Priručnik za socijalno planiranje - mdomsp.gov.hr · „Razvoj ljudskih potencijala“, a provodi ga konzorcij koji predvodi tvrtka Oxford Policy Management Ltd (OPM). Krajnji cilj

Projekt „Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga“ EuropeAid/131056/D/SER/HR

Priručnik za socijalno planiranje

Rujan, 2014.

Projekt provodi Oxford Policy

Management

Ulaganje u budućnost

Europska unija

OPERATIVNI PROGRAM RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Europski socijalni fond 2007-2013

Priručnik za planiranje socijalnih usluga Handbook on Social Services Planning

EuropeAid/131056/D/SER/HR September 2014 Support to the Social Welfare Sector in the Process of Oxford Policy Management Further De-institutionalisation of Social Services

Sadržaj

Kratice 3

Sažetak 4

1. Uvod 11

1.1. Cilj 11

1.2. Zašto planirati? 12

1.3. Zašto planirati socijalne usluge na lokalnoj razini? 12

1.4. Tko bi trebao biti uključen? 14

1.5. Kako će plan izgledati? 17

2. Uvid u strateško planiranje 17

2.1. Široka primjena strateškog planiranja 17

2.2. Što je strateško planiranje? 18

2.3. Strateško planiranje ujedno je i alat za rukovođenje i alat za upravljanje 19

2.4. Tri ključna pitanja pri strateškom planiranju 19

2.5. Sedam koraka strateškog planiranja 19

3. Utvrđivanje spornih pitanja 19

4. Procjena potreba: koja vrsta podataka je potrebna? 20

4.1. Demografski podaci 20

4.2. Podaci o uslugama 21

4.3. Razine korištenja trenutačno dostupnih usluga 21

4.4. Podaci iz individualne procjene potreba 22

4.5 Konzultiranje s korisnicima usluga i njihovim skrbnicima o potrebama 23

5. Procjena trenutačnih razina pružanja usluga 26

5.1. Mapiranje usluga 26

5.2. Procjena razine ponude u odnosu na broj stanovnika 26

5.3. Procjena opsega usluga na lokalnoj razini i njihove međusobne usklađenosti: analiza lokalne mreže usluga 27

6. Analiza vanjskog okruženja: PESTLE analiza 29

7. Snage, slabosti, prilike i prepreke/prijetnje – SWOT analiza 30

8. Procjenjivanje kvalitete usluga 33

8.1. Cilj 33

8.2. Vrijednosti i načela na kojima se temelji proces kritičkog vrednovanja 33

8.3. Sastav i dužnosti timova za međusobno kritičko vrednovanje stručnjaka 34

8.4. Okvir za kritičko vrednovanje organizacije 34

9. Postizanje dobrih ishoda za korisnike usluga 34

9.1. Što su ishodi? 34

10. Pružaju li usluge dobar omjer vrijednosti i novca? Izrada financijske analize 36

10.1. Odakle dolaze sredstva? 36

10.2. U što se novac ulaže? 37

10.3. Što dobivamo za uloženi novac? 37

11. Izvješće o analizi socijalne politike i županijske baze podataka o socijalnoj skrbi 39



12. Pisanje strateškog plana socijalnih usluga i akcijskog plana 45

13. Predgovor, zahvale i riječ župana 47

14. Stvaranje vizije 47

15. Misija 52

16. Usuglašavanje načela i vrijednosti 54

17. Utvrđivanje strateških ciljeva 58

18. Određivanje prioriteta i operativnih ciljeva: Gdje su glavni nedostaci i što bi se moglo učiniti drugačije kako bi se postigli bolji ishodi za korisnike usluga? 61

19. Načini provedbe, resursi, praćenje, evaluacija i izvještavanje, te savjetovanje s javnošću 63

20. Izrada akcijskog plana socijalnih usluga 65

21. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana 81

Glavni dodaci

Dodatak 1: Opis zadatka za Županijske radne skupine za socijalno planiranje i

Županijske ključne radne skupine

Terms of Reference for the County Social Planning Working Groups and County Core Working Groups

Updated Logical Framework

Dodatak 2: Zahtjev za podacima u svrhu procjene socijalnih usluga na razini županije

Dodatak 3: Alati Svjetske banke za kritičko vrednovanje organizacija



Kratice

SUZ Socijalne usluge u zajednici

ŽGRS Županijska glavna radna skupina

OCD Organizacije civilnoga društva

ŽRSSP Županijska radna skupina za socijalno planiranje

CSS Centri za socijalnu skrb

EU Europska Unija

IPA Instrument Pretpristupne pomoći

JIM Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju

MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

MSPM Ministarstvo socijalne politike i mladih

NVO Ne-vladine organizacije

NPP Nacionalni provedbeni planovi za socijalno uključivanje

OPM Oxford Policy Management Ltd.

DSS Domovi socijalne skrbi

IASP-i Izvješća o analizi socijalne politike

OPZ Opis projektnog zadatka

UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj

UNHCR Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice

SB Svjetska banka

Priručnik za planiranje socijalnih usluga


Sažetak

Projekt “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”, u trajanju od 22 mjeseca, financira se u okviru IV. komponente IPA programa „Razvoj ljudskih potencijala“, a provodi ga konzorcij koji predvodi tvrtka Oxford Policy Management Ltd (OPM).

Krajnji cilj projekta je povećati socijalno uključivanje korisnika prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Svrha projekta je pružiti podršku stručnjacima iz sustava socijalne skrbi pri daljnjem razvoju i provedbi učinkovitih i inkluzivnih socijalnih usluga unaprjeđivanjem procesa socijalnog planiranja i transformacije ustanova.

Razvoj sustava socijalne skrbi važan je čimbenik za pristup Hrvatske Europskoj Uniji (EU) te naročito važna sastavnica Lisabonske strategije i Europe 2020 – europske strategije za pametan, održiv i uključiv razvoj, kao i jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva socijalne politike i mladih. Unaprijeđena kvaliteta pružanja usluga unaprijedit će ne samo kvalitetu samih usluga nego i njihovu ekonomičnost, te će ukloniti jazove u postojećoj mreži socijalnih usluga povećanjem dostupnosti socijalnih usluga koje su sastavni dio usluga od općeg interesa, kako bi se ugroženim skupinama omogućio pristup socijalnim uslugama, a time i mogućnost potpunog sudjelovanja u socijalnom životu i zapošljavanju, što je jedan od ciljeva Obnovljene socijalne agende.

Projekt je dio šire reforme sustava socijalne skrbi koju predvodi Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPM). Navedena reforma sustava socijalne skrbi započeta je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kad je pripremljena opsežna strategija reforme sustava socijalne skrbi. Glavni cilj spomenute reforme bio je decentralizacija i deinstitucionalizacija sustava socijalne skrbi i unaprjeđenje osnovne mreže socijalne zaštite.

Socijalne usluge su djelomično decentralizirane 2001. godine, omogućivši privatnom i neprofitnom sektoru pružanje socijalnih usluga. Mreža socijalnih usluga ostala je nedovoljna razvijena, a potreba za uslugama premašuje postojeće kapacitete. Reforma je unaprijeđena je i pilotirana u sklopu projekta “Razvoj socijalne skrbi” koji je proveden uz potporu Svjetske banke u razdoblju od 2005. do 2009. godine.

U ključnim dokumentima koji su odredili glavne smjernice borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti – Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju (JIM) i s njim povezanim Nacionalnim provedbenim planovima za socijalno uključivanje dodatno su razrađene mjere deinstitucionalizacije i promicanja alternativnih oblika skrbi u zajednici.

Ovaj projekt se fokusira na podršci i jačanju dva već započeta procesa: procesa planiranja socijalnih usluga na lokalnoj razini i transformacije domova socijalne skrbi (DSS). Planiranje socijalnih usluga je proces u kojemu svi dionici u zajednici sudjeluju u pronalaženju rješenja za specifične lokalne probleme te je ključan za planiranje pružanja socijalnih usluga. Njegova glavna svrha je povećati kapacitet i kvalitetu usluga na temelju analize i određivanja prioriteta u pojedinoj zajednici te što je moguće više usmjeriti usluge na korisnike. Pri procesu planiranja socijalnih usluga ključni dionici su lokalne i županijske vlasti, centri za socijalnu skrb (CZSS) i ostale ustanove socijalne skrbi, dok važnu ulogu pri organizaciji i provedbi socijalnih usluga imaju organizacije civilnog društva.

Proces transformacije domova socijalne skrbi se odvija usporedo s deinstitucionalizacijom pružanja socijalnih usluga. Prepoznate su četiri prioritetne ciljne skupine korisnika za provedbu aktivnosti vezanih uz transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju: djeca bez



odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s poremećajima u ponašanju, djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom te psihički bolesne odrasle osobe.

Transformacija ustanova socijalne skrbi može se smatrati sastavnim dijelom planiranih promjena budući da: 1) mijenja kulturu ustanova mijenjanjem uvriježenih pretpostavki i djelovanja, procesa i usluga ustanova; 2) zadire duboko, prožimajući i utječući na poslovanje cijele ustanove; 3) namjerna je, a uprava i djelatnici ustanova moraju izgraditi potrebne kapacitete kako bi pripremili i olakšali transformaciju ustanova.

Procesi deinstitucionalizacije i transformacije podrazumijevaju redefiniranje funkcija domova socijalne skrbi, razvijajući alternativne usluge u zajednici kao npr. udomiteljstvo, obiteljske domove i jedinice za podršku samostalnom životu pojedinaca – koje se obavljaju što bliže onima koji ih zapravo trebaju.

Projekt je osmišljen na način da ojača kapacitet ključnih dionika, uključujući: stručnjake iz MSPM-a, domova socijalne skrbi, centara za socijalnu skrb, upravnih odjela za socijalnu skrb pri županijama, gradovima i općinama, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera (sindikata i udruga poslodavaca), kao i ostale dionike na lokalnoj i županijskoj razini koji sudjeluju u razvoju i unaprjeđenju kvalitete socijalnih usluga te jačanju suradnje.

Projektne aktivnosti podijeljene su na dvije Komponente:

Komponenta 1: Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanje alternativnih oblika skrbi unutar zajednice, i

Komponenta 2: Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi.

Glavni izlazni rezultati projekta su:

Komponenta 1:

Provedena procjena trenutačne situacije vezane uz reformu sustava socijalne skrbi i procesa deinstitucionalizacije s naglaskom na socijalno planiranje svake od 21 hrvatskih županija;

Radionice s dionicima iz svake od 21 županije;

Održan jednodnevni konzultativni sastanak s predstavnicima projektnog partnera na kojem su izloženi i raspravljeni glavni zaključci nacrta Izvješća o procjeni;

Izrađeno i podneseno Izvješće o procjeni trenutačne situacije vezane uz reformu sustava socijalne skrbi i proces deinstitucionalizacije u Hrvatskoj, s naglaskom na socijalno planiranje, na hrvatskom i engleskom jeziku;

Izrađena kratka Izvješća o analizi županijske socijalne politike za 10 županija koje još nisu izradile Planove socijalnih usluga;

Osnovane Županijske radne skupine za socijalno planiranje u 10 županija koje još nisu izradile Planove socijalnih usluga, s najmanje 30 članova u svakoj;

Održano 10 dvodnevnih radionica na temu procjene planiranja socijalnih usluga i analize socijalne politike s Županijskim radnim skupinama za socijalno planiranje;



Osnovano 10 Glavnih županijskih radnih skupina odgovornih za aktivno sudjelovanje u izradi Akcijskih planova socijalnih usluga za 2014. i 2015. godinu te upanijskih Planova socijalnih usluga za razdoblje od 2014.-2016. godine te za praćenje i vrednovanje provedbe Planova socijalnih usluga, s najmanje 15 članova u svakoj

Održano10 konzultativnih sastanaka na kojima će se izlagati i raspravljati o Akcijskim planovima socijalnih usluga za 2014. godinu, te daljnjih 10 konzultativnih sastanaka na kojima ćese izlagati i raspravljati o Akcijskim planovima socijalnih usluga za 2015. godinu i Planovima socijalnih usluga za razdoblje od 2014.-2016. godine, s predstavnicima projektnog partnera i 10 Glavnih županijskih radnih skupina;

Izrađena i distribuirana konačna verzija Akcijskih planova socijalnih usluga za 2014. i 2015. godinu te Planova socijalnih usluga za razdoblje od 2014.-2016. godine za 10 županija, na hrvatskom jeziku, koji će biti predstavljeni dionicima i široj javnosti u županijama;

Održano 11 jednodnevnih radnih sastanaka za najmanje 165 sudionika (najmanje 15 sudionika na svakom radnom sastanku) u 11 županija, uključujući i grad Zagreb, koje su izradile Planove socijalnih usluga;

Održano 9 dana edukacije na temu praćenja i vrednovanja za najmanje 75 stručnjaka (3 modula, svaki u trajanju od tri dana); te

Najmanje 10 brojeva elektroničkog biltena na hrvatskom jeziku koji će obrađivati teme vezane uz socijalno planiranje i promicanje alternativnih oblika skrbi u zajednici slat će se relevantnim dionicima jednom mjesečno.

Komponenta 2:

Izrađeno izvješće o procjeni trenutačnog stanja vezanog uz transformaciju domova socijalne skrbi;

Izrađen program edukacije za module na temu procesa transformacije ustanova;

Priručnik za transformaciju ustanova izrađen, preveden na hrvatski jezik i tiskan u 160 primjeraka;

Odabrani polaznici edukacije na temu procesa transformacije ustanova;

Organiziran jednodnevni temeljni program edukacije na temu Priručnika za transformaciju ustanova za 7 skupina polaznika, tj. za ukupno 210 stručnjaka iz domova socijalne skrbi;

Organiziran osmodnevnog programa edukacije (3 modula, svaki u trajanju od 2/3 dana) za 7 skupina polaznika, tj. za ukupno 210 stručnjaka iz prioritetnih 26 domova socijalne skrbi;

Četiri ogledna individualna plana transformacije izrađena i otisnuta u najmanje 100 primjeraka na hrvatskom jeziku;

100 dana naknadnog praćenja za 26 prioritetnih domova socijalne skrbi u cilju podrške pri procesu transformacije svake pojedine ustanove;



Izradit će se 4 izvješća o procesu transformacije ustanova za 26 prioritetnih domova socijalne skrbi, (najmanje 100 primjeraka)

Organizirane 4 regionalne dvodnevne konferencije na temu deinstitucionalizacije i transformacije ustanova;

Projekt je započeo 5. studenog 2012. godine

Ovaj Priručnik izrađen je u cilju pružanja potpore 10 županija i Gradu Zagrebu koji nisu bili izravno uključeni u i IPA projekt pri izradi njihovih planova socijalnih usluga i akcijskih planova. Ovaj Priručnik temelji se na izvornom Priručniku kojega su napisali Janis Barrett i Predrag Bejaković, kao jedan od rezultata projekta Svjetske Banke (SB), “Projekt razvoja sustava socijalne skrbi 2005.-2009.”.



Komponenta 1: Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanju alternativnih oblika skrbi unutar

zajednice

Članovi projektnog tima

Lidija Japec

Aleksandar Mojsovski

Lana Načinović

Zvjezdana Lazarević

Angela Taylor

Vodeće osobe za socijalno planiranje u 21 županiji

Bjelovarsko-bilogorska županija Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i umirovljenike

Ratko Kovačić, Pomoćnik pročelnice, [email protected] tel. 043/221925

Brodsko-posavska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijlanu skrb

Klara Šćuka, Pročelnica - [email protected] tel. 035/216-223 Branka Došen, Stručni suradnik - [email protected] tel. 035/216-241

Dubrovačko neretvanska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Vesna Babarović, Viša savjetnica za zdravstvo i soc. skrb - [email protected] tel. 020/351-415

Grad Zagreb

Sandra Čirkinagić, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Odjel za zaštitu osoba s invaliditetom; Voditeljica Odsjeka–stručna savjetnica, [email protected] tel. 6101-236 Ljiljana Vrbić, visa stručna savjetnica, [email protected], tel. 6101-247 Zorana Staničić, Voditeljica odsjeka za humanitarnu pomoć, [email protected], tel. 610-1249

Istarska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Sonja Grozić-Živolić, pročelnica - [email protected] tel. 052/352-155 Davorka Maras-Tkačuk, Pomoćnica pročelnice, [email protected] tel. 052/352-152

mailto:[email protected]




mailto:[email protected]%E2%80%8E

mailto:[email protected]%E2%80%8E




Marša Camlić, Viša stručna savjetnica za soc. skrb, [email protected] tel. 052/352-156

Krapinsko-zagorska županija Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade

Nikola Gospočić, pročelnik, [email protected], tel. 049/329-078 Martina Gregurović Šanjug, Savjetnica za socijalnu skrb - [email protected]; tel. 049/329-078

Karlovačka županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Višnja Jović, Pročelnica, [email protected], tel. 047/666-129 Ksenija Cvitkovič Jambrošić, Viši stručni suradnik, [email protected], tel. 047/666-178

Koprivničko-križevačka županija Upravni odjel za zdravstveno-socijalne djelatnosti

Željka Koluder-Vlahinja, pročelnica, [email protected], tel. 048/658 225

Ličko-senjska županija Upravni odjel za društvene djelatnosti

Valentina Bublić, pročelnica, [email protected], tel. 053/588-243 Marijana Rončević, viša stručna suradnica na poslovima socijalne skrbi, [email protected], tel. 053/588-241

Međimurska županija UO za društvene djelatnosti - Odsjek za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine

Elizabeta Najman Hižman, Međimurska županija - [email protected] tel. 040/374184 Sonja Tošić-Grlač - Međimurska županija, pomoćnica pročelnika - [email protected] tel. 040/347-256

Osječko-baranjska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Željka Panjaković, Pomoćnica pročelnika, [email protected] tel. 031/221-642

Požeško-slavonska županija Upravni odjel za društvene djelatnosti

Zora Bošnjak, Viša savjetnica za socijalnu skrb, [email protected] tel. 034/290-208

Primorsko-goranska županija Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade

Iva Josipović, Viša savjetnica za socijalnu skrb II, [email protected] tel. 051/351-926

Šibensko-kninska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Nikola Mihaljević, pročelnik, [email protected] Marina Špinjača, Savjetnik za zdravstvo i socijalnu skrb, [email protected], 022/460-762

SIsačko-moslavačka županija Upravni odjel za socijalnu skrb

Josip Takač, Pročelnik, [email protected], tel. 044/ 550-188 Ivan Kirinčić, Viši savjetnik za socijalnu skrb, [email protected], tel. 044/ 550-223

Splitsko-dalmatinska županija

Helena Bandalović, Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, [email protected], tel. 021/400-223











(Sretna Vrdoljak Roguljić, CZSS Split - OC, [email protected], tel. 021/384-364)

Varaždinska županija Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb

Zvjezdana Fulir, Pomoćnica pročelnice, Savjetnica za poslove socijalne skrbi, [email protected] tel. 042/390-516

Virovitičko-podravska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Melita Sirovica, pročelnica, [email protected] , tel. 033/638-150

Vukovarsko-srijemska županija Upravni odjel za socijalnu skrb

Marina Burilović, pomoćnica pročelnika, [email protected], tel. 032/344-045

Zadarska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Franka Krajnović, pomoćnica pročelnika, [email protected] tel.023/350-419 Dubravka Dragaš, pomoćnica pročelnika za soc. skrb, [email protected] tel.023/350-348

Zagrebačka županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Ksenija Čuljak, pročelnica, [email protected], tel. 6009-430 Tihana Zemljak, Savjetnica za socijalnu skrb, [email protected] tel 6009-485




Priručnik za planiranje socijalnih usluga Page 11


1. Uvod

1.1. Cilj

Ovaj Priručnik temelji se na izvornom priručniku 'Upute za planiranje usluga socijalne skrbi' iz 2008.godine kojega su napisali Janis Barrett i Predrag Bejaković. Taj je dokument bio jedan od rezultata “Projekta razvoja sustava socijalne skrbi 2005.-2009.” koji je provodilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uz tehničku pomoć Svjetske Banke (SB),. Tijekom 2008.godine, u okviru projekta osigurana je podršku pri izradi planova socijalnih usluga za razdoblje od 2008. do 2010. za sljedeće tri županije :

Splitsko-dalmatinska županija,

Zadarska županija, i

Vukovarsko-srijemska županija.

Po završetku projekta Svjetske banke, tijekom 2009. i 2010., Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pomogao je još dvjema županijama u pripremi njihovih planova razvoja socijalnih usluga koji su se odnosili na razdoblje od 2010. do 2013.:

Koprivničko-križevačkoj županiji i

Zagrebačkoj županiji.

Potom je Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) 2010. godine pomogao sljedećim županijama pri izradi njihovih planova razvoja socijalnih usluga koji su se odnosili na razdoblje od 2011. do 2014:

Šibensko-kninskoj županiji;

Ličko-senjskoj županiji;

Karlovačkoj županiji i

Sisačko-moslavačkoj županiji.

Nekadašnje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi također je pružilo podršku Virovitičko-podravskoj županiji pri izradi njihovog plana socijalnih usluga u razdoblju od 2010.-2012.godine.

U razdoblju od studenog 2012. do studenog 2014. godine, MSPM je osigurao dodatnu podršku IPA/ESF projekta “Potpora sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga”, koji je, oslanjajući se na metodologiju Svjetske banke, pomogao preostalih 10 županija pri izradi njihovih planova socijalnih usluga i akcijskih planova za slijedeća vremenska razdoblja.:

Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2014-2016);

Istarskoj županiji (2014-2016);

Primorsko-goranskoj županiji (2014-2016);

Krapinsko-zagorskoj županiji (2014-2020);

Varaždinskoj županiji (2014-2020);

Međimurskoj županiji (2014-2016;

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (2014-2016);

Požeško-slavonskoj županiji (2014-2020);



Brodsko-posavskoj županiji (2015-2020); te

Osječko-baranjskoj županiji (2015-2020).

Vremenska razdoblja županjskih socijalnih planova su različita, ovisno o specifičnim potrebama svake županije i usklađenosti s vremenskim okvirom ostalih razvojnih dokumenata županije.

Svrha ovoga Priručnika je izložiti metodologiju koja je do sada korištena pri izradi županijskih planova socijalnih usluga i akcijskih planova. Priručnik povezuje metode i alate koji su korišteni pri izradi planova s primjerima njihove primjene. Također nudi smjernice vezane uz pitanja koja su se pokazala kao najveći izazovi. Priručnik je osmišljen da pomogne lokalnim dionicima pri odgovaranju na sljedeća pitanja:

Koje su potrebe za socijalnim uslugama u našoj županiji?

Koje se usluge trenutačno pružaju kako bi se udovoljilo tim potrebama?

Kakve se promjene događaju u širem okruženju koje mogu imati utjecaja na pružanje socijalnih usluga?

Jesu li usluge koje se pružaju u skladu s najboljom praksom i utvrđenim standardima kvalitete?

Imaju li usluge koje se pružaju dobre ishode za korisnike tih usluga?

Pružaju li usluge dobar omjer vrijednosti i novca?

Što su glavni nedostaci?

Što bi se moglo učiniti drugačije kako bi se postigli bolji ishodi za korisnike usluga?

Pristup planiranju temelji se na:

klasičnom pristupu strateškom planiranju,

naglasku na ostvarivanju boljih ishoda za korisnike usluga, i

pristupu razvoju organizacije koji se temelji na načelima “Postavljanja konstruktivnih pitanja”, tj. na pretpostavci da zaposlenici rade najbolje što znaju i umiju, ali da je svaka pojedina organizacija bolja u nečemu, te da su utvrđivanje i jačanje tih prednosti ključ učinkovitoga razvoja.

1.2. Zašto planirati?

Dobro razvijeni planovi povećavaju izglede da će svakodnevne djelatnosti pojedine organizacije dovesti do željenih rezultata. Planiranje pomaže članovima pojedine organizacije da se usredotoče na prave prioritete, te unaprijeđuje proces međusobne suradnje ljudi pri ostvarivanju tih prioriteta. Planiranje samo po sebi ne mora uroditi rezultatima; planove je potrebno provesti kako bi se rezultati ostvarili.

1.3. Zašto planirati socijalne usluge na lokalnoj razini?

Osoblje zaposleno na lokalnoj razini ima izravno iskustvo s lokalnim prilikama i poteškoćama s kojima se susreću korisnici njihovih usluga. Oni imaju jedinstvenu priliku raditi u partnerstvu s lokalnim stanovništvom i u suradnji s njima oblikovati usluge na način da bolje ispunjavaju potrebe lokalne zajednice. Pri planiranju usluga na lokalnoj razini žarište se pomiče s pojedinačnih usluga na to kako se usluge mogu međusobno nadopunjavati u svrhu stvaranja lokalne mreže pružanja usluga. Na taj se način pažnja usmjerava na poveznice između usluga i utvrđivanje nedostataka.



Planiranje na lokalnoj razini također usmjerava pažnju na resurse koji su dostupni u sklopu lokalnog financijskog okvira te na to kako ih najbolje iskoristiti za povećanje kvalitete i kvantitete socijalnih usluga. Ono također pojašnjava kakvu je financijsku pomoć realistično očekivati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske a koliko je raspoloživo iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave.

Planiranje može uključivati i izazov pri određivanju prioritetnih usluga za određeno razdoblje jer su potrebe uvijek veće od raspoloživih resursa stoga je važno da u planiranju sudjeluju predstavnici svih relevantnih institucija i pružatelja usluga kao i predstavnici korisnika usluga te organizacija koje zagovaraju prava najranjivijih skupina kako bi se osigurao objektivan i uravnotežen plan razvoja na temelju vjerodostojnih podataka i temeljite procjene potreba.

Kontekst i temelji za izradu socijalnog plana na županijskoj razini:

Osinivanje savjeta za socijalnu skrb kao i planiranje i razvoj mreže socijalnih usluga bila je zakonska obveza županije prema starom Zakonu o socijalnoj skrbi, članak 178 (NN33/12), a ta je obveza ostala na snazi i prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, članak 195 (NN157/13).

Usklađivanje s razvojnim ciljevima definiranim u nacionalnim i EU strateškim dokumentima

Određivanje županijskih prioriteta u području socijalne skrbi i programiranje za korištenje EU fondova.

Relevantni razvojni strateški dokumenti u Republici Hrvatskoj su sljedeći:

Ekonomski program Vlade RH 2013 (u kojem su zadani nacionalni ciljevi za

ostvarenje strategije Europa 2020)

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u 2011 – 2016

Nacionalni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi 2011 -2016 (2018)

Nacionalni plan za prava i interese djece od 2006 – 2012

Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007 – 2015

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.)

Strategija socijalne skrbi za starije osobe u RH ( 2014. - 2016.).

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi 2011.-2016. navodi sljedeće prioritete:

Povećati djelotvornost sustava socijalnih pomoći

Provesti decentralizaciju sustava socijalne skrbi

Povećati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga uz regionalnu ravnomjernost

Zaustaviti trendove institucionalizacije, te provesti deinstitucionalizaciju i transformaciju domova socijalne skrbi

Provesti informatizaciju sustava socijalne skrbi

Unaprijediti udomiteljsku skrb



Unaprijediti suradnju s organizacijama civilnog društva

Ojačati preventivnu ulogu obiteljsko-pravne zaštite

Osigurati uvjete za kontinuirano stručno usavršavanje zaposlenih u sustavu socijalne skrbi

Osnaživati ulogu lokalne zajednice u procesima planiranja usluga na lokalnoj razini

Stvoriti preduvjete za praćenje i vrednovanje pružanja usluga socijalne skrbi

Unaprijediti integriranost socijalnih usluga

Povećati iskoristivost pretpristupnih i strukturnih fondova EU

Poticati suradnju na nacionalnoj, županijskoj, gradskoj i općinskoj razini u pružanju usluga

Unaprijediti međuresornu suradnju (usklađivanje socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja u zajednici)

Neki od ključnih elemenata socijalnog planiranja su sljedeći:

Usklađenost s općim ciljevima navedenima u strategijama EU i državnim strategijama;

Vlastita misija i vizija;

Pouzdani podaci na kojima se temelji procjena lokalnih potreba;

Konzultacije s relevantnim dionicima;

Partnerstva pri planiranju i provođenju aktivnosti;

Međusektorska suradnja i koordinacija;

Operativni razvoj ciljeva i aktivnosti; te

Razvoj sustava za praćenje, vrednovanje i izvještavanje

1.4. Tko bi trebao biti uključen?

Socijalno planiranje uključuje cijeli niz dionika. Svaka županija mora utvrditi koji su glavni dionici na podrućju njene uprave, a prema Zakonu o socijalnoj skrbi u Savjet za socijalnu skrb trebaju se uključiti:

predstavnici jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi, centara za pomoć u kući, korisnika, vjerskih zajednica te drugih pravnih osoba, obrtnika i drugih fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, strukovnih komora i udruga te udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi.

U 10 županija kojima je osigurana potpora IPA projekta, osnovane su dvije županijske skupine, u kojima su sudjelovali članovi Savjeta za socijalnu skrb:

Županijska glavna radna skupina (prosječno 15 članova); i

Županijska radna skupina za socijalno planiranje (prosječno 30 članova).

Opis projektnog zadatka za navedene skupine nalazi se u Dodatku 1.



U tablici koja slijedi navedene su organizacije koje su zastupljene u svakoj od Glavnih radnih skupina i Radnih skupina za socijalno planiranje iz svake od deset županija. U radnim skupinama iz deset spomenutih županija ukupno je sudjelovala 341 osoba. Budući da se IPA projekt bavio pitanjima deinstitucionalizacije, bilo je iznimno važno da svi domovi socijalne skrbi u pojedinoj županiji budu zastupljeni u županijskim ključnim radnim skupinama i radnim skupinama za socijalno planiranje. Za trinaest domova je osigurana individualna podrška IPA projekta pri izradi Strateških planova za deinstitucionalizaciju, te smo ove planove novih usluga uspjeli pripojiti relevantnim županijskim socijalnim i akcijskim planovima za razdoblje od 2014. do 2016.

Županija Članovi radnih skupina

Organizacija koju predstavljaju

Bjelovarsko-bilogorska županija

Glavna radna skupina

Županija, CZSS Bjelovar, HZZ – područni ured Bjelovar, Zavod za javno zdravstvo, Gradovi Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje i Daruvar, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bjelovar, Dom za starije i nemoćne osobe Bjelovar, Udruga invalida Bjelovar i Daruvar, Obiteljski centar, Crveni križ Bjelovarsko-bilogorske županije

Radna skupina za socijalno planiranje

Županija, HZZ – područni ured Bjelovar, CZSS Bjelovar, Daruvar, Garešnica i Čazma, Crveni križ Grubišno Polje, Osnovne škole, Gradovi Čazma i Grubišno Polje, Udruga invalida Bjelovar

Brodsko-posavska županija


Županija, Grad Slavonski Brod, CZSS Slavonski Brod i Nova Gradiška, Dom za djecu Slavonski Brod, Dom za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod, Zavod za javno zdravstvo, Udruga Zlatni Cekin, Osnovna škola, HZZ Slavonski Brod, Sindikat umirovljenika


CZSS Nova Gradiška

Dubrovačko-neretvanska županija .


