Prirucnik Seoski Turizam Za Web

UVODNA POJANJENJA

PRIRUNIK ZA BAVLJENJE SEOSKIM PRIRUNIK ZA BAVLJENJE TURIZMOM SEOSKIMKorak po korak od ideje TURIZMOMKorak po korak od ideje do uspjenog poslovanja Korak po korak od ideje do uspjenog poslovanja

Hrvatska, 2011

3

UVODNA POJANJENJA

IMPRESUM

Autor: Robert Baac Nakladnik: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske Za nakladnika: Damir Bajs Urednici: Mr. sc. Ivo Mujo Dr. sc. Tatjana Grediak Mr. sc. Ognjen kunca Lektura: Vicko Krampus, prof. Grafiko oblikovanje: Kreimir Kraljevi Tisak i uvez: Tiskara Zelina d.d. Naklada: 2000 Ministarstvo turizma RH Izraeno u sklopu provedbe GEF/UNDP projekta Ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST . Zagreb, 2011. ISBN 978-953-55529-2-54

SADRA J

SADRAJUVODNE RIJEI RIJE MINISTRA TURIZMA RIJE AUTORA 1 UVODNA POJANJENJA 1.1 Zato seoski turizam? 1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i termina 2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA 2.1 KORAK 1: ideja 2.1.1 Definiranje, analiza i mjerenje motivacije 2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma? 2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje 2.1.3 Tko su moji budui gosti? 2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi) 2.1.4.1 Agroturizam 2.1.4.2 Kuaonica 2.1.4.3 Ruralna kua za odmor 2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom 2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel 2.1.4.5.1 Difuzni hotel 2.1.4.6 Ruralni kamp 2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite 2.1.5 Zakonski okvir 2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma 2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane 2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane 10 10 11 13 15 16 21 23 24 27 34 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 45 47 50 51

5

SADRA J

2.2 KORAK 2: zatvaranje financijske konstrukcije i mogui izvori financiranja vaeg budueg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.2.1 Vlastita sredstva 2.2.2 Bespovratna sredstva tzv. darovnice 2.2.3 Kreditna sredstva 2.2.3.1 Kreditna linija Ministarstva turizma Razvoj turizma na selu 2.2.4 Kreditne linije komercijalnih banaka 2.2.5 Sredstva EU-a 2.3 KORAK 3: ureenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.3.1 Vanjsko ureenje objekta 2.3.2 Unutarnje ureenje objekta 2.3.3 Ureenje okolia i vrta 2.3.4 Kontrolna lista ureenja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.3.5 Par ideja za iskoritavanje (aktiviranje) resursa na gospodarstvu 2.4 KORAK 4: organizacija usluga 2.4.1 Usluge smjetaja 2.4.2 Usluge prehrane 2.4.2.1 Prostor za pripremu i pruanje usluga prehrane 2.4.2.2 to ponuditi od hrane 2.4.2.3 Pribor za usluivanje jela i pia 2.4.3 Dodatne usluge na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu 2.4.4 Kreiranje paketa proizvoda 2.4.5 Formiranje cijena 2.5. KORAK 5: registracija turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.5.1 Gdje zatraiti registraciju (mjesto registracije) 2.5.2 Postupak registracije 2.5.2.1 Seljako domainstvo - agroturizam (izletite, kuaonica, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp) 2.5.2.2 Privatni iznajmljivai: ruralna kua za odmor, ruralni B&B, ruralni kamp

65 65 65 67 67 68 68 70 71 75 80 86 87 89 89 89 89 92 95 96 105 106 108 108 108 109 111

6

SADRA J

2.5.2.3 Hotel batina i hotel (ruralni obiteljski hotel) 2.5.2.4 Kamp odmorite (ruralno kamp odmorite) 2.5.2.5 Registracija obrta za hotel batina i kamp odmorite 2.5.2.6 Registracija poduzea za hotel batina i kamp odmorite 2.6 KORAK 6: podsjetnik na zakonske obveze tijekom poslovanja 2.6.1 Porezne obveze 2.6.1.1 Porez na dohodak i porez na dobit 2.6.1.2 Paualni porez 2.6.1.3 PDV porez na dodanu vrijednost 2.6.1.4 Porez na potronju 2.6.1.5 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje (doprinosi) 2.6.2 Voenje poslovnih knjiga 2.6.2.1 Registrirani po Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima 2.6.2.2 Privatni iznajmljivai 2.6.2.3 Obrt 2.6.2.4 Poduzee 2.6.3 Kako sastaviti ispravan raun 2.6.4 Ostale obveze 2.6.4.1 Prijava gostiju u turistiku zajednicu 2.6.4.2 Prijava stranih gostiju u MUP 2.6.4.3 Plaanje boravine pristojbe i turistike lanarine 2.6.4.4 Izrada cjenika 2.6.4.5 Izrada normativa jela i pia 2.6.4.6 Oznaavanje turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava (tabele) 2.6.4.7 Informativna mapa 2.6.4.8 Putokazi / oznake 2.6.4.9 Ishoenje odobrenja za branje jestivog i ljekovitog bilja te gljiva koje se nude kroz usluge seoskog turizma 2.6.4.10 Obvezno osiguranje gostiju 2.6.5 Higijenske i sanitarne obveze

112 113 114 116 118 118 118 118 119 120 120 122 122 125 125 126 126 130 130 131 132 134 137 139 141 141 143 145 146

7

SADRA J

2.6.5.1 Higijenske i sanitarne obveze gospodarstava registriranih kao seljako domainstvo i/ili hotel, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske goste) 2.6.5.2 Higijenske i sanitarne obveze za gospodarstva, registrirana kao privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju 2.6.5.3 HACCP sustav i turistika seoska obiteljska gospodarstva 2.6.6 Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu 2.6.6.1 Proizvodi ivotinjskog podrijetla 2.6.6.2 Vino 2.6.6.3Rakije 2.6.7 Zapoljavanje dodatne radne snage na turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu 2.6.8 Mogu li se umirovljenici baviti seoskim turizmom, a pri tome zadrati svoj umirovljeniki status? 2.6.9 Donosi li ulazak RH u EU dodatne obveze i zahtjeve kod bavljenja seoskim turizmom? 2.7. KORAK 7: povezivanje s tritem 2.7.1 Izrada posjetnice (vizit karte) 2.7.2 Javno predstavljanje vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.7.3 Osobni obilazak relevantnih institucija 2.7.4 Vlastita internetska stranica 2.7.5 Sajmovi i manifestacije 2.7.6 Poslovanje s turistikim agencijama 2.7.7 Jo neki uinkoviti naini promocije vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva 2.7.8 Komuniciranje s gostom

146

148

148 149 149 150 151 153 154 155

157 157 158 159 160 164 165 166 167

8

SADRA J

3 PRILOzI 3.1 to moemo nauiti na iskustvu drugih: seoski turizam u zemljama EU-a 3.1.1 Francuska 3.1.2 Austrija 3.1.3 Italija 3.1.4 Slovenija 3.1.5 to moemo nauiti i primijeniti iz europskih iskustava? 3.1.5.1 Raznovrsna ponuda 3.1.5.2 Umreavanje i udruivanje 3.1.5.3 Standardizacija, certifikacija i stalno nastojanje na podizanju kvalitete 3.2. Korisni linkovi

175 175 176 180 182 185 188 188 188 188 190

NAPOMENA: fotografije koritene u ilustraciji ovoga prirunika predstavljaju turistika seoska obiteljska gospodarstva koja su realizirana i pomou sredstava kreditne linije Razvoj turizma na selu Ministarstva turizma ili sredstvima bespovratnih potpora (darovnica), sukladno programima Ministarstva turizma.9

RIJE MINISTR A TURIZMA

Rije ministra turizmaS obzirom na bogatu prirodnu i kulturno-povijesnu raznolikost, Republika Hrvatska ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, a tako i plasiranja bogate ponude za razliite segmente potranje na turistikom tritu. Ruralni turizam je veliko potencijalno podruje jer se i u ovom segmentu ponude pruaju velike mogunosti. Na ruralnom prostoru, koji ini vie od 90 posto povrine Republike Hrvatske, ivi oko 50 posto njezinih stanovnika koji su izravno ili neizravno vezani za poljoprivredu. S obzirom na prirodnu i kulturnu raznolikost regija, bogatu resursnu osnovu turistikih atrakcija, ouvani okoli te vie od 160 tisua upisanih poljoprivrednih gospodarstava, Republika Hrvatska ima preduvjete za razvijanje seoskog turizma, ali i drugih posebnih oblika turizma vezanih za ruralni prostor. Poticajni razvojni programi za seoski turizam, kako u kontinentalnim tako i upanijama na moru, produljuju turistiku sezonu i daju novu kvalitetu ukupnom hrvatskom turizmu. Glavni strateki ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom podruju su: konkurentnost na meunarodnom tritu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapoljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu, trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala, razvoj cjelovite ponude turistike destinacije, podizanje razine kvalitete smjetajnih kapaciteta, ugostiteljskih i turistikih usluga, poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih proizvoda i njihov plasman kroz turistiku infrastrukturu, edukacija zaposlenih u turizmu te poveanje udjela kontinentalnog turizma u ukupnom turistikom prometu. Pri tome je seoski turizam znaajan imbenik u aktivaciji i odrivom razvoju ruralnih podruja koji pomae ouvanju lokalnog identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli, jaa autohtonu, tradicijsku i ekoloku proizvodnju te pomae razvoju ruralnih krajeva na osnovu odrivog razvoja. Nadamo se da e ovaj prirunik pomoi svim zainteresiranima na nain da ih dodatno motivira i pomogne u osmiljavanju poslovne ideje, a potom korak po korak i u njenoj realizaciji do uspjenog poslovanja, potpunijeg i veselijeg ivota u seoskom prostoru i razvoju ruralnih podruja kroz seoski turizam.

