Prirucnik Za Kvalitetu

SVEUILITE U RIJECI PRIRUNIK ZA KVALITETU STUDIRANJA

KVALITETA STUDIRANJA NA SVEUILITU U RIJECI PRIRUNIKdr. sc. Aleksandra Deluka Tiblja dr. sc. Duko Pavleti dr. sc. Sanja Smojver Ai Miljana Bajanski, prof.

Odbor za kvalitetu:dr.sc. Marina Bani Zrinak Dean Butorac dr.sc. Aleksandra Deluka Tiblja Roberta Hlaa Mlinar, dipl. iur. dr.sc. Nataa Hoi-Boi mr. sc. Dinko Jurjevi dr. sc. Zoran Kaliman Vesna Kati, prof Zoran Kneevi, univ.bacc.ing.mech. dr.sc. Antun Kra Janja Kuhari dr. sc. Suzana Markovi dr. sc. Jasenka Mri Peli dr. sc. Duko Pavleti dr. sc. Anamari Petranovi dr.sc. Snjeana Priji Samarija dr. sc. Sanja Rukavina dr. sc. Sanja Smojver Ai dr.sc. Dunja kalamera Alilovi Bruno imek, mr. pharm. Senka Tomljanovi, dipl. polit.

Rijeka, veljaa 2010.

Nakladnik: Sveuilite u Rijeci - Rektorat Recenzenti: Prof. dr. sc. Mladenka Tkali, Filozofski fakultet u Rijeci Struna suradnica za vanjsku prosudbu sustava osiguranja kvalitete na visokim uilitima Prof. dr. sc. Marinka Drobni Koorok, Veterinarska fakulteta Ljubljana, Predsjednica komisije za kakovost Univerze v Ljubljani Lektura: Elvira komrlj-Marinkovi Rukovoditeljica slube odnosa s javnou Sveuilita u Rijeci

Godina: 2010.

ISBN: 978-953-7720-00-1 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem . 2010 Sveuilite u Rijeci Ovaj dokument ili njegovi dijelovi ne mogu se reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku bez prethodne pisane suglasnosti Sveuilita u Rijeci.

Sadraj1. Opi principi i kultura kvalitete 2. Cilj Prirunika i podruja vrednovanja 3. Razrada standarda kvalitete studiranja 3.1. Strategija razvoja i postupci osiguravanja kvalitete 3.1.1. Strategija razvoja 3.1.2. Postupci osiguravanja kvalitete 3.2. Odobrenje, nadziranje i periodini pregled programa i kvalifikacija 3.2.1. Odobrenje sveuilinih programa 3.2.1.1.Odobrenje studijskog programa 3.2.1.2. Odobrenje programa cjeloivotnog uenja 3.2.2. Nadziranje sveuilinih programa 3.2.2.1. Nadziranje i periodini pregled studijskih programa i kvalifikacija 3.2.2.2. Nadziranje i periodini pregled programa cjeloivotnog uenja 3.2.3. Izmjene studijskih programa 3.3. Ocjenjivanje studenata 3.4. Osiguravanje kvalitete nastavnikog kadra 3.4.1. Izbor u zvanje 3.4.2. Vrednovanje rada nastavnika 3.4.2.1. Vrednovanje rada nastavnika od strane studenata 3.4.2.2. Samovrednovanje nastavnika 3.4.2.3. Vrednovanje od strane kolega nastavnika 3.4.3. Razvoj i unapreivanje nastavnikih kompetencija 3.5. Resursi za uenje i podrka studentima 3.5.1. Temeljni materijalni resursi za uenje 3.5.2. Stalna podrka studentima za pitanja vezana uz status studenta i savjetovanje na studiju 3.5.2.1. Studenti moraju pravovremeno dobivati informacije o upisanom studijskom programu i uspjenosti vlastitog studiranja 3.5.2.2. Mrea podrke studentima: konzultacije, savjetovanje 3.6. Sustavi informiranja 3.7. Informiranje javnosti PRIVITAK Upute za provedbu SWOT analize Procedura i estice za evaluaciju nastave, obrasci za evaluaciju nastave i samovrednovanje nastavnika, potvrda Obrazac za samovrednovanje kvalitete studiranja sastavnice Postupak izbora u suradnika, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja na Sveuilitu u Rijeci Matrica odgovornosti 2 5 9 9 9 11 13 13 13 14 15 15 20 20 23 25 25 26 27 27 28 28 30 30 33

33 34 36 37 39 40 41 51 55 56

PRIRUNIK ZA KVALITETU STUDIRANJA

1.

Opi principi i kultura kvalitete

Sveuilite u Rijeci je prihvatilo svoju razvojnu Strategiju (2007 2013) i ustrojilo sveuilini sustav za kvalitetu, ime se vrsto opredijelilo za sustavno i trajno unaprjeivanje kvalitete svojih djelatnosti. Ovakav je pristup odraz nove kulture kvalitete koja je postala podloga i preduvjet za uspjeno integriranje visokokolskih ustanova u Europski prostor visokog obrazovanja. Oekuje se da e unaprjeivanje i osiguravanje kvalitete, kao vano strateko opredjeljenje, omoguiti Sveuilitu snaniji razvoj i specifinu prepoznatljivost po dinaminosti, proaktivnosti i tenji k izvrsnosti. Kljunim odrednicama vlastite kompetitivnosti i privlanosti, Sveuilite smatra kvalitetu obrazovanja koje nudi svojim studentima, kvalitetu svojih znanstvenih istraivanja i kvalitetu doprinosa razvoju zajednice. Kako bi jamilo kvalitetu svojih usluga, Sveuilite je odluno trajno jaati kapacitete svojih sastavnica za ostvarivanje visokih akademskih standarda i pruanje kvalitetne podrke studentima u njihovom procesu profesionalnog razvoja i stjecanja visokostrunih kompetencija. Svrha ovog Prirunika za kvalitetu studiranja na Sveuilitu upravo je pomoi sastavnicama pri uspostavljanju zajednikih kriterija i standarda za osiguravanje djelotvorne organizacije studija i optimalne podrke studentima. Od sastavnica se oekuje jasno definirana vizija vlastitoga razvoja s razraenim djelotvornim postupcima za osiguravanje kvalitete ponuenih programa. Institucijska strategija mora imati formalni status i mora biti javno dostupna. Razvojna strategija ustrojbenih jedinica Sveuilita mora se temeljiti na osnovnim naelima o vanjskom i unutarnjem osiguranju kvalitete: Odgovornost: Sastavnice Sveuilita preuzimaju potpunu odgovornost za kvalitetu svojih programa; Djelotvorna i uinkovita organizacija rada: Sastavnice moraju unaprjeivati organizacijske pristupe i ljudske kapacitete koji jame provedbu akademskih programa visoke kvalitete; Zatita javnih interesa: Kvaliteta i standardi programa moraju biti u funkciji ouvanja i unaprjeivanja javnih, drutvenih interesa;

2


Zadovoljavanje potreba korisnika: Kvaliteta akademskih programa mora se razvijati i trajno poboljavati u korist korisnika visokog obrazovanja, u prvom redu studenata; Javnost: Djelovanje sastavnica mora biti transparentno, javno, podlono vanjskoj procjeni i prosudbi; Objektivnost: Sastavnice moraju objektivno dokazivati svoju kvalitetu u zemlji i inozemstvu; Kultura kvalitete: Sastavnice moraju njegovati kulturu kvalitete i poticati ivu raspravu o vlastitom djelovanju i razvoju; Opravdanje oekivanja javnosti i uloenih sredstava: Sastavnice moraju razvijati postupke kojima e dokazivati svoju odgovornost, ukljuujui i odgovornost za uloena javna i privatna sredstva; Poticanje kreativnosti i inovativnosti: Koriteni procesi, postupci i formalni zahtjevi ne smiju guiti inovativnost i razliitost. Iako je ovaj Prirunik za kvalitetu studiranja usklaen sa smjernicama za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja u Europi te uvaava europsku i nacionalnu regulativu, on ipak u velikoj mjeri odraava autonomiju i specifine razvojne potrebe Sveuilita u Rijeci. Njegova izrada oslanjala se na kljune dokumente koji odreuju djelovanje rijekog Sveuilita, prije svega na Statut Sveuilita, Strategiju razvoja 2007.-2013, niz relevantnih pravilnika, prvenstveno na Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveuilita, kao i na Prirunik o ishodima uenja i Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci. Uz kriterije i standarde koji bi trebali osiguravati odgovarajuu organizaciju sustava i postupke, Prirunik predlae i primjere dobre prakse koje bi sastavnice mogle koristiti u svojim nastojanjima za unaprjeivanjem vlastite djelatnosti. No, valja snano naglasiti da je, uz postavljanje formalnih propisa, za znaajnije unaprjeivanje kvalitete ipak kljuno kako se oni provode u praksi. Stoga je za razvoj kvalitete na Sveuilitu najvanija jasna opredijeljenost svih sudionika za aktivno preuzimanje pune odgovornosti za kvalitetu vlastitog djelovanja i napredovanja, dok je vana zadaa sustava za osiguravanje kvalitete pruanje podrke sastavnicama i pojedincima u njihovom napredovanju i ostvarivanju visokih standarda vlastite uinkovitosti.

3


Najvanija je uloga rukovoditelja bez ije se odlunosti i vizije sustav ne moe ni uspostaviti niti uinkovito djelovati. Nastavnici su i nadalje kljuni sudionici, odgovorni za kvalitetu podrke koju pruaju svojim studentima. Glas studenata se mora uti. Visokokolske institucije postoje radi njih. Njihova iskustva sa studijem i angairanost u uenju moraju se trajno pratiti i koristiti kao vitalni korektivni elementi sustava. Postavljanjem strukture, pravila, kriterija i standarda kvalitete, ovaj Prirunik daje nuan formalni okvir za ostvarivanje zajednikih ciljeva i vrijednosti sveuiline zajednice. Od svih sudionika procesa obrazovanja na Sveuilitu oekuje se puni doprinos daljnjem razvoju kvalitete studiranja na Sveuilitu u Rijeci.

dr. sc. Petar Bezinovi

4


2.

Cilj Prirunika i podruja vrednovanja

Cilj Prirunika je uspostaviti standarde i kriterije kvalitete studiranja na Sveuilitu u Rijeci, odnosno, usmjeriti uprave sastavnica (fakulteta, odjela) na one elemente u organizaciji i provedbi studija kojima se, uz uvaavanje specifinosti sastavnica, moe osigurati kvaliteta istih. U Priruniku su razraeni kriteriji kvalitete studiranja za podruje preddiplomskih i diplomskih sveuilinih i strunih studijskih programa te programa cjeloivotnog uenja. Prirunik razrauje osnovna podruja osiguranja kvalitete studiranja prepoznata u Europskim smjernicama i preporukama: Strategija razvoja i postupci osiguravanja kvalitete Odobrenje, nadziranje i periodini pregled programa i kvalifikacija Ocjenjivanje studenata Osiguravanje kvalitete nastavnikog kadra Izvori za uenje i podrka studentima Sustav informiranja i Javno informiranje. Za svako podruje vrednovanja definiraju se: Standardi iskazi o oekivanoj razini zahtjeva i uvjeta prema kojima se ocjenjuje kvaliteta Kriteriji kvalitete studiranja kojima tei Sveuilite u Rijeci kriterij je mjerilo i/ili referentna vrijednost kojom se ispituje postignue odreenih ciljeva ili standarda Indikatori prema referentnim dokumentima - popis naveden na kraju ove toke Primjeri dobre prakse postojei postupci ija primjena moe unaprijediti poboljanu izvedbu studijskog programa ili visokog uilita openito.