Županija, Obiteljski centar, Zavod za javno zdravstvo, CZSS Dubrovnik, Grad Dubrovnik


Gradovi Metković i Ploče, CZSS Metković, Dubrovnik, Ploče, Općine Konavle, Župa dubrovačka i Blato, Dom za djecu i mladež Maslina, Dom za starije i nemoćne osobe “Domus Christi” Dubrovnik, Udruga umirovljenika, Udruga za osobe s invaliditetom, HZZ Dubrovnik

Istarska županija Glavna radna skupina

Županija, CZSS Pula, Dom za starije i nemoćne osobe “A.Štiglić”, Dom za starije i nemoćne osobe Poreč, Dom za psihički bolesne odrasle osobe “Vila Maria”, Dom za odgoj djece i mladeži Pula, Dnevni centar za rehabilitaciju Pula, Sindikat umirovljenika, Crveni križ Pula, Sveučilište J.Dobrila, HZZ Pula, Obiteljski centar, Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i Centar za inkluziju i podršku u zajednici


Županija, Gradovi Labin i Poreč, Općina Svetvinčenat, Društvo osoba s invaliditetom Rovinj, Udruga slijepih Istra, Općinski sud u Puli, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Motovun, Škola za odgoj i obrazovanje Pula, Sigurna kuća Istra, Dom za djecu Pula, Obrtnička komora Istarske županije, Hrvatska gospodarska komora –Županijska komora Pula

Krapinsko-zagorska županija


Županija, CZSS Donja Stubica, Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica, Obiteljski centar, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad i Bidružica, Centar za odgoj i



obrazovanje Zajezda, Odgojni dom Bedekovčina, HZZ Krapina, Crveni križ Krapisnko-zagorske županije, Društvo multiple skleroze, Dom zdravlje KKŽ, Zavod za javno zdravstvo


Zavod za javno zdravstvo, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zagreb – Mirkovec, Dom za starije i nemoćne osobe Sveti Nikola, Udruga za osobe s invaliditetom, Gradovi Oroslavlje i Klanjec, Općina Sv. Križ Začretje, Zagorska sela, Županijska organizacija umirovljenika, Mreža udruga mladih, Srednja škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok

Međimurska županija Glavna radna skupina

Županija, CZSS Čakovec, Obiteljski centar, Županijska bolncia Čakovec, HZZ Čakovec, Dom za starije i nemoćne osobe Poreč i Dom za starije i nemoćne osobe Mesmar Prelog, Općina Nedelišće, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom, Sigurna kuća, Udruga Zora, Regionalna razvojna agencija


Autonomni Centar - ACT, Gradovi Čakovec i Prelog, Udruga udomitelja za djecu Međimurske županije, Savez udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije, Caritas biskupije VŽ Dnevni boravak djece „Dr. A. Bogdan“, Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec,

Osječko-baranjska županija


Županija, Odvjetnički ured, Udruga Rijeka ljubavi, Županijski sud, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Crveni križ, Dom za djecu Klasje, Ured državne uprave, Agencija lokalne demokracije, Osijek, Dom za starije i nemoćne osobe Osijek, Udruge Baranja i Veronikin rubac, Društvo invalida cerebralne i dječje paralize Osijek, Srednja ekonomska škola Đakovo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje


Dom za starije i nemoćne osobe Đakovo, HZZ Osijek, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek, Centar za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark”

Požeško-slavonska županija


Županija, CZSS Požega, Pakrac, Dom za starije i nemoćne osobe Velika i Požega, Obiteljski centar, Dom za djecu Lipik, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica, HZZ Požega, Ured državna uprave, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama, Gradovi Pleternica i Pakrac


Grad Lipik, Osnovne škole, Obrtnička škola Požega, Županijski Crveni križ, Udruga Latica,

Primorsko-goranska županija


Županija, CZSS Rijeka, Dom za starije i nemoćne osobe Kantrida, Centar za rehabilitaciju Fortica, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić, Dječji dom Izvor, Dom za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Rijeka, Gradovi Rijeka i Rab, Župni ured, HZZ Rijeka, Psihijatrijska bolnica, Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka


Gradovi Krk, Rab, Opatija i Mali Lošinj, Centar za rehabilitaciju, Pravni fakultet

Varaždinska županija Glavna radna skupina

Županija, CZSS Varaždin, Obiteljski centar, HZZ Varaždin, Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin, Županijski Crveni križ, Caritas Varaždinske biskupije


CZSS Ivanec, Novi Marof, Ludbreg, Dom za psihički bolesne odrasle Jalžabet, Dom za starije i nemoćne osobe Lekić, Grad Varaždin, Udruga za osobe s invaliditetom Ludbreško sunce, Udruga žena obloljelih na



dojku Mammae Klub, Udruga slijepih, Udruga za osobe s invaliditetom Varaždin, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Varaždin

1.5. Kako će plan izgledati?

Konačna struktura odredit će se na lokalnoj razini, no ovo su neka od područja koja bi valjalo uključiti:

Županijski prikaz: opći podaci o stanovništvu i socijalno-gospodarskom stanju županije,obuhvat i oblici pružanja i korištenja usluga;

Vrijednosti i načela: na kojim se uvjerenjima temelji županijski pristup pružanju usluga;

Ključna postignuća;

Ključni prioriteti budućeg razvoja;

Pitanje financija: sažetak načina uporabe financijskih sredstava, predložene promjene načina dodjeljivanja sredstava, nova ulaganja;

Sažetak planova pružanja usluga za glavne skupine korisnika; te

Sustav praćenja.

2. Uvid u strateško planiranje

2.1. Široka primjena strateškog planiranja

Strateško planiranje jedan je od predmeta u poslovnim školama diljem svijeta, te se naširoko koristi u državnim, privatnim i neprofitnim organizacijama. Ono predstavlja alat koji vođama, menadžerima i drugim dionicima omogućava da usmjeravanje pozornosti na strateško razmišljanje i djelovanje kako bi odgovorili na izazove koji nastaju u turbulentnom i nestablinom okruženju.

Izazovi s kojima se suočava sektor socijalnih usluga u Hrvatskoj uključuju:

Starenje stanovništva;

Nedovoljna razvijenost usluga koje se pružaju u zajednici;

Pretjerano oslanjanje na institucionalne oblike skrbi za pojedine skupine korisnika;

Centri za socijalnu skrb su u velikoj mjeri opterećeni administrativnim poslovima i novčanim naknadama;

Nedovoljna koordinacija između sustava socijalne skrbi i sustava zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja, u cilju pružanja cjelovitog rješenja potreba korisnika;

Potrebna je veća razina sudjelovanja korisnika usluga u planiranju i pružanju usluga;

Ograničena financijska sredstva za daljnji razvoj ; te

Sve veća potražnja za uslugama.

Stanje u Hrvatskoj po mnogočemu je slično stanju u širem europskom kontekstu. Glavni izazovi s kojima su suočene socijalne usluge diljem Europe su sljedeći1:

1 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, 2006.



Odgovaranje na sve veću potražnju za uslugama;

Utvrđivanje potreba korisnika;

Veća uključenost korisnika u usluge, uključujući pomak od ovisnosti korisnika o sustavu prema aktivnom sudjelovanju i osnaživanju korisnika;

Skup mjera za ograničavanje i rezanje troškova;

Povećana upotreba tržišnoga pristupa pri pružanju usluga, te prijelaz prema mješovitim oblicima pružanja usluga (javni i privatni pružatelji) i reguliranje javnih financija;

Unapređivanje kvalitete usluga i inicijative za povećanjem kvalitete usluga povezane su s potrebom bolje koordinacije usluga, modernizacije javnih usluga i s novim oblicima upravljanja javnim sektorom; te

Unapređivanje kvalitete rada, osiguravanje jednakih mogućnosti i usklađivanje radnog i slobodnog vremena..

Neki dodatni izazovi u Hrvatskoj vezani uz strateško planiranje:

Dostupnost i ažuriranost podataka (podaci su najčešće stari nekoliko godina), zbirne podatke nije moguće razvrstati prema nekim ključnim obilježjima (npr spol, dob..) podaci su često proturječni, čak i kad su objavljeni od strane iste ustanove. Ovome valja nadodati i nedostatak analize podataka. Također, razmjena podataka na lokalnoj razini ovisi o osobnim odnosima među dionicima;

Nedostatak jasno definiranih usluga; npr. usluge pomoći u kući – istu uslugu na lokalnoj razini često pružaju različite organizacije koje ju različito i nazivaju;

Poteškoće pri utvrđivanju stvarnog troška pružanja usluga;

Teškoće pri utvrđivanju jasnih ciljeva i pokazatelja ostvarivanja rezultata na temelju kojih se mjeri učinkovitost provedbe strateških planova;

Nedostatak partnerstva. Izrada jednog strateškog dokumenta zahtijeva partnerski pristup na lokalnoj razini, a županije često ne uspijevaju uključiti lokalne partnere te održavati njihovu motivaciju. ovo naročito vrijedi za općine;

Vrlo je teško postići da ljudi izvana sagledaju vlastitu organizaciju, te da komuniciraju i u suradnji s drugim lokalnim dionicima / pružateljima usluga planiraju zajedničko rješavanje problema;

Nedovoljno jasan zakonodavni okvir po pitanju pojedinih djelatnosti; npr. rana rehabilitacija i intervencija;

Nema praćenja i vrednovanja iskustva, što može uroditi prijedlozima koji su ponekad nejasni i nerealni; te

Nedostatak dvosmjerne komunikacije između državne i lokalne razine.

Strateško planiranje osigurava okvir za utvrđivanje i rješavanje spornih pitanja, kako unutar tako i izvan organizacije, o kojemu ovisi njezin budući uspjeh.

2.2. Što je strateško planiranje?

Strateško planiranje je proces utvrđivanja dugoročnih ciljeva neke organizacije, te utvrđivanje najboljeg načina na koji se ti ciljevi mogu ostvariti. Strateški plan je plan puta koji pojedinu organizaciju vodi od mjesta na kojemu se trenutačno nalazi do mjesta na koje bi željela stići za pet ili deset godina.



2.3. Strateško planiranje ujedno je i alat za rukovođenje i alat za upravljanje

Sa stajališta alata za rukovođenje, strateško planiranje odgovara na pitanje: "Radimo li pravu stvar?"

Sa stajališta alata za upravljanje, proces planiranja ljudima omogućava da budu sigurni da organizacija "ispravno obavlja posao."

2.4. Tri ključna pitanja pri strateškom planiranju

Strateško planiranje bavi se trima ključnim pitanjima:

• Gdje smo sada?

• Gdje želimo ići?

• Kako ćemo tamo doći?

2.5. Sedam koraka strateškog planiranja

Proces izrade strateških planova županije u načelu se sastoji od sedam glavnih koraka:

1. Utvrđivanje spornih pitanja.

2. Stvaranje vizije.

3. Pojašnjavanje misije.

4. Postavljenje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva.

5. Izrada provedbenih planova.

6. Provedba i evaluacija planova.

7. Unošenje potrebnih preinaka i početak sljedećeg ciklusa planiranja.

3. Utvrđivanje spornih pitanja

Planiranje socijalnih usluga prvenstveno se bavi sljedećim pitanjima:

Koje su potrebe za socijalnim uslugama u našoj županiji?

Koje se usluge trenutačno pružaju kako bi se udovoljilo tim potrebama?

Kakve se promjene događaju u širem okruženju koje mogu utjecati na pružanje socijalnih usluga?

Jesu li usluge koje se pružaju u skladu s najboljom praksom prema općeprihvaćenim standardima kvalitete?

Imaju li usluge koje se pružaju dobre ishode za korisnike usluga?

Pružaju li usluge dobar omjer vrijednosti i novca?

Što su glavni nedostaci?

Što se može učiniti drugačije kako bi se ostvarili bolji ishodi za korisnike usluga?

U cilju odgovaranja na ova pitanja i jasnog utvrđivanja pitanja kojima bi se plan trebao pozabaviti (address), bit će potrebno prikupiti informacije od raznih izvora, uključujući unutarnje dionike, vanjske dionike, te ostale objektivne izvore podataka, te primijeniti niz kvantitativnih i kvalitativnih tehnika za analizu tih podataka.



U poglavljima koja slijede navedene su metode i alati kojima se možete služiti pri odgovaranju na svako od ovih pitanja.

4. Procjena potreba: koja vrsta podataka je potrebna?

U cilju olakšavanja procesa prikupljanja podataka za 10 županija obuhvaćenih IPA-inim projektom, osmišljen je Obrazac za prikupljanje podataka u svrhu procjene socijalnih usluga u županiji; vidi Dodatak 2.

Obrazac za prikupljanje podataka omogućio je Radnim skupinama za socijalno planiranje da prikupe podatke koji su im potrebni za provođenje analize trenutačnog stanja u županiji. Prikupljeni su podaci i informacije o:

1. dio: Općeniti podaci o županiji: demografski podaci; podaci o gospodarstvu; analiza siromaštva; podaci o zaposlenosti; razina obrazovanja; specifični izazovi u županiji te u pojedinim gradovima i selima; te specifične zdravstvene poteškoće u županiji.

2. dio: Podaci o uslugama socijalne skrbi i ostalim uslugama koje su povezane sa socijalnim uslugama: obrazovna djelatnost i usluge; zdravstvena djelatnost i usluge; djelatnost i usluge vezane uz provođenje zakona; djelatnosti vjerskih udruga, socijalne usluge koje financira MSPM (Centri za socijalnu skrb, obiteljski centri, centri za pomoć i njegu); usluge domova socijalne skrbi; novčane naknade; ostale socijalne usluge uz potporu lokalne uprave; te pomoći u naturi i izravne novčane uplate.

3. dio: Početna procjena potreba i prioriteta među uslugama socijalne skrbi po ciljnim skupinama: djeca i mladi; starije osobe i umirovljenici; osobe s invaliditetom; ratni veterani; žene; nezaposleni; osobe koje žive u lošim uvjetima, te ostale prioritetne ciljne skupine.

4. dio: Financiranje socijalnih usluga: opis usluge; pružatelj usluge; broj korisnika usluge; te financijska potpora.

5. dio: Popis dionika.

Projektni tim i Radne skupine za socijalno planiranje naknadno su nadopunili ove informacije zahvaljujući dodatnim izvorima podataka i dokumentima.

4.1. Demografski podaci

Demografski podaci imaju dvostruku svrhu. Kao prvo, postavljaju socijalni plan u kontekst, opisujući stanovništvo kojemu je plan namijenjen. Kao drugo, pružaju osnovu za procjenjivanje razina pružanja usluga i njihovo uspoređivanje s drugim područjima (npr. između općina, županija ili država).

Ključni demografski podaci za planiranje socijalnih usluga uključuju:

dobnu strukturu s posebnim osvrtom na: o djecu i mlade; o radno sposobno stanovništvo; o osobe starije od 65 godina; te o osobe starije od 75 godina.

spol;

broj i postotak stanovništva s tjelesnim invaliditetom;

broj i postotak stanovništva s intelektualnim teškoćama;



broj i postotak stanovništva liječenog zbog problema s duševnim zdravljem.

• broj i postotak stanovništva liječenog zbog zlouporabe droge/alkohola;

• upozorenja i uhićenja uzrokovana zlouporabom droge/alkohola; te

• broj intervencija policije zbog slučaja obiteljskog nasilja.

Ovaj popis nije konačan, no predstavlja minimum potrebnih demografskih podataka. Podaci o trendovima kao što su, primjerice, stopa starenja stanovništva ili stopa pada nataliteta, mogu biti korisni za procjenjiivanje buduće potražnje za uslugama. Također je korisno prikupiti osnovne podatke o čimbenicima koji mogu pridonijeti socijalnom isključivanju, npr. razine siromaštva te zaposlenosti i nezaposlenosti, u svrhu smještanja socijalnih usluga u širi kontekst županije. Velik dio podataka dostupan je u statističkim izvješćima javnih ustanova (DZS, HZZ, HZJZ, HZMO, HZZO i ostali)

4.2. Podaci o uslugama

Profil i obilježja korisnika usluga

Važno je znati tko koristi koju vrstu socijalnih usluga kako bi se usluge prilagodile potrebama korisnika, te utvrditi postoje li skupine potencijalnih korisnika kojima je potrebna pomoć, a nemaju pristup socijalnim uslugama.

Minimalni je zahtjev da svi lokalni pružatelji usluga budu u stanju pružiti sljedeće podatke o korisnicima usluga:

Spol ;

Dob ;

Mjesto prebivališta ;

Glavni problemi (na temelju analize izjava samih korisnika usluga o njihovoj situaciji i tome zašto im je potrebna pomoć). S obzirom na dvojaku svrhu Centara za socijalnu skrb, posebno je važno utvrditi je li korisnicima usluga potrebna pomoć u vidu:

o isključivo novčanih / materijalnih naknada; o isključivo usluge socijalne skrbi ili o i novčanih naknada i usluga socijalne skrbi

Kontakt podatke drugih tijela i agencija za pomoć / socijalnu skrb u protekle tri godine;

Kako korisnici pristupaju uslugama. Kako se ostvaruje početni kontakt – primjerice, telefonskim putem, pismom, osobno od strane korisnika usluga ili id strane treće stranke; te

Koje su radnje poduzete; npr. informiranje, upućivanje u drugu organizaciju, pružena procjena potreba.

Ni ovaj popis nije sveobuhvatan.

4.3. Razine korištenja trenutačno dostupnih usluga

Korištenje usluga informiranja, upućivanja i savjetovanja

Sve usluge informiranja i savjetovanja trebale bi pružiti barem sljedeće podatke:

Mjesečni broj prvih kontakata prema korisničkim skupinama;



Koliko je naknadnih kontakata ostvareno od strane kojeg broja korisnika usluga iz koje glavne skupine korisnika usluga;

Oblik kontakta; npr. telefon, pismo, dolazak u centar za savjetovanje ili kućni posjet; za pojedinu skupinu korisnika usluga; te

Koje su usluge pružene tijekom naknadnog kontakta; npr. savjetovanje, informiranje, upućivanje, sudjelovanje u grupnoj terapiji, itd.

Korištenje usluga smještaja i dnevnog boravka

Prikupljanje podataka o razinama popunjenosti trebalo bi se temeljiti na mjesečnim/godišnjim stopama popunjenosti koje se računaju na sljedeći način:

Broj dana smještajamjesečno x 100 = % mjesečne popunjenosti smještajnog kapaciteta

Broj raspoloživih kapaciteta za smještaj mjesečno

Kako bi se olakšalo prikupljanje ovakvih podataka, smještajne jedinice mogu voditi dnevni zapisnik o broju ljudi u smještaju, te o svim ulascima i izlascima iz doma. Te su brojke važne za procjenjivanje stvarnog troška pružanja ove usluge. Primjerice, malo je vjerojatno da će bilo koja usluga biti 100% popunjena, budući da bi to značilo da se osoblje mora pobrinuti da je svako slobodno mjesto popunjeno istoga dana kad korisnik napusti ustanovu. Slično tomu, neke su usluge podložne sezonskim oscilacijama; tako, primjerice, tijekom zimskih mjeseci može vladati veća potražnja za uslugama za beskućnike nego tijekom ljetnih. Puko dijeljenje proračunskih sredstava s brojem raspoloživih kreveta ili zabilježavanje stanja po pitanju razine popunjenosti na datum 31. prosinca svake godine nije dovoljno dobra podloga za vjerodostojnu procjenu razine djelatnosti ili troška.

Korištenje usluge pomoći i njege u kući

Podaci o usluzi pomoći i njege u kući trebali bi sadržavati prosječan broj sati tjedno i opseg, uz poseban naglasak na broju korisnika koji primaju više od 10 sati njege u kući tjedno. Također trebaju uključivati raščlambu toga broja i postotak korisnika koji primaju pojedinu vrstu usluge; primjerice, dostavu obroka, osobnu njegu, pomoć pri kućanskim poslovima kao što su čišćenje i kuhanje, itd.

4.4. Podaci iz individualne procjene potreba

U svrhu procjenjivanja potreba korisnika usluga, potrebne su sljedeće informacije:

broj i vrsta zahtjeva za uslugama;

broj osoba koje odgovaraju uvjetima za pojedinu vrstu usluge;

broj onih koji primaju različite vrste usluga; te

broj i vrsta zahtjeva koje nije moguće ispuniti.

Individualna procjena i planiranje skrbi temelj su dobre prakse socijalnog rada. Proces procjene služi tome da pruži sveobuhvatnu procjenu potrebe. Svrha procesa izrade, provedbe, praćenja i revidiranja planova skrbi je postići dobre ishode za korisnike usluga. Međutim, njih je jedino moguće ostvariti ako korisnici usluga potpuno sudjeluju u svim fazama ciklusa procjene i pružanja skrbi, koji je prikazan dolje.



Mjera u kojoj korisnici usluga trenutačno sudjeluju u procjeni potreba i izradi plana pružanja skrbi varira. Primjerice, kod djece i osoba s intelektualnim poteškoćama, postoji sklonost pretjeranog oslanjanja na stručnu procjenu koja više služi kao alat koji koriste zaposenici nego kao sporazum između korisnika / njegovatelja i organizacije koja pruža socijalnu skrb o tome kako će međusobno surađivati u cilju ispunjavanja potreba korisnika usluga.

Podaci prikupljeni putem individualne procjene i planiranja skrbi u partnerstvu sa korisnicima usluga ključni su za razumijevanje onoga što je korisnicima usluga potrebno, gdje je socijalne usluge potrebno povezati s drugim uslugama, i gdje su glavni nedostaci. Sustavno zabilježavanje onih potreba koje trenutačno dostupne usluge ne mogu zadovoljiti pomoći će pri utvrđivanju budućih prioriteta pri razvoju usluga.

4.5 Konzultiranje s korisnicima usluga i njihovim skrbnicima o potrebama

Ako su korisnici usluga i skrbnici uključeni u planiranje i revidiranje socijalnih usluga, izglednije je da će takve usluge udovoljiti njihovim potrebama.

Razni mehanizmi mogu se koristiti za prikupljanje stavova korisnika usluga i njihovih skrbnika o potrebama. Među njih se ubrajaju rasprave u manjim skupinama, sastanci, fokus grupe, upitnici, polu-strukturirani intervjui, odbori korisnika usluga, ocjenjivanje od strane građana, itd. Međutim, važno je jasno navesti svrhu zbog koje se traže povratne informacije, te naznačiti traži li se od korisnika usluga da daju povratne informacije o vlastitim individualnim potrebama, da doprinesu široj strateškoj procjeni budućih potreba ili da daju povratne informacije o načinima unapređenja usluga u cilju boljeg zadovoljavanja njihovih potreba.

Procijeniti potrebu

Usuglasiti Plan pružanja skrbi

Provesti Plan pružanja

skrbi

Pratiti Plan pružanja

skrbi

Revidirati Plan pružanja skrbi



Konzultiranje s javnošću: Smjernice i primjeri dobre prakse

Seargeant and Steele (1998)2 navode četiri vrste pokretača za angažiranje javnosti da se uključi u konzultacije i povratne informacije, sugerirajući da za svaku od njih postoje različite metode:

1. Potrebe korisnika usluga i onih koji nisu korisnici usluga

U cilju utvrđivanja potrebe, manje skupine, sastanci i fokus grupe u kojima će se moći razmatrati ideje. Premda ne isključuju ankete, autori upozoravaju da ih se koristi samo kada postoji “razmjerna sigurnost” da korisnici usluga već jasno znaju što žele.

2. Politike, planovi i strategije

Tijekom konzultacija o politikama, planovima i strategijama valjalo bi voditi računa o složenosti podataka koji se predstavljaju, o nužnosti posjedovanja prethodnog znanja, te o vremenu potrebnom za odgovor. Vjerojatno je da će se primijeniti niz alata kako bi se omogućila razmjena informacija, rasprava i pružanje povratnih informacija.

3. Prioritetne usluge

Pristupi utvrđivanju prioritetnih usluga ovisit će o mjeri u kojoj su opcije jasne i tome na koga one utječu. Ako su sporna pitanja jasna, ankete, javni skupovi i glasovanje dolaze u obzir. U protivnom, primjerenije će biti metode koje stavljaju naglasak na pojašnjavanje, informiranje i raspravljanje. Ako je u pitanju mali broj ljudi, autori navode da bi sastanci u manjim skupinama na kojima će se promicati rasprava i tražiti postizanje konsenzusa mogli biti najkorisnija metoda.

4. Izvedba usluga

Autori smatraju da će pristup procjeni izvedbe usluge ovisiti o upoznatosti i učestalosti njihovog korištenja od strane onih s kojima se konzultira. Tome se može dodati složenost potreba koje usluga ispunjava. Ako se usluga redovito koristi i zadovoljava unaprijed utvrđeni spektar potreba, metode anketiranja su prikladne. Međutim, ako korisnici usluge koriste neredovito, ili ako te usluge ne zadovoljavaju širi raspon potreba, onda bi metode kod kojih je naglasak na razmatranju i razmjeni iskustava mogle osigurati korisnije povratne informacije.

Usuglašavanje načela za uključivanje korisnika usluga i skrbnika

U Engleskoj, velik broj glavnih tijela socijalne skrbi usuglasili su se oko sljedećih osam načela za uključivanje korisnika usluga i skrbnika: 1. Jasno ćemo navesti razlog uključivanja korisnika usluga ili skrbnika u aspekte našega

posla. To podrazumijeva:

utvrđivanje razloga zbog kojih je dobro da korisnici usluga ili skrbnici budu uključeni u rad organizacije u vlastitu korist ili u korist osganizacije;

utvrđivanje granica njihove uključenosti; i

otvoreno, dosljedno i jasno navođenje razloga postavljanja granica. 2. Radit ćemo s ljudima koji koriste usluge socijalne skrbi i zdravstva kako bismo se

2 Seargeant J.& Steele J. (1998.) Konzultiranje s javnošću: smjernice i primjeri dobre prakse, London, Institut političkih znanosti.



usuglasili oko načina na koji će oni biti uključeni. To podrazumijeva:

njihovo uključivanje u planiranje i procjenu njihove vlastite uključenosti i uspjeh projekta u koji su uključeni;

osigurati da korisnici usluga i skrbnici imaju priliku utvrditi vlastite potrebe; te

slušati i voditi računa o tome što korisnici usluga i skrbnici navode kao važno prilikom svog sudjelovanja u ovoj aktivnosti.

3. Pustit ćemo da korisnici usluga i skrbnici odaberu način na koji će biti uključeni. To podrazumijeva:

potrebu da korisnici usluga i skrbnici u potpunosti razumiju razloge zbog kojih će sudjelovati u pojedinim vrstama aktivnosti;

osigurati da korisnici usluga i skrbnici mogu donositi informirane izbore o načinu na koji će biti uključeni;

osigurati da su uvjeti njihova sudjelovanja jasni;

uključivanje korisnika usluga i skrbnika na različite načine, kako bi se ostvarili što učinkovitiji ishodi; te

osigurati da su njihovi zadaci u skladu sa sposobnostima korisnika usluga i skrbnika.

4. Razmjenjivat ćemo povratne informacije o ishodima uključenosti korisnika usluga i skrbnika na odgovarajuće načine. To podrazumijeva:

izradu niza alata, materijala i resursa u cilju učinkovitog pružanja povratnih informacija;

osigurati da su korisnici usluga i skrbnici u potpunosti uključeni u načine vlastitog sudjelovanja; te

pojašnjenje o tome kako je njihova uključenost utjecala na projekt. 5. Pokušat ćemo prepoznati i prevladati prepreke sudjelovanju. To podrazumijeva:

prevladavanje fizičkih prepreka pristupu, sigurnosti i prijevozu;

prevladavanje prepreka u vidu procedura i praksi koje isključuju korisnike usluga i skrbnike, ili ih uključuju samo zato što moraju; te

prevladavanje prepreka u vidu stavova i vrijednosti na način da svi imaju jednaku mogućnost uključivanja.

6. Dat ćemo sve od sebe kako bismo u naš posao uključili što širi krug ljudi To podrazumijeva:

pružanje prilika za uključivanje skupinama koje se ‘rijetko čuju’, kao što su zatvorenici, beskućnici i izbjeglice;

pružanje prilika za uključivanje skupina s kojima je teško komunicirati, kao što su vrlo mala djeca, nemoćne i starije osobe, osobe s teškoćama pri učenju, osobe s ograničenim poznavanjem jezika, te osobe koje su ‘prisilni korisnici usluga’ (npr. pri zaštiti djece ili kod osoba s duševnim poteškoćama); te

biti svjestan razlike u odnosima moći između organizacije i korisnika usluga/skrbnika. 7. Cijenit ćemo doprinos, stručnost i vrijeme koje ulože korisnici usluga i skrbnika. To podrazumijeva:

novčane naknade korisnicima usluga i skrbnicima za njihovo sudjelovanje;

pridržavanje općeprihvaćenih smjernica o plaćanju korisnicima usluga i skrbnicima;

refundiranje svih dodatnih troškova plaćenih iz vlastitoga džepa; te

davanje nagrade ili naknade za sudjelovanje na pošten, dosljedan i otvoren način.



8. Upotrijebit ćemo ono što smo naučili radeći sa korisnicima usluga i skrbnicima kako bismo uveli promjene u naš način rada, u cilju postizanja boljih ishoda. To podrazumijeva:

tražiti od korisnika usluga i skrbnika da podijele svoja iskustva vezana uz uključenost i mogućnost utjecanja;

buduće planiranje i promjene;

uspostavljanje sustava za vrednovanje i praćenje kako bi uključenost mogla biti i službeno vrednovana;

podnošenje izvješća korisnicima usluga i skrbnicima o tome kako je njihov doprinos iskorišten; te

dijeljenje naučenog s ostalim organizacijama.

Pri uključivanju korisnika usluga u proces konzultacija i pružanja povratnih informacija, važno je usuglasiti se o načinu rada prije no što spomenuti proces počne.

5. Procjena trenutačnih razina pružanja usluga

5.1. Mapiranje usluga

Važno je imati pregled svih socijalnih usluga koje postoje unutar dotičnog područja. To uključuje:

usluge koje pružaju tijela i organizacije središnje države, županije i općina;

usluge koje pružaju nevladine organizacije, te

usluge koje pruža privatni sektor.

U Zahtjevu za podacima za procjenu županijskih socijalnih usluga, okvir za prikupljanje potrebnih informacija organiziran je prema vrsti usluga. On se može naknadno raščlaniti na vrste usluga koje su dostupne za svaku od glavnih skupina korisnika (npr. starije osobe, osobe s invaliditetom, itd.) u onim područjima gdje je visok broj usluga socijalne skrbi.

Okvir je moguće razviti i tako da u obzir uzme druge vrste usluga, kao što su usluge u zajednici , pučke kuhinje, skupine za samopomoć, itd.

5.2. Procjena razine ponude u odnosu na broj stanovnika

Demografski podaci, zajedno s podacima o broju osoba koje primaju usluge, mogu se koristiti za određivanje trenutačne razine pružanja usluga u odnosu na lokalno stanovništvo.

