorstva čeka šest mjeseci, i onda još dodatnih šest

mjeseci, da provede mjere praćenja procesa. Ključno je postaviti jasnu vremensku granicu i izabrati

točke prikupljanja podataka koje će odgovarati usluzi socijalnog mentorstva.

Preporučuju se obje vrste evaluacije - i procesa i očekivanog rezultata - jer obje vrste imaju svoje

vrijednosti i mogu osigurati korisne informacije o učinkovitosti usluge socijalnog mentorstva.

Vaţno je zapamtiti da se vrsta evaluacije koja je prikladna svaki put mora podudarati s trenutkom kada

se odluči početi s evaluacijom. Na primjer, u većini slučajeva evaluacija očekivanog rezultata ne smatra

se prikladnom prije nego što se socijalno mentorstvo razvije i stabilizira. Ali pri provedbi evaluacije

procesa moţe biti vaţno je li evaluacija počela na početku, tako da se moţe ispričati priča o razvoju

usluge socijalnog mentorstva, osigurati informacije o poboljšanjima te zabiljeţiti rast i napredak usluge

socijalnog mentorstva.

Treba napomenuti da ravnatelji Zavoda/Područnih centara uglavnom moraju izabrati izmeĎu dviju

opcija kad je riječ o procjeni: izraditi i provesti procjenu interno ili suraĎivati s vanjskim procjeniteljem.

Velik broj voditelja odluči suraĎivati s vanjskim procjeniteljima radi smanjivanja utjecaja na osoblje te

osiguravanja profesionalnog i znanstvenog provoĎenja evaluacije.

Iako zapošljavanje vanjskog procjenitelja moţe biti skupo, voditelji mogu izbjeći te troškove

zahvaljujući suradnji sa sveučilištem, volontiranjem staţista ili studenta koji bi izradio i proveo

evaluaciju.

Ali ako pruţatelj usluga socijalnog mentorstva posjeduje prikladno osoblje, moţda će htjeti provesti

internu procjenu. Iako proces procjene varira po pitanju sloţenosti u odnosu na potrebe usluga

socijalnog mentorstva, smatra se da osoblje (ovdje se misli na socijalne radnike i voditelje) moţe izraditi

te provesti prikladnu i korisnu procjenu korištenjem postojećih izvora i materijala za procjenu.

Upoznatost socijalnog radnika s korisnikom još je jedna prednost koju vanjski procjenitelj ne bi imao.

4. ŠTO JE TO SAMOPROCJENA?

Samoprocjena je opis postignuća zaposlenika (u ovom slučaju socijalnog radnika) povezanih s ciljevima

posla i faktorima koji pridonose, a koji se nalaze u planu izvedbe zaposlenika.

Iako pisanje učinkovite samoprocjene zahtijeva trud, ona ne treba biti duga; no ipak, samoprocjena bi

ravnatelju Zavoda/Područnog centra trebala dati jasnu sliku o percepciji koju socijalni radnik ima o

svojoj izvedbi i doprinosima.

5. KOJA JE SVRHA SAMOPROCJENE?

Svrha je opisati rezultate postignute s ciljevima, čimbenike koji pridonose ostvarenju cilja,

organizacijsku misiju, ciljeve i ostale faktore.

Ona takoĎer daje ravnateljima Zavoda/Područnog centra (i MZSS) jasnu sliku o percepciji koju

zaposlenik (socijalni radnik) ima o provedbi zadataka i doprinosima.

6. ŠTO JE TO PRIRUĈNIK ZA SAMOPROCJENU U SOCIJALNOME MENTORSTVU?

Priručnik za samoprocjenu u socijalnome mentorstvu predstavlja priliku da socijalni radnik opiše svoje

glavne doprinose u provedbi socijalnog mentorstva (bez obzira na to jesu li ih proveli izravno socijalni

radnici ili ne) i kako to što je napravljeno odgovara ciljevima procesa socijalnog uključivanja.

Priručnik za samoprocjenu dovest će do:

- Razumijevanja6 ciljeva socijalnog mentorstva i čimbenika koji doprinose njegovu provoĎenju.

- Najznačajnijih postignuća.

- Povezivanja toga što je napravljeno i razloga zbog čega je to vaţno Zavodu/Područnom centru u

smislu pristupa socijalnom uključivanju koje je temeljeno na korisniku. (Ili do isticanja činjenice

kako je organizaciji bolje zbog postignuća ili doprinosa tako što će se opisati opipljiva korist poput

6 Da podsjetimo, glavni cilj je motivirati radno sposobne, dugotrajno nezaposlene korisnike pomoći za

uzdržavanje, koji su najviše marginalizirani i najviše udaljeni od tržišta rada, tako da ih se usmjeri na njihove

sposobnosti i potencijal.

U nekim slučajevima sudionici će napredovati do zaposlenja, edukacije ili dodatnog obrazovanja, a u

drugim će slučajevima

pristupnicima porasti samopoštovanje te kapacitet i želja da sudjeluju u daljnjim prilikama za osobni

razvoj.

ušteda (dugoročno), bolje izvedbe socijalnih radnika (kratkoročno) i uključivanja u zapošljavanje

(srednjoročno).

- Suočavanja s promjenama i analize ponašanja socijalnih radnika u tim situacijama. Svladavanje

izazova bitan je dio pri ocjenjivanju ukupne izvedbe. Izazovi mogu biti tehnički ili osobni. Oni

takoĎer mogu uključivati sposobnost da se nešto postigne unatoč ograničenim sredstvima ili teškim

okolnostima.

Samoprocjena ima ulogu pri identificiranju i razlučivanju ispravnog postupanja unutar individualnih

Zavoda/Područnih centara i na nacionalnoj razini.

Vaţno je izraditi katalog učinkovitog postupanja utemeljenog na praksi zbog toga što to ističe vaţnost

razmjene znanja izmeĎu različitih Zavoda/Područnih centara u Hrvatskoj u kojima su provedene probne

usluge socijalnog mentorstva, a ne samo poboljšavanja i rješavanja problema pri pruţanju usluga unutar

spomenutih institucija.

Samoprocjena je izvrstan način da pruţatelji usluga preuzmu kontrolu, dobiju vlasništvo i razviju

pozitivan pristup prema uspješnosti, tako da bi:

- mogli pruţati bolje i prilagoĎenije usluge korisnicima;

- bilo više prilika da se racionalizira raspodjela socijalnih troškova s obzirom na to da postoje izravni

dokazi o učinkovitosti usluge socijalnog mentorstva.

4 . D I O : P R O C E S S A M O P R O C J E N E

U mjerenju ĉega pomaţe Priruĉnik za samoprocjenu?

Općenita svrha samoprocjene socijalnog mentora7 povezana je s učinkovitošću usluge socijalnog

mentorstva pri postizanju postavljenih ciljeva.

Prema tome, svrha procesa samoprocjene je:

- Razumjeti je li socijalno mentorstvo učinkovita usluga za aktivaciju dugotrajno nezaposlenoga

korisnika pomoći za uzdrţavanje koja moţe funkcionirati unutar Zavoda/Područnih centara; drugim

riječima, funkcionira li usluga ili ne?

Osnovna pitanja koja treba razmotriti u cijelom procesu su:

- Zadovoljava li usluga socijalnog mentorstva potrebe individualnog pristupa korisniku?

- Napreduju li korisnici usluga socijalnog mentorstva prema aktivnostima osobnog razvoja,

obrazovanja ili zaposlenja te jesu li tada socijalno uključeni?

Na početku procesa samoprocjene treba poduzeti neke ključne korake:

1. poglavlje: Planiranje samoprocjene i izbor alata

2. poglavlje: Provedba samoprocjene i korištenje alata

3. poglavlje: Razumijevanje i priopćavanje zaključaka

Koraci koji slijede opisuju način na koji bi se cijeli proces samoprocjene trebao provesti, tako da ga

čitatelji potpuno shvate i budu sposobni razviti, prilagoditi ili u slučaju potrebe ispraviti ga.

7Molimo uzeti u obzir da pojmovi samoprocjena i evaluacija imaju drukčije značenje.

1. POGLAVLJE: PLANIRANJE SAMOPROCJENE I IZBOR ALATA

U ovom poglavlju istaknuta su tri osnovna zadatka koja treba izvršiti prije prikupljanja podataka:

a) razjasniti svrhu samoprocjene;

b) artikulirati sveobuhvatna pitanja;

c) odrediti metode koje najbolje odgovaraju sredstvima i potrebama.

a) Razjašnjavanje svrhe samoprocjene

Pruţateljima usluga socijalnog mentorstva njihovi kolege, ravnatelji Zavoda/Područnih centara i

Ministarstva, financijeri, dobročinitelji i pruţatelji usluga postavit će sljedeće pitanje :

- “Funkcionira li ta usluga socijalnog mentorstva?”

Sve te osobe takoĎer ţele znati i o procesu socijalnog mentorstva:

- Što je to što čini uslugu socijalnog mentorstva učinkovitom?

- Koliko dugo bi par trebao trajati da bi bio učinkovit?

- Koliko često bi se parovi trebali sastajati?

- Je li vaţan stupanj edukacije, potpora ili nadzor para?

- Je li bitna komunikacija?

- Koje vrste interakcije izmeĎu korisnika i mentora dovode do pozitivnih promjena kod korisnika?

Tu su i pitanja o populaciji kojoj su usluge namijenjene i koji postupci su najučinkovitiji:

- Utječe li na neke tipove korisnika usluga socijalnog mentorstva bolje nego na neke druge?

- Jesu li mentori koji imaju odreĎene osobine, poput tih da su stariji ili obrazovaniji, učinkovitiji od

drugih mentora ili učinkovitiji u radu s odreĎenim podgrupama korisnika?

Naravno, proces samoprocjene nije sam po sebi dovoljno širok da bi dao odgovore na sva

spomenuta pitanja i treba ga ukljuĉiti u cijeli proces evaluacije unutar Zavoda/Podruĉnih

centara.

Ipak, samoprocjena će dovesti do odgovora koji se smatra ključnim za daljnji razvoj usluga socijalnog

mentorstva.

a) Artikuliranje sveobuhvatnih pitanja

Na početku procesa samoprocjene potrebno je napraviti listu konkretnih pitanja na koja treba

odgovoriti,te ih organizirati po kategorijama.

