1

Priručnik za bolesnike i

njegovatelje

2

Sadržaj

1. O shizofreniji 3

Što je shizofrenija? 3

Tko obolijeva od shizofrenije i koji su uzroci bolesti? 3

Koji su simptomi? 4

Dodatni izvori informacija 5

2. Prihvaćanje dijagnoze shizofrenije 6

Prihvaćanje dijagnoze – osjećaji, pitanja, zabrinutost i strahovi 6

Što dalje? 6

Partnerski rad sa svojim liječnikom 6

3. Kako se liječi shizofrenija? 7

Ciljevi liječenja – vaši ciljevi i ciljevi vašeg liječnika 7

Pristup liječenju: 7

a. Lijekovi 7

b. Psihosocijalno liječenje 10

c. Briga o tjelesnom, spolnom i duhovnom zdravlju kao dio liječenja 12

d. Podrška obitelji i prijatelja vašem liječenju 14

4. Odgovori na često postavljana pitanja 17

5. Rječnik 19

Velika zahvala članovima projekta Network Arts Lewisham (projekt potpore osobama koje se oporavljaju od složenih mentalnih bolesti, uključujući shizofreniju) što su dozvolili da se njihovi likovni uradci koriste u ovom radu.

EUFAMI, Europska federacija udruga obitelji osoba s duševnim poremećajima, pozdravlja objavljivanje ovog dokumenta. To je predstavničko tijelo za obiteljske volonterske organizacije diljem Europe koje promiču interese i dobrobit svih ljudi pogođenih teškim

duševnim bolestima.www.eufami.org

Priručnik za bolesnike i njegovatelje

3

1. O shizofreniji

Što je shizofrenija?

Shizofrenija je složena bolest koja se u ljudi manifestira poteškoćama u misaonim

procesima što dovodi do halucinacija, obmana, nesređenog razmišljanja te neobičnog

govora ili ponašanja. Ti simptomi mogu dovesti do poteškoća u interakciji s drugim ljudima

pa se bolesnici mogu povlačiti iz vanjskog svijeta.

Suprotno uvriježenom mišljenju, shizofrenija ne označava „podijeljenu osobnost“.

Međutim, doživljaj stvarnosti u osoba koje boluju od shizofrenije može se uvelike

razlikovati od doživljaja koji ima njihova okolina: mogu čuti glasove koje drugi ne čuju,

vjerovati da drugi ljudi čitaju ili kontroliraju njihove misli ili im planiraju naškoditi. Živeći u

svijetu poremećenom halucinacijama i obmanama, osobe bolesne od shizofrenije osjećaju

se prestrašeno, tjeskobno i zbunjeno te žive u strahu i povučeno. Govor i ponašanje mogu

postati toliko neorganizirani da zbunjuju i zastrašuju druge.

Osobe bolesne od shizofrenije mogu zbog svojeg stanja iskusiti velike poteškoće u životu.

Njihove obitelji i prijatelji također mogu biti duboko pogođeni promatrajući njihovo stanje i

nailazeći na poteškoće pri podupiranju bolesnika. Suočavanje sa simptomima shizofrenije

može biti osobito teško članovima obitelji koji pamte aktivnost ili živahnost osobe prije

nastanka bolesti.

Ako se koriste redovito i sukladno uputi, lijekovi i drugi oblici liječenja za shizofreniju mogu

pomoći pri smanjivanju i kontroli simptoma. Međutim, pojedinim osobama dostupno

liječenje nije značajno pomoglo ili je liječenje bilo prekinuto zbog neugodnih i neželjenih

događaja. Čak i kada je liječenje djelotvorno, neke osobe imaju poteškoća u vraćanju u

život kakav su vodili pa zahtijevaju i druge oblike pomoći. Neke osobe iskuse svega jednu

ili dvije epizode i potom žive bez znakova ili s neznatnim znakovima bolesti.

Tko obolijeva od shizofrenije i koji su uzroci bolesti?

Prvi znaci shizofrenije obično se pojavljuju u adolescenciji ili tijekom mlađe odrasle dobi.

Shizofrenija se javlja u otprilike 1% populacije. Od shizofrenije obolijevaju ljudi po cijelom

svijetu, a stope bolesti između država vrlo su slične. Muškarci i žene imaju jednak rizik od

razvoja bolesti. Dok se većina muškaraca razboli u dobi između 16. i 25. godine života,

većina žena razvije simptome u dobi između 25. i 30. godine.

Smatra se da shizofrenija nastaje zbog niza različitih čimbenika koji djeluju zajedno. Čini

se da ti čimbenici uključuju genetske utjecaje i traumu (ozljedu) mozga pri porodu, koji

djeluju zajedno s posljedicama društvene izolacije i/ili stresa. I ostali su mogući razlozi

važni, ali se niti za jedan čimbenik ne može reći da je uzrokom shizofrenije. Umjesto toga,

smatra se da svaki od tih čimbenika povećava rizik razvoja bolesti u pojedinca.

4

1. O shizofreniji

Stručnjaci se slažu da su simptomi shizofrenije povezani s poremećajima u prijenosu i

obradi informacija u mozgu. Živčane stanice u mozgu komuniciraju jedna s drugom

ispuštanjem tvari koje se zovu neurotransmiteri. Mnogi simptomi shizofrenije povezani su s

poremećajima u aktivnosti dvaju određenih neurotransmitera, dopamina i serotonina. Za

većinu oboljelih osoba liječenje shizofrenije temelji se na lijekovima (poznatim kao

antipsihotici) koji modificiraju djelovanje neurotransmitera u mozgu.

Koji su simptomi?

Osobe sa shizofrenijom obično iskuse dvije glavne vrste simptoma, pozitivne i negativne.