Osnovni brojčani podaci, do kojih bi trebalo biti moguće doći na županijskoj i državnoj razini, uključuju:

Broj osoba u dobi od 65 godina i više o kojima država skrbi u domovima socijalne skrbi na uzorku od 1000 stanovnika u dobi od 65 godina i više;

Broj osoba u dobi od 65 godina i više koji žive kod kuće uz potporu države na uzorku od 1000 stanovnika u dobi od 65 godina i više;

Broj odraslih osoba s tjelesnim ili osjetilnim oštećenjima mlađih od 65 godina koji žive kod kuće uz potporu države na uzorku od 1000 odraslih stanovnika mlađih od 65 godina;



Broj odraslih osoba s intelektualnim oštećenjima mlađih od 65 godina koji žive kod kuće uz potporu države na uzorku od 1000 odraslih stanovnika mlađih od 65 godina;

Broj psihički bolesnih odraslih osoba mlađih od 65 godina koji žive kod kuće uz potporu države na uzorku od 1000 odraslih stanovnika mlađih od 65 godina;

Gdje god je moguće, u podacima bi također trebao biti naveden broj dana smještaja u privremenoj skrbi pruženih ili financiranih od strane države na uzorku od 1000 stanovnika starijih od 18 godina. (Privremenai smještaj, koja se može opisati i kao privremeni odmor od skrbi, podrazumijeva kratkotrajan smještaj u kojemu odrasle osobe za koje se procijeni da im je potrebna skrb, a inače ovise o drugim članovima svoga kućanstva barem u nekim aspektima vlastite osobne njege i podrške, primaju skrb u vlastitome domu od strane zamjenskog skrbnika ili im se nudi mogućnost privremenog smještaja u institucionalnim oblicima skrbi u ograničenom trajanju, često kako bi se onima koji o njima skrbe omogućio predah ili u okolnostima kad je skrbnik privremeno nesposoban skrbiti o članu obitelji); te

Broj djece o kojima skrbi država na uzorku od 10000 stanovnika mlađih od 18 godina.

Ove brojke omogućavaju usporedbu između lokalnih vlasti te međunarodnu usporedbu razina pružanja usluga.

5.3. Procjena opsega usluga na lokalnoj razini i njihove međusobne usklađenosti: analiza lokalne mreže usluga

5.3.1. Cilj

Cilj analize mreže usluga je:

Izvršiti pregled usluga dostupnih u županiji za svaku pojedinu skupinu korisnika;

Utvrditi glavne i pomoćne usluge koje se pružaju svakoj od glavnih skupina korisnika usluga;

Razmotriti odnos između usluga i navesti područja na kojima je potrebno dodatno poraditi; te

Navesti područja u kojima nema dovoljno kapaciteta ili izostaje pružanje usluga.

Moguće zadaće radne skupine za socijalno planiranje pri provođenju analize mreže usluga

1. Utvrditi na koji način bi se glavni korisnici usluga socijalne skrbi mogli logično grupirati. 2. Osnovati pod-radne skupine za svako od tematskih područja. U prvotnim županijama koje su

primile potporu (od SB-a, UNDP-a, UNHCR-a) osnovane su sljedeće skupine:

A. Usluge za odrasle osobe:

Starije osobe

Odrasle osobe s poteškoćama u učenju

Odrasle osobe s tjelesnim invaliditetom

Odrasle osobe s problemima mentalnog zdravlja i problemima zloporabe opojnih sredstava

B. Usluge za djecu:

Djeca izložena riziku od zanemarivanja i/ili zlostavljanja i djeca s posebnim potrebama U 10 županija koje su primile potporu IPA-inog projekta, osnovane su sljedeće pod-skupine (uz određene izmjene od županije do županije):



Starije i nemoćne osobe;

Osobe s invaliditetom;

Djeca i mladi;

Nezaposleni;

Branitelji Domovinskog rata;

Siromašni i socijalno ugroženi;

Obitelji izložene riziku;

Beskućnici; i

Romi

Ostale skupine kao što su žrtve obiteljskog nasilja, osobe bez doma i osobe zaražene HIV-om / AIDS-om kojeima je potrebna socijalna skrb također se mogu uključiti u analizu lokalne mreže usluga.

Mapiranje mreže usluga može se izvršiti na sljedeći način:

Glavne usluge su najvažnije usluge koje se pružaju određenoj skupini korisnika.

Pomoćne usluge su one usluge koje treba povezati s glavnim uslugama u cilju cjelovitog zadovoljavanja potreba korisnika usluga.

Kombinacija glavnih i pomoćnih usluga vjerojatno će se mijenjati ovisno o skupinama korisnika usluga. Primjerice, za starije osobe, usluge zdravstvene i socijalne skrbi vjerojatno će se ubrajati među glavne usluge. Za djecu i mlade, obrazovne usluge činit će dio glavne mreže usluga.

Mapa mreže usluga trebala bi uključivati usluge nevladinih udruga i privatnoga sektora, kao i državne usluge.

Pomoćne usluge kojima nedostaju bolje poveznice su one usluge koje bi trebalo čvršće povezati s glavnim uslugama, ili bi ih se čak trebalo smatrati dijelom mreže glavnih usluga.

Mapa mreže usluga također bi trebala navesti glavne nedostatke u pružanju usluga u smislu nedostatka određenih aspekata pružanja usluga ili manjka kapaciteta.

5.3.2. Što se može naučiti iz analize mreže usluga?

Pomoćne usluge

Pomoćne usluge –

potrebne bolje poveznice

Pomoćne

usluge

Pomoćne usluge –

potrebne bolje poveznice

Glavne usluge

Nedostatak usluga / Manjak kapaciteta

Nedostatak usluga / Manjak kapaciteta



Mapiranje mreže usluga provedeno za tri županije koje su primile potporu od SB-a ukazalo je na niz spornih pitanja, što također vrijedi i za druge zemlje:

Znanje o / Upoznatost s dostupnim uslugama varira. U pojedinim skupinama upoznatost s nevladinim sektorom bilo je ograničeno na puku svijest o postojanju NVO-a, no nedostajale su informacije o tome što takve udruge točno pružaju.

Mreža glavnih usluga često se definirala u smislu specijalističkih usluga socijalne skrbi.

Poveznice s uslugama koje promiču integraciju i socijalnu uključenost korisnika usluga, kao što su zapošljavanje, obrazovanje, slobodno vrijeme i rekreacija, uglavnom su bile slabe.

Pojedini korisnici usluga su se „izgubili“ unutar sustava. To su najčešće korisnici usluga s visokom razinom potreba, koji nemaju nikakvog kontakta sa svojim obiteljima. Kao što je rečeno tijekom jedne rasprave, “za njih nitko ne pita”.

Odnosi sa zdravstvenim uslugama redovito su opisivani kao slabi.

Upravljanje odnosima između uslugačesto se provodi kao niz bilateralnih odnosa; primjerice, CSS-i se znaju sastati s predstavnicima zdravstva ili obrazovanja, no nema među-agencijskog mehanizma za koordiniranje pri planiranju, provedbi i praćenju usluga.

Veze s drugim tijelima najčešće održava više rukovodstvo, osim ako nije riječ o pojedinačnim korisnicima usluga. Organizacijema za pružanje socijalne skrbi na razini županija koristila bi veća interakcija s ostalim tijelima. Mogao bi se uvesti sustav delegiranja veze, u kojemu zaposlenici bivaju zaduženi za održavanje kontakta i razmjenu informacija s jednim ili dva tijela unutar mreže te za pružanje povratnih informacija ostatku kolektiva.

6. Analiza vanjskog okruženja: PESTLE analiza

Jedan od alata kojim su se služile tri županije potpomognute SB-om bila je tzv. PESTLE analiza, korištena za utvrđivanje prilika i prijetnji koje predstavlja vanjsko okruženje.

PESTLE je kratica za političke (Political), gospodarske (Economic), socijalne (Social), tehničke (Technical), pravne (Legal) i ekološke (Environmental) čimbenike koji mogu utjecati na budući razvoj pojedine organizacije.

PESTLE analiza je- alat za strateško planiranje osmišljeno kako bi olakšalo utvrđivanje i postupanje s vanjskim čimbenicima koji mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na budući razvoj pojedine organizacije.

PESTLE analiza osmišljena je u cilju traženja odgovora na sljedeća pitanja:

Koji su ključni politički pokretači od važnosti za rad organizacije?

Koji su bitni gospodarski čimbenici?

Koji su glavni društveni i kulturološki čimbenici?

Koji su glavni tehnički imperativi, promjene i inovacije?

(Napomena – u pojedinim inačicama PESTLE analize, tehnički čimbenici postali su tehnološki. To nije bila izvorna namjera modela PESTLE analize, u kojemu se tehnički aspekt odnosi na “stručne vještine”, odnosno načine na koje se nešto obavlja, a ne isključivo na razvoj tehnologije. Za potrebe ove analize, riječ “tehnički” koristi se u izvornome smislu, te uključuje, primjerice, promjene u pristupu praksi socijalnog rada.



Važeći i budući pravni propisi koji utječu na organizaciju?

Čimbenici vezani uz okoliš koji utječu na rad organizacije?

(Ovaj aspekt analize može se definirati u užem smislu, kad se odnosi na okoliš i ekologiju, ili u širem smislu, kad uključuje fizičku okolinu.) Neuspjeh organizacija, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, često se može pripisati pogrešnoj procjeni potencijalnih učinaka vanjskih čimbenika i izostanku potrebnih koraka za iskorištavanje prilika i otklanjanje prijetnji. PESTLE analiza ističe različite scenarije koji mogu nastati i njihov mogući pozitivan ili štetan učinak na socijalne usluge. Odnos između makroekonomskog okruženja, prioriteta javne potrošnje, i prognoze razvoja socijalnih usluga, primjerice, ključno je područje u planiranju socijalnih usluga. To najbolje dokazuju sljedeća tri čimbenika.

Dokazi ukazuju na to da s razvojem pojedinog gospodarstva dolazi do veće potražnje za socijalnim uslugama.

Stanovništvo Hrvatske sve je starije. Ljudi žive duže, no to ne znači nužno da žive u boljim zdravstvenim uvjetima.

Financijski pokazatelji ukazuju na to da neće doći do značajnog porasta u javnim izdacima za socijalnu skrb.

7. Snage, slabosti, prilike i prepreke/prijetnje – SWOT analiza

SWOT analiza je jedan od glavnih alata korišten u 10 županija uključenih u IPA projekt..



SWOT analiza je strukturirana metoda planiranja koja se koristi za procjenu snaga (strengths), slabosti (weaknesses), prilika (opportunities) i prepreka / prijetnji (threats) vezanih uz neki projekt ili poslovni pothvat. Uključuje određivanje krajnjeg cilja “projekta” i utvrđivanje unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji su povoljni ili nepovoljni za ostvarivanje toga cilja:

Snage (Strengths): značajke zbog kojih “projekt” ima prednost pred drugima.

Slabosti (Weaknesses): značajke zbog kojih je “projekt” u nepovoljnijem položaju u odnosu a druge.

Prilike (Opportunities): elementi koje bi “projekt” mogao istražiti u vlastitu korist.

Prepreke / prijetnje (Threats): elementi u okruženju koji bi mogli prouzrokovati poteškoće “projektu”

Utvrđivanje ovih elemenata važno je zbog toga što će se na njima temeljiti kasniji koraci u planiranju u svrhu postizanja cilja.

Najprije bi donositelji odluka trebali razmisliti je li cilj ostvariv s obzirom na snage, slabosti, prilike i prepreke/prijetnje. Ako cilj nije ostvariv, potrebno je postaviti drugačiji cilj i ponoviti proces. Oni koji primjenjuju SWOT analizu moraju postaviti i odgovoriti na pitanja koja će im pružiti korisne informacije za svaku od kategorija (snage, slabosti, prilike i prepreke/prijetnje), kako bi analiza bila svrsishodna i kako bi prepoznali svoje komparativne prednosti.



U nastavku slijedi primjer SWOT analize koju su izradile radne skupine u Primorsko-goranskoj županiji za svoj plan socijalnih usluga (2014.-2016.).

SWOT ANALIZA ŽUPANIJSKOG SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

SNAGE SLABOSTI

Koje dobre strane vaše županije biste istaknuli u odnosu na druge županije u RH kada govorimo o sustavu socijalne skrbi Po čemu je vaša županija prepoznata kao inovativna i nositeljica promjena/napretka od strane građana?

Dobro razvijena institucionalna socijalna skrb (domovi socijalne skrbi; obiteljski domovi)

Razvijena mreža pomoći

Razvijen sustav udomiteljstva

Udomiteljstvo za djecu (dugogodišnja tradicija)

Dostupna izvaninstitucijska skrb (pomoć u kući, gerontodomaćice)

Dobro razvijena suradnja s Caritasom (pučka kuhinja, ljekarna, socijalna samoposluga)

Tim za krizne intervencije (Crveni križ)

Razvoj organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom

Zaštitna radionica

Integracija djece s teškoćama u odgojno-obrazovne programe osigurana - asistenti u nastavi putem HZZ programa javnih radova, fakultet bez arhitektonskih barijera

Jednosmjenska nastava u školama

Postojeći socijalni programi Caritasa, CK, Grada Varaždina

Kompetencije i stručnost kadra

Dobra međusektorska komunikacija unutar županije (HZZ, OŠ, CZSS, Županija, gradovi...)

Udruge osoba s invaliditetom (Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize, Društvo multiple skleroze) aktivne - dobra suradnja s školama

Umreženost udruga na razini županije

Što bi se u sustavu socijalne skrbi u vašoj županiji moglo/trebalo poboljšati? Što građani vaše županije smatraju slabostima sustava? Ima li nešto što se može naučiti iz dobrih primjera praksi drugih županija?

Neujednačena rasprostranjenost i dostupnost socijalnih usluga – ruralni dijelovi u nepovoljnom položaju

Nejednaka uključenost JLS u rješavanje socijalnih problema (potrebna senzibilizacija)

Nedovoljno korištenje EU fondova

Nedovoljna povezanost vladinog i nevladinog sektora

Slaba komunikacija vertikalna i horizontalna (ministarstva, gradova, županija, općina) – problem prikupljanja podataka

Neravnomjerni razvoj socijalnih usluga (nedostatak izvaninstitucionalnih usluga – psihički bolesne odrasle osobe, starije i nemoćne osobe)

Nedovoljna informiranost o vrstama usluga i mogućnostima ostvarivanja usluga (prečeste promjene)

Veća isključenost nekih skupina građana (psihički bolesne osobe)

PRILIKE PRIJETNJE/PREPREKE

Vanjski čimbenici koji mogu pospješiti modernizaciju sustava socijalne skrbi unutar županije u naredne tri godine... Koji su to pozitivni trendovi u RH i/ili EU koji mogu doprinjeti razvoju socijalnih usluga u vašoj županiji – gdje vidite svoju priliku?

Informatizacija i povezivanje službi - koordinacija

Apliciranje na EU fondove

Regionalizacija i povezivanje na regionalnoj razini

Decentralizacija sredstava – politička decentralizacija

Razvoj socijalnog poduzetništva (i zadruga)-

Vanjski čimbenici koji mogu negativno djelovati na provođenje promjena u sustavu socijalne skrbi Koje su prepreke poboljšanju sustava- koji su to negativni trendovi koji ugrožavaju vaš željeni razvoj?

Slaba fiskalna snaga regionalne i lokalne samouprave

Novi ustroj regionalizacije

Nezaposlenost i slabljenje gospodarskog sektora

Povećanje broja korisnika socijalnih usluga



prilika za zapošljavanje

Razvoj izvaninstitucijskih oblika skrbi i novih socijalnih usluga

Deinstitucionalizacija koja omogućuje obuhvaćanje više različitih korisnika i razvoj usluga na lokalnoj razini

Edukacija i senzibilizacija javnosti (lokalne zajednice)

Varaždin je grad s najmanje arhitektonskih prepreka za osobe s invaliditetom (dobio Povelju)

Niske mirovine

Starenje stanovništva (demografska regresija, smanjivanje udjela radno aktivnog stanovništva)

Nepovjerenje ljudi prema institucijama

Diskontinuitet u socijalnoj politici

Zabrana zapošljavanja u ustanovama koje pružaju socijalne usluge

Gospodarska kriza

Nepoticajna klima za razvoj u gospodarskom, obrazovnom i drugim područjima (usmjerenost na probleme, umjesto na razvoj)

Pravna nesigurnost (previše zakona, pravilnika…)

Česte promjene zakonskih propisa

Nedostatak jasne vizije razvoja na državnoj razini, i posljedično županijskoj (nejasni prioriteti i nedostatak strategija)

Nepromišljeni reformski postupci (ne prati se učinkovitost, nema evaluacije) u svim sektorima, osobito socijalnoj skrbi

8. Procjenjivanje kvalitete usluga

Izrada standarda kvalitete socijalnih usluga od strane nekadašnjeg Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi bila je važan korak prema uspostavi sustava za procjenu i unaprjeđenje kvalitete usluga. Međutim, primjena standarda prvenstveno ovisi o sposobnostima zaposlenika da kritički procijene vlastiti rad u odnosu na standarde te prepoznaju ono što je potrebno unaprijediti. U cilju podrške procjeni kvalitete usluga u prvotne tri županije, potpomognute od strane SB-a, osmišljen je Alat za kritičko vrednovanje organizacije koje će vršiti kolege stručnjaci; vidi Dodatak 3.

8.1. Cilj

Cilj kritičkog vrednovanja organizacije je:

postaviti temelje za procjenu sadašnje kvalitete pružanja usluga;

osposobiti stručnjake za utvrđivanje i odabir ključnih prioriteta u Županijskom planu socijalnih usluga;

omogućiti iskustvo sudionicima u izradi i provedbi procesa vrednovanja kvalitete; te

doprinjeti njihovom budućem radu na razvoju standarda.

8.2. Vrijednosti i načela na kojima se temelji proces kritičkog vrednovanja

Kritičko vrednovanje trebalo bi biti konstruktivan razvojni proces, a ne inspekcija ili ispit na kojemu se prolazi ili pada. Pristup timova za kritičko vrednovanje trebao bi se temeljiti na načelima postavljanja konstruktivnih pitanja, tj. na pretpostavci da zaposlenici rade kako najbolje znaju i umiju, te da je svaka organizacija u nečemu posebno dobra, te da je utvrđivanje i izgradnja tih prednosti ključna za učinkovit razvoj.



8.3. Sastav i dužnosti timova za međusobno kritičko vrednovanje stručnjaka

Svaki tim trebao bi se sastojati od najviše 5 članova, uključujući:

• najmanje jednog predstavnika nevladinog sektora;

• mješoviti sastav stručnjaka koji imaju iskustva u radu s korisnicima za koje skrbi procjenjivana ustanova i onih s iskustvom iz drugih područja pružanja usluga;

• mješoviti sastav stručnjaka s iskustvom u pružanju institucionalnih usluga i usluga u zajednici.

Proces kritičkog vrednovanja uključuje iščitavanje temeljne dokumentacije o organizacijama koje se kritički vrednuju, razgovor sa zaposlenicima i korisnicima usluga, te promatranje i pregledavanje evidencije. Timovi za kritičko vrednovanje usmenim će putem pružiti povratne informacije, kao i pisano izvješće s glavnim nalazima, zaključcima i preporukama.

8.4. Okvir za kritičko vrednovanje organizacije

Svaka od prvotne tri županijske pilot radne skupine (Splitsko-dalmatinsku županija, Zadarska županija i Vukovarsko-srijemska županija) potpomognute SB-om pridonijela je izradi alata za kritičko vrednovanje čija je svrha procijeniti kvalitetu pružanja usluga u odnosu na sljedeće aspekte:

Pristup skrbi →

Pružanje usluga →

Ishodi za korisnike usluga →

Kontinuitet skrbi →

(Štro se dogodi kad korisnici prestanu koristiti uslugu/počnu koristiti neku drugu uslugu?)

9. Postizanje dobrih ishoda za korisnike usluga

9.1. Što su ishodi?

Pristupi usmjereni na ishode usredotočeni su na to utječu li pružane usluge bitno na život korisnika usluga, primjerice, u smislu stjecanja novoga znanja ili vještina, mijenjanja stavova ili vrijednosti, promjena u ponašanju, unaprijeđenih uvjeta ili unaprijeđenog statusa. Planiranje temeljeno na ishodima teži postizanju rezultata koje lokalno stanovništvo želi i cijeni.

U planiranju socijalne skrbi važno je razlikovati ulazne elemente, izlazne elemente i ishode:

Ulazni elementi

Odnose se na resurse koji se ulažu u uslugu u cilju postizanja izlaznih elemenata. Ulazni elementi uključuju vrijeme, novac, prostor i osoblje.

Izlazni elementi

Odnose se na usluge i aktivnosti koje pružate. Izlazni elementi uključuju savjetovanja, dnevnu skrb, stambeni prostor, radionice, publikacije, itd.

Ishodi Odnose se na sve promjene i učinke koji nastaju u životima korisnika usluga kao posljedica ulaznih i izlaznih elemenata.

Početna točka za planiranje nove usluge ili razmatranje mogućnosti unaprijeđenja postojećih usluga su jasno navedeni ishodi koje želite postići. Uključenost korisnika usluga, skrbnika i šire javnosti u svaku etapu ciklusa planiranja ključan je element planiranja usmjerenog na



ishode. Neki od željenih ishoda koje su navele tri županije potpomognute od strane Svjetske Banke su sljedeći:

Ishodi koje su navele Splitsko-dalmatinska županija, Zadar županija i Vukovarsko-srijemska

županija

Ljubav i pažnja, osjećaj važnosti, prihvaćanje

Korisnici usluga imaju veći osjećaj samoodređenja u životu zahvaljujući tome što mogu birati koje usluge će primati i na koji će način one biti pružane

Biti poput drugih vršnjaka, biti prihvaćen bez stigmatiziranja

Povećano samopouzdanje i uključenost u društvo

Uključivanje djece koja primaju skrb u škole i druge aktivnosti bez stigmatiziranja

Pronalazak posla i smještaja nakon napuštanja institucionalnih oblika skrbi

Povratak u obitelji

Ostanak u obitelji / zajednici što je duže moguće

Osjećati se dijelom obitelji

Uključenost – dijete želi ukloniti društvene prepreke, a sustav bi mu to trebao omogućiti

Povezanost s obitelji i mrežama u zajednici

Korištenje resursa i kapaciteta

Veći osjećaj samoodređenja kod odraslih i djece pri pronalaženju rješenja problema

Osjećaj sigurnosti

Zdravlje i sreća

Bolja kvaliteta života

Poštovanje

Ostvarivanje potencijala u obrazovnom sustavu

Primjeri iz Velike Britanije

Sljedeće skupine ishoda navedene su u sklopu istraživanja o mjerenju ishoda u Velikoj Britaniji:

Gdje živiš

Novac

Pomoć s financijama

Kako provodiš dan

Obitelj i prijatelji

Društveni život

Informacije i savjeti

Pristup uslugama

Izbor usluge

Odnos s osobljem

Konzultacije i kontrola

Zagovaranje

Stigmatiziranje i diskriminacija

Planiranje socijalnih usluga trebalo bi započeti od željenih ishoda, te odrediti kombinaciju ulaznih i izlaznih elemenata koji će omogućiti najlakše postizanje tih ishoda.



10. Pružaju li usluge dobar omjer vrijednosti i novca? Izrada financijske analize

10.1. Odakle dolaze sredstva?

Sljedeće informacije potrebne su kako bi se napravio pregled dostupnih resursa na županijskoj razini i načina na koje su oni korišteni:

Sažetak financijskih pokazatelja za javne ustanove koje pružaju socijalne usluge u županiji

Naziv organizacije

Godišnji troškovi poslovanja

Iznos sredstava iz središnje države

Iznos sredstava iz županijskog proračuna

Iznos sredstava iz proračuna JLS

Iznos sredstava iz drugih izvora

Sažetak financijskih pokazatelja za nevladine organizacije koje pružaju socijalne usluge u županiji

Naziv organizacije

Godišnji troškovi poslovanja

Iznos sredstava iz središnje države

Iznos sredstava iz županijskog proračuna

Iznos sredstava iz proračuna JLS

Iznos sredstava iz drugih izvora

Ako tijela državne ili lokalne vlasti kupuju usluge od pružatelja iz privatnog sektora, potrebno je navesti i takve organizacije.

Izvori sredstava za usluge koje pružaju javne ustanove

Izvor Iznos %

Središnja država

Županija

Gradovi i općine

Međunarodne donatorske organizacije

Ostalo

Ukupno sredstava za državne usluge u županiji

Izvori sredstava za socijalne usluge nevladinog sektora

Izvor Iznos %

Središnja država

Županija

Gradovi i općine



Međunarodne donatorske organizacije

Ostalo

Ukupno sredstava za županijske usluge nevladinog sektora

10.2. U što se novac ulaže?

Godišnji troškovi za državne socijalne usluge koje pružaju javne ustanove

Vrsta usluge Iznos %

CZSS

Usluge smještaja

Dnevni boravak

Pomoć i njega u kući

Ostalo

Ukupni troškovi državnih usluga socijalne skrbi

Godišnji troškovi za socijalne usluga nevladinog sektora

Vrsta usluge Financijski izdaci %

Savjetovanje/Informiranje

Usluge smještaja

Dnevni boravak

Pomoć i njega u kući

Ostalo

Ukupni troškovi usluga nevladinog sektora

Bilo bi poželjno uključiti i podatke vezane privatni sektor, ako su dostupni.

10.3. Što dobivamo za uloženi novac?

Kad se podaci o financijama povežu s razinama djelatnosti, moguće je donijeti sud o omjeru vrijednosti i novca pri korištenju sredstava. Brojčani podaci o korištenju usluga, tj. razinama popunjenosti usluga boravka, brojčani podaci o broju osoba na dnevnom boravku, broj osoba koje koriste usluge njege u kući, brojčani podaci o izvršenim procjenama, pruženim savjetovanjima itd., od ključne su važnosti za analizu omjera vrijednosti i novca.

Zahvaljujući jedniničnoj cijeni, moguće je i odrediti sve troškove vezane uz pružanje jedinične vrijednosti usluge i usporediti ih s troškovima ostalih sličnih usluga, troškovima alternativnih usluga, ili troškovima alternativnih načina pružanja usluge, u cilju utvrđivanja omjera vrijednosti i novca za pojedini pristup. Trošak skrbi stoga je ključan element planiranja socijalnih usluga.

Moraju postojati vjerodostojni podaci o jediničnim troškovima svih usluga koje pružaju ili subvencioniraju državne ustanove i tijela. Jedinični troškovi najčešće se izračunavaju na sljedeći način:

Jedinični troškovi po vrsti socijalne usluge



Vrsta usluge Temeljna jedinična vrijednost

Usluge smještaja Po osobi tjedno

Njega u kući Po osobi po satu

Dostava obroka Cijena po obroku

Dnevni boravak Po osobi po jednodnevnom trajanju dnevnog boravka

Udomiteljska skrb Po osobi tjedno

Privremeni smještaj (predah od skrbi za obitelj)

Po osobi za 24 sata

Savjetovanje Po osobi po satu

Ako je potrebno, jedinični troškovi za usluge smještaja i dnevnog boravka mogu se dalje raščlaniti kako bi se dobio trošak za 24 sata ili po danu.

Izračun jediničnih troškova trebao bi se temeljiti na zbroju svih troškova, tj. Izravni troškovi + Opći/Neizravni troškovi.

Izravni troškovi su oni troškovi koji nastaju uslijed pružanja usluge.

Opći/Neizravni troškovi su oni troškovi koje organizacija napravi u cilju održavanja usluga koje nudi.

Važno je voditi računa o tome da svi resursi koji se koriste prilikom pružanja usluge budu uključeni u jedinični trošak. Ako se, primjerice, određena dobra kupuju u središnjici te se otpremaju pojedinom domu socijalne skrbi, financijska vrijednost tih dobara mora biti uvrštena u izračun jediničnoga troška.

Troškovi koje valja uzeti u obzir oni su troškovi koji čine dio redovitih izdataka koji nastaju uslijed pružanja usluge. Jednokratna kapitalna ulaganja poput renovacija ne bi trebala biti uključena u izračun.

Sljedeća tablica prikazuje učinak različitih razina popunjenosti na tjedni trošak usluge po korisniku na trajnom boravku u domu za starije osobe.

Predviđeni jedinični troškovi prema različitim razinama popunjenosti

Razina popunjenosti (%) Jedinični trošak po korisnku tjedno (£)

90% 645

85% 683

80% 726

70% 830

60% 968

50% 1161

Budući da brojčani podaci ukazuju na smanjenje razine popunjenosti sa 90% na 80%, došlo je do povećanja od 12.5% ukupnoga troška po korisniku tjedno.

Sve organizacije trebale bi biti u stanju odrediti jedinične troškove usluga koje pružaju. Bez tih podataka teško je uspoređivati usluge i razmatrati načine optimiziranja isplativosti i kvalitete.

Kako bi se donio sud o tome nudi li pojedina usluga najbolji omjer vrijednosti i novca, potrebno je uzeti u obzir ne samo trošak nego i kvalitetu pružene usluge.



11. Izvješće o analizi socijalne politike i županijske baze podataka o socijalnoj skrbi

Za 10 županija kojima je osigurana potpora IPA projekta izrađeno je Izvješće o analizi socijalne politike (IASP) u kojemu su sažeto prikazani prikupljeni podaci i informacije. Primjer ovog Izvješća , koje je usuglašeno sa županijama, može se pronaći na mrežnim stranicama MSPM-a, ili zatražiti izravno od spomenutih županija.

Sve prikupljene informacije i podaci uvršteni su u Županijsku bazu podataka o socijalnoj skrbi za 10 županija u okviru IPA projekta. Također su sastavljene upute za ispunjavanje baze podataka koje su dostupne na mrežnim stranicama MSPM-a. Baze podataka također se mogu zatražiti izravno od spomenutih županija.

Razlozi za izradu baze podataka su sljedeći:

Ne postoje objedinjeni podaci o socijalnim uslugama i naknadama koje se pružaju u svakoj od županija (financirane iz različitih izvora i pružane od strane različitih pružatelja usluga);

Godišnja statistička izviješća MSPM-a uključuju primijenjena prava socijalne skrbi ostvarena u županijskim centrima za socijalnu skrb, dok izvješća domova socijalne skrbi prate podatke prema vrsti doma, a ne prema županiji;

Nema objedinjenih podataka o socijalnim uslugama koje pružaju organizacije civilnog društva, privatne ustanove ili fizičke osobe;

na nacionalnoj razini se financiraju programi o kojima nema podataka na lokalnoj razini (iz državnog proračuna i EU fondova)

baza predstavlja alat za županijsko planiranje socijalnih usluga i praćenje provedbe Socijalnog plana

baza služi za planiranje i programiranje projektnih prijedloga za natječaje EU fondova čija priprema zahtjeva ažurirane i pouzdane podatke

izvještavanje o provođenju mjera iz nacionalnih i županijskih strategija

jačanje partnerstva javnog i privatnog sektora unutar županije kroz proces prikupljanja podataka, procjene potreba i određivanja prioriteta

baza treba biti vlasništvo županije i javno dostupna svim zainteresiranim korisnicima

;

Županijski socijalni planovi i planiranje socijalnih usluga temelje se na pouzdanim podacima o trenutačnom stanju, procjeni potreba, te o predviđenim budućim razvojima – početnu točku predstavljaju objedinjeni podaci na razini županije;

Potreba za učinkovitijim planiranjem usluga u zajednici; i

Potreba za boljim utvrđivanjem izvora financiranja usluga koje pružaju državne i privatne organizacije, NVO-i i ostali pružatelji usluga (korisnici budžeta, primatelji bespovratnih sredstava na temelju natječaja, ugovoreni pružatelji usluga itd.);

Osiguati alat za planiranje socijalnih usluga na županijskoj razini i praćenje provedbe Socijalnog plana;



Kao sredstvo za planiranje i programiranje prijedloga projekata za sredstva iz fondova EU, čija priprema zahtijeva ažurirane i pouzdane podatke;

Olakšati izvještavanje o provedbi nacionalnih i županijskih strategija; te

Osnažiti partnerstvo između javnog i privatnog sektora unutar županije na temelju procesa prikupljanja podataka, procjene potreba i određivanja prioriteta.