5


Oekuje se da Sveuilite/sastavnice kroz svoje normativne akte i praksu izvoenja studija usvajaju i kontinuirano razvijaju postavljene standarde, uvaavajui navedene kriterije, a poeljnim se smatra usvajanje dobre prakse ili razvijanje vlastitih mehanizama dostizanja standarda. Aktivnosti na Sveuilitu/sastavnicama potrebno je provoditi prema usvojenim i javno dostupnim procedurama i pravilima. Pri izradi Prirunika koritena je vaea regulativa vezana uz visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, europske smjernice i standardi te drugi relevantni izvori informacija. U nastavku su nabrojani najvaniji meu njima koji su kasnije referirani i u tekstu. Dokumenti na razini Europske unije: 1. ENQA (2009.): Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area - 3rd edition (u daljnjem tekstu ESG)http://www.enqa.eu/files/ESG_3edition%20(2).pdf

- verzija na hrvatskom jeziku nalazi se na: http://www.azvo.hr/Default.aspx?sec=201 2. INQAAHE (2007.): Guidelines of good practice in quality assurancehttp://www.inqaahe.org/admin/files/assets/subsites/1/documenten/1231430767_inqaahe--guidelines-of-good-practice%5B1%5D.pdf

3. UNESCO/OECD (2005): Guidelines for Quality Provision in Cross-border Higher Educationhttp://www.oecd.org/dataoecd/27/51/35779480.pdf

4. Information and documentation Library performance indicators = Information et documentation Indicateurs de performance des bibliotheques, 2nd ed., 2008, (International standard ISO 11620); pokazatelji B.1.1.1 Required Titles Availability i B 1.1.2 Percentage of Requires Titles in the Collection.http://www.iso.org/iso/catalogue_detail.htm?csnumber=37853

Dokumenti na nacionalnoj razini: 1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04 i 45/09http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306330.html

6


2. Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Narodne novine br. 45/09http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_45_1031.html

3. AZVO (2008.): Prirunik za vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete (audit) visokoobrazovnih institucija u RHhttp://www.azvo.hr/Default.aspx?sec=201

4. Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, Narodne novine br. 24/10http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_24_575.html

5. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (2007.): Postupak vrednovanja visokih uilitahttp://www.nvvo.hr/fileadmin/dokumenti/Postupak_vrednovanja_visokih_ucilista.pdf

6. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (2007.): Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilitahttp://www.nvvo.hr/fileadmin/dokumenti/Kriteriji_za_vrednovanje_visokih_ucilista_u_sastavu_s veucilista.pdf

7. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (2007.): Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sustavu sveuilitahttp://www.nvvo.hr/fileadmin/dokumenti/Upute_za_sastavljanje_Samoanalize_visokih_ucilista_ u_sastavu_sveucilista.pdf

8. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (2007.): Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilitahttp://www.nvvo.hr/fileadmin/dokumenti/Upute_za_sastavljanje_Samoanalize_visokih_ucilista_ u_sastavu_sveucilista.pdf

9. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanju (Kolektivni ugovor NN br. 101/02, Aneks NN br. 81/0, Aneks NN br. 203/03 i Dodatak III. NN br. 28/06)http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309421.html

Dokumenti na razini Sveuilita u Rijeci: 1. Statut Sveuilita u Rijeci proieni tekst (2008.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/STATUT%20PROCISCENI%202008.pdf

2. Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveuilita u Rijeci proieni tekst (2008.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_sustavu_za_kvalitetu.pdf

3. Pravilnik o studijima proieni tekst (2008.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-procisceni_tekst.pdf

7


4. Sveuilite u Rijeci Strategija 2007.-2013.http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/SVURI01-01Strategija.pdf

5. Pravilnik o postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika u zvanja i na odgovarajua radna mjesta na Sveuilitu u Rijeci (2006.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/pravilnik_o_izboru_u_zvanja.pdf

6. Pravilnik o uspostavi zbirke osobnih podataka zaposlenika Sveuilita u Rijeci (2008.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/42%20PRAVILNIK%20PORTFELJ.pdf

7. Kova,V., Koli-Vehovec, S. (2008.): Prirunik o ishodima uenjahttp://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/SVURI01-01Prirucnik.pdf

8. Etiko povjerenstvo za izradu Etikog kodeksa Sveuilita u Rijeci (2003.): Etiki kodeks Sveuilita u Rijecihttp://www.uniri.hr/component/option,com_wrapper/Itemid,150/

9. Priji- Samarija, S. (2006.): Etiki kodeks za studente Sveuilita u Rijecihttp://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/EtickiKodeksStudentski_Lekt2.pdf

10. Pravilnik o akreditiranju studijskih programa sveuilita u Rijeci (2009.)http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_akreditiranju_studijskih_programa.pdf

11. Povjerenstvo za implementaciju e-uenja (2009.): Preporuke za izradu obrazovnih materijala za e-uenjehttp://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Preporuke_e-ucenje_2009_UNIRI.pdf

12. Pravilnik o vrednovanju programa cjeloivotnog uenja (2009.)http://www.uniri.hr/hr/cjelozivotno/Pravilnik_o_vrednovanju_programa_cjelozivotnog_ucenja.p df

8


3.

Razrada standarda kvalitete studiranja

3.1. Strategija razvoja i postupci osiguravanja kvaliteteSveuilite i njegove sastavnice moraju imati strategiju razvoja i odgovarajue postupke za osiguranje i unapreenje kvalitete i standarda svojih programa i kvalifikacija. Takoer se trebaju jasno opredijeliti ka razvoju kulture koja prepoznaje vanost kvalitete i osiguranja kvalitete. Strategija razvoja i postupci implementacije trebaju imati formalan status i biti javno dostupni te predviati aktivnu ulogu studenata i drugih partnera. (ESG)3.1.1. Strategija razvoja Sveuilite i njegove sastavnice moraju imati definiranu misiju, viziju i strategiju razvoja za odreeno plansko razdoblje. Misijom se definira osnovna svrhu djelovanja (zadatak) Sveuilita/sastavnice ili njezinog dijela. U osnovi misija opisuje svrhu ili razlog postojanja. Odgovara na pitanje Zbog ega postojimo?. Vizijom se predstavlja eljena slika institucije u buduem razvoju i ona je pretpostavka stratekog usmjerenja. Vizija odgovara na pitanje to se eli postii? Strategija je nain postizanja i ostvarivanja misije i vizije primjenom svih raspoloivih resursa. Strategijom se odreuju razvojni ciljevi i zadaci te izvode akcijski planovi koji definiraju postupke za njihovu provedbu u odreenom vremenskom razdoblju. Svi relevantni dokumenti moraju biti javno dostupni na mrenim stranicama institucije. Referentni indikatori: Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita lanak 3., stavak a) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita Ope odrednice ustanove, stavke c), f) Sveuilite u Rijeci, Obrazac Izvjea o provedbi strategije, Opi dio

9


Sveuilite u Rijeci ima usvojenu Strategiju za period 2007-2013. u kojoj je definirana misija i vizija Sveuilita te strategija za podruja/djelatnosti: Studenti i studiji; Znanstveni rad i inovacije; Kapaciteti- ljudski, financijski i materijalni resursi; Povezanost sa zajednicom i gospodarstvom te usklaivanje s potrebama zajednice; Integriranost u Europsku uniju, otvorenost prema svijetu i mobilnosti. Sastavnice Sveuilita donose svoje planove provedbe ili strategije u skladu sa Strategijom Sveuilita. Najmanje jednom godinje sastavnice daju izvjee o provedbi Strategije u protekloj godini (Sveuilita u Rijeci i vlastite). U izvjeu o provedbi Strategije se : Definira stupanj ostvarivanja zadataka Strategije Obrazlau poduzete aktivnosti Definiraju postupci za efikasnije ispunjavanje postavljenih zadataka Obrazac Izvjea o provedbi Strategije za prethodnu godinu objavljuje se na mrenim stranicama Sveuilita/share pointu na adresi:http://sp.uniri.hr/strategija/Provedbeni%20dokumenti%20strategije%20i%20godinja%20izvjea/For ms/AllItems.aspx

Sastavnice su dune Izvjee o provedbi Strategije za prethodnu kalendarsku godinu predati do 31. sijenja tekue godine ili prema datumu kojeg odredi Rektor/Senat. Primjeri dobre prakse: Sastavnice definiraju strategiju na temelju Strategije Sveuilita uvaavajui vlastite specifinosti analizirane i utvrene, primjerice, SWOT analizom (privitak 1). Na sastavnici postoji odgovorna osoba i povjerenstvo za izradu izvjea o provedbi strategije. Izvjee o provedbi strategije i plan aktivnosti za unapreivanje kvalitete usvaja se na tematskim vijeima sastavnice.

10


3.1.2. Postupci osiguravanja kvalitete Sastavnica mora imati formalno ustrojen sustav za osiguravanje kvalitete iji je ustroj i djelovanje usklaeno s vaeom regulativom, propisanim mjerilima, naelima i kriterijima vrednovanja uinkovitosti znanstveno-nastavnih sastavnica i studijskih programa. U sustavu vrednovanja uvaavaju se posebnosti pojedinih podruja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja. Formalno razvijen sustav osiguravanja kvalitete na sastavnici podrazumijeva: Usvojen institucijski akt o osiguravanju kvalitete (Pravilnik) kojim mora biti definirano podruje vrednovanja te ustroj i djelovanje jedinica za osiguranje kvalitete Ustrojenu i funkcionalnu jedinicu za osiguranje kvalitete Prirunik za osiguranje kvalitete i drugu primjenjivu dokumentaciju potrebnu za provedbu osiguravanja i unapreivanja kvalitete na sastavnici (pravilnici, obrasci za evaluaciju, samovrednovanje, SWOT analizu, postupci unapreivanja kvalitete,...) Provedbu interne prosudbe uinkovitosti institucijskog sustava osiguravanja kvalitete u cilju kontinuiranog unapreivanja sustava. Organizacija sustava za osiguranje kvalitete Sveuilita u Rijeci prikazana je na slici 1.

Slika 1. Organizacija sustava za osiguranje kvalitete Sveuilita u Rijeci

11


Referentni indikatori: Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita Ope odrednice ustanove, stavak g), 7. Praenje kvalitete studiranja, stavak a) Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosidbu sustava osiguranja kvalitete visokoobrazovanih institucija u RH Kriteriji prosudbe, stavke 1. i 15. (razraeno u opisu Prosudbe u uem smislu, stavak 1.) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 5., stavak a) Prirunik za vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete (audit) visokoobrazovnih institucija u RH (str. 9.-10.) Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita (lanak 12., lanak 13.) Postupak vrednovanja visokih uilita (lanak 1, lanak 2, lanak 13.) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita (lanak 3.- 5.) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sustavu sveuilita Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita (lanak 1.-7.) Sveuilite u Rijeci Strategija 2007-2013 (strateki cilj 1., zadaci 1.-16.). Primjeri dobre prakse: Predstavnici studenata sudjeluju u radu svih tijela sastavnice koja se bave praenjem i unapreivanjem kvalitete. Postoji godinji plan rada Odbora za kvalitetu na sastavnici kao i godinje izvjee o radu istog. Usvojen sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 za strunoadministrativne djelatnosti (referada za studentske poslove, knjinica, strune slube i dr.).