Ministar turizma Damir Bajs

10

RIJE AUTOR A

Rije autoraPrirunik koji drite u rukama, nastao je iz potrebe da se na jednom mjestu prikupe i obrade sva znanja i korisne informacije vezane za seoski turizam, odnosno za uspjeno voenje jednog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, bez obzira na koji nain ono bilo registrirano. Od samih poetaka razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj, svi oni koji su na svojim gospodarstvima pokrenuli turistike usluge suoavali su se s nedostatkom servisnih i detaljnih informacija i znanja o seoskom turizmu na jednom mjestu. Poglavito su takove informacije potrebne za sve one koji se tek namjeravaju baviti seoskim turizmom. Ovim prirunikom se takva potreba zadovoljava. Prirunik korak po korak, detaljno i na jednostavan i razumljiv nain obrauje sve teme vezane za organizaciju i voenje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, ukljuujui izbor turistikih usluga, ureenje domainstva, registracije, zakonske odredbe, porezne obveze, promociju, marketing i mnogo ostalih tema i podtema. Drugi razlog izrade ovoga prirunika je u injenici to se ove, 2011. godine, obiljeava punih 60 godina od nastanka prvog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Naime, jo 1951. godine u tipinom malom selu Chandal a la Javie u Provansi, Francuska, senator Emile Aubert pokrenuo je pilot projekt organizacije turistikih usluga na turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima iji je cilj bio ouvanje seoskih sredina, zaustavljanje iseljavanja stanovnitva iz ruralnih podruja, stvaranje novih mogunosti za zaradu kroz turistike usluge i ponovno oivljavanje lokalne poljoprivrede. Stara, tradicionalno izgraena, naputena tala u vlasnitvu lokalnih stoara i poljoprivrednika pretvorena je u dom, odnosno seosku kuu za odmor te dobila naziv gites (kuica). Od te male kuice, na kojoj je pilot projekt uspjeno realiziran, krenuo je razvoj seoskog turizma kakvog danas poznajemo. Trei razlog zbog kojega se prilo stvaranju ovakvog prirunika jest nastojanje da se i na ovakav nain pomogne daljnjem razvoju seoskog turizma u Hrvatskoj, odnosno ohrabri sve one koji misle pokrenuti turistike usluge na svojim seoskim gospodarstvima i olakati snalaenje u poslovanju svima onima koji ve posluju kao turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo. Ovaj prirunik ima za cilj dodatno motivirati na ouvanje ambijentalne arhitekture, seoskih kua, lokalnih specifinosti, tradicije i obiaja, starih zanimljivih vjetina i zanata, bioraznolikosti, poljoprivredne proizvodnje na malim povrinama, izvornih (domaih) proizvoda, odnosno, kroz turistike usluge kao motivator razvoja seoskih sredina omoguiti ouvanje slikovitosti i ivotnosti sela i privlanosti seoskog naina ivota. I to na nain kako je uinjeno mnogo prije u Francuskoj i drugim danas najrazvijenijim svjetskim turistikim destinacijama, ali i kako je jo daleko, daleko prije bilo propisano u Poljikom statutu iz 1440. godine ija je odredba vie nego aktualna i u naim danima:11

RIJE AUTOR A

Onaj tko posjeduje staru batinu, koja je ostala od predaka, mora je obraivati i uivati i od nje ivjeti. A nije asno da je potrati i potroi bez velike nevolje, ve kako nalae stari zakon i obiaj, da je ondje ostavi gdje je i naao.

Nadamo se da e Vam ovaj prirunik koristiti u Vaem svakodnevnom radu i poslovanju, da e Vam ili dati jasne odgovore na Vaa pitanja, ili s obzirom da je djelatnost seoskog turizma vrlo opsena i dalje razvijajua, te nije mogue u jednoj knjiici ponuditi sve odgovore barem naputak gdje potraiti odgovor na Vaa pitanja i nedoumice. Takoer se nadamo da ete se njime rado sluiti jer se njime na jednom mjestu pokualo saeti sve ono to je u organizaciji i poslovanju jednog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva potrebno znati. Ako Vam ovaj prirunik pomogne informacijom ili idejom barem malo, u bilo kojem segmentu vaeg bavljenja seoskim turizmom, njegovo nastajanje i publiciranje bit e i vie nego opravdano.

Autor Robert Baac

12

UVODNA POJANJENJA

UVODNA POJANJENJA

113

UVODNA POJANJENJA

14

UVODNA POJANJENJA

1 UVODNA POJANJENJA1.1 Zato seoski turizam?U dananje vrijeme stresa, strke, nedostatka vremena za sebe i pomanjkanja kvalitetnih aktivnosti, seoski turizam predstavlja odlinu mogunost bijega iz takve stresom optereene svakodnevnice, te daje mogunost provoenja ugodnog odmora koji pobuuje nostalgiju za vremenima naih baka. Koliko je seoski nain ivota te aktivnosti koje se provode na selu prvenstveno kroz poljoprivredu, koju je jo sv. Pavao okarakterizirao kao jednu od najplemenitijih aktivnosti koje ovjek provodi zaista vrijedan i potreban, govori i istraivanje britanskog asopisa Country Living (ivot na selu) iz 2004. godine s vrlo zanimljivim rezultatima. Od 1000 ispitanika, 41% ih je reklo kako je selidba na selu unijela uzbuenje u njihov ivot, dok je 39% izjavilo kako im se ivot poboljao ili oekuju da se to dogodi. Velika veina smatra kako je ivot na selu bolji po zdravlje, ima manje kriminala i oekuju da e ivjeti due. Meu onima koji su se preselili na selo, 44% je reklo da provode vie vremena s partnerom, 38% ima vie zajednikih prijatelja, 27% se rjee svaa, a opa razina zadovoljstva via je meu ljudima koji su se preselili iz urbane u ruralnu sredinu nego kod onih koji se nisu selili. Moderan nain ivota dananjeg ovjeka: brzi tempo, stres, otuenost, nedostatak vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, vie bolesti, ne osjeati se dobro te neproduktivnost na poslu kao potrebu trai: uivanje u hrani i pravilnije hranjenje uz provjerene namirnice, bolji osjeaj kroz oputanje i ugodu uz zvukove iz prirode, ponovna fizika aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, sprjeavanje nastanka nekih bolesti, poboljanje kvalitete ivota, vea produktivnost, vie vremena za obitelj, ponovno zbliavanje s prirodom, buenje pozitivne nostalgije itd. Upravo iz navedenog motivi za dolazak na selo kao to su: mir, ist okoli, interakcija s novim ljudima (domaini), zdrava hrana, slow food (sporo jedenje, odnosno uivanje u hrani), lagani tempo, fizika aktivnost, ne mjeri se vrijeme, dokolica, zasluni su za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu i njegovim potrebama. Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na postojanje, jo uvijek atraktivnih i netaknutih ruralnih predjela s tono odreenim nainom ivota, kulturom i obiajima, velikom potrebom ouvanja takvih predjela, davanja stanovnitvu mogunosti prihodovanja kroz turistike usluge i ouvanje izvornih usluga i proizvoda kreiranjem ponuda za drugaiji odmor.15

UVODNA POJANJENJA

Svaki projekt u tom smislu vie je nego dobrodoao te svako gospodarstvo koje svoje usluge i proizvode bazira na kvaliteti i autentinosti, individualnom pristupu i kreativnosti, moe oekivati dobru prou na tritu. No, za to je potrebno zadovoljiti odreene preduvjete koje smo nastojali naglasiti i pojasniti ovim prirunikom.

1.2 Seoski turizam: pojanjenje pojmova i terminaSeoski turizam, agroturizam, turistiko seljako obiteljsko gospodarstvo (TSOG), seljako domainstvo, ruralni turizam sve su to pojmovi s kojima se vlasnici gospodarstava koji se bave ili se tek namjeravaju baviti pruanjem turistikih usluga na svojim gospodarstvima neminovno pa gotovo svakodnevno, susreu. S obzirom na uestalo koritenje navedenih termina, esto dolazi do nedoumice meu samim vlasnicima gospodarstava, odnosno poduzetnicima u seoskom turizmu koji je termin ispravan. esto se mogu uti pitanja: ime se ja to bavim: agroturizmom, seoskim turizmom, ruralnim turizmom ili neim drugim? Koristim li pravilan pojam? Ako ne koristim dobar pojam, to je pravilno? Ovdje e se na jednostavan nain pokuati dati definicija svakoga od ovih pojmova koji se javno koriste, odnosno napraviti razumljiva shema pojmova po kojoj bi se ve na prvi pogled moglo jasno razaznati o kojim oblicima turizma se radi, to znai pojedini pojam, te kojim se pojmom koristiti. Standardne definicije pojmova ruralnog, agro ili seoskog turizma, koje bi bile prihvaene u svim sredinama koje razvijaju ovaj tip turistikih usluga, ne postoje, iako se o njima raspravlja jo od 1. svjetskog foruma o ruralnom turizmu iz 2000. godine u Perugi (Italija), gdje je jedan od zakljuaka bio i potreba izrade sveobuhvatne definicije prihvatljive svim institucijama i subjektima koji razvijaju ruralni turizam. Meutim, recentna razmiljanja strunjaka na temu definiranja turistikih aktivnosti na ruralnim podrujima polako se pribliuju u stajalitima na nain profiliranja tri osnovna pojma / termina koje se koristi u ovome segmentu - ruralni turizam, seoski turizam, te turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i to sa sljedeim znaenjima: Ruralni turizam je najiri pojam koji obuhvaa sve turistike usluge / aktivnosti / vidove turizma unutar ruralnih podruja, ukljuujui npr. lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni turizam nije nuno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara dodatni prihod, ve moe biti i profesionalna djelatnost (npr. mali obiteljski hotel, konjiki centar, itd.). Pri tome, sam pojam ruralnog podruja uglavnom nije strogo

16

UVODNA POJANJENJA

definiran1, ve se pod njim podrazumijevaju podruja u kojima prevladavaju: prirodno okruenje, seoski okoli, mala naselja i sela, zaseoci, izdvojena poljoprivredna gospodarstva, s poljoprivredom i umarstvom kao glavnim gospodarskim granama. Seoski turizam je ui pojam od ruralnog turizma, a istovremeno iri pojam od turizma na farmi (turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz ambijent sela i njegovu uu okolicu te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, ostala gospodarska aktivnost). Konano, turizam na seljakom domainstvu ili seljakom gospodarstvu ili turistikom seljakom obiteljskom gospodarstvu (TSOG) ili agroturizamu2 iskljuivo se odnosi na oblik turistike usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s ivom poljoprivrednom djelatnou, u sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takovom gospodarstvu. Dakle, turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo ili agroturizam je pojavni oblik seoskog turizma, dok je seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma. Pojavni oblici ruralnog turizma objanjeni su u narednoj shemi:

1 Postoje i slubeni kriteriji za definiranje ruralnih podruja. Dva primjera su kriterij OECD-a (Or-

ganization for Economic Cooperation and Development / Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) prema kojemu su ruralna podruja ona podruja u kojima je gustoa naseljenosti ispod 150 stanovnika po km; odnosno kriterij Europske unije, gdje se kao reeni prag uzima 100 stanovnika po km. Po ovoj posljednjoj metodologiji, 91,6 % ukupnog podruja RH spada u ruralno podruje; 88,7 % naselja smjeteno je u ruralnim podrujima; 47,6 % ukupnog stanovnitva ivi u ruralnim podrujima, a 52,4 % stanovnitva u urbanim podrujima.2 Pojam agroturizam izvorno je talijanskog podrijetla i sloenica je nastala od dvije talijanske imenice, agricoltura (poljoprivreda) i turismo (turizam), te tako ini pojam agriturismo, u nekim sluajevima i agroturismo, to bi u slobodnom prijevodu znailo poljoprivredni ili agrarni turizam, odnosno turizam na poljoprivrednom gospodarstvu

17

UVODNA POJANJENJA

Slika 1. Shematski prikaz meuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i turizma na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (TSOG)

RURALNI TURIZAMseoski turizam vinski turizam gastro turizam lovni turizam ribolovni turizam - turizam u nacionalnim parkovima i parkovima prirode - vjerski turizam - kulturni turizam - pustolovni turizam (avanturistiki) - zdravstveni turizam (toplice)