Molimo pokušajte pronaći pitanja na koja će proces samoprocjene imati namjeru odgovoriti.

Ta pitanja su pitanja širokog spektra na koja treba odgovoriti samoprocjenom; ona nisu konkretna

pitanja iz upitnika ili pitanja koja se postavljaju fokus-grupama, tijekom intervjua itd.

Vrsta

evaluacije

Razina

mjerenja

Pitanja za evaluaciju

Evaluacija

procesa

Ulazni

podaci

1. Koliko socijalnih radnika provodi socijalno mentorstvo

neposredno s korisnicima?

2. Koliko mentora za socijalno uključivanje iz zajednice je

uključeno?

3. Pruţaju li unutarnja i vanjska okolina Zavoda/Područnih centara

potporu provedbi ili organiziranju kvalitetne usluge

socijalnog mentorstva?

Evaluacija

procesa

Aktivnosti 4. Koliko planova aktivnosti korisnika preporučuje/uključuje

socijalno mentorstvo kao dodanu vrijednost (bez obzira na to

ispoštuje li se ta potreba ili ne)?

5. Koliko često se korisnik i mentor za socijalno uključivanje

sastaju i koliko traje jedan sastanak?

Evaluacija

očekivanog

rezultata

Očekivani

rezultati

6. Jesu li mentorirane osobe i mentori za socijalno uključivanje

zadovoljni uslugom socijalnog mentorstva?

7. Kakva je kvaliteta odnosa izmeĎu mentorirane osobe i mentora

za socijalno uključivanje (socijalnog radnika ili drugog

pojedinca) koji provodi socijalno mentorstvo te kakve su

promjene nastale kod korisnika/mentorirane osobe?

8. Kakva su znanja i vještine socijalnog mentorstva?

9. Koliko se i na koji način korisnik uključuje u aktivnosti vezane

uz osobni razvoj, obrazovanje i/ili zaposlenje?

b) OdreĎivanje metoda koje najbolje odgovaraju sredstvima i potrebama

Zbog ograničenog vremena i sredstava potrebnih da bi se osigurala pouzdana samoprocjena, kao i zbog

osobina nekih ispitanih osoba (korisnika) kojima je ponekad teško podijeliti stavove koji su značajni za

proces samoprocjene, u procesu samoprocjene najviše će se koristiti upitnici, intervjui i izvješća.

Mogu se takoĎer koristiti i fokus-grupe kao metoda grupne samoprocjene koja okuplja više korisnika ili

mentora za socijalno uključivanje ili socijalnih radnika koji će se ispitati o usluzi socijalnog mentorstva.

Zbog interakcije sudionika fokus-grupe mogu se koristiti radi produbljivanja kvalitete podataka koji se

temelje na opaţanjima, mišljenjima, uvjerenjima i stavovima prema usluzi socijalnog mentorstva.

2. POGLAVLJE: PROVEDBA SAMOPROCJENE I KORIŠTENJE ALATA

Ovo poglavlje podijeljeno je na dijelove prema vrstama alata koje treba rabiti za proces samoprocjene,

kako je navedeno u prošlom dijelu:

- upitnici

- intervjui

- izvješća.

Tablica 2 u nastavku donosi saţetak informacija dobivenih kroz gore opisane korake samoprocjene

istodobno spominjući i vrste alata koje je prikladno upotrebljavati na svakom stupnju.

Alate za samoprocjenu moţete naći u 5. dijelu: Alati za samoprocjenu.

Pitanja za evaluaciju Metoda

prikupljanja

podataka

Uĉestalost

evaluacije

Glavni

procjenitelj

Izvor

podataka

Alat za

samoprocjenu

(opisan u 5.

dijelu)

1 Koliko socijalnih

radnika provodi

socijalno mentorstvo s

korisnicima?

Statističke

analize koje su

uključene u

izvješće

Tromjesečno Socijalni

radnici

Izvješće

socijalnih

radnika

Alat 1

2 Koliko mentora za

socijalno uključivanje

iz zajednice je

uključeno?

Statističke

analize koje su

uključene u

izvješće


radnici

Izvješće

socijalnih

radnika

Alat 1

3 Pruţaju li unutarnja i

vanjska okolina

Zavoda/Područnih

centara potporu

provedbi ili

organiziranju kvalitetne

usluge socijalnog

mentorstva?

Upitnik Jedanput na

godinu

Socijalni

radnici

Upitnik za

procjenu

usluge

socijalnog

mentorstva

socijalnih

radnika

Alat 3

4 Koliko planova

aktivnosti korisnika

preporučuje/uključuje

socijalno mentorstvo

kao dodanu vrijednost

(bez obzira na to

ispoštuje li se ta

potreba ili ne)?

Statističke

analize koje su

uključene u

izvješće


radnici

Izvješće

socijalnih

radnika

Alat 1

5 Koliko se često

korisnik i mentor za


Izvješće Tromjesečno Mentor za

socijalno

Dnevnik

mentora za

Alat 2

sastaju i koliko traje

jedan sastanak?

uključivanje socijalno

ukljuĉivanje;

Izvješće

socijalnih

radnika

6 Jesu li mentorirane

osobe i mentori za


zadovoljni uslugom


Upitnik ili

intervju8

Na početku

(osnova) i na

kraju odnosa.

Jedanput na

godinu ako je

riječ o

dugoročnom

odnosu9.

Mentori za

socijalno

uključivanje i

mentorirane

osobe

Pisani ili

usmeni

upitnik o

zadovoljstvu

korisnika/

mentorirane

osobe i

mentora za

socijalno

ukljuĉivanje

Alat 5 a, b

7 Kakva je kvaliteta

odnosa izmeĎu

mentorirane osobe i

mentora za socijalno

uključivanje te kakve

su promjene nastale

kod

korisnika/mentorirane

osobe?

Upitnik ili

intervju10

Četiri

mjeseca

nakon

uparivanja i

onda svakih

šest mjeseci

Mentori za

socijalno

uključivanje i

mentorirane

osobe

Pisani upitnik

za mentora za

socijalno

ukljuĉivanje i

korisnika/

mentoriranu

osobu

Alat 6 a, b

8 Kakve su vještine

socijalnog mentorstva i

znanje mentora za

socijalno uključivanje?

Upitnik Odmah

nakon

uparivanja i

onda

jedanput na

godinu

Mentori za

socijalno

uključivanje

Upitnik za

samoprocjenu

mentora za

socijalno

ukljuĉivanje

Alat 4

9 Koliko se i na koji

način korisnik

uključuje u aktivnosti

vezane uz osobni

razvoj, obrazovanje i/ili

zaposlenje?

Izvješće Svaka tri

mjeseca

Socijalni

radnici

Izvješće

socijalnih

radnika

Alat 1

8 U slučaju kada socijalni radnik upotrebljava socijalno mentorstvo kao vještinu pri izradi i provedbi plana

aktivnosti korisnika, preporučuje se da se upitnik koristi kao tzv. REP test koji vode ravnatelji Zavoda/Područnih

centara da bi objektivno procijenili kvalitetu socijalnog mentorstva, a socijalni je radnik u ulozi mentora za

socijalno uključivanje. 9 Više od godinu dana.

10 Isto kao fusnota 4.

Tablica koja se nalazi iznad pokazuje šest alata za samoprocjenu kojima se trebaju sluţiti socijalni

radnici11

s obzirom na to da su oni najodgovorniji za proces samoprocjene.

Alati su izraĎeni tako da mjere količinu i kvalitetu mentorske aktivnosti te učestalost kontakta, ali ono

što se dogaĎa tijekom kontakta je to što odreĎuje je li usluga socijalnog mentorstva uspješna ili ne.

Prema toj pretpostavci, neki alati mjere učestalost i kvalitetu praksi unutar socijalnog mentorstva, iz

perspektive mentora za socijalno uključivanje i iz perspektive mentorirane osobe.

Zaključili smo da neke alate treba nadopuniti sa:

- socijalnim radnikom

- mentorom za socijalno uključivanje

- mentoriranom osobom.

No sve će potpomognuti i analizirati socijalni radnici.

Zbog toga što je procjena korisnosti značajna, socijalni radnik mora potaknuti sudionike, u ovom slučaju

mentore za socijalno uključivanje i mentorirane osobe/korisnike, da podupiru procjenu.

U takvim slučajevima sudionici bi trebali biti svjesni odmah na početku da će se od njih traţiti da

redovito popunjavaju upitnike te bi im trebalo objasniti zašto je taj proces vaţan.

Alati za samoprocjenu koje socijalni radnici imaju na raspolaganju su:


ALAT 2: Dnevnik mentora za socijalno uključivanje


ALAT 4: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o njegovim/njezinim mentorskim




ALAT 5b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu pruţanjem usluge



ALAT 6b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu mentorskim odnosom.

U slučaju kada se socijalno mentorstvo koristi kao vještina socijalnog radnika, dok on/ona izraĎuje i

provodi plan aktivnosti korisnika, tzv. mentor za socijalno uključivanje prisutan je uz socijalnog

radnika. U ovom slučaju on/ona trebat će ispuniti sve upitnike osim onih namijenjenih mentoriranim

osobama.

Da bi se izbjegao manjak objektivnosti, vaţno je da socijalnog radnika u procesu samoprocjene

podupire ravnatelj Zavoda/Područnog centra, prije svega pri analizi rezultata evaluacije.

TakoĎer se preporučuje da se upitnici mentorima za socijalno uključivanje o usluzi socijalnog

mentorstva (5.) i kvaliteti odnosa socijalnog mentorstva (6.) koriste kao „REP testovi“ izmeĎu mentora

za socijalno uključivanje i ravnatelja Zavoda/Područnog centra kako bi se osigurala objektivnost.

11

U jednom trenutku ravnatelji Zavoda/Područnih centara možda će prikupiti individualne samoprocjene

socijalnih radnika tako da bi imali prikaz dostignuća Zavoda/Područnih centara kad je riječ o usluzi socijalnog

mentorstva.

Kao što je već rečeno prije, to može napraviti i na županijskoj razini Zavod za socijalnu skrb u županiji.

U slučaju kada je socijalno mentorstvo usluga osigurana u zajednici, socijalni radnik morat će se

pobrinuti da su alati za samoprocjenu mentora i mentoriranih osoba ispunjeni na vrijeme i obraĎeni. U

ovom slučaju socijalni radnik nadgledat će i procjenjivati kakva je usluga socijalnog mentorstva koju

pruţa zajednica.