12


3.2. Odobrenje, nadziranje i periodini pregled programa i kvalifikacijaUstanove moraju imati formalne mehanizme za odobrenje, periodine revizije i nadgledanje svojih programa i kvalifikacija (ESG).3.2.1. Odobrenje sveuilinih programa 3.2.1.1. Odobrenje studijskog programa Sveuilini studijski programi osnivaju se i izvode odlukom Senata sveuilita na temelju prethodne procjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i unapreivanja kvalitete koja prilikom procjene uzima u obzir uvjete propisane pravilnikom kojim se poblie odreuju uvjeti za izvoenje studijskog programa koje donosi MZO. (Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, lanak 20., stavak 10., lanak 26., stavak 1.) Prijava (elaborat) studijskog programa koji se predlae sadri opis studijskog programa, opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvoenje studijskog programa, financijsku analizu visokokolske institucije te opis osiguranja kvalitete i praenja uspjenosti izvedbe studijskog programa. (Sveuilite o Rijeci, Pravilnik o akreditiranju studijskih programa Sveuilita u Rijeci, l. 2.). U studijskom programu je neophodno precizno definirati kompetencije koje student stjee zavretkom predloenog studijskog programa, te usklaenost tih kompetencija sa srodnim studijima na akreditiranim sveuilitima u Europi. Studijski programi se provode na nain koji omoguava izvravanje studijskih obveza svim profilima upisanih studenata (redoviti, izvanredni, studenti s posebnim potrebama, studiji na daljinu, dvopredmetni studiji, studenti ukljueni u sveuiline studijske programe, studenti ukljueni u unutarnju i vanjsku mobilnost,) Pri tome, za sve predmete detaljno obrazloiti, prema Kova, V., Koli-Vehovec, S.(2008.), Ishodi uenja, Rijeka, Sveuilite u Rijeci: Ishode uenja Aktivnosti uenja i pouavanja

13


ECTS bodove dodijeljene razliitim komponentama predmeta Referentni indikatori: Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 12 Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 1. stavke a), c), e), f), j) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, lanak 1. Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 6. Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007.-2013., indikatori 1.1a, 1.2a, 1.3 Sveuilite u Rijeci, obrasci I., II., III., IV. Pravilnika o akreditiranju studijskih programa Sveuilita u Rijeci. 3.2.1.2. Odobrenje programa cjeloivotnog uenja Programe cjeloivotnog uenja osnivaja i izvodi odlukom Senata temeljem Pravilnika o vrednovanju programa cjeloivotnog uenja Sveuilita u Rijeci. Referentni indikatori: Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007.-2013., indikatori 1.14, 1.15, 3.5a, 3.5b Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 2. stavak j) Sveuilite u Rijeci, obrasci I., II., III., IV. Pravilnika o vrednovanju programa cjeloivotnog uenja Sveuilita u Rijeci.

14


3.2.2. Nadziranje sveuilinih programa 3.2.2.1. Nadziranje i periodini pregled studijskih programa i kvalifikacija Institucijsko vrednovanje i nadziranje studijskih programa (samovrednovanje) provodi se kako bi se osiguralo da se odobreni programi tijekom vremena prilagoavaju razvoju odreenog znanstvenog podruja i razvoju prakse u odreenoj struci. Istovremeno, potrebno je kontinuirano provjeravati usvajaju li studenti definirane ishode uenja na zadovoljavajuoj razini tj. prilagoavati nastavne metode i metode procjene ishoda uenja sukladno pokazateljima njihove uinkovitosti. U ovu svrhu potrebno je redovito pratiti i analizirati, prema lanku 81. Pravilnika o studijima Sveuilita u Rijeci: I. Usklaenost izvedbenog plana s programom kolegija Prema Priruniku o ishodima uenja izvedbeni plan sadri: ope podatke o predmetu (studij, broj sati, ECTS, web stranica kolegija, nositelji i suradnici na kolegiju, i dr.) opis predmeta (ciljevi i oekivani ishodi, sadraj predmeta, naini izvoenja nastave, obveze studenata, vrednovanje obveza studenata, literatura, ispitni rokovi) dodatne potrebne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnicima, akademska estitost i dr.). Izvedbeni planovi za svaki kolegij izrauju se i objavljuju na slubenoj mrenoj stranici kolegija najmanje sedam dana prije poetka nastave na kolegiju. Referentni indikatori: Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3., stavak c), lanak 4. stavak i) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavi sveuilita, lanak 3., stavke g), l) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavak 3.4 web stranice

15


Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007-2013, indikator 1.13. II. Dostupnost prikladnih izvora za uenje Potrebno je poduzeti slijedee aktivnosti (detaljnije u toci 3.5 Prirunika): postaviti mrene stranice s nastavnim materijalima osigurati sve naslove obavezne literature osigurati dovoljan broj primjeraka obavezne literature koja postoji samo u tiskanom obliku, odnosno dovoljan broj istovremenih pristupa grai u elektronikom obliku osigurati dostupnost potrebnih raunalnih programa, planirati laboratorijske kapacitete i dr. Referentni indikatori: Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007-2013, indikator 3.22 Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 9. Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3., stavke k) i m) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 4., stavke c), d,) e), g),h); lanak 5. stavke e), i) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavke 3.3, 6.3, 6.4, 6.5,6.9 III. Periodini izvjetaj o uspjenosti provedbe studija Na sjednicama vijea sastavnice/sastanku odsjeka, u periodu od 1. listopada do 1. prosinca svake godine prodekan za nastavu/voditelj studija/predstojnik odsjeka podnosi izvjetaj o provedbi studija po godinama studija za prethodnu akademsku godinu. Izvjetaj se temelji na dostupnim pokazateljima kvalitete rada, primjerice, prolaznosti po kolegijima, izvjetajima nastavnika, studentskim procjenama, i dr. (sukladno lanku 36. Pravilnika o studijima Sveuilita u Rijeci).

16


Referentni indikatori: Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavak 2.2 Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 5., stavak k) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 2, stavak b), lanak 7. stavak c) Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007.-2013., indikatori 1.6,1.7b IV. Studentska procjena nastavnog procesa Studentska procjena je temeljni nain utvrivanja studentskog iskustva na nastavi odreenog kolegija. Sastavnice Sveuilita u Rijeci su ih dune redovito provoditi u cilju unapreenja nastavnog procesa te sa svrhom izdavanja potvrde o pozitivno ocijenjenom institucijskom istraivanju kvalitete nastavnog rada u postupku reizbora ili izbora u via znanstveno-nastavna zvanja (sukladno l. 1. Odluke o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128119.html). Privitak b) procjena nastave od strane studenata Referentni indikatori: Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18 Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 5., stavak h) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 2. stavke c), e); lanak 7. stavke d), e) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavak 7.1 (red 3 i 6)

17


Prirunik

za

vanjsku

neovisnu

periodinu

prosudbu

sustava

osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 4. V. Stvarno studentsko optereenje Procjena stvarnog studentskog optereenja odnosi se na usporedbu predvienih ECTS bodova i stvarnog optereenja studenata prema pojedinim aktivnostima na kolegiju. Provodi se za sve kolegije. Referentni indikatori: Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 16. VI. Izvjee o provedenoj nastavi Po odranom kolegiju i zavrnim ispitima nastavnici izrauju izvjetaj o provedenoj nastavi na kolegiju koji ukljuuje podatke o uspjenosti studiranja, samoanalizu nastavnika i prijedloge za unaprjeenje uenja na predmetu. Sastavnice definiraju postupke postupanja po izvjeu, koje predstavlja temelj za unaprjeenje kvalitete nastavnog rada. Izvjee nastavnik prilae u svoj nastavniki portfelj koji na uvid alje voditelju ustrojbene jedinice. Referentni indikatori: Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007-2013 , indikator 3.1

18


VII. Prikladnost postignutih ishoda uenja Sastavnica mora provoditi ispitivanje prikladnosti postignutih ishoda uenja studenata koji su zavrili odreeni ciklus studija sa stvarnim potrebama trita rada, primjerice putem anketiranja ili zajednikim tematskim sastancima/tribinama i dr. nastavnika, poslodavaca i njihovih zaposlenika (alumni), strukovnih udruga, predstavnika trita rada i drugih relevantnih organizacija. Vano je da se ovo ispitivanje provodi svakih 3 5 godina. Postizanju primjerenih ishoda uenja doprinosi ukljuivanje predstavnika gospodarstva u izvoenje nastave. Referentni indikatori: Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18 Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 1. stavak a), lanak 7. stavke f), g), h) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavak 7.2 Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 5 Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007.-2013., indikator 3.7d Primjeri dobre prakse: Izvedbene programe objedinjuje ef katedre/proelnik odsjeka/prodekan za nastavu. Izvedbene programe usvajaju na sjednicama lanovi vijea sastavnice/odsjeka. Studijski programi omoguavaju ukljuivanje studenata u znanstvenoistraivaki rad.

19


Studijski programi ukljuuju suradnju s gospodarstvom (npr., organiziraju se strune prakse, seminari, diplomski radovi i struni projekti u suradnji s gospodarstvom). Posebni moduli, usmjerenja, projekti, diplomski rad, i dr. pripremaju studenta za budue zaposlenje. Znanstveno-nastavna sastavnica prikuplja informacije o zaposlenju svojih alumna te provodi istraivanja o zadovoljstvu poslodavaca njihovim kompetencijama. Studijski programi osmiljeni su kako bi poticali cjeloivotno obrazovanje. Odravanje redovitih kontakata sa studentima koji su zavrili studij kroz Alumni klub i druge oblike organiziranja. 3.2.2.2. Nadziranje i periodini pregled programa cjeloivotnog uenja Vrednovanje i nadziranje programa cjeloivotnog uenja provodi se redovitim praenjem i analizom toaka I., II., IV. do VII. iz 3.2.2.1. 3.2.3. Izmjene studijskih programa Izmjene studijskih programa temelje se na Pravilniku o akreditaciji studijskih programa Sveuilita u Rijeci te na elaboriranim podacima iz toke 3.2.2.1. ovog Prirunika. Izmjene studijskih programa se mogu provoditi na dvije razine: I. Izmjena studijskog programa kod koje nije predviena

izmjena/vea dopuna oekivanih ishoda/kompetencija: auriranje studijske literature (prijedlog izmjene mora se odnositi na sljedeu akademsku godinu, iz prijanjeg popisa potrebno je izbaciti isti broj izvora) preraspodjela ECTS bodova (optereenje studenata razliitim vrstama obveza) unutar ukupnog broja u nekom predmetu preraspodjela broja nastavnih sati za razliite oblike nastave unutar broja predvienog za predmet

20


preraspodjela broja nastavnih sati, broja ECTS bodova izmeu predmeta potujui ukupan broj od 30 ECTS-a i najvie 25 sati izravne nastave tjedno po semestru izvedbeni planovi kroz koje je mogue mijenjati obveze studenata za odreeni kolegij. II. Izmjena studijskog programa kod koje se predvia izmjena ili vea dopuna/promjena oekivanih ishoda/kompetencija Nain provedbe izmjena studijskih programa: Prodekan za nastavu/voditelj studija/proelnik odsjeka na vijeu sastavnice predlae inicijativu za izmjenu odreenog studijskog programa u kojoj definira osnovne elemente: razlozi za predlaganje izmjene studijskog programa na koji nain izmjene programa utjeu na definirane ishode uenja u studijskom programu koja vrsta izmjena je predviena (struktura) radnu grupu koja e provesti definirane izmjene Vijee sastavnice donosi odluku o pokretanju izmjena studijskog programa, ovlauje koordinatora i tim za izradu konanog prijedloga izmjena. Konani prijedlog izmjena programa usvaja vijee sastavnice te kod b) razine izmjene dalje upuuje u proceduru Strunom vijeu Centra za studije Sveuilita u Rijeci. Odluke koje se odnose na izmjene moraju studijskih biti programa i za 1. godinu prije

prediplomskog/diplomskog

studija

donesene

objavljene

raspisivanja natjeaja za upis. Odluke koje se donose tijekom akademske godine poinju se najranije primjenjivati u narednoj akademskoj godini.