SEOSKI TURIZAMTSOG ili agroturizam kuaonica izletite ruralna kua za odmor ruralni B&B (noenje s dorukom) ruralni obiteljski hotel ruralni kamp etnosela etnozbirke seoske manifestacije folklor

TSOG ILI AGROTURIZAM- usluge noenja - usluge prehrane - ostale usluge aktivnog odmora na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu

18

UVODNA POJANJENJA

KORISNI SAVJETI: Nakon gornjeg pojanjenja vjerujemo da su vam termini i definicije jasnije te da ete moi tono ili priblino tono odrediti kojom vrstom turizma se bavite. Dakle, sada slobodno moete rei: Bavim se ruralnim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu koju pruate: agroturizam, kuaonica, usluge kampinga, iznajmljivanje tradicijske kue, lov, ribolov, jahanje, prodaja tradicijskih proizvoda, organizacija izleta, jeep safari, rafting, speleoloke avanture, biciklistike ture, stari zanati, itd), odnosno sve usluge koje se kao turistike mogu organizirati na ruralnom podruju, naravno uz preduvjet da za to imate registraciju ili Bavim se seoskim turizmom i to ......... (navesti tonu uslugu: agroturizam, kuaonica, prodavaonica tradicijskih proizvoda, iznajmljivanje tradicijske kue, mali obiteljski ruralni hotel, suvenirnica, stari zanat, organizacija tradicijskih manifestacija, folklor itd.) odnosno sve usluge koje se nalaze unutar jedne seoske zajednice (zaseok, selo, malo mjesto), naravno uz preduvjet da za to imate registraciju ili Imam turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, odnosno bavim se agroturizmom i to ...... (navesti tonu uslugu: usluge noenja i pripreme hrane samo za goste na smjetaju, usluge kuanja, izletite (pripremanje hrane za goste izletnike, radionice starih zanata, radionice spravljanja tradicijskih jela, mogunost sudjelovanja gostiju u radovima na domainstvu itd.), odnosno sve usluge koje se mogu organizirati na jednom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu (agroturizmu) uz preduvjet da za to imate registraciju.

Koji ete marketinki pojam koristiti za vrstu gospodarstva ili usluge koju pruate, da bi vaa usluga bila prepoznatljivija na tritu, objasnit emo u poglavlju 2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi).19

UVODNA POJANJENJA

20

KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA

2

KOR AK PO KOR AK OD IDE JE DO USPJENOG POSLOVANJA

2 KORAK PO KORAK OD IDEJE DO USPJENOG POSLOVANJA2.1 KORAK 1: IDEJABavljenje seoskim turizmom izgleda na prvi pogled vrlo jednostavno. esto se razmilja kako je dovoljno imati neku ideju te viak prostora (kua, dio kue, ostali objekti koji se mogu staviti u funkciju turizma), neto poljoprivredne proizvodnje, malo urediti i doraditi gospodarstvo, ukrasiti ga tradicijskim detaljima te krenuti u posao koji bi se trebao razvijati sam od sebe bez dodatnih napora. Ipak, prihvat gostiju, ugoavanje i kreiranje turistike ponude zahtjevan je i intenzivan posao koji iziskuje dosta osobnog angamana i odricanja. Predvia se da se domain minimalno 60 minuta dnevno posveuje gostu i to samo organizirajui njegov boravak smjetajem i prehranom, a da se tu nije uraunalo vrijeme potrebno za komunikaciju s gostom te organizaciju dodatnih aktivnosti kojima se gost poelio na gospodarstvu koristiti. Nadalje, potrebna su nova i mnogobrojna znanja i vjetine, jer domain u isto vrijeme mora igrati vie uloga: biti recepcionar, kuhar, konobar, zabavlja, vodi, kreator ponude, poljoprivrednik, trgovac, direktor. Konano, seoski turizam je vrlo emotivan posao, s obzirom da domain gostima nudi svoj nain ivota i doputa mu da tijekom boravka postane dio njegovog svakodnevnog ivota. Prije uputanja u konkretan i ozbiljan posao bavljenja seoskim turizmom potrebno je prvotnu ideju jasno i dobro osmisliti, realno je sagledati i konkretizirati, s obzirom da naknadno odustajanje ili mijenjanje ideje u samom procesu organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ili netom nakon njegovog formiranja, iziskuje ogromne napore (financijske ljudske i dr.), a neminovno se gubi i motivacija za daljnji rad. Upravo zbog toga pri osmiljavanju ideje vrlo je vano dati si vremena i pokuati iskreno i realno odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja, ukljuujui sljedea: Je li bavljenje seoskim turizmom zaista za mene? Na emu u bazirati i razvijati turistiku ponudu, odnosno koji su moji potencijali (znanje, iskustvo, nekretnina, poljoprivredna, proizvodnja, stari zanat i sl.)? Tko bi mi mogli biti potencijalni gosti? Koje uvjete moram zadovoljiti, odnosno koje zakone moram prouiti da bi znao / znala koje obveze trebam ispuniti za bavljenje seoskim turizmom? U nastavku prirunika, daju se odgovori na ova postavljena pitanja, te detaljno navode i pojanjavaju svi aspekti organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.

KORAK

1

23


KORAK

2.1.1 Definiranje, analiza i mjerenje motivacije Uputno je prije kretanja u posao kao to je seoski turizam, vrlo dobro definirati motive za bavljenje ovim poslom, odnosno postoji li unutar obitelji suglasje da se profesionalno i kolegijalno posvete, pored svih ostalih obveza, i dodatnom poslu kroz seoski turizam. Pozitivni motivi za bavljenje seoskim turizmom najee mogu biti: - Ureenje gospodarstva: viak prostora (tradicijska kua, stara tala, gospodarski objekt) koji trenutno nema funkciju i predstavlja financijski teret, a koji bi se mogao adaptirati za turistike usluge i samofinancirati se uz omoguavanje dodatnog prihoda; - Viak vlastitih proizvoda koji se ne moe plasirati na vanjskom tritu (misli se van gospodarstva: zelena trnica, otkup, prodaja trgovakim lancima itd.), a mogli bi se ponuditi direktno na gospodarstvu i to kroz usluge prehrane i nadasve kroz direktnu prodaju na gospodarstvu, ime proizvod moe biti konkurentniji jer se eliminiraju trokovi prijevoza do krajnjeg kupca pa je jeftiniji, a u paketu s turistikim uslugama moe ga se skuplje prodati, jer se kupcu nudi i atraktivnost ambijenta i prostora (selo, seosko okruenje, priroda, druenje sa ivotinjama, aktivnosti na domainstvu i okolici, itd) kao i doivljaj, koji se mogu naplatiti; - elja za komuniciranjem i prezentiranjem vlastitog naina ivota na selu, odnosno prezentacija batine, tradicije i praktinih znanja naih djedova; - elja za iskoritavanjem resursa gospodarstva koji su trenutno neiskoriteni (rekultiviranje zaputenih vrtova i oranica, oivljavanje stoarstva, ponovno pokretanje starih zanata, itd.), ime se otvara mogunost samozapoljavanja i ostvarivanja pristojnih novanih sredstava za ivot kroz poljoprivredu i turizam te ostale alternativne aktivnosti na gospodarstvu, a to potom motivira lanove obitelji za ostanaka na selu, poglavito one mlae.

1

S druge strane, postoje i neki tipini pogreni motivi i oekivanja s kojima se ulazi u bavljenje ovim turizmom, kao to su: - baviti se seoskim turizmom jer se susjed bavi pa u ja biti bolji i uspjeniji od njega, odnosno moi u mu preuzeti goste; - baviti se seoskim turizmom jer je to trend i moe se jako puno zaraditi u vrlo kratko vrijeme; - baviti se seoskim turizmom jer se moda mogu ostvariti dodatni poticaji od strane drave;24


Pored motivacije, potrebna je i spremnost domaina za otvorenu komunikaciju, s obzirom da je komunikacija u seoskom turizmu (odnosno, trebala bi biti) 1 na 1, tj. individualna sa svakim gostom. Gost postaje lan obitelji, oslovljava ga se po imenu i komunicira se svakodnevno s njime tijekom njegovog boravka na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Tablica 1 sumira osobine koje su potrebne domainu kako bi bio uspjean u seoskom turizmuTablica 1. Osobine idealnog domaina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu OSOBINE Gostoprimstvo OPIS Sposobnost pokazati gostima da nas njihov boravak, odnosno njihovo prisustvo na naem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu raduje. Iskazivanje potovanja prema gostima uz zadravanje vlastitog dostojanstva. Biti na raspolaganju gostu na nain da gost zadobije osjeaj vae posveenosti njemu, uz zadravanje prostora i vremena za vau vlastitu intimu i potrebe. Sve aktivnosti prema gostima, posebice u komunikaciji odvijati na ljubazan nain s vedrinom i osmjehom pa ak i u situacijama kada nam se gosti obraaju s manje ljubaznim i uzrujanim tonom. Suspregnuti emotivne tenzije i ne pokazivati ih prema gostima te se ophoditi s gostima uvijek mirnim tonom pa mirno razgovarati Ako doe do sukoba izmeu samih gostiju, gostiju i susjeda, gostiju i mjetana, gostiju i samih domaina, potrebno je konflikt rijeiti to je mogue bre, na diplomatski nain i pri tome ne biti niti na jednoj od sukobljenih strana, ve smireno i hladne glave posredovati. Takoer ako gost trai nemogue ili smatra da je oteen te da nije dobio adekvatnu uslugu za koju je platio, isto smireno uz vjetu diplomaciju pronai kompromis. Ne dopustite da vas postupci gostiju vidno uznemiruju. U svakom trenutku biti sposoban kreirati prijedlog aktivnosti koje bi gostu mogle biti zanimljive kao npr. u sluaju kinoga dana.

KORAK

1

Panja

Ljubaznost

Strpljenje i smirenost Osjeaj za diplomaciju

Nadarenost za improvizaciju

25


KORAK

1

Tablica 2 daje mali test kojim moete provjeriti u kojoj mjeri posjedujete osobine potrebne za uspjeno bavljenje seoskim turizmom.Tablica 2. Mali test vaeg afiniteta za moguu ulogu domaina na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. PITANJE 1. 2. 3. 4. Raduje je li vas komunikacija i ophoenje s ljudima? Moete li relativno brzo uspostaviti kontakt s nepoznatim osobama? Moete li pored osnovne djelatnosti baviti se i prijemom gostiju? Biste li bili spremni jedan dio vaeg obiteljskog ivota podijeliti s gostima koji bi boravili na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu? Ne bi vas smetalo da vas gosti povremeno ometaju u vaem svakodnevnom poslu? Spremni ste gostima priskrbiti informacije o atrakcijama u okolini (prirodnim i kulturnim, muzejima, manifestacijama, prometnoj povezanosti, trgovinama, restoranima) te biti im na raspolaganju za njihove upite? Moete li uspjeno rjeavati konflikte meu ljudima? U sluaju loeg vremena moete gostima organizirati dodatne aktivnosti? Spremni ste suraivati s drugim osobama (ostalim vlasnicima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, turistikim vodiima, i dr.) u organiziranju turistikih usluga i ugoavanju turista? Spremni ste s lokalnim vlastima i ostalim ponuaima turistikih usluga suraivati na unaprjeenju uvjeta boravka turista na vaem podruju? DA NE

5. 6.