1. Tromjeseĉno izvješće socijalnog radnika treba se podnositi svaka tri mjeseca i moţe ga se

smatrati institucionalnim podsjetnikom na usluge socijalnog mentorstva.

2. Dnevnik mentora za socijalno ukljuĉivanje podupirat će mentore za socijalno uključivanje u

razmišljanju o tome što je učinjeno, u planiranju budućnosti te u dijeljenju i rješavanju ključnih

problema do kojih moţe doći; iskustvo mentora za socijalno uključivanje treba podijeliti sa

socijalnim radnikom koji je zaduţen za njegovu mentoriranu osobu. To treba izvršavati jedanput na

mjesec.

Dnevnik olakšava aktivnost samoprocjene te čini samoprocjenu konkretnom i relevantnom u

odnosu na njezine ciljeve.

3. Upitnik za socijalnog radnika o njegovoj procjeni usluge socijalnog mentorstva identificirat

će čimbenike koji pomaţu i odmaţu pri provedbi socijalnog mentorstva kao vještine ili kao usluge

koje pruţa zajednica.

Ovaj upitnik socijalni radnik treba popuniti jedanput na godinu; to je ključni element na temelju

kojeg će djelatnik MZSS-a zaduţen za nadzor odlučiti o korektivnim mjerama koje treba poduzeti

da bi usluga socijalnog mentorstva bila kvalitetna.

4. Upitnik za mentora za socijalno ukljuĉivanje o njegovim/njezinim mentorskim vještinama i

znanju obradit će se odmah nakon prvog uparivanja mentora za socijalno uključivanje, a nakon

toga jedanput na godinu kako bi on mogao procijeniti jesu li njegove sposobnosti i znanje

suvremeni te i dalje korisni mentoriranim osobama. U slučaju da to nije tako, socijalni radnik koji

nadgleda mentora za socijalno uključivanje trebat će isplanirati dodatno povećanje kapaciteta.

5. Upitnik za korisnika/mentoriranu osobu i mentora za socijalno ukljuĉivanje o zadovoljstvu

uslugom socijalnog mentorstva trebaju ispuniti na početku (osnovna odrednica) i na kraju odnosa

socijalnog mentorstva i mentori i mentorirane osobe. Ovaj alat za samoprocjenu identificirat će

izravne rezultate usluge socijalnog mentorstva, iz perspektive mentora za socijalno uključivanje i

mentorirane osobe. Ovaj alat bit će dodatni indikator kvalitete usluge, uz procjenu socijalnog

radnika (alat br. 3).

Za dugoročne parove (dulje od godinu dana) alat br. 5 moţe se koristiti jedanput na godinu.


mentorskim odnosom od ključne je vaţnosti za evaluaciju usluge socijalnog mentorstva. Osim što

pomaţe u dokazivanju učinkovitosti usluga, procjena mentorskog odnosa moţe pomoći pri

identifikaciji i odrţavanju najbolje prakse za mentorirane osobe i mentore. Pravovremena i

prikladna procjena moţe osigurati informacije za nadgledanje parova i tekuću edukaciju mentora,

pomoći u detektiranju problema kod para ili jednostavno osigurati osiguravatelju resursa i

mentorima (koji često ne shvaćaju koliko doprinose) dokaze o uspješnosti. Učinkovito korištenje

procjene moţe pripomoći razvoju te odrţavanju dugotrajnijih i kvalitetnijih parova.

Najkorisnije je provoditi takve procjene u trenutku kada se par sastaje redovito već četiri mjeseca jer

se odnos tada već razvio dalje od početne neugode ili od početne faze u kojoj nema nikakvih

problema. Razdoblje izmeĎu početne i prve sljedeće procjene takoĎer mora biti dovoljno dugo da

dopusti da se odnos razvije, vjerojatno oko šest mjeseci za drugu i još dodatnih šest mjeseci za treću

procjenu. Prema tome, tipični raspored mogao bi biti četiri, deset i 16 mjeseci nakon uparivanja.

Za parove koji se i dalje sastaju nakon 18 mjeseci vjerojatno će dostajati i dulji interval.

3. POGLAVLJE: RAZUMIJEVANJE I PRIOPĆAVANJE ZAKLJUĈAKA

Procjene (u ovom slučaju samoprocjene) pridonose organizacijskom i općenitom znanju o tome što

funkcionira, što ne funkcionira i zašto nešto ne funkcionira unutar usluge socijalnog mentorstva.

Za socijalnog radnika glavni je izazov sakupiti, spremiti i iskoristiti informacije koje sluţe različitim

stupnjevima procjene.

Svi rezultati samoprocjene mogu se prikupiti u godišnjem izvješću koje će ukljuĉivati glavne

zakljuĉke, dobre prakse te prostor za napredak i preporuke.

1. Tromjeseĉno izvješće socijalnog radnika (četiri u jednoj godini) najviše se uzima u obzir kod

evaluacije broja uključenih mentora za socijalno uključivanje i mentoriranih osoba, trajanja parova,

učestalosti sastanaka i njihova trajanja, glavnih postignuća i izazova s kojima se susreću mentori za

socijalno uključivanje i mentorirane osobe.

Osnovne smjernice:

- Prikupiti sve primjerke izvješća socijalnih radnika.

- Nacrtati dva stupca: jedan stupac za sveobuhvatna pitanja koja su navedena u glavnoj tablici iznad

(poglavlje 1/b: Planiranje samoprocjene i biranje alata) i drugi stupac za odgovore koji se nalaze u

izvješćima socijalnog radnika.

- Kad je to gotovo, napraviti presjek i nadopuniti informacije dnevnikom mentora za socijalno

uključivanje tako da se dobije pregled broja mentora, mentoriranih osoba, sastanaka i njihova

trajanja, trajanja parova, konkretnih postignuća i izazova.

- Istaknuti promjene kod mentorirane osobe kroz aktivnosti i radnje koje su poduzete kad je riječ o

pripremama za zaposlenje i socijalno uključivanje.

2. Dnevnik mentora za socijalno ukljuĉivanje (jedanput na mjesec) dodatni je dokument koji

podupire izvješće socijalnog radnika.

Molimo pogledati gore navedena objašnjenja.

Osnovne smjernice:

- prikupiti sve kopije dnevnika mentora za socijalno uključivanje;

- nabrojiti sve aktivnosti koje su poduzete, probleme na koje se naišlo te izazove;

- pobrojiti i istaknuti razliĉite teme koje se pojavljuju u odgovorima;

- napraviti presjek i nadopuniti informacije prikupljene iz izvješća socijalnog radnika.

3. Upitnik za socijalnog radnika o njegovoj procjeni usluge socijalnog mentorstva

Osnovne smjernice:

- dodati sve što je DA12

;

- dodati i sve što je NE;

- podcrtati sve na što je odgovor bio NE te dodati komentare o čimbenicima koji pomaţu i odmaţu,

kao i preporuke o tome kako popraviti vanjsko i unutarnje okruţenje u kojem se odvija usluga

socijalnog mentorstva;

- napraviti presjek s rezultatima dobivenim alatima 5a i 5b.

12

Što imate više odgovora DA, to je razvijenija usluga socijalnog mentorstva koju pružate.

4. Upitnik za mentora za socijalno ukljuĉivanje o njegovim/njezinim mentorskim vještinama i

znanju (odmah nakon uparivanja i onda jedanput na godinu)

Osnovne smjernice:

- prikupiti sve upitnike za mentore za socijalno uključivanje;

- shvatiti općeniti trend u svakom od njih (''vrlo dobro'', ''zadovoljavajuće'' ili ''nije sigurno'');

- nabrojiti stavke označene s „vrlo dobro“ i koliko puta se one pojavljuju;

- nabrojiti stavke označene s „nije sigurno“ i koliko puta se one pojavljuju;

- donijeti neke zaključke povezane sa stupnjem znanja i vještinama mentora za socijalno uključivanje

koji je vaša odgovornost te neke preporuke o povećanju kapaciteta i nadgledanju/potpori;

- istaknuti rezultate (pozitivne i negativne) o promjenama kod mentorirane osobe (poboljšanja

u provedbi plana aktivnosti korisnika, ukljuĉenost u aktivnosti, postignuća) i mentora za

socijalno ukljuĉivanje (struĉnost kad je rijeĉ o socijalnome mentorstvu).


uslugom socijalnog mentorstva (na početku i na kraju socijalnog mentorstva)

Osnovne smjernice:

- prikupiti sve upitnike od mentora za socijalno uključivanje;

- nabrojiti pitanja po uzoru na dolje navedeno i broj odgovora za svako pitanje - primijetite da se

svaka crtica odnosi na jednu osobu,

1. pitanje Vrlo blizak Blizak Nije blizak Vrlo

uspješan

Uspješan Neuspješan

Što najbolje opisuje vaš odnos

s mentorom za socijalno

uključivanje (ili sa socijalnim

radnikom koji pruţa uslugu

socijalnog mentorstva)?

II l III

- ponoviti postupak s pitanjima br. 1, 2, 3, 4 i 5;

- ponoviti isto s upitnikom za mentorirane osobe;

- ako je potrebno, izračunati postotke;

- nabrojiti probleme koji se ponavljaju i najkonstruktivnije odgovore na pitanja br. 6 i 7, i mentori i

mentorirane osobe;

- donijeti zaključke i dati preporuke o kvaliteti usluge socijalnog mentorstva dosad - iz perspektive

mentora, kao i iz perspektive mentoriranih osoba;

- istaknuti glavne promjene koje su nastupile kao rezultat provedbe usluge socijalnog

mentorstva kod mentorirane osobe (ukljuĉenost u edukaciju, aktivnosti povezane uz

zapošljavanje, visoka motivacija itd.), ali i kod socijalnog radnika (suradnja u zajednici,

razmjena struĉnosti, neometana primjena plana aktivnosti korisnika itd.) te

Zavoda/Podruĉnih centara (dinamiĉnija slika, umreţavanje, razvoj individualiziranog

pristupa, itd.).


mentorskim odnosom (nakon četiri mjeseca i onda svakih šest mjeseci)

Ovo je standardizirani alat i moţe zahtijevati potporu kad je riječ o upitniku za mentoriranu

osobu.

Potrebno je i puno vremena da bi ga se potpuno i oprezno ispunilo.