21


Referentni indikatori: Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 5 Sveuilite u Rijeci, Pravilnik o akreditaciji studijskih programa Sveuilita u Rijeci Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18. Primjeri dobre prakse: Definirana procedura izrade i izmjene studijskih programa unutar institucije: nastavnik, ef katedre, predstojnik zavoda, prodekan za nastavu, vijee sastavnice. Definiran postupak odobravanja programa na vijeu: distribuiranje izmijenjenog programa, diskusija, usvajanje primjedbi, dostavljanje materijala za vijee, usvajanje, prosljeivanje Strunom vijeu Centra za studije Sveuilita u Rijeci.

22


3.3. Ocjenjivanje studenataStudente treba ocjenjivati pomou objavljenih kriterija, pravila i procedura koje se kontinuirano primjenjuju (ESG).Ocjenjivanje studenata je jedan od najvanijih elemenata visokog obrazovanja koji doprinosi procesu uenja i stjecanja zacrtanih kompetencija. Procjena usvojenih znanja i kompetencija mora biti usklaena s oekivanim ishodima i pouavanim sadrajem. Procjenjivanje treba pomoi u razumijevanju nauenog i biti sastavni dio uenja. Sustavno praenje rezultata provjere znanja moe nastavnicima biti korisno za otkrivanje onih ishoda uenja koji kroz nastavu nisu bili dovoljno dobro obraeni i predstavljati osnovu za izmjene u nainu pouavanja i uenja. Studentu mora biti jasno obrazloeno to se od njega pri provjeri ishoda trai. Praenje napredovanja studenata provodi se kontinuirano i uz primjenu razliitih metoda vrednovanja tijekom nastave na pojedinom kolegiju. Sastavnica mora imati propisan nain vrednovanja i ocjenjivanja studenata. Nain ispitivanja studenata mora biti naveden u studijskom programu, a preciziran u izvedbenom programu (syllabusu) za sve kolegije na studiju. Studenti moraju biti upoznati s nainom na koji se njihov rad vrednuje i ocjenjuje na pojedinom kolegiju kroz: uvodno predavanje na kolegiju, web, oglaeni izvedbeni program. Ispitni rokovi moraju biti javno objavljeni, objedinjeno po studijima, prije poetka izvoenja nastave i kao sastavni dio izvedbenog nastavnog programa za svaki kolegij. Ispit se uvijek mora provoditi na isti nain bez obzira na broj pristupnika te svi studenti moraju imati jednaku mogunost postii isti rezultat. Postupak albe i rjeavanja albe na rezultate ispita definiran je Pravilnikom o studijima Sveuilita u Rijeci, l. 46. Studenti moraju dobiti pravovremenu povratnu informaciju o svome radu za provjere koje se provode tijekom izvoenja nastave.

23


Sastavnica mora imati razraene postupke za zavretak studija (upute o prijavi, izradi i obrani zavrnih i diplomskih radova, te provedbi zavrnih ispita) Referentni indikatori: Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita stavak 2.3. Provjera znanja Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 11. Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3. stavak j), lanak 2. stavak d) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 5., stavak f). Primjeri dobre prakse: Na razini studijskog programa broj provjera i termini njihovog provoenja morali bi biti planirani i redovito usklaivani. Studenti moraju unaprijed biti upoznati s ponaanjem koje se smatra neprimjerenim u izvravanju njihovih studentskih obveza (npr. prepisivanje na ispitu, prepisivanja seminarskih radova, kopiranja projekata, odnosno, plagiarizam openito) kao i posljedicama takvog ponaanja, sukladno Etikom kodeksu za studente Sveuilita u Rijeci, poglavlje 6. Ocjenjivanje zadataka koji se izvode u timu mora biti paljivo planirano i strukturirano i studentima unaprijed obznanjeno. Sastavnica provodi nadzor djelotvornosti vrednovanja studentskog rada.

24


3.4. Osiguravanje kvalitete nastavnikog kadraUstanove moraju biti sigurne u kvalitetu i strunost svojih nastavnika. Kvalitetnim izvoenjem nastave nastavnici motiviraju studente, potiu njihov samostalni rad i omoguuju ostvarivanje eljenih ishoda. Nastavnici moraju dobivati povratne informacije o svome radu. (ESG) Rad nastavnika potrebno je kontinuirano vrednovati s ciljem unapreivanja rada u nastavi. Nastavnicima je potrebno pruiti podrku u unapreivanju kompetencija za rad u nastavi.Referentni indikatori: Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18 Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3., stavak e); lanak 5. stavak q) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3. stavke d), g) Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 10 Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007.-2013., indikator 3.1. 3.4.1. Izbor u zvanje Opi uvjeti za izbor u pojedina zvanja utvreni su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (lanci 31.-46.). Uvjeti za izbor u znanstveno zvanje utvruje Nacionalno vijee za znanost, minimalne uvjete u pogledu obrazovnog, nastavnog i strunog rada za izbor u znanstveno-nastavno i nastavno zvanje propisuje Rektorski zbor ( NN 106/6). Specifini uvjeti za izbor na razini Sveuilita utvreni su Pravilnikom o postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika u zvanja i na odgovarajua radna mjesta na Sveuilitu u Rijeci (Klasa: 602-04/06-01/02, Ur.br.: 2170-57-01-06-41), izvadak u privitku d.

25


Primjeri dobre prakse: Sastavnice u postupku izbora u zvanje, uz postojee zakonom definirane uvjete, mogu propisati dodatne uvjete za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Nastavnicima se tijekom njihovog izbora u suradnika zvanja osigurava mogunost razvijanja kompetencija za rad u nastavi kroz pohaanje verificiranih obrazovnih programa za rad u nastavi. Ovime se osigurava da nastavnici pri izboru u znanstveno nastavno zvanje imaju odgovarajue kompetencije za rad u nastavi. Pristupnici koji se prvi puta biraju u znanstveno-nastavna zvanja moraju imati pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima sukladno odluci Rektorskog zbora o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja. U procjeni nastupnog predavanja analizira se struna kompetentnost predavaa, jasnoa i razumljivost predavanja, primjerenost iznijetog gradiva i pristupa odreenom studiju te umjenost koritenje nastavnih pomagala. 3.4.2. Vrednovanje rada nastavnika Vrednovanje rada nastavnika mogue je na temelju razliitih postupaka ili kombinacijom istih: a) vrednovanje rada nastavnika od strane studenata b) samovrednovanje nastavnika (nastavnik samostalno ocjenjuje svoj rad) c) analiza uspjenosti studiranja (vidi 3.2.2.) d) procjena dostupnosti i primjerenosti nastavnih materijala (vidi 3.5) e) institucijski koordinirana neposredna redovita komunikacija sa studentskim predstavnicima (vidi 3.5.) f) Vrednovanje od strane kolega nastavnika (peer-review).

26


Referentni indikatori: Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 10. Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavak 7.1 (redovi 3. i 6.) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3. stavke d), h); lanak 7. stavak e) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita lanak 5. stavak h) Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18. 3.4.2.1. Vrednovanje rada nastavnika od strane studenata temelji se na rezultatima studentske procjene nastavnog procesa. Provodi se na temelju standardiziranih upitnika na razini Sveuilita (u svrhu usporedivosti), po potrebi dopunjenih sa specifinostima rada na pojedinoj sastavnici. Unutarnje (institucijsko) vrednovanje rada nastavnika provodi se redovito, minimalno svake tri godine, odnosno, za nastavnike kojima se rezultati vrednovanja koriste u postupku izbora u vie zvanje ili reizbor najmanje dva puta tijekom razdoblja izmeu izbora u odreeno znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Preporuena procedura provedbe ispitivanja i koritenja rezultata, kao i Sveuilini obrazac za provedbu vrednovanja nalaze se u privitku b). 3.4.2.2. Samovrednovanje nastavnika Nastavnici su obavezni tijekom nastave pratiti kvalitetu izvoenja nastave u skladu sa specifinostima pojedinog kolegija. Osnova za samovrednovanje nastavnika mogu biti rezultati studentskih vrednovanja ili drugih institucijskih ispitivanja kvalitete nastavnog rada, kvaliteta studentskih uradaka, prolaznosti studenata i dr. Samovrednovanje se moe provoditi: unaprijed pripremljenim upitnicima (privitak b)

27


semestralnim izvjeima i osvrtima nastavnika na provedenu nastavu na odreenom kolegiju nastavnikim ili studentskim portfeljem i drugim. Primjeri dobre prakse: Sastavnice educiraju i potiu nastavnike na voenje nastavnikih ili studentskih portfelja kao naina praenja i poticanja kvalitetnijeg rada u nastavi. Napomena: Nastavniki portfelj je meusobno povezani skup radnih materijala, ukljuujui primjere iz nastave i promiljanja, koja sastavlja nastavnik kao primjer svoga rada, a koje je u vezi s uenjem i napretkom studenata Studentski portfelj su prikupljeni uradci studenta koji slue kao pokazatelji studentskog angamana na jednom ili vie srodnih kolegija. 3.4.2.3. Vrednovanje od strane kolega nastavnika (peer review) Vrednovanje od strane kolega nastavnika (peer review) je suradniki proces u kojem vrednovani nastavnik usko surauje s kolegom ili grupom kolega u svrhu rasprave o svom pouavanju. Format vrednovanja se razlikuje zavisno o cilju, mogue je da kolege vrednuju i raspravljaju o kurikulumu, materijalima za uenje, ispitnim pitanjima ili mogu posjetiti predavanja kako bi opaali metode rada nastavnika. Proces vrednovanja od strane kolega prua vrijedne informacije koje je mogue kombinirati s ostalim izvorima u svrhu pruanja cjelovite slike o djelovanju i pouavanju odreenog nastavnika. 3.4.3. Razvoj i unapreivanje nastavnikih kompetencija Nastavnicima se mora omoguiti trajno osposobljavanje i unapreivanje kompetencija za rad u nastavi. Nastavnici za koje se kroz institucijsko ispitivanje kvalitete rada u nastavi utvrdi da ne ispunjavaju, na razini Sveuilita, postavljene standarde duni su pohaati programe osposobljavanja za rad u nastavi.

