0

PRIRUČNIK ZA POSTUPANJE U OBLASTI PATENATA

2016. godina

1

SADRŽAJ

UVOD 3

CILJ PRIRUČNIKA 3

PRAVNI OSNOV 3

POPIS SKRAĆENIC 4

DIO A 5

PATENTIBILNOST 5

Poglavlje A–I Isključenja od zaštite patentom 6 1. Pronalasci 6 1.1. Isključenja 6 2. Patentibilni biotehnološki pronalazak 8

DIO B 11

PRIJAVA I FORMALNO ISPITIVANJE PRIJAVE 11

Poglavlje B-I Prijava 12 1. Prijem prijave 12 2. Lica ovlaštena za podnošenje prijave patenta 12 3. Sadržaj prijave 13 4. Obrazac zahtjeva za priznanje patenta 13 5. Sadržaj prijave patenta potrebne za priznanje datuma podnošenja 14 6. Uklanjanje nedostataka 14 7. Upis u Registar prijava 15 8. Uvjerenje o pravu prvenstva 15

Poglavlje B - II Prvenstvo 17 1. Pravo međunarodnog prvenstva 17 2. Višestruka prava prvenstva 17 3. Utvrđivanje datuma prvenstva 18

Poglavlje B – III Formalno ispitivanje 20 1. Formalni uslovi 20

Poglavlje B - IV Sastavni dijelovi prijave 24 1. Zahtjev za priznanje patenta 24 2. Naziv pronalaska 24 3. Opis pronalaska 24 4. Patentni zahtjevi 31 5. Nacrti 41 6. Apstrakt 41

2

DIO C 43

OBJAVA I PRIZNANJE PATENTA 43

Poglavlje C - I priznanje patenta 44 1. Ispitivanje uslova za priznanje patenta 44 2. Rješenje o odbijanju 44 3. Objava i priznanje patenta 45

Poglavlje C - II Dokaz o patentibilnosti 46 1. Uopšteno 46 2. Što se smatra dokazom 46 3. Izdavanje utvrđujućeg rješenja nakon dostave dokaza o patentibilnosti 47 4. Prestanak patenta 48

Poglavlje C - III Prenesena prava 49

DIO D 50

REGISTRI 50

Poglavlje D – I Registri 51 1. Uopšteno 51 2. Promjene na patentu 52 3. Prestanak patenta 53 4. Prestanak važenja sertifikata (Član 96 Zakona) 54

DIO E 55

EVROPSKI PATENTI PROŠIRENI NA CRNU GORU 55

Poglavlje E-I Evropski patenti 56 1. Uopšteno 56 2. Sporazum o proširenju sklopljen sa EPO-om 56 3. Postupak za proširenje evropskih prijava i patenata na teritoriji Crne Gore 56

DIO F 61

OPŠTE ODREDBE POSTUPKA 61

Poglavlje F – I Opšte odredbe 62 1. Dostava 62 2. Rokovi 62 3. Ponovno uspostavljanje prava 63 4. Nastavak postupka 63 5. Razgledanje spisa i obavještenja o toku postupka 64

3

UVOD Cilj priručnika Cilj Priručnika za postupanje u oblasti patenata je pružanje stručne podrške u tumačenju Zakona o patentima i propisa za sprovođenje formalnim ispitivačima Zavoda za intelektualnu svojinu (Zavod), kao i ostalim korisnicima crnogorskog patentnog sistema (patentnim zastupnicima, pronalazačima i njihovim udruženjima, univerzitetima i istraživačkim institutima). Priručnik nastoji opisati sve poslove koje formalni ispitivači Zavoda moraju sprovoditi u postupku priznavanja patenata kao i ostale poslove koji se povodom tog postupka javljaju. Zavod ne sprovodi suštinsko ispitivanje prijava patenata. Mora se imati na umu da je Crna Gora kao potpisnica Sporazuma o proširenju evropskih patenata (Sporazum o proširenju) na korak do članstva Evropske patentne Konvencije (EPC), te da bi priključivanjem regionalnom europskom kontekstu Zavod trebao i strateški približiti, u mjeri u kojoj je to moguće, praksi Evropskog patentnog zavoda, pa je i ovaj Priručnik sastavljen po uzoru na „Priručnik za ispitivanje koje se sprovodi u Evropskom patentnom zavodu“ u onom njegovom dijelu koji se odnosi na formalno ispitivanje i opšta proceduralna pitanja. Priručnik je podijeljen na 6 dijelova, a svaki od njih na poglavlja koja upućuju na postupanje u svakom dijelu postupka uz navođenje primjera i definicija. Primjena ovog Priručnika, međutim, ne smije se u svakom slučaju sprovoditi doslovno, već uzimajući u obzir zasebno svaku prijavu i okolnosti od važnosti za njenu obradu. Takođe, Priručnikom nijesu obuhvaćene sve moguće situacije, a izostavljeni su opširni opisi koji bi se odnosili na pitanja od manje važnosti ili na pitanja koja se ne javljaju često. Izostavljeni su i opisi vanrednih situacija, u kojima je potrebno posavjetovati se sa stručnjakom iz Zavoda. Razmatranjem pojedinih slučajeva od strane Zavoda ili sudske prakse, očekuje se razvoj prakse Zavoda. Kao rezultat navedenoga, Priručnik će prema potrebi biti revidiran i ažuriran. Pravni osnov Patentna oblast u Crnoj Gori uređena je: 1. Zakonom o patentima (Zakon) koji je stupio na snagu 06.08.2015. godine (Službeni list

CG br. 42/2015 od 29.07.2015.)

2. Pravilnikom o patentima (Pravilnik) koji je stupio na snagu 13.02.2016. godine (Službeni list CG br.8/2016 od 05.02.2016.)

Postupak priznanja patenta je upravni postupak koji sprovodi Zavod. Na sva procesna pitanja ako Zakonom o patentima nije uređeno drugačije primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku 01.07.2011). "Službenom listu CG", br. 56/2014 i 20/2015.

4

Takse u oblasti prava intelektualne svojine su propisane tarifnim brojevima 126 – 146 Zakonom o administrativnim taksama ("Službenom listu RCG", br. 55/2003, 81/2005, 2/2006 i "Službenom listu CG",br. 22/2008, 77/2008, 3/2009, 20/2011, 26/2011, 56/2013 i 45/2014) Troškovi postupka propisani su Odlukom o visini naknada posebnih troškova postupka koji vodi Zavod za intelektualnu svojinu i naknada troškova za pružanje informacionih usluga Zavoda (Službeni list CG br. 16/2008 od 07.03.2008). Zakon o patentima sadrži i upućuje na relevantne odredbe međunarodnih sporazuma kojih je Crna Gora potpisnica: - Ugovor o saradnji u oblasti patenata (PCT) kojim upravlja Svjetska organizacija za

intelektualnu svojinu (WIPO), - Ugovor o patentnom pravu (PLT) kojim upravlja WIPO; - Sporazum između Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju

evropskih patenata (Sporazum o proširenju). Takođe, ZAKON sadrži i upućivanje na odredbe relevantnih propisa koji sačinjavaju acquis communautaire –pravnu tekovinu Zajednice za pristup Evropskoj uniji. Crna Gora članica je i osnovnog međunarodnog ugovora u oblasti intelektualne svojine, Pariske konvencije o zaštiti industrijske svojine i Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS). Popis skraćenica Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore (Zavod) Zakon o patentima (Zakon) Pravilnik o patentima (Pravilnik) Odluka o visini naknada posebnih troškova postupka koji vodi Zavod za intelektualnu svojinu i naknada troškova za pružanje informacionih usluga Zavoda (Odluka o troškovima) Zakon o administrativnim taksama (Zakon o taksama) Ugovor o patentnom pravu (PLT) Ugovor o saradnji u oblasti patenata (PCT) Sporazum između Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata (Sporazum o proširenju) Konvencija o Evropskom patentu (EPC) Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP)

5

DIO A

-

PATENTIBILNOST

6

Poglavlje A–I Isključenja od zaštite patentom 1. Pronalasci Zakon o patentima ne upušta se u davanje definicije pronalaska, ali navodi u članu 5 stavu 1 da se patent priznaje za svaki pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji je industrijski primjenljiv. Iz toga se izvodi zaključak da pronalazak mora biti definisan isključivo tehničkim karakteristikama. U istom u članu 5 stavu 5 Zakon dalje navodi nepotpunu listu stvari koje se ne smatraju pronalascima. Primjećuje se da se ta isključenja odnose na apstraktne stvari (npr. otkrića, naučne teorije itd.) i/ili na ne-tehničke stvari (npr. estetske kreacije ili na prikazivanje informacija). U nastavku će se primjerima pojasniti svako od navedenih isključenja, da bi se razjasnila razlika između patentibilnog i nepatentibilnog pronalaska. 1.1. Isključenja 1.1.1. Otkrića Novo svojstvo poznatog materijala smatrat će se samo otkrićem, dakle, nepatentibilnim, iz razloga što otkrića kao takva nemaju tehničko dejstvo. Dakle, otkrića se ne mogu smatrati pronalaskom u smislu člana 5 stava 5 tačka 1 Zakona. Međutim, ako to svojstvo počinje da se upotrebljava u praksi, tada je ono pronalazak koji može biti zaštićen patentom. Primjer: otkriće da određeni poznati materijal može biti otporan na mehanički udarac ne bi bilo patentibilno, ali željeznički prag izrađen od tog materijala mogao bi biti patentibilan. Naći prethodno nepoznatu supstancu koja se nalazi u prirodi takođe se smatra samo otkrićem i zbog toga nepatentibilnim. Međutim, ako se pokaže da supstanca nađena u prirodi proizvodi tehničko dejstvo učinaka, ona može biti patentibilna. Primjer takvog slučaja jeste supstanca koja se nalazi u prirodi, a za koju je utvrđeno da ima efekt antibiotika. 1.1.2. Naučne teorije Naučne teorije opšti su oblik otkrića i na njih se primjenjuju isti principi navedenih u gornjoj tački 1.1.1. Primjer: teorija u fizici koja se odnosi na poluprovodnike ne bi bila patentibilna. Međutim, novi poluprovodnički uređaji i postupci za proizvodnju tih uređaja mogu biti patentibilni. 1.1.3. Matematičke metode Matematičke metode tipičan su primjer načela da potpuno apstraktne ili intelektualne metode nijesu patentibilne. Primjer: skraćena metoda množenja ne bi bila patentibilna, ali mašina za računanje konstruisana za rad po takvoj metodi patentibilna je. Primjer: matematička metoda za konstruisanje električnih filtera nije patentibilna; međutim filteri konstruisani prema toj metodi ne bi bili isključeni iz patentibilnosti prema članu 5 stav 5 tačka 1 i članu 5 stav 6 Zakona.

7

1.1.4. Estetske kreacije Estetska kreacija se po definiciji odnosi na predmet (npr. umjetničku sliku ili skulpturu) čiji aspekti nijesu tehničkog karaktera, a procjenjuju se uglavnom subjektivno. Međutim, ako se dogodi da takav predmet ima i tehničke karakteristike, mogao bi biti patentibilan. Primjer toga jeste profil gume za vozila. Sam estetski efekat nije patentibilan ni u patentnom zahtjevu koji se odnosi na proizvod niti u patentnom zahtjevu koji se odnosi na postupak. Primjer: knjiga čija se zaštita zahtijeva samo i isključivo estetskim ili umjetničkim dejstvom njenog informacijskog sadržaja, njenog preloma ili oblika njenih slova ne bi bila patentibilna niti bi to bila umjetnička slika definisana estetskim dejstvom njenog sadržaja ili kombinacijom njenih boja ili njenim umjetničkim stilom (npr. impresionistički). Međutim, ako je estetsko dejstvo dobijeno nekomo tehničkom strukturom ili nekim drugim tehničkim sredstvom, iako samo estetsko dejstvo nije patentibilno, sredstva kojima je dobijen mogu to biti. Primjer: neki dijamant može imati posebno lijep oblik (koji sam nije patentibilan), a koji je dobijen novim tehničkim postupkom. U tom slučaju, postupak može biti patentibilan. Planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih svojina, za igranje igara ili za obavljanje poslova Ovo su dalji primjeri isključenja apstraktnog ili intelektualnog karaktera. Posebno, plan za učenje jezika, postupak za rješavanje ukrštenica, igara (kao apstraktna cjelina definisana svojim pravilima) ili planovi za organizaciju komercijalnog poslovanja ne bi bili patentibilni. 1.1.5. Programi računara Računarski programi oblik su «pronalazaka koji se izvode primjenom računara», što je izraz koji obuhvata patentne zahtjeve koji se odnose na računare, na računarske mreže ili na druge uređaje koje je moguće programirati, pri čemu se jedna karakteristika pronalaska za koji se zahtijeva zaštita ili više njih ostvaruju putem tog programa ili tih programa. Takvi patentni zahtjevi mogu, na primjer, biti u obliku metode rada tih uređaja, postavki uređaja za izvođenje te metode ili u obliku samog programa. Međutim, bez obzira na to što su « programi računara » u članu 5 stavu 5 tačka 4 Zakona isključeni od patentibilnosti, ako predmet za koji se zahtijeva zaštita ima tehničke karakteristike, on ne mora biti isključen od patentibilnosti prema toj odredbi. Program računara nije isključen od patentibilnosti ako za vrijeme svoga rada na računaru može izazvati veće tehničko dejstvo koje prevazilazi uobičajena fizička dejstva (npr. električne struje). Takvo već tehničko dejstvo koje programu računara daje tehnički karakter može se ostvarivati, npr., u upravljanju industrijskim postupkom ili u obradi podataka koji predstavljaju fizičke cjeline ili u unutrašnjem radu samog računara ili u radu njegovih interfejsa koji su pod uticajem tog programa što može, na primjer, uticati na efikasnost ili na sigurnost postupka, na upravljanje potrebnim računarskim izvorima ili na brzinu prenosa podataka u komunikacijskoj vezi. Posledično, program računara moći će se smatrati pronalaskom u smislu člana 5 stava 5 Zakona ako takav program može za vrijeme svoga rada na računaru izazvati veće tehničko dejstvo koji prevazilazi uobičajene fizičke interakcije programa i računara. Na osnovu takvog patentnog zahtjeva može se priznati patent, pod uslovom da je udovoljeno svim drugim zahtjevima koji se navode u Zakonu, a posebno zahtjevima koji se odnose na novost i inventivnost. Takvi patentni zahtjevi ne bi trebali sadržati popis programa, već bi trebali definisati sve karakteristike koje obezbjeđuju patentibilnost postupka koji se namjerava izvoditi računarskim programom za vrijeme njegovog rada. Više detalja o ovoj materiji može se naći u odlukama Žalbenog vijeća EPO: T 769/92 (OJ 8/1995, 525), T 258/03, OJ 12/2004, 575) i td.

8

1.1.6. Prikazivanje informacija Prikaz informacije definisan isključivo sadržajem informacije ne može biti patentibilan. To se odnosi i na patentni zahtjev koji upućuje na prikazivanje samih informacija (npr. akustičnim signalima, izgovorenim riječima, vizuelnim prikazima, knjigama definisanim njihovim sadržajem, saobraćajnim znakovima definisanim upozorenjem koje se na njima nalazi) ali i na patentni zahtjev koji se odnosi na postupak i uređaj za prikazivanje informacija (npr. Indikatore ili uređaje za snimanje definisane isključivo prikazanim ili snimljenim informacijama). Međutim, ako prikazivanje informacija ima nove tehničke karakteristike, patentibilan predmet zaštite mogao bi se nalaziti u nosaču informacija ili u postupku ili u uređaju za prikazivanje informacija. Postavka ili način prikazivanja, za razliku od sadržaja informacije, može biti patentibilna tehnička karakteristika. Primjeri u kojima može postojati takva tehnička karakteristika: – uređaj za telegrafisanje ili komunikacijski sistem s posebnim kodom za prikaz znakova (npr. pulsno-kodna modulacija), – instrument za mjerenje namijenjen izradi određenog oblika grafičkog prikaza izmjerene informacije i – gramofonska ploča s posebnim oblikom žljeba za stereo snimke. 2. Patentibilni biotehnološki pronalazak Predmet pronalaska koji se štiti patentom može se odnositi i na proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadrži biološki materijal, postupak kojim je biološki materijal proizveden, obrađen ili korišćen te na biološki materijal koji je izolovan iz prirodne sredine ili je proizveden tehničkim postupkom, čak iako je prethodno postojao u prirodi. (Član 5 stav 3 tačke 1 do 3 Zakona) Biološki materijal je materijal koji sadrži genetsku informaciju i koji je sposoban da se sam reprodukuje ili da bude reprodukovan u biološkom sistemu (npr. mikroorganizam, biljna ili životinjska ćelijska kultura, sekvenca gena) (člana 5 stavak 4 Zakona). Patentibilni biotehnološki pronalasci Odredbe Zakona koje se odnose na prijave patenta s obzirom na biotehnološke pronalaske jesu odredbe člana 5 stava 3 i 4 Zakona član 6 i člana 7 Zakona. Direktiva 98/44/EZ o pravnoj zaštiti biotehnoloških pronalazaka od 6. jula 1998. služi za dodatno tumačenje toga područja. 1.2.1. Patentibilnost ljudskog tijela i njegovih elemenata Ljudsko tijelo, razni stadijumi njegova formiranja i razvoja, jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući sekvence ili djelimične sekvence gena ne mogu biti patentibilni, međutim, jedan njegov element izolovan iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući sekvence ili djelimične sekvence gena može biti patentibilan čak iako je struktura tog elementa ista sa strukturom prirodnog elementa (član 6 Zakona.) Razlog zbog kojeg takav element nije a priori izuzet od patentibilnosti jest taj što je on, na primjer, rezultat tehničkih postupaka upotrijebljenih za njegovu identifikaciju, purifikaciju i klasifikaciju te za njegovu proizvodnju izvan ljudskog tijela, što su postupci koje mogu obaviti samo ljudska bića i koje priroda ne može obaviti sama (Direktiva 98/44/EZ, uvodne odredbe 21.). Industrijska primjena sekvence ili djelimične sekvence gena mora biti otkrivena u prijavi patenta na dan njenog podnošenja (člana 6 stav 3 Zakona).

9

1.2.2. Izuzeci od patentibilnosti Neće se smatrati patentibilnim: - pronalasci čija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku, naročito postupci

kloniranja ljudskih bića; U smislu ovog izuzetka, postupak kloniranja ljudskih bića može se definisati kao bilo koji postupak, uključujući postupke podjele ljudskog embriona, namijenjene stvaranju ljudskog bića koje ima istu genetsku informaciju kao i drugo živo ili preminulo ljudsko biće (Direktiva 98/44/EZ, uvodne odredbe 41.)

- postupci za promjenu genetskog identiteta germinativnih ćelija ljudskih bića; - upotreba ljudskih embriona u industrijske ili komercijalne svrhe;

Izuzeci koji se odnose na upotrebu ljudskih embriona u industrijske ili komercijalne svrhe ne odnose se na pronalaske u terapijske ili dijagnostičke svrhe koji se primjenjuju na ljudski embrion i koriste mu (Direktiva 98/44/EZ, uvodne odredbe 42.).

- postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali

njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka; Ta bitna medicinska korist obuhvaća bilo koju korist u smislu istraživanja, prevencije, dijagnoze ili terapije (Direktiva 98/44/EZ, uvodne odredbe 45.).

- pronalasci koji se odnose na hirurške ili dijagnostičke postupke ili postupke liječenja koji

se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu; U članu 7 stavu 1 tački 2 Zakona navodi se da su pronalasci koji se odnose na hirurške ili dijagnostičke postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, i posebno, supstanci ili kompozicija koje se primjenjuju u tom postupku izuzeti od patentibilnosti. Prema tome, patenti se mogu dobiti za instrumente ili uređaje koji se upotrebljavaju u hirurškim postupcima, postupcima liječenja ili u dijagnostičkim postupcima.

Primjer: izrada proteza ili vještačkih udova mogla bi biti patentibilna. Takođe: postupak izrade ortopedskih uložaka koji ispravljaju držanje tijela i postupak izrade vještačkih udova bili bi patentibilni.

Budući da proizvodi, posebno supstance ili kompozicije koje se primjenjuju u tim postupcima nijesu izuzeti od patentibilnosti, za njih je moguće dobiti patent. Prema članu 8 stavu 3 i 4 Zakona, kada su supstance ili kompozicije poznate, mogu se zaštititi patentom za upotrebu u tim postupcima pod uslovom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike («prva medicinska upotreba»). Primjer: hemijska kompozicija, poznata u prethodnom stanju tehnike kao fungicid za biljke, može se naknadno zaštititi patentom kao proizvod koji se kao takav upotrebljava u liječenju dijabetesa.