„Pozitivni” simptomi

Ovi su simptomi „dodani“ kao posljedica poremećaja, ali se u pravilu ne vide u zdravih

osoba:

• halucinacije (najčešće se čuju glasovi)

• obmane

• neorganizirano razmišljanje

• uznemirenost/agitacija

„Negativni” simptomi

To su sposobnosti koje posjeduje većina ljudi, ali su umanjene kod osoba sa

shizofrenijom::

• pokretačka snaga ili inicijativa

• društvena interakcija

• entuzijazam

• emocionalni (osjećajni) odaziv.

Simptomi shizofrenije tijekom vremena pokazuju varijacije, pogoršavajući se u razdobljima

recidiva i poboljšavajući se nastupom razdoblja remisije. Malobrojne osobe dožive samo

jednu psihotičnu epizodu; većina ih tijekom života doživi nekoliko epizoda. U

međuvremenu, bolesne osobe mogu voditi relativno normalan život izgledajući

emocionalno zdrave i stabilne. Međutim, osobe s „kroničnom“ shizofrenijom, stalnim ili

ponavljajućim oblikom bolesti, mogu duže zadržati neki od „negativnih“ simptoma ili

deficita. Većini bolesnika sa shizofrenijom potrebno je dugotrajno liječenje koje uključuje

lijekove.

5

1. O shizofreniji

Dodatni izvori informacija

Europske organizacije: EUFAMI: Europska federacija udruga obitelji osoba s duševnim bolestima. To je

predstavničko tijelo obitelji koje vodi volonterske organizacije diljem Europe te promiče

interese i dobrobit svih osoba pogođenih teškim duševnim bolestima.

e-adresa: http://www.eufami.org

Svjetsko društvo za shizofreniju i srodne poremećaje: ova je organizacija osnovana

kako bi se povećalo znanje, razumijevanje i suosjećanje, te smanjio strah, stigma,

diskriminacija i zlostavljanje povezano sa shizofrenijom i drugim ozbiljnim duševnim

bolestima, kao i posljedice za bolesnike i njihove njegovatelje.

e-adresa: http://world-schizophrenia.org

Mentalno zdravlje Europe: nevladina je organizacija koja se zalaže za sprječavanje

duševnih patnji, promicanje pozitivnog mentalnog zdravlja, poboljšanje skrbi kod duševnih

bolesti i zaštitu ljudskih prava bivših i sadašnjih korisnika zaštite mentalnog zdravlja,

bolesnika u psihijatrijskim bolnicama, njihovih obitelji i njegovatelja.

e-adresa: http://www.mhe-sme.org

GAMIAN-Europe: s misijom edukacije, podizanja svijesti, zašite i zagovaranja protiv

stigme, a u svrhu poboljšanja kvalitete života psihički bolesnih osoba i njihovih obitelji.

e-adresa: http://www.gamian.eu

Svjetska federacija za mentalno zdravlje:

WFMH je organizacija s međunarodnim

članstvom, osnovana s ciljem unapređenja

prevencije mentalnih i emocionalnih

poremećaja, odgovarajućeg liječenja i njege

bolesnika, te promicanja mentalnog zdravlja.

e-adresa: http://www.wfmh.org

5

6

2. Prihvaćanje dijagnoze shizofrenije

U prihvaćanju dijagnoze shizofrenije razni su osjećaji, pitanja,

zabrinutost i strahovi potpuno prirodni.

Možda ćete osjetiti olakšanje što vaši simptomi imaju naziv, pogotovo ako ste simptome

imali duže vrijeme prije postavljanja dijagnoze. Možda ćete biti sretni kada saznate da se

stanje može liječiti i da postoje brojne mogućnosti liječenja.

Možda će vas brinuti što znači bolovati od shizofrenije u smislu potrebnog liječenja ili ćete

biti zabrinuti za utjecaj tog stanja na vaš svakodnevni život.

Možda ćete se bojati da život nikada više neće biti jednak ili da možda nećete moći

nastaviti s normalnim aktivnostima.

Možda će vas brinuti moguće reakcije prijatelja, obitelji ili kolega na poslu na vašu

dijagnozu.

Možda imate mnogo pitanja i pitate se gdje možete saznati više informacija.

Što dalje?

Vaš liječnik i drugi zdravstveni radnici koji su uključeni u skrb o vama, razumiju vaše stanje,

vaše brige i probleme zbog kojih ste zabrinuti. Sada, kada je vaše stanje dijagnosticirano,

radit ćete zajedno sa svojim zdravstvenim timom kako biste:

Identificirali ciljeve liječenja I svoga života u budućnosti te istražiti kako to postići

usuglasili vrstu liječenja koja vam je potrebna I kojom će te olakšati svoje

simptome, kao I oblik liječenja koji vam najviše odgovara

osijetili sigurnost da se vaše stanje I liječenje redovito prate te da dobivate podršku

i informacije.

Partnerski rad sa svojim liječnikom

Radeći u partnerstvu sa svojim liječnikom, postići ćete bolje razumijevanje svoga stanja i

mogućeg liječenja. Vaš će liječnik s vama raspraviti sve važne aspekte, a odluke o liječenju

donosit ćete zajedno. Vaš će liječnik brižljivo osigurati da dobijete sve potrebne informacije

kako biste mogli donijeti vlastitu odluku o liječenju i svojim prioritetima za budućnost.

Ohrabrivat će vas da postavljate pitanja te da se rješavanje vašeg stanja redovito

provjerava, a to će riješiti sve nedoumice koje biste mogli imati.

Surađujući sa zdravstvenim timom na takav način, bit ćete ravnopravan partner u skrbi za

sebe te ćete imati informacije za donošenje odluka o svom liječenju.

7

3. Kako se liječi shizofrenija?

Ciljevi liječenja – vaši ciljevi i ciljevi vašeg liječnika

Vi i vaš liječnik razmatrat ćete vrste kratkoročnih i dugoročnih povoljnih ishoda koje želite

postići liječenjem.

Neki od mogućih ciljeva liječenja mogu biti:

• ublažavanje ili uklanjanje simptoma

• sprječavanje ili smanjenje potrebe za odlaskom u bolnicul

• sprječavanje ponovnog nastupa bolesti

• odsustvo neželjenih nuspojava ili njihovo znatno smanjenje

• nastavak ili početak normalnih svakodnevnih aktivnosti (rad, obrazovanje, neovisan

život, društveni odnosi idr.)