28


Program treba organizirati na razini Sveuilita. Institucija mora imati Pravilnik o nainu ocjenjivanja rada asistenata koji predvia procjenu nastavnog rada asistenata od strane institucijskog mentora. (Statut Sveuilita, l. 79) Primjeri dobre prakse: Sastavnice usvajaju Pravilnik o izboru nastavnika i suradnika u zvanja i na radna mjesta, s utvrenim kriterijima specifinim za pojedinu instituciju. Sastavnice imaju razraena pravila normiranja rada nastavnika prema specifinim kriterijima (broj sati nastave, broj studenata u grupi, mentoriranje zavrnih radova, terenske vjebe, i dr.).

29


3.5. Resursi za uenje i podrka studentimaSveuilite/sastavnice moraju studentima osigurati i uiniti dostupnima odgovarajue i potrebne resurse za uenje. Sastavnica mora osigurati okruenje koje djeluje poticajno za sve studente uz uvaavanje njihove razliitosti.Sastavnice moraju osigurati resurse za podrku studentima uvaavajui specifinosti programa studija sastavnice. Nastavnici su najznaajnija pomo i podrka studentima u procesu uenja. Preduvjet uspjenog studiranja je i odgovarajua organizacija administrativne podrke, podrke nastavnika ili studenata kao mentora, tutora, savjetnika te srodnih oblika podrke. Studentima se mora osigurati okruenje koje im pomae u uenju i to: primjereno opremljene predavaonice, knjinica, raunalna uionica, laboratoriji i dr. Resursi za uenje i ostali mehanizmi podrke moraju biti dostupni svim studentima, izraeni prema njihovim potrebama i moraju se prilagoavati sukladno povratnim informacijama onih koji se koriste tim uslugama. Sveuilite/sastavnice moraju redovito pratiti, provjeravati i unapreivati uinkovitost slubi potpore koje su na raspolaganju njihovim studentima. 3.5.1. Temeljni materijalni resursi za uenje Osiguravanje temeljnih materijalnih resursa za uenje podrazumijeva: Dostatan broj studentskih mjesta u predavaonicama, laboratorijima/ praktikumima i drugim nastavnim bazama za odravanje cjelokupne nastave te njihova primjerena opremljenost. Predavaonice u kojima se odrava nastava opremljene su potrebnom infrastrukturom koja osigurava koritenje suvremenih nastavnih pomagala (npr. raunala, projektora, pristupa internetu i dr.). Laboratoriji moraju biti opremljeni za individualni rad studenata.

30


Prema kriterijima Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu NVVO): grupa za predavanje - 70 studenata (prema Kolektivnom ugovoru 150 studenata) grupa za seminare i auditorne vjebe najvie 30 studenata grupa za praktine vjebe najvie 20 studenata opremljenost i funkcionalnost raunalnih uionica za individualni rad studenata (ovisno o veliini grupe) mogunost prikljuka vlastitih prijenosnih raunala studenata (barem 10% ukupnog broja studenata istodobno) Postojanje knjinice sastavnice/sveuilita koja raspolae odgovarajuom literaturom, prostorom, opremom i strunim osobljem, osigurava uinkovit pristup i koritenje resursa svim studentima pod jednakim uvjetima, te kontinuirano unaprjeuje svoju djelatnost u skladu s razvojnim trendovima u meunarodnom visokokolskom knjiniarstvu. Knjinica treba raspolagati svim naslovima koji su propisani kao literatura u svim kolegijima koji se izvode: Prema kriterijima NVVO-a i ISO standardu 11620: Za obaveznu literaturu: u broju primjeraka sadrajima primjeraka sadrajima odnosno broju istovremenih pristupa elektronikim Za dopunsku literaturu: u broju 20% od broja odnosno broju

studenata koji pohaaju nastavu odreenog kolegija istovremenih pristupa elektronikim studenata koji pohaaju nastavu. Radno vrijeme knjinice mora biti usklaeno s rasporedom odravanja nastave na redovitom i izvanrednom studiju na nain da je studenti mogu koristiti izvan termina nastave. Radno vrijeme mora biti usklaeno s utvrenim potrebama studenata. U sastavu knjinice treba osigurati primjeren itaoniki prostor namijenjen samostalnom radu studenata (detaljnije pod tokom 5. prostor za uenje) . 10% od broja

31


Studentska referada mora biti dostupna svim studentima i imati radno vrijeme usklaeno s obavezama svih studenata. Osim navedenog sastavnice moraju studentima omoguiti: prostor za uenje skriptarnice prostor za studentsku prehranu druge zajednike prostore prema prostornim i drugim mogunostima, primjerice, prostorije za studentske udruge i sl. Referentni indikatori: Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita lanak 4. stavke a), c), d), e) Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3. stavke c), h); lanak 6. stavke a), b), c), f), g), h) Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog uilita u sastavu sveuilita, stavke 6.2, 6.3, 6.4, 6.5, 6.9 Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 12 Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 9. Primjeri dobre prakse: U okviru knjinice su osigurani prostori za samostalni individualni, te timski rad studenata, opremljeni raunalima, ureajima za kopiranje i drugom potrebnom opremom za uenje, koritenje literature, izradu seminarskih, zavrnih, diplomskih i drugih radova, u skladu sa zahtjevima studija. Sastavnica posjeduje formaliziran nain nabavke literature i odreen godinji budet za ovu svrhu.

32


3.5.2. Stalna podrka studentima za pitanja vezana uz status studenta i savjetovanje tijekom studija 3.5.2.1. Studenti moraju pravovremeno dobivati informacije o upisanom studijskom programu i uspjenosti vlastitog studiranja Sastavnice se obavezuju na osiguravanje upisne politike koja podrazumijeva i motiviranje buduih studenata informiranjem o programima studija te kvalitetan razredbeni postupak kojim se odabiru studenti koji posjeduju kompetencije koje jame uspjeh na studiju. Zadatak je nositelja studijskog programa priprema broure koja sadri informacije potrebne zainteresiranim kandidatima (na hrvatskom i engleskom jeziku) Studijski programi potiu periode studiranja izvan matine institucije definiranjem institucije. Studenti na poetku studija moraju biti informirani o studentskim pravima i obavezama, to je odgovornost i studentske pravobranitelja te drugih studentskih udruga. Informiranje studenata i pruanje povratnih informacija o studentskom radu se provodi sukladno odrednicama Pravilnika o studijama Sveuilita u Rijeci. Referentni indikatori: Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavke 2., 3., 14 Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 1. stavke d), g), i); lanak 2. a) Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita lanak 3. stavak b), lanak 5. stavke c), k) Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007-2013 indikator 3.21 organizacije, studenata uvjeta priznavanja kompetencija steenih izvan matine

33


Primjeri dobre prakse: Nositelj studija osigurava studentima aurne temeljne informacije o upisanom studijskom programu i visokom uilitu na poetku akademske godine u obliku prirunika/vodia u tiskanom i/ili elektronskom obliku. Na poetku nastave odravaju se orijentacijsko-motivacijski praktikumi za studente prve godine studija. Svi studenti na poetku studija dobivaju elektroniku adresu koja se koristi kao slubeni medij za informiranje studenata. Radi pravovremenog informiranja studenata, potrebno je odrediti zajednike mailing liste za svaki kolegij putem kojih studenti mogu primati vane obavijesti. Izvedbeni programi kolegija su dostupni na mrenoj stranici sastavnice. Studenti moraju biti na vrijeme obavijeteni o nainu na koji se provodi provjera znanja te nainu na koji se formira ocjena iz svakog kolegija, to je definirano i programom kolegija. Na razini sastavnice definiraju se mogunosti iskazivanja vlastitog neslaganja s ocjenom (vidi Pravilnik o studijima) 3.5.2.2. Mrea podrke studentima: konzultacije, savjetovanje Sastavnica mora predvidjeti naine na koje studenti mogu traiti potrebne informacije ili uputiti primjedbe vezane uz studiranje. Nastavnici moraju imati predviene termine za konzultacije sa studentima te biti dostupni studentima putem elektronike pote. Sastavnica moe novim studentima osigurati mentore/tutore s ciljem praenja studenata tijekom studija. Tutori mogu biti nastavnici i suradnici u nastavi (asistenti, znanstveni novaci) koji vode nekoliko studenata od poetka do zavretka studija. Studenti viih godina studija mogu biti mentori studentima niih godina studija. Studentima se za potrebe izrade zavrnog rada odreuju mentori. Sastavnice moraju predvidjeti naine vrednovanja studentskog angamana u vannastavnim aktivnostima, primjerice aktivnosti u studentskim udrugama, volonterske aktivnosti i dr.

34


Sastavnice moraju predvidjeti naine i smjernice rada za ukljuivanje studenata s posebnim potrebama (invalidi, sportai i sl.) Za potrebe studenata invalida potrebno je odrediti odgovorne osobe na svakoj sastavnici koje koordiniraju rad sa Uredom za studente s posebnim potrebama Referentni indikatori: Upute za sastavljanje Samoanalize visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 2. stavke g), h), i) Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18 Kriteriji za vrednovanje visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3., stavak d). Primjeri dobre prakse: Sastavnica posjeduje e-mail adresu za studentska pitanja koja se ovisno o problemu, usmjeravaju lanovima uprave ili ECTS koordinatorima. Na sastavnicama se odravaju redoviti sastanci predstavnika uprave sastavnice s predstavnicima studenata Studentima koji se tijekom studija suoe s razliitim problemima jasno su informirani (npr. putem poveznice na mrenim stranicama sastavnice) o uslugama Studentskog savjetovalinog centra (individualno i grupno savjetovanje i tematske radionice). Sastavnice organiziraju tribine, predavanja, prezentacije za studente s ciljem kontinuiranog informiranja studenata o aktualnim pitanjima.

35


3.6. Sustavi informiranjaUstanove moraju osigurati prikupljanje, analizu i koritenje relevantnih informacija za uinkovitost upravljanja svojim studijskim programima i drugim aktivnostima. (ESG).Znanstveno-nastavna sastavnica mora posjedovati informacijski sustav koji sadri aurirane podatke o funkcioniranju svih studijskih programa. Podaci se prikupljaju sukladno Strategiji Sveuilita u Rijeci, odnosno, strategiji institucije, te sukladno kriterijima za vrednovanje visokih uilita Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Informacijski sustavi svih znanstveno-nastavnih sastavnica su kompatibilni i koordinirani. MZO omoguava, putem sustava ISVU (Informacijski sustav visokih uilita), prikupljanje, objedinjavanje i obraivanje dijela informacija ili podataka vezanih za studije, studente i nastavnike. Baza podataka mora sadravati dokumentaciju o: razredbenom postupku (broj prijavljenih, broj upisanih studenata, broj povuenih prijava te rasponu postignutog uspjeha upisanih studenata na razredbenom postupku i dr.) studentima (broj studenata na kolegiju, broj ostvarenih ECTS bodova po studentu, broj studenata koji su se ispisali sa studija/prestali dolaziti na nastavu, broj stranih studenata s podatkom o zemlji iz kojih dolaze, prosjeno vrijeme studiranja, prosjeni uspjeh na studiju, izvannastavne aktivnosti i dr.), akademskom osoblju (broj, znanstveno i nastavno zvanje, broj objavljenih znanstvenih radova, nastavno usavravanje i dr.) administrativno-tehnikom osoblju (broj, znanstveno zvanje, profesionalno usavravanje i dr.) drugo. Referentni indikatori: Sveuilite u Rijeci, Strategija 2007-2013, indikator 3.21

36


Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, lanak 18.