7. 8. 9.

10.

POJANJENJE REzULTATA TESTA: Od 10 do 8 DA odgovora imate potrebnu osobnost za bavljenje seoskim turizmom; Od 7 do 5 DA odgovora imate potencijala za bavljenje seoskim turizmom kojega bi bilo uputno poveati; Manje od 5 DA odgovora - radije suraujete s ostalim turistikim seoskim obiteljskim gospodarstvima u smislu ponude jedne aktivnosti na vaem gospodarstvu u sklopu cjelokupne ponude drugoga gospodarstva (budite kooperant)26


Naravno da rezultate ovoga testa ne shvatite doslovno te vas oni nikako ne smiju obeshrabriti u vaoj odluci i na putu ka ostvarivanju cilja kao to je bavljenje seoskim turizmom. Cilj ovoga testa je prepoznati, osvijestiti i u va daljini rad ukomponirati osobine koje e vam svakako olakati rad i nadasve komunikaciju s gostom, odnosno pomoi u uspjenijem voenju vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva.

KORAK

1

2.1.2 Na emu i od ega gradim svoju buduu ponudu seoskog turizma? Kao to je ve navedeno, turistika ponuda na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu gradi se na postojeem potencijalu, to ukljuuje: nekretnine; postojeu poljoprivrednu proizvodnju; pojedine vjetine ili znanja kao to su tradicijsko zanatstvo, izrada narodnih instrumenata, folklor, obiaj, lov, ribolov, konjanitvo i sl.; ili pak iskoritavajui resurse poloaja domainstva ili njegove blie okolice kao to su posebno vrijedan prirodni poloaj (zatieni krajolik, kultivirani krajolik, park prirode ili nacionalni park) ili poloaj unutar vrijedne i zatiene arhitektonske i kulturne cjeline. Kako i na koji nain e se taj potencijal iskoristiti i od njega uiniti atraktivna turistika ponuda, ovisi o vaoj konkretno razraenoj ideji kao potencijalnog pruatelja turistikih usluga na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, ali i prepoznavanju oko ega moete graditi buduu ponudu seoskog turizma. U nastavku se prikazuje nekoliko primjera iskoritavanja razliitih prethodno neiskoritenih resursa / potencijala, a formiranjem konkretne turistike ponude u seoskom turizmu na turistikim obiteljskim seoskim gospodarstvima.

27


KORAK

1

I.

Gospodarstva koja su iskoristila nekretninu (tradicijske kue i objekte) kao resurs na osnovu ega je organizirana turistika ponuda

Slika 2. Tradicijska kua na gospodarstvu Mikin dol, Dra, Baranja

Slika 3. Tradicijska kua na gospodarstvu Arbalovija, Donii, Istra

28


KORAK

1

Slika 4. Tradicijska kua na gospodarstvu Ia na trem, igo, Lonjsko polje

Slika 5. Tradicijski mlin za mljevenje ita na gospodarstvu Majsecov mlin, Donja Stubica, Zagorje

29


KORAK

1

II.

Gospodarstva koja su iskoristila poljoprivrednu proizvodnju kao resurs na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda

Slika 6. Gospodarstvo Skradinske delicije, Biine, Skradin, Dalmacija - kuaonica badema i proizvoda od badema

III.

Gospodarstva koja su iskoristila tradicionalne vjetine i znanja kao resurs na osnovu ega je organizirana turistikih ponuda

Slika 7. Gospodarstvo vago, Vodovaa, Konavle - uzgoj dudovog svilca

30


IV.

Gospodarstva koja su iskoristila atraktivno prirodno okruenje kao resurs na osnovu ega se organizirala turistika ponuda

KORAK

1

Slika 8. Gospodarstvo Vrata Velebita, Ljuboti, Nacionalni park Paklenica - ruralni kamp

V.

Gospodarstva koja su iskoristila prirodne atraktivnosti kao resurs na osnovu ega se organizirala turistika ponuda

Slika 9. Gospodarstvo Fetinsko kraljevstvo, Fetini, Istra - kraka spilja kao turisitka atrakcija

31


KORAK

1

VI.

Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana turistika ponuda

Slika 10. Etnoselo Stara Kapela, Udruga Eko-etnoselo Stara Kapela, Slavonija

Slika 11. Etnoselo Kokorii, Vrgorac, Dalmacija

32


VII.

Gospodarstva koja su iskoristila ostale resurse na osnovu ega je organizirana turistika ponuda

KORAK

1

Slika 12. Gospodarstvo Kojan koral, Popovii, Konavle konjitvo

Slika 13. Gospodarstvo La casa di Matiki, Matiki, minj, Istra spavanje na sijenu (soba na sijenu)

33


KORAK

2.1.2.1 Dodatna kvaliteta u osmiljavanju ponude i njeno profiliranje Nije na odmet ve na samom poetku ideje o pokretanju posla u seoskom turizmu imati na umu kvalitetu budue ponude. Bez obzira koja vrsta usluge e se organizirati i pruati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, tenja visokoj razini kvalitete i izvrsnosti usluga doprinosi atraktivnosti, prepoznatljivosti i boljem trinom plasmanu vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Svakako razmislite o sljedea etiri osnovna segmenta kvalitete vae budue ponude: komforu smjetaja; kvaliteti gastro doivljaja; kvaliteti ouvane pojavne autentinosti ruralne prirodne i kulturne batine i tradicije; te kvaliteti ponude aktivnog odmora, koja ukljuuje i mogunost direktnog doivljaja, kuanja tradicije. To e ve na samom poetku kod razrade ideje pomoi u uobliavanju budue ponude, a vrlo vjerojatno i rezultirati dodatnim idejama za organizaciju dodatne ponude / aktivnosti, koje sukladno vaim resursima i vjetinama moete ponuditi. U nastavku se, za svako od gore spomenuta etiri osnovna segmenta kvalitete, navodi nekoliko ideja kojima moete poveati kvalitetu usluga i tematsku usmjerenost vaeg turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, te tako podii njegovu prepoznatljivost i atraktivnost na tritu: a. komfor smjetaja: prozranost i prostornost smjetajnih jedinica; prostor ureen na nain koji sugerira istou i jednostavnost odravanja, u skladu s dizajnerskim pravilom manje je vie, kojim se eli upozoriti na estu pogreku gdje se prostor u elji da se opremi i ukrasi, u stvari pretrpa i zagui; kvalitetni namjetaj i druga oprema; b. gastro doivljaj: usluga polupansiona s nekoliko tradicijskih jela, ili ak usluga punog pansiona s veinom tradicijskih jela; osposobljenosti lana domainstva u nekoj od tradicijskih djelatnosti (vinar, sommelier, degustator maslinovog ulja, lovac i drugo), te prezentacija gastro ponude od strane domaina koji je i proizvoa neke od kljunih sastavnica (vino, ulje, voe, meso, itarice i drugo); priprema jela od proizvoda certificirane ekoloke poljoprivredne proizvodnje; ponuda prilagoenih jelovnika (vegetarijanskih, makrobiotikih i slino); c. ouvana autentinost ruralne batine: svi objekti gospodarstva (osobito novoizgraeni) izgraeni s osnovnim elementima tradicijske gradnje kraja gdje se nalazi gospodarstvo; objekti gospodarstva sainjavaju prostornu cjelinu ureenih starih objekata; okoli gospodarstva ureen s elementima tradicijske hortikulture (travnjak, autohtone vrste ukrasnog i zainskog bilja i grmlja, brajda, drvo za hladovinu i slino); okoli gospodarstva ureen tradicijskim elementima kao to su gumno, gustijerna, atrnja ili bunar i slino; vrt s autohtonim povrem i/ ili zainskim travama i slino; tradicijske ograde na gospodarstvu (suhozid, ple-

1

34


ter i slino); gospodarstvo uklopljeno u ureeni tradicijski poljoprivredni krajolik; uvano graditeljsko nasljee naselja (u blizini gospodarstva) bez interpolacija novosagraenih struktura; objekti gospodarstva zatieni kao kulturno dobro; gospodarstvo unutar ili na rubu zatienog dijela prirode; objekti za smjetaj na gospodarstvu opremljeni s preteito starinskim autentinim namjetajem ili s vjernim replikama starinskog namjetaja; kruna pe na gospodarstvu; autohtono cvijee u smjetajnom dijelu; aktivni stari zanat u okviru gospodarstva; povremene demonstracije starih zanata; etno zbirka (izloeni stari alati, tradicijski kuanski predmeti, slike i slino); d. mogunost aktivnog odmora i doivljaja tradicije: prodaja vlastitih zapakiranih proizvoda te proizvoda drugih OPG-a na gospodarstvu; prodaja suvenira; mogunost sudjelovanja gostiju u poljoprivrednim radovima; mogunost sudjelovanja gostiju u starim zanatima; prezentacija i poduka o tradicijskim znanjima i vjetinama (branje gljiva, bilja, priprema tradicijskih jela, kuanje pia, sviranje i prezentacija narodnih instrumenata i slino); jahanje konja i mogunost doivljaja drugih uzgajanih ivotinja na domainstvu; etnja u okolnom podruju; biciklistiki obilasci atrakcija u okolnom podruju; organizirani poludnevni ili jednodnevni izleti u okolici; organizirani prilagodljivi viednevni programi na gospodarstvu i okolici; vonja koijom u posjedu gospodarstva; organizirane druge aktivnosti (vonja terenskim vozilom, kajak i slino u posjedu gospodarstva); razne forme seoskog wellnessa (kupke, biljni ajevi od lokalnog ljekovitog bilja, spavanje u slami i slino); rekreacijske povrine u okviru gospodarstva (igralita i slino);

KORAK

1

Vie o dodatnoj kvaliteti i tematskoj profiliranosti usluga i ponude na vaem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu, kao i nainu na koji se ona slubeno boduje, potvruje i oznaava, moete pronai u Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) na www.mint.hr pod Pravni okvir, Zakoni i podzakonski propisi iz podruja turizma.

2.1.3 Tko su moji budui gosti? Prva i osnovna stvar je da ve kod same ideje i odluke o pokretanju turistikih usluga na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, a posebno pri osmiljavanju i provedbi promocije, znate tko vam je ciljna skupina, odnosno koji gosti bi mogli biti zainteresirani za turistike usluge koje ste pokrenuli, gdje se ti gosti nalaze, te kako doi do njih.