• postiznanje i održavanje remisije pri čemu simptomi više neće imati negativan utjecaj

na život.

Prije početka liječenja sa svojim ćete liječnikom dogovoriti ključne ciljeve terapije. Terapija

će biti osmišljena tako da vam pomogne u postizanju ciljeva koje osjećate kao važne. U

nastavku će se detaljnije razmotriti pristupi liječenju koji mogu uključivati lijekove i/ili

psihosocijalne oblike liječenja.

Pristupi liječenju:

a. Lijekovi

Stariji lijekovi

Prvi djelotvorni lijekovi za liječenje shizofrenije razvijeni su sredinom 50.-ih godina 20.

stoljeća. Postoji niz različitih „uobičajenih“ antipsihotika kao što su haloperidol,

klorpromazin, flufenazin, sulpirid, perfenazin, flupentiksol, zuklopentiksol. Čini se da ovi

lijekovi uglavnom smanjuju učinke neurotransmitera dopamina u mozgu. Pretežno se

koriste za liječenje pozitivnih simptoma shizofrenije te omogućuju mnogim pacijentima

život izvan bolnice i bolje funkcioniranje u zajednici. Međutim, čini se da nisu osobito

djelotvorni kod negativnih simptoma shizofrenije ili simptoma promjene raspoloženja

(afektivnih simptoma). Stariji lijekovi dostupni su u obliku tableta, tekućina i injekcija

kratkotrajnog ili dugotrajnog djelovanja.

8

3. Kako se liječi shizofrenija?

Noviji lijekovi

Brojni noviji djelotvorni lijekovi za shizofreniju počeli su se primjenjivati tijekom posljednjih

desetak godina. Noviji antipsihotici su npr. aripiprazol, klozapin, olanzapin, paliperidon

produženog djelovanja, kvetiapin, risperidon ili ziprasidon, a poznati su i kao atipični

antipsihotici, noviji antipsihotici ili antipsihotici druge generacije. Čini se da utječu i na

serotonin i na dopamin, kao i na druge neurotransmitere u mozgu, pa posljedično mogu

imati učinak na širi raspon simptoma. Učinkovitiji su u liječenju psihotičnih simptoma,

uključujući halucinacije i obmane, a također mogu pomoći pri liječenju negativnih simptoma

bolesti, kao što su smanjenje motivacije ili emotivna tupost. Neki od novijih lijekova također

su dostupni u obliku tableta, tekućina i injekcija kratkotrajnog i dugotrajnog djelovanja.

Nuspojave

Antipsihotici, kao i svi lijekovi, osim blagotvornih mogu imati neželjene učinke. Starije se

lijekove posebno povezuje s neugodnim pokretima nazvanim ekstrapiramidalni simptomi

(EPS), kao što su grčenje mišića i ukočenost, tresavica i vrpoljenje. U tim slučajevima

bolesnik može zatrebati dodatne lijekove za sprječavanje tih nevoljnih kretnji. Dugoročne

nuspojave mogu biti veći problem, osobito tardivna diskinezija (TD). TD podrazumijeva

nevoljne pokrete uglavnom usta i lica koji se često ne mogu izliječiti.

Rizik od ovih nuspojava uz primjenu novijih lijekova mnogo je manji, ali je prisutan. Postoji

manja vjerojatnost razvoja nevoljnih pokreta i TD-a. Međutim, uz primjenu nekih novijih

lijekova povećana je mogućnost debljanja ili otežanog postizanja seksualnog uzbuđenja.

Nuspojave mogu doprinijeti da bolesnik ne uzima lijekove, što može dovesti do ponovne

pojave simptoma shizofrenije. Zato je važno da bolesnik razgovara s liječnikom o svom

liječenju kao i o svim zabrinjavajućim nuspojavama.

Uobičajene zablude o lijekovima

Pacijenti i obitelji ponekad su zabrinuti zbog antipsihotika korištenih za liječenje

shizofrenije. Osim zabrinutosti zbog nuspojava, mogu se zabrinuti o razvitku ovisnosti.

Međutim, antipsihotici ne stvaraju stanje euforije i ovisnosti.

Još je jedna zabluda o antipsihoticima da djeluju kao neka vrsta kontrole uma ili „kemijska

stezulja“. Ukoliko se koriste u propisanim dozama, antipsihotici ne „onesvješćuju“ i ne

oduzimaju osobama njihovu slobodnu volju. Budući da neki od tih lijekova mogu djelovati

umirujuće, taj se učinak može koristiti pri započinjanju liječenja, osobito ako je osoba

veoma uznemirena. Korist lijekova nije zbog sedacije (smirivanja), već zbog sposobnosti

smanjenja halucinacija, uznemirenosti i obmana tijekom psihotičnih epizoda. Na ovaj način

antipsihotici u konačnici pomažu osobi bolesnoj od shizofrenije da se primjerenije suoči sa

svijetom.

9

3. Kako se liječi shizofrenija?

Učinak prekida liječenja

Antipsihotici smanjuju rizik od nastupa bolesti u budućnosti kod bolesnika koji su se

oporavili od akutne epizode shizofrenije. Čak i uz kontinuirano liječenje, neke osobe koje

su se oporavile mogu doživjeti relaps i može im opet biti loše. Međutim, najvažniji uzrok

relapsa je prekid liječenja – zabilježena je mnogo veća stopa povrata bolesti ako se prekine

uzimanje lijeka. Ukoliko se simptomi ponovno pojave pri niskoj dozi lijeka, možda će biti

potrebno privremeno povećanje doze kako bi se spriječio potpuni relaps.