37


3.7. Informiranje javnostiSastavnice moraju redovito objavljivati pravovremene, nepristrane i objektivne informacije, i kvantitativne i kvalitativne, o programima i diplomama koje nude (ESG).Slubena mrena stranica ustanove predstavlja temeljni oblik informiranja javnosti o svim djelatnostima ustanove. Pored mrenih stranica, sastavnice u cilju informiranja javnosti koriste tiskovine (vodii, godinjaci i sl.), istupe na javnim manifestacijama u organizaciji Sveuilita (smotra Sveuilita) ili drugih institucija s kojima surauju, oglaavanje u medijima i dr. Slubena mrena stranica sastavnice, na hrvatskom i engleskom jeziku, mora sadravati: osnovne podatke o ustanovi temeljne pravne akte ustanove: Statut sastavnice Pravilnik o studijima Pravilnik o kvaliteti Strategiju institucije te godinje Izvjee o provedbi Strategije podatke o ustroju i djelatnicima s navedenim podacima za kontakt podatke o nastavnim i drugim programima (studijski programi, programi cjeloivotnog uenja, struna usavravanja i dr.) pravovremeno objavljene podatke o izvedbi studijskih programa akademski kalendar raspored odravanja nastave ispitni rokovi zavretak studija (protokol i dr.) natjeaje za upis na programe sastavnice i kriterije upisa podatke o znanstvenoj djelatnosti institucije podatke o meunarodnoj suradnji podatke o dostupnim resursima za studiranje s poveznicom na detaljnije podatke:

38


kolegijima i nastavnicima knjinica studomat podrka studentima podatke o i podatke korisne bivim studentima (alumni). Referentni indikatori: Prirunik za vanjsku neovisnu periodinu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija u RH, kriteriji prosudbe, stavak 14 Kriteriji vrednovanja visokih uilita u sastavu sveuilita, lanak 3. stavak f). Primjeri dobre prakse: Sastavnica ima formiran ureivaki odbor mrene stranice. Sastavnica slubeno ovlauje djelatnike/ nastavnike za objavu sadraja na mrenim stranicama.

39


POPIS PRIVITAKA

a) Upute za provedbu SWOT analize b) Procedura i estice za vrednovanje nastave, obrazaci za vrednovanje nastave i samovrednovanje nastavnika, potvrda c) Obrazac za samovrednovanje kvalitete studiranja sastavnice d) Postupak izbora u suradnika, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja na Sveuilitu u Rijeci e) Matrica odgovornosti

40


a) Upute za provedbu SWOT analize SWOT analiza je kvalitativna analitika metoda kojom se analiziraju snage, slabosti, prilike i prijetnje odreene pojave ili situacije. Smisao ove analize je otvaranje rasprave o postojeem stanju i donoenje vanih odluka o razvoju institucije. lanovi ciljne skupine produciraju miljenja i ideje (bez kritike evaluacije 'brainstorming') koje se zapisuju u polja priloene tablice. Nakon produkcije svih ideja potrebno je saeti one najvanije te odrediti razvojne ciljeve. Teme SWOT analize mogu biti razliite, primjerice poticanje kvalitetnijeg i efikasnijeg studiranja.

Prednosti (Strenghts) Internalni (obiljeja sastavnice) Nabrojte dobre strane vaeg studija Zbog ega je dobro studirati na vaem studiju? Mogunosti (Opportunities) Eksternalni (obiljeja okoline) Nabrojite mogunosti, uinili jo boljim? sve neiskoritene neiskoritene

Nedostaci, slabosti (Weaknesses) Koje su sve mane, nedostaci, loe strane vaeg studija?

Opasnosti (Threats) Koje sve realne okolnosti

ugroavaju i spreavaju va optimalni razvoj?

potencijale koji bi va studij

Tablica 1. Primjer SWOT analize (tema: poticanje kvalitetnijeg i efikasnijeg studiranja)

41


b) Procedura i estice za vrednovanje nastave, obrasci za vrednovanje nastave i samovrednovanje nastavnika, potvrda PROCJENA NASTAVE OD STRANE STUDENATAVrednovanje kvalitete nastavnog rada nastavnika i suradnika odreenog kolegija kao i angaman studenta na odreenom kolegiju kako bi se na temelju procjena i sugestija mogao unaprijediti rad nastavnika i nastava na pojedinom kolegiju. Izdavanje potvrde o kvaliteti nastavnog rada nastavnika ili suradnika s pozitivnom ocjenom u svrhu izbora u znanstveno-nastavno zvanje. Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete na sastavnici Sveuilita

Cilj:

Odgovorni: Metodologija provedbe i obrade podataka:

Metodologija provedbe vrednovanja nastave za sastavnice koje posjeduju ISVU sustavVrednovanje nastave se provodi putem ISVU sustava aplikacijom studomat. Vrednovanje se provodi na obrascu definiranom na razini Sveuilita u Rijeci. Preduvjet provedbe vrednovanja nastave putem ISVU-a su pripremljeni podaci za provoenje on-line procjene (upisni listovi, nastavne grupe studenata iz predmeta, izvoai nastave) navedeni na mrenim stranicama ISVU Centra potpore: (http://www.isvu.hr/upute/isvu_sustav_pomoci.htm ) Postupak provedbe: najkasnije 2 tjedna prije zavretka semestra (ili prije zavretka turnusne nastave) ISVU koordinatori evidentiraju parametre za provoenje on-line vrednovanja (elementi strukture studija, vrste nastave ije izvoae se anketom eli vrednovati, koegiji koje se anketom eli vrednovati, datum poetka i datum zavretka procjene) najkasnije 2 tjedna prije zavretka semestra (ili prije zavretka turnusne nastave) Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete na sastavnici Sveuilita obavjetava studente o provedbi vrednovanja nastave vrednovanja nastave studenti provode za kolegije koji su upisali u tekuem semestru (turnusu) putem aplikacije studomat odreeni kolegij student moe istim upitnikom procijeniti samo jednom pri popunjavanju upitnika za predmet student istovremeno vrednuje sve izvoae koji su izvodili nastavu nastavnoj grupi/grupama u kojima je sam pohaao nastavu. Postupak obrade podataka: po zavretku vrednovanja podaci se od strane SRCA automatski prikupljeni deponiraju u datoteku kompjutorskog programa Excell (*.xls) datoteka se dostavlja Centru za unapreenje kvalitete Sveuilita koji vri obradu rezultata i pisanje izvjea.

42


Metodologija provedbe vrednovanja nastave za sastavnice koje ne posjeduju ISVU sustavAnketiranje studenata provode studenti koje koordiniraju studentski predstavnici u Odboru za upravljanje i unapreenje kvalitete na sastavnici. Za provoenje vrednovanja studentske predstavnike obuava Centar za unaprjeenje kvalitete Sveuilita u Rijeci. Vrednovanje se provodi pomou anketnog upitnika definiranog na razini Sveuilita u Rijeci. Postupak provedbe: najkasnije 2 tjedna prije zavretka semestra (ili prije zavretka turnusne nastave) Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete na sastavnici Sveuilita dogovara u koordinaciji s predmetnim nastavnikom termine u kojima se na njegovom kolegiju moe provesti vrednovanje te broj studenata u odreenoj grupi Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete na sastavnici Sveuilita priprema potrebni broj anketnih upitnika sastavnice definiraju nain na koji studentski predstavnici preuzimaju i predaju ispunjene anketne upitnike anketiranje studenata se provodi na poetku nastavnog sata; predstavnik studenata daje kratko objanjenje o cilju i nainu provoenja ispitivanja te dijeli anketne upitnike nakon to studenti ispune anketne upitnike student koji provodi anketiranje prikuplja ispunjene anketne upitnike i sprema ih u kuvertu te na kuvertu zapisuje podatke o kolegiju te datum i vrijeme provedbe anketiranja odmah po provoenju ankete na kuvertu se potpisuje student koji je proveo anketiranje na nain koji jami da se kuverta ne moe neovlateno otvarati te predaje kuverte u skladu s procedurom sastavnice. Postupak obrade podataka: anketni listii se uitavaju na sastavnici. Tehniku podrku pri uitavanju anketnih listie, po potrebi, prua Centar za unapreenje kvalitete zakljuno s ak. god. 2011/2012 obrada rezultata i pisanje izvjea se provodi na sastavnici ili prema potrebi, u Centru za unapreenje kvalitete Sveuilita. Objavljivanje rezultata: Uvid u rezultate procjene ima: procijenjeni nastavnik, nositelj kolegija, Odbor za upravljanje i unapreenje kvalitete na sastavnici proelnik katedre na kojoj nastavnik obavlja nastavnu djelatnost, prodekan za nastavu i dekan/ proelnik odjela.

43


Preporuena dinamika provedbe i odaziv:

Vrednovanje je potrebno provoditi za sve kolegije na kraju semestra ili na kraju turnusa ukoliko se nastava provodi u turnusima (modularno). Nakon inicijalnog vrednovanja isto je potrebno provoditi najmanje jednom u tri (3) godine. Minimalna grupa za provedbu vrednovanja iznosi 10 studenata. Vrednovanje se moe koristiti u svrhu izdavanja potvrde o kvaliteti nastavnog rada ukoliko joj je pristupilo najmanje 33% studenata koji su pohaali nastavu na kolegiju kod odreenog nastavnika. Ukoliko su na odreenom kolegiju postignuti rezultati vrednovanja nastavnog rada nastavnika ili suradnika nezadovoljavajui vrednovanje nastave iz tog kolegija treba provoditi i ee. Nezadovoljavajuim vrednovanjem se smatra vrednovanje manje od 3 za bilo koju esticu u anketnom upitniku. Obaveza je nastavnika ili suradnika s nezadovoljavajuim vrednovanjem provedba samovrednovanja putem obrasca utvrenog na razini Sveuilita u Rijeci. Provedbu samovrednovanja pokree i prati Odbor za upravljanje i unapreenje kvalitete na sastavnici. Odbor za upravljanje i unapreenje kvalitete rada na sastavnici s rezultatima provedenog samovrednovanja upoznaje upravu sastavnice. Izdavanje Potvrde o kvaliteti nastavnog rada nastavnika ili suradnika s pozitivnom ocjenom u svrhu izbora u znanstveno-nastavno zvanje izdaje se nastavnicima ili suradnicima ija je prosjena vrijednost vrednovanja svih estica anketnog upitnika definiranog na razini Sveuilita u Rijeci vea ili jednaka tri (3) utvrena na osnovi rezultata svih vrednovanih kolegija kroz najmanje dvije akademske godine od zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje. Potvrdu izdaje znanstveno nastavna sastavnica Sveuilita u Rijeci. Izgled Potvrde definira se ovim dokumentom. Nastavniku koji nije zadovoljio kriterij za izdavanje Potvrde izdaju se samo rezultati prikupljenih vrednovanja u zadnje tri godine. Svaka osoba koja se zapoljava na Sveuilitu u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju bez prethodnog iskustva u odgojnoobrazovnom procesu je obavezna proi dodatnu izobrazbu za nastavnika u prvih 6 mjeseci od zapoljavanja.