- biljna sorta ili životinjska rasa ili bitno biološki postupak za dobijanje biljke ili životinje;

Pronalasci koji se odnose na biljke ili na životinje patentibilni su ako tehnička izvodljivost pronalaska nije ograničena na određenu biljnu sortu ili životinjsku rasu.

Dodatno, svaki pronalazak čija bi komercijalna upotreba bila protivna javnom poretku ili moralu izuzet je od patentibilnosti radi toga da se uskrati zaštita za one pronalaske za koje je vjerojatno da će izazvati nerede ili generalno druga nasilna ponašanja. Na primjer, protivpješačke mine.

10

Na tu će se odredbu najvjerojatnije biti potrebno pozivati samo u rijetkim i ekstremnim slučajevima, ali prilikom utvrđivanja tih kriterijuma, trebalo bi imati na umu pitanje da li je moguće da bi široka javnost takav pronalazak smatrala tako nepodoban da bi bilo nezamislivo zaštititi ga patentom. Primjer: postupak za obijanje zaključanih sefova mogao bi na prvi pogled izgledati protivnim javnom poretku, budući da ga može primjenjivati provalnik. Međutim, u izvanrednim situacijama, takav postupak može primijeniti i bravar, npr u sasvim legalnim situacijama. Upotreba se ne bi trebala smatrati protivna javnom poretku ili moralu samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom (član 7 stav 2 Zakona ). Jedan od razloga je taj što bi se proizvod ipak mogao proizvesti prema patentu priznatom u Crnog Gori i izvoziti u države u kojima njegova upotreba nije zabranjena.

11

DIO B -

PRIJAVA I FORMALNO ISPITIVANJE PRIJAVE

12

Poglavlje B-I Prijava 1. Prijem prijave Prijava kojom se pokreće postupak za priznanje patenta (prijava patenta) podnosi se Zavodu. Shodno članu 21 stavu 2 Zakona prijava patenta mora biti sastavljena na crnogorskom jeziku (U Zakon). Stavom 4 Zakona predviđeno je da se prijava u pisanoj formi podnosi Zavodu neposredno ili se može poslati poštom. Član 8 Pravilnika dodatno propisuje da se prijava podnosi u dva primjerka. Podnošenje prijave ili nekih drugih podnesaka elektronskim putem trenutno nije moguće. U slučaju podnošenja prijave lično, datumom prijema prijave smatrat će se datum na koji Zavod primi prijavu koja je lično podnesena. U slučaju dostave prijave poštom, Zavod će utvrditi da li se radi o preporučenoj pošiljci. U navedenom slučaju datumom prijema smatrat će se datum s koverte, odnosno dan predaje pošte (prema članu 90 stavu 3 ZUP-a). Ukoliko je prijava dostavljena običnom pošiljkom, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum prijema u Zavod. Prijava patenta se preuzima u Pisarnici, gdje administrativno osoblje na dokumente upisuje datum, sat i broj upravnog predmeta, kao i broj prijave. Broj prijave čini veliko slovo P povlaka četvorocifrena oznaka godine povlaka redni broj prijave (npr. P-2012-1) Datum podnošenja prijave označava se tako što se dan i mjesec označavaju dvocifreno, a godina četvorocifrenim brojem (npr. 28. 05. 2012). Inicijalni bibliografski podaci upisuju se u elektronski djelovodnik Pisarnice. Nakon podnošenja prijave, podnosilac prijave odmah dobija potvrdu o podnošenju dokumenata koji su navodno patentna prijava; što znači kopiju obrasca P-1, na kome mora biti naveden datum prijema, i klasifikacijski broj upravnog predmeta. Otvara se spis predmeta. Nakon upisa podataka o podnesenom zahtjevu u elektronski djelovodnik Zavoda, prijava se prosleđuje u fazu ispitivanja uslova za utvrđivanje datuma podnošenja službenom licu zaduženom za Registre koje upisuje prijavu i unosi sve dostupne podatke iz prijave u Registar . 2. Osobe ovlašćene za podnošenje prijave patenta Podnosilac prijave patenta može biti pravno i fizičko lice. Članom 3 Zakona propisano je da strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite pronalazaka u Crnoj Gori uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti. Načelo uzajamnosti uspostavljeno je Pariskom konvencijom o industrijskoj svojini i Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS). Pravna i fizička lica koje dolaze iz neke od država članica Pariske unije ili su članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) imat će jednaka prava kao i domaća pravna i fizička lica, dok će ona lica koja dolaze iz države koja nije članica Pariske unije ili WTO-a, i pozivaju se na načelo uzajamnosti, to postojanje uzajamnosti tebati dokazati. Prijavu patenta mogu da podnesu jedan ili više podnosilaca, u kom slučaju propisani uslovi moraju biti utvrđeni i zadovoljeni u odnosu na svakog od njih. Kada prijavu podnosi više

13

podnosilaca oni moraju da naznače ko će od njih istupati kao njihov zajednički predstavnik, ili postaviti zajedničkog punomoćnika (član 57 Zakona o opštem upravnom postupku) Izjava o zajedničkom predstavniku, shodno članu 9 stav 1 tačka 4 Pravilnika mora biti priložena uz prijavu. Ako izjava nije priložena uz prijavu patenta, Zavod može zaključkom odrediti podnosiocima da u određenom roku odrede ko će ih od njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako oni po takvom zaključku ne postupe, zajedničkog predstavnika može odrediti Zavod, u kom slučaju taj zadržava to svojstvo sve dok podnosioci prijava ne postave drugog. Zavod ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na zaštitu (član 24 stav 2 Zakona) 3. Sadržaj prijave Sadržaj prijave patenta navedena je u članu 23 Zakona Dokumenti (u dva primjerka) koji su potrebni za prijavu patenta jesu (član 23 stav 1 Zakona): - zahtjev za priznanje patenta (obrazac P-1), - opis pronalaska, - jedan ili više patentnih zahtjeva u kojem (kojima) se navodi obim zahtijevane zaštite, - nacrt(i), ako ih ima, - apstrakt. Uslovi kojima se mora udovoljiti prilikom podnošenja prijave patenta su: sadržaj, način sastavljanja i podnošenja prijave patenta, kao i prilozi uz prijavu propisani članom 9 Pravilnika o patentima. U Pravilniku o patentu detaljno je propisano sljedeće:: - način podnošenja prijave patenta (član 8), - prilozi uz prijavu (član 9), - način sastavljanja zahtjeva za priznanje patenta (član 10), - način sastavljanja opisa pronalaska (član 11), - način sastavljanja patentnih zahtjeva (član 12 i 13), - način sastavljanja nacrta (član 14), - način sastavljanja apstrakta (član 15), - tehnički uslovi za urednost prijava patenta, npr. veličina listova, margine, formule, fizičke

veličine, terminologija (član 16), - dodatni uslovi u pogledu urednosti prijave patenta(član 17) - navodi koji ne mogu biti sadržani u prijavi (član 18), - kasniji podnesci (član 19), - detalji o načinu sastavljanja opisa pronalaska za biološki materijal i deponovanje istog

(članovi od 20 do 22), - popisi nukleotidnih i/ili aminokisjelinskih sekvenci (član 23). 4. Obrazac zahtjeva za priznanje patenta Podnosilac prijave podnosi zahtjev za priznanje patenta (član 23 Zakona) na obrascu P-1 koji je besplatno dostupan u Zavodu i na njegovoj internet stranici. U obrazac P1 upisuju se (član 10 Pravilnika): - podaci o podnosiocu (podnosiocima) prijave, podaci o pronalazaču(ima) i, kada je

imenovan, podaci o zastupniku;

14

- naziv pronalaska; - naziv pronalaska na engleskom jeziku (Tarifnim brojem 126 Zakona o administrativnim

taksama) propisano je da se takse za prijavu za priznavanje patenta umanjuju za 10%, ako podnosilac prijave prilikom podnošenja prijave podnese prevod naziva pronalaska i apstrakta na engleskom jeziku;

- podaci o zastupniku; - naznačenje jednog od podnosilaca prijave kao zajedničkog predstavnika, ako postoji više

podnosilaca prijave; - podaci o pravu prvenstva, kada je ono zatraženo; - podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi ako je pronalazak bio izlagan; - broj dopunske ili prvobitne prijave, kada se podnosioc poziva na njihovo prvenstvo, - prilozi uz prijavu, - podaci o ostalim dijelovima prijave (broj stranica opisa, patentnih zahtjeva, slika nacrta i

apstrakt) - potpis podnosioca zahtjeva ili njegovog zastupnika. Napominje se da Zavod ne provjerava tačnost podataka navedenih u zahtjevu za priznanje patenta 5. Sadržaj prijave patenta potrebna za priznanje datuma podnošenja Priznanje datuma podnošenja prijave patenta nužno se mora obaviti u što kraćem roku po prijemu prijave. Odmah po prijemu prijave Zavod će ispitati da li ona ispunjava minimalne uslove kojima se mora udovoljiti kako bi se priznao datum podnošenja odnosno datum prvenstva. Ti su uslovi propisani u članu 28 tačkama od 1 do 3 Zakona. Potrebno je da prijava podnesena Zavodu na taj datum sadrži: 1) naznačenje da se traži priznanje patenta; 2) podatke o podnosiocu prijave ili podatke koji omogućuju stupanje u kontakt s

podnosiocem prijave; 3) dio prijave patenta koji na prvi pogled izgleda kao opis pronalaska i u slučaju da ne

ispunjava propisane uslove, ili upućivanje na raniju prijavu. Ad 1) Korištenje propisanog obrasca „Zahtjev za priznanje patenta (P-1)“ najjednostavniji je i najsigurniji način ispunjavanja prvog uslova za priznanje datuma podnošenja. Ad 2) Podaci o podnosiocu prijave odnosno podaci koji omogućuju stupanje u kontakt s podnosiocem takođe su najčešće sastavni dio propisanog P-1 obrasca. Međutim, za potrebe priznavanja datuma podnošenja dovoljno je da ti podaci omogućuju: Identifikaciju podnosioca Stupanje u kontakt s podnosiocem (kao na primjer ime i adresa zastupnika podnosioca ili broj telefaxa ili čak broj poštanskog faha). Ako prijavu podnosi više podnosioca, tada je u svrhu priznanja datuma podnošenja dovoljno da gornji podaci budu poznati i dostupni za barem jednog podnosioca. Ad 3) Osim toga, za priznavanje datuma podnošenja dovoljno je da prijava sadrži barem opis pronalaska, koji ne mora biti sastavljen na način kako to propisuju Zakon u članu 25, odnosno Pravilnik u članu 11 6. Uklanjanje nedostataka Ako nadležno službeno lice utvrdi nedostatke vezane za minimalne uslove kojima prijava mora udovoljiti kako bi se priznao datum podnošenja odnosno datum prvenstva, Zavod će pozvati podnosioca na otkloni nedostatake u roku od 3 mjeseca od datuma prijema takvog obavještenja (član 39 stav 3 Zakona.)

15

Takav će poziv Zavod uputiti podnosiocu i ako utvrdi da u prijavi nijesu sadržani nacrti na koje se podnosilac u prijavi poziva, ili ako utvrdi da u prijavi nedostaje dio opisa pronalaska. (član 39 stav 6 Zakona). Pozivom će podnosioc biti upozoren da će u slučaju da nedostaci ne budu otklonjeni prijava biti odbijena. Utvrđeni datum podnošenja prijave odnosno prava prvenstva smatrat će se datum kada je podnosilac otklonio te nedostatke odnosno datum kada je Zavod primio uređenu prijavu (član 39 stav 4 Zakona.) Ukoliko podnosilac ne otkloni u roku nedostatke zbog kojih se ne može priznati datum podnošenja prijave, Zavod će prijavu odbiti(član 39 stav 5 Zakona.) Ukoliko podnosilac prijave kojoj je utvrđen datum podnošenja po pozivu Zavoda dostavi nacrte ili dijelove opisa pronalaska, datum podnošenja se mijenja u datum na koji je Zavod primio dijelove koji nedostaju, o čemu se podnosiocu izdaje novi zaključak o utvrđivanju datuma podnošenja. Međutim, taj se datum neće promijeniti ukoliko se može nedvosmisleno utvrditi da se dijelovi koji nedostaju u potpunosti nalaze u ranijoj prijavi čije je prvenstvo priznato. Ako pak podnosioc ne dostavi u roku nacrte ili dijelove opisa pronalaska, smatraće se da se na njih nije niti pozvao (član 39 stav 8 Zakona.). 7. Upis u Registar prijava Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen datum podnošenja upisuje se u Registar prijava patenata – član 39 stav 9 Zakona. U Registar prijava (član 2 Pravilnika) upisuju se broj prijave patenta, datum podnošenja prijave, ako je zatraženo, podaci o podnosiocu prijave (ime, prezime i adresa ako je u pitanju fizičko lice, odnosno firma i sjedište, ako je u pitanju pravno lice), podaci o pronalazaču (ime, prezime i adresa) odnosno podatak o dostavljenoj izjavi pronalazača da ne želi da bude naveden u prijavi, podaci o pravu prvenstva (datum, broj prijave i zemlja u kojoj je podnesena prijava koja služi kao osnov za priznanje prava prvenstva), ako se podnosi izdvojena prijava - broj i datum prvobitne prijave, ako je podnesena, podaci o međunarodnoj prijavi patenta podnesenoj u skladu sa članom 153 Zakona (broj i datum podnošenja međunarodne prijave, broj i datum međunarodne objave), naziv pronalaska, oznaka pronalaska po Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP), podaci o izlaganju na međunarodnoj izložbi u skladu s članom 9 tačkom 2 Zakona, ako je pronalazak bio izložen, ako je imenovan, podaci o zastupniku, Ovi podaci, kao i ostali propisani Pravilnikom u članu 2, upisivat će se u Registar kako postanu dostupni Zavodu u postupku uređenja prijave ili kada nastupe okolnosti koje uslovljavaju neki od navedenih upisa (na primjer, podnošenje zahtjeva za ponovnu uspostavu prava ili žalbe.) 8. Uvjerenje o pravu prvenstva Podnosilac prijave kojoj je utvrđen datum podnošenja prijave može tražiti da mu se izda uvjerenje o pravu prvenstva, nakon uplate propisane administrativne takse i naknade posebnih troškova. Zahtjev za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva mora sadržavati izričito naznačenje da se zahtijeva izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva, naznačenje o zahtijevanom broju kopija

16

uvjerenja o pravu prvenstva, broj prijave patenta za koju se zahtijeva izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva, podatke o podnosiocu zahtjeva za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva i dokaz o uplati takse za izdavanje uvjerenja (član 24 Pravilnika). Zavod će podnosiocu takvog zahtjeva izdati uvjerenje o pravu prvenstva prijave kojoj je utvrđen datum podnošenja, koje mora sadržavati: podatke o podnosiocu prijave, broj prijave i datum podnošenja prijave, naznačenje da su podaci u uvjerenju istovjetni podacima u prijavi te kompletan tekst patentne prijave kojoj je utvrđen datum podnošenja.

17

Poglavlje B - II Prvenstvo 1. Pravo međunarodnog prvenstva U članovima od 31 do 38 Zakona propisani su uslovi za priznavanje prava prvenstva. Uredno zahtijevanje prava prvenstva – Uredan zahtjev za priznavanje prava

prvenstva mora udovoljavati sljedećim uslovima: Podnosilac prijave dužan je podnijeti zahtjev Zavodu prilikom podnošenja prijave za

zaštitu istog pronalaska, a najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja prijave;

ranija uredna prijava za bilo koji oblik zaštite pronalaska mora biti podnesena u državi

članici Pariske unije ili za tu državu ili u članici Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ili za tu članicu;

ranija prijava čije se prvenstvo zahtijeva mora biti podnesena od strane podnosioca

prijave podnesene u Crnoj Gori ili njegova pravnog sljedbenika; ranija prijava mora biti podnesena najviše 12 mjeseci prije datuma podnošenja prijave

u Crnoj Gori i ranija prijava mora biti «prva prijava» podnesena za pronalazak koji je isti kao i

pronalazak na koji se odnosi prijava patenta podnesena u Crnoj Gori. Zahtjev kojim se traži pravo prvenstva mora sadržati podatke o datumu podnošenja prijave koja je osnov za priznanje prava prvenstva, broj prijave i državu članicu Pariske unije ili članicu Svjetske trgovinske organizacije u kojoj, odnosno za koju je podnesena i međunarodnu organizaciju kojoj je podnesena. Urednom prijavom smatra se svaka prijava kojoj je priznat datum podnošenja prema nacionalnom zakonodavstvu bilo koje države članice Pariske unije, članice Svjetske trgovinske organizacije ili u skladu sa međunarodnim ugovorima, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave (da li je odbačena ili obustavljena). Podnosilac prijave patenta koji namjerava da koristi zatraženo pravo prvenstva u obavezi je da podnese Zavodu prepis te prijave ovjeren od nadležnog organa kojem je ta prijava podnesena. Taj prepis trebao bi da bude podnesen najkasnije u roku od šesnaest mjeseci od najranijeg zahtijevanog datuma prvenstva (Član 33 Zakona). 2. Višestruko prava prvenstva Moguće je zahtijevati višestruko prava prvenstva (član 34 Zakona) - tj. u prijavi podnesenoj u Crnoj Gori mogu se zahtijevati prava prvenstva na osnovu više od jedne ranije podnesene prijave. Ranije prijave mogu biti podnesene u istim ili u različitim državama članicama Pariske unije ili WTO-a ili za te države. Međutim, u svim slučajevima, najranija prijava ne smije biti podnesena više od 12 mjeseci prije datuma podnošenja prijave u Crnoj Gori. Predmetu zaštite prijave podnesenoj u Crnoj Gori priznat će se datum prvenstva najranije prijave koja ima pravo prvenstva i u kojoj se razotkriva taj predmet zaštite. Ako se, na primjer, u prijavi podnesenoj u Crnoj Gori opisuju dva ostvarenja nekog pronalaska (A i B) i zahtijeva se njihova zaštita, pri čemu je A razotkriveno u hrvatskoj prijavi, a B u njemačkoj prijavi i ako su obje prijave podnesene unutar prethodnih 12 mjeseci, i datum prvenstva hrvatske prijave i datum prvenstva njemačke prijave mogu se zahtijevati za odgovarajuće

18

dijelove prijave podnesene u Crnoj Gori. Ostvarenje pronalaska A imat će hrvatski datum prvenstva, a ostvarenje pronalaska B imat će njemački datum prvenstva. 3. Utvrđivanje datuma prvenstva 3.1. Ispitivanje urednosti zatraženog prava prvenstva U pravilu, Zavod ne ispituje urednost prava prvenstva. Pravo prvenstva postaje važno, ako se uzima u obzir prethodno stanje tehnike koje je učinjeno dostupnim javnosti na datum zahtijevanog prvenstva ili nakon toga datuma, a prije datuma podnošenja (npr. intermediate dokument). U takvim slučajevima (tj. slučajevi u kojima bi oblast tehnike bila relevantna, ako je ranijeg datuma), mora se ispitati može (mogu) li se odgovarajućim dijelovima prijave koju ispituje priznati zahtijevani datum(i) prvenstva i o rezultatu obavijestiti podnosioca prijave, kao i o tome je li određeno prethodno stanje tehnike koje se razmatra, npr. intermediate dokument, uključen u stanje tehnike. Budući da Crna Gora ne sprovodi postupak suštinskog ispitivanja pronalaska, takva se potreba može pojaviti npr. u postupku po zahtjevu za oglašavanje patenta ništavim. U takvom slučaju, na osnovu člana 33 stav 2 Zakona, Zavod ili nadležni sud, mogu zahtijevati dostavu prijevoda prepisa prve prijave na crnogorski jezik (na način i u rokovima predviđenim članom 41 stav 2, 3 i 5 Zakona.) 3.2. Obnova prava prvenstva Članom 37 Zakona se omogućava podnosiocu prijave da zatraži obnovu prava prvenstva, kada je prijava patenta za koju se zahtijeva pravo podnesena 2 mjeseca nakon isteka razdoblja prvenstva, čime je postignuto usklađivanje sa PLT-em. Podnosilac prijave patenta može podnijeti zahtjev za obnovu prava prvenstva, ako je propustio podnijeti prijavu u roku iz člana 32 stav 1 tačka 1 uprkos dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti. Taj se zahtjev može podnijeti u roku od dva mjeseca od datuma isteka perioda prvenstva. Zavod će zahtjev za obnovu prava prvenstva ispitati i usvojiti, pod uslovom da podnosilac navede opravdane razloge koji potvrđuju da je do propuštanja roka u kojem se priznaje pravo prvenstva došlo uprkos dužnoj pažnji koje su zahtijevale okolnosti i da plati odgovarajuće administrativne takse i naknade posebnih troškova postupka. Zavod će prethodno obavijestiti podnosioca o razlozima zbog kojih zahtjev za obnovu prava prvenstva namjerava odbiti u cijelosti ili djelimično, i pozvati ga da se u roku od dva mjeseca od dana prijema poziva izjasni o tim razlozima. Taj rok može na obrazloženi zahtjev podnosioca biti produžen za još jedan mjesec. Za očekivati je da će se u praksi ovaj pravni institut koristiti vrlo rijetko, s obzirom na postupak priznanja patenta u Crnoj Gori, međutim, da bi se ispoštovala puna usklađenost s PLT-om, bilo je potrebno uključiti i tu mogućnost. 3.3. Ispravka i dopuna prava prvenstva Ova odredba, modelirana po uzoru na Pravilo 26 bis.1 PCT Pravilnika dopušta podnosiocu zahtjeva da ispravi ili doda zahtjev za pravo prvenstva. To se primjenjuje i tamo gdje podnesena prijava ne sadržava zahtjev za pravo prvenstva kao i tamo gdje se zahtjeva prvenstvo jedne ili više ranijih prijava. Ova odredba je u skladu s Pariskom konvencijom budući da Konvencija ne propisuje da se prvenstvo mora zahtijevati već prilikom podnošenja kasnije prijave. Član 38 Zakona podnosiocu prijave omogućuje podnijeti zahtjev za ispravku ili dopunu zahtjeva za priznanje prava prvenstva u roku od šesnaest mjeseci od datuma prava

19

prvenstva ili, ako bi ispravka ili dopuna uzrokovala promjenu datuma prava prvenstva, u roku od šesnaest mjeseci od tako promijenjenog datuma prvenstva, zavisno od toga koji rok prije ističe. Zahtjev mora biti podnesen u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta, a za isti moraju biti plaćene odgovarajuće takse i naknade posebnih troškova postupka. Međutim, zahtjev ne može biti podnesen ako je podnosioc zatražio prijevremenu objavu u skladu sa članom 38 stavom 4 Zakona (osim ako je takav zahtjev povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave).