35


KORAK

1

Ako na vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo posjetioci dolaze na krai boravak npr. kao jednodnevni izletnici koji e koristiti usluge prehrane (ruak ili veera s tradicijskim jelima ili kuanje nekog tradicijskog proizvoda koje proizvodite na vaem gospodarstvu) ili vikend boravak (dva-do tri dana na smjetaju) podruje na kojemu se nalazi velika veina vaih potencijalnih gostiju je u krugu od 100 do 250 km udaljenosti od vaeg gospodarstva. Pogledajte koliko se velikih mjesta ili gradova nalaze u tom krugu. To e biti podruje odakle e vam dolaziti najvie gostiju. Ako na vaem gospodarstvu imate smjetaj gdje gosti mogu ugodno boraviti, te razraene dodatne aktivnosti kojima gosti mogu sadrajno i ugodno ispuniti razdoblje due od tri dana, trite odakle e vam gosti dolaziti je doslovno cijeli svijet. Takoer je vrlo bitno definirati koju ciljnu skupinu gostiju elite na vaem gospodarstvu. Slobodno postavite i organizirajte svoju ponudu prema ciljnoj skupini koju najvie elite da posjeuje vae gospodarstvo: izletnici, obitelji s djecom, parovi, individualci, organizirane grupe, biciklisti, vinski gosti, gastrogosti, pjeaci, kampisti, gosti koji obilaze kulturne znamenitosti, gosti koji dolaze zbog aktivnosti u prirodi, ribii, lovci, poslovni ljudi, itd. Naravno, ako na vaem gospodarstvu elite npr. bicikliste, a imate upit za npr. grupe (izletnike), neete ostalim gostima jasno i rezolutno to staviti do znanja rijeima: Ne primamo grupe, nego samo bicikliste i individualce, ve ete diplomatski zainteresiranim gostima rei: ao nam je, nismo organizirani za grupe po vaem upitu ili Ne moemo udovoljiti s obzirom da nismo organizirani za pruanje vrste usluge koju traite i sl., i naravno obvezno rei koju vrstu usluga pruate. Bilo bi uputno takvu grupu uputiti nekom od vaih kolega koji primaju takve grupe. Takoer, u svojim promotivnim materijalima, internetskoj stranici i drugdje, blago i nenametljivo naznaite: Idealno za obitelji s djecom ili Idealno za parove ili Idealno za ribie ili Idealno za bicikliste itd. Svakako je potrebno napomenuti kako sve to ne znai kako ete morati usmjeriti svoju ponudu samo na jednu ciljnu skupinu gostiju. Na vaem gospodarstvu moete ugostiti vie ciljnih skupina, ali pri tome treba imati na umu kako e biti potrebno organizirati usluge koje e zadovoljavati sve eljene ciljne skupine i da potrebe jedne ciljne skupine nuno ne odgovaraju potrebama druge ciljne skupine.

36


KORAK

1

Slika 14. Seoski i kulturni turizam Obitelj Ravli, Muilovica, Lonjsko polje - gosti na domainstvu

2.1.4 Trino prepoznati oblici seoskog turizma (marketinki tipovi) Nakon utvrivanja motivacije i osobnosti domaina te nakon vrsto donesene odluke o pokretanju pruanja turistikih usluga na vlastitom gospodarstvu, potrebno je opet na samom poetku definirati i koju konkretno vrstu usluga, odnosno koji tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva elite izabrati i organizirati ga na vlastitom gospodarstvu. Ovo je vrlo bitan korak iz dva razloga: - izbjei e se svatarenje i strogo se fokusirati na onu vrstu usluga koju vi kao domain osobno elite i moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e vam kasnije pomoi prilikom profiliranja, odnosno brendiranja turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva; - na taj nain poslat e se direktna poruka potencijalnom gostu koju konkretno uslugu moe oekivati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, to e svakako olakati odluku da se gost odlui upravo za vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo.

37


KORAK

1

Koji trini (marketinki) tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ete odabrati ovisi prvenstveno o vaim osobnim eljama i mogunostima, odnosno ideji koju vrstu turistikih usluga moete organizirati na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. To konkretno znai da npr. ako gostima elite nuditi iskljuivo usluge smjetaja u tradicijskim objektima, neete se siliti tim gostima ponuditi ostale usluge kao usluge prehrane ili dodatne usluge, ako ih sami ne elite organizirati ili bi vam organizacija takvih usluga predstavljala potekou. Nikada, ali ba nikada, nemojte organizirati usluge koje osobno ne elite pruati ili vas ne zanimaju, ali ih drugi nude pa eto morate i vi, jer ete takvu uslugu pruati s nezadovoljstvom, odnosno s knedlom u grlu i stomaku, to e se u konanici odraziti na nekvalitetnu uslugu. Takoer morate imati na umu kako e gost primijetiti ako vas usluge koje organizirate ispunjavaju, dio su vaeg ivotnog stila, uivate ih pruati, dajete sebe u njihovom pruanju te ih sa zadovoljstvom nudite gostu.. Upravo zbog toga, u nastavku vam se daje mogui izbor i opis osnovnih trinih (marketinkih) tipova turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, prepoznatih na turistikom tritu, izmeu kojih bi se bilo uputno odluiti, ovisno o postojeim preduvjetima, ambicijama i eljama. Takoer, se daju i informacije o vrsti registracije takovih turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava prema postojeim zakonskim i podzakonskim propisima. 2.1.4.1 Agroturizam Agroturizam hrvatski: turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo (prema Zakonu o ugostiteljstvu NN 136/06 koristi se termin seljako domainstvo dok po Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10) koristi se termin seljako gospodarstvo); engleski: farmholidays; francuski: tourisme la ferme; njemaki: Urlaub am Bauernhof; talijanski agriturismo; Agroturizam predstavlja tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok turistike usluge smjetaja i prehrane gostiju ine dodatnu aktivnost. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smjetaja i prehrane, na gospodarstvu se mogu organizirati i ostale turistike usluge (aktivnosti, paketi usluga) koje imaju za cilj gostima pruiti mogunost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiki potencijal gospodarstva. Vlasnik gospodarstva sa svojom obitelji, u pravilu, ivi na samom gospodarstvu dok se za turistike usluge koristi viak prostora unutar gospodarstva. Stoga je gost, u stalnoj i izravnoj interakciji s domainom i njegovom obitelji tijekom posjeta gospodarstvu, te ima mogunost iz prve ruke upoznati se s obiajima, tradicijom, nainom i kulturom ivljenja, kulturolokim mikrosvijetom, tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom, tipinim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

38


U agroturizmu postoje tri podvrste gospodarstava. Prvu i drugu podvrstu (otvoreni tip agroturizma) ine: gospodarstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama: izletite do maks. 80 osoba; te gospodarstva koja nude usluge smjetaja i prehrane gostima na smjetaju (do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba) kao i usluge prehrane izletnicima i grupama do maks. 80 osoba. Treu podvrstu (zatvoreni tip agroturizma) ine gospodarstva koja nude usluge smjetaja i usluge prehrane, samo za goste na smjetaju do maks. 20 osoba, odnosno kampu do 60 osoba. Usluge smjetaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima, posebnim kuama odnosno ruralnim kuama za odmor ili kampu. Preporuka: Radi ouvanja osjeaja intimnosti i autentinosti na agroturizmu, odnosno turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, osobnog i individualnog komuniciranja s gostom (odnos domaina i gosta jedan na jedan) te izbjegavanja masovnog pristupa u pruanju turistikih usluga (boravak velikog broja gostiju istovremeno), preporuuje se: tip agroturizma (gospodarstva) sa smjetajem i prehranom gostiju na smjetaju; te ako se gospodarstva organiziraju za pruanje usluga prehrane za vanjske goste, odnosno izletnike maksimalni kapacitet sjedeih mjesta do 30 osoba. 2.1.4.2 Kuaonica Kuaonica hrvatski: kuaonica/kuaona; engleski: tasting room; francuski: liu de degustation; njemaki: Degustationsraum; talijanski: degustazione Kuaonica se kao dodatna turistika ponuda organizira na gospodarstvu na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena k profesionalnoj proizvodnji jednog ili nekoliko tipinih proizvoda, karakteristinih za mjesto gdje se gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brana mljevenog na mlin na vodu itd). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika usluga kuanja proizvoda i mogua prezentacija proizvodnje u za to posebno organiziranom prostoru, uz naplatu. Na domainstvu ne postoje smjetajni kapaciteti ve se nude iskljuivo usluge kuanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kuanje se moe organizirati za maks. 80 osoba (izletnika) odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu), ve samo naresci. Kuaonice, kao oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, stvaraju u destinaciji mreu punktova na kojim se tipini proizvodi mogu pribaviti direktno od proizvoaa. S tim u vezi, kuaonice mogu biti organizirane kao poseban itinerer koji moe funkcionirati kao zasebni turistiki proizvod, kao to su npr.: vinske ceste, ceste rakije, ceste sira, ceste maslinovog ulja, itd. Preporuka: organizirati kuaonice za maks. 30 osoba, te ih nastojati prostorno smjestiti u tradicionalne objekte kao to su mrgari, kleti, mlinice, gatori, suvare, konobe itd.

KORAK

1

39


KORAK

2.1.4.3 Ruralna kua za odmor Ruralna kua za odmor hrvatski: ruralna kua za odmor; engleski: self-catering house (ako se radi o kui prizemnici koja je usto jo i pokrivena kamenim ploama ili slamom onda se koristi naziv: cottage); francuski: gites ruraux; njemaki: Landhuser; talijanski: casa in campagna Ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod koje se potuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor moe biti i vjerna kopija originalne tradicijske kue koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s nasljeem kraja u kojemu se gospodarstvo (kua) nalazi. Specifinost ove kategorije gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuim prostorom (okunicom). To znai da se takva kua po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima (npr. 6 kreveta) ili ako je popunjen npr. samo jedan krevet (iznajmljuje se jednoj osobi). Bitno za ruralnu kuu za odmor je to da se ona moe organizirati u samome selu (moe biti i jedan dio kue u nizu, ali ako funkcionira kao zasebna cjelina), ili moe biti izdvojena iz sela kao samostojea. Vlasnik u pravilu ne ivi na tome gospodarstvu ve moe ivjeti u drugom mjestu, ali postoji stalna komunikacija gost-domain (gost zna tko je vlasnik). Kao dodatni marketinki mamac, ali i kao dodatan doprinos ouvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kue za odmor mogu nositi i regionalni specifini naziv kao to su npr. istarska stancija, posavska ia, zagorska hia, slavonski stan, sala, vapska kua, dalmatinski dvori itd.

1

2.1.4.4 Ruralni B&B (bed and breakfast) noenje s dorukom Ruralni B&B: hrvatski: noenje s dorukom; engleski: bed and breakfast; francuski: la chambre dhotes; njemaki: bernachtung mit Frhstck; talijanski: pernottamento e prima colazione. NAPOMENA: za ovu kategoriju uvrijeen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinki pojam. Ruralni bed and breakfast (B&B), odnosno noenje s dorukom predstavlja gospodarstvo koje pored osnovne usluge smjetaja (sobe - svaka sa svojim zasebnom kupaonicom ili apartmani) obvezno nudi i uslugu doruka gostima gospodarstva. Vlasnik gospodarstva nije profesionalni poljoprivredni proizvoa (ali moe i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nuno vezana za turistike usluge, ali se zahtijeva da u ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je gospodarstvo smjeteno u ruralnom podruju i takova mogunost postoji. Doruak se slui u posebnom prostoru organiziranom za ugoavanje. Vlasnik ivi na40


gospodarstvu, a gost je ili smjeten u kui domaina, ili u zasebnoj kui za potrebe smjetaja, no u oba sluaja, ivotni prostori domaina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamena privatnost. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed (bicikla i krevet) namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluaju gospodarstvo organizira jo i sigurnu prostoriju pod kljuem za spremanje i eventualan servis bicikli. Detaljne kriterije za kategoriju Bike & Bed moete pronai na stranicama Uduge Bicikl iz Zagreba : http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e ili se raspitati u samoj udruzi na tel. 01 48 46 499, e-mail: [email protected]

KORAK

1

2.1.4.5 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel: hrvatski: ruralni obiteljski hotel; engleski: rural family hotel; francuski: hotel familial rural; njemaki: Lndliches Familienhotel; talijanski: albergo rurale familiare Ruralni obiteljski hotel predstavlja gospodarstvo s veim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentina arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruenjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliini i gabaritima mogu imati vei broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograivati i nadograivati ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel moe biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja potivali svi elementi tradicijske gradnje (veliina, materijali, ureenje itd.). Domainstvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne sadraje ako ih je mogue organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik gospodarstva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poeljno da se na gospodarstvu, ako je mogue, proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik gospodarstva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolae s veim kapacitetom smjetaja koji je organiziran kao obiteljski hotel (iskustva Austrije i Italije). Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni ako se nalazi uz rijeke ili jezera (primjer Engleska); vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju, itd. Posebna vrsta ruralnog hotela moe biti difuzni hotel.