Postupak kod nezadovoljavajuih vrednovanja:

Izdavanje potvrde o kvaliteti nastavnog rada nastavnika ili suradnika s pozitivnom ocjenom u svrhu izbora u znanstveno-zvanje:

Preporuka

44


ANKETNI UPITNIK ZA VREDNOVANJE NASTAVETeorijski okvir Chickering, A. W., & Gamson, Z. F. (1987). Seven principles for good practice in undergraduate education. AAHE Bulletin, 39(7), 3-7. poticanje interakcije izmeu studenata i nastavnika razvijanje reciprociteta i suradnje meu studentima poticanje aktivnog uenja davanje tone i pravovremene povratne informacije stavljanje naglaska na vrijeme utroeno za izvedbu zadatka zagovaranje visokih standarda potivanje razliitosti (razliite sposobnosti, razliiti naini uenja...) est obiljeja i ciljeva obrazovanja koji se smatraju neophodnim za kvalitetu visokog kolstva: aktivnost oekivanja suradnja interakcija raznolikost odgovornost

U skladu s navedenim naelima i ciljevima predloen je evaluacijski upitnik ija je svrha (1) vrednovati kvalitetu podrke koju nastavnici pruaju studentima, i (2) osvijestiti i potaknuti one vrijednosti i zadatke koji se oekuju od visokokolskog obrazovanja. Tvrdnja Nastavnik redovito odrava nastavu Obrazloenje Redovito odravanje nastave osigurava planiranu i oekivanu provedbu programa

Informiranost o ciljevima kolegija i radnim Jasno sam i detaljno informiran o zadacima u funkciji je adekvatne organizacije ciljevima kolegija i radnim zadacima vremena provedenog u izvravanju zadataka Povezivanje grae kolegija s drugim kolegijima i strukom te isticanje kompetencija koje e student Nastavnik upuuje na povezanost stei poveava motivaciju i aktivnost studenta te sadraja nastave sa strukom u cjelini osigurava bolje razumijevanje svrhovitosti aktivnosti koje se zahtijevaju Odnosi se na nastavnikove komunikacijske Prezentirano gradivo mi je jasno i kompetencije i sposobnost prezentiranja sadraja razumljivo na studentima jasan i razumljiv nain Praktina primjena znanja i vjetina omoguuje Na nastavi se za ilustraciju novih razvoj kritikog miljenja, aktivnije uenje te pojmova koriste praktini primjeri osigurava vei stupanj jasnoe i razumijevanja grae Potican sam na aktivno sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u raspravama / postavljanje pitanja / odgovaranje na pitanja) Aktivno sudjelovanje u nastavi osigurava odravanje motivacije studenata, potie razvoj viih kognitivnih procesa te omoguava suradnju i interakciju

45


Samostalnost u radu i kritiko miljenje nuni su Nastavnik me potie na samostalnost u aspekti aktivnog i suradnikog uenja te razvoja radu i kritiko miljenje viih kognitivnih vjetina koje se oekuju od studenata u sustavu visokog kolstva Motivacija je jedan od kljunih imbenika koji Nastavnik me motivira za stjecanje osiguravaju aktivnost i ustrajnost u kvaliteti rada i znanja i svladavanje programa kolegija odnosa studenta Komunikacija izmeu nastavnika i studenta kljuan je faktor u razvoju kompetencija studenta. Nastavnik je dostupan i otvoren za Otvorenom interakcijom student dobiva povratne komunikaciju informacije o vlastitom radu te komunicira vlastita oekivanja i oekivanja koja se od njega zahtijevaju Nastavnik se prema meni odnosi s Odnos izmeu nastavnika i studenta valja biti u potovanjem skladu s etikim normama i pravilima Poticanje interakcije i suradnje meu studentima Nastavnik potie interakciju i suradnju osigurava veu ukljuenost i aktivnost studenata meu studentima to u konanici rezultira uspjenijim rezultatima uenja Povratna informacija je korisna ukoliko je redovita i neposredna. Student dobiva uvid u vlastiti rad, uoava koje bi segmente izvedbe mogao poboljati Od nastavnika dobivam korisne te ga se savjetuje na koji nain da usavri vlastitu povratne informacije o svom radu izvedbu. Korisnom povratnom informacijom studentu se prua podrka u njegovom napredovanju i realizaciji ciljeva. Moj rad tijekom semestra je redovito vrednovan i ocjenjivan (kolokviji / seminari / vjebe / projekti / zadaci / programi) Redovita povratna informacija nuna je za usmjeravanje studenta prilikom postizanja njegovih ciljeva, te osigurava aktivnost i motiviranost studenta o percipiranoj

Openito, iskustvo pohaanja nastave Odnosi se na openit dojam kod ovog nastavnika bilo je korisno korisnosti i vanosti kolegija

Priredili: Sandra Antuli, Anamari Petranovi, Jasenka Mri Peli, Petar Bezinovi

46


47


Sveuilite u Rijeci sastavnica Rijeka, Kl.: Ur. broj: POTVRDA O PROVEDENOM INSTITUCIJSKOM ISTRAIVANJU KVALITETE NASTAVNOGA RADA -OCJENA STUDENTSKE ANKETES ciljem ispitivanja kvalitete rada nastavnika primijenjena je anketa studenata o vrednovanju rada nastavnika. Ispitani su sljedei pokazatelji kvalitete rada: redovitost odravanja nastave, stupanj informiranja studenta o kolegiju, povezanost nastave sa strukom, jasnoa predstavljanja gradiva, poticanje na aktivno sudjelovanje u nastavi, stjecanje znanja, samostalnost i kritiko miljenje te suradnju s ostalim studentima, odnos nastavnika prema studentima, otvorenost nastavnika za komunikaciju, redovitost pruanja povratnih informacija i praenja studentskog rada te ope iskustvo pohaanja nastave. Na temelju provedene analize kvalitete nastavnog rada zakljuujemo da je pristupnik __________________________________________ (ime i prezime nastavnika) POZITIVNO OCIJENJEN na svim ispitanim pokazateljima kvalitete rada potpis odgovorne osobe

48


OBRAZAC ZA SAMOVREDNOVANJEOvaj upitnik popunjavaju nastavnici. Upitnik valja popuniti nakon primitka izvjea o rezultatima vrednovanja nastave od strane studenata. Upitnik se sastoji od devet kategorija pitanja koja slijede koriteni upitnik za vrednovanje nastave. Svrha ovog upitnika je pomo nastavnicima pri odreivanju eventualnih slabosti u vlastitom nastavnom procesu te unapreenje vlastitog rada te nastave na pojedinom kolegiju. Samovrednovanje je obaveza nastavnika iji je prosjean rezultat vrednovanja nastave za bilo koju esticu manji od 3,00. Ostalim nastavnicima je obrazac za samovrednovanje ponuen kao pomono sredstvo za unaprjeenje nastave. Kako se popunjava ovaj upitnik? Na priloenim ljestvicama oznaite broj koji najbolje odraava vau procjenu (obriite ostale brojeve, podebljajte odabranu vrijednost). Odgovore upisujte u prazna polja. Pri odgovaranju se usredotoite na poloaj studenata i na ishode rada sa studentima. Uvaite studentsku perspektivu. Budite kratki. Vae miljenje argumentirajte provjerljivim injenicama.

Broj anketiranih studenata Komentirajte odziv studenata, broj ispitanih studenata? Koliko ste zadovoljni odzivom? Koliko su rezultati prikupljeni na vaem uzorku studenata reprezentativni?

Redovitost pohaanja nastave Istraivanja pokazuju da je redovitost pohaanja nastave znaajno povezana s uspjehom na studiju. Koliko ste zadovoljni redovitou pohaanja nastave vaih studenata?nezadovoljni Obrazloite vau procjenu. to valja poduzeti u svrhu vee motiviranosti studenata i redovitijeg pohaanja nastave? 1 2 3 4 5 zadovoljni

49


Redovitost odravanja nastave (tono prema rasporedu) Redovito odravanje nastave osigurava planiranu i oekivanu provedbu programa. Koliko su vai studenti zadovoljni redovitou odravanje nastave?nezadovoljni Obrazloite vau procjenu. to valja poduzeti da se nastava odrava redovitije, prema rasporedu? 1 2 3 4 5 zadovoljni

Podrka nastavnika, interakcija nastavnik-student Podrka nastavnika, otvorena komunikacija, poticanje, ohrabrivanje, imbenici su koji snano podiu motivaciju za uenje i angaman u studiju Koliko su vai studenti zadovoljni podrkom koju dobivaju od Vas? Kakav je Va odnos prema studentima? Koliko ste dostupni i otvoreni za komunikaciju sa studentima?nezadovoljni Obrazloite vau procjenu. to valja poduzeti da bi interakcija Vas i studenata bila bolja, poticajnija? 1 2 3 4 5 zadovoljni

Kvaliteta uenja i pouavanja Visoki angaman studenata, aktivno i timsko uenje temeljni su imbenici efikasnog i kvalitetnog studiranja. Koliko su vai studenti aktivno angairani na Vaoj nastavi? Koliko se na nastavi potie timski rad, kritiko miljenje, kreativno rjeavanje problema? to o tome kau vai studenti?premalo angairani Obrazloite procjenu. to valja poduzeti da kvaliteta uenja vaih studenata bude bolja? Kakva je u tome uloga vas kao nastavnika? 1 2 3 4 5 optimalno angairani

Jasnoa i razumljivost predavanja Nastavnik posjeduje komunikacijske kompetencije i sposobnost prezentiranja sadraja na studentima na jasan i razumljiv nain Koliko vai studenti razumiju sadraje prezentirane na nastavi? Koliko su im predavanja jasna te primjerena razini predznanja studenata?nastava u potpunosti nerazumljiva Obrazloite procjenu. 1 2 3 4 5 nastava u potpunosti razumljiva

50


to valja poduzeti kako bi vaa nastava bila to razumljivija te primjerena razini predznanja studenata?