20

Poglavlje B – III Formalno ispitivanje 1. Formalni uslovi Formalni zahtjevi urednosti kojima prijava mora udovoljiti propisani su članom 41 Zakona:

da li je plaćena administrativna taksa za podnošenje prijave; da li je podnesen prijevod prijave na crnogorski jezik, ako je prijava

dostavljena na stranom jeziku; da li je u odgovarajućem slučaju dostavljeno uredno punomoćje zastupnika,

odnosno izjava o zajedničkom predstavniku; da li je u prijavi naznačen pronalazač; da li je ako je podnosilac prijave strano lice, prijava podnesena preko

zastupnika; da li prijava sadrži sve dijelove predviđene članom 23 Zakona i da li oni u

pogledu urednosti ispunjavaju propisane uslove, te da li sadrži sve potrebne priloge propisane ovim Zakonom i propisom Ministarstva;

ako je pravo prvenstva zahtijevano, da li zahtjev za priznanje prava prvenstva ispunjava sve uslove.

Dodatno, Zavod ispituje i sljedeće formalne uslove, odnosno, jesu li prijavi priloženi: potvrda o izlaganju pronalaska na međunarodnoj izložbi, ako je pronalazak izlagan; dokaz o deponovanju biološkog materijala, ako se pronalazak odnosi na biološki

materijal; popis nukleotidnih odnosno aminokisjelinskih sekvenci, ako prijava sadrži otkrivanje

jedne nukleotidne odnosno aminokisjelinske sekvence ili više njih; izjava pronalazača ako ne želi da bude naveden u prijavi; izjava o zajedničkom predstavniku, ako postoji više podnosilaca prijave.

1.1. Administrativna taksa za podnošenje prijave (član 41 stav1 tačka1 Zakona) Podnosilac prijave dužan je platiti takse za sprovođenje postupaka pred Zavodom (član 16 Zakona) propisane posebnim propisima (Zakon o taksama, Odluka o troškovima), te dostaviti dokaz o plaćanju. Za podnošenje prijave patenta koja ima ukupno maksimalno 10 patentnih zahtjeva, plaća se 50,00 €, dok se za svaki sledeći patentni zahtjev preko 10 plaća dodatnih 2,00 €. (Tarifni broj 126 Zakona o administrativnim taksama ) Ovaj se iznos umanjuje za 10%, ako podnosilac prilikom podnošenja prijave podnese prevod naziva pronalaska i apstrakta na engleskom jeziku. Podnosilac mora dostaviti i dokaz o uplati administrativne takse i naknade posebnih troškova postupka za prijavu (član 9 stav 1 tačka 2 Pravilnika). Kao dokaz o plaćanju podnosilac može dostaviti: original uplatnicu, kopiju uplatnice, te potvrdu o Internet plaćanju. Kod dostavljene potvrde o Internet plaćanju nije bitan datum na koji je izdata potvrda, već datum transakcije. Zavod će provjeriti da li je transakcija izvršena u zakonskom roku. Zakonom o opštem upravnom postupku, u članu 96 predviđena je mogućnost da organ koji vodi postupak stranku oslobodi od plaćanja troškova (oslobođenje od taksa i izdataka organa koji vodi postupak), pa je iz tog razloga to omogućeno i podnosiocima prijava patenta. U slučaju da se želi pozvati na tu mogućnost, podnosioc je dužan uz prijavu priložiti i zahtjev odnosno dokaz o osnovu zbog kojeg se traži oslobađanje od plaćanja troškova postupka. (odlučiti i proučiti koji se to dokazi predviđaju u CG) po meni treba brisati Ako Zavod utvrdi da administrativna taksa za podnošenje prijave nije plaćena, pozvat će podnosioca da je plati (ili dostavi dokaz o osnovanosti oslobađanja od plaćanja takse) u roku

21

kojega smatra primjerenim, a koji ne može biti kraći od 60 dana, niti duži od 90 dana. Na zahtjev podnosioca taj je rok moguće produžiti za dodatnih 90 dana. Zahtjev za produženje roka mora se postaviti prije isteka roka, a podnosilac mora obrazložiti zbog čega zahtjeva produženje. Za zahtjev za produženje roka plaća se administrativna taksa u visini od 5,00 € za prvi zahtjev do 30 dana, a za svaki sledeći zahtjev za svaki započeti mjesec produženja roka u visini od 8,00 €. Ne bude li administrativna taksa plaćena u roku, odnosno, ne bude li u roku dostavljen dokaz o osnovanosti oslobađanja od plaćanja takse, prijava se odbacuje. 1.2. Prevod prijave Ukoliko je prijava podnesena na stranom jeziku, podnosilac je dužan dostaviti njezin prevod na crnogorski jezik (član 41 stav 1 tačka 2 Zakona). Zavod će pozvati podnosioca u roku kojega smatra primjerenim da dostavi prevod prijave sa stranog jezika na crnogorski, odnosno, na drugi službeni jezik. Taj rok međutim, ne može biti kraći od 60 dana, niti duži od 90 dana, uz mogućnost produženja roka na zahtjev podnosioca prijave za dodatnih 90 dana. Zahtjev za produženje roka mora se postaviti prije isteka roka, a podnosioc mora obrazložiti zbog čega zahtjeva produženje. Za zahtjev za produženje roka plaća se administrativna taksa u visini od 5,00 € za prvi zahtjev do 30 dana, a za svaki sledeći zahtjev za svaki započeti mjesec produženja roka u visini od 8,00 € eura Ne bude li prijevod dostavljen u tom roku, prijava se odbija. 1.3. Punomoćje ili izjava o zajedničkom predstavniku Punomoćnici i zastupnici moraju dostaviti punomoćje za zastupanje (član 41 stav 1 tačka 3 Zakona). Za obim punomoćja mjerodavna je sadržina punomoćja. Shodno članu 56 stav 3 ZUP-a, punomoćje može biti ograničeno na tačno određene radnje koje je zastupnik opunomoćen poduzimati u postupku pred Zavodom ili za čitav postupak. U slučaju da Zavodu prijavu podnese lice koje se predstavlja kao zastupnik podnosioca, a Zavod ne raspolaže s punomoćjem te osobe, Zavod će pristupiti uređenju prijave i pozvati zastupnika da dostavi uredno punomoćje. U slučaju da se radi o stranom pravnom ili fizičkom licu a takvo punomoćje ne bude podneseno, prijava će se odbiti.U slučaju da se radi o domaćem pravnom ili fizičkom licu a punomoćje ne bude podneseno, postupak po podnesenoj prijavi će se nastaviti ako podnosilac sam preuzme vođenje postupka, Punomoćnik i zastupnik se smatra imenovanim dok vlastodavac(podnosilac prijave) ne podnese opoziv punomoćja. U slučaju da se radi o stranom pravnom ili fizičkom licu, Zavod će ga tada pozvati da imenuje novog zastupnika. Domaće fizičko ili pravno lice koje je imenovalo zastupnika može, nezavisno o obimu punomoćja, u svako vrijeme nastaviti samo voditi postupak. Prema članu 57 ZUP-a, dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu istupati zajednički. U tom slučaju dužne su da naznače ko će od njih istupati kao njihov zajednički predstavnik, ili postaviti zajedničkog punomoćnika. Dakle, u slučaju da prijavu patenta podnese više podnositelja, oni su dužni Zavodu dostaviti potpisanu izjavu o tome ko će od njih biti njihov zajednički predstavnik u postupku i preduzeti radnje u ime svih ostalih podnosilaca. Napominje se da zajednički predstavnik nema funkciju jedinog pronalazača, odnosno nosioca patenta, već isključivo nastupa u njihovo ime. Ako podnosioci to propuste učiniti, Zavod će zaključkom odrediti da podnosilac u određenom roku odredi ko će ih od njih predstavljati ili da u tom roku postave zajedničkog punomoćnika. Ako podnosioci po takvom zaključku ne postupe, zajedničkog punomoćnika može odrediti sam Zavod, u kom slučaju zajednički predstavnik, odnosno zajednički punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok podnosioci sami ne postave drugog. Protiv takvog zaključka stranke imaju pravo na posebnu žalbu, koja ne odlaže izvršenje zaključka. U slučaju određivanja

22

zajedničkog predstavnika, odnosno zajedničkog punomoćnika, svaka stranka zadržava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, kao i da samostalno izjavljuje žalbu i koristi druga pravna sredstva. 1.4. Naznačenje pronalazača Prema članu 13 Zakona pronalazač ima pravo da u tom svojstvu bude naveden u prijavi za priznanje patenta, spisima, registrima, ispravama i publikacijama o njegovom pronalasku, te je nužno prilikom podnošenja prijave navesti njegove podatke (član 41 stav 1 tačka 4 Zakona). Zavod će pozvati podnosioca prijave koji nije naznačio pronalazača da to učini u roku koji ne može biti kraći od 60 dana, niti duži od 90 dana, uz mogućnost produženja za dodatnih 90 dana. Zahtjev za produženje roka mora se postaviti prije isteka roka, a podnosioc mora obrazložiti zbog čega zahtjeva produženje. Međutim, pravo je pronalazača da ako tako odluči, ne bude naveden u prijavi. U tom slučaju Zavodu se mora dostaviti izjava potpisana od strane pronalazača da ne želi da bude naveden u prijavi, kao ni u drugim ispravama predviđenim Zakonom. Tada je podnosilac prijave dužan da najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja prijave, dostavi nadležnom organu pisanu izjavu pronalazača o tome. 1.5. Zastupnik Strana fizička ili pravna lica moraju odrediti zastupnika koji će ih zastupati u postupku pred Zavodom (član 41 stav 1 tačka 5 Zakona).Zastupnik može biti pravno ili fizičko lice upisano u Registar zastupnika koji vodi Zavod ili advokat upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore (član 4 stav 1 Zakona). Na stranicama http://www.advokatskakomora.me/advokati_po_opstinama.html može se provjeriti da li je advokat upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore. Domaća fizička ili pravna lica nijesu dužna imenovati zastupnika, ali mogu to učiniti. Radi harmonizacije odredbi Zakona s PLT-om uvedeni su određeni izuzeci od pravila da strano fizičke ili pravno lice mora biti zastupano (član 4 stav 2 tačka 1, 2, 3 i 4 Zakona). Naime, takvo lice može bez zastupnika: podnositi prijave patenta, preduzimati radnje vezane za utvrđivanje datuma podnošenja prijave patenta, podnositi prepise prve prijave patenta plaćati administrativne takse i naknade troškova primati obavještenja od strane nadležnog organa u vezi s navedenim postupcima plaćati takse za održavanje prava iz prijave i priznatog patenta.

U slučaju samostalnog preduzimanja navedenih radnji, strano fizičko ili pravno lice nadležnom organu mora dostaviti adresu za prijem koja mora biti na teritoriji Crne Gore. Ako strano fizičko ili pravno lice ne imenuje zastupnika ili nadležnom organu ne dostavi adresu za prijem pismena, Zavod će ga pisanim putem pozvati da u roku od tri mjeseca od prijema poziva imenuje zastupnika ili dostavi adresu za prijem pismena. Ako strano fizičko ili pravno lice ne postupi po pozivu taj će podnesak biti odbačen, a dostavljanje će se izvršiti javnim putem na oglasnoj tabli Zavoda. Zavod ne daje savjete vezano uz odabir zastupnika, no na zahtjev će dostaviti podnosiocu listu svih zastupnika upisanih u Registar zastupnika za patente koji vodi Zavod.

23

1.6. Sastavni dijelovi prijave i njihova urednost Zavod će ispitati da li prijava patenta sadržava sve dijelove propisane članom 23 stav 1 tačka 1, 2, 3, 4 i 5 i stav 2 Zakona (zahtjev za priznanje patenta, opis pronalaska, patentni zahtjevi, nacrt na koji se pozivaju opis i zahtjevi, te apstrakt), da li su oni u pogledu urednosti sastavljeni na način kako to propisuje Zakon i pripadajući Pravilnik, te da li su prijavi priloženi svi propisani prilozi. Detalji o načinu sastavljanja i ispitivanju urednosti svakog pojedinog dijela prijave daju se u nastavku Priručnika, u Poglavlju B – IV. 1.7. Zahtjev za priznanje prava prvenstva O zahtjevu za priznanje prava prvenstva detaljno pročitati u Poglavlju B – II.

24

Poglavlje B - IV Sastavni dijelovi prijave 1. Zahtjev za priznanje patenta Članom 24 Zakona propisano je da zahtjev sadrži izričito naznačenje da se traži priznanje patenta, podatke o podnosiocu prijave, podatke o pronalazaču, odnosno napomenu o izjavi da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi, naziv pronalaska koji odražava njegovu suštinu, dok je članom 10 Pravilnika detaljno propisan način njegova sastavljanja. O zahtjevu više pročitati u Poglavlju B-I 4 2. Naziv pronalaska Naziv pronalaska morao bi jasno i sažeto izraziti tehničku suštinu pronalaska. U članu 10 stavu 1 tački 4 Pravilnika navodi se da naziv „ne smije da sadrži izmišljene ili komercijalne nazive, žigove, imena, šifre ili kratice uobičajene za pojedine proizvode i slično“. U slučaju da Zavod utvrdi očito neudovoljavanje tim uslovima, pozvat će podnosioca da uredi naziv pronalaska. Međutim, potreba izmjene naziva u praksi prilično je rijetka. Iako Zavod ne sprovodi supstancijalno ispitivanje a samim tim ne vrši tehničku provjeru sadržaja prijave prije njene objave odnosno priznanja, već isključivo formalno-pravnu, u nastavku Priručnika opisat će se detaljno svi sastavni dijelovi koje bi prijava trebala da sadrži, kao i način njihova sastavljanja prema Zakonu i Pravilniku, koji će olakšati prijaviteljima njihovo sastavljanje. 3. Opis pronalaska U članu 25 stavu 1 Zakona zahtijeva se dovoljno razotkrivanje pronalaska u prijavi patenta. U tom se članu navodi: „Pronalazak mora biti opisan potpuno i jasno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti.“ Tom uslovu razotkrivanja pronalaska mora udovoljiti opis pronalaska uz pomoć crteža, ako ih ima. U članu 11 stavu 1 tačka 7 Pravilnika navodi se: „detaljan opis najmanje jednog od načina ostvarivanja pronalaska, uz navođenje primjera izvođenja...“ Svrha ovih odredaba o opisu jest: - osigurati da prijava sadrži dovoljno tehničkih podatke koji će omogućiti da stručna osoba

iz odgovarajuće oblasti može pronalazak izvesti; i - omogućiti javnosti da razumije koliki je doprinos pronalazača stanju tehnike, kako bi se

pronalazak mogao procijeniti. U članu 11 stavu 1 Pravilnika navodi se da bi opis pronalaska trebao biti sastavljen prema sljedećim odgovarajućim naslovima i sledećim redosliedom: Naziv pronalaska, oblast tehnike, definisani tehnički problem i rješenje tehničkog problema za koje se zahtijeva zaštita, stanje tehnike, izloženo u obimu u kome je podnosiocu prijave poznato, a koje je

neophodno za razumijevanje pronalaska i ispitivanje prijave; navođenje patentnih dokumenata i drugih izvora koji se odnose na opisano stanje

tehnike, suština pronalaska; novost, kratak opis slika nacrta, ako ih ima,

25

detaljan opis najmanje jednog od načina ostvarivanja pronalaska i sa pozivom na nacrt, ako postoji,

industrijska primjena, ako nije očigledna iz opisa ili iz prirode pronalaska. Način sastavljanja i redoslijed različitih dijelova opisa pronalaska trebali bi biti u skladu s gore navedenim. Izuzetno se može primijeniti drukčiji način ili drukčiji redosled sastavljanja opisa ako bi zbog prirode pronalaska takav način ili takav redosled omogućio bolje razumijevanje pronalaska i racionalniji prikaz, pod uslovom da je opis jasan i uredan te da sadrži sve potrebne podatke. U nastavku se detaljno objašnjava svaki pojedini dio opisa pronalaska. 1.1. Naziv pronalaska

U opisu bi se najprije trebao navesti naziv pronalaska. Taj bi naziv pronalaska trebao bi biti onaj koji se pojavljuje u obrascu P-1. 1.2. Oblast tehnike U članu 11 stav 1 tačka 2 Pravilnika propisano je da opis pronalaska sadrži oblast tehnike na koju se pronalazak odnosi, uz navođenje oznake po Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP), ako je podnosiocu prijave poznata. 1.3. Tehnički problem i rješenje definisanog tehničkog problema Pronalazak bi trebao biti izložen na način da je tehnički/e problem/e moguće razumjeti. Za ispunjenje tog uslova, samo oni podaci koji su potrebni za razjašnjenje pronalaska bi trebali biti navedeni. U članu 11 stavu 1 tačka 5 Pravilnika zahtijeva se izlaganje suštine pronalaska tako da se tehnički problem i njegovo rješenje mogu razumjeti, uz navođenje novosti pronalaska u odnosu na prethodno stanje tehnike. Tehnička novost pronalaska trebala bi se navesti u odnosu na prethodno stanje tehnike. Pronalaskom za koji se zahtijeva zaštita u neovisnim patentnim zahtjevima rješava se tehnički problem. U slučajevima u kojima je sadržaj ovisnog patentnog zahtjeva moguće razumjeti iz teksta samog patentnog zahtjeva ili iz opisa načina izvođenja pronalaska, nijesu potrebna dodatna objašnjenja takva sadržaja. Biće dovoljno u opisu navesti da je određeno ostvarivanje pronalaska opisano u zavisnom patentnom zahtjevu. Potrebno je navesti sve prednosti za koje podnosioc prijave smatra da ih pronalazak ima u odnosu na prethodno stanje tehnike, ali ne na način kojim se omalovažava bilo koji proizvod ili postupak iz prethodnog stanja tehnike. Ni o prethodnom stanju tehnike, niti o pronalasku podnosioca prijave ne bi se smjelo govoriti na način koji bi dovodio u zabludu. To bi se moglo dogoditi npr. u slučaju nejasnog prikaza koji ostavlja dojam da je prethodnim stanjem tehnike riješeno manje problema no što ih je stvarno riješeno. Međutim, objektivne su primjedbe dopuštene. 1.4. Stanje tehnike U članu 11 stavu 1 tačka 3 Pravilnika navodi se da bi dio pod naslovom «Stanje tehnike» trebao sadržati prikaz i analizu poznatih rješenja koja su upotrijebljena za rješavanje definisanog tehničkog problema i s kojima je podnosioc prijave upoznat. Oni bi trebali biti izloženi u obimu u kojemu su poznati podnosiocu. Osim toga, kroz analizu uočenih nedostataka, mogu se navesti loše strane tih rješenja.