Osnovne smjernice:

- prikupiti sve upitnike od mentora za socijalno uključivanje i mentoriranih osoba;

- provjeriti konačan rezultat i rezultate za svakog mentora i mentoriranu osobu;

- priopćiti broj najviših rezultata (dobar mentor ili mentorirana osoba), srednjih rezultata i loših

rezultata, primjerice:

- tri mentora za socijalno uključivanje imaju deset i oni su vrlo dobri, četvero ima srednje

rezultate i tri su loša;

- usporediti s prošlim razdobljem procjene;

- moţda bi moglo biti zanimljivo provjeriti rezultate uparivanja i usporediti ih jer bi oni mogli biti

dodatni pokazatelj;

- izvijestiti o evaluaciji i kvaliteti odnosa socijalnog mentorstva; predloţiti radnje za poboljšanje

neuspješnih odnosa ili ih završiti;

- istaknuti promjene kod mentorirane osobe u sluĉaju kad je odnos uspješan.

Na kraju moţemo sugerirati izgled godišnjeg izvješća o samoprocjeni:

Ime socijalnog radnika:

Razdoblje izvještavanja:

Usluga koja se procjenjuje: usluga socijalnog mentorstva

Izvješće predano (datum)….. ravnatelju Zavoda/Područnog centra…..

1. dio:

1. Broj socijalnih radnika koji se socijalnim mentorstvom sluţe kao vještinom pri izradi i provedbi

plana aktivnosti korisnika:

2. Broj socijalnih radnika koji su uključeni iz zajednice:

3. Broj aktivnih parova:

4. Prosječan broj sastanaka po paru:

5. Prosječno trajanje sastanaka:

2. dio:

1. Glavne aktivnosti/koraci koje su poduzele mentorirane osobe:

2. Glavna dostignuća mentoriranih osoba:

3. Glavni problemi s kojima su se mentorirane osobe susrele:

4. Glavni problemi s kojima su se mentori susreli:

5. Čimbenici koji su doprinosili uslugama socijalnog mentorstva:

6. Čimbenici koji su odmagali uslugama socijalnog mentorstva:

7. Mentorovo prihvaćanje usluga socijalnog mentorstva:

8. Usluge socijalnog mentorstva koje su prihvatile mentorirane osobe:

9. Kvaliteta odnosa i uparivanja:

3. dio:

1. Saţetak najvaţnijih zaključaka:

2. SWOT analiza usluge socijalnog mentorstva:

3. Usporedba usluge socijalnog mentorstva kao vještine i kao usluge koju je organizirala i

osigurala zajednica prema kriterijima organizacije, rezultata i utjecaja:

4. Promjene koje su nastupile kod mentoriranih osoba te napredak prema zapošljavanju i

socijalnom uključivanju:

5. Promjene koje su nastupile na razini socijalnih radnika i Zavoda/Područnih centara, a koje su

rezultat provedbe usluga socijalnog mentorstva :

6. Preporuke:

7. Razlozi za zabrinutost socijalnih radnika:

5 . D I O : A L A T I Z A S A M O P R O C J E N U

Ovo poglavlje uključuje materijale (izvješće, popise, upitnike) koje nazivamo „Alati za

samoprocjenu“,jer su oblikovani da vam pruţe potporu u učinkovitom provoĎenju procesa

samoprocjene.

Alati su sljedeći:


ALAT 2 : Dnevnik mentora za socijalno uključivanje


ALAT 4 : Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o njegovim/njezinim mentorskim




ALAT 5b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu pruţanjem usluge



ALAT 6b: Upitnik za mentora za socijalno uključivanje o zadovoljstvu mentorskim odnosom

ALAT 1 - TROMJESEĈNO IZVJEŠĆE SOCIJALNOG RADNIKA O SOCIJALNOME

MENTORSTVU13

1. Ime socijalnog radnika:

2. Izvještajno razdoblje:

3. Grad/ţupanija:

4. Broj i imena korisnika usluge socijalnog mentorstva tijekom izvještajnog razdoblja:

- Kao vještina stručnog radnika Zavoda/Područnog centra pruţena tijekom izrade i provedbe plana

aktivnosti korisnika

- U zajednici;

- Saţetak: (ako je potrebno, dodati redove)

Uparivanje,

Dodijeljeni

broj

predmeta

Ime i prezime

korisnika

Ime mentora za socijalno

uključivanje

Institucija/organizacija

1

2

3

5. Pregled aktivnosti socijalnog mentorstva:

Dodijeljeni

broj

predmeta

Uparivanje (ime i

prezime mentora za


i mentorirane osobe)

Prosječan broj sastanaka

(u izvještajnom razdoblju)

Prosječan broj sati utrošenih

na uparivanje

13

Važno je kao okvir uzeti plan aktivnosti korisnika . Ne smije se zaboraviti da je socijalno mentorstvo usluga

koja se pruža u okviru plana aktivnosti korisnika, a njezin glavni cilj je poduprijeti neometanu provedbu plana

aktivnosti korisnika (dodana vrijednost i pomoć socijalnom radniku pri organiziranju socijalnog mentorstva u

zajednici).

6. Pregled dosadašnjih postignuća mentoriranih osoba:

Dodijeljeni

broj

predmeta

Ime mentorirane osobe Što je dosad učinjeno?

Ključna postignuća mentoriranih osoba?

7. Ukupni dojam o usluzi socijalnog mentorstva:

Ime uparivanja ili dodijeljeni

broj

Postoji li razlog za brigu?

- Ocjena usluge socijalnog mentorstva

Ime uparivanja ili dodijeljeni broj Rezultat ( razina 1, 2, 3 ili 4)

Razina 1: Neredovit i kratak kontakt, osnovna informacija podijeljena samo s mentoriranom osobom,

svega nekoliko prijedloga mentora, nepovjerenje, nemotiviranost (... )

Razina 2: Kontakti se održavaju prema planiranim terminima, ali su usredotočeni na rješavanje

trenutačnih problema (ne radi se na izgledima za budućnost), mentor češće odlučuje u ime

mentorirane osobe nego što joj daje prijedloge, mentorirana osoba ostaje vrlo pasivna (...)

Razina 3: Redovit kontakt, interakcija vodi zajedničkom planiranju, rješavaju se problemi i donose

odluke, mentorirana osoba poduzima aktivnosti (...)

Razina 4: Ugovoreni sastanci, postoji obostrana potreba za partnerstvom, reciprocitet u učenju,

mentorirana osoba zalaže se za dodijeljene aktivnosti i postiže rezultate (...)

Datum: _________________________

Potpis mentora za socijalno uključivanje: _________________

ALAT 2 - DNEVNIK MENTORA ZA SOCIJALNO UKLJUĈIVANJE

Ovaj obrazac mentor za socijalno uključivanje ispunjava tromjesečno.

Ime mentora za socijalno uključivanje:

Ime mentorirane osobe/mentoriranih osoba :

Izvještajno razdoblje:

1. Sveukupni cilj i konkretni ciljevi mentorirane osobe te napredak

Opis Komentari

Ukupni cilj

Opis Postignuća - napredak

Specifični cilj 1

Specifični cilj 2

Specifični cilj 3….

2. Datumi ostvarenih kontakata i meĊusobno provedeno vrijeme

Datumi

ostvarenih

kontakata

Utrošeno

vrijeme

Vrsta kontakta (izravan kontakt, e-mail, telefon itd.)

1

2

3. Vrste i saţetak poduzetih aktivnosti:

- Aktivnost 1

- Aktivnost 2

- Aktivnost 3

- itd.

4. Opis problema s kojima ste se susreli (molimo navedite konkretne probleme)

- Ispunjava mentor za socijalno ukljuĉivanje

- Ispunjava mentorirana osoba

5. Opis novih izazova (molimo navedite konkretne primjere)

6. Komentari/reakcije/osvrt na iskustvo steĉeno nakon svakog susreta s mentoriranom

osobom (molimo budite konkretni):

Datum: _________________________

Potpis mentora za socijalno uključivanje: _________________

Smjernice za voĎenje dnevnika:

1. Pisati kao da čitatelj ne zna ništa o mentoriranoj osobi.

2.Pobrinuti se da je izvješće uredno, sažeto, kratko i smisleno.

3. Držati se teme. Ne doticati se nepovezanih područja/predmeta.

4. Pisati nepristrano/objektivno; izbjegavati zaključivanje.

5. Navesti korištene izvore informacija.

6. Navesti ciljeve idućeg sastanka ili opće ciljeve dugoročnog rada.

7. Sačuvati povjerljivost podataka sadržanih u pisanoj dokumentaciji predmeta i informacijama danim

usmenim putem.

8. Imati na umu što je više moguće pozitivne aspekte i napredak u identificiranim ciljevima

mentorirane osobe.

ALAT 3 - UPITNIK ZA SOCIJALNOG RADNIKA O NJEGOVOJ/NJEZINOJ PROCJENI

USLUGE SOCIJALNOG MENTORSTVA

1. DIO: Potpora

Da Ne

1 Imamo li pristup literaturi o istraţivanjima i najboljim

praksama u vezi mentorstva?

2 Znamo li tko čini našu ciljnu skupinu za pruţanje usluge


3 Jesmo li provodili evaluacije edukacije socijalnog

mentorstva?

4 Pruţa li naš program stalne mogućnosti educiranja za

mentore?

5 Jesu li Zavodi/Područni centri povezani s pojedincima ili

organizacijama u zajednici koje bi mogle educirati o temama

srodnim socijalnome mentorstvu?

6 Postoji li proces pruţanja potpore mentorima za socijalno

uključivanje kada se oni suoče s odreĎenim problemima u

pruţanju usluge mentorstva?

7 Moţemo li se obratiti ravnatelju/ici Zavoda/Područnih

centara u slučaju problema vezanog uz pruţanje usluge


2. DIO: Zadovoljstvo pruţanjem usluge socijalnog mentorstva

Da Ne

8 Je li usluga socijalnog mentorstva jasno utvrĎena i

razumljiva sama po sebi?

9 Ima li usluga socijalnog mentorstva jasne i ostvarive ciljeve

s mjerljivim očekivanim rezultatima?

10 Ima li naš program „opis posla za mentore za socijalno

uključivanje“ koji uključuje odgovornosti, uvjete i koristi?

11 Je li naš program pripremio pisanu politiku o socijalnome

mentorstvu?