Relaps (nova epizoda bolesti)

Budući da je relaps vjerojatniji ako se prekine liječenje antipsihoticima ili ako se uzimaju

neredovito, vrlo je važno da se osobe bolesne od shizofrenije slože sa svojim liječnicima i

obitelji u vezi s odgovarajućim liječenjem i planom sprječavanja relapsa. Zatim je bitno naći

podršku bolesniku kako bi se mogao držati dogovorenog plana. To uključuje uzimanje

propisanih lijekova u točnoj dozi i u odgovarajuće vrijeme svakoga dana, odlazak k liječniku

i pažljiv nadzor svih drugih postupaka liječenja.

Iako to može biti teško, postoje strategije i terapije koje uvelike mogu poboljšati ishod i

često vode do bolje kvalitete života. Tijekom relapsa, bolesne se osobe mogu povući, imati

pojačana osjetila i smatrati da ljudi oko njih nisu sposobni razumjeti što se događa.

Sposobnost osobe da razlikuje svoje poimanje stvarnosti od poimanja drugih ljudi također

može biti smanjena. Vrlo često osobe znaju da se bolest ponovno vraća - ali nisu uvijek u

stanju i učiniti nešto u vezi s tim. Prijatelji i rodbina često mogu pomoći ranim uočavanjem

upozoravajućih znakova povrata bolesti. Neki od znakova mogu biti kraće spavanje,

smanjen unos hrane, neustajanje iz kreveta ili nemogućnost uobičajene koncentracije. Ako

se ovi simptomi počnu ranije rješavati, izglednije je da će ranije doći do poboljšanja i

nastavka životnih aktivnosti.

9

10

3. Kako se liječi shizofrenija?

b. Psihosocijalno liječenje

Liječenje antipsihoticima presudno je za ublažavanje psihotičnih simptoma shizofrenije.

Međutim, bolest može imati i druge posljedice za život i ponašanje osobe. Čak i kada su

osobe bolesne od shizofrenije relativno bez psihotičnih simptoma, većina ih ima velike

poteškoće u svakodnevnom životu u komunikaciji s ljudima u okolini, odlučivanja, motivacije,

brige o samome sebi te uspostavljanja i održavanja odnosa s drugima. To je zato što se

shizofrenija obično ispoljava u ranoj odrasloj dobi, u vrijeme kada ljudi razvijaju nezavisne

socijalne vještine i osjećaj kako se uklopiti u svijet oko sebe.

Psihosocijalno liječenje može pomoći osobi pri kontroli bolesti pomažući u otkrivanju novih

načina suočavanja - psihički i društveno. Takvo liječenje može pomoći pri djelotvornom

razmišljanju o sebi, drugim ljudima i okruženju, smanjujući utjecaj bolesti na sposobnost

upravljanja društvenim aspektom svakodnevnog života. Dostupni su brojni oblici

psihosocijalne terapije, a mnogi podrazumijevaju kognitivni i/ili bihevioralni pristup. To znači

da podržavaju osobu da misli i ponaša se normalno poboljšavajući sposobnost društvenog

funkcioniranja u okruženju poput bolnice, u zajednici, kod kuće i na poslu. Stručnjak za

mentalno zdravlje može provoditi psihosocijalno liječenje „jedan na jedan“, u grupi, s cijelom

obitelji ili kroz obrazovanje. Psihosocijalni pristup sve se češće koristi.

Rehabilitacija

Mnoge osobe prevladaju poteškoće, a programi kao što su rješavanje problema, životne

vještine, upravljanje novcem i podrška za ponovno vraćanje obrazovanju i radu, pomoć su pri

tome. Susretanje s drugima koji su također na putu oporavka može biti od velike pomoći.

Psihoterapija

Psihoterapija je liječenje emocionalnih i mentalnih poremećaja riječima, suprotno lijekovima i

fizičkim mjerama. Dijeleći iskustva sa za to posebno obrazovanom i suosjećajnom osobom

(razgovaranje o svom svijetu s nekim izvan tog svijeta), osobe bolesne od shizofrenije mogu

postupno bolje razumijevati sebe i otkrivati načine rješavanja svojih poteškoća.

Individualna psihoterapija

Individualna psihoterapija podrazumijeva redovite razgovore između pacijenta i psihijatra,

psihologa, psihijatrijskog socijalnog radnika ili medicinske sestre. Postoji mnogo različitih

vrsta terapije, neke su donekle odgovarajuće, no ne smatraju ih svi i korisnima. Važno je da

svaki pojedinac dobije savjet o najboljem terapijskom pristupu te njegovom usklađivanju s

drugim mogućim korištenim oblicima liječenja.

Različite se terapije mogu usredotočiti na različite probleme, kao što su trenutni ili problemi iz

prošlosti, te na misli, osjećaje ili odnose.

11

Kognitivna bihevioralna terapija (CBT)

Kognitivna bihevioralna terapija pomaže osobama u razmišljanju o tome kako vide sebe,

svijet oko sebe i druge ljude, te kako njihovi postupci mogu utjecati na vlastite misli i

osjećaje. CBT može pomoći da se promijeni način na koji ljudi razmišljaju („kognitivno") i

što rade („ponašanje"). Te promjene mogu pomoći ljudima da se osjećaju bolje. Za razliku

od nekih drugih terapija razgovorom, CBT je usredotočena na probleme i poteškoće

„ovdje i sada". Umjesto da se fokusira na uzroke poteškoća ili simptoma u prošlosti, ova

terapija traži načine kako poboljšati sadašnje stanje uma.

Edukacija obitelji

Vrlo se često ljudi bolesni od shizofrenije otpuštaju iz bolnice na skrb svojoj obitelji, stoga

je važno da članovi obitelji nauče sve što mogu o shizofreniji te da razumiju poteškoće i

probleme vezane uz bolest. Također je korisno da članovi obitelji nauče načine kako

smanjiti mogućnost povratka bolesti pacijenta. Evo dva primjera:

• intervencija obitelji koja može pomoći cijeloj obitelji da razvije obrasce ponašanja koji

potiču razumijevanje i podršku;

• obrazovni programi koji mogu pomoći pri učenju o suočavanju s problemima i

informiranju o dostupnoj skrbi, npr. zdravstvene usluge, stanovanje i socijalna skrb.