26

Ovdje bi trebalo navesti stanje tehnike koje je podnosiocu prijave poznato i koje bi moglo biti korisno za razumijevanje pronalaska i njegove veze s prethodnim stanjem tehnike. Poželjno je navesti podatke o dokumentima, osobito patentnim dokumentima koji odražavaju takvo stanje tehnike. To se osobito odnosi na stanje tehnike koje odgovara prvom dijelu ili dijelu koji se odnosi na «prethodno stanje tehnike» nezavisnog patentnog zahtjeva ili patentnih zahtjeva. 1.5. Opis slika nacrta (član 11 stav 1 tačka 5 Pravilnika) Ako su nacrti uključeni, najprije bi se trebalo kratko spomenuti njihove slike. Primjer: «Slika 1 prikazuje tlocrt kućišta transformatora; Slika 2 prikazuje bokocrt tog kućišta; Slika 3 prikazuje pogled sa stražnje strane u smjeru strelice «X» sa Slike 2; Slika 4 prikazuje presjek kroz AA sa Slike 1.» 1.6. Detaljan opis pronalaska Mora se dati detaljan opis najmanje jednog načina ostvarivanja pronalaska (član 11 stav 1 tačka 6 Pravilnika). Uobičajeno je da se navodi način koji je prema mišljenju podnosioca prijave najbolji za izvođenje pronalaska. Ovdje se daje detaljan opis crteža, ako postoje. Komercijalna upotreba pronalaska nebitna je za razotkrivanje pronalaska. U opisu se moraju otkriti detalji o svim onim karakteristikama pronalaska koje su bitne za njegovo izvođenje na dosta detaljan način, kako bi se pronalazak učinio očiglednim stručnoj osobi u određenoj oblasti kako bi ga ta osoba mogla uspješno izvesti. U mnogim slučajevima samo jedan primjer ili samo jedan način ostvarivanja pronalaska bit će dovoljan. Ali kada patentni zahtjevi obuhvataju široku oblast, smatra se da opis udovoljava uslovima iz člana 26 Zakona. samo onda ako sadrži velik broj primjera ili ako opisuje druge načine ostvarivanja pronalaska ili njegove varijante, koje pokrivaju oblasti koje se štiti patentnim zahtjevima. Međutim, postoje slučajevi u kojima je i ograničeni broj primjera ili čak i jedan primjer dosta za pokrivanje jako široke oblasti. Opis pronalaska i crteži trebali bi biti usklađeni, osobito u odnosu na pozivne oznake, pri čemu svaki broj i svaka oznaka moraju biti objašnjeni. Svi pozivni brojevi ili oznake, upotrijebljeni u opisu ili patentnim zahtjevima, moraju se vidjeti i na crtežima. Kada je u opisu potrebno pozivati se na elemente crteža, trebao bi se navesti naziv elementa iza kojeg slijedi njegova pozivna oznaka. Pozivanje ne bi smjelo biti u obliku: «3 je povezan s 5 preko 4», već mora biti u obliku: «otpornik 3 povezan je s kondenzatorom 5 preko sklopke 4». Isto tako, nije prihvatljivo ni sljedeće: «otpornik (pozivna oznaka 3) povezana je s kondenzatorom (pozivna oznaka 5) preko sklopke (pozivna oznaka 4)». Kada podnosilac prijave prvi puta podnosi svoju prijavu patenta, dužnost mu je pronalazak dovoljno razotkriti u prijavi, tj. pronalazak, čija se zaštita zahtijeva u svim patentnim zahtjevima, razotkriti na način koji udovoljava uslovima iz člana 25 stava 1 Zakona. Ako razotkrivanje pronalaska sadržava ozbiljan nedostatak, takav se nedostatak ne može naknadno ispraviti dodavanjem primjera ili karakteristika, a da se pri tom ne povrijede odredbe iz člana 30 Zakona, koje propisuju da se sadržaj predmeta prijave ne smije proširivati nakon izvornog datuma njezina podnošenja: takozvano «naknadno dodavanje sadržaja» nije dopušteno.

27

1.7. Industrijska primjena Ako način industrijske primjene nije očit iz opisa ili iz prirode pronalaska, u opisu bi se izričito trebao navesti način na koji se pronalazak može primijeniti u industrijskoj proizvodnji, uključujući poljoprivredu – član 11 stav 1 tačka 7 Pravilnika. Valja očekivati da će u većini slučajeva način na koji se pronalazak može iskoristiti u industriji biti sâm po sebi vidljiv, tako da izričitiji opis takva načina neće biti potreban. Međutim, moglo bi biti slučajeva, koji se, npr., odnose na metode ispitivanja, u kojima način industrijskog iskorištavanja nije očigledan i u kojima on morao biti načinjen takvim. 1.8. Dodatne preporuke prilikom sastavljanja opisa pronalaska Terminologija Iako bi opis trebao biti jasan i potpun bez nepotrebnog tehničkog žargona, prihvatljiva je, a često i poželjna upotreba priznatih tehničkih naziva. Upotreba manje poznatih ili posebno oblikovanih tehničkih naziva mogla bi biti dopuštena ako su u ti nazivi definisani na odgovarajući način, te da ne postoji opšte priznati ekvivalent. Takva sloboda odabira može se odnositi i na stranu terminologiju, kada ne postoji odgovarajuća na crnogorskom jeziku. Postoje slučajevi u kojima se određeni termin može opravdano posuditi iz analogne oblasti. Terminologija, znaci i simboli moraju se dosledno upotrebljavati u cijelom tekstu prijave. – član 17 stav 6 Pravilnika. Kada se navode svojstva materijala, i ako su uključena njihove količinska razmatranja, potrebno je navesti relevantne jedinice. Ako je to učinjeno upućivanjem na objavljeni standard (npr. standard za veličinu očica sitovine) i ako se na takav se standard upućuje skupom velikih početnih slova ili sličnom kraticom, potrebno je da se podaci o takvoj kratici na odgovarajući način navedu u opisu. Mjerne jedinice Fizičke mjerne jedinice iskazuju se u jedinicama Međunarodnog sistema jedinica (SI) – član 17 stav 5 Pravilnika. Ako je u prijavi upotrijebljen neki drugi sistem, jedinice moraju biti iskazane i u tom metričkom sistemu. Vrijednosti fizičkih veličina obvezatno se iskazuju u jedinicama priznatim u međunarodnoj praksi, koje su uopštene jedinice metričkog sistema u kojem se upotrebljavaju SI jedinice i druge jedinice iz Poglavlja I. Dodatka Direktivi 80/181/EEZ od 20. 12. 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 81/1/EEZ od 18. 12. 1984. godine, Direktivom 89/617/EEZ od 27. 11. 1989. godine i Direktivom 1999/103/EZ od 24. 01. 2000. godine. Obvezno je upotrebljavati matematičke, hemijske i molekularne formule i atomske mase što su u opštoj upotrebi te simboli, kao i tehnički izrazi i znaci koji su uopšte prihvaćeni u odgovarajućoj oblasti tehnike – član 17 stav 4 Pravilnika, osobito ako u toj oblasti postoje prihvaćeni međunarodni standardi. Potrebno je pridržavati se tih uputa kada god je to moguće. Vlastita imena, žigovi, komercijalni nazivi Nije poželjna upotreba vlastitih imena, žigova i komercijalnih naziva ili sličnih riječi u odnosu na materijale ili proizvode, kada takve riječi upućuju samo na njihovo porijeklo ili kada se odnose na mnogo različitih proizvoda. Međutim, upotreba takvih riječi može se dopustiti bez dodatnih podataka o proizvodu na koji se odnose, ako su takve riječi postale međunarodno prihvaćene kao uobičajeni opisni termini i ako su stekle tačno značenje. Primjeri: «Bowden» kabel, brtveni prsten «Belleville», «Panhard» šipka, «Teflon» sloj, «caterpilar» remen.

28

Podnosioc prijave dužan je u opisu naglasiti da su žigovi koje navodi u prijavi registrovani. Referentni dokumenti Referiranje u prijavama patenata na druge dokumente može se odnositi ili na prethodno stanje tehnike ili na dio razotkrivanja pronalaska. Kada se dokument na koji se referira odnosi na prethodno stanje tehnike, on može biti sadržan u prijavi kako je izvorno podnesena ili može biti uključen kasnijeg datuma. Kada se dokument na koji se referira u prijavi neposredno odnosi na otkrivanje pronalaska (npr. na pojedinosti jedne od komponenata uređaja za koji se zahtijeva zaštita) i ako se želi da taj dokument bude uzet u obzir u odnosu na dovoljno otkrivanje u smislu člana 25 stava 1 Zakona mora biti sadržan u prijavi kako je izvorno podnesena. Podaci o dokumentu na koji se upućuje moraju biti jasno navedeni, tako da se dokument može lako pronaći. Ako je sadržaj dokumenta na koji se upućuje bitan za udovoljavanje uslovima iz članka 25 stava 1 Zakona, u opisu bi se trebao izričito navesti barem kratak prikaz toga sadržaja. To je zbog toga što bi prijava patenta u odnosu na bitne karakteristike pronalaska trebala biti samodostatna, tj. razumljiva čak i bez upućivanja na bilo koji drugi dokument. Zabranjeni sadržaj Tri su kategorije navoda izričito zabranjenih i definisanih u članu 18 stavu 1 Pravilnika: (i) navodi ili slike protivne zakonu ili moralu (ii) navodi koji omalovažavaju proizvode ili postupke bilo kog trećeg lica ili kvalitet i značaj prijave ili patenta tog lica (iii) navode koji očigledno nijesu značajni ni potrebni. (i) Moral Valja napomenuti, da je Zavod obvezan prilikom objave prijave izostaviti samo dijelove teksta ili crteže koji su obuhvaćeni prvom kategorijom takva sadržaja, tj. navode ili drugi sadržaj protivne zakonu ili moralu («javnom poretku»). Primjeri: potsticanje na nerede ili na prekršajna djela; potsticanje na kaznena djela; rasistička, vjerska ili slična diskriminacijska propaganda; i u velikoj mjeri uopšten sadržaj (ii) Omalovažavajući navodi U drugoj kategoriji potrebno je razlikovati klevetničke i slične omalovažavajuće izjave, koje nijesu dopuštene, i objektivne primjedbe, npr. u odnosu na očigledne ili uopštene priznate nedostatke, ili na nedostatke za koje se navodi da ih je podnosioc prijave uočio i potkrijepio dokazima, što je dopušteno, ako je bitno - član 18 stav 1 tačka 2 Pravilnika. (iii) Neznačajan sadržaj Treća kategorija obuhvata sadržaj koji nije značajan ni potreban. Međutim, napominje se da je takav sadržaj izričito zabranjen samo onda ako «očigledno nije značajan ili nije potreban». Na primjer, ako nije od važnosti za predmet pronalaska ili za odnosno stanje tehnike - član 18 stav 1 tačka 3 Pravilnika. Ako Zavod pri objavi prijave izostavlja zabranjeni sadržaj, trebao bi podnosiocu prijave dostaviti podatak o mjestu i broju izostavljenih riječi ili izostavljenih crteža. Zavod na zahtjev dostavlja kopiju izostavljenih dijelova teksta - član 18 stav 4 i 5 Pravilnika.

29

1.9. Biološki materijal Na prijave koje se odnose na biološki materijal primjenjuju su posebne odredbe iz člana 25 stava 2 i 3 Zakona i članova od 20 do 23 Pravilnika. U smislu člana 5 stava 4 Zakona, biološki materijal je materijal koji sadrži genetsku informaciju i koji je sposoban da se sam reprodukuje ili da bude reprodukovan u biološkom sistemu (npr. mikroorganizam, biljna ili životinjska ćelijska kultura, sekvenca gena). Ako pronalazak uključuje upotrebu biološkog materijala ili se odnosi na biološki materijal koji nije dostupan javnosti i koji se u prijavi patenta ne može opisati na način koji bi stručnjaku iz odgovarajuće oblasti omogućio da ga izvede na osnovu opisa pronalaska, smatrat će se da opis pronalaska udovoljava uslovima iz člana 25 stava 2 Zakona. Samo onda ako je udovoljeno uslovima iz člana 20 i 21 Pravilnika koji se odnose na deponovanje živog biološkog materijala. Budući da Zavod ne sprovodi postupak supstancijalnog ispitivanja, ovdje se neće navoditi postupak provjere dostupnosti biološkog materijala javnosti . Ono što bi Zavod trebalo da provjeri jesu podaci o deponovanju koje je podnosioc prijave dužan priložiti u smislu člana 25 stava 2 Zakona, pa će se tako smatrati da je opis pronalaska opisan potpuno i jasno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti ako je uzorak prirodno obnovljivog biološkog materijala deponovan u nadležnoj ustanovi najkasnije na datum podnošenja prijave patenta. U tom smislu potrebno je prijavi priložiti naziv ovlaštene ustanove za deponovanje i broj depozita. Ako su naziv ustanove za deponovanje i broj pod kojim je materijal deponovan podneseni kasnije, nužno je provjeriti jesu li podneseni u roku iz člana 20 stava 2 Pravilnika. U svrhu pribavljanja dokaza koji se odnose na podatke što ih je podnosioc prijave naveo prema članu 25 stava 2 Zakona, Zavod bi trebao tražiti potvrdu o prijemu koju izdaje nadležna ustanova za deponovanje (vidi pravilo 7.1. Budimpeštanskog sporazuma) ili ekvivalentan dokaz o deponovanju biološkog materijala, ako takav dokaz nije ranije podnesen. Osim toga, navedena ustanova za pohranu mora biti jedna od ovlašćenih ustanova prema članu 25 stavu 3 Zakona. U nastavku se daje nekoliko karakterističnih i neophodnih uputa radi stručne pomoći eventualnim domaćim prijaviocima prijava koje se odnose na biološki materijal. 1.9.1. Deponovanje biološkog materijala Ako biološki materijal nije dostupan javnosti, i ako ga u prijavi nije moguće opisati na način da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti, prijava mora da sadrži relevantne podatke o deponovanom biološkom materijalu koji su poznati podnosiocu prijave u skladu s članom 20 Pravilnika . Relevantni podaci prema toj odredbi odnose se na klasifikaciju biološkog materijala i značajne razlike između tog materijala i poznatog biološkog materijala. U tu svrhu, podnosioc prijave mora, u mjeri u kojoj je to moguće, navesti morfološke i biohemijske karakteristike te predloženi taksonomijski opis. Opis karakteristika bakterija može se, na primjer, naći u djelu R. E. Buchanan, N. E. Gibbons: Priručnik o taksonomiji bakterija. U odnosu na tu oblast trebali bi se navesti podaci o svakoj daljoj posebnoj morfološkoj ili fiziološkoj karakteristici relevantnoj za prepoznavanje i reprodukovanje tog biološkog materijala, npr. o odgovarajućim medijima (sastav sastojaka), osobito kad su ovi poslednji izmijenjeni. Ako je deponovan biološki materijal koji nije sposoban da se sam reprodukuje već mora da se reprodukuje u biološkom sistemu (npr. virusi, bakteriofagi, plazmidi, vektori ili slobodna DNA ili RNA) gore navedeni podaci potrebni su i za takav biološki sistem. Ako je, na primjer, potreban drugi biološki materijal, kao što su stanice domaćina ili helper virusi, koji nije moguće opisati na dovoljan način ili nije dostupan javnosti, i takav se materijal mora deponovati i okarakterizirati na odgovarajući način. Osim toga, potrebno je navesti postupak za proizvodnju tog biološkog materijala u tom biološkom sistemu.

30

U najvećem broju prijava u Crnoj Gori, gore navedeni podaci već će biti dati ustanovi za deponovanje i bit će ih potrebno samo uključiti u prijavu (vidi pravilo 6.1. stav (a) tačku (iii) i stav (b), Budimpeštanskog sporazuma o priznanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja; u daljnjem tekstu «Budimpeštanski sporazum»);

31

4. Patentni zahtjevi Uopšteno U članu 23 stavu 1 tački 3 Zakona navodi se: «Prijava patenta mora sadržati …: jedan ili više zahtjeva za zaštitu pronalaska patentom». U članu 52 stavu 1 Zakona navodi se: «Obim isključivih prava koja se stiču patentom određen je sadržajem patentnih zahtjeva». Patentni zahtjevi najvažniji su dio prijave patenta s pravnog gledišta. Oni su važni tokom cijelog trajanja patenta, budući da određuju obim zaštite. S druge strane, kada patent služi kao izvor tehničkih informacija, uglavnom su dovoljni opis i apstrakt. Suština patentnog zahtjeva jeste definisati pronalazak i pri tom odrediti obim zahtijevane patentne zaštite. Pri tom definisanju pronalaska potrebno je postići ravnotežu između opravdane želje pronalazača da dobije najširi mogući obim zaštite i potrebe da pronalazak bude jasno ograničen u odnosu na prethodno stanje tehnike. Prema tome, idealan patentni zahtjev sadrži samo one karakteristike koje su nužne i dovoljne za postizanje toga cilja. Uopšteno, patentna prijava mora sadržati jedan patentni zahtjev ili više njih. Ti patentni zahtjevi moraju (član 26 Zakona): 1) definisati predmet čija se zaštita traži; 2) biti jasni i sažeti; 3) biti podržani opisom pronalaska. Patentni zahtjevi ne stoje izdvojeno i njihov se tekst ne smije tumačiti doslovno. Opis i crteži služe tumačenju patentnih zahtjeva. Vidi član 52 stav 1 Zakona. 1.1. Oblik i sadržaj patentnih zahtjeva Tehničke karakteristike pronalaska Član 12 stav 1 Pravilnika navodi da patentni zahtjevi moraju biti sastavljeni tako da definišu pronalazak isključivo tehničkim karakteristikama pronalaska. To znači da patentni zahtjevi ne bi trebali da sadrže navode koji se, na primjer, odnose na komercijalne prednosti ili na druge ne-tehničke karakteristike. Navodi o namjeni trebali bi se dopustiti, ako pridonose definisanju pronalaska. Nije potrebno da svaka karakteristika bude izražena pomoću strukturnog ograničenja. Funkcionalna ograničenja mogu biti uključena, pod uslovom da stručnjak iz odgovarajuće oblasti nema poteškoća u pronalaženju načina za izvođenje takve funkcije bez upotrebe inventivnih vještina. Patentni zahtjevi za upotrebu pronalaska, u smislu njegove tehničke primjene, takođe su dopušteni. Dvodijelni oblik patentnih zahtjeva ? (i) Dio koji se odnosi na prethodno stanje tehnike – Član 12 stav 2 Pravilnika definiše dvodijelni oblik koji svaki patentni zahtjev mora imati kada god je to moguće. U uvodnom dijelu patentnog zahtjeva ili u «dijelu koji se odnosi na prethodno stanje tehnike» najprije se navodi naziv pronalaska kako je naveden u obrascu P1. Zatim se u dijelu koji se odnosi na prethodno stanje tehnike navodi određenje predmeta pronalaska, tj. opšta tehnička vrsta uređaja, postupka, itd. na koju se pronalazak odnosi. Zatim se navode one tehničke karakteristike koje u međusobnoj kombinaciji pripadaju najbližem prethodnom stanju tehnike, a koje su neophodne za definisanje karakteristika pronalaska za koje se zahtijeva zaštita.