Baza podataka trebala bi biti u vlasništvu županije, te javno dostupna svim partnerima i korisnicima.

Kako bi se osiguralo da se podaci u bazu podataka unose dosljedno i učinkovito, pripremljen je poseban obrazac za prikupljanje podataka. Podaci se mogu unositi u word ili excel formatu, a dokument se potom sprema i šalje Županiji gdje se unosi u bazu podataka.

Baza podataka županijskog socijalnog planiranja – obrazac za prikupljanje podataka

Popunjavatelj (naziv orgnizacije, ime osobe)_________________________________

U sklopu Županijske baze podataka o socijalnim uslugama, u rubrikama: Vrsta usluge, Korisnici, i Pružatelji usluge, izrađen je padajući izbornik koji nudi na izbor 20 vrsta usluga, 10 korisničkih skupina i 15 tipova pružatelja usluga . Osoba iz Županije koja objedinjuje obrasce za prikupljanje podataka i unosi informacije u samu excel bazu podataka može odabrati jednu od ponuđenih kategorija iz padajućeg izbornika prilikom unosa podataka u bazu, čime se ograničava unos kako bi baza sadržavala samo zadane kategorije.



Kako bi se olakšalo ispunjavanje obrasca za prikupljanje podataka, priložene su upute za unos podataka koje opisuju koje podatke treba unijeti u svaki stupac i na koji način, te su dodatno opisane sve vrste usluga iz padajućeg izbornika (od 1 -10 naknade i usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi i druge socijalne usluge od 11 -20).. Time se željelo osigurati dosljednost pri unošenju usluga i djelatnosti u obrazac od strane članova Glavne radne skupine i Radne skupine za socijalno planiranje kao i službenika Županije prilikom unošenja tih informacija u bazu podataka.

Vrsta usluge: Pod „vrstom usluge“ previđeno je da se unesu podaci za socijalne usluge i novčane

naknade definirane Zakonom o socijalnoj skrbi: novčane pomoći (u ovu kategoriju osim prava

iz Zakona o socijalnoj skrbi uključujemo i novčane potpore JLPS, HZZ i ostalih organizacija

koje osiguravaju novčane pomoći građanima u potrebi), boravak, prva socijalna usluga,

savjetovanje i pomaganje, smještaj, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana

intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja, organizirano

stanovanje tedruge ključne usluge koje nisu nužno u nadležnosti Centara za socijalnu skrb a

provode se u županiji: usluge asistencije (osobni asistent, asistent u nastavi i radni asistent),

edukacije za povećanje zapošljivosti, posredovanje/podrška pri zapošljavanju teško

zapošljivih skupina, javnozdravstveni programi prevencije i promocije zdravlja,

informiranje, edukacije, osvještavanje, zagovaranje, klubovi korisnika, igraonice, likovne,

dramske radionice, podrška integraciji korisnika u aktivnosti zajednice, ostale materijalne

nenovčane pomoći i edukacija pružatelja usluga i javnih službenika u JLSP. Na kraju postoji

i kategorija Ostalo koja obuhvaća sve druge usluge i aktivnosti koje se ne mogu svrstati u

ponuđene kategorije. Popis i opis ponuđenih kategorija se nalazi na kraju ovog dokumenta.

Korisnici: kolona korisnici odgovara na pitanje kome je usluga namijenjena. Mogući odabir su:

djeca i mladi, osobe s invaliditetom, stariji i nemoćni (umirovljenici), branitelji, ovisnici,

obitelji u riziku, siromašni i socijalno ugroženi, nezaposleni, i ostali (u kategoriju ostalo

predlažemo koristiti kada je nemoguće odabrati među predloženim ciljanim skupinama).

Opis usluge/aktivnosti: Ovo je polje predviđeno za unos naziva i kratkog opisa

aktivnosti/usluge. S obzirom da će se u konačnici baza prikazivati u Excel datoteci nije poželjno

da sadržava preopširno objašnjenje, ali ukoliko smatrate da naziv usluge/aktivnosti nije sam po

sebi dovoljan i razumljiv, ovo polje možete dopuniti detaljnijim opisom (svaku dodatnu informaciju



koju želite navesti uz samu uslugu slobodno unesite u ovo polje – bilo da se odnosi na korisnike,

financije, pružatelje usluga i itd.). Na kraju će biti ostavljena opcionalna kolona Napomene u koju

možete dodati još neke informacije za koje mislite da su važne za objašnjenje usluge/aktivnosti.

Pružatelj usluge (naziv/ime): Molimo unesite naziv organizacije, ili osobe, koja neposredno

provodi uslugu/aktivnosti. Ukoliko Grad X daje novčanu naknadu onda je pružatelj Grad X, ukoliko

udruga starijih osoba UC pruža uslugu onda je potrebno upisati „Udruga UC“, ukoliko je to neka

ustanova, onda unesite naziv ustanove i itd. Predlažemo da koristite službene nazive organizacija

i puno ime i prezime fizičkih osoba koje pružaju usluge.

Pružatelj (usluge (prema vrsti i osnivaču): Ponuđene opcije su: Centar za socijalnu skrb,

dom socijalne skrbi (državni), ustanova socijalne skrbi JLPS (domovi, prihvatilišta,

skloništa, pučke kuhinje), ostale javne ustanove (HZZ, ZZJZ, škole, bolnice..), privatni dom

socijalne skrbi, županija, grad, općina, udruga, vjerska organizacija, Crveni križ, trgovačko

društvo, zadruga ili socijalno poduzeće, fizička osoba, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i

ostali za pružatelje koji se ne mogu svrstati niti u jednu ponuđenu kategoriju.

Broj korisnika (godišnje): Molimo unesite broj korisnika usluge/aktivnosti godišnje, za

prethodnu godinu. Ukoliko je npr. godišnji broj korisnika velik, a sama aktivnosti se odvija u

grupama, molimo da u ovom polju ostavite samo ukupan broj korisnika (npr. 330), a u polju „opis

aktivnosti/usluge“ navedete dodatna pojašnjenja (npr. 11 skupina godišnje, 30 korisnika po

skupini). Uz sam broj korisnika nije potrebno unositi dodatna objašnjenja ili slova (npr. 30

korisnika, 50 osoba, 15 savjetovanja) već je potrebno navesti samo brojčano ukupan broj

korisnika na godišnjoj razini (npr. 330). Da li se radi o izračunatom prosječnom broju korisnika ili o

stanju na dan 31.prosinca prošle godine, to možete navesti u dodatnoj koloni Napomene. Ako

vam je primjerice kapacitet dnevnog boravka 15 osoba i prosječno imate 10 korisnika dnevno,

navedite broj 10 a u napomenu možete staviti podatak da je prosječan broj korisnika 10 ali da

varira od 8-14 korisnika dnevno, a možete dodati i ukupan broj različitih korisnika. Za smještaj u

sigurnim kućama, prihvatilištima za beskućnike i drugim oblicima privremenog smještaja, važan je

podatak koliko je različitih korisnika bilo uključeno tijekom godine pa taj podatak možete napisati u

napomeni – npr. ukupno je bilo 39 korisnika u 2012.godini dok u koloni broj korisnika godišnje

upišete prosječan broj korisnika koji su istovremeno bili na privremenom smještaju koji uglavnom

odgovara kapacitetu ustanove npr. 10 iz gornjeg primjera.

Jedinična/ prosječna cijena usluge: Molimo u ovu kolonu unesite prosječan iznos cijene usluge

ili visine naknade. Ako je određena novčana naknada isplaćivana u punom i smanjenom opsegu

npr. od 700 -1.300 kuna, onda je prosječna vrijednost 1.000 kuna, a u Opisu aktivnosti/usluge se

treba specificirati da se radi o 50 korisnika pomoći od 700 kuna, 20 korisnika pomoći od 1.300

kuna – a ukupan trošak će biti iskazan u koloni Ukupan trošak usluge godišnje. Isto se odnosi i

na cijenu smještaja koja varira ovisno o kvaliteti sobe, opsegu usluga itd pa se stavlja prosječna

cijena a specifikacija se upiše u opis usluge – npr. cijena smještaja od 1.700 kuna do 2.500 kuna.

Isto tako ako se radi npr. o usluzi dostave obroka koji košta 17 kuna po obroku plus dostava 5

kuna, to se navede u opisu dok će u koloni jedinična cijena usluge stajati samo 23, i to tako da se

unosi samo iznos i podrazumijeva se da je on u kunama. Pored samog novčanog iznosa nije

potrebno unositi dodatna objašnjenja (npr. kuna, kn/osoba i sl.), već samo navesti koliki je trošak

po korisniku usluge/aktivnosti. Ako postoji potreba za unosom dodatnih objašnjenja, možete to

napisati izvan tablice a naknadno se može uvrstiti u dodatnu kolonu Napomene.

Ukupan trošak usluge (godišnje): Molimo unesite ukupan trošak koji je izdvojen za određenu

uslugu/aktivnost na godišnjoj razini (npr. 54.000 kn). U najvećem broju slučaja, broj korisnika

pomnožen s cijenom po korisniku i brojem mjeseci/dana u godini (ovisno o tome je li cijena

formirana na mjesečnoj cijeni boravka/smještaja ili po pojedinačnom tretmanu) bi trebao

odgovarati ovom ukupnom godišnjem iznosu. U slučaju projektnih aktivnosti, ukupan će trošak biti

vrijednost projekta na godišnjoj razini, dok će u slučaju ustanova to biti njihov godišnji proračun

koji uključuju rashode za zaposlenike, materijalne troškove i kapitalna ulaganja.

Izvori financiranja se odnose na one koji osiguravaju sredstva za provođenje usluge, bilo da se



radi o državnom, županijskom ili gradskom proračunu odnosno o privatnim donatorima,

međunarodnim organizacijama, zakladama i ostalima. Potrebno je navesti svakog pojedinačno u

poseban red kako bi kasnije bilo moguće pretraživanje po pojedinačnim izvorima financiranja (npr.

MSPM, MZOS, Grad X, Zaklada za razvoj civilnog društva...). U ovoj koloni poželjno je navesti

samo izvore financiranja, a sve dodatne informacije koje se odnose na financiranje mogu se staviti

u Napomene ili Opis aktivnosti/usluge.

Lokacija provedbe: Ako želite pratiti dostupnost usluga na području županije, možete unijeti i

područje na kojem se usluga pruža, npr. područje grada Opatije, općine Brod Moravice ili šire

odrednice npr. za Primorsko-goransku županiju: Gorski kotar, Primorje, otoci. (Dodatne upute

može pripremiti svaka županija prema svojim potrebama).

Definicije pomoći i usluga prema Zakonu o socijalnoj skrbi od 1 do 10 i dodatne od 11-20

1. Novčana davanja obuhvaćaju sve pomoći koje se isplaćuju korisnicima prema Zakonu o socijalnoj skrbi, pomoći i naknade koje se ostvaruju iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave (potpore za stanovanje, stipendije, sufinanciranje prehrane, smještaja u učeničkim domovima, jednokratne pomoći i sl.) te sve ostale novčane pomoći koje se osiguravaju od strane drugih javnih ustanova (npr.HZZ za nezaposlene), donacije udruga, vjerskih zajednica i ostalih prema građanima u potrebi.

2. Boravak obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak. Cjelodnevni boravak može trajati od 6 do 10 sati, a poludnevni boravak od 4 do 6 sati dnevno u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga: prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranje slobodnog vremena, organiziranog prijevoza

3.Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi. U ovu kategoriju mogu se svrstati i aktivnosti udruga kada se radi o informiranju o pravima korisnika.

4.Savjetovanje i pomaganje Savjetovanje i pomaganje pojedincu i obitelji je usluga sustavne stručne pomoći kojom se pojedincu pruža pomoć radi prevladavanja poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornoga odnosa pojedinca prema sebi,obitelji i društvu. Savjetovanje i pomaganje obitelji uključuje podršku obitelji, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa koje provodi CZSS. Osim usluga savjetovanja i pomaganja koje pruža CZSS u ovu kategoriju se mogu svrstati savjetovanja i pomaganja koja pružaju i druge ustanove kao što je HZZ savjetovanje o profesionalnoj orijentaciji za učenike s zdravstvenim tegobama, teškoćama u razvoju i sl. te savjetovanja i pomaganja koje povremeno pružaju udruge a kada nisu strukturirane u intenzivniju psihosocijalnu podršku u okviru savjetovališta i rehabilitacije jer ih tada svrstavamo u kategoriju 7.

5. Smještaj može biti privremeni ili dugotrajni. Smještaj može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Privremeni smještaj se provodi u kriznim situacijama, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa i smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a može se odnositi i na privremeni smještaj u prihvatilištima za beskućnike ili skloništima za žrtve nasilja.

6. Pomoć u kući -Pomoć u kući može obuhvatiti: organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću), obavljanje kućnih poslova (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja



rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.), održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. U ovu kategoriju se uključuju i programi Pomoći u kući Ministarstva socijalne politike i mladih koji su ugovarani s JLPS.

7. Psihosocijalna podrška podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.Psihosocijalna podrška priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku te žrtvi obiteljskog nasilja. Psihosocijalna podrška može se pružati individualno i u grupi. Psihosocijalnu podršku mogu pružati dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna ili fizička osoba koja obavlja poslove savjetovališta.

8. Rana intervencija obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta. Rana intervencija pruža se djeci i roditeljima, odnosno udomiteljima za djecu u njihovom domu ili kod pružatelja usluge, radi uključivanja djeteta u širu socijalnu mrežu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti. Rana intervencija pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do navršene 7. godine života.

9. Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama. Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno.

10. Organizirano stanovanje, uz organiziranu sveobuhvatnu, svakodnevnu ili povremenu stručnu i drugu potporu i pomoć u stanu ili izvan stana, priznaje se korisniku u svrhu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba korisnika. Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji. U jednoj stambenoj jedinici može stanovati najviše osam korisnika.

11. usluge asistencije obuhvaćaju pružanje usluge osobnog asistenta, pomoćnika/asistenta u nastavi i radnog asistenta ili pomagača pri uključivanju u radne procese

12. edukacije za povećanje zapošljivosti - programi prekvalifikacija, dokvalifikacija i ostali programi koje osigurava HZZ a pružaju ustanove za obrazovanje odraslih osoba, neformalno i izvaninstitucijsko obrazovanje, obuke koje pružaju udruge u svrhu povećanja zapošljivosti, stručna usavršavanja, cjeloživotno obrazovanje

13. posredovanje i podrška pri zapošljavanju - obuhvaća djelatnost HZZ-a kroz podršku za zapošljavanje teško zapošljivih skupina, centre za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitne radionice, zapošljavanje uz podršku, a može uključivati i projektne aktivnosti udruga koje imaju za cilj zapošljavanje i razvoj alternativnih oblika zapošljavanja kao što su socijalne zadruge, socijalna poduzeća, OPG-ovi i sl.

14. javnozdravstveni programi, prevencija i promocija zdravih stilova života uključuje programe Zavoda za javno zdravstvo sa svrhom prevencije ovisnosti, očuvanja mentalnog i tjelesnog zdravlja i sl., kao i sve aktivnosti ostalih javnih ustanova i udruga koje su usmjerene na informiranje o javnozdravstvenim problemima i prevenciju bolesti i štetnog ponašanja.

15. informiranje, edukacije, osvještavanje, zagovaranje obuhvaća širok raspon aktivnosti koje provode ustanove i udruge sa svrhom informiranja šire javnosti i podizanja svijesti o društvenim problemima i potrebama građana, zagovaranje prava ranjivih društvenih skupina i ukazivanje na nepoštivanje prava. Uključuje medijske kampanje koje zagovaraju razvoj potrebnih socijalnih usluga nar. udomiteljstva kao i javne kampanje za osvještavanju javnosti o nekom aktualnom društvenom problemu (npr.porast nasilja u obitelji) i sl.

16. klubovi korisnika, igraonice, likovne, dramske radionice i sl. -obuhvaća rad klubova (npr.umirovljenika, mladih, osoba s invaliditetom), sudjelovanje u kreativnim radionicama, radno-okupacijskim aktivnostima i ostalim oblicima organiziranog slobodnog vremena a kada se ne radi o



usluzi boravaka (kategorija 2) ili o rehabilitacijskim postupcima (kategorija 7.) Ovdje su uključene sve aktivnosti organiziranja slobodnog vremena kao i organiziranje manifestacija i susreta poput dječjih festivala, likovnih kolonija i sl.

17. podrška integraciji korisnika u aktivnosti zajednice - obuhvaća aktivnosti koje imaju za svrhu uključivanje osoba za koje postoje prepreke prema punom sudjelovanju u aktivnostima zajednice, npr. podrška uključivanju korisnika ustanova u život lokalne zajednice, povezivanje učenika iz posebnih i redovnih škola u zajedničke aktivnosti u zajednici, poseban prijevoz za osobe s invaliditetom do radnog mjesta, liječnika, kazališta i drugdje prema potrebama, podrška mladima koji izlaze iz sustava socijalne skrbi i sl.

18. ostale materijalne nenovčane pomoći - odnose se na humanitarnu pomoć u hrani, odjeći, lijekovima i sl. Pružatelji su većinom udruge poput Caritasa i Crvenog križa.

19. edukacija pružatelja usluga i javnih službenika u JLPS - obuhvaća podizanje kompetencija pružatelja usluga u javnom i privatnom sektoru kroz stručno osposobljavanje i izvaninstitucionalnu obuku sa svrhom povećanja kvalitete socijalnih usluga, osnaživanje i superviziju pomagača, razmjene dobrih praksi, povećanje kompetencija javnih službenika i donositelja odluka u JLPS za planiranje, oblikovanje, financiranje i upravljanje mrežom socijalnih usluga.

20. ostalo -aktivnosti i usluge koje se ne mogu svrstati u neku od ponuđenih 19 kategorija

Izvori podataka koji su korišteni za izradu Socijalnog plana uključuju:

Obrazac za prikupljanje podataka u Wordu ili Excelu (obje opcije su dostupne) s uputama za popunjavanje koji se jednom godišnje može poslati pružateljima usluga;

Godišnja statistička izvješća MSPM, CZSS, domova socijalne skrbi, godišnja izvješća HZZ, HZMO, HZZO i ZJZZ;

Izvršenja proračuna za socijalne programe JLPS (do 2012.godine, Uredi državne uprave pri županijama su prikupljali podatke od općina, gradova i županija u jedinstvenom obrascu za potrebe izvještavanja MSPM prema Europskoj Komisiji);

Rezultati natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama (Ured za udruge Vlade RH ove podatke objedinjava u godišnje izvješće)

Programi javnih potreba županije i gradova;

Rezultati natječaja za sredstva iz EU fondova i odluke o sufinanciranju odobrenih projekata iz proračuna Ureda za udruge

Strateške planove za deinstitucionalizaciju koje su izradili za domove socijalne skrbi, u kojima su navedene alternativne usluge koje će se razviti za postojeće korisnike usluga;

12. Pisanje strateškog plana socijalnih usluga i akcijskog plana

Kad je prikupljanje informacija završeno, možemo ustanoviti sljedeće:

Potrebe za socijalnom skrbi u županiji.



Koje su usluge dostupne u lokalnoj mreži i gdje mrežu treba ojačati.

Tko trenutačno koristi socijalne usluge.

Prioritetne ciljne skupine.

Sadašnja razina pružanja u odnosu na broj korisnika.

Razina korištenja postojećih usluga – imaju li prevelik ili premali broj korisnika.

Koliko ljudi ispunjava uvjete za usluge i koliko onih koji ispunjavaju uvjete zapravo usluge i prima.

Kako su trenutačno raspodijeljena financijska sredstva.

Koliko koštaju usluge i koliko će stoga koštati proširivanje kapaciteta.

Područja u kojima treba poboljšati kvalitetu usluga.

Cilj analize podataka stoga treba utvrditi:

Gdje je potrebno proširiti kapacitete;

Gdje je potrebno mijenjati načine pružanja usluga; primjerice, povećavanjem izdataka za kućnu njegu i dnevni boravak, a smanjivanjem izdataka za institucijsku skrb; i

Gdje su potrebna poboljšanja u kvaliteti pružanja usluga.

Nakon što steknemo detaljan uvid u trenutačnu situaciju, možemo započeti s utvrđivanjem vizije, misije, načela, strateških ciljeva, prioritetnih ciljnih skupina i operativnih ciljeva na kojima će se strategija temeljiti.

Struktura koja je korištena pri izradi 10 planova socijalnih usluga (2014.-2016.) uz potporu IPA-inog projekta sastojala se od sljedećeg:

Struktura koja je korištena za 10 županija potpomognutih IPA projektom

Uvod i zahvale;

Predgovor županije;

Odluka Skupštine o usvajanju;

Zahvale;

Poglavlje: Vizija;

Poglavlje: Misija;

Poglavlje: Načela i vrijednosti. Na kojim uvjerenjima se temelji županijski pristup pružanju usluga (po izboru);

Poglavlje: Strateški ciljevi;

Poglavlje: Opći podaci o stanovništvu, gospodarstvu, zaposlenosti, mirovinama, siromaštvu

Poglavlje: Prikaz sustava socijalne skrbi u županiji (ustanove i ostali pružatelji usluga)

Poglavlje: Financiranje sustava socijalne skrbi u županiji (sažeti prikaz načina korištenja, financijskih sredstava, prijedlozi promjene načina, raspodjele sredstava, te novi izvori sredstava);

Poglavlje: Prikaz dostupnih socijalnih usluga prema korisničkim skupinama i analiza potreba

Poglavlje: Prioriteti (moguće ciljne skupine) i operativni ciljevi za svaki prioritet;

Poglavlje: Način provedbe;

Poglavlje: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje; i

Poglavlje: Javne konzultacije



13. Predgovor, zahvale i riječ župana

U nastavku slijedi prikaz mogućih tema koje se mogu obraditi u uvodnim dijelovima strateškog plana: Predgovor Razlozi za izradu strategije, s naglaskom na lokalnom doprinosu

provedbi ključnih nacionalnih strateških dokumenata i procesu deinstitucionalizacije, kako bi se podržala modernizacija sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj; i

Kratak opis postupka izrade Strategije / akcijskog plana, uključujući

glavne aspekte primjenjene metodologije. Zahvale Nekoliko rečenica zahvale upućenih ljudima i ustanovama uključenima u

izradu dokumenata Riječ župana Predstavljanje odlučnosti županijskih i lokalnih dionika za provođenje

reforme lokalnog sustava socijalne skrbi; Demonstracija rukovodstva i podrške cjelokupnom procesu strateškog

upravljanja (uključujući izradu i provedbu); Opis predanosti viših upravljačkih razina unutar županije da se uključe u

provedbu strategije pod vodstvom župana; Promicanje jasne uključenosti dionika, partnerstva i spremnosti na

suradnju među dionicima po pitanju socijalne skrbi; Jasan prikaz raspodjele lokalnih proračunskih sredstava za potporu

provedbe strategije i akcijskog plana /planova; te Zahvale na svim doprinosima reformi sustava socijalne skrbi na lokalnoj

razini.

14. Stvaranje vizije

Ključni dio izrade strategije i postavljanja strateških smjernica je sastavljanje vizije željenog stanja u budućnosti.

Vizija je sažeti iskaz koji opisuje idealan svijet kakav bi postojao kad bi se aktualna pitanja mogla u potpunosti riješiti, rezultate koje planiramo postići, i karakteristike koje trebamo posjedovati kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve (primjer: Kakav biste željeli da bude županijski sustav socijalne skrbi nakon provedbe strategije).

Vizija nas nadahnjuje i usmjerava pri postavljanju ciljeva organizacije te donosi osjećaj "smjera za budućnost.”

Elementi osmišljavanja vizije

Realistična slika našeg sna o budućnosti, uzimajući u obzir i jasno razumijevajući sadašnje probleme, trenutačno stanje stvari, količinu raspoloživih resursa i resursa predviđenih za budućnost.

Razmatranje dokaza i činjenica, uključujući razumijevanje pokretača i trendova, te prepoznavanje bilo kakvih ograničenja ili prepreka za provedbu reforme i strategije.

Perspektiva dionika (uključujući stavove i mišljenja), utjecaje, obveze i očekivanja.

Primjeri vizionarskih izjava



“Imam san…….” – Martin Luther King ml.

“Do kraja desetljeća, poslat ćemo čovjeka na mjesec.” – John F. Kennedy

“Neka siromaštvo postane stvar povijesti” – Globalna kampanja koju su pokrenule Britanska i irska koalicija civilnog društva

“Naša vizija je pružiti najbolje iskustvo u restoranima brze hrane. Biti najbolji znači pružati vrhunsku kvalitetu, uslugu, čistoću i vrijednost, tako da svakom kupcu u svakom restoranu možemo izmamiti

osmijeh” - McDonalds

“ Donijeti nadahnuće i inovativnost svakom sportašu na svijetu ” - Nike

„Ispuniti Zemlju svjetlošću i toplinom gostoprimstva ” - Hilton Hotels

“Ispunjavati snove kroz iskustvo vožnje motora ” – Harley Davidson

Dvije metode korištene su pri osmišljanju vizija tijekom izrade županijskih planova socijalnih usluga.

Crtanje vizije

Od županija koje su primale podršku Svjetske Banke zatraženo je da nacrtaju svoju viziju budućnosti. Upotreba vizualnih prikaza izabrana je iz više razloga. Upotreba vizualnih prikaza potiče sudionike da budu kreativni i drugačije razmišljaju o svome radu, te omogućuje sudionicima da rasprave i predstave složene ideje i odnose.

Sljedeći primjeri pokazuju način na koji su neke skupine primjenile ovu tehniku u Splitsko- dalmatinskoj županiji, Zadarskoj županiji i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Primjer 1 prikazuje korisnike usluga na puteljku koji ih izvodi iz područja pod mračnim oblacima na sunčevu svjetlost uz pomoć raznih usluga koje im trebaju biti dostupne na tom putovanju. Ova vizija odražava koncept puteva skrbi koji se sve češće koristi u cilju utvrđivanja prirode „putovanja“ na koje bi se korisnici usluga mogli „otisnuti“ od svog prvog susreta s uslugom, preko postupka upućivanja, do niza oblika pružanja skrbi (npr. savjetovanje, njega u kući, dnevni boravci, pružanju potpore za fizičku pokretljivost). Putevi do skrbi mogu se upotrijebiti za poboljšanje planiranja pružanja usluga, za poboljšanje suradnje među agencijama, i utvrđivanje blokada u sustavu. Očekivani ishod za korisnike usluga je pružanje besprijekornog sustava skrbi u kojemu su relevantne usluge dostupne po potrebi.



Primjer 2 bavi se pitanjem pružanja usluga u udaljenim/ruralnim područjima. Vizija naglašava važnost uključivanja obitelji i zajednice, te potrebu za provođenjem rada putem struktura koje su dostupne u tim područjima - škole, domovi zdravlja itd., koje bi djelovale kao ispostave za pružanje usluga socijalne skrbi.

Primjer 3 ističe ideju o mreži usluga, a uključuje odmor i rekreaciju, kao i zdravstvenu i socijalnu skrb. Mreža je predstavljena kao niz malih kuća, što ukazuje na odmak od velikih institucija u smjeru manjih objekata u zajednici.

Vizualni prikazi zatim su pretvoreni u pisane izjave. Sljedeći primjer izradili su članovi županijske radne skupine Splitsko-dalmatinske županije.

Vizija Splitsko-dalmatinske županije

“Socijalna skrb je kuća otvorenih vrata gdje svatko kome treba socijalna usluga može pravovremeno primiti visokokvalitetne usluge koje su rezultat partnerstva među svim dionicima. Kako bi to ostvarili, potrebno je osigurati trajni sustav socijalnog planiranja koji rezultira Glavnim planom pružanja socijalnih usluga na razini lokalne zajednice. Lokalna zajednica je društveno odgovorna jedinica koja svakom svome članu jamči visokokvalitetne i učinkovite socijalne usluge za svaki mogući slučaj socijalne potrebe.” Splitsko-dalmatinska županija, 2007.

Naglasak na ključnim riječima



Metoda korištena za razvoj vizije u 10 županija potpomognutih IPA-inim projektom temelji se na malim radnim skupinama u kojima sudionici navode ključne riječi ili fraze kojima bi opisali kako bi oni htjeli vidjeti socijalne usluge u budućnosti svoje županije. Ove ključne fraze i riječi zatim su pripojene viziji, koja je otada prošla kroz niz izmjena prije finaliziracije.

U nastavku su prikazane vizije razvijene u 10 županija potpomognutih IPA-inim projektom na temelju ključnih riječi i fraza koje su izradile radne skupine za socijalno planiranje.


Naša vizija je efikasan i djelotvoran sustav županijske socijalne politike koji će svakom pojedincu i obitelji pružiti kvalitetan životni standard i blagostanje. Naš sustav socijalne skrbi je prilagođen i dostupan svim korisnicima, a standardne usluge pružene od strane stručnih i djelotvornih pružatelja socijalnih usluga prepoznatih u zajednici. Što većem broju korisnika se omogućava pravo na samostalan život i spriječava institucionalizacija, kada god je to moguće i u najboljem interesu korisnika. Socijalna politika Bjelovarsko bilogorske županije osigurava jednakost, ravnopravnost, pravednost, etičnost, humanost, empatiju, socijalnu uključenost te zaštitu obitelji i svakog pojedinca. Nadzire se kvaliteta usluga unutar naše mreže socijalnih usluga pružanih u zajednici. Kontinuirano se potiče usavršavanje i edukacija stručnjaka u ovom području. Ulaže se u učinkovite partnerske odnose kako bismo osnažili i proširili mrežu socijalnih usluga. Uspostavljen je jasan sustav informiranja i komuniciranja s javnošću koji doprinosi osvještavanju zajednice o našim uslugama i dionicima kao i stvaranju poticajnog okruženja društvene solidarnosti.


Brodsko-posavska županija ima razvijenu mrežu visokokvalitetnih socijalnih usluga koje su prilagođene potrebama svakog pojedinca i obitelji. Širok raspon dostupnih usluga omogućuje ravnopravnost u ostvarivanju socijalnih prava i život dostojan čovjeka.

Dubrovačko-neretvanska županija

Naša vizija je izgrađeno partnerstvo s korisnikom i lokalnom zajednicom, koje omogućava pružanje socijalne usluge najviših standarda, dostupnih svim skupinama korisnika, prilagođenih individualnim potrebama, a u svrhu dostojanstvenog i sigurnog života.


Naša vizija je široka mreža javnih, transparentnih, stručnih i kvalitetnih socijalnih usluga, koje su dostupne svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije. Krapinsko-zagorska županija ima kvalitetno organizirani sustav socijalne skrbi izgrađen na temelju utvrđenih potreba i definiranih prioriteta, uz partnerstvo svih dionika. Poseban naglasak je na očuvanju mentalnog zdravlja te podršci i zaštiti obitelji kao temeljnoj jedinici društva.

Istarska županija

Istarska županija je zajednica u kojoj se svaka osoba osjeća sretno i zadovoljno. Visoka kvaliteta života osigurana je kroz socijalnu sigurnost, pravičnost, blagostanje i mrežu podrške.

Međimurska županija

Osigurana je visoka kvaliteta života uz aktivno sudjelovanje građana u životu zajednice. Poštuju se ljudska prava svih građana i pružaju jednake mogućnosti za njihovo puno sudjelovanje u društvu. Kvalitetne socijalne usluge doprinose zadovoljstvu i sreći članova naše zajednice.