Redovito praenje studentskog rada i povratne informacije Studenti imaju potrebu za informacijama o vlastitom napredovanju. Povratne informacije potiu pojaano ulaganje napora te usmjeravaju i vode studenta kroz kompleksni proces aktivnog uenja. Koliko pratite i vrednujete studentski rad na Vaoj nastavi? U kojoj mjeri osiguravate studentima efikasne povratne informacije?praenje nedostatno Obrazloite procjenu. Na koji nain je mogue dodatno unaprijediti praenje i vrednovanje studentskog rada? to valja poduzeti da bi studentima osigurali brze i redovite povratne informacije? 1 2 3 4 5 praenje optimalno

Informiranost o ciljevima i radnim zadacima nastave Informiranost o ciljevima kolegija i radnim zadacima u funkciji je adekvatne organizacije vremena provedenog u izvravanju zadataka Koliko su dobro vai studenti informirani o ciljevima Vae nastave? Znaju li tono to se od njih na kolegiju oekuje?loe informirani Obrazloite procjenu. Kako jo bolje organizirati informiranje studente o ciljevima i radnim zadacima Vaeg kolegija/nastave? 1 2 3 4 5 odlino informirani

Miljenje o kolegiju Na temelju prikupljenih podataka i kvalitativne analize odgovora vaih studenata procijenite koliko su oni zadovoljni vaim kolegijem. Kakvo miljenje o vaem kolegiju imaju vai studenti?negativno 1 2 3 4 5 pozitivno Obrazloite procjenu. to im se svia? to im se ne svia? Kako poboljati zadovoljstvo Vaih studenata nastavom? to initi da jo vie zavole ovaj kolegij, svoj studij i struku za koju se pripremaju?

51


c) Obrazac za samovrednovanje kvalitete studiranja sastavnice NAZIV SASTAVNICE: Kriteriji kvalitete studiranja na sastavnici - samovrednovanje navesti dodatne informacije koje upuuju na dokaze postupanja prema indikatorima (pojanjenja, poveznice na mrene stranice ili dokumente u privitku te sl.)

djelomino

da

ne

KRITERIJ (prema indikatorima)

I. Strategija razvoja i postupci osiguravanja kvalitete1. Sastavnica posjeduje misiju i viziju s kojom su upoznati zaposlenici 2. Sastavnica posjeduje strategiju razvoja za tekue razdoblje temeljenu na Strategiji Sveuilita u Rijeci 3. Sastavnica posjeduje strategije razvoja postupke za implementaciju

4. Strategija razvoja predvia aktivnu ulogu studenata i ostalih partnera 5. Sastavnica posjeduje formalno usvojen institucijski akt o osiguranju kvalitete s definiranim podrujima djelovanja te ustrojem i djelovanjem jedinica za osiguranje kvalitete 6. Sastavnica posjeduje ustrojene i funkcionalne jedinice za osiguranje kvalitete 7. Sastavnica posjeduje prirunik za osiguravanje kvalitete i drugu primjenjivu dokumentaciju potrebnu za provedbu osiguravanja i unapreenja kvalitete na sastavnici 8. Sastavnica provodi interne prosudbe uinkovitosti institucijskog sustava osiguravanja kvalitete u cilju kontinuiranog unapreenja sustava

II. Odobrenje nadziranje i periodini pregled programa i kvalifikacija1. Sastavnica posjeduje definiranu proceduru izrade i izmjene studijskih programa usklaene sa Sveuilinim i nacionalnim propisima 2. Sastavnica posjeduje definiranu proceduru izrade i izmjene programa cijeloivotnog uenja usklaene sa Sveuilinim i nacionalnim propisima 3. Sastavnica posjeduje formalne mehanizme nadgledanja i periodine revizije svojih studijskih programa i kvalifikacija usklaene sa Sveuilinim i nacionalnim propisima 4. Sastavnica posjeduje formalne mehanizme nadgledanja i periodine revizije svojih programa cijeloivotnog uenja usklaene sa Sveuilinim i nacionalnim propisima(opisati)

52


5. Studijski programi sadre precizno definirane ishode uenja, usklaene sa srodnim europskim studijima na akreditiranim sveuilitima u Europi, koje student stjee zavretkom programa 6. Studijski programi se izvode na nain koji omoguava izvravanje studijskih obaveza svim profilima studenata 7. Za sve predmete studijskih programa postoji detaljno obrazloeni: a) ishodi uenja b) aktivnosti uenja i pouavanja c) ECTS predmeta bodovi dodijeljeni razliitim komponentama izvedbenih(u kojim periodima) (obrazloiti na emu se temelje) (obrazloiti na emu se temelje)

8. Sastavnica redovito prati usklaenost programa s programom predmeta

9. Sastavnica izrauje i objavljuje izvedbene planove svih predmeta na slubenoj mrenoj stranici predmeta najmanje sedam dana prije poetka nastave na predmetu 10. Sastavnica redovito izrauje periodini izvjetaj o uspjenosti provedbe studijskih programa 11. Sastavnica provodi procjenu stvarnog studentskog optereenja na svim predmetima 12. Nastavnici redovito izrauju izvjea o provedenoj nastavi na predmetu 13. Sastavnica redovito provodi ispitivanje prikladnosti postignutih ishoda uenja studenata koji su zavrili studij sa stvarnim potrebama trita rada(u kojim periodima)

III. Ocjenjivanje1. Sastavnica posjeduje propisane uvjete vrednovanja i ocjenjivanja studenata 2. Ocjenjivanje studenata na kolegijima se provodi pomou javno objavljenih kriterija, pravila i metoda 3. Procjena usvojenih znanja, vjetina i kompetencija je usklaena s oekivanim ishodima studijskog programa i pouavanim sadrajem 4. Praenje napredovanja studenata se provodi kontinuirano uz primjenu razliitih metoda vrednovanja tijekom nastave 5. Ispitni rokovi se javno objavljuju za sve predmete prije poetka izvoenja nastave za predmet kao dio izvedbenog plana 6. Sastavnica posjeduje razraene postupke za zavretak studija (upute o prijavi, izradi i obrani zavrnih i diplomskih radova i zavrnih ispita)(navesti % predmeta)

IV. Osiguranje kvalitete nastavnikog kadra1. Sastavnica kontinuirano vrednuje rad nastavnika kroz: a) vrednovanje rada nastavnika od strane studenata b) samovrednovanje nastavnika c) analizu uspjenosti studiranja

53


d) procjenu materijala

dostupnosti

i

primijenjenosti

nastavnih redovitu

e) institucijski koordinirano neposrednu komunikaciju sa studentskim predstavnicima f) vrednovanje od strane kolega

2. Rezultati vrednovanja rada nastavnika se objavljuju i raspravljaju na tematskim sjednicama vijea sastavnice 3. Sastavnica u postupku izbora u zvanje posjeduje propisane dodatne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje 4. Sastavnica potie trajno osposobljavanje i unapreivanje nastavnikih kompetencija za rad u nastavi

V. Resursi za uenje i podrku studentima1. Sastavnica osigurava dostupnost prikladnih resursa za uenje za sve predmete a) dostatan broj studentskih mjesta u predavaonicama, laboratorijima/praktikumima i drugim nastavnim bazama b) predavaonice/laboratoriji u kojima se odvija nastava opremljene su potrebnom infrastrukturom koja osigurava koritenje suvremenih nastavnih metoda c) knjinica sastavnice raspolae svim naslovima koji su propisani kao literatura na svim predmetima koji se izvode d) knjinica raspolae odgovarajuim prostorom, opremom i strunim knjininim osobljem koji osigurava uinkovit pristup i koritenje resursa svim studentima e) dostatan broj potrebnih raunalnih programa f) mrene stranice s nastavnim materijalima za sve predmete g) odgovarajui prostor za uenje 2. Slube potpore (studentska sluba, knjinica, ) su dostupne svim studentima s radnim vremenom usklaenim s obavezama studenata 3. Sastavnica redovito prati i unapreuje uinkovitost slubi potpore za studente 4. Sastavnica posjeduje upisnu politiku i kvalitetan razredbeni postupak kojim se osigurava upis studenata koji iskazuju najvie kapaciteta za uspjeh u studiju 5. Sastavnica u suradnji sa studentskim organizacijama pravovremeno informira studente o studentskim pravima i obvezama. 6. Nastavnici imaju javno objavljene predviene termine konzultacija te su dostupni putem elektronike pote 7. Sastavnica omoguuje ukljuivanje studenata u sve aspekte znanstveno-nastavnog rada i promicanje kvalitete rada 8. Sastavnica studentima osigurava mentora/tutora

54


9. Sastavnica posjeduje smjernice za ukljuivanje studenata s posebnim potrebama

VI.Sustav informiranja1. Sastavnica posjeduje informacijski sustav koji sadri aurirane podatke o funkcioniranju svih studijskih programa 2. Informacijski sustav sadri podatke o a) razredbenom postupku b) studentima c) akademskom osoblju d) administrativno-tehnikom osoblju

VII. Informiranje javnosti1. Sastavnica redovito objavljuje pravovremene, nepristrane i objektivne informacije o studijskom programu i diplomama koje nude 2. Slubene mrene stranice sastavnica sadre (na hrvatskom i engleskom) a) osnovne podatke o ustanovi b) temeljne pravne akte ustanove c) podatke o ustroju i djelatnicima s navedenim podacima za kontakt d) podatke o nastavnim i drugim programima e) pravovremene podatke o izvedbi studijskih programa f) natjeaje za upis u programe sastavnica i kriterije za upis g) podatke o dostupnim resursima za studiranje sa poveznicama na detaljnije podatke h) podatke o i podatke korisne bivim studentima (alumni) i)podatke o meunarodnoj suradnji j) podatke o znanstvenoj djelatnosti

55


d) Postupak izbora u suradnika, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja na Sveuilitu u Rijeci izvadak iz PravilnikaStruno povjerenstvo za provoenje Meupostupak izbora Svi lanovi mogu biti zaposlenici Suradniko sastavnice. Ukoliko ne zvanje ispunjavaju uvjete, sastavnica koja je raspisala natjeaj trai lanove za potrebe provoenja postupka. Imenuje ih Fakultetsko vijee sastavnice koja je raspisala natjeaj. - tri lana u Najmanje jedan lan Pristupnik koji se istom ili viem izvan zaposlenika prvi puta bira u zvanju iz polja sastavnice nastavno zvanje Nastavno u koje se mora odrati zvanje pristupnik bira, nastupno najmanje predavanje jedan iz grane - tri lana u Najmanje jedan lan Za pristupnika koji znanstvenoizvan zaposlenika nema znanstveno Znanstveno nastavnom sastavnice zvanje prvo se -nastavno zvanju iz polja provodi izbor u zvanje u koje se znanstveno pristupnik bira, zvanje najmanje jedan iz grane. Sastavnica koja je Pristupnik koji se raspisala natjeaj vodi prvi puta bira u postupak znanstvenonastavno zvanje mora odrati nastupno predavanje - tri lana u znanstvenonastavnom zvanju iz polja u koje se pristupnik bira, najmanje jedan iz grane Ovlatenje za provoenje postupka izbora Sastavnica koja je raspisala natjeaj vodi i dovrava postupak

Sastavnica koja je raspisala natjeaj vodi i dovrava postupak

Ako sastavnica nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj organizaciji.Nakon izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji udovoljavaju uvjetima, sastavnica koja je raspisala natjeaj nastavlja s postupkom izbora u znanstveno-nastavno zvanje Sastavnica koja je raspisala natjeaj dovrava postupak

Sukladno l.27. Pravilnika o postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika u zvanja i na odgovarajua radna mjesta na Sveuilitu u Rijeci, prilikom prvog izbora nastavnika i suradnika, trebala bi se vriti provjera psihofizikih osobina za rad u djelatnosti visokog obrazovanja (odgovarajua svjedodba o zdravstvenoj sposobnosti ordinacije medicine rada) Pripremila: Tanja Malec, Graevinski fakultet Rijeka

56

Documents

Prirucnik Za Kvalitetu