32

Ovo navođenje karakteristika prethodnog stanja tehnike primjenljivo je samo na nezavisne patentne zahtjeve, a ne i na zavisne patentne zahtjeve. Iz teksta člana 12 stav 2 Pravilnika jasno je da je potrebno navesti samo one karakteristike iz prethodnog stanja tehnike koje su relevantne za pronalazak, tj. koje su nužne za objašnjenje pronalaska. Primjer: Ako se pronalazak odnosi na fotografski aparat, ali se inventivni nivo u potpunosti odnosi samo na zatvarač, za prvi dio patentnog zahtjeva dovoljno je da glasi: «Fotoaparat koji uključuje žarišni ravni zatvarač, naznačen time …» Nije potrebno navoditi i druge poznate karakteristike fotoaparata kao što su sočivo i tražilo. (ii) Karakteristični dio – U drugom, karakterističnom dijelu patentnog zahtjeva navode se one tehničke karakteristike što ih pronalazak dodaje prethodnom stanju tehnike, tj. tehničke karakteristike za koje se, u međusobnoj kombinaciji ili u kombinaciji s tehničkim karakteristikama navedenim u «dijelu koji se odnosi na prethodno stanje tehnike», zahtijeva zaštita. Od podnosioca prijave trebalo bi se tražiti da se u svojem nezavisnom patentnom zahtjevu ili svojim nezavisnim patentnim zahtjevima pridržava dvodijelnog oblika kada je, na primjer, jasno da se njegov pronalazak odnosi na značajno poboljšanje stare kombinacije dijelova ili faza. Međutim, takav dvodijelni oblik trebao bi se upotrebljavati samo u odgovarajućim slučajevima. Postoje slučajevi u kojima je priroda pronalaska takva da taj oblik patentnog zahtjeva nije pogodan, jer bi, na primjer, mogao dati iskrivljenu ili pogrešnu sliku o pronalasku ili o najbližem prethodnom stanju tehnike. Primjeri vrste pronalaska u kojima dvodijelni oblik nije prikladan jesu: (a) kombinacija poznatih cjelina jednaka statusa, pri čemu inventivni nivo leži samo u takvoj kombinaciji; (b) izmjena poznatog hemijskog procesa, koja se razlikuje od dopune takvog procesa, npr. izostavljanjem jedne materije ili zamjene jedne materije drugom; i (c) kompleksan sistem funkcionalno međusobno povezanih dijelova, pri čemu se inventivni nivo odnosi na promjene u tim dijelovima ili na njihov međusoban odnos, npr. kompleksna kombinacija elektroničkih sklopova. Patentni zahtjevi, kao i opis, mogu sadržati hemijske ili matematičke formule, ali ne i crteže. Patentni zahtjevi mogu sadržati tablice samo ako je sadržaj patentnih zahtjeva takav da su tablice poželjne. 1.2. Vrste i kategorije patentnih zahtjeva Postoje različite «kategorije» patentnih zahtjeva («proizvod, postupak, uređaj ili upotreba»). Za potpunu zaštitu mnogih pronalazaka potrebni su patentni zahtjevi iz više kategorija. U stvari, postoje samo dvije osnovne vrste patentnih zahtjeva, tj. patentni zahtjevi koji se odnose na fizički predmet (proizvod, uređaj) i patentni zahtjevi koji se odnose na radnju (postupak, metodu, upotrebu). Prva osnovna vrsta patentnog zahtjeva («patentni zahtjev za proizvod») odnosi se na supstance ili na smješe (npr. hemijski spoj ili mješavinu spojeva) kao i na bilo kakvu fizičku cjelinu (npr. predmet, proizvod, uređaj, stroj, sistem uređaja) što ih je osoba proizvela primjenom svojih tehničkih vještina. Jedan patentni zahtjev može se odnositi samo na jednu određenu kategoriju.

33

Patentni zahtjev za proizvod koji se odnosi na fizički predmet trebao bi određivati strukturu tog proizvoda. Primjeri: - «Upravljački mehanizam koji sadrži automatski sklop s povratnom vezom … - «Pleteni dio odjeće koji obuhvata … - «Insekticid koji se sastoji od X, Y, Z… .» - «Komunikacioni sistem koji obuhvata veći broj odašiljačkih i prijamnih stanica… ». Druga osnovna vrsta patentnog zahtjeva («patentni zahtjev za postupak») odnosi se na sve vrste radnji koje uključuju upotrebu nekog materijalnog proizvoda za izvođenje postupka. Radnja se može izvoditi na materijalnim proizvodima, na energiji, na drugim postupcima (kao u kontrolnim postupcima) ili na živim bićima. Primjer: «Postupak za proizvodnju polipeptida prema bilo kojem od patentnih zahtjeva od 1. do 5., koji postupak obuhvaća: a) pripremu odsječka DNK koji sadržava nukleotidnu sekvencu koja … b) ugrađivanje navedenog odsječka DNK u ekspresijski vektor … c) transformcija ćelije domaćina … d) uzgoj navedenog transformanta da bi se omogućilo…» 1.3. Broj patentnih zahtjeva Uobičajeno je da je broj nezavisnih patentnih zahtjeva u svakoj kategoriji ograničen na jedan nezavisan patentni zahtjev. Ako postoji više patentnih zahtjeva, njihov se redosled označava arapskim brojevima - član 12 stav 3 Pravilnika . Kada je udovoljeno uslovu o jedinstvu pronalaska i kada predmet pronalaska nije moguće obuhvatiti jednim patentnim zahtjevom, prijava može sadržati više nezavisnih patentnih zahtjeva iste kategorije – član 13 stav 1 Pravilnika. Slijede primjeri tipičnih situacija u kojima nije moguće postupiti po načelu jedan nezavisan patentni zahtjev po jednoj kategoriji: a) Primjeri više međusobno povezanih proizvoda: električni utikač i električna utičnica odašiljač i prijemnik hemijski poluproizvodi i konačni proizvodi, gen – genski konstrukt - domaćin – protein - lijek. b) Primjeri više različitih upotreba proizvoda, koje su predmet pronalaska: - patentni zahtjevi koji se odnose na drugu ili na dodatne medicinske upotrebe, kada je prva medicinska upotreba poznata. c) Primjeri alternativnih rješenja određenog problema: - grupa hemijskih jedinjenja, - dva ili više postupaka za proizvodnju takvih jedinjenja. 1.4. Nezavisni i zavisni patentni zahtjevi Sve prijave sadrže jedan «nezavisan» patentni zahtjev ili više njih koji se odnose na bitne karakteristike pronalaska. Iza svakog takvog patentnog zahtjeva može slijediti jedan zavisan patentni zahtjev ili više njih u kojima se navode specifične karakteristike tog pronalaska. Vidi

34

član 13. stav 4. Pravilnika. Jasno je da svaki patentni zahtjev koji se odnosi na neku specifičnu karakteristiku pronalaska mora sadržati i bitne karakteristike pronalaska pa prema tome mora sadržati sve karakteristike barem jednog nezavisnog patentnog zahtjeva. (i) Definicija zavisnog patentnog zahtjeva – Svaki patentni zahtjev koji sadržava sve karakteristike nekog drugog patentnog zahtjeva, tj. sve karakteristike navedene u njegovom «dijelu koji se odnosi na prethodno stanje tehnike» i sve karakteristike navedene u njegovom «karakterizirajućem dijelu» naziva se «zavisnim patentnim zahtjevom». Prema članku član 13 stav 3 Pravilnika, takav patentni zahtjev mora sadržati, na početku, upućivanje na onaj drugi patentni zahtjev, čije sve karakteristike uključuje. Budući da zavisni patentni zahtjev sam po sebi ne definiše sve karakteristike predmeta pronalaska za koji se traži zaštita, u takvu zahtjevu izrazi kao što su «karakterističan po tome» ili «karakteriziran (naznačen) time» nijesu potrebni, ali su bez obzira na to dozvoljeni. Patentni zahtjev koji definiše daljnje detalje pronalaska može uključivati sve karakteristike jednog drugog zavisnog patentnog zahtjeva i trebao bi tada upućivati nazad na taj patentni zahtjev. Takođe, u nekim slučajevima zavisan patentni zahtjev može da definiše određenu karakteristiku ili određene karakteristike koje se na prikladan način mogu dodati više nego jednom prethodnom patentnom zahtjevu (nezavisnom ili zavisnom) ili više njih. Iz toga proizlazi da postoji nekoliko mogućnosti: zavisan patentni zahtjev može se pozivati na jedan ili na više nezavisnih patentnih zahtjeva, na jedan ili na više zavisnih patentnih zahtjeva ili i na nezavisne i zavisne patentne zahtjeve. Uobičajeno je da se zavisan patentni zahtjev poziva na patentne zahtjeve iste kategorije. Primjer: 1. Skretnički uređaj koji obuhvata pogonsku šipku ……i spojnu napravu …naznačen time što su predviđena dva kontra-valjka koji su … . 2. Skretnički uređaj prema patentnom zahtjevu 1, naznačen time što je zadržni klin izveden kao helikoidna potisna opruga i … . 3. Skretnički uređaj prema patentnom zahtjevu 1 ili 2, naznačen time što … . 4. Skretnički uređaj prema patentnom zahtjevu 3, naznačen time što je jedan … . Formulacija zavisnosti patentnih zahtjeva mora biti jasna tako da je iz samog izraza nedvosmisleno na koje se kombinacije misli. Redovno nijesu dopuštena «otvorena» nabrajanja kao što su: «prema jednom ili više patentnih zahtjeva od 3 do 8», «prema barem jednom od prethodno navedenih patentnih zahtjeva», «prema patentnim zahtjevima 4, 6, 8 i/ili 7 do 9». Iz definicije «zavisnog patentnog zahtjeva» slijedi da se patentni zahtjev koji sadržava pozivanje na patentni zahtjev druge kategorije ne smatra zavisnim patentnim zahtjevom. Primjer: «5. Uređaj … za izvođenje postupka iz patentnog zahtjeva 1, naznačen time …». Slično tome, u primjeru u kojem se navodi utikač i utičnica, patentni zahtjev koji se odnosi na jedan dio i koji se poziva na drugi dio, koji djeluje zajednički s prvim dijelom, ne smatra se zavisnim patentnim zahtjevom. Primjer: «3. Utikač ….za zajedničko djelovanje s utičnicom iz patentnog zahtjeva 1, naznačen time …».

35

(ii) Raspored patentnih zahtjeva - Svi zavisni patentni zahtjevi koji se pozivaju samo na jedan prethodni patentni zahtjev i svi zavisni patentni zahtjevi koji se pozivaju na više prethodnih patentnih zahtjeva moraju biti, koliko je to moguće, poredani u jednu skupinu na najprikladniji mogući način. Prema tome, raspored mora biti takav da se lako može odrediti veza između međusobno povezanih patentnih zahtjeva i da se njihovo značenje u toj vezi može lako protumačiti. Prvi patentni zahtjev trebao bi biti najopširniji. Ako je u nezavisnom (nezavisnim) patentnom zahtjevu (patentnim zahtjevima) upotrijebljen dvodijelni oblik, zavisni patentni zahtjevi mogu se odnositi na dodatne pojedinosti o karakteristikama ne samo karakterizirajućeg dijela, već i dijela koji se odnosi na prethodno stanje tehnike. 1.5. Jasnoća i tumačenje patentnih zahtjeva Jasnoća - Zahtjev da patentni zahtjevi moraju biti jasni odnosi se na pojedinačne patentne zahtjeve i na patentne zahtjeve u cjelini. Jasnoća patentnih zahtjeva od najveće je važnosti s obzirom na njihovu funkciju u definisanju predmeta za koji se zahtijeva zaštita. Tumačenje - Svaki patentni zahtjev morao bi glasiti tako da riječi koje su u njemu upotrijebljene imaju značenje koje je uobičajeno u relevantnoj oblasti, osim ako je u opisu određenoj riječi izričitom definicijom ili na neki drugi način dato posebno značenje. Osim toga, patentni zahtjev trebao bi se tumačiti tako da se pokuša shvatiti njegov tehnički smisao. Pri tom se može odstupiti od strogo doslovnog značenja teksta patentnih zahtjeva. 1.6. Relativni i nejasni izrazi Poželjno je da se u patentnom zahtjevu ne upotrebljavaju relativni izrazi kao što su «tanak», «širok» ili «jak». Ako se takav izraz pojavljuje u patentnom zahtjevu, potrebno ga je ili definisati ili izostaviti. Međutim, ako relativan izraz ima precizno i dobro poznato značenje u odgovarajućoj oblasti, može se koristiti (npr. «visokofrekventni pojačivač»). Ako izraz nema dobro poznato značenje, trebao bi biti, ako je moguće, zamijenjen preciznijom riječi koja je upotrijebljena na nekom drugom mjestu u originalnom razotkrivanju pronalaska. Kada u opisu pronalaska ne postoji osnova za jasnu definiciju izraza i ako izraz nije bitan za pronalazak, uobičajeno je zadržati ga u patentnom zahtjevu. Njegovo bi izostavljanje opšteno vodilo proširenju predmeta za koji se zahtijeva zaštita u prijavi kako je podnesena – član 30 Zakona. Međutim, u patentnom zahtjevu ne može se dopustiti nejasan izraz, ako je taj izraz bitan za pronalazak. Isto tako, podnosilac prijave ne može upotrijebiti nejasan izraz kako bi svoj pronalazak učinio različitim od prethodnog stanja tehnike. (i) «Oko», «približno» – Kada god je upotrijebljena riječ «oko» ili sličan izraz kao što je «približno», potrebno mu je posvetiti posebnu pažnju. Takva se riječ može odnositi, na primjer, na određenu vrijednost (npr. «oko 200°C) ili na interval (npr. «od oko x do oko y). (ii) Žigovi – upotreba žigova i sličnih izraza u patentnim zahtjevima nije dopuštena, budući da se ne može garantovti da se proizvod ili karakteristika koja se navodi pod tim nazivom neće izmijeniti tokom trajanja patenta. U izuzetnim slučajevima takvi se izrazi mogu dopustiti, ako njihovu upotrebu nije moguće izbjeći i ako su oopšteno poznati po svom preciznom značenju. (iii) Neobvezne karakteristike – Izrazi kao što su «po mogućnosti», «na primjer», «kao što je» ili «detaljnije» moraju se pažljivo razmotriti i provjeriti kako ne bi unosili nejasnoću. Izrazi takve vrste nemaju nikakav ograničavajući učinak na obim patentnih zahtjeva. Drugim riječima, karakteristika koja slijedi iza takvog izraza smatra se potpuno neobaveznom. 1.7. Pozivanje na opis/crteže; pozivne oznake

36

Vidi član 14 stav 4 Pravilnika. Patentni zahtjevi ne smiju se u pogledu tehničkih karakteristika pronalaska pozivati na opis i crteže. Posebno se ne smiju pozivati navodom «kao što je to opisano u dijelu … opisa» ili «kao što je prikazano na slici 2 crteža». Primjer dozvoljenog izuzetka bio bi primjer u kojem pronalazak uključuje neki poseban oblik, prikazan crtežima, koji nije moguće lako definisati bilo riječima bilo jednostavnom matematičkom formulom. Drugi poseban slučaj jest slučaj u kojem se pronalazak odnosi na hemijske proizvode čije je neke od karakteristika moguće definisati samo grafikonima ili dijagramima. Pozivne oznake – Vidi član12 stav 4 i 5 Pravilnika. Ako postoje crteži i ako bi tehničke karakteristike navedene u patentnim zahtjevima postale razumljivije povezivanjem tih karakteristika s odgovarajućim karakteristikama u crtežima (npr. kada je prikazana cijela mašina), tada bi se takvo povezivanje trebalo obaviti stavljanjem odgovarajućih pozivnih oznaka u zagradama iza karakteristika navedenih u patentnim zahtjevima. To bi se trebalo učiniti u oba dijela patentnih zahtjeva koji imaju poželjan dvodijelan oblik. Međutim, te se pozivne oznake ne smiju tumačiti tako da ograničavaju obim patentnih zahtjeva, već samo kao pomoć za lakše razumijevanje određenog predmeta za koji se zahtijeva zaštita. 1.8. Bitne karakteristika pronalaska U nezavisnom patentnom zahtjevu trebale bi biti izričito navedene sve bitne karakteristike koje su potrebne za definisanje pronalaska – Vidi član12 stav 1 Pravilnika. je, kada se takve karakteristike razumijevaju upotrijebljenim generičkim nazivima, npr. «biciklo», u patentnom zahtjevu koji se odnosi na biciklo nije potrebno navoditi prisutnost točkova. 1.9. Funkcionalne karakteristike u patentnim zahtjevima (i) Nije potrebno da svaka karakteristika u patentnom zahtjevu bude izražena u smislu strukturnog ograničenja. Funkcionalna ograničenja mogu biti uključena, pod uslovom da stručnjak iz odgovarajuće oblasti nema poteškoća u pronalaženju načina za izvođenje takve funkcije bez upotrebe inventivne vještine. Dopušteno je da patentni zahtjev opširno definiše neku karakteristiku pomoću njene funkcije, čak i onda kada je u opisu dan samo jedan primjer te karakteristike, ako bi stručni čitalac mogao procijeniti da bi se neko drugo sredstvo moglo upotrijebiti za istu funkciju. Primjer: «Sredstvo za otkrivanje položaja terminala» u patentnom zahtjevu moglo bi biti poduprto sa samo jednim primjerom koji obuhvaća granični prekidač, jer je stručnjaku očigledno da bi se umjesto njega moglo upotrijebiti, npr. fotoćeliju ili rastezni senzor. Uopšteno, međutim, ako je cijeli sadržaj prijave takav da ostavlja utisk da se neka funkcija mora izvesti na određeni način, bez ikakve naznake da su predviđeni i druga sredstva, a patentni je zahtjev sastavljen tako da obuhvaća druga sredstva ili sva sredstva za izvođenje te funkcije, stavlja se prigovor.Takođe, nije dovoljno da je u opisu nejasno navedeno da je moguće upotrijebiti i druga sredstva, ako nije potpuno jasno koja bi to sredstva mogla biti ili kako bi se ta sredstva mogla upotrijebiti. (ii) Rezultat koji se želi postići /»desiderata patentni zahtjevi» - Obim zaštite definisan patentnim zahtjevima mora biti onoliko precizan koliko to pronalazak dozvoljava. Opšte je pravilo, da ne bi trebali da budu dopušteni patentni zahtjevi kojima se pokušava definisati pronalazak ili neka njegova karakteristika pomoću rezultata koji se želi postići. Međutim, takvi se patentni zahtjevi mogu dopustiti ako je pronalazak moguće definisati samo na takav način

37

i ako je rezultat takav da se može neposredno i sigurno provjeriti ogledima ili postupcima koji su na odgovarajući način navedeni u opisu i koji ne obuhvaćaju ništa drugo osim ogleda i greške. Primjer: Pronalazak se može odnositi na pepeljaru u kojoj će se tinjajući opušak cigarete automatski ugasiti zahvaljujući obliku i relativnim dimenzijama te pepeljare. Ovo poslednje može znatno varirati na način koji je teško definisati, pri čemu se uvijek postiže željeni učinak. Ako je u patentnom zahtjevu dana specifikacija konstrukcije i oblika pepeljare na najjasniji mogući način, relativne dimenzije mogu se, ipak, definisati upućivanjem na rezultat koji se želi postići, pod uslovom da su u specifikaciju uključena upustva koje čitaocu omogućavaju da odredi potrebne dimenzije rutinskim probnim postupkom. 1.10. Patentni zahtjevi tipa «proizvod – pomoću – postupka» Uobičajeno je da patentni zahtjevi definišu proizvod pomoću njegovih tehničkih karakteristika. Na primjer, neki se uređaj može opisati pomoću njegovih sastavnih dijelova, a neko se hemijski jedinjenje može definisati pomoću njegove molekularne strukture. Patentni zahtjevi koji se odnose na proizvode definisane postupkom proizvodnje dopušteni su samo onda ako proizvodi sami po sebi udovoljavaju uslovima koji se odnose na patentibilnost, tj. da su, između ostaloga, novi i inventivni. Proizvod nije nov samo zbog činjenice da je proizveden novim postupkom. Patentni zahtjev koji proizvod definiše pomoću postupka mora se tumačiti kao patentni zahtjev koji se odnosi na sam proizvod. Primjer: Patentni zahtjev koji se odnosi na sirćetnu kiselinu definisan izričito novim i inventivnim postupkom njezine proizvodnje ne može se smatrati novim, budući da je proizvod, sirćetna kiselina, istovjetan s poznatim jedinjenjem, bez obzira na način njegove pripreme. Patentni zahtjev može, na primjer, biti u obliku «Proizvod X koji se može dobiti postupkom Y». Bez obzira na to što je u patentnom zahtjevu tipa «proizvod – pomoću – postupka», upotrijebljen izraz «može se dobiti», «dobijen», «neposredno dobijen» ili neka druga ekvivalentna riječ, takav patentni zahtjev ipak se odnosi na sâm proizvod i iz njega proizlazi potpuna zaštita tog proizvoda. 1.11. «Uređaj/ Metoda za …» Ako patentni zahtjev počinje riječima: «Uređaj za izvođenje postupka itd. …» to se mora tumačiti tako kao da znači samo uređaj «prikladan za» izvođenje određenog postupka. Neki uređaj koji bi inače imao sve karakteristike navedene u patentnim zahtjevima, a koji ne bi bio prikladan za navedenu namjenu ili koji bi se morao preinačiti kako bi mogao biti upotrijebljen na takav način, ne bi se trebao smatrati obuhvaćenim takvim patentnim zahtjevom. Na sličan način razmatra se i patentni zahtjev koji se odnosi na proizvod namijenjen određenoj upotrebi. Primjer: Ako se patentni zahtjev odnosi na «kalup za livani čelik» to znači da u pogledu takva kalupa postoje određena ograničenja. Prema tome, takav se patentni zahtjev ne bi odnosio na plastičnu posudu za oblikovanje kockica leda čija je tačka topljenja mnogo niže od ttačke topljenja čelika. Primjer:

38

Ako se patentni zahtjev odnosi na «kuku za dizalicu» to znači, npr., da kuka ima određene dimenzije i određenu čvrstoću. Prema tome, takav se patentni zahtjev nikad ne bi mogao odnositi na udicu, ali kuka koja ima potrebne dimenzije i potrebnu čvrstoću kao i sve druge karakteristike navedene u takvom patentnom zahtjevu oduzela bi novost tom zahtjevu, bez obzira na to je li u njemu navedeno da je to kuka za dizalicu ili da to nije. Slično tome, patentni zahtjev koji se odnosi na supstancu ili na jedinjenje za određenu upotrebu, trebao bi se tumačiti kao da znači, zapravo, supstancu«prikladnu za» navedenu upotrebu ili jedinjenje«prikladno za» navedenu upotrebu. Neki poznat proizvod koji je sam po sebi isti kao i supstanca definisana u patentnom zahtjevu ili kao i jedinjenje definisan u patentnom zahtjevu, ali koji su u obliku koji nije prikladan za navedenu upotrebu, ne bi oduzeo novost tom patentnom zahtjevu. Opšta načela takvog tumačenja ne primjenjuju se na patentni zahtjev koji se odnosi na poznatu supstancu ili na poznato jedinjenje za upotrebu u kirurškoj metodi, metodi liječenja ili u dijagnostičkoj metodi. 1.12. Upućivanje na upotrebu; patentni zahtjevi koji se odnose na upotrebu Kada se patentnim zahtjevom nastoji definisati pronalazak navođenjem karakteristika upotrebe uređaja, postoji mogućnost da takav patentni zahtjev bude nejasan. Primjer: Patentni zahtjev koji glasi «Kutija za odlaganje kaseta s magnetnim vrpcama u vertikalnom položaju, naznačena time, što su odložene kazete više od gornjih rubova kutije kako bi se olakšalo njihovo vađenje» nije jasan. Patentni zahtjev, iako se odnosi na kutiju, ne definiše sâmu kutiju, već odnos između kutije i kazeta. U takvu patentnom zahtjevu mora se ili jasno navesti veličina kutije, što se, ako se želi, može učiniti definisanjem veličine kaseta ili se takav patentni zahtjev mora odnositi na kombinaciju kutije i kaseta. Primjer: «Kutija za odlaganje koja sadrži magnetne vrpce u vertikalnom položaju …». Patentni zahtjevi koji se odnose na upotrebu – Za potrebe ispitivanja, patentni zahtjev koji se odnosi na «upotrebu» i koji i koji glasi «Upotreba supstance X kao insekticida» trebao bi se smatrati ekvivalentom patentnog zahtjeva koji se odnosi na «postupak» i koji je oblika «Postupak uništavanja insekata upotrebom tvari X». Prema tome, patentni zahtjev navedenog oblika ne bi se trebao tumačiti tako kao da se odnosi na samu supstancu X, jer bi se moglo smatrati (npr. dodavanjem aditiva) kao da je predviđena za upotrebu kao insekticid. Patentni zahtjev navedenog oblika ima drukčiji obim zaštite od patentnog zahtjeva koji se odnosi na proizvod «Supstanca X koja je predviđena za upotrebu kao insekticid». Slično tome, patentni zahtjev koji se odnosi na «Upotrebu tranzistora u sklopki za pojačavanje» bio bi ekvivalentan patentnom zahtjevu koji se odnosi na postupak «Postupak za pojačavanje upotrebom sklopke koji sadrži tranzistor» i ne bi se trebao tumačiti tako kao da se upućuje ni na «patentni zahtjev za proizvod» za «Sklopka za pojačavanje u kojem je upotrijebljen tranzistor», niti na «patentni zahtjev za postupak» za «Postupak za upotrebu tranzistora u izradi takve sklopke». 1.13. Sažetost, broj patentnih zahtjeva Uslov da patentni zahtjevi moraju biti sažeti odnosi se na patentne zahtjeve u cjelini kao i na pojedinačne patentne zahtjeve. Broj patentnih zahtjeva mora se razmatrati u odnosu na prirodu pronalaska koji podnosilac prijave nastoji zaštititi. Neopravdano ponavljanje izraza u

39

patentnim zahtjevima trebalo bi se izbjeći upotrebom zavisnog oblika patentnih zahtjeva. Više o nezavisnim patentnim zahtjevima iste kategorije vidi u dijelu B poglavlju IV. tački 8/1.4. Upotreba velikog broja nezavisnih patentnih zahtjeva i neopravdano ponavljanje izraza morali bi se izbjegavati. Neke prijave često sadrže prevelik broj patentnih zahtjeva čiji se sadržaj preklapa, tako da nije udovoljeno uslovima koji se odnose na sažetost i jasnoću patentnih zahtjeva. 1.14. Podržanost patentnih zahtjeva opisom - član 26 Zakona Patentni zahtjevi moraju biti podržani opisom. To znači da sadržaj svakog patentnog zahtjeva mora imati svoj osnov u opisu. Obim patentnih zahtjeva ne smije biti širi no što to je podržano obimom opisa i crteža te doprinosom odgovarajućoj oblasti tehnike. Većina patentnih zahtjeva jesu poopštenja iz jednog ili više pojedinačnih primjera. U svakom pojedinom slučaju, ispitivač1 mora donijeti odluku o dozvoljenom obimu poopštenja u svijetlu najbližeg prethodnog stanja tehnike. Stoga, pronalazak koji otvara potpuno novu oblast ima pravo na više uopštenosti od onoga koji se odnosi na poboljšanja u poznatoj tehnologiji. Primjeren tekst patentnog zahtjeva jest onaj koji nije tako širok da izlazi iz obima pronalaska i nije tako ograničen da podnosiocu prijave uskraćuje opravdanu nagradu za razotkrivanje njegova pronalaska. Podnosiocu prijave trebalo bi se dozvoliti da obuhvati sve očite modifikacije, ekvivalente i upotrebe onoga što je opisao. Posebno, ako je razumno predvidjeti da sve varijante obuhvaćene patentnim zahtjevima imaju svojstva ili upotrebe što im podnosioc prijave pripisuje u opisu, trebalo bi mu se dopustiti da prema tome sastavi svoje patentne zahtjeve. U pravilu bi se patentni zahtjev trebao smatrati podržanim opisom, osim ako se opravdano vjeruje da stručnjak iz odgovarajuće oblasti ne bi mogao, na osnovu podataka navedenih u prijavi kako je podnesena, rutinskim metodama za izvođenje pokusa ili analiza, proširiti određeno poučavanje iz opisa na cijelu oblast za koju se zahtijeva zaštita. Međutim, podržanost mora biti tehničkog karaktera. Nejasni navodi ili tvrdnje koji nemaju tehnički sadržaj nijesu nikakav osnov. Pitanje podržanosti može se objasniti ovim primjerom: Primjer (a): Patentni zahtjev odnosi se na postupak za tretiranje svih vrsta «biljnih presadnica» izlaganjem takvih sadnica kontrolisnom udaru hladnoće koji je takvog trajanja i intenziteta da proizvodi određene rezultate. U opisu se razotkriva postupak primijenjen na samo jednu vrstu. Budući da je dobro poznato da se biljke uvelike razlikuju po svojim svojstvima, postoje opravdani razlozi za vjerovanje da takav postupak nije primjenljiv na sve biljne presadnice. Podnosilc prijave mora ograničiti svoj patentni zahtjev na određenu vrstu bilja navedenu u opisu, osim ako može predočiti uvjerljive dokaze da je takav postupak ipak općenito primjenljiv. Neće biti dovoljno samo tvrditi da je postupak primjenljiv na sve biljne presadnice. 1.15. Jedinstvo pronalaska Osnovno pravilo koje se odnosi na jedinstvo pronalaska navodi se u članu 22 stav 1 Zakona i glasi «Za svaki pronalazak podnosi se, po pravilu, posebna prijava za priznanje patenta.»

1 Odnosi se na Zavode koji sprovode suštinsko ispitivanje patenata

40

Takođe, u članu 22 stav 2 Zakona propisano je da se jednom prijavom patenta može tražiti priznanje patenta i za više pronalazaka samo ako su ti pronalasci međusobno povezani tako da se njima ostvaruje jedinstvena pronalazačka zamisao. Ova druga varijanta dovodi do velikog broja nezavisnih patentnih zahtjeva iste kategorije, ali još češće, velikog broja nezavisnih patentnih zahtjeva različitih kategorija. Treba imati na umu da nedostatak jedinstva pronalaska nije razlog za oglašavanje ništavim priznatog patenta. Kada na osnovi dostavljenih dokaza iz člana 47 Zakona Zavod utvrdi da priznati patent ne udovoljava uslovima jedinstva pronalaska, podijelit će patent na dva ili više patenata, zadržavajući datum podnošenja, i ako je zatraženo, pravo prvenstva prvobitne prijave - član 48 stav 5 Zakona.

41

5. Nacrti Način sastavljanja nacrta opisan je u članu 14 stav od 1 do 5 Pravilnika i uglavnom je formalne prirode. Nacrt je skup svih slika. Slika se po pravilu daje u formi tehničkog crteža, osim kada je drugi način neophodan za prikazivanje pronalaska (na primjer: fotografije metalografskih struktura, mikrofotografije tkiva i ćelija i drugo). Grafikoni, algoritmi i dijagrami smatraju se slikama. Nacrt se prilaže na posebnim listovima. Slike se izrađuju prema pravilima tehničkog crtanja, u ortogonalnoj projekciji s potrebnim brojem presjeka, a ako je to neophodno - u aksonometriji, izometriji i sl. Slike mogu da se izrade i u vidu šema, uz korišćenje simbola standardizovanih za odgovarajuću oblast tehnike. Dimenzije radne površine listova koji sadrže slike ne smiju biti veće od 26,2 x 17 cm. Listovi ne smiju imati iscrtane okvire koji ograničavaju radnu površinu slika. Minimalne margine su na gornjoj strani lista 2,5 cm, na lijevoj 2,5 cm, na desnoj 1,5 cm i na donjoj strani lista 1 cm. Jedino pitanje koje bi vjerovatno moglo predstavljati teškoću jeste pitanje je li tekstualni dio koji je uključen u nacrte prijeko potreban ili ne – član 14 stav 4 tačka 10 Pravilnika. Kad je to neophodno, kratke riječi kao što su "voda", "para", "otvoreno", "zatvoreno", "presjek A-A" i sl. mogu se dozvoliti. U slučaju npr, dijagramâ kruga, blok-dijagramâ i dijagramâ toka, izrazi koje označavaju funkcionalne cjeline složenih sistema (npr. «memorija s magnetskim jezgrom», «integrator brzine») mogle bi se iz praktičnih razloga smatrati neophodnima, ako omogućavaju brzo i jasno razumijevanje dijagrama. 6. Apstrakt Prijava mora da sadrži apstrakt – član 23 stav 1 tačka 5 Zakona. Apstrakt je kratak sadržaj suštine pronalaska, koji služi isključivo za tehničko informisanje. Smisao apstrakta je da ukratko daje tehničke podatke o razotkrivanju pronalaska kako su sadržani u opisu, patentnim zahtjevima i crtežima, ako ih ima. Apstrakt mora da bude sastavljen tako da može efikasno poslužiti za pretraživanje određene oblasti tehnike. U članu 15 Pravilnika opisan je način sastavljanja apstrakta. Apstrakt podnosi podnosilac prijave i može se preoblikovati u toku postupka. Apstrakt se nipošto ne smije upotrebljavati u svrhu tumačenja obima zahtijevane pravne zaštite. Apstrakt bi naročito trebao omogućiti procjenu postojanja potrebe uvida u cijeli tekst same prijave patenta. Sadržina apstrakta: Mora da sadrži: naziv pronalaska, naznaku o oblasti tehnike na koje se pronalazak odnosi, kratak pregled biti pronalaska sadržanog u opisu, patentnim zahtjevima i crtežima.

Taj kratak pregled mora da omogući jasno razumijevanje tehničkog problema, suštinu rješenja tog problema i osnovnog načina upotrebe ili upotreba tog pronalaska. Kada je moguće, apstrakt mora da sadrži hemijsku formulu koja od svih formula navedenih u prijavi najbolje karakteriše pronalazak;

ako prijava sadrži crteže, podnosilac prijave mora naznačiti onu sliku crteža (ili više izuzetno od jedne slike) koja se prilaže uz siže prilikom objave. Iza svake tehničke karakteristike navedene u apstraktu i ilustrovane crtežom mora slijediti pozivna oznaka u zagradi.

42

Ne smije da sadrži izjave o tobožnjim odlikama ili vrijednosti pronalaska ili o teoretskoj mogućnosti

njegove primjene, više od 150 riječi.

Slika koja se prilaže uz apstrakt – Zavod razmatra tekst apstrakta i izbor slika koje će uz apstrakt biti objavljeni. Mijenja tekst onoliko koliko je to potrebno kako bi se udovoljilo gore navedenim uslovima. Odabira drugu sliku (ili slike) crteža ako smatra da ona bolje karakteriše pronalazak. Pri određivanju konačnog sadržaja apstrakta, Zavod ne smije unositi izmjene samo zbog uljepšavanja jezičkog izražavanja. Ako Zavod utvrdi da prijava ne sadrži sve propisane sastavne dijelove odnosno da oni u pogledu urednosti ne ispunjavaju propisane uslove, ili da ne sadrži sve potrebne priloge propisane Zakonom i Pravilnikom, pozvat će podnosioca prijave da to učini u roku koji ne može biti kraći od 60 dana, niti duži od 90 dana, uz mogućnost produženja za dodatnih 90 dana. Zahtjev za produženje roka mora se postaviti prije isteka roka, a podnosilac mora obrazložiti zbog čega zahtjeva produženje. Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u roku, prijava će biti odbijena. Nakon formalnog ispitivanja, Zavod pristupa ispitivanju uslova za priznanje patenta.

43

DIO C -

OBJAVA I PRIZNANJE PATENTA

44

Poglavlje C - I priznanje patenta 1. Ispitivanje uslova za priznanje patenta Prije nego pristupi ispitivanju nadležno lice pronalasku dodjeljuje odgovarajuću oznaku prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata. Ispitivanjem uslova za objavu prijave patenta utvrđuje se da li je predmet prijave:– član 42 Zakona: - Pronalazak koji nije isključen iz zaštite patentom u smislu: - člana 5 stava 5 Zakona (otkrića, naučne teorije i matematičke metode, estetske kreacije,

planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih djelatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova, programi računara, prikazivanje informacija)

- člana 6 Zakona (Patentibilnost ljudskog tijela i njegovih elemenata) - člana 7 Zakona (Pronalasci protivni javnom poretku ili moralu, hirurški i dijagnostički

postupci, biljne sorte i životinjske rase) - Pronalazak koji je na prvi pogled industrijski primjenjiv - Član 11 Zakona (ako se predmet

pronalaska može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije i poljoprivredi.) Izraz «industrija» mora se tumačiti u širokom smislu tako da uključuje bilo koju fizičku aktivnost «tehničkog karaktera», tj. aktivnost koja pripada korisnom ili praktičnom tehničkom području koje se razlikuje od područja estetskih tvorevina. Taj izraz nužno ne upućuje na upotrebu mašine ili na proizvodnju nekog proizvoda, nego se može odnositi, na primjer, na postupak za rastjerivanje magle, ili na postupak za pretvaranje jednog oblika energije u drugi. Prema tome, član 11 Zakona izuzima od patentibilnosti vrlo mali broj «pronalazaka» koji već nijesu izuzeti popisom «izuzetaka». Na primjer, pronalazak tipa «perpetuum mobile» spadao bi u kategoriju pronalazaka koji bi trebali da budu isključeni od patentibilnosti zbog nedostatka industrijske primjenljivosti - proizvodi ili postupci koji navodno rade na način koji je u očitoj kontradiktornosti sa priznatim zakonima fizike. Budući da Zavod ne sprovodi suštinsko ispitivanje, dovoljno će biti da se na prvi pogled, nesumnjivo i očito utvrdi da je riječ o pronalasku koji udovoljava kriteriju inudstrijske primjenjivosti. 2. Rješenje o odbijanju Ako Zavod utvrdi da prijava patenta ne ispunjava gornje uslove, donosi rješenje o odbijanju patenta u cijelinu ili djelomično. Prije donošenja rješenja o odbijanju patenta Zavod će pisanim putem obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih ne može priznati patent, te ga pozvati da se u roku od 2 mjeseca od prijema obaviještenja, koji može biti produžen za najviše 3 mjeseca, izjasni o tim razlozima i dostavi izmijenjene patentne zahtjeve. To znači da konačna odluka o odbijanju mora biti zasnovana na razlozima ili na dokazima o kojima je podnosilac prijave imao mogućnost izjasniti se, što je u potpunosti u skladu sa odredbom člana 14 ZUP-a koja u stavu 1 nalaže da prije donošenja rješenja stranci mora biti omogućeno da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za donošenje rješenja (pravo stranke n izjašnjavanje). Ako podnosilac prijave ne postupi u skladu s pozivom na izjašnjenje, Zavod donosi rješenje o odbijanju – član 43 stav 3 Zakona.