Osječko-baranjska županija je zajednica u kojoj svaka osoba u potrebi ostvaruje svoja prava, učinkovito i primjereno, kroz rad stručnjaka i umreženih pružatelja usluga, gdje je osigurano poštivanje dostojanstva, različitosti, zaštita osobnosti, humanosti i multikulturalnosti.


U Požeško-slavonskoj županiji razviti ćemo sustav socijalne skrbi u kojem su usluge dostupne pod jednakim uvjetima svim korisnicima, te je osiguran partnerski odnos dionika s ciljem poboljšanja kvalitete življenja cjelokupne zajednice.


Naša je vizija društvo različitosti i blagostanja za sve.

Varaždinska županija

Visoka kvaliteta života svih građana u županiji, a posebno najranjivijih skupina. Zajednica ugodna za život, u kojoj se svi građani osjećaju sigurno jer znaju da će moći zadovoljiti svoje potrebe i razviti svoje osobne potencijale.

Iz obje vježbe proizašle su raznolike i kreativne vizije budućnosti, koje su ipak imale brojne zajedničke značajke, uključujući:

• Pružanje usluga usmjereno na korisnike usluga;

• Više usluga u zajednici;

• Naglasak na integriranim lokalnim mrežama za pružanje usluga;

• Čvršće partnerstvo s NVO-ima;

• Uključenost obitelji i šire društvene zajednice; te

• Točke pružanja usluga približiti zajednici (primjerice, putem manjih domova sa sjedištem u lokalnim zajednicama / usluga otvaranja prema društvenoj zajednici (tzv. outreach usluge) i djelovanja putem drugih usluga kao što su zdravstvo i obrazovanje kako bi se usluge socijalne skrbi mogle pružati i u ruralnim područjima).

Idealno bi bilo kada bi izjava o viziji bila zasnovana na zajedničkim vizijama osoba koje pružaju socijalne usluge i osoba koje ih koriste. Kako predstavnici županija budu postajali sve vještji u uključivanju korisnika usluga, očekuje se da će vizija budućnosti biti usavršena i nadopunjena tako da odražava težnje šire skupine dionika.

Ova vježba također odražava viziju, misiju i operativne ciljeve MSPM-a:

VIZIJA Društvo u kojoj se poštuju i ostvaruju temeljna ljudska i socijalna prava, gdje je su mladi resurs, a participacija mladih, zaštita i poboljšanje kvalitete života svih građana te dobrobit korisnika socijalnih usluga temeljne vrijednosti, u kojoj građani žive u međusobnom poštivanju i solidarnosti.

MISIJA

Štititi interese i unapređivati prava ranjivih društvenih skupina, posebice obitelji, djece, mladih, osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom razvijajući model kombinirane socijalne politike, poštujući pritom načelo supsidijarnosti, razvijajući standarde kvalitete i individualizacijom usluga,



informatizacijom i umrežavanjem sustava.

STRATEŠKI OPĆI CILJEVI

OPĆI CILJ 1. Poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina osiguranjem minimalnog životnog standarda najugroženijeg dijela stanovništva primjerenim zadovoljavanjem potreba OPĆI CILJ 2. Zaštita prava djece i mladih te podrška obitelji OPĆI CILJ 3. Jačanje sustava socijalne politike i usklađivanje s ciljevima Europske unije

15. Misija

Misija je iskaz svrhe organizacije. Misija je razlog postojanja organizacije, objašnjava čemu organizacija služi, pojašnjava tko su njezini korisnici, i izražava ono što se organizacija nada postići u budućnosti. Pažljivo izražena misija točno opisuje poslovanje i nadahnjuje ljude koji pridonose njezinu uspjehu.

Misija organizacije treba odgovoriti na tri ključna pitanja:

• Koje su potrebe zbog kojih postojimo (svrha organizacije);

• Što radimo kako bismo ispunili te potrebe (rad organizacije); te

• Kojim se načelima ili uvjerenjima vodimo pri radu (vrijednosti do kojih organizacija drži).

Primjeri

Greenpeace

Greenpeace se zalaže za pozitivne promjene putem aktivnog djelovanja. Mi branimo prirodni svijet i promičemo mir. Istražujemo, razotkrivamo i suočavamo se sa zloupotrebom okoliša od strane vlada i korporacija diljem svijeta. Zagovaramo ekološki odgovorna i društveno pravedna rješenja, uključujući znanstvene i tehničke inovacije.

Amnesty International Misija Amnesty Internationala je provoditi istraživanja i aktivnosti usmjerene na sprječavanje i okončanje ozbiljnih kršenja prava na tjelesni i mentalni integritet, slobodu savjesti i izražavanja te oslobođenje od diskriminacije – u kontekstu našeg rada na promicanju ljudskih prava utvrđenih Općom deklaracijom o ljudskim pravima.

Razlika između vizije i misije:

Vizija Opisuje stanje u budućnosti. Što želimo postati? Kamo želimo ići? Vizija bi trebala biti nadahnjujuća pa čak i pomalo nedostižna.

Misija Opisuje trenutačno stanje i gdje smo sada. Tko smo. Zašto smo ovdje. Što radimo.

Misije svih županijskih socijalnih planova izrađene su tako da se od članova Radnih skupina tražilo da se podijele u manje skupine, te da svaka skupina izradi skicu misije koja odgovara



na tri ranije navedena ključna pitanja. Nakon što se usporedilo te skice i utvrdilo njihove zajedničke elemente, raspravljalo se o razlozima najvećih razlika među skicama, te je zatim izrađena zajednička misija.

U sljedećem primjeru prikazana je misija oko koje su se usuglasili članovi radne skupine Vukovarsko-srijemske županije, nakon koje slijede primjeri misija 10 županija uključenih u podršku IPA projekta.

Vukovarsko-srijemska županija

“ Naša misija je postići visoku razinu zadovoljstva korisnika usluga. Pomažemo i pružamo podršku obiteljima izloženima riziku. Poboljšavamo kvalitetu života i skrbi za najosjetljivije skupine stanovnika. Štitimo prava i interese onih koji se ne mogu samostalno brinuti o sebi. Sprječavamo smještaj svojih korisnika u ustanove i poboljšavamo njhove uvjete života. Cilj nam je zadobiti poštovanje prema socijalnom radu kao struci koja je cijenjena u zajednici.”


Kontinuirano stvaramo i unapređujemo mrežu pružatelja socijalnih usluga te koordiniramo provođenje postojećih standarda socijalnih usluga te razvijamo nove oblike usluga sukladno potrebama, zajedno s provjerenim stručnim kadrom. Deinstitucionalizaciju provodimo gdje je to moguće, koristeći kvalitetne postojeće kapacitete ustanova i stručnog kadra te svakom pojedincu osiguravamo izbor između adekvatnih postojećih usluga, poštujući njegove potrebe. Cilj nam je povećati prepoznatljivost socijalnih radnika i srodnih stručnih djelatnika te poticati više uvažavanja i struke i naših korisnika i kod stručnih djelatnika, korisnika, javnosti. Provodimo kontinuirano stručno usavršavanje svih pružatelja usluga. Koristimo raspoložive županijske resurse i planski ih nadopunjavamo sredstvima Vlade RH, EU i drugih fondova.


Naša je misija zaštita i pružanje podrške pojedincima i obiteljima iz svih rizičnih skupina (djece i mladih, starih i nemoćnih, osoba s invaliditetom, beskućnika, siromašnih..). U suradnji sa svim stručnim raspoloživim resursima u zajednici, informiramo, educiramo, dajemo podršku i savjetujemo te preveniramo i štitimo prava i interese svih članova zajednice u potrebi.


Kao stručnjaci u socijalnoj skrbi imamo misiju umrežiti sve potencijale, usmjeriti znanje, iskustvo i sposobnosti na pomaganje potrebitim skupinama kako bi se što brže i kvalitetnije integrirali u zajednicu i osjećali se sigurnima.


Pružamo pomoć i podršku građanima u rješavanju poteškoća i ostvarivanju njihovih prava. Socijalne usluge provodimo prema standardima i sukladno potrebama, uz multidisciplinarni pristup te međusektorsko partnerstvo. Doprinosimo kvaliteti života i socijalnom uključivanju svih građana uz njihovo aktivno sudjelovanje. Naše aktivnosti se temelje na socijalnoj solidarnosti uz osiguravanje jednakih mogućnosti i individualnog pristupa prema svim građanima županije.

Istarska županija

Unapređujemo mrežu socijalnih usluga pravovremeno prepoznajući potrebe ljudi u zajednici te



pružajući kvalitetnu podršku i pomoć poštujući ljudsko dostojanstvo, pravičnost i jednake mogućnosti. Planiramo, organiziramo i provodimo programe i osiguravamo njihovu dostupnost u cijeloj županiji. Promičemo prevenciju i održivost kvalitetnih socijalnih usluga.


Naša misija je osiguravanje integracije svim ranjivim skupinama u svakodnevni život lokalne zajednice te sprječavamo njihovu institucionalizaciju. Stvaramo uvjete za deinstitucionalizaciju oblikovanjem novih usluga u zajednici koje to omogućavaju. Dajemo podršku obiteljima radi savladavanja teškoća s kojima se susreću u svakodnevnom životu uz odabir najboljeg pristupa i usluge koje zadovoljavaju specifične potrebe pojedinaca i obitelji. Svi dionici u županiji međusobno surađuju. Informiramo građane o njihovim pravima i pomažemo im u ostvarivanju istih.


U našoj županiji pomažemo i štitimo osobe u potrebi pružanjem socijalnih usluga i aktivnim uključivanjem u zajednicu. Kontinuiramo pratimo potrebe, povezujemo dionike, educiramo pružatelje usluga te koristimo sva znanja i mogućnosti s ciljem poboljšanja kvalitete usluga. Potičemo razvoj usluga u zajednici te inovativne oblike socijalne skrbi. Promičemo kvalitetu života, humanost, poštivanje različitosti i osobnosti.


Pružatelji smo socijalnih usluga sukladno postojećim standardima kvalitete te unapređujemo i poboljšavamo postojeći sustav. Nastojimo osigurati jednaku dostupnost usluga kao i povećanje kvalitete života osoba u potrebi kroz njihovu integraciju i socijalno uključivanje u lokalnu zajednicu. Povećavamo mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u životu zajednice te razvijamo i provodimo programe koji našim korisnicima omogućuju iskazivanje i unapređivanje njihovih potencijala. Podržavamo stalni profesionalni razvoj stručnjaka kao pomoć u omogućavanju neovisnog življenja ranjivih skupina u daljnjem procesu deinstitucionalizacije.


Pomažemo i služimo ljudima u potrebi. Naša misija je pružanje sigurnosti, zadovoljstva, podrške i kvalitetnih usluga dostupnim svim našim korisnicima/građanima. Umrežavamo sve resurse s ciljem podizanja kvalitete života, te osnažujemo korisnike za uključivanje u aktivan život zajednice. Ulažemo u razvoj znanja, stvaramo pozitivno okruženje za rad i osnažujemo profesionalne kompetencije zaposlenih provodeći kontinuiranu edukaciju. Preveniramo institucionalizaciju, marginalizaciju i stigmatizaciju, potičemo socijalno uključivanje, te aktivno radimo na stvaranju alternativnih oblika izvaninstitucijske skrbi.


Svojim djelovanjem osiguravamo pružanje pomoći i usluga stanovništvu u riziku. Povećavamo

dobrobit i kvalitetu života osoba u potrebi, radimo na poboljšanju kvalitete i dostupnosti postojećih

usluga i širenju ponude usluga u zajednici, poštujući individualne potrebe, pravo na slobodu izbora,

primjenjujući načela profesije, uz stalno unapređivanje znanja, vještina i kompetencija.

Primjenjujemo visoke stručne standarde u prepoznavanju socijalnih potreba u Varaždinskoj županiji,

odgovorno, koordinirano te kontinuirano evaluiramo svoj rad s ciljem poboljšanja kvalitete života naših

građana.

16. Usuglašavanje načela i vrijednosti

D strategija temelji se na skupu načela i vrijednosti koje proizlaze iz vizije i misije.



Načela Opisuju pristup svemu što radimo. Predstavljaju temeljni skup normi i standarda, te naš kodeks ponašanja kojega se nastojim pridržavati kako bismo ostvarili svoju viziju.

Vrijednosti Predstavljaju naša uvjerenja i odlučnost. Jednako tako služe i kao pokazatelji kojima mjerimo uspješnost provedbe Strategije u procesu transformacije i modernizacije sustava socijalne skrbi.

Kako bi se pomoglo razvoju načela i vrijednosti za 10 socijalnih planova izrađenih uz podršku IPA- projekta, projektni tim izradio je sljedeći popis.

Primjeri načela i vrijednosti

Načela Načelo partnerstva – Partnerstvo je središnji element županijske strategije socijalnih usluga, i kao načelo i kao sredstvo provedbe. Cilj partnerstva je postići što veće sudjelovanje institucija, udruga, građana, korisnika itd., kako bi se ostvarili ciljevi strategije.

Načelo društvene solidarnosti – Zajednica sudjeluje u pružanju podrške onima koji nisu u stanju sami brinuti o vlastitim socijalnim potrebama, kako bi se zadržala i osnažila društvena povezanost

Načelo univerzalnosti – Svaka osoba ima pravo na socijalnu pomoć unutar granica zakona. U okviru ovog prava priznajemo načelo jednakosti pri ostvarivanju usluga, pod uvjetom da dotična osoba živi u županiji.

Načelo supsidijarnosti – Država intervenira u slučajevima kad osobni resursi i resursi zajednice ne mogu dovoljno ili potpuno namiriti socijalne potrebe

Načelo planiranja i pružanja usluga na temelju dokaza – Za pružanje usluga visoke kvalitete koje udovoljavaju potrebama najsiromašnijih građana, ključni čimbenici su planiranje i pružanje usluga temeljeni na dobroj informiranosti o socijalnim potrebama kojima usluge trebaju udovoljiti, te o utjecaju tih usluga na živote i potrebe građana.

Vrijednosti Jednake mogućnosti – Svi ljudi imaju jednaku mogućnost pristupa socijalnim uslugama i pravo na jednak tretman bez ikakvog oblika diskriminacije.

Sloboda izbora – Poštivanje izbora svakog korisnika po pitanju izbora socijalne usluge koja odgovara njegovim potrebama.

Neovisnost i individualnost svakog ljudskog bića – Svaka osoba ima pravo biti dijelom zajednice, istovremeno zadržavajući svoju neovisnost i individualnost.

Visokokvalitetne, dostupne i fleksibilne usluge prilagođene socijalnim potrebama – Socijalne usluge moraju biti učinkovite i moraju pratiti promjenjive socijalne potrebe svakog pojedinca, te bi svaki potencijalni korisnik trebao biti u mogućnosti lako doći do socijalnih usluga.

Povjerljivost – Pružatelji socijalnih usluga moraju poduzeti sve moguće i razumne mjere kako ne bi razotkrili informacije o korisniku usluga ili ih objavili bez njegova pristanka.

Ljudsko dostojanstvo – Jamčimo slobodan i potpun razvoj osobnosti svakog ljudskog bića. Prema svim judima odnosimo se s dostojanstvom bez obzira na njihov stil života, kulturu, uvjerenja i osobne vrijednosti.

Sljedeći popis načela i vrijednosti također je korišten u zajedničkom radu s županijskim dionicima, a uključuje i načela iz Zakona o socijalnoj skrbi.

Popis mogućih načela i vrijednosti, uključujući one iz Zakona o socijalnoj skrbi 1. Načelo supsidijarnosti - Osoba koja ne može osigurati uzdržavanje svojim radom, primitkom od

imovine ili na neki drugi način, ima prava u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

2. Načelo socijalne pravičnosti - Korisnik koji ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne može korištenjem tih prava postići povoljniji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život ostvaruje



radom

3. Načelo slobode izbora - Prava u sustavu socijalne skrbi korisnik ostvaruje po načelu slobodnog izbora

4. Načelo dostupnosti - Socijalna skrb osigurava se na način koji omogućuje fizičku i ekonomsku

dostupnost korisniku.

5. Načelo individualizacije - Korisnik ostvaruje prava u sustavu socijalne skrbi u skladu s individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje korisnika.

6. Načelo uključenosti korisnika u zajednicu - Socijalne usluge se, ako je to moguće, korisniku pružaju u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvaninstitucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu.

7. Načelo pravodobnosti - Socijalna skrb ostvaruje se na način koji osigurava pravodobno uočavanje potreba korisnika i pružanje socijalnih usluga radi sprječavanja nastanka ili razvoja stanja koja ugrožavaju sigurnost i zadovoljavanje životnih potreba i sprječavaju njegovu uključenost u zajednicu.

8. Načelo poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika - Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.

9. Načelo zabrane diskriminacije - Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija korisnika socijalne skrbi

10. Načelo informiranosti o pravima i uslugama - Svaka osoba ima pravo na informaciju o pravima i uslugama koje pridonose zadovoljavanju osobnih potreba i poboljšanju kvalitete života u zajednici

11. Načelo sudjelovanja u donošenju odluka - Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka.

12. Načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka - Korisniku prava u sustavu socijalne skrbi mora se osigurati tajnost i zaštita osobnih podataka

13. Načelo poštivanja privatnosti - Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi ima pravo na poštivanje privatnosti prilikom pružanja usluga socijalne skrbi

14. Načelo podnošenja pritužbe - Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruženom uslugom ili postupkom osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju ili drugoj odgovornoj osobi u ustanovi socijalne skrbi, odgovornoj osobi u vjerskoj zajednici, drugoj pravnoj osobi koja pruža socijalnu uslugu, obrtniku odnosno drugoj fizičkoj osobi koja obavlja poslove socijalne skrbi.

15. Načelo partnerstva - Partnerstvo je središnji element županijske strategije socijalnih usluga, i

kao načelo i kao sredstvo provedbe. Cilj partnerstva je potaknuti što veće sudjelovanje ustanova, udruga, građana, korisnika itd. u svrhu ostvarenja ciljeva strategije.

16. Načelo socijalne solidarnosti - Zajednica sudjeluje u podržavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih socijalnih potreba u cilju održavanja i jačanja društvene kohezije

17. Načelo univerzalnosti - Svaka osoba ima pravo na socijalnu podršku unutar granica zakona. U sklopu toga prava priznajemo načelo jednakog prava na usluge bez obzira na mjesto stanovanja pojedinca u županiji

18. Načelo planiranja i pružanja usluga temeljenih na dokazima - Ključ za visoku razinu kvalitete



usluga koje ispunjavaju potrebe najsiromašnijih građana leži u planiranju i pružanju usluga koje se temelje na ispravnoj informaciji o socijalnim potrebama koje pružatelji usluga nastoje ispuniti, te o utjecaju takvih usluga na potrebe i živote građana

19. Jednake mogućnosti - Svi ljudi imaju jednaku mogućnost pristupa socijalnim uslugama i imaju jednak tretman lišen svakog oblika diskriminacije.

20. Dobra kvaliteta usluga te dostupne i fleksibilne usluge prilagođene socijalnoj potrebi) –

Socijalne usluge moraju biti učinkovite i odgovarati promjenjivim socijalnim potrebama svakog pojedinca, a svaki potencijalni korisnik trebao bi imati lak pristup tim uslugama.

U nastavku slijedi primjer načela i vrijednosti navedenih u planu socijalnih usluga Varaždinske županije (2014.-2020.).

Socijalni plan (2014-2020)

U Varaždinskoj županiji osobito poštujemo sljedeća načela i vrijednosti: 1. Poštivanje različitosti i različitih individualnih vrijednosti Poštivanje različitosti podrazumijeva

osjetljivost za potrebe ranjivih skupina stanovnika. Socijalne usluge će se prilagoditi pojedinoj skupini uvažavajući specifičnosti svakog pojedinca.

2. Dostupnost socijalnih usluga na području cijele županije podupire uravnotežen županijski

razvoj i podrazumijeva dostupnost socijalnih usluga svima. Županija teži uravnotežiti i što više razviti, osposobiti i osnažiti manje centre izvan svog središta, odnosno, decentralizirati svoj rad.

3. Poboljšanje kvalitete života stanovnika županije. Raznovrsnost ponuđenih usluga će poboljšati kvalitetu života stanovnika, uključujući korisnike usluga i širu zajednicu. Socijalne usluge će poboljšati kvalitetu života stanovnika

4. Načelo participativnosti

U planiranje usluga uključuju se mjesni odbori, župnici, OŠ i SŠ da postanu senzibiliiraniji na društvene probleme i da ukazuju na problematične slučajeve kako oni ne bi ostali marginalizirani. Zajednički rad u zajednici po načelu sudjelovanja svih dionika.

5. Pravo na izbor socijalnih usluga

Podrazumijeva se pravo na jasno i potpuno informiranje o pravima i obvezima (vrstama usluga, uvjetima za ostvarivanje i sadržaju svake pojedine usluge), te pomoć i podršku prilikom slobodnog izbora vrste usluge i pružatelja usluge.

6. Načelo jednakosti pristupa Svim skupinama se pristupa s jednakom profesionalnošću, a potrebe svakog pojedinca se procjenjuju jednakom osjetljivošću za njegove specifične potrebe. Svakom pojedincu pristupamo odgovorno da ne bi bio oštećen ni u jednom segmentu svojih prava i osjećao se sigurnije.

7. Razmjena informacija među dionicima je preduvjet ostvarivanja i provođenja naše misije i vizije. Zajednica u kojoj postoji dobar protok informacija među pružateljima usluga, dobra procjena potreba građana temelj je za suradnju i partnerstvo među institucijama i oranizacijama.

8. Uključivanje volonterskog rada u pružanje socijalnih usluga omogućava učinkovitije rješavanje socijalnih problema. Volonteri mogu provoditi konkretne aktivnosti, uz odgovarajuću edukaciju i kontrolu rada.

9. Hitno i pravodobno pružanje usluga građanima. 10. Zaštita privatnosti osoba kojima se pružaju socijalne usluge, u svrhu zaštite korisnika od



stigmatizacije i etiketiranja društva.

17. Utvrđivanje strateških ciljeva

Strateški ciljevi postavljeni za cjelokupnu strategiju trebaju proizlaziti iz analize podataka.

Budući da se priželjkivano stanje u budućnosti opisuje u viziji, strateški cilj / ciljevi potrebni su da bi se definiralo ono što treba učiniti i postići kako bi se vizija ostvarila.

Proces utvrđivanja alternativnih ciljeva istaknut će izbore i kompromise koje će se morati učiniti. Njih će se morati uzeti u obzir zajedno s nastajanjem vizije, kako bi se odabrali oni koji najbolje opisuju te su u mogućnosti pružiti željenu budućnost.

Strateški cilj/ciljevi su praktični prijevod vizije u strateško određenje.

Popisi koji slijede sadrže strateške ciljeve koje je izradilo 10 županija potpomognutih IPA projektom, i koji su uvršteni u planove socijalne skrbi (2014.-2016.). Ovi strateški ciljevi postavljeni su uz pomoć ranije objašnjene metode ključnih riječi.


1. Uvođenje i provedba EU suvremenih načela i vrijednosti vezanih uz socijalno uključivanje, jednakost i ljudsko dostojanstvo svakog pojedinca koji živi u našoj županiji, kao temelj održivog razvoja sustava socijalne skrbi.

2. Poboljšanje života svih ranjivih društvenih skupina u našoj lokalnoj zajednici kroz razvoj široke mreže održivih, dostupnih i priuštivih socijalnih usluga u zajednici, koje odgovaraju potrebama pojedinaca i njihovih obitelji

3. Jačanje kapaciteta lokalne i područne uprave, nevladinih organizacija i privatnih pružatelja usluga za planiranje, oblikovanje i provedbu kvalitetnih socijalnih usluga kroz osiguranje učinkovitije komunikacije, razmjene informacija i podataka te izgradnjom djelotvornih partnerskih odnosa


1. Bolja suradnja nadležnih institucija i umrežavanje već postojećih stručnih resursa te jačanje njihovih kompetencija i podizanje kvalitete usluga

2. Razvoj nevladinog sektora i mreže usluga u zajednici koje odgovaraju na potrebe zajednice

3. Pružanje podrške djeci i mladima s PUP-om i njihovim obiteljima 4. Razvoj palijativne skrbi 5. Razvoj udomiteljstva 6. Razvoj usluga poludnevnog/dnevnog boravka 7. Stručna pomoć obiteljima u riziku


1. Jačati partnerske odnose s korisnicima i suradničkim organizacijama.

2. Osigurati učinkovito korištenje raspoloživih financijskih i ljudskih resursa.

3. Ulagati u razvoj stručnih kapaciteta u partnerskim organizacijama uključenim u provođenje Socijanog plana.

4. Provoditi usluge prilagođene individualnim potrebama osoba kojima je onemogućeno puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu, usmjeravajući se na usluge prevencije i rehabilitacije, pružane u zajednici i razvijene u skladu sa standardima kvalitete.



Krapinsko-zagroska županija

1. Jačati međusektorsku suradnju u procjeni i određivanju prioritetnih društvenih, ekonomskih i obrazovnih potreba građana, te koordinirati razvoj i provedbu usluga, pratiti i vrednovati rad kako bi se kontinuirano unapređivale usluge koje pružamo.

2. Omogućiti socijalnu uključenost ranjivih skupina građana kroz razvoj sveobuhvatne i pristupačne mreže kvalitetnih socijalnih usluga u zajednici, a posebice integraciju u odgojno-obrazovne programe za djecu s teškoćama u razvoju, profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, udomiteljstvo, savjetodavnu podrška obiteljima, zaštitu mentalnog zdravlja i ostale usluge koje najbolje odgovaraju stvarnim potrebama.

3. Osigurati gospodarsku uključenost ranjivih skupina građana unutar županije kroz povećanje njihove zapošljivosti i razvoj novih oblika zapošljavanja i socijalnog poduzetništva.

4. Razvoj usluga za starije i nemoćne kako bi se osigurao ciklus kontinuirane skrbi: u kući korisnika, putem usluga u zajednici i kao posljednje rješenje smještavanjem u domove za starije i nemoćne, te gdje je potrebno, osigurati odgovarajuću kvalitetnu palijativnu skrb.

5. Povećanje kvalitete skrbi za korisnike koji su smješteni u domovima socijalne skrbi.

Istarska županija

1. Razvoj kapaciteta i partnerstva za podršku mentalnom zdravlju djece i mladih

SMJERNICE DJELOVANJA DO 2016.GODINE

Kako bi se smanjila pojavnost rizičnih ponašanja i utjecalo na promjenu stavova u odnosu na rizike planira se :

1. Istražiti mogućnosti implementacije sadržaja i aktivnosti za razvoj socio-emocionalnih kompetencija kod djece osnovnoškolske dobi u školski kurikulum

2. Poticati spremnost lokalne zajednice za intervencije na području jačanja mentalnog zdravlja djece

3. Educirati stručnjake za mentalno zdravlje djece.

2. Unaprijediti sustav organizirane stručne podrške obiteljima, posebno roditeljima u ispunjavanju njihove odgojne funkcije

SMJERNICE DJELOVANJA DO 2016. GODINE

Potrebno se usmjeriti na: uspostavljanje organiziranog i umreženog sustava podrške koji će aktualno odgovarati potrebama suvremenih obitelji, posebno na planu odgojne funkcije i roditeljstva, te podizanja razine kvalitete partnerskih i obiteljskih odnosa.

3. Do kraja 2016. godine prepoznata djeca s neurorizicima i razvojnim teškoćama bit će u većem opsegu obuhvaćena dostatnim uslugama rane intervencije što će rezultirati boljim uvjetima za razvoj djeteta i smanjenje javnih troškova zbog kasnijih intervencija

SMJERNICE DJELOVANJA DO 2016. GODINE

1. Povećanje stručnih kompetencija te funkcionalno povezivanje pružatelja usluga rane intervencije na razini županije

2. Povećanje dostatnosti (pravovremenost, dostupnost, učestalost) usluga rane intervencije

3. Kvalitetnije vođenje i uključivanje djetetove obitelji kroz cjelokupan proces

4. Razvoj dostupne socio-zdravstvene skrbi, usluga i potpora starijim osobama i njihovim obiteljima u institucijama i izvan njih

SMJERNICE DJELOVANJA DO 2016:



1. Promocija zdravog i aktIvnog starenja

2. Podrška programima izvaninstitucionalne skrbi o starijim osobama i razvoj novih usluga

3. Razvoj novih usluga i unaprjeđenje kvalitete postojećih usluga u institucionalnoj skrbi

5. Osigurati uvjete za veću društvenu uključenost osoba s invaliditetom u život zajednice, čime očekujemo da ćemo utjecati na smanjivanje njihovog osjećaja usamljenosti

SMJERNICE DJELOVANJA do 2016:

1. Povećati dostupnost i teritorijalnu ujednačenost izvan institucijskih socijalnih usluga za osobe s invaliditetom

2. Utjecati na uvjete u okolišu i zajednici radi osiguravanja mobilnosti i komunikacije osobama s invaliditetom

3. Poticati veću socijalnu uključenost osoba s invaliditetom kroz podršku programima za pripremu i zapošljavanje osoba s invaliditetom


1. Jačati partnerstvo svih dionika u županiji kako bi se utvrdile

potrebe ranjivih skupina građana te oblikovati usluge koje udovoljavaju utvrđenim potrebama, informirati građane o njihovim pravima i osigurati ostvarenje tih prava.

2. Razvoj kvalitetnih usluga u lokalnoj zajednici (socijalnih i obrazovnih) koje će ujedno spriječiti institucionalizaciju, omogućiti deinstitucionalizaciju najranjivijih skupina građana unutar županije te osigurati njihovo aktivno sudjelovanje u zajednici.

3. Osigurati da se institucionalna skrb pruža samo kada je neophodna, i to na najvišoj mogućoj razini kvalitete.

4. Raditi u suradnji s organizacijama civilnog društva, te potaknuti njihov daljnji razvoj, kako bi se povećao utjecaj njihovih aktivnosti i osigurala održivost kvalitete socijalnih i obrazovnih usluga, te podrške pri zapošljavanju.

5. Osigurati zaštitu i adekvatnu skrb mladima i odraslima u potrebi, te obiteljima u riziku.

6. Olakšati ekonomsko uključivanje ranjivih skupina i razvoj socijalnog poduzetništva


1. Osobama u potrebi omogućiti da ostvare svoja prava kroz suvremen i kvalitetan sustav socijalnih usluga i aktivno se uključe u život zajednice

2. Umrežavanje dionika za pružanje usluga radi optimalnog korištenja resursa i osiguranje učinkovitih i primjerenih socijalnih usluga

3. Podizanje kvalitete pružanja postojećih socijalnih usluga te razvoj usluga u zajednici i primjena inovativnih oblika socijalne skrbi


1. Omogućiti jednakost u pristupu i dostupnosti usluga svim socijalno osjetljivim skupinama.

2. Povećati kvalitetu života osoba u potrebi i socijalno uključivanje u zajednicu kroz razvoj održivih usluga.

3. Jačati kapacitete lokalne zajednice za pružanje socijalnih usluga kroz razvoj partnerstva, stalnim profesionalnim razvojem stručnjaka i usklađivanjem s politikama i načelima EU


1. Osnažiti razvoj mreže usluga u zajednici te osigurati dostupnost tih usluga svim ranjivim društvenim skupinama s ciljem prevencije institucionalizacije;

2. Poboljšanje kvalitete života korisničkih skupina kroz unapređenje kvalitete postojećih usluga i uvođenje novih usluga, koje će doprinijeti njihovom uključivanju u društvo;



3. Ulaganje u razvoj profesionalnog i kompetentnog kadra na svim razinama (kontinuiranim stručnim usavršavanjem postojećih djelatnika i poticanjem obrazovanja za deficitarna zanimanja) te umrežavanje postojećih resursa, stvaranje partnerstava, u svrhu osiguranja dostupnosti kvalitetnih usluga na cijelom području županije.