12 Je li naš program pripremio priručnik za postupanje u

pruţanju usluge socijalnog mentorstva?

13 Pokrivaju li naša politika i priručnik za postupanje sve

aspekte pruţanja usluge socijalnog mentorstva te smjernice

za rješavanje odreĎenih situacija koje su se pojavile?

14 Ima li naš program pravedan selekcijski proces za

zapošljavanje mentora za socijalno uključivanje?

15 Ima li naš program dovoljno resursa za odabir i probiranje

mentora za socijalno uključivanje?

16 Imaju li prvi sastanci izmeĎu mentoriranih osoba i socijalnih

radnika strukturu i ciljeve?

17 Jesmo li izgradili sustav za praćenje napredovanja

mentorskog odnosa te njegove revizije ako je potrebna?

3. DIO: Suradnja - sustav upućivanja

18 Imamo li prave partnere za potpunu provedbu modela koji

smo pripremili?

19 Ima li naša usluga socijalnog mentorstva pisani

memorandum o suradnji koji navodi uloge i odgovornosti

svakog partnera?

20 Koliko često s našim partnerskim organizacijama dijelimo

podatke vezane uz napredak usluge socijalnog mentorstva?

21 Jesmo li popisali interne resurse koji su nam na

raspolaganju?

22 Jesmo li popisali vanjske (trenutačne i potencijalne) resurse

na lokalnoj razini?

Broj potvrdnih odgovora:

Broj negativnih odgovora:

Većinski broj potvrdnih odgovora upućuje na to da usluga socijalnog mentorstva ispunjava

meĎunarodne standarde kvalitete te da je formalizirana i proširena. Očekuju se pozitivni rezultati.

Kombinacija potvrdnih i negativnih odgovora upućuje na to da uslugu socijalnog mentorstva treba

poboljšati.

Valja sastaviti popis prijedloga za korektivnim radnjama koje treba poduzeti vezano uz sva pitanja

koja nisu pokrivena vremenskim planom, kao i osoba koje su zadužene za rješavanje tih pitanja.

Većinski broj negativnih odgovora upućuje na to da se usluga socijalnog mentorstva suočava s

teškoćama te da vjerojatno više nije djelotvorna.

ALAT 4 - UPITNIK ZA MENTORA ZA SOCIJALNO UKLJUĈIVANJE O NJEGOVIM/NJEZINIM

MENTORSKIM VJEŠTINAMA I ZNANJU

Procijenite sami sebe u odnosu na minimalne specifikacije za mentore koje moţete pronaći u

Priručniku za socijalne mentore

Uz to posluţite se kontrolnom listom na sljedećoj stranici kao poticaj/vodič

Provedite SWOT analizu u nastavku.

Ime i prezime:

Mjesto:

Vještine/znanje Vrlo dobro: Mogu

objasniti drugima

Zadovoljavaj

uće: Neki

nedostaci

Nije sigurno:

Ima mjesta za

razvoj

Razumijem ulogu i moje odgovornosti kao

mentora za socijalno uključivanje

Razumijem što znači mentorstvo

Jasne su mi granice/osnovna pravila o

kojima se mentor za socijalno uključivanje i

mentorirana osoba trebaju dogovoriti

Jasno mi je koje obrasce/izvješća treba

popunjavati

Sposoban sam izgraditi odnos i povjerenje s

mentoriranom osobom

Posjedujem vještine aktivnog slušanja (nisu

uvijek toliko dobre koliko mislimo!)

Posjedujem vještine postavljanja pitanja

Posjedujem sposobnost promišljanja i

saţimanja

Posjedujem sposobnost davanja

konstruktivnih povratnih informacija

Lako mogu postići dogovor oko ciljeva koje

mentorirana osoba ţeli postići

Sposoban sam razviti kod mentorirane osobe

osjećaj samoodgovornosti

Znam gdje pristupiti drugim resursima/kako

voditi mentoriranu osobu prema postignuću

njegova/njezina plana aktivnosti korisnika?

Znam što poduzeti ako imam ikakvih

nedoumica, odnosno briga?

Osobna SWOT analiza:

Snage:

Koje sposobnosti, vještine donosim ovoj ulozi?

Koje vrste kvalifikacija imam koje će mi

pomoći?

Slabosti:

Koje vještine imam koje se mogu dodatno

razvijati? Što bih moga/la osvijestiti, kojim se

pitanjima pozabaviti?

Prilike:

Što me motivira? Što bi to moglo učiniti za mene,

koje su koristi?

Prijetnje:

Što bi mogle biti prepreke? Koji problemi

postoje?

ALAT 5A - UPITNIK ZA KORISNIKA/MENTORIRANU OSOBU O ZADOVOLJSTVU PRUŢENOM

USLUGOM SOCIJALNOG MENTORSTVA

Ime mentorirane osobe:

Datum:

Ime mentora za socijalno uključivanje:

Ime socijalnog radnika:

Trajanje uparivanja:

Oznaĉite što najbolje opisuje Vaš odnos s mentorom za socijalno ukljuĉivanje (ili sa socijalnim radnikom

koji vam pruţa uslugu socijalnog mentorstva). Nakon toga molimo da objasnite svoje odgovore u nastavku:

Vrlo blizak Blizak Nije blizak

Vrlo uspješan Uspješan Neuspješan

1. Smatrate li da je usluga socijalnog mentorstva unijela promjenu u Vaš ţivot?

Da Ne

Molimo objasnite:

2. Smatrate li da ste dobili prikladnu potporu mentora za socijalno ukljuĉivanje?

Da Ne

Molimo pojasnite:

3. Koji su Vam se aspekti usluge socijalnog mentorstva najviše svidjeli? (moguće više odgovora)

Kvaliteta odnosa s mentorom za socijalno uključivanje

Procjena prepreka koje me sprečavaju da se obrazujem, izgradim samopouzdanje ili dobijem posao

Postavljanje ciljeva i plan aktivnosti korisnika prilagoĎen mojoj situaciji i ţeljama

Sustav upućivanja na druge pruţatelje usluga

Razgovori koje sam vodio s mentorom za socijalno uključivanje

Drugo: Molimo pojasnite:

4. Koji su Vam se aspekti usluge socijalnog mentorstva najmanje svidjeli? (moguće više odgovora)


Procjena prepreka koje me sprečavaju da se obrazujem, izgradim samopouzdanje ili dobijem posao

Postavljanje ciljeva i plan aktivnosti korisnika prilagoĎen mojoj situaciji i ţeljama

Sustav upućivanja na druge pruţatelje usluga

Razgovori koje sam vodio s mentorom za socijalno uključivanje


5. Kako bismo mogli uslugu socijalnog mentorstva uĉiniti boljom za Vas?

6. Molimo navedite dodatne komentare (ako ih imate):

ALAT 5B - UPITNIK ZA MENTORA ZA SOCIJALNO UKLJUĈIVANJE O ZADOVOLJSTVU

PRUŢANJEM USLUGE SOCIJALNOG MENTORSTVA

Ime i prezime mentora za socijalno uključivanje:

Datum:

Ime i prezime mentorirane osobe:

Trajanje uparivanja:

1. Oznaĉite što najbolje opisuje Vaš odnos s mentoriranom osobom.

Nakon toga molimo da objasnite svoje odgovore u nastavku:

Vrlo blizak Blizak Nije blizak

Vrlo uspješan Uspješan Neuspješan

2. Smatrate li da je usluga socijalnog mentorstva unijela promjenu u ţivotu Vašega korisnika?

Da Ne

Molimo pojasnite:

3. Smatrate li da ste dobili prikladnu potporu socijalnog radnika zaduţenog za superviziju vašeg

rada?

Da Ne

Molimo pojasnite:

36

4. Koji su vam se aspekti usluge socijalnog mentorstva najviše svidjeli? (moguće više odgovora)


Pruţanje povratne informacije i savjetovanje

Aktivno slušanje

Obostrane koristi

Uloga uzora korisniku

Razgovori koje sam vodio s korisnikom


5. Koji su Vam se aspekti usluge socijalnog mentorstva najmanje svidjeli? (moguće više

odgovora)

Kvaliteta odnosa s korisnikom

Prevelik broj sastanaka

Premalo prilika za mentoriranu osobu da ostvari osobni razvoj

Potpora socijalnog radnika

Razgovori koje sam vodio s korisnikom

Slab napredak mentorirane osobe


6. Što se moglo uĉiniti da uslugu socijalnog mentorstva uĉinimo boljim iskustvom:

- za korisnika

- za Vas?

7. Molimo navedite dodatne komentare (ako ih imate):

ALAT 6A - UPITNIK ZA KORISNIKA/MENTORIRANU OSOBU O ZADOVOLJSTVU

MENTORSKIM ODNOSOM14

Uputa: Za svaku tvrdnju izaberite jedan od ponuĎenih odgovora:

1 = Nimalo se ne slaţem 3 = Slaţem se

2 = Ne slaţem se 4 = Potpuno se slaţem

1. Svrha

Ocjena

Ovaj mi je mentorski odnos vrlo značajan.

Biti odgovorna mentorirana osoba od velike je vaţnosti za mene.

Dao/la sam na znanje mentoru za socijalno uključivanje zašto se ţelim sastati s

njime/njome.

Predloţio/la sam jedan ili više ciljeva da uz pomoć mentora za socijalno uključivanje

radim na njegovu/njihovu ostvarenju.

Prepoznat ću trenutak u kojemu ću dosegnuti svoj/e cilj/eve.

Ono na što je mentorski odnos usmjeren i ono što njime postiţem čini me sretnim.

Smatram da je moje vrijeme dobro iskorišteno ovim mentorskim odnosom.

S vremena na vrijeme provjeravam bismo li na neki način mogli usmjeriti mentorski

odnos na nešto drugo.

Nakon ostvarenja cilja/ciljeva spreman/na sam preusmjeriti odnos ili ga prekinuti na

neko vrijeme.

Ukupan broj bodova za svrhu:

2. Komunikacija

Ocjena

Ostvarujem komunikaciju na način na koji smo se dogovorili (izravno, telefonom,

porukom, e-mailom, poštom).

Javljam se mentoru za socijalno uključivanje u dogovorenom vremenskom roku.

Moja komunikacija s mentorom za socijalno uključivanje traje barem jedan, dva sata na

mjesec.