3. Kako se liječi shizofrenija?

11

12

3. Kako se liječi shizofrenija?

c. Briga o tjelesnom, spolnom i duhovnom zdravlju kao dio liječenja

Shizofrenija može imati različite snažne posljedice na životni stil osobe, uključujući

društveni i financijski položaj. Očiti su psihotični simptomi shizofrenije i poremećaji koje

mogu imati pojedinci u svakodnevnom životu, no i tjelesno zdravlje također može biti

ugroženo. Promjene u stilu života mogu uključivati češće pušenje, što može dovesti do

ozbiljnih tjelesnih zdravstvenih komplikacija uključujući srčanožilne poteškoće, bolesti

dišnog sustava i općenito povećanu sklonost infekcijama. Ti se problemi mogu pogoršati

velikom konzumacijom alkohola, zloporabom opojnih droga, lošom prehranom i

odsustvom tjelovježbe, lošom brigom za sebe i osobnu higijenu te lošim stanovanjem.

Promjene u načinu života i nuspojave lijekova mogu dovesti do debljanja i problema s

gojaznošću. Gojaznost može imati veliki utjecaj na tjelesno zdravlje, poput povećanog

rizika od srčanih bolesti ili dijabetesa. Stoga se preporučuje da osobe bolesne od

shizofrenije obavljaju godišnji sistematski liječnički pregled. Neke će osobe bolesne od

shizofrenije također možda trebati pomoć dijetetičara, stručnjaka za borbu protiv droga i

alkohola, pedikera, stomatologa, ali i druge opće informacije za promicanje zdravlja. Uz

dobru zdravstvenu i socijalnu podršku moguće je smanjiti tjelesne rizike vezane uz

shizofreniju uključujući nuspojave lijekova i promjene životnog stila (navika).

Održavanje tjelesne kondicije

Kada se jave poteškoće s mentalnim zdravljem, vrlo je teško usredotočiti se na brigu o

sebi. Nedostatak energije i gubitak motivacije mogu dovesti osobu do zanemarivanja

svojeg tjelesnog dobrog osjećanja. Istraživanja su pokazala da loša prehrana, cigarete i

alkohol te nedostatak tjelovježbe doprinose lošem zdravlju. Kao i kod opće populacije,

osobe bolesne od shizofrenije ohrabruje se da usvoje zdrav način života, a to uključuje i

redovito vježbanje. Vježbanje je blagotvorno za srce i pluća, pomaže u izgradnji mišića i

jača kosti. Gojaznost predstavlja zdravstveni rizik, a tjelovježba je dobar način za gubitak

prekomjerne tjelesne težine i/ili sprječavanje debljanja, što je moguća nuspojava nekih

antipsihotika.

Sve je više dokaza da tjelovježba može pomoći u liječenju mentalnih bolesti, pa iako to

nije zamjena za lijekove, može pomoći kod liječenja shizofrenije. Osim tjelesne koristi,

istraživanja su pokazala da tjelovježba može dovesti do poboljšanja raspoloženja i

poboljšanja koncentracije; može smanjiti tjeskobu i stres; može pomoći i kod podizanja

samopouzdanja i motivacije. Vježbanje u grupi, kao što su aerobik ili igranje nogometa,

potiče pojedinca na upoznavanje novih ljudi, smanjuje izoliranost i poboljšava društvene

vještine. Tjelovježba treba biti izvediva i zabavna, a početak polagan i obziran. Važno je

za svakoga da se konzultira sa svojim liječnikom prije početka bilo kakvog novog

programa vježbanja.

13

3. Kako se liječi shizofrenija?

Spolno (seksualno) zdravlje

Zdrav spolni život važan je dio života i mjerilo kvalitete života. Međutim, spolni život može

biti otežan nakon pojave shizofrenije. Sama shizofrenija, pridružene promjene

raspoloženja ili nuspojave nekih antipsihotika, mogu dovesti do seksualne disfunkcije i

smanjenja seksualne želje. Ako se to dogodi, važno je da pojedinci ne prestanu uzimati

lijek. Iako osjećaj nelagode može predstavljati problem, važno je obratiti se svom liječniku

opće/obiteljske medicine ili psihijatru jer postoje terapijske mogućnosti koje se mogu

razmotriti. Žene koje žele zatrudnjeti trebaju biti svjesne da neki lijekovi nisu prikladni za

korištenje tijekom trudnoće, a neki mogu izazvati promjene u laktaciji (stvaranju majčinog

mlijeka). Liječnici opće medicine ili psihijatri mogu savjetovati koji su lijekovi pogodni

tijekom tih razdoblja.

Za vrijeme trajanja akutnih simptoma shizofrenije moguće je da neki bolesnici postanu

seksualno nesputani ili iskuse seksualne porive koji su van njihovog karaktera.

Posljedično, mogu biti skloniji upuštanju u seksualno ponašanje visokog rizika, a

učestalost je spolno prenosivih bolesti (STD) u porastu. Općenito je važno da se mlade

ljude potiče na stjecanje informacija i savjeta o kontracepciji i spolno prenosivim bolestima.

Ako započinju novi odnos, trebaju razmišljati o zaštiti sebe i svoga partnera. Shizofrenija

također može utjecati na to da se pojedinci osjećaju kao da nisu u stanju nositi se s

neželjenim napretkom što povećava njihovu ranjivost. Bilo kakav slučaj seksualnog

uznemiravanja treba shvatiti ozbiljno i izvijestiti o istom. Seksualno zdravlje je važno

područje koje zahtijeva više istraživanja, ali veća otvorenost može pomoći osobama u

smjeru zdravog i sretnog spolnog ostvarenja.