41


KORAK

2.1.4.5.1 DIFUZNI HOTEL Ruralni resort: hrvatski: difuzni ili dislocirani hotel (koristi se i pojam eko-etno sela te ruralni resort); engleski: widespread hotel; francuski: hotel horizontal; njemaki: horizontales Gasthaus; talijanski: albergo diffuso Difuzni hotel moe se definirati kao horizontalni hotel smjeten u povijesnoj jezgri nekog mjesta, moe sainjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili vie dislociranih smjetajnih jedinica (soba, kua) organiziranih kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smjetaj je organiziran u vie razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kua) s cjelokupnim komforom koje pruaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogunosti boraviti u zasebnim smjetajnim jedinicama koje su rasprene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Svaka smjetajna jedinica drugaije je ureena ime se razlikuje od ostalih. Servisne usluge kao usluge doruka, ienja objekata, mijenjanja posteljine mogue je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini difuzni hotel, dok je usluge prehrane mogue organizirati u centralnom restoranu, to ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela. Osnovna ideja difuznog hotela je obnova i stavljanje u funkciju postojeih naputenih, starih graevina kojima se daje nova vrijednost kroz turistike usluge, a u isto vrijeme i onemoguava, tovie i sprjeava graenje novih objekata koji bi mogli naruiti autentino ruralno okruenje. Cilj je revitalizirati povijesna naselja kroz turistike usluge, odnosno potaknuti razvoj autentinih turistikih usluga, a u isto vrijeme ouvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici (mjestu, selu). Difuzni hotel idealan je za povijesna mjesta (sela) koja posjeduju umjetniku i arhitektonsku vrijednost i zanimljivost. Difuzni hotel integrira cjelokupni teritorij na kojemu se organizira, i to ne samo uslugama smjetaja ve i ostalim uslugama. Voenje i organiziranje ove vrste hotela mogue je zajednikim udruivanjem vlasnika pojedinih objekata (potencijalnih smjetajnih jedinica), koji stvaraju zajedniku upravljaku strukturu ili upravljaku strukturu moe organizirati lokalna zajednica (uprava) posebnom organizacijom koja e okupiti vlasnike smjetajnih jedinica kao difuzni hotel. Vrlo je vano da difuzni hotel (ruralni resort, eko-etno sela) bude tematski definiran, kako ponuda u svim selima koja su organizirana po principu difuznog hotela ne bi bila ista i stoga monotona. Tako se npr. difuzni hotel moe tematski organizirati kao:

1

42


- planinski ruralni resort (difuzni hotel) osmiljavanjem turistike ponude vezane za ivot u planinskim selima; - wellness ruralni resort (difuzni hotel) s osmiljenom ponudom wellness programa vezano za tradiciju kao npr. aromaterapija s ljekovitim biljkama podneblja; pravljenje ajeva od ljekovitih trava; narodna medicina; - ruralni resort (difuzni hotel) starih zanata prikaz starih zanata regije; - vinski ruralni resort (difuzni hotel) usmjeren na vino i ulje kao tradicionalni proizvod (pogodan za sela na otocima i uz priobalje); - glazbeni ruralni resort (difuzni hotel) s prikazom tradicijske glazbe regije itd.

KORAK

1

Difuzni hoteli, odnosno etno-eko sela ili ruralni resorti nikako ne smiju biti puki muzealni tip organizacije turistikih usluga, ve aktivan prikaz i organizacija turistikih usluga koje su vezane uz batinu i tradicijski ivot na selu i seoskoj okolici.

2.1.4.6 Ruralni kamp Ruralni kamp: hrvatski: ruralni kamp; engleski: rural camping; francuski: campings rural; njemaki: Camping auf dem Land; talijanski: campeggio rurale Ruralni kamp predstavlja pruanje usluga smjetaja na otvorenom prostoru, odnosno ureenom prostoru za atore, karavane, kampere ili tende koji je smjeten u prirodnom okruenju (dobro ouvanoj prirodi) ili seoskom okruenju (atraktivna lokacija u selu ili neposredno van sela ili pak na samom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu). Ruralni kamp ne iziskuje blizinu velikih gradova niti njegovu povezanost s javnim prijevozom, ve dapae, njegova atraktivnost poiva upravo na tome da je duboko uronjen u ruralni prostor, van urbanih sredita te kao takav nudi prirodnu atraktivnost (povezanu s ponudom sela) kao faktor privlaenja. Jedan od vanijih uvjeta za organizaciju ruralnog kampa je pristup vozilima (dostupnost). Kod organizacije ruralnog kampa potrebno je posebnu pozornost posvetiti nenaruavanju okolia i vizure mjesta, te prilikom njegova ureenja obvezno koristiti tradicijske elemente kraja u kojemu se nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa (sanitarni vorovi, kupatila, praonice, prostori za pripremu i usluivanje jela i sl.) te same smjetajne jedinice. Smjetajne jedinice u kampu nazivaju se kamp mjesto i kamp parcela. Osnovna razlika izmeu mjesta i parcele, koju je ovdje potrebno objasniti, je u tome to je kamp parcela unutar kampa dodatno omeena (ograena) i ureena (ima svoju privat-

43


KORAK

1

nost) dok kamp mjesto nije omeeno, ve je samo oznaeno. Najee je parcela omeena zelenom ogradom (ivicom ili ostalim ukrasnim grmljem). Ruralni kamp mogue je urediti kao to je navedeno u poglavlju 2.3.3 Ureenje okolia i okunice. 2.1.4.7 Ruralno kamp odmorite Ruralno kamp odmorite: hrvatski: ruralno kamp odmorite; engleski: rural campingcar quick stops; francuski: aires de services rural pour campingcar; njemaki: Stellpltz fr Reisemobile auf dem Land; talijanski: aree di sosta rurale per Camper e Caravan Kamp odmorite predstavlja parkirna mjesta za kamp-vozila namijenjena za krae zadravanje na kojima vlasnici kamp-vozila mogu dobiti odreene servisne usluge. Obino ih koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komoditet za boravak, konstanto putuju po destinaciji (prevaljuju u prosjeku 100 km na dan) uz veliku potrebu za kraim stajanjima. Upravo zbog takvih potreba organiziraju se posebna mjesta kao to je kamp-odmorite, poradi servisnih usluga kao to su npr. opskrba vodom i el. energijom, pranjenje otpadnih voda, odmor od puta, opskrba namirnicama i sl. Vrlo rijetko takvi gosti koriste usluge klasinog kampa pa se za njih organiziraju posebna vrsta ponude kao to je kamp-odmorite. Ruralno kamp odmorite u pravilu se organizira uz tranzitne ceste i putove, te ne vie od 10 km udaljeno od takovih putova to vrijedi za ruralna kamp odmorita koja su ureena u seoskom prostoru (selu), tj. na nekom turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Takoer, kao i kod ruralnih kampova, tako i kod ruralnih kamp odmorita posebnu pozornost potrebno je posvetiti organizaciji i ureenju (hortikulturno ureenje, jame za prihvat otpadnih voda, rasvjeta, objekti za opskrbu el. energije i vode i dr.) kako se ne bi naruio okoli ili nagrdila vizura mjesta. U ruralnom kamp odmoritu smjetajne jedinice ureene su kao parkirna mjesta, stoga bi teren za ureenje odmorita trebao biti ravan. Optimalna veliina ruralnog kamp odmorita je 10 parcela na ukupnoj povrini od 1000 m.

44


2.1.5 zakonski okvir3 Kada ste izabrali oblik (vrstu, tip) seoskog turizma koji bi eljeli organizirati na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu, potrebno je vrlo paljivo informirati se i prouiti naine registracije kao i sve minimalne uvjete koje je potrebno zadovoljiti i koji su odreeni zakonskim i podzakonskim propisima. U fazi organizacije turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva izmeu razraene ideje i ureenja domainstva ovo je izuzetno vaan korak kako ne bi doli u situaciju da organizirate vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, uloite novac, trud i vrijeme, a na kraju se suoite s potekoom prilikom registracije, odnosno ne moete dobiti rjeenje o registraciji (koje je uvjet za poslovanje), jer niste potivali propisane minimalne uvjete kao to su npr. organizacija posebnog prostora za pripremu i usluivanje jela, ako se turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo registrira kao seljako domainstvo ili pak niste potivali minimalnu veliinu (povrinu) smjetajnih jedinica (soba, apartmana, kupatila), ili niste pazili prilikom ureenja na propisanu visinu prostora itd. Opravdanje Nisam znao/znala, Nitko mi nije rekao, ne prolazi, pa se prije uputanja u organizaciju gospodarstva za turistike usluge i realizaciju ideje, dobro i detaljno uputite u minimalne uvjete, odnosno, konzultirajte zakonske propise! Dva glavna zakona koji reguliraju mogunosti registracije turistikih usluga su: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09, NN 88/10, NN 138/06, NN 152/8) i Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10), kao i podzakonski akt na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a to je Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 05/08, NN 48/08 - ispravak, NN 44/11 i NN 118/11). Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da je seljako domainstvo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sukladno propisima iz nadlenosti ministarstva nadlenog za poljoprivredu, koje prua ugostiteljske usluge sukladno odredbama ovoga Zakona. Prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11) seljako domainstvo moe biti registrirano kao: izletite (nude se usluge prehrane gostima izletnicima); vinotoje/kuaonica; soba; apartman; ruralna kua za odmor; kamp s tim da moete imati i vie registracija (npr. moete na svom turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu registrirati samo izletite, ili samo sobu, ili oboje, pa biti seljako domainstvo tip izletite i tip soba). Seljako domainstvo koje prua ugostiteljske usluge na dodatnoj - vioj razini od3 Propisi se povremeno mijenjaju, pa se itatelj upuuje da prije ozbiljnog ulaska u projekt osmiljavanja i pokretanja vlastitog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je li u razdoblju od izdavanja prirunika do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku spominju. Redovno aurirani popis propisa moe se nai na web stranici Ministarstva turizma www.mint.hr u odjeljku Pravni okvir.