45

Isto će učiniti ako utvrdi da ne može usvojiti dostavljeno izjašnjenje podnosioca prijave. 3. Objava i priznanje patenta Prijavu patenta, koja ispunjava sve uslove iz člana 41 i 42 stav 1 Zakona Zavod će objaviti u službenom glasilu što je moguće prije po isteku 18 mjeseci od datuma podnošenja prijave, odnosno od datuma zatraženog prava prvenstva. Prijava patenta može biti objavljena i ranije, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma njenog podnošenja, na zahtjev podnosioca i uz plaćanje propisane administrativne takse (Tarifni broj 143 Zakona o taksama). Činom objave prijava postaje dostupna javnosti na uvid, odnosno ona ulazi u stanje tehnike. Zajedno s prijavom patenta Zavod objavljuje i podatak o priznavanju patenta. - Član 45 stv 3 Zakona. Dakle, nakon što Zavod donese odluku o priznanju patenta, on prethodno (član 45 stav 4 Zakona): Poziva podnosioca prijave odnosno nosioca patenta da plati naknadu posebnih troškova za izdavanje rješenje, (Tarifni broj 4 Zakona o administrtivnim taksama ) za izdavanje isprave o patentu (Tarifni broj 139 Zakona o administrtivnim taksama) i štampanje patentnog spisa (Tarifni broj 5 Odluke o visini naknada posebnih troškova postupka koji vodi Zavod za intelektualnu svojinu I naknada troškova za pružanje informacionih usluga Zavoda). Ako ne plati, prijava se smatra povučenom (član 45 stav 5 Zakona); - Izdaje rješenje o priznanju patenta; - Upisuje podatke o priznatom patentu u registar patenata; - Objavljuje prijavu zajedno s podacima o priznatom patentu u službenom glasilu; - Štampa Ispravu o patentu i patentni spis što je prije moguće od datuma donošenja

rješenja o priznanju patenta. Prema članu 26 Pravilnika, objava prijave patenta zajedno s objavom priznatog patenta vrši se objavom slijedećih podataka u službenom glasilu: - broj prijave patenta; - broj i datum objave patenta - datum podnošenja prijave; - podaci o zatraženom pravu prvenstva: datum, broj prijave i zemlja u kojoj je podnesena - prijava koja služi kao osnov za priznanje prava prvenstva; - podaci o međunarodnoj prijavi patenta podnesenoj u skladu sa članom 152 Zakona, ako

je takva prijava podnesena: broj i datum podnošenja međunarodne prijave, broj i datum međunarodne objave;

- broj prvobitne prijave, ako je u pitanju izdvojena prijava; - podaci o izlaganju pronalaska na izložbi; - oznaka po MKP; - naziv pronalaska, na crnogorskom i engleskom jeziku; - podaci o nosiocu patenta: ime, prezime i adresa, ako je u pitanju fizičko lice, odnosno

firma i sjedište, ako je u pitanju pravno lice; - podaci o pronalazaču: ime i prezime, odnosno naznačenje da pronalazač ne želi da

bude naveden u prijavi; - apstrakt; - karakteristična slika crteža, ako crtež postoji i - podaci o zastupniku: ime, prezime i adresa, ako je u pitanju fizičko lice, odnosno

firma i sjedište, ako je u pitanju pravno lice. Datum objave prijave patenta smatra se datumom priznanja patenta. (član 45 stav 2 Zakona)

46

Poglavlje C - II Dokaz o patentibilnosti 1. Uopšteno Patent traje 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave (Član 80 Zakona). Da bi patent stvarno trajao 20 godina, nosilac patenta obvezan je najkasnije do isteka devete godine važenja patenta (ili ranije, čim bude raspolagao sa njim) dostaviti pisani dokaz da pronalazak zaštićen patentom ispunjava sve uslove propisane članovima od 5 (patentibilnost pronalazaka) do 8 (novost), 10 (inventivni nivo) i 11 (industrijska primjenjivost) Zakona. (član 46 Zakona). Drugim riječima, potrebno je Zavodu dostaviti dokaz o sprovedenom suštinskom ispitivanju u relevantnom stranom uredu istih onih uslova koje predviđa Zakon. 2. Što se smatra dokazom Pisanim dokazom smatrat će se prijevod na crnogorski jezik ili na jezik koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori patentnog spisa patenta priznatog za isti pronalazak u postupku suštinskog ispitivanja od strane jednog od državnih i međudržavnih zavoda koji shodno članu 32. Ugovora o suradnji na području patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodne zavode prethodno ispitivanje međudržavnih prijava patenata (član 47 stav 1 Zakona) To su sljedeći uredi: To su sljedeći zavodi: 1. Austrijski patentni zavod (AT) 2. Australijski patentni zavod (AU) 3. Nacionalni institut za industrijsku svojinu Brazila (BR) 4. Kanadski zavod za intelektualnu svojinu (CA) 5. Nacionalni institut za industrijsko vlasništvo Čile (CL) 6. Državni zavod za intelektualno vlasništvo Narodne Republike Kine (CN) 7. Egipatski patentni zavod (EG) 8 Evropski patentni zavod (EP) 9. Španski zavod za patente i žigove (ES) 10. Nacionalno vijeće za patente i registraciju Finske (FI) 11. Indijski zavod za patente (IN) 12. Izraelski patentni zavod (IL) 13. Japanski zavod za patente (JP) 14. Korejski zavod za intelektualno vlasništvo (KR) 15. Savezna služba za intelektualno vlasništvo, patente i žigove Rusije (RU) 16. Švedski zavod za patente i registraciju (SE). 17. Zavod za intelektualnu svojinu Singapur (SG) 18. Ured Sjedinjenih Američkih Država za patente i žigove (US). 19. Nordijski patentni institut (XN) 20. Višegradski patentni institut (VPI) Istim članom Zakona propisano je da Zavod prihvata pisane dokaze i drugih zavoda, s kojima u trenutku podnošenja dokaza o patentibilnosti ima potpisan ugovor o suradnji. U ovom času Zavod nema tako potpisan ugovor. Postoji mogućnost da postupak priznanja patenta u nekom od relevantnih zavoda još ne bude okončan u propisanom roku od 9 godina, o čemu će nosilac patenta morati obavijestiti Zavod. (Član 47 stav 2 Zakona)

47

Zavod će nakon prijema takve obavijesti produžiti rok za dostavu pisanih dokaza o patentibilnosti za najviše 3 mjeseca po završetku postupka suštinskog ispitivanja u odabranom relevantnom zavodu. Međutim, ukoliko nosilac patenta u Crnog Gori nije podnio prijavu za isti pronalazak niti jednom relevantnom zavodu propisanom Zakonom, (Član 47 stav 4 Zakona), a želi da njegov patent bude suštinski ispitan, tada može zatražiti od Zavoda da u njegovo ime pribavi rezultat ispitivanja patentibilnosti njegovog pronalaska putem jednoga od državnih patentnih zvoda zemlje s kojom ima sklopljen ugovor o saradnji. U takvom slučaju, sam nosilac dužan je podmiriti troškove postupka suštinskog ispitivanja, a koji uključuju trošak prevoda prijave ili dijelova prijave na jezik postupka pred relevantnim zvodom, te trošak suštinskog ispitivanja definisan Ugovorom između dva zvoda. U ovom času Zavod nema tako potpisan ugovor, pa se ovaj način ispitivanja neće moći koristiti do sklapanja ugovora sa stranim zavodom/ima. Zavod ispituje da li je prilikom podnošenja dokaza nosilac patenta Zavodu platio propisanu administrativnu taksu za izdavanje rješenja. Ukoliko taksa ne bude plaćena prilikom podnošenja, ali niti u roku od 2 mjeseca od prijema poziva Zavoda, smatrat će se da dokaz nije niti dostavljen. (član 46 stav 2 i 3 Zakona). 3. Izdavanje utvrđujućeg rješenja nakon dostave dokaza o patentibilnosti Na osnovu dostavljenih dokaza Zavod može donijeti rješenje kojim se utvrđuje da pronalazak (Član 48 Zakona): - ispunjava sve uslove propisane članovima od 5 do 8, 10 i 11 Zakona; - djelimično ispunjava uslove propisane članovima od 5 do 8, 10 i 11 Zakona; - Djelimično priznanje znači da iz priloženih dokaza proizlazi da je obim isključivih prava

priznat u postupku suštinskog ispitivanja različit (izmijenjen odnosno umanjen) u odnosu na obim prava iz priznatog prava prema članu 52 stav 2 i 3 Zakona. U tom slučaju rješenje će sadržati i odgovarajuću izmjenu patentnih zahtjeva priznatog patenta, odnosno, Zavod morat će izdati novi patentni spis s izmijenjenim patentnim zahtjevima.

- ne ispunjava uslove propisane članovima od 5 do 8, 10 i 11 Zakona, te se patent

proglašava ništavim. Prije nego li donese rješenje kojim se utvrđuje da pronalazak djelimično ispunjava propisane uslove, odnosno, rješenje kojim se utvrđuje ništavost patenta, Zavod će pisanim putem obavijestiti nosioca patenta o razlozima zbog kojih namjerava izmijeniti patentne zahtjeve ili poništiti priznati patent, te ga pozvati da se u roku od 3 mjeseca od prijema tog poziva izjasni o namjeri Zavoda ili da dostavi izmijenjene patentne zahtjeve (pravo stranke na izjašnjavanje). Ako nosilac patenta ne postupi u skladu s pozivom na izjašnjenje, Zavod donosi odgovarajuće rješenje – član 48 stav 1 tačka 2 i 3 Zakona. Isto će učiniti ako utvrdi da ne može usvojiti dostavljeno izjašnjenje odnosno novodostavljene patentne zahtjeve. Ako iz dostavljenih dokaza nesumnjivo proizlazi da priznati patent ne udovoljava uslovima jedinstva pronalaska iz člana 22 Zakona, podijelit će patent na dva ili više patenata, zadržati datum podnošenja, i ako je zatraženo, pravo prvenstva prvobitne prijave. Za svaki od tako podijeljenih patenata izdaje se posebno rješenje i poseban patentni spis i Isprava o patentu.

48

Član 28 Pravilnika predviđa objavu sljedećih relevantnih podataka iz utvrđujućeg rješenja u službenom glasilu: - broj patenta; - datum objave patenta; - broj i datum donošenja rješenja. 4. Prestanak patenta Patent prestaje da postoji na dan isteka 10. godine njegovog trajanja ako: - nosilac patenta ne dostavi pisani dokaz o patentibilnosti iz člana 46 Zakona do isteka

devete godine važenja patenta; - nosilac patenta ne dostavi pisani dokaz o patentibilnosti iz člana 46 Zakona u naknadno

produženom roku od 3 mjeseca po završetku postupka suštinskog ispitivanja u odabranom relevantnom zavodu;

- nosilac patenta koji je dostavio pisani dokaz o patentibilnosti ne plati administrativnu taksu u roku.

O ovome Zavod obavještava nosioca patenta, upisuje podatak o prestanku prava u registar patenata, i u službenom glasilu objavljuje datum prestanka patenta.

49

Poglavlje C - III Prenesena prava Članovi 161 i 162 Zakona regulišu prava priznata pred Zavodom bivše državne zajednice, a ista je materija bila regulisana Uredbom o obezbjeđivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine (u daljem tekstu: Uredba o obezbjeđivanju primjene prava), koju je Zakon stavio izvan snage i dopunio odredbama koje su nedostajale ili nijesu bile dovoljno precizne. Navedenom odredbom obuhvaćeni su patenti registrovani i upisani u odgovarajući registar u Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije i Crne Gore (u daljem tekstu: Zavod Srbije i Crne Gore), odnosno Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije (u daljem tekstu: Zavod Srbije) do 28. maja 2008. godine. Takvi patenti važe u Crnoj Gori bez plaćanja takse pod uslovom da njihovi nosioci podnesu zahtjev za upis u Registar u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona . Taj se rok ne može naknadno produžiti. Uz zahtjev za upis u Registar nosilac patenta dužan je platiti propisane takse za održavanje patenta u Crnoj Gori, i za to dostaviti odgovarajući dokaz (original uplatnicu, listu o internetskom plaćanju i sl.). Patent, za koji je zahtjev podnesen ranije, prema Uredbi o obezbjeđivanju primjene prava, a za koji je Zavod već izdao uvjerenja o važenju u formi zabilješke na kopiji uvjerenja izdatog od strane Zavoda Srbije i Crne Gore, odnosno Zavoda Srbije, Zavod će upisati u Registar bez podnošenja posebnog zahtjeva u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Za patente za koje su podneseni zahtjevi za važenje prava Zavod ce izdati rješenja o važenju prava i upisaće ih u Registar u roku u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravo na patent utvrđuje se na osnovu uvjerenja Zavoda Srbije.

50

DIO D -

REGISTRI

51

Poglavlje D – I Registri 1. Uopšteno Zavod vodi Registar prijava patenata, Registar patenata i Registar sertifikata o dodatnoj zaštiti, koji sadrže podatke čiji upis je propisan Zakonom i Pravilnikom. Registar je javna knjiga i svako lice ima pravo uvida u Registar. Zavod će na zahtjev svakog zainteresiranog lica koje priloži dokaz o uplati propisane takse, izdati izvod iz Registra i uvjerenje o važenju patenta. 1.1. Registar prijava patenata Registar prijava patenata sadrži sledeće podatke (član 2 Pravilnika): - broj prijave patenta; - datum podnošenja prijave; - podaci o zatraženom pravu prvenstva; - broj i datum prvobitne prijave, u slučaju podjele prijave; - podaci o međunarodnoj prijavi patenta podnesenoj u skladu sa članom 152 Zakona o

patentu, ako je takva prijava podnesena - podaci o podnosiocu prijave - podaci o pronalazaču, odnosno podatak o dostavljenoj izjavi pronalazača da ne želi da

bude naveden u prijavi; - podaci o zastupniku- - naziv pronalaska - oznaka pronalaska po Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP) - podaci o izlaganju na međunarodnoj izložbi, ako je pronalazak bio izložen; - datum objave prijave patenta i broj službenog glasila; - podaci o uplaćenim taksama za održavanje prava iz prijave i naknadama posebnih

troškova postupka, ili podatak o oslobođenju od plaćanja troškova ; - podaci o načinu okončanja upravnog postupka po prijavi ; - podaci o prestanku prava iz prijave zbog neplaćanja taksi za održavanje ; - podaci o promjenama u vezi s prijavom patenta - broj i datum, ako je izdato rješenje o ponovnom uspostavljanju prava ili rješenje o

nastavku postupka ; - drugi podaci o prijavi ako je potrebno. 1.2. Registar patenata Registar patenata sadrži sledeće podatke (član 3 Pravilnika): - registarski broj patenta; - datum objavljivanja patenta; - broj i datum rješenja o priznanju patenta i datum upisa patenta u registar; - broj prijave patenta; - datum podnošenja prijave patenta; - datum objave prijave patenta; - podaci o pravu prvenstva - podaci o međunarodnoj prijavi patenta podnesenoj u skladu sa članom 152 Zakona o

patentu, ako je takva prijava - podaci o evropskoj prijavi patenta; - naziv pronalaska; - oznaka pronalaska po MKP; - podaci o nosiocu patenta; - podaci o pronalazaču, odnosno podatak o dostavljenoj izjavi pronalazača da ne želi da

bude naveden u prijavi;

52

- podaci o zastupniku ; - datum dostave i podaci o pisanim dokazima iz člana 47 Zakona o patentu; - broj i datum izdavanja rješenja iz člana 48 Zakona o patentu; - podaci o plaćenim taksama za održavanje priznatog patenta; - podaci o promjenama u vezi s patentom - podaci o postupku povodom predloga za proglašavanje patenta ništavim; (datum

podnošenja, podnosilac, vrsta i datum odluke); - podaci o postupku povodom žalbe (datum podnošenja, podnosilac, vrsta i datum odluke); - podaci o prestanku važenja patenta: pravni osnov i datum prestanka te obim prestanka u

slučaju djelomičnog prestanka zbog odricanja, postupka poništaja odnosno žalbenog postupka;

- broj i datum, ako je izdano, rješenja o ponovnoj uspostavljanju prava ili rješenja o nastavku postupka;

- podaci o sertifikatu o dodatnoj zaštiti; - drugi podaci ako je potrebno. 1.3. Registar Sertifikata o dodatnoj zaštiti Registar Sertifikata o dodatnoj zaštiti sadrži sledeće podatke(član 4 Pravilnika): - broj prijave za priznanje sertifikata; - datum podnošenja prijave; - podaci o podnosiocu zahtjeva: ime i prezime i adresa, ako je u pitanju fizičko lice, - odnosno firma i sjedište, ako je u pitanju pravno lice; - podaci o zastupniku: ime i prezime i adresa, ako je u pitanju fizičko lice, odnosno

firma i sjedište, ako je u pitanju pravno lice. - broj i datum priznatog osnovnog patenta i naziv pronalaska; - naziv proizvoda odnosno sredstva, za koje se zahtjeva izdavanje sertifikata (hemijsko ili

generičko ime); - datum donošenja rješenja o izdavanju sertifikata; - broj sertifikata i datum priznanja sertifikata; - broj i datum prve dozvole za stavljanje proizvoda u promet ili naznačenje ako je taj

proizvod već bio predmet sertifikata; - vrijeme trajanja sertifikata; - podaci iz prijave za produženje trajanja sertifikata - podaci o uplaćenim taksama za održavanje važenja sertifikata; - prestanak važenja sertifikata (pravna osnova i datum prestanka i obim prestanka), - podaci o načinu okončanja upravnoga postupka odlukom nadležnog organa; - promjene koje se odnose na podnosioca prijave ili nosioca sertifikata, kao što su

promena naziva, promena sjedišta, odnosno prebivališta i promene koje se odnose na pravni status sertifikata kao što su prijenos prava, licencija, zaloga, prinudno izvršenje, stečaj i drugo;

- podaci o postupku povodom proglašenja ništavim Sertifikata (datum podnošenja, podnosilac, vrsta i datum odluke);

- podaci o postupku povodom žalbe (datum podnošenja, podnosilac, vrsta i datum odluke; - Drugi podaci ako je potrebno. 2. Promjene na patentu Sve promjene do kojih je došlo na prijavama patenta, na patentima i sertifikatima, koje se odnose na promjenu imena i adrese podnosioca prijave odnosno nosioca patenta, prijenos prava, ugovor o licenci, zalozi, stečaju i slično upisuju se u registar na zahtjev nosioca patenta (član 123 Zakona). Zahtjev za upis promjena mora sadržati (član 36 Pravilnika): - izričito naznačenje da se traži upis promjene u registar;

53

- broj prijave patenta, odnosno registarski broj patenta; - podatke o podnosiocu zahtjeva: ime i prezime i adresa ako je u pitanju fizičko lice,

odnosno firma i sjedište ako je u pitanju pravno lice; - podatke o podnosiocu prijave, odnosno nosiocu patenta prema stanju u registrima: : ime i

prezime i adresa ako je u pitanju fizičko lice, odnosno firma i sjedište ako je u pitanju pravno lice; - naznačenje koja je vrsta promjene u pitanju, i

- podatke o punomoćniku, ako se postupak za upis promjene pokreće preko punomoćnika: Uz zahtjev za upis promjena mora se podnijeti: - dokaz o pravnom osnovu promjene čiji se upis u registar traži (ugovor ili javna isprava), - dokaz o uplati takse za rješenje po zahtjevu za upis promjene i - uredno punomoćje ako se postupak za upis promjene pokreće preko punomoćnika. Može se podnijeti jedan zahtjev koji se odnosi na više prijava/patenata kojim se traži upis. Tada u zahtjevu moraju biti naznačeni registarski brojevi i brojevi svake prijave/patenta za koji se traži upis promjene. U ovom slučaju stranka može uplatiti kumulativni iznos takse koji se odnosi na sve zahtjeve na jednoj uplatnici, odnosno kumulativni iznos naknade na posebnoj uplatnici. Podaci za upis promjene imena i adrese u Registar unose se u obrazac P-2, a podaci za upis prenosa patenta unose se u obrazac P-3 (sastavni je dio Pravilnika). Ako zahtjev za upis promjene nije sastavljen u skladu sa gore navedenom odredbom Pravilnika, ili ako ugovor ili javna isprava kojom se dokazuje pravni osnov promjene ne sadrže sve elemente u skladu sa Zakonom ili se podaci iz zahtjeva ne slažu sa podacima iz Registra prijava patenta ili Registra ptenata, Zavod će pozvati podnosioca zahtjeva za upis promjene da ga uredi u roku od dva mjeseca od dana prijema poziva. Ako podnosilac zahtjeva ne postupi po pozivu Zavoda, zahtjev za upis promjene se odbija. Ako je zahtjev za upis promjene uredan, Zavod donosi rješenje o upisu promjene u registar i ista se upisuje u registar. Zavod će podatke o upisanim promjenama objaviti u Službenom glasilu. 3. Prestanak patenta Patent prestaje u sledećim okolnostima: - Istekom 20 godina trajanja (član 80 Zakona); - na dan isteka 10. godine trajanja, ukoliko nosilac patent ne dostavi dokaz o patentibilnosti

(član 46 Zakona) - neplaćanjem propisane takse za održavanje, narednog dana od dana isteka roka za

plaćanje (član 82 Zakona) - odricanjem od patenta, narednog dana po podnošenju izjave o odricanju u cijelosti ili

djelomično (član 83 Zakona) - Danom smrti fizičkog lica, odnosno danom prestanka pravnog lica koje je podnosilac

prijave/nosilac patenta, osim ako je prešlo na nasljednika, odnosno pravne sljedbenike (član 84 Zakona)

- na osnovu sudske odluke u slučajevima predviđenim Zakonom na osnovu sudske odluke (član 103 Zakona)

54

4. Prestanak važenja sertifikata (Član 96 Zakona) Sertifikat prestaje - istekom vremena za koji je izdat; - odricanjem od strane nosioca sertifikata, sljedećeg dana od dana dostave nadležnom

organu izjave o odricanju: - propuštanjem plaćanja propisane godišnje takse za održavanje važenja sertifikata - ako proizvod, za koji je Sertifikat izdat, više ne može biti u prometu što je posljedica

opoziva odobrenja za njegovo stavljanje u promet u skladu s nacionalnim propisom. (Član 14 d. Uredbe o SPC)

- prestankom važenja dozvole iz bilo kog razloga. Zavod obavještava podnosioca prijave/nosioca patenta o prestanku prava, podatak o tome upisuje u odgovarajući Registar, i objavljuje ga u Službenom glasilu.