Ne komuniciram s mentorom za socijalno uključivanje češće od dogovorenog, osim u

posebnim okolnostima koje to zahtijevaju.

Pomno slušam i pamtim što mi mentor za socijalno uključivanje kaţe.

Postavljam prikladna pitanja.

Dajem odgovarajuće informacije o sebi.

Pratim svoj neverbalni jezik kako bih bio siguran/na da prenosi ono što ţelim da prenosi.

Rado primam savjete mentora za socijalno uključivanje o tome kako ostvariti bolju

komunikaciju.

Čim sam u prilici, isprobam prijedloge mentora za socijalno uključivanje o

14

http://www.mentoringgroup.com/html/articles/mentee_42.htm.


38

komunikaciji.

Ukupan broj bodova za komunikaciju:

3. Povjerenje

Ocjena

Razgovarao sam o povjerenju i povjerljivosti s mentorom za socijalno uključivanje.

Sve više i više počinjem vjerovati mentoru za socijalno uključivanje.

U odnosu na prvi susret s mentorom za socijalno uključivanje, sve sam manje oprezan u

davanju informacija o sebi.

Mentoru za socijalno uključivanje dajem vaţne informacije o sebi.

Moj mentor za socijalno uključivanje ima sve više povjerenja u mene.

Pozdravljam i povjerljivo čuvam informaciju koju on/ona podijeli sa mnom.

Moj mentor za socijalno uključivanje moţe računati na moju iskrenost.

On/ona moţe računati s time da ću odrţati dana obećanja.

Izbjegavam ponašanja koja bi mogla dovesti do uništenja povjerenja meĎu nama;

otkazivanje dogovora bez opravdanih razloga, govoriti negativno o drugima ili

smišljanje isprika o tome zašto se ne ponašam kako smo se dogovorili.

Spreman sam oprostiti neke pogreške mentoru za socijalno uključivanje jer imam veliko

povjerenje u njega.

Ukupan broj bodova za povjerenje:

4. Proces

Preuzimam odgovornost za ugovaranje naših sastanaka.

Zadovoljan/na sam sa svim ili većinom mjesta odrţavanja naših sastanaka.

Provjerio/la sam s mentorom za socijalno uključivanje da je i on/ona zadovoljan/na s

mjestima odrţavanja naših sastanaka.

Zadovoljan/na sam duljinom trajanja naših druţenja.

Provjerio/la sam s mentorom za socijalno uključivanje da je i on/ona zadovoljan/na

duljinom trajanja naših druţenja.

Zadovoljan/na sam načinom voĎenja naših sastanaka.


načinom voĎenja naših sastanaka.

Upoznat/a sam s četiri faze formalnog mentorstva.

Nastojim nam olakšati put prelaska tih četiriju faza mentorstva.

Provjerio/la sam s mentorom za socijalno uključivanje sviĎa li se njemu/njoj stil i

učestalost naših e-mailova.

Ukupan broj bodova za proces:

5. Napredak

Uz pomoć mentora za socijalno uključivanje radim na ostvarenju jednog ili više

mjerljivih ciljeva.

39

Preuzimam vodstvo u identificiranju zanimljivih iskustava u učenju koje bih

mogao/mogla isprobati.

Pozdravljam prijedloge mentora za socijalno uključivanje o iskustvima u učenju koja bi

bila prikladna za mene.

IzmeĎu naših mentorskih sastanaka poduzimam barem jednu aktivnost učenja iako za

nju trebam izdvojiti dva-četiri sata svoga vremena.


vremenom trajanja naših druţenja.

Izvještavam mentora za socijalno uključivanje o rezultatima svog učenja.

Od trenutka kada sam se počeo/la sastajati s mentorom za socijalno uključivanje,

napravio/la sam značajan napredak u pogledu cilja/eva.

Ostvarujem značajan napredak u pogledu svoje sposobnosti da budem mentoriran/na.

Moj mentor za socijalno uključivanje upoznat je i zadovoljan mojim napretkom.

Slavim svoj napredak.

Ukupan broj bodova za napredak:

6. Povratna informacija

Rekao/la sam mentoru za socijalno uključivanje na koji način i koliko često bih ţelio/la

dobiti pozitivnu povratnu informaciju.

Od mentora za socijalno uključivanje dobivam onoliko koliko mi je potrebno pozitivne

povratne informacije.

Rekao/la sam mentoru za socijalno uključivanje na koji način bih ţelio/la dobiti

korektivnu povratnu informaciju.

Uvijek iznova traţim mentora za socijalno uključivanje da mi da korektivnu povratnu

informaciju.

Uvijek zahvalim mentoru za socijalno uključivanje na pozitivnoj povratnoj informaciji.

Kada primim pozitivnu povratnu informaciju, iskoristim tu informaciju za jačanje svojih

navika.

Kada primim korektivnu povratnu informaciju, obično ne zauzimam obrambeni stav.

Kada primim korektivnu povratnu informaciju, hitno poduzimam korake da je

primijenim.

Ako je dogovoreno, dajem mentoru za socijalno uključivanje prijedloge za poboljšanje.

Ukupan broj bodova za povratnu informaciju:

Ukupan broj bodova za svih šest čimbenika:

Bodovanje: Zbrojite bodove svakoga pojedinog čimbenika i izračunajte ukupan broj bodova.

161-240 bodova: Čini se da ste predana, djelotvorna mentorirana osoba. Provjerite točnost svoje

procjene s mentorom za socijalno uključivanje. Nastavite uživati u mentorstvu i poboljšanju svojih

vještina.

40

81-160 bodova: Kao mentorirana osoba u mnogim situacijama postupate ispravno. Provjerite točnost

svoje procjene s mentorom za socijalno uključivanje te ima li on/ona kakve prijedloge za poboljšanje.

Pokušajte nadopuniti ili poboljšati izvoĎenje onih stavki koje ste ocijenili niskom ocjenom.

80 ili manje bodova: Zadivljujuća je činjenica da ste napravili ovakvu procjenu i da želite poraditi na

unapreĎenju samog sebe kao mentorirane osobe. Možda ste stroži prema sebi nego što biste trebali biti.

Razgovarajte s mentorom za socijalno uključivanje kako biste dobili od njega/nje iskrenu povratnu

informaciju o tome što činite ispravno i što biste mogli poboljšati. Pokušajte primijeniti nekoliko novih

učinkovitih načina ponašanja idućih mjeseci.

41

ALAT 6B - UPITNIK ZA MENTORA ZA SOCIJALNO UKLJUĈIVANJE O ZADOVOLJSTVU

MENTORSKIM ODNOSOM15

Uputa: Za svaku tvrdnju izaberite jedan od ponuĎenih odgovora:

1 = Nimalo se ne slaţem 3 = Slaţem se

2 = Ne slaţem se 4 = Potpuno se slaţem

1. Svrha

Ovaj mi mentorski odnos predstavlja visoki prioritet.

Pronalazak osoba koje ţele biti mentorirane/biti odgovoran mentor za socijalno

uključivanje jest jedan od najvaţnijih koraka koje mogu poduzeti.

Zatraţio/la sam od osobe koju mentoriram da mi da jasne informacije o tome zašto se

ţeli sastati sa mnom.

Zatraţio/la sam od osobe koju mentoriram da predloţi jedan ili više ciljeva na čijem

ćemo dostizanju raditi tijekom ovoga mentorskog odnosa.

Mentorirana osoba i ja definirali smo kako ćemo prepoznati trenutak kada će on/ona

doseći cilj/eve.

Ono na što je usmjeren mentorski odnos i ono što njime postiţem čine me sretnim/om.

Smatram da je moje vrijeme dobro iskorišteno ovim mentorskim odnosom.

S vremena na vrijeme provjeravam bismo li na neki način trebali promijeniti ono na što

je mentorski odnos usmjeren.

Nakon što osoba koju mentoriram ostvari cilj/ciljeve, spreman/na sam preusmjeriti

odnos ili ga prekinuti na neko vrijeme.

Ukupan broj bodova za svrhu:

2. Komunikacija

Ocjena

Ostvarujem komunikaciju na način na koji smo se dogovorili (izravno, telefonom, e-

mailom, poštom).

Javljam se mentoriranoj osobi u dogovorenom vremenskom roku.

Moja komunikacija s mentoriranom osobom traje barem jedan, dva sata na mjesec.

Povremeno spontano kontaktiram s mentoriranom osobom kako bih je pozdravio/la ili

joj prenio/la neke informacije.

Pomno slušam i pamtim što mi mentorirana osoba kaţe.

Postavljam prikladna pitanja.

Dajem odgovarajuće informacije o sebi.

Pratim svoj neverbalni jezik kako bih bio siguran/na da prenosi ono što ţelim da prenosi.

15



42

Dajem prijedloge mentoriranoj osobi o tome kako ostvariti bolju komunikaciju.

Radim na ostvarenju bolje komunikacije.

Ukupan broj bodova za komunikaciju:

3. Povjerenje

Ocjena

Razgovarao sam o povjerenju i povjerljivosti s mentoriranom osobom.

Sve više i više počinjem vjerovati mentoriranoj osobi.

U odnosu na prvi susret s mentoriranom osobom, sve sam manje oprezan/na u davanju

informacija o sebi.

Mentoriranoj osobi dajem vaţne informacije o sebi.

Moja mentorirana osoba ima sve više povjerenja u mene.

Pozdravljam i povjerljivo čuvam informaciju koju on/ona podijeli sa mnom.

Moja mentorirana osoba moţe računati na moju iskrenost.

On/ona moţe računati s time da ću odrţati dana obećanja.

Izbjegavam ponašanja koja bi mogla dovesti do uništenja povjerenja meĎu nama;

otkazivanje dogovora bez opravdanih razloga, govoriti negativno o drugima ili

smišljanje isprika o tome zašto se ne ponašam kako smo se dogovorili.

Spreman/na sam oprostiti neke pogreške mentoriranoj osobi jer imam veliko povjerenje

u nju.

Ukupan broj bodova za povjerenje:

4. Proces

Zatraţio/la sam od mentorirane osobe da preuzme odgovornost za ugovaranje naših

sastanaka.

Provjerio/la sam s mentoriranom osobom da je i on/ona zadovoljan/na mjestom

odrţavanja naših sastanaka.

Zadovoljan/na sam duljinom trajanja naših druţenja.