KORAK

1

45


KORAK

1

minimalno propisanih moe, na vlastiti zahtjev, zatraiti razvrstavanje u naveden vrste (s izuzetkom vinotoja/kuaonice) s dodatnom oznakom kvalitete. Pravilnik osim navedenoga doputa nuenje usluga smjetaja i prehrane gostima i izvan seljakog domainstva, u objektima koji su dislocirani od seljakog domainstva, ali se nalaze u funkciji poljoprivredne proizvodnje seljakog domainstva (npr. katun, kaun, pastirska koliba, planinska koliba, ribarska koliba, vinogradarska koliba, tagalj i drugo). Gosti mogu ovdje boraviti, sami pripremati hranu na vlastitu odgovornost, a hrana se moe pripremati i na seljakom domainstvu i nuditi u ovim objektima. Gostima izletnicima na takvom mjestu mogue je nuditi i usluge kuanja. Transport hrane mora biti u odgovarajuim posudama. Ovdje je bitno napomenuti kako se hrana moe nuditi na otvorenom nenatkrivenom prostoru to konkretno znai da stolove i stolice moete postaviti uz vinograd, vonjak, polje i sl., tj. na travnjaku ili ureenoj podlozi. to se tie sanitarnog vora, mogue je postaviti kemijski zahod ili urediti zaseban zahod s umivaonikom (ako to uvjeti doputaju) ili jednostavno ugovorom s nekim objektom u blizini (susjed, ugostiteljski objekt) omoguiti koritenje sanitarnog vora. Vano je napomenuti da ako registrirate usluge sukladno ovom Pravilniku, moete zatraiti registraciju za cjelogodinje poslovanje ili samo ljeti za razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada. Ako vam odgovara, registraciju moete zatraiti i za krae razdoblje nego to je ljetna sezona. Sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07 i NN 88/10), turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo moe se registrirati kao seljako gospodarstvo i pruati sljedee usluge: sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao to su berba voa i povra, ubiranje ljetine i sl., lov i ribolov, vonja koijom, amcem, biciklom, jahanje, pjeaenje i sline aktivnosti kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti, provoenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i sl., prezentacija poljoprivrednoga gospodarstva te prirodnih i kulturnih vrijednosti u okviru istog, posjete registriranim privatnim etnozbirkama i sl. Ovo konkretno znai da ste na svojem turisitkom seoskom obiteljskom gospodarstvu u mogunosti nuditi dodatne usluge i aktivnosti gostima sukladno vaim eljama i mogunostima te za iste i ishodovati valjanu registraciju. Ove usluge moete pruati najvie za 80 osoba istodobno. Vrlo vano je napomenuti da u sluaju da ve imate registraciju kao seljako domainstvo, sukladno sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, nije potrebno za navedene usluge traiti posebnu registraciju, ve ete nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata za vae podruje dostaviti prethodnu pisanu obavijest o pruanju takovih usluga. Ako pruate usluge smjetaja i registrirani ste kao seljako domainstvo, u tome sluaju moete za goste na smjetaju pruati i usluge izleta za najvie 50 osoba istodobno. Za pruanje izleta morate zadovoljiti i uvjete koji su propisani Zakonom o pruanju usluga u turizmu i to konkretno u lancima Zakona 14. do 17.

46


Takoer je vano napomenuti da ako pruanje neke od navedenih usluga registrirate kao seljako gospodarstvo (ako nemate registraciju kao seljako domainstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima), niste duni pruati usluge prehrane i/ili usluge smjetaja. To konkretno znai da ete moi registrirati npr. usluge pruanja edukativne radionice nekog tradicijskog obrta ili jahanja npr., izvoditi iste na vaemu turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i naravno naplatiti ih, a da niste, ako ne elite i/ili nemate uvjeta, obvezni pruati usluge prehrane i/ili usluge smjetaja i/ili neke druge usluge. Ako zatraite registraciju kao seljako gospodarstvo, tada morate zadovoljiti sljedee uvjete: da vam je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva ili Upisnik umoposjednika i da podnositelj zahtjeva ima pravo koritenja objekta i/ili zemljita na kojemu e pruati turistike navedene usluge. Ne zaboravite da ste pored navedenih uvjeta duni zadovoljiti i uvjete koje su propisani Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti a koje moete pronai u poglavlju 2.5.2.1. Konano, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 43/09 i 88/10), ugostiteljske usluge za marketinki tip ruralni B&B, ruralna kua za odmor i ruralni kamp moete registrirati i kao privatni iznajmljiva, odnosno pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu; ruralni obiteljski hotel kao hotel ili hotel batina; a ruralno kamp odmorite kao kamp odmorite. U nastavku prirunika moete pronai informacije kako pojedini trini (marketinki oblik) seoskog turizma iz prethodnog poglavlja 2.1.4 registrirati te gdje (konkretno na internetu) pronai zakonske propise za konkretnu kategoriju s minimalnim uvjetima kao i popis minimalnih uvjeta koje morate zadovoljiti za svaku navedenu kategoriju. Informacije o minimalnim uvjetima moete dobiti i u vama najbliem (nadlenom) uredu dravne uprave, slubi za gospodarstvo, ali morate tono znati koju vrstu registracije elite. Valja napomenuti da ako elite registrirati hotel ili kamp odmorite, onda informacije o minimalnim uvjetima neete zatraiti u uredu dravne uprave na vaem podruju ve u Ministarstvu turizma, Odjelu za kategorizaciju. 2.1.5.1 Vrsta registracije za glavne trino (marketinki) prepoznate oblike seoskog turizma Agroturizam se registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20 NN%20118,11.doc

KORAK

1

47


KORAK

Vrsta registracije: seljako domainstvo ili sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu NN 68/07 i NN 88/10 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2066.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2466.html Vrsta registracije: seljako gospodarstvo.

1

Kuaonica se takoer registrira kao dodatna djelatnost i to seljako domainstvo prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://www.mint.hr/UserDocsImages/Proieni%20seljaka%20domainstva%20 NN%20118,11.doc Vrsta registracije:: seljako domainstvo.

Ruralna kua za odmor registrira kao dodatna djelatnost i to kao kua za odmor ili apartman, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva. NAPOMENA: - ruralnu kuu za odmor moete registrirati i kao seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu. U tom sluaju morate se baviti poljoprivrednim proizvodnjom (imati registriran OPG-obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) te imate obvezu gostima nuditi usluge prehrane dok kao privatni iznajmljiva usluge prehrane moete nuditi samo gostima koji koriste usluge smjetaja, ali niste obvezni. Takoer obvezni ste voditi sve poslovne knjige kao seljako domainstvo (vidjeti poglavlje 2.6.2.1), te niste u mogunosti paualno plaati porez, ve od poetka ulazite u sustav poreza na dohodak - ako bi vam za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo bila optereujua, predlaemo da ovaj oblik turistikoga seoskog obiteljskog gospodarstva registrirate kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno48


Ruralni B&B (bed and breafkast) registrira se kao sobe ili apartmani ili kua za odmor, odnosno popularno kao privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09. NAPOMENA: registraciju za ovaj oblik turistikoga obiteljskog seoskog gospodarstva moete zatraiti i kao seljako domainstvo ako vam to odgovara. No, ako bi vam za poetak administracija registracijom kao seljako domainstvo bila optereujua, predlaemo da ovaj oblik turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva registrirate kao privatni iznajmljiva. U tom sluaju porez plaate paualno. http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu - privatni iznajmljiva

KORAK

1

Ruralni obiteljski hotel registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao hotel batina (heritage) ako se radi o tradicijskoj izvornoj gradnji; ili kao hotel ako se radi o novosagraenom objektu, bilo da se radi o replici stare arhitekture ili potpuno novoj arhitekturi, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli NN 88/07, NN 58/08 i NN 62/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101220-pr-hoteli.pdf

Ruralni kamp registrira se kao dodatna djelatnost i to kamp u seljakom domainstvu, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_5_112.html ili kao kamp u domainstvu, popularno privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08 i NN 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/101215-pr-domacinst.pdf

Ruralno kamp odmorite registrira se kao profesionalna djelatnost (obrt ili poduzee) i to kao kamp odmorite, sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj NN 75/08 i 45/09 http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf49


KORAK

1

KORISTAN SAVJET: ako turistike usluge na vaem turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu registrirate kao privatni iznajmljiva, odnosno kao pruatelj usluga u domainstvu, registrirajte se u prvom dijelu godine (od sijenja do lipnja) kako bi uhvatili sezonu jer ste obvezni kao privatni iznajmljiva plaati paualni porez i paualnu boravinu pristojbu. Ako se registrirate npr. u rujnu, listopadu, studenom ili prosincu , morat ete, bez obzira to niste radili vei dio godine, platiti puni iznos paualnog poreza dok ete boravinu pristojbu platiti na sljedei nain: ako se registrirate u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja, plaate puni iznos paualne boravine pristojbe za tekuu godinu; od 1. kolovoza do 31. kolovoza, dvije treine iznosa; od 1. rujna do 30. rujna, jednu treinu iznosa; a tek ako se registrirate nakon 30. rujna, ne plaate paualnu boravinu pristojbu za tekuu godinu. Dobro isplanirajte vrijeme za registraciju, kako bi mogli barem minimalno ostvariti prihode, u prvoj godini poslovanja, za plaanje obveza (porez i boravina pristojba). Pazite da zbog kasnije registracije ne stvorite obvezu plaanja paualnog poreza, bez obzira to niste nita prihodovali. Ako ste vae turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo zgotovili nakon sezone (npr. u rujnu ili listopadu ), bolje saekajte s registracijom do poetka naredne godine. Izuzetak su okolnosti u kojima ve imate dogovorene aranmane ili dolaske gostiju, iz kojih ete i nakon sezone ostvariti prihod s kojim ete bez potekoe platili obveze po porezu i boravinoj pristojbi. 2.1.5.2 Maksimalni limiti kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane Prije popisa minimalnih uvjeta po tipovima turistikih seoskih obiteljskih gospodarstava, potrebno je ovdje naznaiti i koji su propisani limiti to se kapaciteta tie (kapaciteti sjedeih mjesta kod posluivanja hrane i smjetajni kapaciteti broj kreveta i kamp jedinica): - izletite i vinotoje/kuaonica (registrirani kao seljako domainstvo): 80 osoba (izletnika). Ovdje postoji izuzetak da na izletita i vinotoja/kuaonice moete primiti i vie od 80 gostiju (izletnika) 5 puta tijekom kalendarske godine ako se organiziraju tradicijske proslave i manifestacije, ali uz obvezu prijave ugoavanja veeg broja gostiju (izletnika) od propisanoga nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata, najkasnije tri dana prije ugoavanja - seljako gospodarstvo: 80 osoba, jedino za pruanje usluga izleta, maksimalno do 50 osoba - soba / apartman / kua: 10 soba / 20 gostiju kao seljako domainstvo; ili 8 soba / 16 osoba kao privatni iznajmljiva - kamp: 20 jedinica / 60 gostiju kao seljako domainstvo; ili 7 jedinica / 25 osoba kao privatni iznajmljiva