1. Nastaviti učinkovito prepoznavati socijalne potrebe u županiji,

koordinirati razvoj i provedbu usluga te pratiti i vrednovati rad kako bi se kontinuirano unaprijeđivale usluge koje pružamo.

2. Kontinuirano razvijati vještine, znanja i kompetencije stručnjaka unutar sustava socijalne skrbi u županiji.

3. Osigurati socijalnu uključenost, sigurnost, kvalitetnu skrb i razvoj osobnih potencijala za sve ranjive skupine (djeca, mladi, osobe s invaliditetom, beskućnici, stari i nemoćni, siromašni i obitelji u riziku) održavajući i proširujući usluge podrške u zajednici tako da odgovaraju na individualne potrebe.

4. Povećati kvalitetu skrbi za korisnike smještene u ustanovama socijalne skrbi.

5. Povećati usmjerenost na usluge prevencije i ranog prepoznavanja, posebno u problemima kao što je ovisnost o alkoholu.

18. Određivanje prioriteta i operativnih ciljeva: Gdje su glavni nedostaci i što bi se moglo učiniti drugačije kako bi se postigli bolji ishodi za korisnike usluga?

Zbog financijskih ograničenja, rijetko je moguće poboljšati sve što bi se htjelo kod pružanja usluga. Prikupljanje podataka neće vam razjasniti što treba učiniti, ali će vam omogućiti da donesete informirane odluke pri odabiru prioriteta na vašem području.

Neka poboljšanja u pružanju usluga nesumnjivo će imati troškovne implikacije koje treba uzeti u obzir u kontekstu ukupnih županijskih prioriteta. Ostala poboljšanja usluga, međutim, mogu se postići uz malo ili bez dodatnih financijskih troškova. Ako nema sukoba s postojećim zakonskim ili normativnim okvirima, prepoznavanje i provedba poboljšanja koje bi moglo uzrokovati male ili nikakve troškove trebalo bi biti u djelokrugu relevantne skupine pružatelja usluga.

Nakon provođenja analize i utvrđivanja načela, vizije i misije, može se započeti s određivanjem prioriteta i operativnih ciljeva strateškog plana.

U okviru planova socijalnih usluga i akcijskih planova za 10 županija koje su imale podršku IPA projekta, određeni su prioriteti na temelju ciljnih skupina korisnika. Utvrđene su sljedeće prioritetne korisničke skupine (postoje manje razlike među županijama):

Starije i nemoćne osobe;

Osobe s invaliditetom;

Djeca i mladi;

Nezaposleni;

Branitelji;

Siromašne i socijalno ugrožene osobe;

Obitelji izložene riziku;



Beskućnici;

Žrtve obiteljskog nasilja;

;

Osobe s problemom ovisnosti; i

Romi.

Za svaku navedenu prioritetnu ciljnu skupinu u županijama osnovane su radne pod-skupine čiji su članovi bili predstavnici Glavnih županijskih radnih skupina i Radnih skupina za socijalno planiranje, te u nekim slučajevima predstavnici drugih, vanjskih organizacija. Glavne radne skupine imenovale su glavnu osobu za koordiniraciju rada pod-skupina i za pružanje povratnih informacija Glavnoj radnoj skupini, te su svi članovi pod-skupine bili dužni provesti daljnje konzultacije s drugim organizacijama koje nisu izravno sudjelovale u izradi planova socijalnih usluga.

Na temelju pojedinih ciljnih skupina i detaljnog istraživanja koje je obavljeno i sažeto u Izvješćima o analizi socijalne politike te uneseno u županijsku bazu podataka o socijalnoj skrbi, pod-skupine su sastavile dokument u kojemu je navedeno sljedeće:

Opis trenutačne situacije s kojom se suočavaju pojedine prioritetne ciljne skupine, uključujući trenutačni broj korisnika postojećih usluga;

Utvrđivanje podataka koji nedostaju; i

Opis utvrđenih potreba.

Ti su dokumenti potom podijeljeni svim članovima Glavne radne skupine i Radne skupine za socijalno planiranje te se o njima raspravljalo na sastancima skupina. Na temelju ovih rasprava dogovorene su konačne prioritetne ciljne skupine u županiji. Nakon što su utvrđeni operativni ciljevi za svaku od prioritetnih ciljnih skupina kojima će biti dodijeljene socijalne usluge, izrađeni su godišnji akcijski planovi.

Operativni ciljevi su iskazi o onome što se želi ostvariti putem partnerstva tijekom sljedećih 3-5 godina. Ciljevi su usredotočeni na glavne ishode, poboljšanja i očekivane rezultate.Operativni ciljevi su određeni, konkretni, mjerljivi iskazi o stvarima koje će se napraviti kako bi se ostvario cilj te bi trebali odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko će postići što, i do kada?

“SMART” — određeni (Specific); mjerljivi (Measurable); izvedivi (Attainable); relevantni (Relevant); pravovremeni (Time-Based) (Napravit ćemo X tijekom narednih Y godina)

Operativni ciljevi su razrađeni kroz potrebne aktivnosti za njihovo ostvarenje, uz određivanje nositelja aktivnosti koji je odgovoran za provedbu, vremenskog razdoblja u kojem bi se cilj trebao ostvariti, izvore financiranja i potrebna sredstva za provedbu aktivnosti.

U nastavku su predstavljeni prioriteti i operativni ciljevi Primorsko-goranske županije koji su uvršteni u planove socijalnih usluga (2014.-2016.), uz potporu IPA projekta.

Prioriteti Operativni ciljevi

1. Starije i nemoćne osobe

Operativni cilj 1: Poboljšati kvalitetu životnih uvjeta u domu Kantrida kroz kreiranje obiteljskog okruženja i veću razinu privatnosti i autonomije

Operativni cilj 2: Razvoj novih smještajnih kapaciteta na području Primorsko-goranske županije za starije osobe kojima su potrebne usluge



smještaja

Operativni cilj 3: Odgoda institucionalnog smještaja uz širenje usluga u zajednici i u kući korisnika

2. Osobe s invaliditetom

Operativni cilj 1: Osigurati uslugu organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom

Operativni cilj 2: Usluge poludnevnog i dnevnog boravka za osobe s invaliditetom s ciljem prevencije institucionalizacije

Operativni cilj 3: Izrada strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom 2014 – 2018

Operativni cilj 4: Osiguravanje skrbi za korisnike usluga u domovima socijalne skrbi

3. Djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi

Operativni cilj 1: Djeca iz ustanova žive u zajednici, u obiteljima udomitelja

4. Djeca i mladi s poremećajima u ponašanju

Operativni cilj 1: Djeca i mladi s poremećajima u ponašanju žive u zajednici, a ne u instituciji

Operativni cilj 2: Savjetovalište za djecu i mlade sklone raznim oblicima rizičnog ponašanja i njihovim obiteljima, te aktivnosti mobilnog tima (odlazak u institucije u lokalnoj zajednici)

Operativni cilj 3: Osiguravanje skrbi za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u institucijama

5. Nezaposlene osobe

Operativni cilj 1: Prevencija dugotrajne nezaposlenosti ranjivih skupina s ciljem njihovog socijalnog uključivanja

Operativni cilj 2: Nezaposlenim osobama osigurati završavanje OŠ, završavanje započetog stupnja obrazovanja za zvanje (dokvalifikacija) i učenje jednog stranog jezika i osnova rada na računalu

19. Načini provedbe, resursi, praćenje, evaluacija i izvještavanje, te savjetovanje s javnošću

Preostala poglavlja plana socijalnih usluga uključuju: Načine provedbe Učinkovita provedba strategije zahtijeva jake operativne i upravljačke strukture na županijskoj razini.

Te strukture trebale bi usmjeravati postupak provedbe i osigurati raspoloživost odgovarajućih resursa te koordinaciju prioritetnih ulaganja, i kao takve stvarati sigurnost za budući razvoj sustava socijalne skrbi na županijskoj razini.

U sklopu provedbe potrebno je rješavati sljedeće zadatke:

Jasna raspodjela zadataka i dužnosti među partnerima u pogledu vođenja, upravljanja i koordinacije provedbe aktivnosti navedenih u strateškim / akcijskim planovima;

Osiguravanje mehanizama i postupaka za redovito revidiranje i evaluaciju provedbe strateških / akcijskih planova na godišnjoj razini, te poduzimanje korektivnih mjera kako bi se osigurala uspješna provedba strategije;



Kontinuirano promicanje dostignuća u provedbi strategije među partnerima iz javnog, privatnog, volonterskog i civinog sektora, uključujući redovite povratne informacije prema državnim donositeljima politika o naučenim lekcijama; te

Osiguravanje potpuno transparentne svijesti javnosti o pravima korisnika u pristupa uslugama i informacijama o dostupnosti usluga i pogodnostima koje provedba Strategije podržava.

Resursi

U okviru ovog odlomka:

Potrebno je utvrditi resurse koji su potrebni za provedbu strategije i akcijskih planova (financijske, ljudske i materijalne);

Potrebno je analizirati lokalni proračun u odnosu na postavljene financijske pokazatelje, lokalne prihode i rashode, transfere s nacionalne na lokalnu razinu i donatore bespovratnih sredstava itd.;

Lokalna financijska izdvajanja za provedbu strategije treba razmatrati u smislu učinkovitosti i vrijednosti za uložen novac;

U ovom dijelu treba jasno navesti kako će buduća raspodjela sredstava za socijalne usluge biti uvrštena u godišnji proračun - navodeći posebne proračunske linije za prateće troškove provedbe, npr. kapitalna ulaganja, ljudske resurse, operativni troškovi usluga, itd;

Investicijski i operativni troškovi trebaju biti opisani i analizirani dovoljno detaljno, uključujući izvore financiranja i financijskih doprinosa raznih lokalnih, državnih i međunarodnih institucija; te

Potrebno je predvidjeti i procijeniti redovite troškove na način da se izvrši procjena lokalnog kapaciteta za ispunjavanje istih.

Praćenje i evaluacija

Na temelju pravilno definiranih pokazatelja uspješnosti te putem integriranog postupka redovitog i pravodobnog prikupljanja podataka, analize i izvještavanja (obično se vrši u skladu sa zadanim modelom), svrha praćenja i vrednovanja je redovito osiguravanje točnih informacija koje pomažu onima koji su odgovorni za provedbu strateških / akcijskih planova da pravovremeno donose strateške odluke, operativne odluke ili odluke o financiranju potrebne za uspješnu provedbu strategije. Praćenje i vrednovanje uključuje:

Praćenje procesa provedbe — kako bi se osiguralo da se akcije opisane u strategiji izvršavaju i da se dodjeljena sredstva učinkovito koriste;

Praćenje rezultata aktivnosti — u smislu učinka, vrijednosti za uloženi novac i rezultata (ne isključujući praćenje prema očekivanim učincima aktivnosti u širem smislu);

Vrednovanje napretka u vidu postizanja strateških ciljeva s obzirom na akcije;

Vrednovanje utjecaja strategije na živote korisnika i općenito na javnost; te

Korištenje dobivenih informacija u svrhu preciziranja strategije i informiranja donositelja odluka na različitim razinama.

Savjetovanje s javnošću



Strategija neminovno zahtijeva konzultacije s građanima i ključnim organizacijama kako bi se omogućilo njihovo puno sudjelovanje i doprinos.

Postupak savjetovanja s javnošću ima za cilj:

Pokazati jasno razumijevanje i predanost javnim raspravama tako što će se uključiti sve relevantne skupine u županiji;

Pobrinuti se da zaključci javnih rasprava budu uvršteni u proces donošenja odluka u županiji i da se koriste za informiranje pri odlučivanju o strateškim smjerovima i aktivnostima / uslugama;

Pobrinuti se da je javna rasprava provedena kompetentno i prema visokim standardima, te da postoje sustavi za praćenje i vrednovanje javne rasprave, te da su zaključci javnih rasprava sastavni dio strategije; i

Pobrinuti se za prikladno financiranje javnih rasprava, te što je bolje moguće iskoristiti raspoložive resurse, uključujući informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT).

20. Izrada akcijskog plana socijalnih usluga

Sljedeći korak je izrada akcijskog plana. U dolje navedenom primjeru prikazane su poveznice između vizije - misije - načela - vrijednosti - prioriteta i strateških ciljeva plana socijalnih usluga i operativnog cilja i aktivnosti akcijskog plana socijalnih usluga.

STRATEŠKI PLAN

Vizija Zamislite da sutra odete i vratite se nakon 3 godine, što biste željeli vidjeti. Trebalo bi biti kratko, jasno, živopisno, nadahnjujuće i sažeto

Primjer: Naša krajnja vizija je da do 2014. godine svaka osoba koja živi u našoj županiji ima lak pristup širokom rasponu usluga i naknada visoke kvalitete, prilagođenih individualnim i globalnim potrebama svakog korisnika. Većina usluga pruža se što je bliže moguće domu korisnika. To je zato što duboko vjerujemo da su naš duh, kultura i talenti dovoljno jaki kako bi osnažili, izazvali, promijenili i razvili inkluzivno društvo socijalne skrbi gdje svaki građanin može ostvariti svoje pravo na dostojanstven život i u potpunosti sudjelovati u društvu.

Misija Rečenica ili kratki odlomak koji odražava vaš identitet i temeljnu svrhu. To je vaša svrha postojanja i ona definira ono što jeste i ono što radite. Što radite, koje usluge pružate, i tko su vaši korisnici.

Primjer: Naša temeljna misija kao skupine stručnjaka iz sustava socijalne skrbi je pružati podršku ugroženim obiteljima i pojedincima u našoj županiji. Poboljšavamo kvalitetu života i dobrobit najranjivijim skupinama stanovništva i štitimo prava i interese onih koji se ne mogu brinuti sami za sebe.

Načela Naš pristup svemu što radimo – naš kodeks ponašanja

Partnerstvo Društvena solidarnost Sveobuhvatnost Subvencioniranje Planiranje i pružanje usluga na temelju dokaza

Vrijednosti Naša uvjerenja i određenost Jednakost mogućnosti Sloboda izbora Nezavisnost i individualnost svakog ljudskog bića Visokokvalitetne, pristupačne i fleksibilne usluge



prilagođene potrebama društva Povjerljivost Ljudsko dostojanstvo

Prioriteti Odabir prioriteta temelji se na rezultatima procjene trenutačnog stanja (podaci, informacije i resursi). Koji su strateški prioriteti – mogu se definirati i kao prioritetne ciljne skupine

Primjer: Starije osobe

Strateški ciljevi

Primjer: Pružati širok raspon usluga u zajednici koje omogućavaju ljudima da nastave živjeti u vlastitim domovima što je moguće duže

AKCIJSKI PLAN

Operativni cilj

Uz svaki prioritet vezan je kratkoročni cilj čije vas ostvarivanje približava postizanju vašeg strateškog cilja i vizije.

Jasni i mjerljivi ishodi rada ili postupka vidljivi su kroz pojedinačne korake ili mjere koji vode ka postizanju operativnog cilja i vizije.

Primjer: Osiguravanje pristupa skrbi u zajednici za 1000 starijih osoba koje žive u ruralnim područjima

Aktivnost Konkretna, mjerljiva i pravovremeno organizirana djelatnost ili usluga čije postignuće pridonosi ostvarivanju operativnog cilja i vizije

Primjer:

Pružanje usluge dostave hrane u ruralnim područjima za 200 korisnika u selima u okolici Durbrovnika

Pružanje kućne njege u županiji za 500 korisnika u ruralnim područjima.

Vršenje procjene za sve starije osobe na aktualnim listama čekanja Domova za starije osobe kako bi se utvrdilo u koliko bi slučajeva bilo moguće provoditi skrb o starijim osobama u njihovim vlastitim domovima umjesto u institucionalnom smještaju.

Pri definiranju konkretnih djelatnosti koje će biti uključene u akcijske planove socijalne skrbi, Glavne radne skupine i Radne skupine za socijalno planiranje iz 10 županija u okviru podrške IPA projekta služile su se analizom i istraživanjem koja su provele pod-skupine kako bi utvrdile popis potrebnih usluga/djelatnosti za svaku prioritetnu ciljnu skupinu. To je uključivalo postojeće usluge koje se trebaju nastaviti ili proširiti, te nove usluge /aktivnosti. Budući da nije moguće financirati sve ove aktivnosti odjednom unutar jedne financijske godine, provedeno je probno glasovanje za određivanje prioritetnih aktivnosti. Probno glasovanje za utvrđivanje prioriteta sastojalo se od navođenja prioritetnih ciljnih skupina i svih usluga i djelatnosti za koje je utvrđeno da su potrebne na ploči. Samoljepivi papirići, numerirani od 1 do 5 (gdje je svaka boja predstavljala isti broj), dani su svim članovima Glavne radne skupine i svim članovima Radnih skupina za socijalno planiranje, omogućivši im da izglasaju usluge koje smatraju prioritetnim uslugama za sljedeću financijsku godinu. Zatim su izbrojani glasovi za svaku uslugu.



Slijedi primjer rezultata glasovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Prioritetna ciljna

skupina

Utvrđena potreba

Osobe s invaliditetom

Podrška pri pronalaženju i zadržavanju zaposlenja - procjena mogućnosti i kontinuirana podrška (6 glasova)

Zaštićene radionice, zapošljavanje uz podršku, društvene zadruge (25 glasova)

Podrška pri pronalaženju i zadržavanju zaposlenja (6 glasova)

Zastupanje i podizanje svijesti među poslodavcima i širom javnosti o učinkovitosti na poslu, OSI inicijative zastupanja i porezne olakšice za njihove osnivače, zaštićene radionice (0 glasova)

Podrška za samostalan život (stručna podrška u vlastitom domu i organizirano stanovanje (8 glasova)

Specijalizirano udomiteljstvo za osobe s psihičkim poteškoćama (18 glasova)

Osobni asistenti (4 glasa)

Uklanjanje arhitektonskih prepreka (2 glasa)

Osnivanje kluba za osobe s invaliditetom - podrška, savjetovanje, obrazovanje (3 glasa)

Sudjelovanje u grupnom radu za razvoj životnih i socijalnih vještina, socijalizacije, te aktivno smanjivanje društvene isključenosti (2 glasa)

Siromašni, marginalizirani

Pomoć pri rješavanju stambenog pitanja za obitelji koje žive u neadekvatnim uvjetima, uz pomoć lokalne samouprave (općinski i gradski stanovi) te lokalnih poduzetnika (6 glasova)

Podrška u naturi i uslugama (poklon paketi hrane i higijenskih potrepština, spremanje toplih obroka, održavanje doma, jačanje roditeljske sposobnosti, pomoć djeci pri učenju, pomoć pri planiranju prihoda i rashoda kućanstva, pomoć pri pronalaženju novih radnih mjesta) (1 glas)



Organizacija dodatne financijske pomoći u obliku pokretanja humanitarne akcije u suradnji s medijima (0 glasova)

Obitelji izložene riziku/ podrška i zaštita prava

Usluge za počinitelje nasilja (savjetovanje, pomoć pri pronalaženju zaposlenja, psihosocijalni tretman, uputnica za bolnicu) (13 glasova)

Za žene koje su žrtve nasilja u obitelji - podrška prilikom izlaska iz zajednice i pronalaženje privremenog utočišta u sigurnoj kući ili kod specijalizirane udomiteljske obitelji, ili pronalaženje smještaja u stanovima koji su u vlasništvu lokalne samouprave (4 glasa)

U županiji je potrebno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja (10 glasova)

Zaštita djece od sukoba uslijed brakorazvodne parnice (15 glasova)

Uspostava Centra za mentalno zdravlje kao prioritet javnog zdravstva u županiji (najviši postotak samoubojstava, branitelji koji boluju od PTSP-a, mladi ljudi s psihičkim problemima (21 glas)

Rad s roditeljima kojima je oduzeta roditeljska skrb (5 glasova)

Stariji, nemoćni, umirovljenici

Povećan raspon pokrivenosti usluge pomoći u kući na području cijele županije (+ dostava toplih obroka i osnovnih potrepština, lijekova (11 glasova)

Uključivanje volontera za ispomoć u kućanstvima starijih osoba (učenika iz osnovnih i srednjih škola) (0 glasova)

Dostupnost informacija o pravima na socijalnu skrb i pravnoj pomoći za izbjegavanje štetnih ugovora i doživotnog uzdržavanja, osnaživanje i savjetovanje (5 glasova)

Dostupnost stalnog smještaja u KZŽ (9 glasova)

Otvaranje centra za dnevnu skrb u lokalnoj zajednici i postojećim institucijama (14 glasova)

Organiranje kvalitetne razonode (druženja, izleti, radionice) (0 glasova)

Palijativna skrb (13 glasova)

Djeca i mladi Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redovno obrazovanje - osobni asistenti / asistenti u nastavi / korištenje posebne opreme i multimedijalnih uređaja (14 glasova)

Predškolski odgoj za sve (6 glasova)

Rana intervencija - mobilni timovi za ranu intervenciju u jaslicama, dječjim vrtićima, odgoj i obrazovanje po posebnom programu u kući, njega (0 glasova)

Rehabilitacijski tretman (logopedski, posebni obrazovni programi) - osnivanje centra za dnevnu skrb koji bi pružao rehabilitacijske programe (10 glasova)

Naknadna skrb za mlade ljude koji napuštaju sustav socijalne skrbi (pomoć pri stanovanju i pomoć pri pronalaženju poslova) (3 glasa)

Nadarena djeca - podrška i ohrabrivanje za vrijeme treninga (1 glas)

Organiziranje pomoći pri učenju u školama (6 glasova)

Organiziranje slobodnog vremena – klubovi mladih, kreativne aktivnosti, aktivnosti zajednice koje promiču zdrav način života i mirno rješavanje sukoba, sprječavanje zlouporabe opojnih droga, nasilja / dnevni boravak za mlade (6 glasova)

Djeca i mladi počinitelji manjih prekršaja i kaznenih djela - pomoć pri pronalaženju i zadržavanju zaposlenja, savjetovanje, psihološka podršku, ponuda organiziranih sadržaja u zajednici za provođenje slobodnog vremena - Dnevni centri za psihosocijalnu rehabilitaciju (4 glasova)

Nezaposleni Osposobljavanje i prekvalifikacija u skladu s novim potrebama na tržištu rada (0 glasova)

Povećanje socijalnih kompetencija (timski rad, komunikacijske vještine, poduzetničke vještine) (5 glasova)

Razvoj zajedničkih programa HZZ-a, CZSS-a i ostalih interesnih skupina za dugotrajno nezaposle osobe u svrhu podizanja motiviranosti i rješavanja drugih problema u obitelji (alkoholizam, nasilje) (14 glasova)

Nastavak programa javnih radova koji uključuju rad u zajednici i osobe sa niskom razinom obrazovanja (11 glasova)

Razvoj društvenog poduzetništva (8 glasova)



Postavljanje / poredak prioriteta

1. Zaštićene radionice, podrška pri zapošljavanju, društvene zadruge (25 glasova) 2. Uspostava Centra za mentalno zdravlje (21 glas) 3. Razvoj specijaliziranog udomiteljstva (18 glasova) 4. Zaštita djece u slučajevima konfliktnih brakorazvodnih parnica (15 glasova) 5. Rehabilitacijski centar u županiji (15 glasova) 6. Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redovno obrazovanje (14 glasova) 7. Zajednički programi HZZ-a, CSS-a i ostalih dionika za zapošljavanje dugotrajno

nezaposlenih osoba (14 glasova) 8. Centri za dnevnu skrb u mjesnim zajednicama i institucijama (14 glasova) 9. Palijativna skrb (13 glasova) 10. Društveno poduzetništvo (8 glasova)

Na temelju ovog glasovanja provedeno je daljnje istraživanje i obavljeni su razgovori s radnim skupinama, te je izrađen konačan popis aktivnosti za svaku prioritetnu ciljnu skupinu koji je uključen u Nacrt akcijskih planova socijalnih usluga kojeg su izradili članovi podskupine. Prije finalizacije, ovi su dokumenti prošli kroz nekoliko ciklusa razmatranja i revizije tijekom zasjedanja svih Glavnih radnih skupina i Radnih skupina za socijalno planiranje. Akcijski plan socijalnih usluga, koji se izrađuje jednom godišnje, sastoji se od prioriteta i operativnih ciljeva koji se zatim raščlanjuju na specifične aktivnosti koje su navedene u nastavku. Za svaku od tih aktivnosti navedeno je sljedeće:

Stupac 1: Aktivnosti – U ovome stupcu trebaju biti jasno navedene usluge i ne bi trebao uključivati pod-razine usluge; npr. 1.) Uspostaviti 2 stambene jedinice za organizirano stanovanje za po 5 korisnika u Dubrovniku i Metkoviću; 2.) Osposobljavanje 20 osobnih asistenata za osobe s invaliditetom; 3.) Uspostaviti centar za majke i djecu u slučajevima obiteljskog nasilja za 20 korisnika; 4.) Pružiti uslugu dostave toplih obroka za 100 korisnika iz naselja u blizini Krapine; 5.) Osigurati kućnu njegu za 300 korisnika iz ruralnih područja u županiji; 6.) Izvršavanje procjene za sve starije osobe na aktualnim listama čekanja u domovima za starije osobe kako bi se utvrdilo u koliko bi slučajeva bilo moguće provoditi skrb nad starijim osobama u njihovim vlastitim domovima umjesto u institucionalnom smještaju.

Stupac 2: Datum početka i završetka – Ovdje bi trebalo biti navedeno vrijeme početka pružanja usluge. U slučajevima kada je potrebno vrijeme za pripremu usluge, mogu biti navedena dva datuma (početak razdoblja pripreme i početak razdoblja provedbe usluge). Ovdje će također biti navedeno vrijeme završetka pružanja usluge, što će u većini slučajeva biti kraj godine.

Stupac 3: Odgovornost za provedbu – Ovdje bi trebalo navesti naziv pružatelja usluge. Ako je pružatelj usluge nepoznat, može se navesti npr. da se radi o otvorenom natječaju te da pružatelj usluge još nije odabran.

Stupac 4: Financiranje od strane županije – Ovdje treba navesti doprinos / financiranje od strane županije

Stupac 5: Troškovi – Ukupni trošak pružanja usluge. Ako postoji, može se prikazati i cjelovita raščlamba troškova, a može biti prikazan i trošak po korisniku.

Column 6: Resursi/ Izvori financiranja – Ovdje slijedi popis svih tijela koja će pružiti financijsku potporu za pojedine usluge, a u zagradama se može navesti i iznos kojega će svaki od partnera uplatiti.

Stupac 7: Pokazatelji i Stupac 8: Pokazatelji i ciljevi – Pokazatelji trebaju biti napisani na način koji omogućuje praćenje i vrednovanje učinkovitosti pružanja usluge. Primjeri: 1.) 10 deinstitucionaliziranih korisnika Doma socijalne skrbi koji žive



samostalno do studenog 2014. godine; 2.) Organiziran program osposobljavanja za 20 asistenata, 18 završava program osposobljavanja, 15 ih se zapošljava kao osobni asistenati; 3.) Do 2015. godine, Centar za majke i djecu pruža usluge za najmanje 20 korisnika.

U nastavku je kao primjer priložen izvadak iz akcijskog plana socijalnih usluga Primorsko-goranske županije (2014), kojeg je usvojila Županijska skupština 27. veljače 2014. Izvadak se odnosi na prioritetnu korisničku skupinu osoba s invaliditetom. Oblik akcijskog plana socijalnih usluga neznatno je izmijenjen za 2015., budući da je bio sastavni dio (Dodatak) Plana socijalnih usluga za razdoblje od 2014. do 2016., a ne zaseban dokument.

Handbook on Social Services Planning Page 71


II. OSOBE S INVALIDITETOM

OPIS SITUACIJE/ANALIZA STANJA:

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Primorsko goranskoj županiji, stanje na dan 17.01.2013., živi 25.646 osoba s invaliditetom od čega su 13.857 muškarci (54% ) i 11.789 žene (46% ) (tablica 1.) te na taj način osobe s invaliditetom čine 8,7% ukupnog stanovništva županije, što je niže od nacionalnog prosjeka koji iznosi 12,1 %.

Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 12.469 (49%) je u radno aktivnoj dobi. 51% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. 40% ima srednju stručnu spremu dok je 6% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod 3% osoba s invaliditetom

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Primorsko goranske županije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava.

Vrste oštećenja Ukupan broj % od ukupnog broja osoba s invaliditetom

Oštećenje drugih organa 7400 29

Oštećenje lokomotor og sustava 6603 26

Duševni poremećaji (psihički oboljele osobe)

5174 20

Oštećenje središnjeg živčanog sustava

3400 13

Oštećenje vida 1060 4,1

Oštećenje sluha 970 3,8

Oštećenje perifernog živčanog sustava

685 2,7

Mentalna retardacija (intelektualne teškoće)

674 2,6

Oštećenje glasovno govorne komunikacije

423 1,6

Prirođene anomalije i kromosomopatije

417 1,6

Autizam 93 0,4

Višestruka oštećenja 6858 26,7

U Primorsko goranskoj županiji postoji relativno razvijena mreža ustanova koje pružaju rehabilitaciju osobama s invaliditetom.

Centar za rehabilitaciju Rijeka jedina je ustanova u PGŽ koja pruža specijalizirane usluge za osobe s intelektualnim teškoćama starije od 21 godine. Centar ima



59 korisnika usluga stalnog smještaja, Dislociranu jedinicu Krk u kojoj je 5 korisnika poludnevnog boravka i 1 korisnik na povremenom boravku, Podružnicu Pulac u kojoj je 118 korisnika usluga poludnevnog boravka. Trenutno se na listi čekanja za priznavanje prava na uslugu stalnog smještaja nalaze 36 zahtjeva, od toga 22 muškarca i 14 žena. Uz navedene zahtjeve, sve je više upita za priznavanje prava na uslugu smještaja od roditelja i skrbnika naših korisnika poludnevnog boravka, poglavito onih starije životne dobi.

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić jedina je ustanova u PGŽ koja pruža specijalizirane usluge za osobe s mentalnim teškoćama (psihički bolesne osobe). Do nedavno se to odnosilo samo na uslugu smještaja, a od 02.rujna 2013.g. pokrenuta je i usluga dnevnog boravka. Trenutno Dom Turnić, zajedno sa Dislociranom jedinicom Radočaj ima 108 korisnika usluge stalnog smještaja, a uslugu dnevnog boravka koristi 6 osoba nakon prvog tjedna pružanja ove usluge. Obzirom na trend porasta broja osoba s mentalnim teškoćama, velika je potreba za smještajem, budući nisu razvijene izvaninstitucijske usluge. Trenutno se na listi čekanja za priznavanje prava na uslugu smještaja u Domu Turnić nalaze 63 osobe, od toga 32 žene i 31 muškarac. Sve osobe na listi čekanja su iz Primorsko-goranske županije, uz napomene da zamolbe za smještajem iz drugih županija odbijamo, sukladno aktualnim smjernicama.

Za obitelji osoba s mentalnim teškoćama ne postoji nikakva specijalizirana usluga, te se često događa da i članovi obitelji oboljelih postanu sami korisnici usluga iz socijalne skrbi.