55

DIO E -

EVROPSKI PATENTI PROŠIRENI NA CRNU GORU

56

Poglavlje E-I Evropski patenti 1. Uopšteno Konvencijom o Evropskom patentu (udaljemtekstu:EPC) uveden je centralizovan i nezavisan postupak priznavanja evropskih patenata, koji je na specifičan način povezan sa nacionalnim zavodima država članica Evropske patentne organizacije. Evropska prijava patenta, kao i evropski patent u svakoj državi članici za koju je podnesen odnosno priznat, ima jednaka dejstva kao i nacionalna prijava odnosno patent koji je priznala ta država. Ta se povezanost manifestuje na način da podnosilac prijave ili nosilac patenta u postupku priznavanja evropskog patenta pred Evropskim patentnim zavodom mora preduzimati određene radnje pred patentnim kancelarijama država ugovornica da bi u tim državama stekao ili zadržao određena prava. Iz tog razloga važno je uputiti sve podnosioce evropskih prijava patenata i nosioce evropskih patenata da budu upoznati s radnjama u postupku i rokovima za postupanje koje su propisane nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore da bi se ostvarila željena prava i prednosti ovog evropskog patentnog sistema. 2. Sporazum o proširenju sklopljen s EPO-om Sporazum o proširenju između Crne Gore i Evropske patentne organizacije (EPO) stupio je na snagu 1. marta 2010. godine. Taj Sporazum na jednostavan i isplativ način omogućava proširenje zaštite koja proizlazi iz evropskih prijava i evropskih patenata priznatih pred EPO-om na države koje još nijesu potpisnice EPC-a. Zakon o patentima u poglavlju XIV, članovima od 141 do 150 i članovima 162 Prelaznih i završnih odredaba propisuje postupak za proširenje evropskih prijava i patenata na teritoriju Crne Gore. 3. Postupak za proširenje evropskih prijava i patenata na teritoriju Crne Gore Sistem proširenja u velikoj se mjeri podudara sa sistemom koji se prema EPC-u primjenjuje u državama potpisnicama EPC-a. Međutim, on se ne temelji na njenoj neposrednoj primjeni već samo na crnogorskom nacionalnom pravu oblikovanom prema EPC-u. Član 150 izričito propisuje da se odredbe EPC-a i propisa za njenu primjenu ne primjenjuju, (osim ako drukčije nije predviđeno odredbama Zakona), pa se dakle sistem proširenja primjenjuje u skladu s nacionalnim pravilima o proširenju, propisanim nacionalnim zakonodavstvom. Uslovi su sljedeći: (i) Zahtjev za proširenje – Na zahtjev podnosioca prijave i nakon plaćanja propisane takse za proširenje, evropske prijave patenata i evropski patenti mogu se proširiti na Crnu Goru, a imaće isto pravno dejstvo i tretiraće se pod istim uslovima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent (član 141 i 142. Zakona). Oni će imati potpuno isti obim zaštite kao i patenti što ih je priznao EPO za države članice EPO-a. Evropske prijave mogu biti prijave evropskog patenta podnijete na osnovu EPC-a, kao i međunarodna prijava podnijeta na osnovu PCT Ugovora, za koje Evropski patentni zavod obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani zavod i u kojoj je naznačena Crna Gora. Smatraće se da je zahtjev za proširenje podnijet sa svakom evropskom prijavom patenta podnijetom na dan ili nakon stupanja na snagu Sporazuma o proširenju (1. marta 2010. godine).

57

(ii) Taksa za proširenje – Taksa za proširenje (2012 godine iznosila je 102 eura) neposredno se plaća EPO-u – član 143 Zakona. Rok za plaćanje takse za proširenje: - za evropske prijave podnesene neposredno: šest mjeseci od datuma na koji Evropski

patentni bilten pominje objavljivanje evropskog izvještaja o istraživanju ili u dodatnom roku od 2 mjeseca, pod uslovom da se plati u iznosu uvećanom za 50%.

- za evropske prijave podnesene prema PCT-u: 31 mjesec od datuma prvenstva. (iii) Povlačenje zahtjeva za proširenje – Zahtjev za proširenje smatrat će se povučenim ako podnosilac nije platio taksu za proširenje ili ako je prijava patenta konačno odbijena, povučena ili ako se smatra povučenom – član 142 stav 4 i 5 Zakona. Zavod objavljuje u svom službenom glasilu podatak o svakom zahtjevu za proširenje, što je prije moguće, nakon što od strane Evropskog patentnog zavoda bude obaviješten da je plaćena propisana taksa za proširenje, ali ne prije isteka roka od 18 mjeseci od datuma podnošenja ili ako je zatraženo pravo prvenstva, od najranijeg datuma prvenstva (čln 142 stav3). Članom 39 Pravilnika propisani su podaci iz zahtjeva za proširenje evropske prijave patenta: - datum podnošenja evropske prijave patenta; - broj evropske prijave patenta; - oznaka po MKP; - podaci o međunarodnoj prijavi patenta, ako je takva prijava podnijeta; - broj objave evropske prijave patenta; - datum objave evropske prijave patenta; - jezik na kom je evropska prijava patenta objavljena; - podaci o zatraženom pravu prvenstva - podaci o podnosiocu prijave - podaci o pronalazaču - naziv pronalaska na engleskom jeziku. Takođe objavljuje se i podatak o povlačenju zahtjevu za proširenje – član 142 stav 6 Zakona. 3.1. Zahtjev za upis evropskog proširenog patenta u registar patenata Član 145 stav 2 Zakona propisuje da u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja podatka o priznanju evropskog patenta, nosilac patenta mora dostaviti Zavodu: – prevod patentnih zahtjeva evropskog patenta na crnogorskom jeziku ili na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Ukoliko tekst patentnih zahtjeva sadrži pozivanje na oznake koje se koriste na crtežima, ti crteži treba da budu priloženi uz prevod. – dokaz o uplati propisane naknade posebnih troškova objavljivanja i štampanja prijevoda patentnih zahtjeva priznatog evropskog patenta. Ukoliko se zahtjev podnosi putem zastupnika, potrebno je dostaviti i punomoć za zastupanje. Radi olakšanja postupka, Zavod je kreirao obrazac zahtjeva za upis proširenog evropskog patenta u Registar patenata (Obrazac PE), koji je sastavni dio Pravilnika o patentima. Dodjeljuje se broj predmeta npr. 00000T(T za prijevod - "translation") Evropski prošireni patent upisuje se u Registar patenata Crne Gore, o čemu Zavod izdaje rješenje.

58

Nakon upisa evropskog patenta u registar patenata Crne Gore, ne prestaje obaveza njegovog nosioca da obavještava Zavod o bitnim promjenama koje su još moguće pred Evropskim patentnim zavodom a vezane su za postupak po prigovoru ili zahtjevu za ograničenje, izjavljenim Evropskom patentnom zavodu. Tako, prema članu 145 stavu 3 Zakona dogodi li se da, kao rezultat postupka po prigovoru ili zahtjeva za ograničenje izjavljenom Evropskom patentnom zavodu, evropski patent ostane na snazi sa izmijenjenim patentnim zahtjevima, nosilac patenta mora dostaviti u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja podataka o odluci da evropski patent sa izmjenama ostaje na snazi:

1. prevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na crnogorski jezik. Ukoliko tekst patentnih zahtjeva sadrži pozivanje na oznake koje se koriste na crtežima, ti crteži treba da budu priloženi uz prevod i

2. dokaz o uplati propisane naknade posebnih troškova objavljivanja. Ako prevod patentnih zahtjeva evropskog patenta nije podnijet u roku od 3 mjeseca od datuma objavljivanja podatka o priznanju evropskog patenta, ili ako propisana naknada posebnih troškova nije plaćena u tom roku, prošireni evropski patent smatrat će se nevažećim od početka (član 145 stav 6 Zakona) Podnosilac prijave ili nosilac proširenog evropskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prevod patentnih zahtjeva evropske prijave patenta ili evropskog patenta. (član 146 stav 3 Zakona) 3.2. Objava prevoda proširenih evropskih patenata Ako je udovoljeno svim formalnim uslovima, štampa se prevod proširenog evropskog patenta, koji sačinjava prednja stranica sa bibliografskim podacima i prevod patentnih zahtjeva priznatog evropskog patenta, npr. ME 00000T3. Podaci iz rješenja upisuju se u Registar patenata i objavljuju se u službenom glasilu. Ispravljeni prevod patentnog zahtjeva proširenog evropskog patenta nema pravnog dejstva dok informacija o tome ne bude objavljena od strane Zavoda, u što kraćem roku nakon plaćanja propisane naknade za objavljivanje (član 146 stav 4 Zakona). Član 40 Pravilnika propisuje da su to sljedeći podaci: - broj patenta (u CG); - oznaka po MKP; - broj objave prevoda patentnih zahtjeva i vrsta prevedenog dokumenta; - broj i datum zahtjeva za upis evropskog patenta u registar; - podaci o međunarodnoj prijavi, ako je takva prijava podnesena; - podaci o evropskoj prijavi patenta; - podaci o objavama evropskog patenta; - podaci o priznatom pravu prvenstva; - podaci o nosiocu patenta; - podaci o pronalazaču; - podaci o punomoćniku; - naziv pronalaska na crnogorskom jeziku i engleskom jeziku; - prvi patentni zahtjev, s naznakom broja preostalih patentnih zahtjeva i - karakteristična slika nacrta, ako postoji. Ako je kao rezultat prigovora ili zahtjeva za ograničenje podnesenog EPO-u evropski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, ili ako nosilac patenta dostavi ispravljeni

59

prevod patentnog spisa, Zavod će podatak o izmijenjenom prevodu objaviti u službenom glasilu uz gornje podatke. 4. Prenesena prava Prelaznim i završnim odredbama novog Zakona o patentima, članovima 162 regulirana su prava iz evropskih prijava patenata kao i priznatih evropskih proširenih patenata iz vremenskog perioda dok je Crna Gora bila članica državne zajednice Srbija i Crna Gora (do 03. Juna 2006), pa i nakon njenog nezavisnosti (na dan 3. jun 2006. godine ili kasnije) ali prije stupanja na snagu Sporazuma o proširenju između Crne Gore i Evropske patentne organizacije. Smisao tih odredbi je da se nosiocima prava iz evropskih prijava i evropskih patenata osigura kontinuitet i očuvaju prava stečena u bivšoj državnoj zajednici u vrijeme dok Zavod nije bio osnovan (maj 2008), odnosno, dok nije bilo mogućnosti proširiti njihova dejstva direktno putem Zavoda zbog nepostojanja zakonskih uslova za to, a to je Sporazum o proširenju između Crne Gore i Evropske patentne organizacije. Član 162 Zakona omogućava da u Crnoj Gori važe automatski i bez plaćanja dodatne takse evropski patenti sa dejstvom u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, odnosno u Republici Srbiji, registrovani na osnovu prijave evropskog patenta podnijete prije 3. juna 2006. godine ili kasnije, ali prije stupanja na snagu Sporazuma o proširenju između Crne Gore i Evropske patentne organizacije (1. marta 2010. godine). Međutim, naknadno priznavanje zaštite tih prava na teritoriji Crne Gore odobrava Zavod, pod uslovom da najkasnije do isteka roka od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona, odnosno od datuma upisa evropskog patenta u Registar Zavoda Srbije (u zavisnosti od toga koji datum dospjeva kasnije) nosilac evropskog patenta podnese: - zahtjev za naknadno priznavanje evropskog proširenog patenta (plaćanje takse za

održavanje evropskog patenata Zavodu tumačit će se kao zahtjev za naknadno priznavanje zaštite);

- dokaze na osnovu kojih će Zavod utvrditi pravo na evropski patent (rješenje o upisu patenta u Registar patenata Zavoda SCG odnosno Zavoda Srbije, odgovarajuće uvjerenje Zavoda Srbije;

- kopiju svih priloga podnijetih Zavodu Srbije i Crne Gore, odnosno Srbije, - dokaz o plaćenim propisanim taksama za održavanje u Srbiji, - punomoć o zastupanju. Ako su ispunjeni svi gornji uslovi, Zavod donosi rješenje o naknadnom priznavanju zaštite proširenog evropskog patenta na teritoriji Crne Gore. Takse za održavanje evropskog patenta koje dospevaju nakon donošenja rješenja plaćaju se direktno Zavodu za Crnu Goru. Evropski patenti iz člana 162 Zakona za koje nije podnesen zahtjev za naknadno priznavanje zaštite u roku, prestaju važiti na teritoriji Crne Gore. Datum prestanka važenja patenta bit će datum na koji je plaćena posljednja taksa za održavanje pred Zavodom Srbije i Crne Gore, odnosno, Srbije. Kao rezultat takvog pristupa, egzistiraju i egzistirat će još nekoliko narednih godina evropske prijave patenta koje su podnesene za Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, odnosno za Republiku Srbiju prije 3. juna 2006. godine ili kasnije, ali prije stupanja na snagu Sporazuma o proširenju između Crne Gore i Evropske patentne organizacije,koje je Evropski patentni zavod priznao nakon stupanja na snagu Zakona o patentima, pa se na njih ne može primijeniti član 162 koji govori o već stečenim pravima koja su proizvodila dejstvo na području bivše zajedničke države.

60

U takvim slučajevima, Zakon je predvidio da se zahtjevi za upis evropskih proširenih patenata podnose direktno Zavod-u u skladu sa odredbama člana 145 Zakona.

61

DIO F -

OPŠTE ODREDBE POSTUPKA

62

Poglavlje F – I Opšte odredbe 1. Dostava Dostavljanje akata nije posebno propisano Zakonom o patentima, te se na ovo pitanje primjenjuju odredbe Zakona o opštem upravnom postupku . Dostava pismena se u pravilu obavlja tako što se pismeno predaje licu kome je namijenjeno. Kada se dostavlja rješenje, zaključak ili drugo pismeno od čijeg dostavljanja počinje teći rok koji se ne može produžavati, što će u pravilu biti slučaj sa aktima Zavoda u postupku registracije patenta, pismeno se mora lično dostaviti licu kome je namijenjeno. Zavod dostavu obavlja po pravilu preko pošte. Izuzetno, ako se pismeno treba dostaviti direktno stranom licu (ako strano lice nije imenovalo zastupnika ili je tokom postupka imenovani zastupnik opozvan ili je prestao postojati, a nije postavilo novog) mora se vršiti diplomatska dostava preko ministarstva nadležnog za vanjske poslove, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Strankama koje imaju imenovane zastupnike, dostavljanje će se izvršiti putem zastupnika. Dostava će se smatrati urednom kada postoji potvrda o izvršenoj dostavi, dostavnica potpisana od primalaca i dostavljača. Na dostavnici mora biti jasno naznačen dan prijema, kojeg će u pravilu naznačiti sam primalac. Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje. Time se smatra da je dostava izvršena. Rok počinje teći prvog idućeg dana od dana izvršenja dostave. Ako u spisu predmeta nema dostavnice dostavljanje se može dokazivati i drugim sredstvima. Ako se ne može dokazati, dostavljanje će se ponoviti. Kada stranka ili njezin zastupnik u toku postupka pred Zavodom promijene svoje prebivalište odnosno boravište, dužni su o tome odmah obavijestiti Zavod. Ako to ne učine, a dostavljač ne može saznati kuda su se odselili, sve daljnje dostave u postupku za tu stranku Zavod će vrštiti pribijanjem pismena na oglasnoj tabli Zavoda. U tom slučaju, dostavljanje se smatra izvršenim po isteku 10 dana od dana objavljivanja pismena, a iz opravdanih razloga Zavod može da produži rok. Kada punomoćnik u toku postupka promijeni svoje prebivalište, odnosno boravište, a ne obavijesti o tome Zavod, dostavljanje će se izvršiti kao da punomoćnik nije ni postavljen. Ako pri dostavljanju bude učinjena greška, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno onog dana za koji se utvrdi da je lice kome je pismeno namijenjeno stvarno dobilo to pismeno. 2. Rokovi Rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku propisani su Zakonom i Pravilnikom. Za sve slučajeve koje Zakonom i Pravilnikom nijesu propisani rokovi, primjenjivat će se rokovi propisani Zakonom o opštem upravnom postupku. Opšte odredbe o rokovima sadržane su u članovima 70-88 iZakona o opštem upravnom postupku. Rokovi koji nijesu određeni zakonom ili nekim drugim propisima (zakonski rokovi), s obzirom na okolnosti slučaja određuje službeno lice koje vodi postupak. Rokovi se određuju na dane, mjesece i godine. Kod rokova koji su određeni po danima, dan u koji je dostavljanje ili saopštenje izvršeno, odnosno u koji pada događaj od koga treba računati trajanje roka ne uračunava se u rok, već se danom početka roka uzima prvi naredni radni dan. Ako se rok određen po mjesecima ili godinama, završava istekom dana, mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je dostavljanje ili saopštenje izvršeno, odnosno danu u koji pada događaj od koga se računa trajanje roka. Ako nema tog dana u mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca (npr. ako je početak roka bio 31. avgust , a rok je tri mjeseca, rok će isteći 30.novembra).

63

Početak i tok rokova ne sprečavaju nedjelje i dani državnih praznika. No, ako poslednji dan roka pada u nedjelju ili na dan nekog državnog praznika, ili u neki drugi dan kad Zavod ne radi, rok ističe istekom prvoga narednog radnog dana. Podnesak je predat u roku ako je stigao Zavodu prije nego što istekne rok. Ako je podnesak upućen poštom preporučeno, dan predaje pošti smatra se danom predaje Zavodu. Rokovi određeni propisima za koje je predviđena mogućnost produženja kao i rokovi koje je odredilo službeno lice, mogu se produžiti na molbu zainteresovanog lica. Molba mora biti podnesena prije isteka roka, i moraju postojati opravdani razlozi za produženje. 3. Ponovno uspostavljanje prava Podnosilac prijave ili nosilac patenta koji usprkos dužnoj pažnji iz opravdanih razloga nije mogao u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom može zahtjevati ponovno uspostavljanje prava (član 85 Zakona) ako je usled tog propuštanja došlo do gubitka prava. Bitno je da podnosilac predlog podnese u pisanoj formi u roku od tri mjeseca od datuma kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je podnosilac predloga kasnije saznao za propuštanje, od datuma saznanja za propuštanje, ali najkasnije u roku od 12 mjeseci od datuma propuštanja roka. U predlogu moraju biti iznijete okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštene radnje. Osim toga te okolnosti podnosilac zahtjeva mora učiniti dovoljno vjerojatnim. Kao opravdane okolnosti za propuštanje radnje, Zavod će smatrati razloge kao što su duža bolest ili službeno odsustvo kod fizičkih lica. Neće se smatrati opravdanom okolnosti bolest ili službeno odsutstvo nekog od lica u pravnom licu. Uz zahtjev, podnosilac mora uplatiti odgovarajuću taksu, i obaviti radnju koja je propuštena. Ponovno uspostavljanje prava ne može se tražiti zbog propuštanja roka za: Ponovno uspostavljanje prava, podnošenje zahtjeva za produženje roka, zahtjeva za priznavanje, za obnovu, ispravaku ili dopunu prava prvenstva zahtjeva za nastavak postupka za dostavu prevoda prijave patenta i prevoda patentnih zahtjeva priznatog evropskog patenta, podnošenje žalbe, i za sve radnje u postupcima pred nadležnim organom u kojima učestvuje više stranaka. Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke o predlogu za ponovno uspostavljanje prava.

4. Nastavak postupka Podnosilac prijave, nosilac patenta ili drugo lice koje je propustilo izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom može zahtjevati nastavak postupka (član 86 Zakona) u roku od dva mjeseca od dana prijema od strane nadležnog organa obaviještenja o gubitku prava. Uz zahtjev, podnosilac mora uplatiti odgovarajuću taksu, i obaviti radnju koja je propuštena. Nastavak postupka ne može se tražiti zbog propuštanja roka za: traženje nastavka postupka, podnošenje prijedloga za ponovno uspostavljanje prava, zahtjeva za priznavanje i za podnošenje zahtjeva za obnovu, ispravku ili dopunu prava prvenstva, te za sve radnje u postupcima pred nadležnim organom u kojima učestvuje više stranaka Osim formalnih uslova, Zavod ne ispituje razloge zbog kojih je došlo do propuštanja roka. Ako propuštene radnje nijesu izvršene u roku ili ako nijesu plaćene propisane takse smatrat će se da zahtjev za nastavak postupka nije ni podnesen o čemu će Zavod donijeti odgovarajući pisani akt.

64

5. Razgledanje spisa i obavijesti o toku postupka Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom trošku prepišu odnosno fotokopiraju potrebne spise, pod nadzorom ovlašćenog službenog lica (član 68 i 69 Zakona o opštem upravnom postupku). Pravo da razgleda spise i da o svom trošku prepiše odnosno fotokopira pojedine spise ima i svako lice, pod uslovom da učini vjerovatnim svoj pravni interes za to. Zavod može tražiti od lica koje je postavilo zahtjev da pisano ili usmeno na zapisnik obrazloži postojanje svog pravnog interesa. Zavod o zahtjevu mora odlučiti u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. Ne mogu se razgledati ni prepisivati odnosno fotokopirati službeni referati i nacrti rješenja, kao ni spisi koji se vode kao povjerljivi ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne od stranaka ili trećih lica. Stranka i svako treće lice koje učini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresovani državni organi, imaju pravo da se obavještavaju o toku postupka.