Duhovnost

Osjećaj pripadnosti i osjećaj pripadanja zajednici može biti vrlo važan za osobu i njegovu

obitelj. Za mnoge ljude duhovna i vjerska uvjerenja mogu pridonijeti njihovom osjećaju

udobnosti, identiteta, kulturne svijesti i sudjelovanja u zajednici. Vjerske zajednice mogu

ponuditi mrežu potpore, osobito u razdobljima krize; takve zajednice također mogu ponuditi

„prijateljsko lice“ te osigurati važnu ulogu za osobu koja boluje od shizofrenije. Crkve i

drugi vjerski objekti mogu osigurati poticajno okruženje za razgovor o situaciji smanjujući

osjećaj izolacije, straha i diskriminacije.

Međutim, ponekad psihotični simptomi mogu navesti osobu da vjeruje u značajne, a

ponekad i uznemirujuće, duhovne odnose. Simptomi poput situacije kada se čuju glasovi i

obmane vjerske naravi mogu se prepoznati kao spiritualna iskustva te mogu dovesti do

toga da neki pojedinci budu ranjivi u vezi s određenim religijskim skupinama. Druge

duhovne skupine mogu gledati na takva iskustva kao na rezultat životnih poteza, a to može

povećati poteškoće i izolaciju osobe odbijanjem ili obeshrabrivanjem od traženja

medicinske pomoći. Ipak, iako se u razdoblju bolesti mogu pojaviti negativne percepcije o

duhovnosti, važnost vjere i vjerskih uvjerenja za mnoge se pojedince ne može previdjeti.

Zdravstvena i socijalna skrb ne mogu ponuditi svu podršku potrebnu pojedinim osobama

pa je uloga drugih društvenih organizacija i volonterskih skupina od neprocjenjive važnosti.

Prednosti cjelovite mreže podrške, uključujući i organiziranje religije, duhovnosti i vjerskih

skupina, važni su za mnoge ljude i mogu pomoći podržati pojedinca i njegovu

obitelj/njegovatelje na putu prema poboljšanju.

14

3. Kako se liječi shizofrenija?

d. Podrška obitelji i prijatelja vašem liječenju

Ako je nekome iz vaše obitelji dijagnosticirana shizofrenija, možete igrati vrlo važnu ulogu

pružajući mu potporu i pomažući mu da ostvari odgovarajuću skrb. Važno je postići dobro

razumijevanje bolesti. Liječnik treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja koja biste mogli

postaviti o shizofreniji i liječenju. Tijekom procjene, osobe bolesne od shizofrenije

ponekad nisu u mogućnosti komunicirati. U nekim slučajevima, samo će obitelj i bliski

prijatelji biti svjesni drukčijeg ponašanja ili ideja. Obitelj i prijatelji mogu biti korisni u

pružanju podrške na pregledima. Dobro je da saznate više o bolestima u obitelji te koje je

lijekove vaš član obitelji/rođak koristio. Možda ćete također željeti postaviti pitanja o

lijekovima, nuspojavama, dugoročnim zdravstvenim rizicima i riziku hospitalizacije. Dobra

je ideja zapisati sva svoja pitanja unaprijed te imati papir i olovku sa sobom u slučaju da

želite napraviti bilješke.

Njegovatelji mogu dobiti pomoć sudjelujući u skupinama za potporu obitelji.

Što trebate očekivati od liječnika odgovornih za liječenje vašeg člana obitelji?

Kao dio postupka dijagnoze i liječenja, psihijatar treba:

• sastaviti detaljnu povijest bolesti

• Pitati za probleme koji mogu biti povezani s drugim bolestima (tjelesnim i psihičkim)

• Biti dobro informiran o antipsihotičnim lijekovima

• temeljito pratiti tijek liječenja

• prilagoditi tretman sukladno potrebama

• redovito revidirat lijekove

• biti zainteresiran za cjelovitu skrb o pacijentu i napraviti odgovarajuće preporuke za

njegu, stanovanje, socijalni potporu i financijsku pomoć

• jasno objasniti što događa i što se planira za liječenje pacijenta

• uključiti pacijenta i njegovatelja u postupak liječenja

14

15

3. Kako se liječi shizofrenija?

Važnost kontinuiranog liječenja

Zbog naravi shizofrenije neke osobe ne prepoznaju da su im potrebni lijekovi pa mogu ili

odbiti uzimati propisane lijekove ili mogu prestati uzimati lijekove zbog neželjenih

popratnih nuspojava, ili iz drugih razloga. Bolesniku može biti teško, zbog naravi bolesti,

sjetiti se da treba uzeti lijekove. Ukoliko su rodbina ili prijatelji uključeni u liječenje, na

razne načine mogu pružati neprocjenjivu podršku. To uključuje provjeru je li pacijent uzeo

lijekove, poticanje na uzimanje lijekova kada to zaborave ili podsjećanje na probleme koji

su se dogodili u nekoj prethodnoj prigodi kada je bolesnik odlučio ne uzeti lijek.

Također je važno osigurati da se osoba bolesna od shizofrenije liječi i nakon otpusta iz

bolnice. Bolesnik može prekinuti uzimanje lijekova ili prestati ići na kontrolu što često

dovodi do povrata psihotičnih simptoma. Poticanje na nastavak liječenja i pomaganje u

postupku liječenja može pozitivno utjecati na bolesnike. Bez liječenja, nekim osobama

bolesnima od shizofrenije postane toliko loše da se ne mogu brinuti za svoje osnovne

potrebe, poput prehrane, odjeće i krova nad glavom. Ako se to dogodi, ljudi mogu postati

beskućnici ili upasti u poteškoće koje ih mogu dovesti do zatvora.

Odgovor na ponašanje i simptome

Osobe bliske osobama bolesnima od shizofrenije često nisu sigurne kako reagirati kada

bolesnici izjave nešto čudno ili očito pogrešno. Za osobu bolesnu od shizofrenije čudna su

uvjerenja ili halucinacije prilično stvarne, one nisu zamišljene fantazije. Umjesto da se

slože sa zabludama bolesnika, članovi obitelji ili prijatelji mogu reći da oni ne vide stvari

na isti način ili se ne slažu s njegovim ili njezinim zaključcima, pritom priznajući da

bolesniku činjenice mogu izgledati drukčije. Njegovatelji moraju biti oprezni i ne izazivati

uvjerenja pojedinca jer se na taj način može narušiti njihovo samopoštovanje i strategija

suočavanja, što može dovesti do relapsa bolesti.