Osim navedenih, na području županije skrb psihički bolesnim osobama pruža i Psihijatrijska bolnica Lopača (s kapacitetom od 20 korisnika), usluge smještaja kao i usluge u zajednici osiguravaju i Dnevni centar za rehabilitaciju Slava Raškaj Rijeka s povremenim boravkom, privremenim boravkom i podrškom za uključivanjem u predškolske programe redovnih ustanova , Dom za djecu i mladež Kraljevica – Oštro s uslugama stalnog smještaja i poludnevnog boravka te Centar za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica s uslugama stalnog smještaja, privremenog smještaja i poludnevnog boravka,

Na području županije postoji niz udruga osoba s invaliditetom i udruga za osobe s invaliditetom koje su financijski podržane od strane županije, gradova u županiji kao i Ministarstva socijalne politike i mladih te Ministarstva zdravlja. Udruge provode i organiziraju razne usluge za svoje članove (npr. pomoć i njega u kući, usluga prijevoza, razne oblike terapija, rane intervencije kod djece, usluge asistencije, savjetovanja i psihosocijalne podrške, obiteljske medijacije, dnevni boravak itd.) kao što organiziraju i programe za provođenje slobodnog vremena za njihove članove. Njihov doprinos je značajan, te vrlo često ograničenog trajanja s obzirom da ovise o financiranju projekata od strane različitih izvora financiranja.

OPIS POTREBE:

Akcijski plan za 2014. godinu obuhvaća dio usluga koje su postojeće usluge iz 2013. godine i koje se nastavljaju provoditi u 2014., no potrebno je još jednom naglasiti da to nije ukupna lista postojećih usluga za osobe s invaliditetom. Brojne aktivnosti organizacija civilnog društva koje se financiraju kroz lokalne i županijski proračun nisu obuhvaćene pojedinačno (s obzirom da nisu u svim jedinicama donesene konačne odluke o financiranju istih organizacija), ali i one predstavljaju značajan doprinos kvaliteti života u zajednici za osobe s invaliditetom.

Organizirano stanovanje: Usluge koje se pružaju osobama s intelektualnim teškoćama su usluga stalnog smještaja, poludnevnog boravka i povremenog boravka. Razvoj izvaninstitucijskih usluga za korisnike s intelektualnim teškoćama odgodio bi vrijeme nastanka potrebe za stalnim smještajem, osnažio bi korisnike i pružio podršku obiteljima korisnika. Organizirano stanovanje za sadašnje korisnike usluge stalnog smještaja omogućile bi im samostalniji i kvalitetniji život u stanovima u najmu Grada Rijeke.

Organizirano stanovanje jedna je od usluga koje su potrebne i za skupinu psihičkih oboljelih osoba, budući da značajan broj korisnika s mentalnim teškoćama ima vlastite stanove, ili stanove u najmu od Grada Rijeke, no međutim, nisu samostalni u vođenju kućanstva niti odgovorni prema uzimanju terapije, što dovodi do učestalih hospitalizacija i daljnjeg razvoja bolesti. U gradskoj sredini učestali su slučajevi zapuštanja kućanstva, nehigijenski uvjeti života, asocijalno ponašanje, te



prisilne hospitalizacije.

Ovaj vid podrške bitan je i za korisnike s autističnim spektrom poremećaja – uz podršku udruge za skrb autističnih osoba Rijeka.

Dnevni boravak za osobe s mentalnim teškoćama će se nastaviti provoditi u Domu za psihički bolesne osobe Turnić.

Izrada strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom je aktivnost od strateškog interesa za županiju, koja će omogućiti prikupljanje podataka, okupljanje dionika, definiranje strateških ciljeva i ulaganja vezanih za ovu konkretnu skupinu.

Operativni cilj br. 1 Osigurati uslugu organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom

Aktivnost 1.1 Početak /Datum

Završetak/Datum

Odgovornost za provedbu

Troškovi Resursi

Organizirano stanovanje u 3 stambene jedinica za 12 korisnika za osobe s intelektualnim teškoćama

Siječanj 2014 Početak pripreme korisnika i stambenih jedinica Početak stanovanja rujan 2014

kolovoz 2014 Priprema korisnika Prosinac 2014

Domovi socijalne skrbi za osobe s invaliditetom (Centar za rehabilitaciju Rijeka)

Režije 36.000kn godišnje Trošak opremanja stanova – 50.000kn po stanu(donacije) Troškovi stručnih radnika iz domova koji bi pružali podršku Po korisniku mjesečno 5.400 kn za pruženu uslugu organiziranog stanovanja (MSPM)

Nekretnine u vlasništvu sustava socijalne skrbi RH i vlasništvo JLS Donacije PGŽ, gradova i općina MSPM kroz financiranje plaća zaposlenika u ustanovama Privatne donacije Donacije udruga Centar za autizam i PGŽ i Grad Rijeka aplicirali na MPSP javni poziv



Pokazatelji uspješnosti

Indikatori:

Broj pripremljenih stambenih jedinica za organizirano stanovanje

Ukupan broj korisnika smješteno u stambene jedinice za organizirano stanovanje

Broj korisnika s poremećajima iz autističnog spektra

Broj korisnika s intelektualnim teškoćama

Broj korisnika (ostalih - navesti kategorije korisnika)

Anketa (ili Evaluacijski upitnik) zadovoljstva korisnika usluga

Cilj: Pripremljeno 5 stambenih jedinica i 15 korisnika smješteno u organizirano stanovanje do prosinca 2014.


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Pripremne radnje za organizirano stanovanje za osobe s mentalnim oštećenjima u 2 stambene jedinice za 8 korisnika

Siječanj 2014. Početak pripreme 8 korisnika na samostalan život u Domu Kolovoz 2014. Početak pripreme stambenih jedinica

Prosinac 2014. Završetak pripreme korisnika Prosinac 2014. Završetak pripreme stambenih jedinica

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić

Najam – 15.000kn (JLS) Opremanje stanova . 50.000kn po stanu (JLS i donacije) Po korisniku mjesečno 5.400 kn za pruženu uslugu organiziranog stanovanja (MSPM)

Nekretnine u vlasništvu Grada Rijeke MSPM – radno vrijeme stručnjaka zaposlenih u ustanovama Donacije pravnih i fizičkih osoba PGŽ Dom Turnić i Grad Rijeka će aplicirat će na PGŽ javni poziv za iskazivanje interesa 1.11.2013.


Indikatori:

Broj korisnika uključeni u pripremne radnje za organizirano stanovanje

Broj korisnika pripremljeno za samostalno stanovanje

Broj pripremljenih stambenih jedinica

Cilj: 8 korisnika pripremljeno za samostalno stanovanje do prosinca 2014.



Operativni cilj br. 2 Usluge poludnevnog i dnevnog boravka za osobe s invaliditetom s ciljem prevencije institucionalizacije


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Dnevni boravak za osobe s mentalnim teškoćama za 15 korisnika

Siječanj 2014 Prosinac 2014 Dom za psihički oboljele odrasle osobe Turnić

Ministarstvo socijalne politike i mladih- cca 136.000 kn Primorsko-goranska županija- 144.000 kn Grad Rijeka- 58.600 kn

Nekretnine u vlasništvu sustava socijalne skrbi RH i lokalne zajednice MSPM radno vrijeme zaposlenih stručnjaka PGŽ Grad Rijeka (najam, hladni pogon, troškovi javnog prijevoza i 1 obroka)


Indikatori:

Broj registriranih zahtjeva za smještaj u domove za odrasle psihički bolesne osobe

Broj odobrenih zahtjeva (korisnika)

Ukupan broj registriranih korisnika Doma Turnić tijekom 2014 godine / i broj registriranih korisnika dnevno/ tjedno/mjesečno

Anketa (ili Evaluacijski upitnik) zadovoljstva korisnika usluga

Cilj: Do prosinca 2014 godine, 15 registriranih korisnika redovno koristi uslugu Dnevni boravak za osobe s mentalnim teškoćama, uspostavljenu pri Domu Turnić


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 4 korisnika poludnevnog boravka u Centru za rehabilitaciju Rijeka (CRZ Rijeka) i za 109 korisnika na poludnevnom boravku u podružnici CRZ Rijeka – Pulac i 5 korisnika na poludnevnom boravku u CRZ Rijeka – dislocirana jedinica „Krk“

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Centar za rehabilitaciju Rijeka

Korisnik, obitelj korisnika, MSPM




Indikatori:

Broj registriranih zahtjeva za uslugu poludnevnog boravka tijekom 2014 godine

Broj korisnika poludnevnog boravka u Centru Rijeka (CRZ)

Broj korisnika poludnevnog boravka u podružnici CRZ Rijeka – Pulac

Broj korisnika poludnevnog boravka u CRZ Rijeka – dislocirana jedinica „Krk“

Cilj: Tijekom 2014 godine, redovno osigurana skrb za minimum 4 korisnika poludnevnog boravka u Centru za rehabilitaciju Rijeka (CRZ Rijeka) i za minimum 109 korisnika na poludnevnom boravku u podružnici CRZ Rijeka – Pulac i minimum 5 korisnika na poludnevnom boravku u CRZ Rijeka – dislocirana jedinica „Krk“


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za ukupno 131 korisnika: povremeni boravak – 106; poludnevni boravak – 20; pomoć pri uključivanju u programe redovnih školskih ili predškolskih ustanova (integracija) – 5

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" - Rijeka



Indikatori:

Broj registriranih zahtjeva za uslugu povremeni boravak/ broj registriranih zahtjeva za uslugu poludnevnog boravka

Broj identificiranih osoba kojima je potrebna usluga pomoći pri uključivanju u programe redovnih školskih ili predškolskih ustanova (integracija)

Broj registriranih korisnika na povremenom boravku / ukupno/ duljina trajanja boravka

Broj registriranih korisnika poludnevnog boravka / ukupno / dnevno/tjedno/mjesečno

Broj registriranih korisnika usluge pomoći pri uključivanju u programe redovnih školskih ili predškolskih ustanova (integracija)

Cilj: Tijekom 2014 godine, redovno osigurana skrb pri Dnevnom centru "Slava Raškaj" – Rijeka, za ukupno 131 korisnika: od kojih na povremenom boravku – 106; poludnevnom boravku – 20; i pomoć pri uključivanju u programe redovnih školskih ili predškolskih ustanova (integracija) – 5


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Pružanje usluge poludnevnog boravka pri Domu za djecu i mladež - Kraljevica - Oštro

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Dom za djecu i mladež - Kraljevica – Oštro





Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za uslugu poludnevni boravak

Broj registriranih redovnih korisnika usluge poludnevnog boravka

Broj registriranih povremenih korisnika usluge poludnevni boravak tokom 2014 godine

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za minimum 4 redovnih korisnika na poludnevnom boravku pri Domu za djecu i mladež - Kraljevica - Oštro


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 6 korisnika na poludnevnom boravku Siječanj 2014. Prosinac 2014. Centar za rehabilitaciju Fortica - Kraljevica



Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za uslugu poludnevnog boravka

Broj registriranih redovnih korisnika usluge poludnevnog boravka

Broj registriranih povremenih korisnika usluge poludnevnog boravka tijekom 2014 godine

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za minimum 6 redovnih korisnika na poludnevnom boravku u Centru za rehabilitaciju Fortica - Kraljevica

Operativni cilj br. 3 Izrada strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom 2014 - 2018


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Okupljanje dionika i izrada strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom 2014. -2018.

Rujan 2014. Prosinac 2014. PGŽ i Grad Rijeka u suradnji

Radno vrijeme zaposlenih u JLS i ustanovama

PGŽ Grad Rijeka


Indikatori:

Osnovan Županijski tim zadužen za izradu nove Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom 2014. -2018.

Cilj: Tijekom 2014 godine, izrađena i usvojena nova Županijska strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s



Broj uključenih partnerskih organizacija tijekom izrade nove Županijske strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom 2014. -2018.

Prikupljeni statistički podatci i izrađena baza podataka

Realiziran proces javne konzultacije

Broj kopija tiskanog dokumenta Strategije distribuiran do udruga osobe sa invaliditetom, i svim relevantnim nadležnim institucijama i organizacija

Postavljen dokument strategije na web portalu Županijske uprave

Ukupan iznos potrebnih financijskih sredstava predviđen prema proračunu za implementaciju nove strategije za period 2014-2018 godine

invaliditetom 2014. -2018.

Operativni cilj br. 4 Osiguravanje skrbi za korisnike usluga u domovima socijalne skrbi


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 60 korisnika stalnog i povremenog smještaja u CRZ Rijeka

Siječanj 2014. Prosinac 2014. CRZ Rijeka MSPM Korisnik Obitelj korisnika ili drugi obveznici plaćanja PGŽ


Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za stalni smještaj i broj primljenih zahtjeva za povremeni smještaj u CRZ Rijeka

Broj registriranih korisnika na stalnom smještaju u CRZ Rijeka

Broj registriranih korisnika na povremenom smještaju u CRZ Rijeka

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za 60 korisnika na stalnom i/ili povremenom smještaju u CRZ Rijeka


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 79 korisnika na stalnom smještaju u Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić te 32 korisnika na stalnom smještaju u Dislociranoj jedinici Radočaj, Brod na Kupi (od 11.11.2013.g. korisnici DJ Radočaj, zbog loših uvjeta zgrade biti će preseljeni u privatni dom Domska vila Vinka u Delnicama, a tijekom 2014.g.očekuje se preseljenje u Dom Delnice koji je u izgradnji).

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Dom za psihički bolesne osobe Turnić

MSPM Korisnik Obitelj korisnika ili drugi obveznici plaćanja PGŽ




Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za stalni smještaj u Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić i u Dislociranoj jedinici Radočaj, Brod na Kupi

Broj registriranih korisnika na na stalnom smještaju u Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić i u Dislociranoj jedinici Radočaj, Brod na Kupi

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za 79 korisnika na stalnom smještaju u Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić i za 32 korisnika na stalnom smještaju u u Dislociranoj jedinici Radočaj, Brod na Kupi


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 20 korisnika na stalnom smještaju Psihijatrijska bolnica "Lopača" – Dražice

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Psihijatrijska bolnica Lopača



Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za smještaj u Psihijatrijskoj bolnici "Lopača" – Dražice

Broj registriranih korisnika na na smještaju u Psihijatrijskoj bolnici "Lopača" – Dražice

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za minimum 20 redovnih korisnika na smještaju u Psihijatrijskoj bolnici "Lopača" – Dražice


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 51 korisnika na stalnom smještaju i 3 korisnika na privremenom smještaj u Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica.

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica



Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za stalni smještaj i broj primljenih zahtjeva za privremeni smještaj u Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica.

Broj registriranih redovnih korisnika na stalnom smještaju u Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica

Broj registriranih korisnika na privremenom smještaju u Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za 51 korisnika stalnog smještaja i 3 korisnika privremenog smještaja u Centru za rehabilitaciju Fortica – Kraljevica




Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Osiguravanje skrbi za 16 korisnika stalnog smještaja i 2 korisnika tjednog smještaja u Domu za djecu i mladež Kraljevica – Oštro

Siječanj 2014. Prosinac 2014. Dom za djecu i mladež Kraljevica - Oštro



Indikatori:

Broj primljenih zahtjeva za stalni smještaj i broj primljenih zahtjeva za tjedni smještaj u Domu za djecu i mladež Kraljevica – Oštro

Broj registriranih korisnika na stalnom smještaju u Domu za djecu i mladež Kraljevica – Oštro

Broj registriranih korisnika na tjednom smještaju u Domu za djecu i mladež Kraljevica – Oštro

Cilj: Tijekom 2014 godine, osigurana skrb za 16 korisnika na stalnom smještaju i za 2 korisnika na tjednom smještaju u Domu za djecu i mladež Kraljevica – Oštro

Priručnik za socijalno planiranje Stranica 81

EuropeAid/131056/D/SER/HR Rujan 2014 Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje Oxford Policy Management deinstitucionalizacije socijalnih usluga

21. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana

Po završetku izrade Socilnog plana bit će važno uspostaviti sustav za praćenje provedbe i vrednovanje rezultata.

Ključna pitanja vezana uz praćenje plana su:

Ispunjava li plan zadani cilj?

Postoje li kakve promjene unutarnjih / vanjskih čimbenika koje zahtijevaju modificiranje plana?

Okvir praćenja trebao bi se usredotočiti na zadane ciljeve i na to u kojoj mjeri su postignuti očekivani rezultati.

Uz podršku IPA projekta „Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga“, 10 županija je razvilo sustav praćenja za kvantitativno i kvalitativno praćenje provedbe aktivnosti navedenim u županijskim Akcijskim planovima. Sustav je osmišljen na način da sustavno bilježi i prati provedbu naspram prethodno određenih indikatora i ključnih ciljeva, na temelju redovitog prikupljanja i obrađivanja podataka i informacija o napretku koje prikupljaju pružatelji usluga navedenih u Akcijskim planovima. (organizacije i institucije).

Naš sustav praćenja omogućava redovito praćenje napretka u provedbi i to na

šestomjesečnoj te kvartalnoj bazi. Također pruža mogućnost praćenja:

troškova provedbe svake aktivnosti, u pogledu planiranog i izvršenog proračuna;

planiranog i stvarnog početka provedbe;

ljudskih resursa uključenih u pružanje usluga;

sudjelovanja i uključenosti sudionika u svaku uslugu tijekom pojedine godine,

uključujući geografsku pokrivenost korisnika, rodnu ravnopravnost, zadovoljstvo

korisnika itd.

Sustav praćenja također daje i statistički pregled postignuća ključnih ciljeva za svaku provedenu aktivnost (putem zastavica: crna (<25%), crvena (<50%), narančasta (<75%) i zelena (=>75%)) i mjerenjem napretka svakog unaprijed određenog pokazatelja uspješnosti (kvantitativnog i kvalitativnog)). Slike 1-3 u nastavku prikazuju županijski sustav praćenja socijalne skrbi:

Slika br. 1: Opće informacije o aktivnostima i praćenju troškova



Slika br. 2: Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji uspješnosti

Slika br. 3: Zemljopisna raspodjela i ravnopravnost spolova

Sustav praćenja je postavljen unutar županijskog Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, a informacije su javno dostupne svim pružateljima socijalnih usluga, te relevantnim nacionalnim i lokalnim institucijama i organizacijama. Sustav je potpuno usklađen s Bazom podataka županijskih socijalnih usluga, koja prikuplja podatke i informacije o trenutnim uslugama za sve korisničke skupine, o ljudskim resursima te o svim organizacijama i institucijama aktivnim u županijskom socijalnom sektoru. Informacije i podaci se prikupljaju



putem predložaka za izvještavanje koji su posebno usklađeni sa sustavom praćenja te Bazom podataka županijskih socijalnih usluga.

Izvještavanje: Sustav praćenja pruža mogućnost automatskog obrađivanja širokog opsega informacija

prikupljenih tijekom provedbe godišnjih Akcijskih planova te mogućnost izvještavanja

županijskim Savjetima za socijalnu skrb, u različitim oblicima, npr.:

Razina postignuća strateških i operativnih ciljeva, za svaku prioritetnu korisničku

skupinu te vrstu pruženih usluga;

Razina postignuća ključnih ciljeva te pokazatelji uspješnosti za svaku aktivnost;

Razina uključenosti korisnika za svaku korisničku skupinu te vrstu pruženih usluga,

prema strateškim i operativnim ciljevima;

Razina troškova po korisničkoj skupini i vrsti usluga, prema strateškim i operativnim

ciljevima;

Razina ljudskih resursa po svakoj korisničkoj skupini i vrsti usluga, prema strateškim i

operativnim ciljevima ;

Razina uključenosti različitih pružatelja usluga (javnih, privatnih, nevladinih);

Razina zadovoljstva korisnika, po aktivnosti, korisničkoj skupini, vrsti usluga itd..;

Geografska pokrivenost usluga i korisnika, po ruralnim i urbanim područjima, prema

vrsti usluge, korisničkoj skupini, spolu, prema strateškim i operativnim ciljevima.

.

Svi ovi i ostali podaci mogu se prikupljati automatski te prezentirati statistički i grafički.

Vrednovanje:

Vrednovanje će se provesti u tri faze. Obavit će ga nezavisni vrednovatelj s dobrim

poznavanjem lokalnog i nacionalnog konteksta socijalne skrbi, kojeg je odabrao Savjet za

socijalnu skrb, kako slijedi:

Ex-Ante (prethodno) vrednovanje – naspram Matrice za prethodno vrednovanje, tijekom

prva 2-3 mjeseca 2015. godine, kako bi se osigurala: kvalitetna provjera cjelokupnog

projekta; identifikacija slabosti koje bi mogle dovesti u pitanje učinkovitu provedbu; i

izrada plana za smanjenje rizika i definiranje odgovarajućih prilagodbi same provedbe s

ciljem osiguranja učinkovitije provedbe;

Srednjoročno vrednovanje (vrednovanje međurazdoblja) – tijekom 2018. godine,

naspram Matrice za srednjoročno vrednovanje, kako bi se pratio i vrednovao napredak te

kvaliteta provedbe na pola puta same provedbe; te

Ex-Post (naknadno) vrednovanje – tijekom 2021. godine, naspram prethodno određene

Matrice za naknadno vrednovanje, kako bi se pratila i vrednovala sveukupna kvaliteta

provedbe te održivost aktivnosti financiranih tijekom provedbe.





Dodatak 1

Opis projektnog zadatka za članove radne skupine za socijalno planiranje i članove glavne radne skupine



OPIS PROJEKTNOG ZADATKA

ZA

ČLANOVE GLAVNE RADNE SKUPINE ZA PLANIRANJE SOCIJALNIH USLUGA

1. O projektu

Glavni partner na ovom projektu u trajanju od 22 mjeseca je Ministarstvo socijalne politike i

mladih Republike Hrvatske. Krajnji cilj projekta je povećati socijalno uključivanje korisnika

prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Svrha projekta je pružiti podršku stručnjacima iz

sustava socijalne skrbi pri daljnjem razvoju i provedbi učinkovite transformacije ustanova

unaprjeđivanjem procesa socijalnog planiranja i pružanja kvalitetnih i inkluzivnih socijalnih

usluga.

2. Struktura projekta i aktivnosti u sklopu Komponente 1

Ovaj projekt sastoji se od dvije komponente koje uzajamno podupiru proces transformacije i

deinstitucionalizacije najprije u ustanovama socijalne skrbi, putem unutrašnjeg preustroja

domova socijalne skrbi, a potom i putem unaprijeđenog planiranja socijalnih usluga na razini

županija. To će, pak, omogućiti učinkovito i ciljano pružanje visokokvalitetnih socijalnih

usluga onima kojima su one potrebne.

U sklopu Komponente 1 osnažit će se kapaciteti stručnjaka pri socijalnom planiranju i

promicanju alternativnih oblika skrbi u zajednici, što će obuhvaćati sljedeće aktivnosti:

Aktivnost 1.1 – Vršenje procjene već provedenih aktivnosti vezanih uz

deinstitucionalizaciju, s naglaskom na socijalno planiranje;

Aktivnost 1.2 – Priprema i održavanje radionica sa 10 županijskih skupina za

socijalno planiranje;

Aktivnost 1.3 – Izrada i podrška pri službenom usvajanju Akcijskih planova socijalnih

usluga za 2014. i 2015. godinu te Plana socijalnih usluga za razdoblje od 2014. do

2016. godine za svaku od 10 županija.

3. Zadaci Glavne radne skupine za planiranje socijalnih usluga

Glavna radna skupina za planiranje socijalnih usluga (Glavna radna skupina) bit će glavno

tijelo na županijskoj razini za potporu pri izradi Akcijskih planova socijalnih usluga za 2014. i

2015. godinu te Županijskog plana socijalnih usluga za razdoblje od 2014. do 2016. godine.

Nadalje, ovo tijelo pomagat će pri odobravanju spomenutih dokumenata od strane

Županijskog vijeća. Glavna radna skupina također će sudjelovati u praćenju ispravne

provedbe spomenutih dokumenata.

Projekt “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih

usluga” pomagat će Glavnoj radnoj skupini pri izvršavanju njezinih zadataka.

Osim toga, Glavnoj radnoj skupini potporu će pružati i šira Županijska radna skupina za

planiranje socijalnih usluga (Radna skupina) koja će se sastojati od 30 članova te će služiti



kao savjetodavno tijelo Glavnoj radnoj skupini (vidi Opis projektnog zadatka za Županijsku

radnu skupinu za planiranje socijalnih usluga).

Članovi Glavne radne skupine

Glavna radna skupina sastojat će se od približno petnaest (15) predstavnika svih glavnih

dionika koji aktivno djeluju u području usluga socijalne skrbi na razini županija. Ovu skupinu

činit će u najmanju ruku stručnjaci iz: županijskih, gradskih i općinskih jedinica lokalne

samouprave; predstavnici Centara za socijalnu skrb; predstavnici domova socijalne skrbi za

starije osobe, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, psihički bolesne odrasle osobe, djecu

i odrasle s invaliditetom, te djecu i mlade s poremećajima u ponašanju; obiteljski centri;

neprofitne organizacije; predstavnici posebnih ciljnih skupina i/ili korisnika usluga socijalne

skrbi; predstavnici drugih sustava uključujući obrazovanje i zdravstvo itd., kao i ostala tijela

koja sudjeluju u planiranju i provedbi usluga socijalne skrbi na županijskoj razini. Svaka od

organizacija uključena u rad Glavne radne skupine bit će zamoljena da imenuje predstavnika

koji će aktivno sudjelovati u procesu socijalnog planiranja i izradi Akcijskih planova i Plana

socijalnih usluga, te im omogući dovoljno vremena i resursa kako bi mogli učinkovito

sudjelovati u spomenutim procesima.

U svrhu razrade ranije spomenutih dokumenata, Glavna radna skupina sastajat će se

najmanje dvaput mjesečno, a kasnije po potrebi. Tim projekta “Podrška sustavu socijalne

skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga” pružat će potpunu podršku

procesu socijalnog planiranja kroz održavanje radionica, strukturiranih edukacija, primjera

dobre prakse, mentorstva i redovite komunikacije putem telefona i elektroničke pošte.

Glavnom radnom skupinom predsjedat će član Glavne radne skupine kojeg odaberu članovi

Glavne radne skupine.

Glavna radna skupina također može služiti kao savjetodavno tijelo donositeljima odluka

vezanih uz usluge socijalne skrbi na razini županija ukoliko to dotičnima bude potrebno.



OPIS PROJEKTNOG ZADATKA

ZA

ČLANOVE RADNE SKUPINE ZA PLANIRANJE SOCIJALNIH USLUGA

1. O projektu

Glavni partner na ovom projektu u trajanju od 22 mjeseca je Ministarstvo socijalne politike i

mladih Republike Hrvatske. Krajnji cilj projekta je povećati socijalno uključivanje korisnika

prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Svrha projekta je pružiti podršku stručnjacima iz

sustava socijalne skrbi pri daljnjem razvoju i provedbi učinkovite transformacije ustanova

unaprjeđivanjem procesa socijalnog planiranja i pružanja kvalitetnih i inkluzivnih socijalnih

usluga.

2. Struktura projekta i aktivnosti u sklopu Komponente 1

Ovaj projekt sastoji se od dvije komponente koje uzajamno podupiru proces transformacije i

deinstitucionalizacije najprije u ustanovama socijalne skrbi, putem unutrašnjeg preustroja

domova socijalne skrbi, a potom i putem unaprijeđenog planiranja socijalnih usluga na razini

županija. To će, pak, omogućiti učinkovito i ciljano pružanje visokokvalitetnih socijalnih

usluga onima kojima su one potrebne.

U sklopu Komponente 1 osnažit će se kapaciteti stručnjaka pri socijalnom planiranju i

promicanju alternativnih oblika skrbi u zajednici, što će obuhvaćati sljedeće aktivnosti:

Aktivnost 1.1 – Vršenje procjene već provedenih aktivnosti vezanih uz

deinstitucionalizaciju, s naglaskom na socijalno planiranje;

Aktivnost 1.2 – Priprema i održavanje radionica sa 10 županijskih skupina za

socijalno planiranje;

Aktivnost 1.3 – Izrada i podrška pri službenom usvajanju Akcijskih planova socijalnih

usluga za 2014. i 2015. godinu te Plana socijalnih usluga za razdoblje od 2014. do

2016. godine za svaku od 10 županija.

3. Zadaci Radne skupine za planiranje socijalnih usluga

Radna skupina za planiranje socijalnih usluga (Radna skupina) je savjetodavno tijelo Glavne

radne skupine za planiranje socijalnih usluga (Glavna radna skupina) koje pomaže pri razradi

Akcijskih planova socijalnih usluga za 2014. i 2015. godinu te Županijskih planova socijalnih

usluga za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Radna skupina na zahtjev će davati svoje

stručno mišljenje, unositi podatke itd. o pitanjima vezanima uz planiranje socijalnih usluga na

razini županija. Osim toga, davat će mišljenje i o nacrtima planova te će sudjelovati u

praćenju i vrednovanju provedbe Akcijskih planova i Plana socijalnih usluga nakon što isti

budu izrađeni i odobreni od strane županije.



Projekt “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih

usluga” pomagat će Radnoj skupini pri izvršavanju njezinih zadataka.

4. Članovi radne skupine

Radna skupina sastojat će se od približno trideset (30) predstavnika svih glavnih dionika koji

aktivno djeluju u području usluga socijalne skrbi na županijskoj razini. Spomenutu skupinu

činit će u najmanju ruku stručnjaci iz: županijskih, gradskih i općinskih jedinica lokalne

samouprave; predstavnici iz Centara za socijalnu skrb; predstavnici domova socijalne skrbi

za starije osobe, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, psihički bolesne odrasle osobe,

djecu i odrasle s invaliditetom, te djecu i mlade s poremećajima u ponašanju; obiteljski centri;

neprofitne organizacije; predstavnici posebnih ciljnih skupina i/ili korisnika usluga socijalne

skrbi; predstavnici drugih sustava uključujući obrazovanje i zdravstvo itd., kao i ostala tijela

koja sudjeluju u planiranju i pružanju usluga socijalne skrbi na županijskoj razini.

Radna skupina sastajat će se na zahtjev Glavne radne skupine, u početku najmanje jednom

mjesečno ili kad god sami članovi Radne skupine ili Glavne radne skupine budu smatrali da

je potrebno.

Radnom skupinom predsjedat će član Radne skupine kojeg izaberu članovi Glavne radne

skupine.