Provjerio/la sam s mentoriranom osobom da je i on/ona zadovoljan/na duljinom trajanja

naših druţenja.

Zadovoljan/na sam načinom voĎenja naših sastanaka.

Provjerio/la sam s mentoriranom osobom da je i on/ona zadovoljan/na načinom voĎenja

naših sastanaka.

Upoznat/ta sam s četiri faze formalnog mentorstva.

Nastojim nam olakšati put prelaska tih četiriju faza mentorstva.

Provjerio/la sam s mentoriranom osobom sviĎa li se njemu/njoj stil i učestalost naših e-

mailova.

Ukupan broj bodova za proces:

43

5. Napredak

Uz moju pomoć mentorirana osoba mora raditi na ostvarenju jednoga ili više specifičnih

ciljeva.

Omogućio/la sam mentoriranoj osobi da joj bude lako zatraţiti od mene pomoć.

Zatraţio/la sam od mentorirane osobe da preuzme vodstvo u identificiranju zanimljivih

iskustava u učenju koja bi mogla isprobati.

Ponekad predlaţem mentoriranoj osobi iskustva u učenju koja bi bila prikladna za nju.

Traţim od mentorirane osobe da izmeĎu naših mentorskih sastanaka poduzme barem

jednu aktivnost učenja.

Traţim od mentorirane osobe da me izvještava o rezultatima svog učenja te raspravljam

s njome o tome.

Od trenutka kada se mentorirana osoba počela sastajati sa mnom, napravila je značajan

napredak u pogledu svog cilja/eva.

Ostvarujem značajan napredak u pogledu mentorskih sposobnosti.

Pomaţem mentoriranoj osobi da nauči više o tome kako biti djelotvorna mentorirana

osoba.

Potičem mentoriranu osobu da slavi napredak.

Ukupan broj bodova za napredak:

6. Povratna informacija

Pitao sam mentoriranu osobu na koji način i koliko često ţeli dobiti pozitivnu povratnu

informaciju.

Pruţam dovoljno pozitivne povratne informacije mentoriranoj osobi.

Pitao sam mentoriranu osobu na koji način ţeli dobiti korektivnu povratnu informaciju.

Mentoriranoj osobi dajem pozitivnu povratnu informaciju o njezinim akcijama i osobnim

kvalitetama.

Pruţam dovoljno korektivne povratne informacije mentoriranoj osobi.

Uvijek zahvalim mentoriranoj osobi na pozitivnoj povratnoj informaciji.

Potičem mentoriranu osobu da iskaţe zahvalnost i meni i drugima koji joj pomaţu.

Zatraţio sam od mentorirane osobe korektivnu povratnu informaciju o mome

mentorskom trudu.

Kada primim korektivnu povratnu informaciju od mentorirane osobe, obično ne

zauzimam obrambeni stav.

Kada primim korektivnu povratnu informaciju od mentorirane osobe, hitno poduzimam

korake da je primijenim.

Ukupan broj bodova za povratnu informaciju:

Ukupan broj bodova za svih šest faktora:

44

Bodovanje: Zbrojite bodove svakoga pojedinog faktora i izračunajte ukupan broj bodova.

161-240 bodova: Čini se da ste predan i djelotvoran mentor za socijalno uključivanje. Provjerite

točnost svoje procjene s drugim mentorima za socijalno uključivanje koje cijenite i/ili s vašom

mentoriranom osobom. Nastavite uživati u mentorstvu i poboljšanju svojih vještina.

81-160 bodova: Kao mentor za socijalno uključivanje u mnogim situacijama postupate ispravno.

Razgovarajte s osobom koja ima još više iskustva u formalnome mentorstvu i provjerite točnost svoje

procjene te ima li on/ona kakve prijedloge za poboljšanje. Pokušajte nadopuniti ili poboljšati izvoĎenje

onih stavki koje ste ocijenili niskom ocjenom.

80 ili manje bodova: Zadivljujuća je činjenica da ste napravili ovakvu procjenu i da želite poraditi na

poboljšanju svojih mentorskih sposobnosti. Možda ste stroži prema sebi nego što biste trebali biti.

Razgovarajte sa svojim mentorom ili nekim tko ima više znanja o formalnome mentorstvu kako biste

dobili od njega/nje iskrenu povratnu informaciju o tome što činite ispravno i što biste mogli poboljšati.

Pokušajte primijeniti nekoliko novih učinkovitih načina ponašanja idućih mjeseci.

45

6 . D I O : E V A L U A C I J A U O K V I R U P L A N A A K T I V N O S T I

K O R I S N I K A

Ovo se poglavlje bavi procjenom plana aktivnosti korisnika i usluga koje nude vanjski pruţatelja usluga.

Ovakva vrsta evaluacije dopustit će socijalnom radniku praćenje i evaluaciju usluga opisanih u planu

aktivnosti korisnika, kao i evaluaciju procesa plana aktivnosti korisnika.

Ovo je dodatni alat koji socijalni radnik moţe iskoristiti u okviru plana aktivnosti korisnika, a dio toga

plana je i socijalno mentorstvo.

Socijalni radnik trebao bi osigurati kontinuiranim naporima provjere kvalitete i povremenim

evaluacijama prikladnost, adekvatnost i učinkovitost kako provedbe plana aktivnosti korisnika, tako i

usluga koje se pruţaju kroz ovaj sustav.

Socijalni radnik trebao bi evaluirati kvalitetu, prikladnost i učinkovitost plana aktivnosti korisnika na

dvije razine:

- na razini individualnoga korisnika: socijalni radnik kroz ispunjavanje obrazaca o prikupljenim

podacima, voĎenje evidencije i reviziju koju obavljaju njegovi kolege sakuplja točne i

pravovremene informacije o svakom korisniku i planiranim aktivnostima koje su temelj praćenja i

evaluacije.

Temeljno pitanje koje se postavlja je: Jesu li prikupljene informacije (dokumentacija, procjena

potreba, cilj itd.) i planirane aktivnosti u skladu s korisnikovom situacijom?

- na razini sustava pruţanja usluga: kvaliteta, učinkovitost i prikladnost socijalnog rada u provedbi

plana aktivnosti korisnika trebali bi se redovito preispitivati, evaluirati i osiguravati koristeći pritom

utvrĎene kriterije i standarde.

Ugovoreni pruţatelji usluga, kao i oni formalno neugovoreni, preispitivat će i evaluirati na isti način

socijalni radnik.

Temeljno pitanje koje se postavlja je: Jesu li usluge pruţene korisniku kvalitetne?

Pod uslugama podrazumijevamo kako nacrt i provedbu plana aktivnosti korisnika, tako i usluge

koje su pruţili vanjski pruţatelji usluga.

Potrebno je zatraţiti prikladnu povratnu informaciju od korisnika o pruţenim uslugama, a njihova

povratna informacija treba biti uzeta u obzir i uključena u ovaj proces evaluacije. Preispitivanje i

evaluacija socijalnog rada unutar provedbe plana aktivnosti korisnika trebaju biti dokumentirani i

trebaju uključivati povratnu informaciju i provedbu korektivnih mjera kada je to potrebno.

a) Proces evaluacije

Ovo poglavlje govori o standardima vezanima uz praćenje i pregled nacrta plana aktivnosti korisnika i

njegove provedbe.

Učinkovita evaluacija zahtijeva prilike za redovitu komunikaciju izmeĎu korisnika i pruţatelja usluga sa

socijalnim radnikom (koji je izradio/la plan aktivnosti korisnika) o planu i pruţenim uslugama, kao i

mogućnost dobivanja potpore socijalnom radniku da učinkovito upravlja planom i korisnikom.

Mogućnosti (prilike) se pruţaju kroz pozive, posjete na licu mjesta, profesionalne sastanke, pisana

izvješća i formalne revizije.

46

Evaluacija omogućava Zavodu da identificira zajedničke razloge za brigu i uspješne metode koje se

mogu primjenjivati na razini zajednice.

b) Odluke koje proizlaze iz evaluacije

Odluke koje donosimo na temelju evaluacije su sljedeće:

Ponaša li se korisnik u skladu s planom aktivnosti korisnika?

Je li plan aktivnosti korisnika učinkovit i je li u skladu s potrebama korisnika i njegove obitelji?

Je li razina usluga prikladna i jesu li usluge u skladu s potrebama korisnika?

Jesu li se dogodile značajne promjene u korisnikovu ţivotu/situaciji?

Treba li procjena korisnikovih potreba biti revidirana?

Moţe li se “slučaj” zatvoriti?

Oba se procesa (kontinuirana suradnja, Plan aktivnosti korisnika, čimbenici potrebe revizije plana i

suradnje) i očekivani rezultati (/ne/postignuće cilja, uspješnost, kvaliteta i isplativost plana aktivnosti

korisnika, utjecaj plana aktivnosti na korisnika, korisnikovo zadovoljstvo planom) moraju mjeriti.

c) Alati

Izvješće pruţatelja usluge:

Socijalni radnik treba odlučiti koliko će često podnositi izvješće i koja će biti struktura izvješća koje će

se zahtijevati od pruţatelja usluga.

Mjesečna izvješća nuţna su kada se počne s pruţanjem usluga i/ili ako korisnik spada u

kategoriju visokog ili srednjeg rizika (sve vrste usluga, ne samo mentorstvo).

Pokazalo se da je mjesečno izvješće prikladno na početku mentorskog odnosa.

Tromjesečna izvješća traţit će se ako korisnik spada u kategoriju niskog rizika.

Tromjesečna izvješća zahtijevaju se u fazi stabilnoga mentorskog odnosa.

Rezultat i izvješće o napretku:

Socijalni radnik prati rezultate i izvješća o napretku putem predmetne dokumentacije.

Revizija napretka (s korisnikom):

Socijalni radnik ostvaruje izravan kontakt s korisnikom najmanje jedanput na mjesec na početku

provedbe plana aktivnosti korisnika.

Nakon šestomjesečne provedbe plana aktivnosti korisnika socijalni radnik i korisnik mogu se sastajati

svaka tri mjeseca.

Tijekom te faze o napretku se raspravlja na ovaj način:

Je li plan aktivnosti korisnika i dalje prikladan, razumljiv, dokumentiran i je li ga korisnik

prihvatio?

Svijest o uvjetima potrebe revizije plana aktivnosti korisnika kao što su promjene u

korisnikovim uvjetima, nedostatak odgovora na plan, promjene prioriteta, prepreke uslugama

itd.?