50


- hotel: nije odreen limit - kamp odmorite: nije odreen limit 2.1.5.3 Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluga smjetaja i prehrane 4 Nakon to je objanjeno kako i na koji nain je mogue registrirati pojedini trini (marketinki) tip seoskog turizma, te zakonski propisi po kojima je registraciju mogue uiniti, ukazuje se potreba navesti i minimalne uvjete koje morate zadovoljiti da bi se, nakon ureenja, moglo zatraiti rjeenje o registraciji turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva. Ovi uvjeti znae da je to minimum ispod kojega se ne moe ii, no poeljno je i uputno poradi osiguranja dodatne kvalitete vaih usluga te komoditeta koji e rezultirati zadovoljstvom vaih gostiju uiniti i vie od zahtijevanog minimuma poradi dobivanja vee kategorije usluga, kao npr. urediti sobu veu od minimalno propisane povrine, urediti kupaonicu takoer veu od minimalno propisane povrine, vei krevet od minimalno propisanih mjera, itd. Informiranje o minimalnim uvjetima uvelike e Vam pomoi pri planiranju i organizaciji prostora za pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga, a ve Vas i polako usmjeriti ka planiranju investicija, odnosno jednim dijelom otkriti Vam koliko je potrebno uloiti

KORAK

1

Seljako domainstvo (agroturizam) izletite(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge prehrane gostima izletnicima): Vanjski prostor treba imati: parkiralite najmanje za 20% kapaciteta (na 80 sjedeih mjesta najmanje 16 parkirnih mjesta); prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina domainstva u dobrom stanju: bez okrhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; dobro ienje i odravanje prostora oko objekta

4 U poglavlju su navedeni minimalni zakonski uvjeti prema trenutno vaeim propisima. Vei-

na navedenog standard je koji se vjerojatno nee u skorijoj budunosti mijenjati, no treba imati na umu da takva mogunost uvijek postoji, jer propisi se povremeno mijenjaju, pa se sukladno tome itatelj upozorava da prije ozbiljnog ulaska u projekt osmiljavanja i pokretanja vlastitog turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva, provjeri je li u razdoblju od izdavanja Prirunika do trenutka kad ga ita dolo do izmjena i dopuna relevantnih propisa koji se u priruniku spominju, a iz kojih su preuzeti i navedeni minimalni uvjeti.51


KORAK

Prostor za pripremu hrane (kuhinja) treba sadravati: Prozor/prozore na otvaranje, ako postoje, i/ili ventilacijske otvore, s mreicom protiv insekata; pod kuhinje od vodonepropusnog i neklizajueg materijala; zid kuhinje do visine 2,0 m obloen vodonepropusnim materijalom koji se lako isti i odrava (keramike ploice ili sl.); odgovarajui broj rashladnih ureaja (hladnjaci i zamrzivai) za odvojeno spremanje hrane; dvodjelno korito (sudoper) s tekuom toplom i hladnom vodom i strojem za pranje bijelog posua (tanjuri, ae, alice, i sl.); odgovarajue radne povrine (radni stol) i police te ormari za posue i pribor od nehrajueg materijala; ko za otpatke; odgovarajue ureaje za termiku obradu hrane, pia i napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.); primjereno posue odgovarajue kvalitete za pripremu hrane; vatrootpornu tkaninu za gaenje poara; kutiju prve pomoi kompletno popunjenu; spremite sredstava za ienje u zasebnoj prostoriji ili prostoru (ormar i sl.); spremnike za komunalni otpad (kontejnere ili tipizirane posude). Hrana ne smije biti u direktnom kontaktu s policom ili podom te je potrebno osigurati odvojeno uvanje ribe, mesa, mlijenih proizvoda, voa i povra, ostalih sirovina, poluproizvoda i gotove hrane. Potrebno je voditi kontrolu temperature u svim rashladnim ureajima i to: za smrznutu hranu, od -12 do -18C; za ribu i meso, od 0 do 3C; a za povre, jaja, kuhana i obraena hrana i ostalo, od 4 do 8C. Za osobe koje rade na pripremi i usluivanju hrane potrebno je organizirati poseban sanitarni vor koji mora sadravati: jednu zahodsku kabinu s umivaonikom s tekuom toplom i hladnom vodom i ogledalom, WC papir, etku za ienje WC koljke, tekui sapun, papirnate runike ili ureaj za suenje ruku Prostor za posluivanje hrane (blagovaonica) treba biti visok najmanje 2,40 m. VANO: visina prostora moe biti i manja od 2,40 m, ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine), ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva. Pored toga, blagavonica treba sadravati jo i: pod koji nije klizav i napravljen je od materijala koji se lako isti i odrava; stolove (s povrinom koja se lako isti i odrava), stolice i sl., sukladno kapacitetu objekta (registriranom broju osoba kojima se slue usluge hrane); na stolu papirnatu salvetu ili platneni ubrus za svako konzumno mjesto; pribor za jelo od nehrajueg materijala; dovoljan broj vjealica za odjeu u blagovaonici; prirodno ili umjetno prozraivanje blagovaonice; grijanje blagovaonice (ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju samo ljeti)

1

52


zahod za goste jedan zahod za ene i jedan zahod za mukarce (sastoji se od predprostora i zahodske kabine) treba sadravati: na ulazu istaknute uobiajene oznake zahoda za ene i zahode za mukarce; pod od protukliznog i vodootpornog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice i sl.); zid od vodonepropusnog materijala koji se lako isti i odrava (keramike ploice i sl.) do visine minimalno 1,60 m; zatita od pogleda izvana na vratima i prozorima, ako prozori postoje; prirodno ili mehaniko provjetravanje; sredstvo za osvjeavanje prostora; odgovarajuu rasvjetu; grijanje (iznimno, ne primjenjuje se na objekt u kojem se usluge pruaju ljeti) Pred-prostor zahoda za ene i zahoda za mukarce treba sadravati: umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; tekui sapun; papirnate runike s draem ili ureaj s platnenim runikom u roli ili ureaj za suenje ruku; ogledalo; ko za otpatke; policu za odlaganje stvari - uz umivaonik; pisoar na ispiranje tekuom vodom postavljen ili ograen tako da se ne vidi izvana u pred-prostoru zahoda za mukarce. zahodska kabina za ene i mukarce treba sadravati: WC koljku s vodokotliem; kuku za odjeu (na vratima ili na zidu); mogunost zakljuavanja vrata; ko za otpatke s poklopcem u zahodu za ene; polica za odlaganje stvari u zahodu za ene; dra s WC papirom; etka za ienje zahodske koljke

KORAK

1

Seljako domainstvo (agroturizam) vinotoje/kuaonica(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, NN 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge kuanja vlastitih proizvoda gostima izletnicima): Minimalni uvjeti su identini kao i kod agroturizma izletita, osim to vinotoje/ kuaonica za razliku od izletita ne treba sadravati: rashladne ureaje (hladnjaci, zamrzivai) za odvojeno spremanje hrane; ureaje za termiku obradu hrane, pia i napitaka (tednjaci, penice, pei i sl.) i vatrootpornu tkaninu za gaenje poara.

53


KORAK

1

Seljako domainstvo (agroturizam) soba(ako elite registrirati gospodarstvo sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakom domainstvu NN 05/08, 44/11 i NN 118/11 i nuditi usluge smjetaja u sobama): Vanjski prostor treba imati: prilazni put u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.; fasade graevina domainstva u dobrom stanju: bez krhotina, napuklina, ljutenja boje i sl.; terasa, loa ili balkon u dobrom stanju: bez napuklina i ostalih oteenja; dobro funkcioniranje vanjske rasvjete na objektu; parkiralite za motorno vozilo potrebno je samo za veu kategoriju sobe (tri i etiri sunca) Veliina sobe: Veliina jednokrevetne sobe koja nema vlastitu kupaonicu, odnosno ureena je jedna, zajednika, kupaonica na vie soba, ne smije biti manja od 8 m, a veliina dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 12 m. Ako svaka soba ima svoju kupaonicu tada veliina jednokrevetne sobe zajedno s kupaonicom ne smije biti manja od 11 m dok veliina dvokrevetne sobe ne smije biti manja od 15 m. Sobe moraju biti oznaene brojem ili nekom drugom oznakom (imena, imena biljaka, imena ivotinja i sl.). Svaka soba mora imati zaseban ulaz, odnosno ne smije se u sobu ulaziti kroz drugu sobu te mora sadravati prozor s dnevnim svjetlom. Visina sobe mora biti 2,40 m, no visina prostora moe biti i manja ako se radi o postojeem objektu (graevini) koji je izgraen prije donoenja Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima (27. prosinac 2007. godine) ali uz uvjet da postoji mogunost prozraivanja prostora i da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje gostiju i lanova gospodarstva. Oprema sobe treba sadravati: u jednokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 80x190 cm, u dvokrevetnoj sobi krevet mora biti minimalne veliine 140x190 cm; rublje za krevet: dvije plahte, jastunica, pokriva; dodatni pokriva po osobi (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti); jastuk po osobi; dva runika obvezni su u sobi koja nema svoju vlastitu kupaonicu ve zajedniku s ostalim sobama; mijenjanje plahti i jastunice jednom tjedno i za svakog novog gosta, a kod vee kategorije (tri i etiri sunca) mijenjanje svaka tri dana; zastori na prozorima (za zamraivanje); aa po osobi (obvezna je u sobi koja nema svoju vlastitu kupaonicu, ve zajedniku s osta-

54


lim sobama); stol sa stolcem; noni ormari uz krevet, po osobi; tepih koji se ne klie, uz krevet, ako pod nije prekriven tapisonom; vatrootporna pepeljara ili znak zabrane puenja; ko za otpatke; ogledalo; garderobni ormar s policama ili ladicama i dijelom za vjeanje odjee s pet slinih vjealica za odjeu, po osobi; grijanje (ne primjenjuje se na sobu u kojoj se usluge pruaju samo ljeti); glavna rasvjeta: na stropu ili na zidu ili kao samostojea svjetiljka; nona svjetiljka uz svaki krevet, po osobi (obvezna za sobu kategorije tri i etiri sunca); jedna slobodna elektroutinica (obvezna samo za sobu kategorije tri i etiri sunca) Kupaonica (ako svaka soba ima svoju zasebnu kupaonicu) treba sadravati: WC koljku s vodokotliem; etku za ienje WC koljke; WC papir s draem i rezervno pakiranje papira; umivaonik s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun u omotu ili tekui sapun; ko za otpatke; vreice za higijenske uloke; kadu s rukohvatom ili tu kadu s tekuom toplom i hladnom vodom; sapun za umivanje; zidove kupaonice prekrivene keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima do visine 1,60 m, a oko kade ili tu kade do visine 1,80 m; pod kupaonice prekriven keramikim ploicama ili kamenim ploama ili drugim vodonepropusnim materijalima; kuku za runike uz kadu i/ili umivaonik, po osobi; dva runika, jedan manji i jedan vei, po osobi; preku ili dra runika, po osobi; tepi

Documents

Prirucnik Seoski Turizam Za Web