Dodatak 2

Zahtjev za podacima za procjenu županijskih socijalnih usluga



Zahtjev za podacima za procjenu županijskih socijalnih usluga

Županija: Osoba za kontakt za potrebe ove procjene: Ime: E-mail: Telefon: Postoje li već dokumenti (i/ili akcijski planovi) vezani uz socijalno planiranje ili neki slični dokumenti? Ako da, kako se ti dokumenti zovu, što oni sadrže i gdje ih je moguće pronaći? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Kako se proces planiranja socijalnih usluga obično provodi u vašoj županiji i tko ga predvodi? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Koje organizacije / tijela sudjeluju u procesu socijalnog planiranja? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Na koji način gradovi i općine sudjeluju u procesu socijalnog planiranja na razini županije? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Kako se vrši koordinacija između županija, gradova i općina po pitanju socijalnog planiranja? ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________



I. OPĆE INFORMACIJE O ŽUPANIJI Broj gradova (unutar županije) ____________________________________________________ Broj općina (unutar županije) – uključujući zemljopisnu raspoređenost (npr. zabačena sela)______

Imena grado-va

Broj stanovni-ka

Broj CZS-ova

Vrsta i broj usta-nova za soci-jalnu skrb (domo-va)

Područni ured / isposta-va HZZ-a

Ostalo (nadodati)

Ostalo (nadodati)

Ostalo (nadodati)

Ostalo (nadodati)

DEMOGRAFSKI PODACI (na razini županije):

Broj stanovnika: Žene (%) Muškarci (%)

Etničke manjine:

Naziv etničkih manjina Broj pripadnika Gradovi / općine u kojima prevladava manjinsko stanovništvo

Dob stanovništva (djeca/mladi, 18-60(65), 60(65)+)

Djeca/mladi (ukupan broj i %) Dob 18 – 60(65) (ukupan broj i %)

Dob 60(65)+ (ukupan broj i %)

Podaci o kućanstvima

Prosječan broj djece po kućanstvu

Prosječna primanja po kućanstvu

Broj obitelji sa samohranim roditeljima

Ostalo (nadodati)

GOSPODARSKI PODACI: BDP, glavni izvori primanja

BDP županije (iz 2012.g.) Prosječni BDP u Hrvatskoj BDP pojedinih gradova i regija u državi



Glavni izvori primanja u županiji su (npr. turizam ili poljoprivreda uz sezonski rad, itd). Molimo također navedite glavne značajke: _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ANALIZA SIROMAŠTVA

% stanovništva koje živi u potpunom siromaštvu

% stanovništva koje živi u razmjernom siromaštvu

% žena koje žive u siromaštvu

% pojedinih skupina stanovništva koje žive u siromaštvu

Informacije o domaćinstvima i siromaštvu

PODACI O ZAPOSLENOSTI

Prosječna stopa

nezaposlenosti

% Nezaposleni

h žena

% Nezaposlenih mladih osoba

% Dugoročno nezaposlenih

% Nezaposlenih s obzirom na

razinu obrazovanja

% Gospodarski

neaktivnih osoba

(uglavnom dugoročno

nezaposlenih osoba i često osoba koje ni

ne traže zaposlenje, te

ne udovoljavaju uvjetima za naknadu za

nezaposlene)

RAZINA OBRAZOVANJA u županiji

Osnovnoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje

Visoka škola Sveučilište Ostalo

Razina povezanosti između obrazovanja i nezaposlenosti: _________________________________________ ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Razina povezanosti između obrazovanja i siromaštva: _______________________________________________ ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________



SPECIFIČNI IZAZOVI U ŽUPANIJI / GRADU / SELU (npr., posljedice domovinskog rata, ekološke opasnosti, pojedine etničke skupine, imigracija / emigracija na razini županije, zatvaranje većih tvornica, maloljetnička delinkvencija itd.) _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ SPECIFIČNI ZDRAVSTVENI PROBLEMI U ŽUPANIJI (npr. zloupotreba droga, posljedice domovinskog rata itd.) ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Broj osoba s invaliditetom (podjela po vrsti invaliditeta)

Vrsta invaliditeta Broj osoba s invaliditetom

II. PODACI O USLUGAMA SOCIJALNE SKRBI

Definicija usluga socijalne skrbi.

Za potrebe ove procjene planiranja županijskih socijalnih usluga, pojam “usluga socijalne skrbi” ne

odnosi se samo na usluge koje financira MSPM i/ili provode Obiteljski centri, domovi socijalne skrbi,

Centri za pomoć i njegu ili Centri za socijalnu skrb.

U ovom kontekstu, pojam “usluge socijalne skrbi” obuhvaća usluge pružane od strane raznih ustanova

i organizacija čiji je cilj unaprijediti zdravstveno-psihološko-socijalno blagostanje osoba i skupina

osoba. Takve usluge ne pružaju se samo kroz i od strane organizacija izričito osnovanih u svrhu

pružanja socijalnih usluga, poput Centara za socijalnu skrb, nego često i putem lokalnih mreža

ustanova za zdravstvenu zaštitu, škola, agencija za provedbu zakona i pravosudnih agencija,

nevladinih organizacija, udruga i ostalih aktera u zajednici.

Molimo navedite informacije (broj i vrste usluga) vezane uz sljedeće kategorije:

II.1.) Obrazovne aktivnosti / usluge vezane uz socijalnu skrb; npr. savjetovanje roditelja, krizne

intervencije za učenike itd.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Aktivnost / uslugu

pruža(ju)

Trošak aktivnosti /

usluge

Trošak snosi Broj korisnika

godišnje

npr. Učenički

nogometni turnir

Srednjoškolski

nastavnici

300 Kuna za užinu i

prisustvovanje

nastavnika

300 Kuna

snosi općina, a

rad nastavnika

MZOS

227 (u 2012.

g.)



II.2.) Zdravstvene aktivnosti / usluge vezane uz socijalnu skrb; npr. savjetovanje za žrtve obiteljskog

nasilja, podrška pri planiranju obitelji, itd.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Aktivnost /

uslugu

pruža(ju)


usluge


godišnje

npr. Predavanje o

reproduktivnom

zdravlju

Liječnik opće

prakse

Oko 1000 Kuna za

prezentacijske

materijale, te radno

vrijeme liječnika opće

prakse

1000 Kuna snosi

Ministarstvo

zdravstva; liječnici

opće prakse su

volonteri

Oko 10 razreda

godišnje sa po 25

polaznika u svakom

II.3.) Aktivnosti / usluge vezane uz provedbu zakona (vezane uz socijalnu skrb); savjetovanje za

počinitelje kaznenih djela, krizne intervencije u slučajevima obiteljskog nasilja, itd.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Aktivnost / uslugu

pruža(ju)


usluge


godišnje

npr. Posredovanje

između počinitelja

kaznenog djela i

žrtve u cilju

izbjegavanja

sudskog postupka

Sudac zadužen za

mladež – Županijski

sud

Radno vrijeme

suca

Ministarstvo

unutarnjih

poslova

27 (u 2012. g.)

II.4.) Aktivnosti vjerskih udruga (vezane uz socijalnu skrb); podrška u slučaju obiteljske krize,

podrška pri podizanju i odgoju djece, itd.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Aktivnost /

uslugu

pruža(ju)


usluge


godišnje

npr. Njega u kući za

starije osobe u

udaljenim naseljima

Caritas 250.000 Kuna Caritas 227 (u 2012.g.)



II.5.) Socijalne usluge – financirane od strane MSPM-a

II.5.a.) Socijalne usluge koje pružaju Centri za socijalnu skrb – molimo navesti informacije za svaki

pojedini CSS

Naziv i kratak

opis aktivnosti /

usluge

Aktivnost /

uslugu

pruža(ju)

Trošak

aktivnosti /

usluge


godišnje

Usluga pružena

u ustanovi ili u

zajednici

Npr. Njega u

kući za starije

osobe u

udaljenim

naseljima

Caritas 250.000 Kuna Caritas 227 (u 2012. g.) Pružena u

zajednici

II.5.b.) Socijalne usluge koje pružaju Obiteljski centri (molimo navesti informacije za svaki pojedini

Obiteljski centar). Broj i vrsta usluga, te broj primatelja usluga.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Obiteljskog centra


usluge


godišnje

Usluga pružena u

ustanovi ili u

zajednici

Savjetovanje u

slučajevima

obiteljskog nasilja

Radno vrijeme

stručnjaka iz

Obiteljskog centra

MSPM 53 slučaja uz

ukupno 212 termina

savjetovanja

Pružena u zajednici

II.5.c.) Socijalne usluge pružene od strane Centara za pomoć i njegu (molimo navesti informacije za

svaki pojedini centar). Broj i vrsta usluga, te broj primatelja usluga.

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge

Centra za pomoć i

njegu


usluge


godišnje

Usluga pružena u

ustanovi ili u

zajednici

Pomoć starijim

osobama (osobna

higijena, kućanski

poslovi…) – u

prosjeku 3 posjeta

mjesečno

12.000 Kuna –

higijenske i kućanske

potrepštine + troškovi

prijevoza

Radno vrijeme

stručnjaka iz Centra

za pomoć i njegu

12.000 Kuna snosi

županija

37.000 Kuna

troškova prijevoza

Troškove osoblja

257 korisnika

obuhvaćeno s 9500

terenskih posjeta (u

2012. g.)

Pružena u zajednici



snosi MSPM

II.5.d.) Socijalne usluge pružene od strane ustanova (molimo navesti informacije za svaku pojedinu

ustanovu)

Nptr. Dom za starije osobe Sveta Ana

Naziv i kratak opis

usluge


usluge


godišnje

Usluga

pružena u

ustanovi ili u

zajednici

npr. Psihosocijalna

rehabilitacija

180 000 Kuna

mjesečno

18.000 Kuna po

osobi mjesečno

MSPM U prosjeku 98

korisnika

Pružena u

ustanovi

npr. Podrška

obiteljima

zatvorenika pri

njihovoj reintegraciji

5.000 Kuna za

prijevoz

Utrošeno vrijeme

osoblja

MSPM 7 obitelji (19

članova

obitelji)

Pružena u

zajednici

Dom za...

Naziv i kratak opis

aktivnosti / usluge


usluge


godišnje

Pružena u

ustanovi ili u

zajednici

Dom za...

Naziv i kratak opis Trošak aktivnosti / Trošak snosi Broj

korisnika

Pružena u

ustanovi ili



aktivnosti / usluge usluge godišnje u zajednici

5.e.) Novčane naknade uplaćene od strane Ministarstva socijalne politike i mladih (CZSS)

Vrsta novčane

naknade uplaćene od

strane MSPM-a

Broj korisnika Iznos po korisniku Ukupan iznos

II.6.) Usluge socijalne skrbi koje financira i/ili provodi županija / jedinica lokalne samouprave

Podrška u obliku financiranja (i provedbe) usluga socijalne skrbi

Vrsta aktivnosti /

usluge koju plaća

(i provodi)

županija (ciljna

skupina)

Broj korisnika Iznos po korisniku

(godišnje)

Ukupan iznos Uslugu /

aktivnost

provodi

npr. Prijevoz za

djecu s

invaliditetom

77 9.000 Kuna godišnje 630.000 Kuna

500 000 Kuna snosi

županija, 130.000

Kuna snosi Crveni

križ

Crveni križ

Broj i oblik podrške u kući (npr. hrana, prekrivači, jednokratne novčane naknade itd.)

Oblik podrške u kući Broj korisnika Iznos po korisniku Ukupan

iznos

Provodi



npr. 200 prekrivača za starije

osobe koje žive u lošim

uvjetima

200 130 Kuna 26.000 Kuna Županija

Broj i vrsta izravnih novčanih naknada građanima:

Vrsta novčane naknade

(ciljna skupina)

Broj korisnika Iznos po korisniku Ukupan

iznos

Su-

financiranje

od strane

Novčana naknada od 2000

Kuna žrtvama poplave

157 2000 Kuna 314.000 Kn

Druge vrste skrbi i podrške koje financira i/ili provodi županija / grad / općina:

Vrsta podrške Broj korisnika Iznos po korisniku

(godišnje)

Ukupan iznos Provodi

npr. Organizacija

dobrotvornog

božićnog sajma

za siromašne

obitelji

7 1000 Kuna 7000 Kuna Općina,Caritas,

Crveni križ,

srednja škola

II.7.) Aktivnosti ostalih dionika vezane uz socijalnu skrb (npr. klub za umirovljenike koji organiziran

aktivnosti u slobodno vrijeme, lokalni Rotary klub koji su-financira aktivnosti u domu za djecu s

teškoćama u razvoju , itd.

Oblik aktivnosti / podrške Broj korisnika Iznos po korisniku Ukupan

iznos

Provodi

Npr. Lokalna Konzum

trgovina – donacija općini u

obliku hrane koja će se

podijeliti osobama koje žive u

Oko 70 Oko 100 Kuna 7000 Kuna Konzum

trgovina u

suradnji s

djelatnicima



lošim uvjetima općinske

službe

zadužene za

socijalna

pitanja.

III. PROCJENA POTREBA ZA USLUGAMA SOCIJALNE SKRBI

Prema ciljnim skupinama:

Molimo kvantificirajte što točnije možete (uz eventualne brojčane podatke) koliko i koja vrsta potpore

je potrebna sljedećim ciljnim skupinama. Također molimo da naznačite razinu nužnosti (1=nije hitno

nužno; 6=jako nužno).

Djeca i mladi (bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca beskućnici, djeca s poteškoćama pri učenju,

osobe koje su prekinule školovanje itd.).

Kategorija djece i mladih Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

npr. Djeca koja su prekršila zakon Podrška pri pronalaženju i zadržavanju

zapošljenja

5

Starije osobe / umirovljenici:

Starije osobe / umirovljenici Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6



1=nije hitno nužno;

6=iznimno nužno

npr. Umirovljenici koji žive sami u

udaljenim selima

Pomoć pri poslovima u i oko kuće (npr.

priprema hrane i drva za ogrijev)

4

Osobe s invaliditetom:

Osobe s invaliditetom Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

Osobe s blagim mentalnim

poremećajima

Podrška pri pronalaženju i zadržavanju

zaposlenja

3

Veterani domovinskog rata:

Ratni veterani Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

Pojedini ratni veterani znaju imati

socijalne i psihološke probleme

Skupine za samopomoć ratnih

veterana

4

Žene (žrtve nasilja, samohrane majke, itd.):



Žene Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

Žene – žrtve seksualnog nasilja od

strane supruga / partnera

Potreba za psihoterapeutskom

podrškom

5

Nezaposleni (dugoročno nezaposleni):

Nezaposleni Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

npr. Psihološki problemi kod

dugoročno nezaposlenih

Savjetovanje u svrhu motiviranja i

osnaživanja

5

Osobe koje žive u lošim uvjetima:

Osobe koje žive u lošim uvjetima Opis i količina potrebne podrške Nužnost od 1 do 6

(1=nije hitno

nužno; 6=iznimno

nužno)

npr. Siromašne obitelji s više od 4

djece

Podrška pri primjerenom odgoju

njihove djece

6

Ostale ciljne skupine:

Opis i količina potrebne podrške Nužnost



IV. FINANCIRANJE SOCIJALNIH USLUGA (USLUGA SOCIJALNE SKRBI)

Socijalne usluge koje financira MSPM.

Popis socijalnih usluga u odnosu na novčane doprinose od strane MSPM-a po usluzi (redom prema

pružateljima usluga – npr. dom za starije osobe, obiteljski centar, itd.)

- Vidi II.5.)

- Vidi II.6.)

Popis usluga socijalne skrbi koje financira i provodi Ministarstvo unutarnjih poslova (npr.

pravosudni sustav za maloljetnike, usluge policijske patrole u zajednici, itd.).

Opis usluge Pružatelj usluge Broj korisnika Novčani doprinos

npr. Policijska služba održava

predavanja u školama na temu

nasilja nad djecom

Policijska služba 28 2000 Kuna za

edukativne materijale

koje snosi županija

Troškove policijskog

osoblja 100% snosi

MUP

Popis usluga socijalne skrbi koje provodi Ministarstvo zdravstva (npr. savjetovanje za osobe oboljele

od raka, itd.) u odnosu na novčane doprinose.


npr. Savjetovanje za maloljetne

majke

Županijska

bolnica

19 Troškove osoblja

snosi Ministarstvo

zdravstva



Popis usluga socijalne skrbi koje provodi Ministarstvo obrazovanja (npr. podrška djeci s

poteškoćama u učenju, itd.) u odnosu na novčane doprinose.


npr. Obuka za obitelji s djecom s

posebnim potrebama pri učenju

Osnovna škola 33 6.000 Kuna

90% škola

10% županija

Popis usluga socijalne skrbi financiranih iz drugih izvora (npr. projekata, donacija, itd.) uodnosu na

novčane doprinose.


npr. Podrška djeci s poteškoćama u

učenju

Nevladina udruga

– Zdrava i sretna

djeca

46 djece Projekt financiran od

strane UNICEF-a s

proračunom od

223.879 Kuna

npr. Hrana i higijenske potrepštine za

siromašne obitelji

Crveni križ 12 obitelji (52

člana obitelji)

Donacija od 45.000

Kuna od grada

Berlina (Njemačka)

V. DIONICI NA RAZINI ŽUPANIJE

Molimo imenujte osobe za sljedeće skupine:

Članovi radne skupine za socijalno planiranje



Ime Organizacija Broj telefona Adresa elektroničke pošte

Članovi Glavne radne skupine


Popis ostalih dionika na razini županije (uključujući gradove i sela)




Dodatak 3

Alati za kritičko vrednovanje organizacija



Alati za kritičko vrednovanje organizacija

Smjernice

Alati za kritičko vrednovanje organizacije razvijeni su na radionicama 2007.godine, u kojima su sudjelovale radne skupine iz Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Vukovarsko-srijemske županije, tri županije koje su bile uključene u Projekt razvoja socijalne skrbi koji je provodilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uz tehničku pomoć Svjetske banke. Ovi alati osmišljeni su kao mehanizam međusobnog kritičkog ocjenjivanja stručnjaka čiji je cilj:

• postaviti temelje za procjenu sadašnje kvalitete pružanja usluga;

• osposobiti stručnjake za utvrđivanje i odabir ključnih prioriteta u Županijskom planu socijalnih usluga;

• omogućiti iskustvo sudionicima u izradi i provedbi procesa vrednovanja kvalitete; te

• doprinjeti budućem radu na razvoju standarda.

Kritičko vrednovanje organizacije odnosit će se na kvalitetu pružanja usluga s obzirom na sljedeće aspekte:

Pristup uslugama → Pružanje usluga → Ishodi za korisnike usluga → Kontinuitet skrbi

Pitanja u Poglavlju A (vidi u nastavku) služe kao smjernice pri postupku kritičkog vrednovanja. Ako timovi za kritičko vrednovanje žele nadodati dopunska pitanja koja su od interesa na lokalnoj razini, dobrodošli su da to i naprave.

Smjernice za polu-strukturirane razgovore s korisnicima usluga nalaze se u poglavlju B.

Svaki tim za kritičko vrednovanje sastojat će se od najviše 5 članova, uključujući:

• najmanje 1 predstavnika nevladinog sektora

• mješoviti sastav stručnjaka koji imaju iskustva u radu s korisnicima za koje skrbi procjenjivana ustanova i onih s iskustvom iz drugih područja pružanja usluga;

• mješoviti sastav stručnjaka s iskustvom u pružanju institucionalnih usluga i usluga u zajednici.

Vrijednosti i načela na kojima se temelji pristup kritičkom vrednovanju

Svrha ovog Vrednovanje bi trebalo biti konstruktivan postupak koji potiče razvoj, a ne inspekcija ili ispit na kojemu se prolazi ili pada.

Pristup kojega će primjenjivati timovi za kritičko vrednovanje temelji se na načelu "postavljanja konstruktivnih pitanja”3 tj. na pretpostavci da osoblje radi kako najbolje zna i umije, da je svaka organizacija posebno dobra u nečemu, te da prepoznavanje i osnaživanje tih prednosti predstavlja ključ učinkovitog razvoja.

Pripreme za kritičko vrednovanje

1. Uspostaviti 3 tima za kritičko vrednovanje (bilo bi korisno imenovati voditelja svakog tima );

3 Kod ovakvog pristupa organizacijskom razvoju primjenjuje se i termin ‘Ispitivanje u kojem se pokazuje poštovanje’



2. Obavijestiti uključene organizacije o provođenju kritičkog vrednovanja – svrsi, pristupu, i onome na što će se obraćati pozornost prilikom kritičkog vrednovanja;

3. Dogovoriti vremenski raspored;

4. Pribaviti dopunsku dokumentaciju o usluzi koju se vrednuje (npr. promidžbene materijale, planove aktivnosti, izvješća itd.);

5. Dogovoriti koji će članovi tima biti zaduženi za vođenje i zapisivanje pojedinih područja kritičkog vrednovanja;

6. Proučiti upitnike namijenjene korisnicima usluga i, gdje je to potrebno, izmijeniti formulaciju riječi kako bi bila primjerena ciljnoj skupini; te

7. Prije odlaska usmeno pružiti povratne informacije o glavnim zapažanjima, zaključcima i preporukama.

Poglavlje A: Pitanja za usmjeravanje kritičkog vrednovanja organizacije

A.1. Pristup socijalnim uslugama

A1.1 Kako informirate korisnike o njihovim pravima na pomoć i dostupnim uslugama – koje su informacije dostupne i na koji način?

A1.2 Postoje li kakve arhitektonske prepreke koje otežavaju korisnicima usluga pristup usluzi?

A1.3 Je li usluga dostupna za osobe u invalidskim kolicima (potpuno / djelomično / nije dostupna)?

A.1.4 Koje je radno vrijeme (kod izvaninstitucijskih usluga)?

A.1.5 Koje je vrijeme posjeta za obitelj i prijatelje (kod usluga smještaja)?

A.1.6 Je li usluga dostupna putem javnog prijevoza?

Lako dostupna/otežana/nije dostupna?

A.1.7 Koliko se u prosjeku čeka na početak korištenja usluge (tj. koliko dugo je potrebno za obradu zahtjeva od prvog kontakta do početka pružanja usluge?)

A.1.8 Postoji li lista čekanja? Da / Ne

Ako postoji, koliko dugo korisnici usluga obično ostaju na listi čekanja? Koji su kriteriji za pomicanje prema gore na listi čekanja? Onaj tko prvi dođe prvi prima uslugu? Nešto drugo? Molimo naznačite.

A.1.9 Postoje li neki posebni oblici usluga za osobe u ? Da / Ne

Ako da, koji su to oblici?

A.1.10 Poduzimaju li se neke posebne mjere kako bi se osiguralo pružanje usluga manjinama u skladu s njihovim običajima i navikama? Da / Ne

Ako je odgovor da, molimo pojasnite.

A.1.11 Koliki je opseg pružanih usluga socijalne skrbi?



A.1.12 Postoje li usluge za kojima postoji stalna potražnja a ne mogu se pružati? Da/Ne


A.1.13 Nudi li se korisnicima usluga izbor (i) usluga koje se pružaju i (ii) načina na koji se usluge pružaju? Da / Ne


A.2. Pružanje usluga

A.2.1 Izvaninstitucijske: U kojoj mjeri usluga pruža podršku korisnicima za samostalan život u zajednici?

Koje usluge izravno pruža organizacija, s kojim još službama organizacija surađuje kako bi osigurala sveobuhvatnu podršku, olakšava li usluga korisnicima pristup uslugama koje potiču neovisnost i socijalnu uključenost (npr. zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, slobodno vrijeme i sl.).

A.2.2. Institucijske: U kojoj mjeri usluga omogućuje okruženje nalik na vlastiti / obiteljski dom?

Promotrite sobe korisnika, komunalne prostore, bilo kakve zone isključenja, razgovarajte s osobljem i korisnicima o svakodnevnim rutinama, individualnom i grupnom radu, mogućnostima za ostvarivanje osobnih izbora i sklonosti (npr. navike vezane uz osobnu njegu, uređenje sobe, osobe s kojima se dijeli soba, hranu, aktivnosti). Kako se slave vjerski i državni blagdani, rođendani? Ako je usluga namijenjena pripremi za samostalan život, kako se to postiže ?

A.2.3 Jesu li korisnici usluga uključeni u planiranje koje će se vrste usluga i aktivnosti pružati?

Da/Ne


A.2.4 Postoji li sustav za dobivanje redovitih povratnih informacija od korisnika usluga o kvaliteti pružanja usluga?

Da/Ne

Ako je odgovor da, molimo opišite .

A.2.5 Postoji li individualna i cjelovita procjena potreba korisnika usluga i plan za ispunjavanje tih potreba kojeg se redovito prati i revidira?

Da / Ne

A.2.6 Sudjeluju li korisnici usluga u procjeni svojih potreba i izradi vlastitog individualnog plana? (Ogledaju li se osobne želje korisnika usluga u pisanim



dokumentima, postoje li u evidenciji dokazi o tome da su korisnici usluga sudjelovali?

A.2.7 Dobivaju li korisnici usluga primjerak vlastite procjene i /ili plana?

A.2.8 S kojim još službama organizacija redovito surađuje u cilju ispunjavanja potreba korisnika usluga?

A.2.9 Postoje li službe s kojima bi se suradnja trebala poboljšati?

A.3 Ishodi za korisnike usluga

A.3.1 Koji su glavni ishodi koje usluga želi ostvariti?

A.3.2 Postoji li sustav za praćenje i evaluaciju opsega u kojemu su ti ishodi ostvareni?

Da / Ne

Ako je odgovor da, koje čimbenike sustav za praćenje promatra, koga uključuje, kako se provodi i kako se evidentira?

A.3.3 Koliko dugo korisnici usluga ostaju u sustavu skrbi vaše organizacije?

A.3.4 Koliki postotak korisnika usluga svake godine napušta vašu organizaciju? (Gdje je to moguće, molimo navedite brojčane podatke vezane uz otpust i smrtne slučajeve)

A.4 Kontinuitet skrbi

A.4.1. Imate li formalne mehanizme za naknadno praćenje u slučajevima kada korisnik usluge prestane koristiti vašu uslugu (npr. premjesti se u institucionalni oblik skrbi ili napusti smještaj u instituciji i vrati se u zajednicu)

Da / Ne

Ako je odgovor da, molimo opišite kako djeluje prateći sustav i tko je sve uključen.

A.4.2. Koga obavještavate kada korisnik usluge prestaje koristiti uslugu?

A.4.3. Kada korisnik usluga prestane koristiti uslugu, sastavlja li se kratko završno izvješće?

Da / Ne

A.4.4. Isporučuje li se kratko završno izvješće ostalim pružateljima usluga?

Poglavlje B: Smjernice za uključivanje korisnika usluga: Prvi koraci

Iskustvo uključivanja korisnika usluga u ciklus planiranja trenutno je ograničeno. Umjesto ankete, preporuča se polu-strukturirani razgovor jer omogućuje dijalog tijekom kojega se mogu otkriti potrebe korisnika usluga, njihova iskustva s pruženim uslugama i njihove zamisli o poboljšanju istih.



Cilj predloženog pristupa je promijeniti trenutačnu situaciju u kojoj je uključenost korisnika usluga ograničena na utvrđivanje problema, u korist situacije gdje su korisnici uključeni u svaku fazu ciklusa razvoja politike pružanja usluga kao što je prikazano u nastavku:

Dobra priprema, stvaranje odgovarajuće atmosfere i dobar sustav naknadnog praćenja, ključni su za stvaranje učinkovitog partnerstva s korisnicima usluga.

Planiranje konzultacija

Za provedbu učinkovitih konzultacija ključno je dobro planiranje prije, za vrijeme i nakon konzultacija.

Prije konzultacija:Za popis koji slijedi nije predviđeno da bude potpun, no to su neka od pitanja koja valja uzeti u obzir pri planiranju konzultacija.

Jasnoća svrhe - kakve ishode želite postići?

Ciljna skupina / skupine

Broj sudionika

Koje metode će se koristiti (razdvajanje u male skupine? korištenje slika i crteža kako bi se pojasnile ideje? – budite kreativni!)

Kada će se sastanak održati – datum i vrijeme

Koliko dugo će trajati

Mjesto događanja

Oprema i materijali

Posebne potrebe – npr. pristup za invalidska kolica, znakovni jezik

Koliko su sudionici pripremljeni – znaju li o čemu se radi? Imaju li već nekakvog iskustva sudjelovanja na konzultacijama?

Korisnici usluga i skrbnici

Javnost Pružatelji usluga

Utvrđivanje spornih pitanja i potreba

Procjena mogućnosti

Razvoj politika

Provedba politika

Procjena politike



Odgovornost za pozivanje sudionika

Kako će sudionici biti pozvani – telefonskim putem / putem elektroničke pošte / osobnim kontaktom

Koji problemi / pitanja će se obrađivati

Tko će voditi / koordinirati konzultacije

Na koji će način konzultacije biti organizirane

Kako će se zabilježiti

Što će biti s rezultatima

Tko postavlja dnevni red – je li dnevni red vaš ili ćete u suradnji s grupom razviti zajednički dnevni red – npr. na ovim konzultacijama mogli biste navesti područja o kojima želite razgovarati i upitati korisnike usluga postoje li kakva sporna pitanja koja bi oni željeli dodati.

Temeljne vještine za učinkovite konzultacije uključuju:

Aktivno slušanje \ pozitivan govor tijela

Konstruktivno propitivanje – npr. postavljanje otvorenih pitanja umjesto zatvorenih, dozvoljavanje korisnicima usluga da izraze svoje ideje i mišljenja

Razvijanje strategije prevladavanja teških situacija

Dobro vođenje bilješki

Razmatranje postupka i učenje iz grešaka.

Koristite se tehnikama kao što su osvrtanje na ono što su korisnici usluga rekli i postavljanje dodatnih pitanja kako bi se razjasnilo ono što nastoje reći, ne bi li dijalog bio što jasniji.

Nemojte se prepirati s korisnicima usluga i ne slagati se s njihovim mišljenjima - pružajte činjenične informacije i bilježite mišljenja većine i mišljenja manjine.

Dajte jasno do znanja da tražite mišljenja o pružanju usluga socijalne skrbi, a ne o novčanim naknadama koje ne možete promijeniti.

Polu-strukturirani razgovor s korisnicima usluga iz tri organizacije koje su odabrale pilot županije težio je tome da odgovori na sljedeća pitanja:

Na koji način vam usluge koje koristite pomažu u svakodnevnom životu?

Koji aspekti usluge su za vas najvažniji?

Koji bi se aspekti usluge mogli poboljšati?

Na koji način vam zaposlenici pomažu?

Postoje li stvari koje bi osoblje moglo učiniti drugačije da bi vam bilo još više od pomoći?

U kojoj mjeri smatrate da vam je omogućen izbor usluga koje koristite i načina na koji se one pružaju?

Postoje li područja u kojima smatrate da biste trebali imati veću mogućnost izbora?

Postoje li još neke stvari na koje biste htjeli ukazati vezano za usluge koje se pružaju i način na koji se pružaju?

Možda ćete morati preformulirati pitanja kako biste bili sigurni da su jasna ciljanoj publici, ali naš je cilj dobiti što kvalitetnije informacije o tome:



Kako usluge pomažu

Koji aspekti usluga su važni korisnicima usluga

Koji bi se aspekti usluga mogli poboljšati

Koliko je osoblje zaslužno za to da su usluge korisne korisnicima usluga

Postoji li nešto što bi osoblje moglo činiti drugačije kako bi bilo od veće pomoći

Smatraju li korisnici usluga da mogu ostvarivati svoje želje i izbore.

Može li se korisnicima usluga pružiti veća mogućnost izbora vezano uz usluge koje se pružaju i način na koji se pružaju – npr. imaju li mogućnost izbora kada je riječ o dnevnim navikama.


Europski socijalni fond (ESF) jedan je od strukturnih fondova Europske unije kojemu je osnovni cilj smanjenje razlika životnog standarda u državama članicama Europske unije promicanjem ekonomske i socijalne kohezije. ESF je posvećen promicanju zapošljavanja Europske unije i namijenjen je zemljama članicama u promicanju zapošljavanja kako bi europska radna snaga bila spremnija suočiti se s novim globalnim izazovima osiguravajući razvoj boljih vještina i boljih izgleda za posao građanima Europske unije.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka Oxford Policy Management i ne može se ni na koji način smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Documents

Priručnik za socijalno planiranje - mdomsp.gov.hr · „Razvoj ljudskih potencijala“, a provodi ga konzorcij koji predvodi tvrtka Oxford Policy Management Ltd (OPM). Krajnji cilj