Suradnja s korisnikom i pruţateljima usluga?

Je li cilj postignut ili nije?

47

Zadovoljstvo korisnika?

Utjecaj plana aktivnosti korisnika na postignuće cilja?

itd.

Izvješća o izostancima i neispunjavanju obveza plana aktivnosti korisnika:

Socijalni radnik mora biljeţiti izostanke s ugovorenih sastanaka i aktivnosti, kao i nedostatak

uključenosti.

Revizija izvješća o napretku:

Socijalni radnik svaka će tri mjeseca provjeriti ide li sve prema planu i zadanim rokovima, a ako postoji

značajna izmjena plana aktivnosti korisnika ili korisnikove situacije, revizija se moţe provesti i češće.

Evaluacija pruţatelja usluge:

Slijedi primjer jednostavne evaluacije pruţatelja usluge: Moguće ocjene su (1 = loše, 2 = pravedno, 3 =

dobro, 4 = odlično, n/a = nije primjenjivo.)

Moţe ga popuniti socijalni radnik, korisnik i/ili pruţatelj usluge.

1 2 3 4 n/a

Sposobnost procjene

korisnikovih jakih strana i

potreba za uslugama

Sposobnost pruţanja prikladne

usluge korisniku

Sposobnost uspješnog

uključivanja korisnika u proces

Precizan opis ponuĎenih

aktivnosti korisniku unutar

usluge

Značajno poboljšanje u

korisnikovoj situaciji

Sposobnost usklaĎivanja usluga

sa socijalni radnikom ako je

potrebno

Pravovremenost u dostavljanju

mjesečnih izvješća socijalnom

radniku

Odgovara na zahtjeve

socijalnog radnika i slijedi

njegova uputstva

Redovito prisustvuje sastancima

sa socijalnim radnikom

48

Komentari

Svi gore navedeni elementi pomoći će socijalnom radniku da napravi procjenu kvalitete i učinkovitosti

nacrta i provedbe plana aktivnosti korisnika u okviru socijalnog uključivanja.

Vaţno je imati na umu da je primarni cilj socijalnog mentorstva kao vještine i usluge organizirane u

zajednici pruţiti potporu planu aktivnosti korisnika i omogućiti njegovu provedbu.

49

7 . D I O : B I B L I O G R A F I J A I R E F E R E N C E

INTERNETSKI IZVORI

Evaluating Your Social mentoring service: A Beginner’s Self-Evaluation Workbook for Mentoring

Social mentoring services (Information Technology International & Pacific Institute for Research and

Evaluation)

http://www.itiincorporated.com/_includes/pdf/SEW-Full.pdf

Frequently Asked Questions About Research and Evaluation (Mentoring Resource Center)

http://www.edmentoring.org/pubs/ws2_supplement2.pdf

Measuring the Quality of Mentor-Youth Relationships: A Tool for Mentoring Social mentoring services

(NationalMentoring Center)

http://www.nwrel.org/mentoring/pdf/packeight.pdf

Outcome-Based Evaluation: A Training Toolkit for Social mentoring services of Faith (FASTEN)

http://www.fastennetwork.org/Uploads/2F3325EC-7630-425B-8EDF-847AAA69BE76.pdf

What’s Working? Tools for Evaluating Your Mentoring Social mentoring service (Search Institute)

http://www.search-institute.org/catalog/product.php?productid=16214

W.K. Kellogg Foundation Evaluation Handbook (W.K. Kellogg Foundation)

http://www.wkkf.org/Pubs/Tools/Evaluation/Pub770.pdf

BIBLIOGRAFIJA

Andrews , M., & Chilton , F. (2000). Student and mentor perceptions of mentoring effectiveness. Nurse

Education Today, 20, 555-562.

Allen, T. D., Eby, L. T., & Lentz, E. (2006a). Mentorship behaviors and mentorship quality associated

with formal mentoring social mentoring services: Closing the gap between research and practice.

Journal of Applied Psychology, 91(3), 567-578.

Allen, T. D., Eby, L. T., & Lentz, E. (2006b). The relationship between formal mentoring social

mentoring service characteristics and perceived social mentoring service effectiveness. Personnel

Psychology, 59(1), 125-153.

Allen, T. D., Eby, L. T., Poteet, M. L., Lentz, E., & Lima, L. (2004). Career benefits associated with

mentoring for proteges: A meta-analysis. Journal of Applied Psychology, 89(1), 127-136.

http://www.itiincorporated.com/_includes/pdf/SEW-Full.pdf

http://www.edmentoring.org/pubs/ws2_supplement2.pdf

http://www.nwrel.org/mentoring/pdf/packeight.pdf

http://www.fastennetwork.org/Uploads/2F3325EC-7630-425B-8EDF-847AAA69BE76.pdf

http://www.search-institute.org/catalog/product.php?productid=16214

http://www.wkkf.org/Pubs/Tools/Evaluation/Pub770.pdf

50

Berk, R. A., Berg, J., Mortimer, R., Walton-Moss, B., & Yeo, T. P. (2005). Measuring the effectiveness

of faculty mentoring relationships. Academic Medicine, 80, 66-71.

Danielson, C. (1999). Mentoring beginning teachers: the case for mentoring. Teaching and Change,

6(3), 251-257.

DuBois, D. L. et al (2002). Effectiveness of Mentoring Social mentoring services for Youth: A Meta-

Analytic Review published in the American Journal of Community Psychology, vol. 30, no.2, pp. 157-

197.

DuBois, D. L., & Silverthorn, N. (2005). Natural Mentoring Relationships and Adolescent Health:

Evidence from a National Study in the American Journal of Public Health vol. 95, no. 3 pp. 518-524.

Evertson, C. M., & Smithey, M. W. (2000). Mentoring effects on protégés classroom practice: an

experimental field study. Journal of Educational Research, 9(5).

Feiman-Nemser, S., Carver, C., Schwille, S., & Yusko, B. (2000). Beyond support: Taking new teachers

seriously as learners. In M. Scherer (Ed.), A Better Beginning: Supporting and Mentoring New Teachers

(pp. 3-12). Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development.

Fideler, E. F., & Haselkorn, D. (1999). Learning the Ropes; Urban Teacher Induction Social mentoring

services and Practices in the United States. Washington DC: RNT.

Grossman, P., & Thompson, C. (2004). District policy and beginning teachers: A lens on teacher

learning. educational Evaluation and Policy Analysis, 26(4), 281-301.

Hale, R. (2000). To match or mis-match: The dynamics of mentoring as a route to personal and

organizational learning. Career Development International, 5(4-5), 223-234.

Harris, J. T., & Nakkula, M. J. (2003a). Match Characteristics Questionnaire v2.0. Unpublished

measure, Harvard Graduate School of Education, Cambridge, MA. Findings associated with the

previous version (v1.1) may be found in Karcher, M. J., Nakkula, M. J., &

Harris, J. T. (in press). Developmental mentoring match characteristics: The effects of mentors’ efficacy

and mentees’ emotional support seeking on the perceived quality of mentoring relationships. Journal of

Primary Prevention.

Ingersoll, R. M., & Kralik, J. M. (2004). The impact of mentoring on teacher retention: What the

research says. Denver, CO: Education Commission of the States.

Ingersoll, R. M., & Perda, D. (2008). The status of teaching as a profession. In J. Ballantine & J. Spade

(Eds.), Schools and society: A sociological approach to education (pp. 106-118). Los Angeles: Pine

Forge Press.

Dr. Linda Phillips-Jones. Effective Mentoring Relationships: Mentee Role Assessment. The Mentoring

group, worldwide mentoring services

Jucovy Linda. The measuring of quality of youth mentoring relationship: a tool for mentoring social

mentoring service. National Mentoring center, technical assistance packet 8.

Kapadia, K., & Coca, V. (2007). Keeping New Teachers: A first look at the influences of induction in

the Chicago Public Schools. Chicago: Chicago School Research at the University of Chicago.

51

Kyle, D., Moore, G., & Sanders, J. (1999). The role of the mentor teacher: Insights, challenges, and

implications. Peabody Journal of Education, 74(3).

Lankau, M. J., Riordan, C. M., & Thomas, C. H. (2005). The effects of similarity and liking in formal

relationships between mentors and proteges. Journal of Vocational Behavior, 67, 252-265.

Luft, J. A., Roehrig, G. H., & Patterson, N. C. (2003). Contrasting landscapes: A comparison of the

impact of different induction social mentoring services on beginning secondary science teachers’

practices, beliefs, and experiences. Journal of Research in Science Teaching, 40(1), 77-97.

Morrow, K.V., & Styles, M.B. (1995). Building relationships with youth in social mentoring service

settings:A study of Big Brothers/Big Sisters. Philadelphia, PA: Public/Private Ventures.

Noe, R. A. (1988). An investigation of the determinants of successul assigned mentoring relationships.

Personnel Psychology, 48(3), 457-479.

Roffman, J., Ranjini, R., Rhodes, J., & Grossman, J. B. (in press). Promoting successful youth

mentoring relationships: A preliminary screening questionnaire. Journal of Primary Prevention.

Public/Private Ventures. (2002). Technical assistance packet #8: Measuring the quality of mentor-youth

relationships: A tool for mentoring social mentoring services. Portland, OR: Northwest Regional

Educational Laboratory. Retrieved April 23, 2003, from http://www.nwrel.org/mentoring/packets.html.

Reddy, R., Roffman, J.G., Grossman, J.B., & Rhodes, J.E. (2001). The development and validation of a

youth mentoring relationship inventory. Boston, MA: University of Massachusetts.

Riggs, I. (2000). The impact of training and induction activities upon mentors as indicated through

measurement of mentor self-efficacy. ERIC Document ED 442 639.

Sipe, C. L. Mentoring: A synthesis of P/PV's research: 1988-1995. (1996). Philadelphia, PA:

Public/Private Ventures, 1996.

Tierney, J. P., Grossman, J. B., & Resch, N. L. (1995). Making a difference: An impact study of Big

Brothers/Big Sisters. Philadelphia, PA: Public/Private Venture.

http://www.nwrel.org/mentoring/packets.html

52

Documents

PRIRUČNIK ZA SAMOPROCJENU - mdomsp.gov.hr za... · 2 Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela drţavne uprave ("Narodne novine" broj