Uz potpunu suglasnost bolesnika, korisno je da bliska osoba vodi dnevnik simptoma koji

su se pojavili, evidenciju lijekova i doza, te kakve su učinke polučili različiti oblici liječenja.

Prepoznavajući prethodne simptome, članovi obitelji mogu paziti na znakove relapsa.

Obitelj čak može biti u mogućnosti identificirati neke rane znakove upozorenja mogućih

relapsa, kao što su povećano povlačenje u sebe ili poremećaj spavanja. Prema tome,

povratak psihoze može se rano otkriti, a liječenje može spriječiti potpuni povratak bolesti.

Također, znajući koji su lijekovi pomogli, a koji su uzrokovali problematične nuspojave u

prošlosti, obitelj može pomoći onima koji liječe pacijenta kako bi se čim prije započelo

najbolje liječenje.

16

3. Kako se liječi shizofrenija?

Dodavanje pozitivnog pristupa

Obitelj, prijatelji i grupe bolesnika mogu pružiti potporu i ohrabrenje osobi bolesnoj od

shizofrenije kako bi joj se stanje poboljšalo. Kao i bilo tko drugi, osobe bolesne od

shizofrenije trebaju znati kada rade nešto ispravno. Pozitivan pristup može biti od koristi te

na duge staze djelotvorniji od kritika.

Briga za njegovatelja

Briga o mentalno bolesnoj osobi može biti izazov te imati velik praktični i emocionalni utjecaj

na vaš život. Iz tog razloga, važno je za njegovatelje tražiti posebnu podršku i vodstvo.

Dodatni izvori informacija za njegovatelje:

Europske organizacije:

EUFAMI (Europska federacija udruga obitelji osoba s duševnim smetnjama)

World Fellowship for Schizophrenia and Allied Disorders (Svjetsko društvo za

shizofreniju i srodne poremećaje)

Mental Health Europe (Mentalno zdravlje Europe)

GAMIAN-Europe

World Federation for Mental Health (Svjetska federacija za mentalno zdravlje)

17

4. Odgovori na često postavljana pitanja

Hoću li ikada biti izliječen od shizofrenije?

Trenutno nije moguće trajno izliječiti shizofreniju. Međutim, dostupne su metode liječenja koje mogu kontrolirati simptome i pomoći vam da živite kvalitetniji život. Možda ćete se liječiti dugo, moguće cijeloga života.

Kako mi može pomoći terapija antipsihoticima?

Uz ublažavanje vaših simptoma, antipsihotik može pomoći stabilizirati vaše stanje ako se

uzima redovito i sukladno uputi. Koristeći antipsihotike, osobe bolesne od shizofrenije

imaju mnogo veće šanse da ostanu dobro i izvan bolnice. Lijekovi vam mogu pomoći da

ponovno vodite normalniji život.

Koliko brzo tretman počinje djelovati?

Ljudi reagiraju različito. Međutim, ako uzimate lijekove na usta, stabilna i djelotvorna

razina lijeka u tijelu postiže se u roku nekoliko dana. Ako je za vas bolja injekcija lijeka

dugotrajnog djelovanja, djelovanje ne počinje odmah. Najčešće je potrebno nekoliko

tjedana da bi se dostigla stabilna i djelotvorna razina djelovanja lijeka. Zato ćete ponekad

također morati uzimati lijekove na usta dok injekcije ne počnu djelovati.

Koliko dugo ću se morati liječiti?

Vrlo je važno uzimati lijekove redovito, bez pauze (kako je propisao vaš liječnik), da bi

vaši simptomi bili pod kontrolom i da bi se zaustavio povrat vaše bolesti (relaps), te da se

vaši simptomi ne bi pogoršali. Morate uzimati propisane lijekove, posebice kada se

osjećate bolje, kako bi se poboljšanje održalo. U mnogim ćete slučajevima morati uzimati

antipsihotik dugo vremena, ponekad i cijeli život.

Hoće li liječenje imati nuspojava?

Svi lijekovi mogu imati nuspojave, ali njih se obično može rješavati. Moguće je da nećete

imati nikakve nuspojave. Ukoliko budete imali nuspojave, važno je obavijestiti svog

liječnika. Važno je ne prestati uzimati lijekove i ne mijenjati dozu bez prethodnog

savjetovanja s liječnikom. Ukoliko prestanete uzimati lijekove ili mijenjate dozu bez

prethodnih konzultacija, lijek možda neće biti djelotvoran. Ponekad nuspojave traju samo

nekoliko tjedana dok se vaše tijelo ne prilagodi novim lijekovima. Moguće je smanjiti

nuspojave koristeći druge načine liječenja. Ako lijekovi djeluju, a nuspojave su blage, bilo

bi dobro nastaviti koristiti antipsihotike.

18

Hoću li postati ovisan o lijeku?

Pacijenti i obitelji ponekad su zabrinuti zbog antipsihotika koji se koriste za liječenje

shizofrenije da ne bi doveli do razvoja ovisnosti. Međutim, antipsihotici ne stvaraju euforiju

ili ovisnost u bolesnika koji ih uzimaju. Još jedna zabluda o antipsihoticima je ta da oni

djeluju kao neka vrsta kontrole uma ili „kemijska stezulja“. Ako se koriste u odgovarajućoj

dozi, antipsihotici ne „onesvešćuju“ ljude i ne oduzimaju im slobodnu volju.

Trebam li prestati uzimati tablete ako ne djeluju?

Vrlo je važno ne prestati s uzimanjem lijekova i ne mijenjati dozu bez prethodnog

savjetovanja s liječnikom. Ukoliko prestanete uzimati lijekove ili mijenjate dozu bez

prethodnih konzultacija, lijek možda neće djelovati.

Što trebam učiniti ako se moji simptomi vrate ili pogoršaju iako uzimam svoje lijekove?

Razgovarajte sa svojim liječnikom. Možda će vam trebati neka druga doza, drugi lijek ili

promjena u formulaciji vašeg lijeka kako bi se postigla bolja kontrola simptoma. Nisu svi

antipsihotici jednaki pa ćete možda morati isprobati različite mogućnosti kako biste

pronašli lijek koji je za vas najbolji.

Kako mogu saznati više?

Vaš liječnik može odgovoriti na pitanja i pružiti vam informacije. Neki korisni izvori također su navedeni na kraju ovog priručnika.

4. Odgovori na često postavljana pitanja

18

19

5. Rječnik

Socijalni radnik Poznat i kao psihijatrijski socijalni radnik, to je kvalificirani socijalni radnik koji posjeduje specifična iskustva i obrazovanje na području mentalnog zdravlja. Procjena Prikupljanje svih relevantnih informacija o mentalnom zdravlju pojedinca, tako da sustav zaštite mentalnog zdravlja može procijeniti stanje osobe prije planiranja najpogodnijeg liječenja i podrške. Atipični antipsihotik

Bilo koji noviji antipsihotik, s manje tipičnim nuspojavama od starijih lijekova. Plan liječenja Plan koji su sastavili stručnjak za mentalno zdravlje i osoba koja boluje od duševne bolesti (i po mogućnosti njegovatelj/skrbnik), a određuje liječenje i podršku koju će bolesnik dobivati. Procjena njegovatelja Formalna procjena potreba potpore svih onih koji se brinu za osobe bolesne od shizofrenije. Klinički psiholog Nakon provedene specijalističke poslijediplomske edukacije, ovi su stručnjaci u mogućnosti procijeniti i liječiti osobe s mentalnim poteškoćama. Kako psiholozi nisu medicinski obrazovani, za razliku od liječnika oni ne mogu propisivati lijekove. Psihijatrijska sestra u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti Kvalificirana medicinska sestra za mentalno zdravlje koja ne radi u bolnici, obično je u timu za mentalno zdravlje Doma zdravlja. Može pružiti emotivnu podršku osobi s mentalnim poremećajima, a često nadzire primjenu bilo kojeg lijeka (kao npr. patronažna sestra). Izvanbolnički tim za mentalno zdravlje Tim stručnjaka za mentalno zdravlje čije je sjedište izvan bolnice. Obično uključuje medicinske sestre za psihijatriju, socijalne radnike, osobe za podršku s pristupom psihijatru, radne terapeute i psihologe. Povjerljivost

Zaštita i korištenje podataka o bolesniku tako da se informacije predane ili primljene za jednu svrhu ne smiju koristiti u druge svrhe ili proslijediti bilo kome drugome bez pristanka pacijenta. Informacije se međutim mogu prenijeti bez pristanka pacijenta ili po principu „mora se znati“ ako je to potrebno zbog zabrinutosti za skrb i liječenje bolesnika i mora biti opravdano. Primjer: rizik od samoubojstva.

Savjetovanje Liječenje razgovorom i postupak liječenja pri kojem savjetnik ima za cilj pomoći pojedincu uhvatiti se u koštac s poteškoćama s kojima se suočava. Depot / Injekcija lijeka produženog djelovanja Injekcija lijeka čija aktivna supstanca djeluje polako tijekom nekoliko tjedana. Dijagnoza Na temelju procjene simptoma u osobe, daje se naziv bolesti - to jest, postavlja se dijagnoza.

Dvostruka dijagnoza Kada je u bolesne osobe prisutna psihička bolest s nekom drugom bolešću, najčešće zlouporaba sredstava ovisnosti (alkohol ili droge)

20

5. Rječnik

Rana intervencija Postupak otkrivanja mentalnih poteškoća u ranoj fazi što omogućava brz početak liječenja i podrške. Cilj rane intervencije je smanjenje neposrednog i dugoročnog utjecaja bolesti. Epizoda Pojedina pojava krize u povijesti bolesti osobe. Liječnik opće / obiteljske medicine Može biti obiteljski liječnik, obično prva osoba koju se kontaktira kada se pojave simptomi. Uvid Svjesnost osobe o sebi samom uključujući vlastito mentalno stanje. Neuroleptici Zvani i antipsihotici, lijekovi koji se koriste kod simptoma psihoze. Radna terapija Terapija koja ima za cilj naučiti i razvijati vještine potrebne za život: svakodnevne životne vještine koje uključuju osobnu njegu, socijalne vještine, zdravstvenu skrb i prehranu. Može biti potrebna osobi koja se oporavlja od teške duševne bolesti kako bi povratila svoju neovisnost. Psihijatar U cijelosti kvalificirani liječnik koji je završio specijalizaciju iz mentalnog zdravlja. Psihoterapija Terapija razgovorom koja rješava pitanja na „dubljoj“ razini od savjetovanja pomažući pojedincima u rješavanju njihovih problema i istraživanju boljeg načina suočavanja sa životnim situacijama. Remisija Pojam remisije kod shizofrenije definira razinu na kojoj simptomi više nemaju negativan utjecaj na razinu funkcioniranja bolesnika. Procjena rizika Procjena situacije u bilo kojem trenutku kako bi se utvrdio mogući raspon ishoda i vjerojatnost njihove pojavnosti. Prisilna hospitalizacija Formalni način opisa postupka kojim se pojedinac može zadržati u bolnici na liječenju ili procjeni. Korisnik usluga Ovaj se pojam često koristi za osobu s mentalnim poteškoćama koja koristi zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja. Zloporaba sredstava ovisnosti Opći pojam za zloporabu niza kemijskih sredstava, obično droga, alkohola ili otapala. Korištenje tih sredstava može biti pokušaj samostalnog liječenja.

Janssen-Cilag EMEA Omogućio Janssen-Cilag EMEA kao pomagalo uz lijek Stavka broj: 21677/3610/280 finalna 699 SM (2008.) Datum pripreme: lipanj 2008.

21